•dr. Šaćir sikirić (1893 – 22. septembar 1966) – utemeljitelj moderne bosanskohercegovačke...

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 64 13

Dr. air Sikiri (1893 22. septembar 1966) utemeljitelj moderne bosanskohercegovake orijentologije

Ismet Buatli Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Univerzitet u Sarajevu

SaetakU povodu godinjice smrti dr. aira Sikiria, prvog bosanskohercegova-kog orijentologa evropskoga kova, u radu su prikazani njegov ivot i djelo. Kao dugogodinji nastavnik orijentalnih jezika, autor udbenika, rukovo-dilac obrazovnih ustanova, drutveni radnik, pisac i prevodilac ostavio je dubok i neizbrisiv trag u vremenu u kojem je ivio, narodu kojem je sluio i nauci za kojom je udio. Rad je podsjeanje na znamenitog Bonjaka iji ivot i knjievni opus ekaju kao izazov nepristranom istraivau.Kljune rijei: air Sikiri, profesor, direktor, rektor, autor, prevodilac, iranista, arabista i turkolog.

air Sikiri je potekao iz patrijarhalne bonjake familije. Preci su mu bili muderisi, kadije i ejhovi. Rodio se u selu, rastao u kasabi, kolovao u eheru, vidio sjaj i bijedu velegrada, okusio

ZNAKOVI VREMENA SARAJEVO LJETO 2014 GODINA XVII BROJ 6414

ISmet BUatlI

slast i emer evropskih prijestolnica. ivio je u vremenu estokih sueljavanja, oima gledao dva svjetska poara, u historiju ispratio po jedno carstvo i kraljevstvo, pragmatino prihvatio narodnu vlast koja mu je zatvorila Viu islamsku erijatsko-teoloku kolu u kojoj je radio i kojom je upravljao, ukinula erijatske sudove za koje je kadar pripremao, zabranila rad tekija u kojima je kao ejh djelovao, eni i kerima mu skinula zar i feredu, unucima sprijeila polazak u mekteb. Svoje obaveze izvravao je dosljedno, ivio je estito, tekoe podnosio strpljivo.

Djetinjstvo i kolovanje

air Sikiri je roen 1893. godine, na Oglavku, gdje se prvi nastanio, tekiju osnovao i ejh u njoj bio babinog mu babe babo, ejh Abdurahman Sirrija. Ime je dobio po djedu (ejh akir), mekteb pohaao u Fojnici, mjestu slubovanja djedovog mu djeda i pradjeda, kadija Mehmeda i Fadlullaha Balte. Otac mu Hamdi-efendija, kome austrougarska admi-nistracija prevodi prezime u Sikiri, dobiva slubu muallima i doseljava u Sarajevo gdje air pohaa rudijju. Od napornog dnevnog rada s djecom otac mu se odmarao u veernjoj halki, u zikru sa odraslima. Tako je mekteb u haremu Kuuk kjatib damije Nad mlinima poeo da slui i kao nakibendijska tekija, a njegov muallim kao ejh.

Po zavretku rudijje ejhov sin nastavlja kolovanje pred ejhom u Gazi Husrev-begovoj hanikah-medresi, koju je tada vodio h. Ahmed-efendija Hadijamakovi. Za vrijeme kolovanja u Hanikahu kod aira se javila ljubav prema arapskom jeziku. Zasluge za to pripadaju mladom nastavniku Salim-efendiji Muftiu koji se tek vratio sa studija u Istanbulu i donio svjeinu u nain pouavanja orijentalnim jezicima.

Iz Hanikah-medrese air Sikiri kree stopama svoga uzora i/ili po njegovom nagovoru upisuje erijatsku sudaku kolu gdje svoje osobito zanimanje, pored arapskog, pokazuje i za perzijski jezik. ija je to zasluga nije se moglo utvrditi, jer je ovaj jezik u toj koli predavalo vie nastavnika, a neki od njih bili su istinski zaljubljenici u perzijsku knjievnost poput Ahmed-efendije Ribia zvanog irazija.

Nakon zavretka erijatske sudake kole u Sarajevu 1915. godine, po preporuci direktora kole Muhameda Emina Dizdara, na prijedlog reisul-uleme Mehmeda Demaluddina auevia, Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu alje ga u Budimpetu da nastavi studije. Vi-egodinji boravak u Budimpeti air Sikiri je iskoristio da uzme sve


Dr. aIr SIkIrI (1893 22. SeptemBar 1966) UtemeljItelj moDerne BoSanSkohercegovake orIjentologIje

to je tamonji univerzitet nudio. Imao je sreu da mu predaju poznati evropski orijentalisti s Ignacom Goldziherom na elu. Studiranje je krunisao doktorskom tezom na temu Derviskolastorok es szent sirok Boszniaban uspjeno odbranjenom 1923. godine. Po povratku sa studija iz Budimpete air Sikiri se posvetio nastavnikom pozivu i ostao mu vjeran do kraja ivota.

Rad i upravljanje obrazovnim ustanovama

Viedecenijski nastavniki rad dr. air Sikiri je otpoeo u eri-jatskoj gimnaziji u Sarajevu kao profesor arapskog jezika. Od 12. I 1921. do 21. VI 1923. godine honorarno je predavao turski jezik i logiku na erijatskoj sudakoj koli u koju e kasnije prei kao nastavnik arapskog jezika i upravljati ovom prestinom obrazovnom ustanovom od 17. I 1929. do 8. IV 1937. godine.

Kada je u jesen 1935. godine otpoela s radom Via islamska erijatsko-teoloka kola (VIT) u Sarajevu dr. air Sikiri je postav-ljen za redovnog profesora na ovom najstarijem fakultetu u Bosni i Hercegovini. Pred kraj 1939. godine imenovan je za rektora VIT-a i na elu ovog visokog islamskog uilita ostao do njegovog zatvaranja 1945. godine kada je umirovljen. Kao nastavnik i direktor erijatske sudake kole u Sarajevu dr. air Sikiri je honorarno predavao u Gazi Husrev-

-begovoj medresi od kolske 1925/1926. godine. Radio je to bez prekida kao profesor i rektor VIT-a, pa nastavio i kao penzioner sve do kraja kolske 1948/1949. godine.

Osnivanje Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Katedre za orijentalne jezike na njemu 1950. godine nije moglo proi bez dr. aira Sikiria. Prihvatio je da predaje arapski i perzijski jezik i svoje ogromno znanje i viegodinje iskustvo prenosi na prve generacije u Bosni i Hercegovini kolovanih orijentalista. Radio je predano i neumorno do posljednjeg asa. Smrt ga je doekala na povratku iz Teherana sa prvog kongresa iranista 22. septembra 1966. godine. Nakon denaze-namaza ukopan je pored svojih predaka na Oglavku. Tim povodom napisana su dva osvrta na njegov ivot i djelo.1

Prva godinjica Sikirieve smrti bila je prilika da se objavi nepot-

1 Hafiz Mahmud Tralji, Merhum profesor dr. air Sikiri, Glasnik Vrhovnog islamskog starjeinstva u SFRJ, XXIX/1966, br. 1112, str. 604606; Sulejman Grozdani, In me-moriam: air Sikiri, Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, IV/19661967, str. 413415.


ISmet BUatlI

puna bibliografija njegovih objavljenih radova i prijevoda2, a deseta da se pokae kakvim ga jo pamte njegovi savremenici.3 Prilikom proslave tridesetogodinjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu kolege i mlai saradnici prisjetili su se njegovih zasluga za otvaranje i razvoj Odsjeka za orijentalistiku na ovoj visokokolskoj ustanovi.4 Netani biografski i nepotpuni bibliografski podaci objavljeni u slinoj prigodi jo tri decenije kasnije pokazali su ta se u kui koju je podizao danas o njemu i njegovom djelu zna.5 Skoro pola stoljea od njegove smrti nije prigoda ve dovoljan protok vremena da se ivot i djelo aira Sikiria kritiki propitaju i objektivno vrednuju. Ovaj tekst je poticaj na jedan takav korak.

Javni rad i drutveno djelovanje

lan kurije za izbor kandidata za reisul-ulemu (1930).

Kao vrilac dunosti direktora erijatske sudake kole u Sarajevu air Sikiri je bio meu onima koji su uputili izraze zahvalnosti kralju Aleksandru, generalu ivkoviu i ministru Srkiu povodom proglaenja Zakona o Islamskoj vjerskoj zajednici Kraljevine Jugoslavije 1930. godine. Po ovom Zakonu, iste godine, bio je lan Kurije za izbor kandidata za prvog reisul-ulemu svih muslimana u dravi.

U istom svojstvu, poetkom 1931. godine, Vrhovno starjeinstvo je predloilo aira Sikiria, Dervia M. Korkuta, kustosa Dravnog muzeja na Cetinju i Abdulaha Zeevia, vjerouitelja Muke uiteljske kole u Sarajevu, za lanove Glavnog prosvjetnog savjeta koji je usvajao udbenike vjeronauke i sve kolske udbenike za osnovne i srednje

2 M(ahmud), T(ralji), Objavljeni radovi profesora rahm. dr. aira Sikiria, (Povo-dom godinjice smrti), Glasnik Vrhovnog islamskog starjeinstva u SFRJ, XXX/1967, br. 1112, str. 545548.3 Mahmud Tralji, Prof. dr air Sikiri (Povodom desetogodinjice smrti, Takvim za godinu 1977, Sarajevo, 1976, str. 222227; Isti tekst s promijenjenom uvodnom reenicom objavljivan je i kasnije u: Hfz. Mahmud Tralji, akir Sikiri (18931966), Istaknuti Bonjaci, Meunarodna zajednica za pomo muslimanima Bosne i Hercegovine, Za-greb, 1994; drugo dopunjeno izdanje, El-Kalem, Sarajevo, 1998, str. 301308.4 Vidi: Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Spomenica (19501980), Sarajevo, 1980, str. 135137. 5 Vidi: Spomenica (19502010) Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Sarajevo, 2010, str. 204.



kole prije konane ministarske sankcije. Od trojice predloenih Vlada je prihvatila samo aira Sikiria, ali ni on nije uao u ui odbor, pa nije bio u prilici da blagovremeno skrene panju na nepodesno gradivo udbenika kao poznavalac islamskih propisa i obiaja.6

Svjedok jubileja i sudionik vanih dogaaja svoga vremena Sikiri se oglaavao na njemu svojstven nain. Na sveanoj akademiji posveenoj proslavi Gazi Husrev-begove etiristogodinjice koja je upriliena u oktobru 1932. godine u Narodnom pozoritu u Sarajevu air Sikiri je odrao zapaeno predavanje koje je kasnije tampano i pretampavano.7

air Sikiri je bio jedini predstavnik Islamske zajednice u estolanoj strunoj Komisiji za izradu Uredbe sa zakonskom snagom o erijatskoj gimnaziji u Sarajevu i zalagao se za veu ulogu Ulema-

-medlisa u prosvjetno-pedagokoj profilaciji ove kole. To je, pored ostalog, znailo: da se pravila kole koja propisuje ministar prosvjete, donose uz saglasnost Ulema-medlisa u Sarajevu; da se u sluaju ne-popunjavanja internata mogu primati i eksterni uenici; da privremeni nastavni plan i program kole propie ministar prosvjete, po prijedlogu Nastavnikog vijea i uz saglasnost Ulema-medlisa u Sarajevu i da Ulema-medlis u Sarajevu odobrava internatska kolska pravila. U tekst Uredbe, propisane od strane ministra prosvjete 30. 03. 1937. godine uvrtene su gotovo sve njegove primjedbe, to je omoguilo da se ini mnogo vie na vjerskom obrazovanju muslimanske mladei u ovoj koli, nego li je to dotada bio sluaj.8

Rad islamskih institucija i sudbine znamenitih osoba ivo su zanimale aira Sikiria. Pedesetogodinji jubilej erijatske sudake kole u Sarajevu, 1937. godine, obiljeio je studijom o vrstama i kompetenciji erijatskih sudova u Bosni i Hercegovini, za koje je ova kola pola stoljea obrazovala potreban struni kadar.9 Povodom smrti

6 Adnan Jahi, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini za vrijeme monarhistike Jugoslavije, Zagreb, 2010, str. 401402. 7 Sikiri, dr. air, Tolerancija islama, Glasnik Vrhovnog starjeinstva Islamske vjerske zajednice, I, 45, (IVV 1933), 6563; Pretampanu u Glasnik VIS-a, XLII/1979; br. 6, str. 603606.8 Uredba sa zakonskom snagom o erijatskoj gimnaziji u Sarajevu, Glasnik Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije, V/1937, br. 6, str. 185189.9 Dr. air Sikiri, Nai erijatski sudovi, Spomenica erijatske sudake kole u Sarajevu. Izdana prilikom pedesetogodinjice ovog zavoda (18871937), Islamska dionika tamparija,


ISmet BUatlI

umirovljenog reisul-uleme hadi Mehmeda Demaluddina auevia Sikiri je polovinom aprila 1938. godine, obznanio djelie uspomena na svoga uitelja, zatitnika, uzora i vjerskog lidera.10 Pet dana kasnije (20. IV 1938), na sjednici izbornog tijela za izbor kandidata za novog reisul-ulemu Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije i sam se naao meu dvadeset kandidata. Rezultati su bili sljedei: Fehim ef. Spaho (18 glasova), Ahmed ef. Burek (10 glasova), Muhamed ef. Tufo (8 glasova), Muhamed ef. Dizdar (7 glasova), Muhamed ef. Mujagi (5 glasova), hafiz Salih ef. Sivevi (4 glasa), dr. air Sikiri (3 glasa), Rustem ef. Rustempai (3 glasa), Ali ef. erimovi (1 glas) i Galib ef. Hafizovi (1 glas).11

Stoljeima su erijat i tarikat u Bosni i Hercegovini ili ruku pod ruku meusobno se uvajui i podupirui. erijat je drao dervie u propisanim granicama, a tarikat kadije da ne ostanu bez due. ivot, rad i djelovanje aira Sikiria lijep su primjer takvoga sklada. Nakon oeve smrti, 1930. godine, istovremeno i jednako uspjeno vodio je erijatsku sudaku kolu u Sarajevu, predvodio i opisao nakibendijsku tekiju na Oglavku.12

Tokom Drugog svjetskog rata Sikiri je poeo da vodi zikr i dri predavanja u tekiji Nadmlini prevodei i tumaei Ihjau ulumud-din od Gazalija s arapskog i Pendi Attar s perzijskog jezika.

Vrijedan spomena je viegodinji drutveni i humanitarni rad aira Sikiria. Niz godina bio je aktivan u radu staleke organizacije Udruenja ilmije El-Hidaje i lan redakcije istoimenog lista. Pomagao je rad Muslimanskog potpornog drutva Merhamet i jedno vrijeme bio predsjednik Upravnog odbora.

Bio je takvog karaktera i temperamenta da je mogao i volio raditi s drugima i drugi s njim. On putuje s fra Augustinom iiem kroz fojnike tekije i samostane i zajedno piu reportau,13 radi s Muha-

Sarajevo, /1937/, 523. 10 Dr. air Sikiri, Fragmenti iz uspomena na rahmetli auevia, Novi Behar, XI/19371938, br. 20 (15. IV 1938), 314316.11 Arhiv Jugoslavije, Ministarstvo pravde, 1938, 63VO134. Zapisnik sjednice Izbornog tijela za izbor trojice kandidata za reisul-ulemu.12 Dr. air Sikiri, Tekija na Oglavku, Gajret kalendar za 1941. godinu, Sarajevo, 1940, str. 4243. 13 air Sikiri i dr. fra Augustin ii, Kroz tekije i samostane (Neke crtice s putovanja



medom Paiem i Mehmedom Handiem na sastavljanju udbenika, prijateljuje s Muhamedom Paiem i prevode brouru, drui se s dr. Hamdijom Karamehmedoviem i prireuju Ibn Nefisov Ekscerpt Kanuna. S grupom eksperata pripremao je lanak Arapi za Hrvatsku enciklopediju, s drugom radio na tekstu Ustava Islamske zajednice. Iako je bio dosta stariji od svojih kolega i saradnika na Filozofskom fakultetu u Sarajevu on se uvijek nalazio s njima i uz njih, pruajui im nesebino i nebrojeno puta dragocjenu pomo koristei se svojim irokim obrazovanjem, bogatim ivotnim i naunim iskustvom.

Knjievni opus

air Sikiri se iskazao i potvrdio kao vrstan orijentolog (iranista, arabista, turkolog) u svakom pogledu: kao profesor, autor, prevodilac i recenzent. Stvaralaki opus mu je bogat i raznovrstan. Kao autor napisao je udbenike i prirunike za uenje arapskog i perzijskog jezika, objavljivao lanke i studije o skupinama, pokretima, narodima, jezicima, literaturi, knjievnicima i djelima. Prevodio je jednako uspjeno s arapskog, perzijskog i turskog jezika. Recenzirao je jedan udbenik turskog jezika, jedan leksikon turcizama, dva izdanja arapskih i jedno turskih dokumenata.

1. Iranista

Pojaan interes za perzijski jezik u Fojnici i Sarajevu u drugoj polovini XIX st. vee se za boravak i rad u ovim mjestima ejha Arifa Sidkija, zvanog Zelenjak. Radio je najprije kao muderis u Fojnikoj medresi, odakle je kasnije preao u Sarajevo da predaje u Atmejdan medresi, a potom preuzeo i upranjeno mjesto ejha Skender-paine tekije. Mada je ejh Arif Sidki napustio Bosnu i Hercegovinu petnaestak godina prije nego to je roen air Sikiri to ne znai da kazivanja o ovom Kurdu, porijeklom iz Dijaribekra, nisu, bar posredno i u njemu probudila ljubav prema istom jeziku. Na takvu pomisao navodi rad koji mu je posvetio i dvije mu pjesme objavio u originalu i prijevodu.14

po fojnikom kotaru), Narodno jedinstvo, III/1920, br. 266, str. 2; br. 667, str. 2; br. 668, str. 23; br, 270, str. 23; br. 271, str. 2 i br. 272, str. 23.14 Dr. air Sikiri, ejh Arif Sidki Jedan izmeu zaboravljenih, Glasnik Islamske vjerske zajednice, X/1942, br. 4, str. 107108.


ISmet BUatlI

Savremenik ejha Arifa Sidkija bio je Sejjid Ali Mehmed, rodom iz iraza, osniva pokreta babija o kojem je air Sikiri prvi pisao u naoj periodici.15

Svoju ljubav prema perzijskom jeziku Sikiri je razvijao i doka-zivao kroz itav svoj ivot kao nastavnik na tri kole i kao profesor na dva fakulteta. Bogato znanje i viedecenijsko iskustvo krunisao je sa dvije knjige. Gramatikom perzijskog jezika olakao je posao onima koji predaju ovaj jezik16, a hrestomatijom izabranih tekstova, metrikom i rijenikom ublaio muke onima koji ga studiraju.17

Vievjekovno prisustvo perzijske literature na Balkanu Sikiri je posvjedoio rukopisom Damina Divana,18 a da je meu Bonjacima uvijek bilo dobrih poznavalaca perzijskog jezika i knjievnosti dokazao Sudijevim komentarom Sadijeva Gulistana.19

Kao svojevrstan emanet onima koji dolaze Sikiri je ispisao par stra-nica o perzijskoj knjievnosti i preveo pregrt perzijskih priica. Za edi-ciju Prie Orijenta20 napisao je kratku biljeku o perzijskoj knjievnosti,21 preveo 49 kratkih pria iz Sadijina Gulistana i jo sedamnaest probranih

iz raznih drugih djela perzijske klasine knjievnosti.22 Nastanak i karakter izabranih pria predstavio je slijedeim rijeima:

Ono to su Balzacove Filozofske prie na Zapadu, to su ove, to slijede, na muslimanskom Orijentu. I ove su odraz jednog filozofskog shvatanja, proima ih ona vrlo stara misao o nitavilu zemaljskog ivota. Ideja o odricanju od zemaljskog sjaja i svakog uitka razvila se u muslimanskom svijetu pod utjecajem novoplatonizma u poseban

15 air Sikiri, Babije, Gajret, IX, 12 (16. VI 1925), str. 184185.16 air Sikiri, Gramatika perzijskog jezika, IP Veselin Maslea, Sarajevo, 1952.17 air Sikiri, Perzijska hrestomatija, IP Veselin Maslea, Sarajevo, 1955, str. 163;

Osnove perzijske metrike, str. 165175 i Glosar, str. 176299.18 Dr. air Sikiri, Jedan rukopis Damina divana, POF, V/195455, str. 320324. 19 Dr. air Sikiri, Sd kao komentator Sdijina Gulistana, POF, I/1950, Sarajevo, 1950, str. 5167.20 Prie Orijenta, Priredio Alija Bejti, Preveli i napomene napisali: Alija Bejti, /Arap-ske i turske prie/; air Sikiri, /Perzijske prie/; Nedat Sulejmanpai, /Indijske i kineske prie/. Znanje, Zagreb, 1962.21 Navedeno djelo, 4. Perzijska knjievnost, str. 1316. 22 Navedeno djelo, Perzijske prie, str. 147197.



filozofski smjer sufizam ili misticizam. Taj filozofski pravac brzo je preko svojih nosilaca, brojnih dervikih redova, pustio svoje ile vrlo daleko i ostavio vidne i trajne tragove u psihi, ivotu i kulturi irih slo-jeva svih muslimanskih naroda. Najplodnije tlo toga muslimanskog asketizma bila je upravo Perzija. Tu su se, ini se, razvili prvi derviki redovi, a tu je nastao i najvei broj ovih pria. Preziranje svakog sjaja, moi i bogatstva, a isticanje povuenog, asketskog ivota to je nit vodilja u svim ovim priama. Otud ono osuivanje sebinosti, krtosti, gomilanja imetka i svega, to podrava sjaj zemaljskog ivota, otud i ono preziranje vlasti i igosanje sile pojedinih ondanjih vlastodraca, koji su se bili iznevjerili naelima pravde. Uza sve to ove su prie pune jednog dubokog i tekog ivotnog iskustva i visoke etike. A uz to jo prikladnost forme i zanimljivost sadraja pridonijeli su velikoj popu-larnosti ovih pria, i teko bi bilo i danas nai najobinijeg ovjeka na muslimanskom Istoku, koji ne bi znao bar koju od ovih pria.23

Za bolje razumijevanje teksta Sikiri je svoj izbor i prijevode per-zijskih pria propratio s trideset dvije podnone napomene u kojima je pojasnio pojmove, locirao toponime i predstavio likove koji se u njima pojavljuju.

2. arabista

air Sikiri je rano spoznao da je arapski jezik, kao jezik Posljednje Boije Objave (Kuran) i jezik posljednjeg Allahova Poslanika (Muhammed, alejhisselam), vaan u ivotu svakog muslimana i radu svake islamske zajednice bez obzira na mjesto gdje ive i vrijeme u kojem djeluju. Arapski je uio, arapskom pouavao, s arapskog prevodio i prevedeno ocjenjivao.

Kroz itav ivot sudbinski vezan za arapski jezik, kao uenik, student i nastavnik, imao je priliku da osjeti ulogu i znaaj udbenika u obra-zovnom procesu podjednako za one koji ga ue i one koji ga predaju. Svjestan da je njihova izrada zahtjevan, teak i odgovoran posao traio je saradnike meu znalcima i istomiljenicima, meu onima koji su uili u drugim obrazovnim centrima i ponijeli iskustva razliita od njegovih. S Mehmedom Handiem i Muhamedom Paiem napisao

23 Navedeno djelo, str. 148.


ISmet BUatlI

je Gramatiku arapskog jezika.24 Ovaj dvotomni udbenik, dobro primljen od struke i javnosti,25

nije posljednji Sikiriev tekst o arapskom jeziku. lanak u Hrvatskoj enciklopediji26 i studija u Prilozima za orijentalnu filologiju27 govore da je do kraja ivota pokuavao da svrati panju na njegov znaaj i karakteristike, na narod koji mu je dao ime28, na literaturu29 i vana djela napisana na arapskom jeziku30.

air Sikiri se okuao i kao prevodilac s arapskog jezika nastavljajui uspjenu saradnju s Muhamedom Paiem. Iskustvo zajednikog rada na udbeniku arapskog jezika potvrdili su i kao prevodioci popularne broure Emira ekiba Arslana, kod nas tampane vie puta31. Samostal-

24 Dr. air Sikiri, Muhamed Pai i Mehmed Handi, Gramatika arapskog jezika za nie razrede medresa i srednjih kola, I dio. Gramatika i vjebenica sa rjenikom, Vakufska direkcija u Sarajevu, Sarajevo, 1936, 289. Dr. air Sikiri, Muhamed Pai i Mehmed Handi, Gramatika arapskog jezika za nie razrede medresa i srednjih kola, II dio. Sintaksa i itanka sa rjenikom, /kitabu l-mutalaati li s-sanati t-talitati wa r-rabiati min al-madarisi t-tanawiyyati fi Yugoslafiya/. Vakufska direkcija u Sarajevu, Sarajevo, 1936, 216+80.25 /Rec/: Muslimanska svijest I, 7 (16. IV 1936), 7.p, (r.); Obzor LXXVI, 274 (25. XI 1936), 2.p. (K. /Guji/).26 S/ikiri/, /akir/; Svojstva i ralanjenost arapskog jezika, Hrvatska enciklopedija I, Zagreb, 1941, 555. p. u okviru lanka Arapi. 27 Dr. air Sikiri, Sintaktike funkcije arapskih prijedloga, POF, IIIIV/195253, Sarajevo, 1953, str. 553574. 28 S/ikiri/, /air/, Narod /Arapi/. Hrvatska enciklopedija I, Zagreb, 1941, 551552. U okviru lanka Arapi.29 S/ikiri/, /air/, Knjievnost i nauka /kod Arapa/. Predislamsko doba, vijek irenja islama. Zlatno doba. Srebrno doba. Mameluko doba. Najnovije doba, Hrvatska enciklopedija I, Zagreb, 1941, 557559. U okviru lanka Arapi. 30 Dr. air, Sikiri, Ibn Haldunova Prolegomena, POF, V/195455, Sarajevo, 1955, str. 233250.31 Emir ekib Arslan, Zato su muslimani zaostali, a drugi napredovali, Glasnik Islam-ske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije, II/1934, br. 4, str. 192197; br. 5, str. 249262; br. 6, str. 305314; I br. 7, str. 369383. S arapskog preveli: dr. air Sikiri i Muhamed Panda.Emir ekib Arslan, Zato su muslimani zaostali, a drugi napredovali, Glasnik Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije. S arapskog preveli: dr. air Sikiri i Muhamed Panda. Biblioteka Glasnika Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije, Sara-jevo, 1934.Emir ekib Arslan, Zato su muslimani zaostali, a drugi napredovali, Glasnik Islam-



no je preveo Ibn Nefisovu preradu Ibn Sinaova Kanuna32 i to je do danas jedini prijevod nekog djela iz bogatog naslijea literature iz medicine u islamskome svijetu.

Njegov kritiki osvrt na dva izdanja prijevoda arapskih doku-menata pokazuje da je Sikiri33 jednako dobro poznavao sve oblike arapskoga jezikog izraza: knjievni, znanstveni i administrativni.

3. turkolog

air Sikiri je dobro znao da je poznavanje tri orijentalna jezika preduslov za poznavanje i razumijevanje bosanskohercegovake historije, literature i duhovnosti. Svaki od njih imao je svoje podruje, ali je bilo i meusobnih preplitanja. Uz arapski i perzijski jezik Sikiri je sa nesmanjenim arom uio i turski. Svoje zanimanje za turski narod, jezik i literaturu pokazao je vrlo rano.34 Dobro poznavanje ovoga jezika posluilo mu je da radi kao predava turskoga jezika na tri kole, prevodi poeziju svojih predaka pisanu na njemu35, recenzira udbenik za uenje

ske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije, II/1934, br. 4, str. 192197; br. 5, str. 249262; br. 6, str. 305314; I br. 7, str. 369383. S arapskog preveli: dr. air Sikiri i Muhamed Panda. ???, Sarajevo, ????32 Sikiri, air, /transl./: Ibn al-Nefis, Mudez al-kanun. (Ekscerpt kanuna). Naslov originala: Ibn al-Nafis, Muaz al-qnn. Republiki zavod za zdravstvenu zatitu, Sarajevo, 1961, 219.Prevod s arapskog jezika. Sa uvodom i pogovorom dr. Hamdije Karamehmedovia. Rukopis se nalazi u Biblioteci Centralnog higijenskog zavoda u Sarajevu i predstavlja excerpt iz Ibn Sinaove enciklopedije Qnn fi -ibb.33 Sikiri, air, Dva prevoda arapskih dokumenata Dubrovakog arhiva (Zusammen-fassung: Zwei Ubersetzungen arabischer Dokumente im Staatlichen Archiv in Du-brovnik). Radovi FFS I (1963), 331343.Povodom dva izdanja: F. Bajraktarevi, Dubrovaka Arabica, SANU Beograd, 1962 i B. Korkut, Arapski dokumenti u Dravnom arhivu u Dubrovniku, Orijentalni institut, Sarajevo, sv. 1, 1960. i sv. 2. 1962. godine.34 air Sikiri, Neto o Turcima, njihovu jeziku i literaturi, Sarajevski list, XLI/1918, br. 147 (10. VII 1918), u Dodatku: Bajramski prilog, str. 46.35 Dr. air Sikiri, Pobone pjesme (ilahije) ejha Abdurrahmana Sirrije, Glasnik Vrhovnog starjeinstva Islamske vjerske zajednice, IX/1941, br. 11, str. 332354 i br. 12, str. 362373. Dr. air Sikiri, Jedna pobona pjesma ejha akira, sina ejha Abdurrahmana Sirrije Glasnik Vrhovnog starjeinstva Islamske vjerske zajednice, XI/1943, br. 4, str. 8591.


ISmet BUatlI

turskog jezika koji je napisao njegov savremenik36 i ocjenjuje izdanja dokumenata osmansko-turske uprave i administracije37.

* * *Kada je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu otkriven ruko-

pis Divana Mehmeda Reida, koji je ranije pripadao H. M. Merhemiu, pa H. M. Handiu, air Sikiri je napisao rad38 koji Znakovi vremena objavljuju u ovome broju.

Dr. aIr SIkIrI (1893 SeptemBer 22nD, 1966) -FoUnDer oF the moDern orIentologY oF BoSnIa anD herZegovIna

Ismet Buatli

SummaryOn the occasion of the death of Dr. air Sikirli, the first European-style orientologist from Bosnia and Herzegovina, this paper depicts his life and work. As a longtime teacher of oriental languages, the author of textbooks, director of educational institutions, social worker, writer, translator, he left a deep and permanent stamp in the time he lived in, at the people he served to and the science he yearned for. This paper is a reminder of a notable Bosniak whose life and literary body of works await as a chal-lenge for an impartial researcher. Key words: air Sikiri, professor, director, rector, author, translator, Iranian, Arab and Turkish studies expert.

36 Dr. . Sikiri, /Rec./ abanovi, Hazim, Gramatika turskog jezika s vjebenicom, itankom i rjenikom, Knjiara H. Ahmed Kujundi, Sarajevo, 1944, 205+/1/. Sa predgovorom, popisom literature, rjenikom (tursko-hrvatskim i hrvatsko-turskim). El-Hidaje, VIII, 45 (26. XI 1944), 168170. (. Sikiri).37 air Sikiri /rec./, Kanuni i Kanuname, Serija prva, sv. 1. Prilozi za orijentalnu filologiju, VIIIIX/195859, str. 244253. 38 air Sikiri, Dvn Mehmed Reda, POF, VIVII/195657, Sarajevo, 1958, str. 5576.

•dr. Šaćir sikirić (1893 – 22. septembar 1966) – utemeljitelj moderne bosanskohercegovačke...

Documents