�
SADRÆAJ / TABLE OF CONTENTS
1. Uvodna rijeË predsjednika Uprave / Foreword by the President of the Management Board 5
2. Misija, Vizija, Temeljne vrijednosti / Mision, Vision and Core Values 7
3. Zaštita zdravlja, sigurnost i zaštita okoliša u INI / Health, Safety And Environment Protection at INA 9
Organizacija zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša / Organisation of HSE 9
Sustav upravljanja zaštitom zdravlja, sigurnošÊu i zaštitom okoliša / HSE Management System 10
4. Projekti u funkciji zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša u 2005. / HSE Projects in 2005 13
EBRD projekti / EBRD Projects 13
5. Ostali projekti i aktivnosti zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša u ININIM organizacijskim jedinicama / Other projects and HSE activities within INA Organisational Units
16
SD Istraæivanje i proizvodnja nafte i plina / Oil and Gas Exploration and Production 16
Rafinerija nafte Sisak / Sisak Oil Refinery 16
Rafinerija nafte Rijeka / Rijeka Oil Refinery 17
Maziva Rijeka / Rijeka Lubricants 17
Sektor upravljanja maloprodajnom mreæom / Retail Network Management Sector 18
Sektor za dobavu nafte i logistiku / Crude Oil Supply and Logistics Sector 18
6. Pokazatelji stanja zdravlja, sigurnosti i okoliša u 2005. / Key HSE Indicators in 2005. 20
Emisije u zrak / Emissions into the Atmosphere 20
Emisije u vode / Discharges into Water 23
Potrošnja vode i vodne naknade / Water Consumption and Water-management Fees 24
Gospodarenje otpadom / Waste Management 25
Akcidenti s utjecajem na okoliš / Accidents with an Environmental Impact 27
Ozljede na radu i profesionalne bolesti / On-the-job Injuries and Occupational Illnesses 28
Potencijalne opasnosti i požari / Potential Hazards and Fire 29
Edukacija radnika / Staff Training 32
Medicina rada / Occupational Medicine 32
Radna mjesta s posebnim uvjetima rada / Special Working Conditions 33
Troškovi zaštite okoliša / Environmental Protection Costs 34
Troškovi zaštite zdravlja i sigurnosti / Health Care and Safety Costs 35
7. INA i zajednica / INA and Community 37
8. Novi propisi iz podruËja zaπtite zdravlja, sigurnosti i okoliša / New HSE Regulations 42
9. Adresar / Adresses 49
�
Drago mi je predstaviti Vam Godišnje izvješÊe
o zaštiti zdravlja, sigurnosti i zaštiti okoliša
za 2005. godinu, koje je nastavak redovitog
izvještavanja o utjecaju naših djelatnosti na
okruženje u kojem radimo. IzvješÊe donosi
pregled niza znaËajnih aktivnosti koje INA
kontinuirano provodi, postignute rezultate,
ali i probleme s kojima se susreÊemo u tom
podruËju rada.
OËuvanje i zaštita okoliša nezaobilazan je dio
poslovne politike naše kompanije. INA ima
trajnu odgovornost, svijest i znanje kad je rijeË
o utjecaju njenih aktivnosti na okoliš i zdravlje
ljudi te nastoji funkcionirati po naËelima
održivog razvoja.
INA je u 2005. godini uložila preko 198
milijuna kuna u razne projekte vezane za
zaštitu okoliša, zaštitu zdravlja i sigurnost
što je 23,8% više nego prošle godine.
Kontinuirano provodimo monitoring emisija
štetnih plinova u okruženju naših postrojenja,
pratimo emisije u vode i proizvodnju otpada
te ulažemo velika materijalna sredstva kako
bismo svoj negativan utjecaj na okoliš sveli na
najmanju moguÊu mjeru. Tako smo pokrenuli
veliki projekt modernizacije rafinerija, što Êe
osigurati proizvodnju energenata s minimalnim
postotkom štetnih tvari kao i znaËajno
smanjenje emisija oneËišÊujuÊih tvari u okoliš.
Kao i svake godine, svibanj - mjesec zaštite
od požara obilježen je razliËitim informativnim,
struËno-obrazovnim i preventivno-tehniËkim
aktivnostima s ciljem unapreenja sustava
zaštite od požara. Takve aktivnosti u INI se
odvijaju od 1993. godine. Prioriteti u zaštiti od
požara, kao i kod drugih neželjenih dogaaja su
preventiva i poboljšanje funkcioniranja zaštite,
te ukupna sigurnost ljudi i ININE imovine.
Nedvojbeno da je ulaganje u sustav sigurnosti
UVODNA RIJE» PREDSJEDNIKA ININE UPRAVE / FOREWORD BY THE PRESIDENT OF THE MANAGEMENT BOARD
vrlo isplativo s puno izravnih i neizravnih
pozitivnih uËinaka. Sustavno razvijamo svijest
i struËnost svih naših radnika u podruËju
zaštite zdravlja, sigurnosti te zaštite i oËuvanja
okoliša, a buduÊi da su naši zaposlenici najveÊa
vrijednost kompanije nastavljamo ulagati u
njihovo usavršavanje i stjecanje novih znanja.
Samo struËnjaci mogu proizvesti kvalitetne
proizvode te zaštititi okoliš i svoju radnu
sredinu.
a major project to modernise our
refineries. This will ensure the
production of energy sources
containing a minimal percentage
of harmful matter as well as a
significant reduction in emissions
of pollutants into the environment.
Like every May, Fire Safety Month
was marked with various informative,
expert, educational, preventive and
technical activities with the aim of
improving the fire safety system.
Such activities have been carried out
at INA since 1993. The fire safety
priorities, as with other unwanted
occurrences, are prevention and the
improvement of safety operations as
well as the overall safety of people
and INA property. Undoubtedly,
investment in the safety system is
worthwhile, as it has many direct
and indirect positive effects.
We have raised the awareness and
improved the knowledge of all our
employees in the field of health
care, safety and environmental
protection and preservation. Since
our employees are our greatest
asset, we shall continue to invest
in their professional development
and acquisition of new skills. Only
experts can produce quality products
and at the same time protect their
environment and work surroundings.
dr.sc. Tomislav DragiËeviÊ
Predsjednik Uprave INE / President of
the management board
Allow me to introduce you to the 2005 Annual
HSE Report, which is a continuation of the
regular reports on the impact of our activities
on the surroundings in which we operate.
The Report contains an overview of a number
of important activities that INA has been
undertaking as well as the results that have
been achieved so far. There is also an overview
of the problems that we have encountered in
this area.
Preserving and protecting the environment is an
indispensable part of our Company’s business
policy. INA has responsibility, awareness and
knowledge when it comes to the impact of
its activities on the environment and people’s
health, and attempts to act in accordance with
principles of sustainable development.
In 2005, INA invested over HRK 198 million
in various projects related to environmental
protection, health and safety, which was 23.8%
higher compared to the previous year. We have
implemented the continuous monitoring of
hazardous gas emissions in the surroundings
of our facilities, and have also monitored
waste production and discharges into water.
Large sums of money have been invested in
order to minimise our negative impact on the
environment. Therefore, we have launched
�
2. MISIJA, VIZIJA, TEMELJNE VRIJEDNOSTI / MISSION, VISION AND CORE VALUES
Misija. INA je vertikalno integrirana naftna
korporacija, utjecajan sudionik na tržištu
nafte, derivata i plina u Hrvatskoj i susjednim
zemljama, koja je stalnim unaprjeenjem
poslovanja i kvalitete proizvoda i usluga,
usmjerena na stvaranje veÊe vrijednosti.
Vizija. Biti uvažavan i poželjan partner, poznat
po izvrsnosti proizvoda i usluga, poštenim i
brižno njegovanim odnosima i zaštiti interesa
naših vlasnika, kupaca, radnika i drugih
partnera.
Temeljne vrijednosti. Korist vlasnika.
Ostvarivati primjerenu dobit i rast vrijednosti
imovine vlasnika i zainteresiranih ulagaËa.
Partnerstvo s kupcima. Zadovoljavati potrebe
i oËekivanja kupaca i pridobiti njihovo povjerenje
i trajnu privrženost. Respektiranje zajednice
-prepoznatljiv imidž. Održavati prepoznatljiv
imidž prisnom suradnjom i poštivanjem
kulturnih, vjerskih i drugih osebujnosti zajednica
u kojima djelujemo. Dobrobit radnika -
kreativnost-jedinstvenost. Uvažavati potrebe,
interese i sposobnosti radnika, poticajnim
sustavom nagraivanja i napredovanja, jer
su nezamjenjiv kreativni potencijal, svekolika
podrška i uporište za realizaciju ciljeva. Zaštita
zdravlja, sigurnost i zaštita okoliša. Zaštita
zdravlja, sigurnost i zaštita okoliša trajna su
odgovornost i naglašen prioritet u našim
razvojnim nastojanjima.
Mission. INA is a vertically integrated oil
corporation, an influential company on the
oil, derivative and gas market in Croatia and
neighbouring countries, aiming to create greater
value through the constant improvement of
its business activities and product and service
quality.
Vision. Being a recognised and desirable
partner, known for the excellence of its products
and services, its fair and carefully nurtured
relationships and for the protection of the
interests of its owners, buyers, employees and
other partners.
Core values. Benefiting the owners. Making
a sufficient profit and achieving asset value
growth for the owners and interested investors.
Partnerships with customers - Satisfying the
requirements and expectations of customers
and gaining their trust and permanent loyalty.
Respect for the community - a recognisable
image. Maintaining a recognisable image
through close co-operation and honouring the
cultures, religions and other aspects of the
communities in which we operate. Employees’
welfare, creativity and uniqueness - Meeting
the needs, interests and abilities of employees
through a stimulating reward and promotion
system, because they posses an indispensable
creative potential and overall support and are the
basis for the realisation of objectives. Health,
safety and environmental protection -
Health, safety and environmental protection are
an ongoing responsibility and a priority in our
attempts towards further development.
�
3. ZAŠTITA ZDRAVLJA, SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA (ZZSO) U INI / HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENTAL PROTECTION (HSE) AT INA
3.1. ORGANIZACIJA ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLIŠA
Sektor zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša
središnja je organizacijska jedinica u INI,
zadužena za navedena podruËja. Djeluje u
okviru Poslovne funkcije korporativnih procesa,
s ciljem jedinstvenog upravljanja zaštitom
zdravlja, sigurnošÊu i zaštitom okoliša, koje
ukljuËuje definiranje zajedniËke politike,
strategije i ciljeva te funkcioniranje po istim
pravilima, uz uvažavanje zakonskih i drugih
propisa. Sektor dnevno surauje sa istovrsnim
službama u svim ostalim organizacijskim
jedinicama INE.
Usklaenost aktivnosti zaštite okoliša osigurava
se i kroz Radnu grupu za koordinaciju aktivnosti
zaštite okoliša imenovanu na razini INE dok se
aktivnosti zaštite zdravlja i sigurnosti, a koje
obuhvaÊaju podruËja zaštite na radu i zaštite
od požara, provode i putem razliËitih odbora za
zaštitu na radu.
3.1. ORGANISATION OF HEALTH, SAFETY
AND ENVIRONMENTAL PROTECTION
The HSE Sector is the central organisational
unit at INA in charge of all three areas. It acts
as part of the Corporate Processes Function
with the aim of uniformly managing HSE,
including defining common policy, strategy and
objectives as well as operating in accordance
with these rules and at the same time meeting
legal and other requirements. The Sector co-
operates with Departments with similar aims
in other organisational units in INA on a daily
basis.
Conformity in environmental protection
activities is also ensured through the operations
of the Working Group for the Co-ordination of
Environmental Protection Activities, which is
appointed at the INA level, while health and
safety activities, including occupational safety
and fire safety activities, are carried out by
various occupational safety committees.
SEKTOR ZA©TITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©AHSE SECTOR
Sluæba zaπtite okoliπaEnvironmental Protection Department
Sluæba zaπtite zdravlja i sigurnosti na raduHealth and Safety Department
Poslovna jedinica razvoja zaπtite okoliπaEnvironmental Protection Development Unit
Poslovna jedinica zaπtite zdravlja i sigurnostiHealth and Safety Unit
Shema 1. Organizacijska shema Sektora zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša.
Chart 1. Organisational chart of the HSE Sector
10
3.2. SUSTAV UPRAVLJANJA ZAŠTITOM
ZDRAVLJA, SIGURNOŠ∆U I ZAŠTITOM
OKOLIŠA
Sustavno praÊenje rizika i utjecaja na okoliš
prouzroËenih našim djelatnostima, proizvodima
i uslugama, kao i preventivno djelovanje na
smanjenju/uklanjanju oneËišÊenja i negativnog
utjecaja na zdravlje i sigurnost ljudi temelj je
ININIH aktivnosti.
Sve ININE organizacijske jedinice s potencijalnim
ili stvarnim znaËajnim utjecajem na okoliš
i rizikom po zdravlje i sigurnost ljudi imaju
certificirane sustave upravljanja okolišem prema
normi ISO 14001 kao i sustave upravljanja
zaštitom zdravlja i sigurnosti, u skladu sa
zahtjevima specifikacije OHSAS 18001. Izuzetak
je Sektor upravljanja maloprodajnom mrežom
u kojem je sustav upravljanja zaštitom zdravlja i
sigurnosti u fazi uvoenja.
Uvoenje sustava upravljanja zaštitom zdravlja
i sigurnosti ukljuËuje moguÊnost kontrole rizika
u podruËju zdravlja i sigurnosti te unapreivanje
radnih uvjeta kao i poboljšanje zdravlja i
dobrobiti radnika.
Certifikati jamËe da su sva pitanja upravljanja
okolišem i zaštitom zdravlja i sigurnosti pod
stalnim nadzorom i priznanje su za sve što je do
sada napravljeno na tom podruËju.
ZNA»AJNI ASPEKTI OKOLIŠA
BuduÊi da je prepoznavanje vlastitog stvarnog ili
potencijalnog utjecaja na okoliš prema utvrenim
kriterijima osnovna pretpostavka upravljanja
zaštitom okoliša, u INI smo definirali sve znaËajne
aspekte koji imaju ili mogu imati znaËajan utjecaj
na okoliš.
Osnovni pokazatelji stanja okoliša koje pratimo
su emisije oneËišÊujuÊih tvari u zrak i vode,
potrošnja vode i vodne naknade, gospodarenje
opasnim i neopasnim proizvodnim otpadom,
akcidenti s utjecajem na okoliš i troškovi zaštite
okoliša.
3. ZAŠTITA ZDRAVLJA, SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA U INI / HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENTAL PROTECTION AT INA
Sektor je nadležan za sljedeÊe
aktivnosti:
- Definiranje ciljeva i smjernica
zaštite okoliša, zaštite na radu,
zaštite zdravlja i zaštite od požara
sukladno zakonskim i drugim
propisima.
- Sudjelovanje u izradi prijedloga i
davanju mišljenja na zakonske i
druge propise iz podruËja ZZSO.
- Nadzor i kontrolu poslova ZZSO.
- Izrada dokumenata sustava
upravljanja okolišem kao i sustava
upravljanja podruËja zaštite na radu,
zaštite zdravlja i zaštite od požara.
- Izrada izvješÊa, informiranje i
edukacija iz navedenih podruËja.
- Voenje katastra otpada i emisija
oneËišÊujuÊih tvari u zrak i vode.
- PraÊenje i analiza nepredvienih
dogaaja s utjecajem na okoliš.
- PraÊenje i analiza inspekcijskih
nadzora i sudskih sporova koji se
odnose na zaštitu okoliša kao i
analiza mjera sigurnosti, ozljeda i
profesionalnih bolesti.
- PraÊenje i analiza troškova ZZSO.
- Koordinacija aktivnosti ZZSO.
- Izgradnja i održavanje središnje
baze podataka iz navedenih
podruËja.
11
The Sector is in charge of the following
activities:
- Defining objectives and guidelines for
environmental protection, occupational safety,
health and fire safety in accordance with legal
and other regulations.
- Participating in the preparation of proposals
and providing comments on legal and other
regulations within the domain of HSE.
- Supervision and control over HSE activities.
- Drafting documents related to the
environment management system as well
as occupational safety, health and fire safety
management systems.
- Preparation of reports, information and
training in relevant fields.
- Monitoring and analysis of inspection reports
and lawsuits referring to environmental
protection as well as analysis of safety
measures, injuries and occupational illnesses.
- Monitoring and analysis of HSE costs.
- Co-ordination of HSE activities.
- Development and maintenance of a central
database in relevant areas.
3.2. HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENTAL
PROTECTION MANAGEMENT SYSTEM
The systematic monitoring of risks and impact
on the environment caused by our activities,
products and services, as well as preventive
action taken with the aim of reducing/removing
pollution and any negative impact on health
and the environment is at the heart of INA’s
activities.
All INA organisational units having a potential or
actual significant impact on the environment as
well as a health and safety risk posses
environment management system certificates in
accordance with the ISO 14001 Standard, and
health and safety management system
certificates in accordance with OHSAS 18001
Standard specifications. The only exception is
the Retail Network Management Sector where
the health and safety management system is in
the implementation phase.
The implementation of a health and safety
management system allows risk control in the
area of health and safety as well as
improvements in working conditions and the
advancement of employees’ health and welfare.
The certificates provide a guarantee that all
environment, health and safety
management issues are under constant
supervision and also acknowledge all
positive steps taken in these areas.
SIGNIFICANT ENVIRONMENTAL
ASPECTS
Since the basic assumption of
environmental protection
management is recognising our own
actual or potential impact on the
environment in line with determined
criteria, we at INA have defined
aspects that have or may have a
significant impact on the
environment.
The basic indicators of the state of
the environment that we monitor are
emissions of pollutants into the air
and discharges into water, water
consumption and water-
management fees, hazardous and
non-hazardous industrial waste
management, accidents with an
impact on the environment and
environmental protection costs.
3. ZAŠTITA ZDRAVLJA, SIGURNOST I ZAŠTITA OKOLIŠA U INI / HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENTAL PROTECTION AT INA
1�
4. PROJEKTI U FUNKCIJI ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA U 2005. GODINI / 4. HSE PROJECTS IN 2005
U Rafineriji nafte Sisak pušten je u rad novi
separator zauljenih procesnih i oborinskih voda
u kojem se sakupljeni ugljikovodici vraÊaju u
slop sustav na ponovnu obradu. Rekuperacijom
otpadnih ugljikovodika ostvaruje se ušteda na
sirovini i energentima, a poboljšana je i kvaliteta
otpadnih voda koje se ispuštaju u rijeku Savu.
Rekonstrukcijom KP-2 u HDS plinskih ulja i
koking benzina proizvest Êe se dizelsko gorivo
europske kvalitete. Manji sadržaj sumpora
u proizvedenom gorivu direktno utjeËe na
smanjenje emisija sumpornih spojeva u zrak
iz prometa. Rekuperacijom topline procesnih
tokova unutar postrojenja, smanjuju se toplinski
gubici u okoliš te se štedi na gorivu za procesne
peÊi, Ëime se takoer smanjuje emisija
oneËišÊujuÊih tvari u zrak.
U SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina,
na CPS Molve III izgraeno je postrojenje za
sušenje sumpornog mulja Ëime se rješava
problem njegovog odlaganja i smanjuju se
koliËine emitiranog sumporovodika, dok se
izdvojeni CO2 koristi za poveÊanje iscrpka nafte.
Drugim projektom na CPS Molve III, projektom
smanjenja emisije H2S/RSH katalitiËkom
konverzijom, postiže se smanjenje emisije
sumporovodika i merkaptana, u skladu sa
zakonskim zahtjevima. Oba postrojenja na
Molvama su u probnom radu.
TreÊi projekt, pokretno postrojenje za
zbrinjavanje otpada utiskivanjem u duboke
bušotine trajno i sigurno rješava zbrinjavanje
EBRD projekti
Aktivnosti vezane uz realizaciju 17 projekata
financiranih iz kredita Europske banke za
obnovu i razvoj, u iznosu od 36 milijuna eura
te vlastitih sredstava, zapoËele su još krajem
2001. godine. Od tada je dovršeno deset
projekata dok bi ostali trebali biti gotovi do
2007. godine. Projektima Êe se poboljšati
sadašnje stanje u zaštiti okoliša, zdravlja i
sigurnosti te Êe se unaprijedit nadzor radnog
okoliša i ukupnog ekosustava.
Aktivnosti u 2005.
U Mazivima Rijeka izgraena je nova peÊ na
Vakuum destilaciji Ëime se uz ekonomiËniji
rad i manji utrošak energenata ostvaruje
znaËajno smanjenje emisija otpadnih plinova,
prvenstveno dušikovih oksida (NOx) i sumpor
dioksida (SO2), a buka plamenika smanjena je
ispod dozvoljenih vrijednosti.
Dovršeno je i postrojenje za obradu sulfidnih
voda u kojem se uklanjaju plinovita oneËišÊenja
(sumporovodik, merkaptani, ugljikovodici,
amonijak) iz kiselih tehnoloških voda.
Završetkom projekta rekonstrukcije spremnika
i platformi za utakanje bitumena u auto/
vagon cisterne, zbog sustava povrata parne
faze u spremnik znatno je smanjena emisija
bitumenskih plinova neugodnih mirisa (H2S,
SO2, CO, CO2, ketoni, aldehidi i dr.), Ëime
su direktno poboljšani uvjeti u radnoj okolini,
a indirektno i na širem podruËju mazivaških
postrojenja.
pojedinih tehnoloπkih fluida. Zahvat
je u skladu s EU Direktivom o
vodama (2000/60/EC), a obuhvaÊen
je novom strategijom gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske koju je
donio Sabor 2005. godine.
U Rafineriji nafte Rijeka nastavljen
je rad na realizaciji preostalih
EBRD projekata, koji trebaju biti
gotovi 2007. godine. U sklopu
projekta eliminacije procurivanja,
potpuno je dovršena sanacija 26
spremnika (od ukupno 38). Sanirane
su podnice i ugraeni pokrovi
u devet spremnika, a u tijeku je
sanacija desetog. U okviru projekta
modernizacije sustava kontrole
nivoa u spremnicima završeni su
radovi na polaganju novih trasa
instrumentacijskih kablova, a u rad
je pušteno i 12 mjeraËa razine.
Takoer, ispitano je i oËišÊeno 9500
metara kanalizacije.
14
EBRD Projects
Activities related to the
implementation of 17 projects
financed by a loan from the
European Bank for Reconstruction
and Development, amounting to
36 million euros, as well as from
our own financial sources were
initiated in late 2001. Since then,
ten projects have been completed
and the remaining projects are to
be completed by 2007. The aims
of the projects are to improve the
current state of environmental
protection, health and safety and
upgrade monitoring of the working
environment and overall ecosystem.
Activities in 2005
A new furnace was built at the
Vacuum Distillation Unit at Rijeka
Lubricants. Besides enabling more
efficient energy use, it significantly
reduces the emission of waste
gases, especially nitrogen oxides
(NOx) and sulphur dioxide (SO2),
and the noise from the burner has
been decreased to below permitted
levels.
In addition, a sulphide water
treatment unit has been completed.
It serves to remove gas pollutants
(hydrogen sulphur, mercaptans,
hydrocarbons and ammonium) from
acid process waters.
Following the completion of
the reconstruction of tanks and
platforms for loading bitumen into
tankers trucks/rail cars in the vapour phase
recovery system, the emission of foul-smelling
bitumen gases (H2S, SO2, CO, CO2, ketones,
aldehydes, etc.) has been significantly reduced.
This has directly improved conditions in the
working environment and indirectly conditions
in the wider area of the lubricant plant.
At Sisak Oil Refinery, a new oil process
water and rainwater separator has been put
into operation. In the separator, collected
hydrocarbons are returned to the slop system
to be treated again. The recuperation of waste
hydrocarbons helps save feedstock and energy
sources. The quality of wastewater discharged
into the River Sava has also improved.
The reconstruction of KP-2 into a gas oil
and petrol coking HDS unit will enable the
production of diesel fuel in line with European
quality standards. Reduced sulphur content
in the fuels produced directly influences
reductions in air emissions of sulphur
compounds from traffic.
The recuperation of heat from process courses
within the plant will reduce levels of heat
escaping into the environment and preserve
process furnace fuel, thus reducing air
emissions of pollutants.
As far as Oil and Gas Exploration and
Production is concerned, at Molve III CGS
(Central Gas Station), a Unit for Sulphur Sludge
Drying has been constructed. This solves the
problem of disposal and reduces the quantity
of hydrosulphur emissions, while the extracted
CO2 is used for enhanced oil recovery. The
second project at Molve III CGS - the H2S/
RSH Catalytic Conversion Project for Emission
Reduction, helps to achieve a hydrosulphur and
marcaptan emission reduction in accordance
with legal requirements. Both process units are
currently undergoing a test run period.
A third project - a mobile unit for waste
disposal, which by injecting waste into deep
wells enables a permanent and safe solution to
the problem of disposal of process fluids. The
project is in accordance with the EU Directive
on Waters (2000/60/EC) and is included in
the new Waste Management Strategy of the
Republic of Croatia enacted by the Croatian
Parliament in 2005.
At Rijeka Oil Refinery, operations on the
implementation of the remaining EBRD
projects have continued, and their completion
is expected in 2007. As part of the Leakage
Elimination Project, the renovation of 26 (out
of 38) tanks has been entirely completed. Tank
floors have been renovated and roofs installed
in nine tanks. The renovation of a tenth tank
is underway. As part of the tank level control
system modernisation project, work on laying
new instrumentation cable routes has been
completed, and 12 level gauges put into
operation. In addition, 9,500 metres of the
sewerage system have been examined and
cleaned.
4. PROJEKTI U FUNKCIJI ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA U 2005. GODINI / 4. HSE PROJECTS IN 2005
16
5. OSTALI PROJEKTI I AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA U ININIM ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA / OTHER PROJECTS AND HSE ACTIVITIES WITHIN INA ORGANISATIONAL UNITS
5.1. SD ISTRAŽIVANJE I
PROIZVODNJA NAFTE I PLINA
Uz segment zaštite zraka vezani su
projekti smanjenja emisije
sumporovodika iz Lo-Cat postrojenja
na CPS Molve i EOR projekti
zbrinjavanja CO2. Utiskivanjem
ugljiËnog dioksida u ležište poveÊati
Êe se proizvodnja nafte iz starih polja
te Êe se na ekološki najprihvatljiviji
naËin smanjiti emisija ovog
stakleniËkog plina.
U suradnji s Agronomskim
fakultetom SveuËilišta u Zagrebu,
kontinuirano se izrauju
agroekološke studije rekultivacije tla.
Tijekom posljednje tri godine
sustavno se pratio utjecaj
proizvodnje ugljikovodika na ukupni
ekosustav (tlo, vodu, biljni i
životinjski fond) šume Žutica, koja se
nalazi na rubnom podruËju Parka
prirode Lonjsko polje. U 2005.
godini izneseni su rezultati
trogodišnjeg monitoringa koji
pokazuju da se pokrenutim
projektima uspjelo zaštititi i
unaprijediti stanje okoliša.
Tijekom 2005. godine pokrenut je i
postupak zbrinjavanja prekomjernih
zaliha kemikalija sa skladišta.
5.2. RAFINERIJA NAFTE SISAK
Poduzete su mjere za smanjenje
emisija/imisija sumporovodika (H2S)
iz rafinerijskih postrojenja te je
uveden monitoring imisija, a
pokrenuta je i izrada Sanacijskog
programa za smanjenje emisija/
imisija benzena.
Krajem 2005. godine potpisan je
ugovor za izgradnju Claus
postrojenja za izdvajanje sumpora, što je prvi
korak u modernizaciji rafinerija. Izgradnja ovog
postrojenja znatno Êe pridonijeti smanjenju
neugodnih emisija sumpornih spojeva u okoliš,
Ëime Êe biti riješen problem prekomjernog
oneËišÊenja zraka sumporovodikom u Sisku.
Završena je rekonstrukcija Unifininga na HDS
postrojenju, rekonstrukcija vodovodne mreže
kao i istakalište degradirane robe.
ZapoËela je i realizacija tri ekološka projekta Ëije
su investicijske studije pozitivno ocijenjene u
2005. godini. To su projekt ugradnje treÊeg
stupnja separatora krutih Ëestica (TSS) na
sustavu otpadnih plinova FCC postrojenja, zatim
sanacija magistralnih vodova hidrantske mreže,
rashladnih sustava i sirovine te projekt
smanjenja evaporacijskih gubitaka i revitalizacija
Dorade II (faza I).
projects serve to protect and improve the state
of the environment. During 2005, the procedure
of disposing of excess stocks of chemicals from
storage areas was also initiated.
5.2. SISAK OIL REFINERY
Measures towards reducing hydrosulphur (H2S)
emissions/immissions from refinery plants
have been carried out and the monitoring of
emissions introduced. In addition, the drawing-
up of the Improvement Programme for Benzene
Emission/Immission Reduction was undertaken.
In late 2005, a contract to construct the Claus
Sulphur Recovery Unit was signed. This marked
the first step in the modernisation process of
the refinery. The construction of the new unit
will significantly contribute to the reduction of
unpleasant emissions of sulphur compounds
into the environment and solve the problem of
excessive hydrosulphur air pollution in Sisak.
The reconstruction of Unifining at the HDS
Unit was also completed, as well as the
reconstruction of the water network and
discharging of degraded materials.
The implementation of three environmental
protection projects has been initiated, the
feasibility studies of which were evaluated
positively in 2005. These are: a project to install
a third-level solid particle separator in the FCC
Unit waste gas system; the repair of hydrant
network major lines, cooling systems and
feedstock and a project to reduce evaporation
losses as well as Blending and Manipulation II
revitalisation (Phase I).
5.1. GAS AND OIL EXPLORATION AND
PRODUCTION
The project to reduce hydrosulphur emissions
from the Lo-Cat Unit at CGS Molve and the
EOR CO2 disposal project are linked to air
protection. Injecting carbon dioxide into the
reservoir will increase the oil recovery from
old oil fields and at the same time reduce the
emission of this greenhouse gas in the most
environmentally-acceptable manner.
Agro-ecological studies of soil re-cultivation
have been conducted on an ongoing basis in
conjunction with the Faculty of Agriculture of
Zagreb University.
Over the last three years, the impact of
hydrocarbon production on the overall
ecosystem (soil, water, flora and fauna) of
the Žutica forest has been systematically
monitored. This takes place in the border area
of Lonjsko Polje nature park. In 2005, the
results of the three-year monitoring period
were presented. It was shown that the initiated
1�
5.3. RAFINERIJA NAFTE RIJEKATijekom 2005. odvijao se proces prilagodbe postojeÊeg sustava upravljanja okolišem normi ISO 14001:2004, koji je uspješno završen te je dobiven certifikat. Nastavljeno je sa sanacijom zagaenja podzemlja, koja ukljuËuje monitoring stanja i crpljenje ugljikovodika iz aktivnih bušotina. Zaštita mora i priobalja provodila se kroz optimalnu funkciju sustava zaštitnih brana i funkciju drenažnog kanala i hidrauliËkih barijera.Rezultati navedenih aktivnosti oËitovali su se ËistoÊom obalnog mora, što potvruju i ispitivanja mora od strane Zavoda za javno zdravstvo. Tijekom turistiËke sezone 2005. zabilježena je visoka kakvoÊa mora na plažama u neposrednoj blizini Rafinerije. U izradi je projekt smanjenja buke uzrokovane radom rafinerijskih postrojenja.
5.4. MAZIVA RIJEKASvakodnevno su poduzimane aktivnosti na zaštiti Petrolejske luke, zbog Ëega nije bilo oneËišÊenja mora Kvarnerskog zaljeva.
Provedena je revizija ureaja za obradu otpadnih voda i ËišÊenje bazena API separatora. Napravljen je kompletan servis postaje za mjerenje kakvoÊe zraka, a podaci su dostupni Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko goranske županije, koji je ovlašten za interpretaciju izmjerenih vrijednosti.
5. OSTALI PROJEKTI I AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA U ININIM ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA / OTHER PROJECTS AND HSE ACTIVITIES WITHIN INA ORGANISATIONAL UNITS
5.3. RIJEKA OIL REFINERYDuring 2005, the process of adjusting the existing environment management system to the ISO 14001:2004 Standard took place and was successfully completed and the certificate was obtained. Action on underground pollution was continued, including monitoring levels as well as pumping hydrocarbons from active wellsSea and coastal area protection was carried out through the optimal functioning of a system of protective dams and drainage channels as well as hydraulic barriers. The result of these activities was clean sea in the coastal area, confirmed by the research undertaken by the Public Health Institute. During the 2005 tourist season, high-quality seawater was recorded on the beaches near the Refinery. A project concerning the reduction of noise caused by the operations of the refinery process units is currently being prepared.
5.4. RIJEKA LUBRICANTSDue to the fact that petroleum port protection activities are carried out on a daily basis, no pollution has been determined in the sea in Kvarner Bay.A revision of the wastewater treatment unit and cleaning of the API separator pool were both performed.
A complete overhaul of the air-quality measuring station has been performed, and data are available to the Public Health Institute of Primorje and Gorski Kotar County, which has the authorisation to interpret the measured values.
18
5.5. SEKTOR UPRAVLJANJA MALOPRODAJNOM MREŽOMI tijekom 2005. godine nastavljeno je s rekonstrukcijom postojeÊih benzinskih postaja te su izgraene dvije nove. Kod takvih zahvata grade se spremnici sa dvostrukim dnom te se primjenjuju najviši standardi gradnje takvih objekata, u skladu s EU propisima. Sonde za kontrolu nivoa goriva koje su ugraene u spremnike na benzinskim postajama, u punoj su funkciji i služe kao alat za nadzor eventualnog procurivanja spremnika.
U tijeku je usklaivanje poslovanja Sektora s normom ISO 14001:2004, kroz izradu ili revidiranje postojeÊih postupaka sustava upravljanja okolišem te edukaciju radnika i internih auditora.
U suradnji s vanjskom tvrtkom pokrenut je projekt procjene stanja okoliša, identifikacije eventualnih postojeÊih oneËišÊenja, procjene troškova te izrade prijedloga i mjera za sanaciju, na odreenom broju benzinskih postaja.Nastavljeno je sa sakupljanjem zauljene ambalaže i otpada na benzinskim postajama, ËišÊenjem spremnika i separatora te zbrinjavanjem tako nastalog otpada.
5.6. SEKTOR ZA DOBAVU NAFTE I LOGISTIKUS ciljem smanjenja emisija u okoliš u Sektoru za dobavu nafte i logistiku izvršena je rekonstrukcija cjevovoda za manipulaciju i sanacija podnice rezervoara na Skladištu Solin, a u tijeku je realizacija projekta ugradnje plivajuÊe membrane na rezervoaru za motorni benzin.
5.5. RETAIL NETWORK MANAGEMENT
SECTORDuring 2005, the renovation of existing petrol stations has continued and two new petrol stations have been constructed. Such projects require the installation of double-bottom tanks and the application of the highest standards in accordance with EU regulations. Probes installed in tanks at petrol stations to control fuel levels are fully operational and serve as a tool for the surveillance of possible tank leakage.
The process of harmonising Sector operations with the ISO 14001:2004 Standard is underway, through the drawing-up and revision of existing procedures in the environment management system and through the training of employees and internal auditors.In co-operation with an external associate firm, a project comprising state of the environment assessment, identification of possible existing pollution, calculation of cost estimates and making proposals and preparing improvement measures has been initiated at certain petrol stations.Activities concerning the collection of oil packaging and waste at petrol stations have continued, as has tank and separator cleaning and disposing the waste resulting from such activities.
5.6. CRUDE OIL SUPPLY AND LOGISTICS
SECTORWith the aim of reducing emissions into the environment in the Crude Oil Supply and Logistics Sector, pipeline manipulation and reconstruction has been undertaken as well as improvement of the tank bottom at the Solin storage facilities. A project to install a floating membrane in petrol tanks is also underway.
5. OSTALI PROJEKTI I AKTIVNOSTI ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA U ININIM ORGANIZACIJSKIM JEDINICAMA / OTHER PROJECTS AND HSE ACTIVITIES WITHIN INA ORGANISATIONAL UNITS
�0
6.1. Emisije u zrak
U 2005. godini reducirana je ukupna
emisija ‘stakleniËkog plina’ CO2 iz
ININIH postrojenja za 7,5%, a krutih
Ëestica za 9,8%. ZnaËajno je 56,2%-
tno smanjenje emisije H2S koje je
rezultat uËinkovitog rada Lo-Cat
postrojenja izgraenog prvenstveno
s ciljem oËuvanja i zaštite okoliša,
toËnije zraka. S druge strane, porasla
je emisija SO2 za 3,1%, NO2 za
10,7% dok je znaËajno poveÊana
emisija CO, za 86,1% u odnosu na
prošlu godinu.
Uzrok tom poveÊanju su emisije CO
iz SD Istraživanje i proizvodnja nafte
i plina koje su 162% veÊe nego
2004. zbog toga što su mjerenja
emisija provedena na 22 izvora više
nego prošle godine.
Emisije ugljik (II) oksida rezultat su nepotpunog
izgaranja goriva, emisije dušikovih oksida ovise
o režimu rada procesnih peÊi dok emisije
sumpornih oksida i krutih Ëestica ovise o
kvaliteti korištenih energenata.
U blizini Rafinerije nafte Rijeka provodi se
kontinuirano mjerenje kvalitete zraka na
Ëetiri mjerne postaje. Emisijski monitoring
u 2005. godini u RN Rijeka obuhvatio je 19
stacionarnih izvora. Rezultati mjerenja pokazuju
smanjenje emisije veÊine praÊenih parametara,
osim emisije SO2 koja je 7,1% veÊa nego
2004. godine. PoveÊanje SO2 uzrokovano je
korištenjem energenata zasiÊenijih sumpornim
spojevima. Emisija NO2 smanjena je za 35,8%,
CO za 7,2%, krutih Ëestica za 5,1%,a CO2 za
0,9%.
U Mazivima Rijeka provodi se kontinuirani
imisijski monitoring na dvije mjerne postaje.
Tijekom 2005. emisije su mjerene na 13
stacionarnih izvora koji su bili u radu. Emisija
SO2 je 23,8% veÊa nego 2004. godine što
je rezultat korištenja loživog ulja sa veÊim
postotkom sumpornih spojeva dok su sve ostale
emisije manje nego prošle godine i to: CO za
61%, NO2 za 6% i krutih Ëestica za 21,7%.
Na pogonima SD Istraživanja i proizvodnje
nafte i plina mjerenja emisija obavljena su na
187 mjernih mjesta na pogonima ŠumeÊani,
Etan-IvaniÊ Grad, Molve, Stružec-PopovaËa,
Šandrovac-Bjelovar, Vinkovci, BeniËanci,
Koprivnica i Žutica odnosno na 22 izvora više
nego 2004. godine. Rezultati pokazuju znaËajno
smanjenje emisije H2S od 56,2% dok je emisija
CO2 smanjena za 9,9%. Meutim, znatno su
poveÊane emisije CO, NO2, krutih Ëestica i SO2.
U RN Sisak u 2005. mjerene su emisije na 22
stacionarna izvora. Ukupne emisije su manje
zbog smanjenja primarne (9,7%) i sekundarne
prerade (18,1%). Tako je emisija SO2 4,5%
manja nego prošle godine, emisija NO2 16,1%,
emisija CO 16,3%, krutih Ëestica 15,9% dok je
emisija CO2 reducirana za 16,3%.
BuduÊi da posljednjih nekoliko godina Rafinerija
nafte Sisak ima poteškoÊa s emisijom/imisijom
vodikovog sulfida, imisijski monitoring provode
i Rafinerija i grad Sisak. U industrijskoj zoni
grada kvaliteta zraka je na žalost, ostala III.
kategorije po pitanju sumporovodika, ali je
prosjeËna godišnja imisijska koncentracija
benzena manja za 48,5% u odnosu na prošlu
godinu te je kvaliteta zraka poboljšana sa III. na
I. kategoriju. Problem poveÊanih koncentracija
sumporovodika u okruženju Rafinerije biti Êe
trajno riješen izgradnjom Postrojenja za obradu
kiselih plinova aminom i Claus postrojenja za
proizvodnju elementarnog sumpora.
U Rafineriji nafte Rijeka kao energenti su
se podjednako koristili loživi plin sa 0,47%
sumporovodika i loživo ulje sa 2,3% sumpora,
dok se u Rafineriji nafte Sisak više koristio
rafinerijski plin sa sadržajem H2S-a od 0,7-
3,1%. U Mazivima Rijeka korišteni su miješani
plin, loživo ulje sa 2,16% sumpora i reciklirajuÊi
vodik, a u SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina
korišten je zemni/prirodni plin, bez sumpora.
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
�1
6.1. Emissions into the Air
In 2005, the total emission of CO2 greenhouse
gas from INA facilities was reduced by 7.5%,
and that of solid particles by 9.8%. There
has been a considerable reduction of 56.2%
in H2S emissions, which is the result of the
effective operations of the Lo-Cat Unit which
was constructed from the outset with the aim
of preserving and protecting the environment,
particularly the air. On the other hand, SO2
emissions increased by 3.1% and NO2
emissions by 10.7% while CO emissions
increased considerably by 86.1% compared to
the previous year.
The cause of such a considerable increase is the
CO emissions from Oil and Gas Exploration and
Production facilities. These increased by 162%
compared to 2004 because the measurement of
emissions was carried out on 22 more sources
than in the previous year.
Emissions of carbon (II) oxide are the result of
incomplete fuel combustion. Nitrogen oxide
emissions depend on the operating regimes of
process furnaces, while the emissions of sulphur
and solid particles depend on the quality of the
energy sources used.
Continuous measurements of air quality have
been carried out near the Rijeka Oil Refinery
at four measuring stations. The monitoring of
emissions in 2005 at the Rijeka Oil Refinery
included 19 stationary sources. Measurement
results indicate that most of the relevant
parameters were reduced, except SO2 emission,
which increased by 7.1% compared to 2004.
The increase in SO2 emissions was caused
by the use of energy sources more saturated
with sulphur compounds. NO2 emissions were
reduced by 35.8%, CO by 7.2%, solid particles
by 5.1% and CO2 by 0.9%.
Continuous emission monitoring has been
carried out at two measuring stations at Rijeka
Lubricants. During 2005, emissions were
measured at 13 stationary sources that were
in operation. SO2 emissions increased by
23.8% compared to 2004, which is the result
of the use of fuel oil with a higher content of
sulphur compounds, while other emissions were
reduced compared to the previous year, i.e.
CO by 61%, NO2 by 6% and solid particles by
21.7%.
At Oil and Gas Exploration and Production
facilities, measuring of emissions was carried
out at 187 measuring locations at the ŠumeÊani,
Etan-IvaniÊ Grad, Molve, Stružec-PopovaËa,
Šandrovac-Bjelovar, Vinkovci, BeniËanci,
Koprivnica and Žutica facilities, which was 22
sources more than in 2004. The results indicate
a significant reduction in H2S emissions of
65.2%, while CO2 emissions were reduced by
9.9%. However, emissions of CO, NO2, solid
particles and SO2 increased considerably.
In 2005, at Sisak Oil Refinery, emissions were
measured at 22 stationary sources. Total
emissions were reduced due to the reduction of
primary (by 9.7%) and secondary processing (by
18.2%). Thus, SO2 emissions were reduced by
4.5% compared to 2004, NO2 by 16.1%, solid
particles by 15.9% while emissions
of CO2 were reduced by 16.3%.
Since in the last few years Sisak Oil
Refinery has been having difficulties
with hydrogen sulphide emissions/
immissions, emission monitoring has
been performed both by the Refinery
and the town of Sisak. Unfortunately,
in the industrial zone, air quality
has remained in the III category
with regard to hydrosulphur, but
average annual benzene emission
concentration has been reduced by
48.5% compared to the previous
year and air quality has been
upgraded from the III category to the
I category. The problem of increased
hydrosulphur concentration in
Refinery surroundings will be solved
by constructing a Sour Gases Amine
Treatment Unit and Claus Unit for the
recovery of elementary sulphur.
At Rijeka Oil Refinery, fuel gas with
0.47% hydrosulphur content and fuel
oil with 2.3% sulphur content were
used proportionally (on an equal
basis) as energy sources, while at the
Sisak Oil Refinery, more refinery gas
with 0.7 to 3.1% H2S content was
used. At Rijeka Lubricants, mixed
gas, fuel oil with a 2.16% sulphur
content and recycled hydrogen were
used and in Oil and Gas Exploration
and Production, natural gas, without
any sulphur was used.
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
��
U svim ININIM postrojenjima smanjena je
emisija ugljiËnog dioksida, što je rezultiralo
ukupnim smanjenjem emisije CO2 od 7,5% u
odnosu na prethodnu godinu.
Slika 2. Ukupna emisija CO2 iz ININIH postrojenja u posljednje Ëetiri godine.
Figure 2. Total emissions of CO2 from INA facilities in the last four years
Carbon dioxide emissions were reduced at all
INA facilities, which resulted in a total reduction
of CO2 emissions by 7.5% compared to the
previous year.
Slika 1. Emisije oneËišÊujuÊih tvari u zrak iz ININIH postrojenja od 2000. do 2005. godine.
Figure 1. Air pollutant emissions from INA facilities from 2000 to 2005
0
18000
16000
14000
12000
10000
8000
6000
4000
2000
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
t / god. t / y
2002. 2003. 2004. 2005.0
500.000
1.000.000
1.500.000
2.000.000
2.500.000
CO2 t/god. t/y
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
��
6.2. Emisije u vode2005. godine smanjena je ukupna emisija slijedeÊih oneËišÊujuÊih tvari u vode: fenola za 34,3%, ukupnih ulja i masti za 18,7% i KPK dikromatom za 1,7% u odnosu na prošlu godinu. Emisija suspendiranih tvari veÊa je za 5,5%, BPK5 za 14,2% dok je emisija mineralnih ulja znaËajno poveÊana, 101,6%.U Rafineriji nafte Rijeka smanjene su emisije suspendirane tvari za 2%, KPK za 4,6% i ukupnih ulja i masti za 7% dok su ostale emisije oneËišÊujuÊih tvari u vode nešto veÊe u odnosu na 2004. godinu (BPK5 za 10,1%, fenola za 25%, i mineralnih ulja za 3,2%).
U Mazivima Rijeka vrijednosti emisija svih mjerenih parametara poveÊane su u odnosu na 2004, ali su manje od dopuštenih vrijednosti prema vodopravnoj dozvoli, nakon što je napravljena kompletna revizija ureaja za obradu otpadnih voda.U Rafineriji nafte Sisak poveÊana je vrijednost BPK5 za 36,6%, vrijednost emisije KPK ostala je gotovo ista dok su emisije fenola smanjene za 15,6%, ukupnih ulja i masti za 20,6%, a suspendiranih tvari za 15,5% u odnosu na 2004. U SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina mjerenjem je odreena emisija oneËišÊujuÊih tvari u vode na pogonima Šandrovac, Etan i Okoli. Sve vrijednosti emisija manje su u odnosu na prethodnu godinu.U Sektoru upravljanja maloprodajnom mrežom zabilježeno je smanjenje emisije mineralnih ulja od 82,3% dok su vrijednosti ostalih emisija veÊe nego prošle godine, što je posljedica poveÊanja broja benzinskih postaja na kojima se prate emisije. Srednje vrijednosti godišnjih analiza ne prelaze zakonom dozvoljene vrijednosti, meutim u nekim su analizama pojedini parametri (najËešÊe KPK i BPK5) bili iznad dozvoljenih vrijednosti, nakon Ëega su oËišÊeni separatori
with discharges of total oils and fats by 20.6% and suspended matter by 15.5% compared to 2004.In Oil and Gas Exploration and Production, the discharge of pollutants into water was measured at the Šandrovac, Etan and Okoli facilities. All emission values were reduced compared to the previous year.In the Retail Network Management Sector, a reduction of mineral oil discharges by 82.3% was recorded while the values of other emissions increased compared to the previous year, which is the result of an increase in the number of petrol stations where discharges into water are monitored. Mean values of annual analysis did not exceed the limits allowed by the law. However, some analyses indicated that certain parameters (most frequently COO and BCO5) were above allowed values. The separators were cleaned upon learning of such results.
Slika 3. Emisije oneËišÊujuÊih tvari u vode iz ININIH postrojenja, od 2000. do 2005. godine.
Figure 3. Pollutant discharges into water from INA facilities from 2000 to 2005
6.2. Discharges into WaterIn 2005, total discharges into water of the following pollutants were reduced: phenol by 34.3%; total oils and fats by 18.7% and CCO Dichromate by 1.7% compared to the previous year. The emission of suspended matter, however, was increased by 5.5%, BCO5 by 14.2%, while the discharge of mineral oils significantly increased by 101.6%.At Rijeka Oil Refinery, suspended matter discharges were reduced by 2%, discharges of CCO by 4.6% and total oils and fats by 7%, while other discharges of pollutants slightly increased compared to 2004 (BCO5 by 10.1%, phenol by 25% and mineral oils by 3.2%).
After the finalisation of the overhaul of the wastewater treatment unit at Rijeka Lubricants, the emission values of all measured parameters have increased compared to 2004, but are below the allowed limits according to the Water-Management Permit.At Sisak Oil Refinery, the value of BCO5 emissions increased by 36.6%, CCO discharges remained almost the same, but phenol discharges were reduced by 15.6% together
0 100 200 300 400 500 600 70050 150 250 350 450 550 650 750
2005.
2004.
2003.
2002.
2001.
2000.
t / god. t/y
BPK
5B
CO
5
KPK
dik
rom
atC
CO
dic
hrom
ate
susp
endi
rana
tvar
susp
end
edm
atte
r
ukup
naul
ja i
mas
tito
tal o
ilsan
d fa
ts
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
�4
6.3. Potrošnja vode i vodne
naknade
U radu i poslovanju INE do 1.
sijeËnja 2006. godine naplaÊivale su
se tri vrste vodnih naknada: naknada
za korištenje voda, naknada za
zaštitu voda i slivna vodna naknada.
U 2005. godini INA je za vodne
naknade platila 22,8 milijuna kuna,
što je 19,2% više nego godinu prije.
Od tog iznosa 46,9% otpada na
naknadu za zaštitu voda, 20,6% na
naknadu za korištenje voda, 30,3%
na slivnu vodnu naknadu, a 2,2% je
plaÊeno za koncesije.
ZahvaÊeno je 6,24 milijuna m3
vode odnosno 25% manje nego
2004, a ispušteno 5,6 milijuna m3
odnosno 28% manje. Uz te koliËine
Rafinerija nafte Rijeka zahvatila je još
48,7 milijuna m3 morske vode, koja
služi kao rashladna u tehnološkom
procesu.
6.3. Water Consumption and Water-
Management Fees
During INA’s operations and business activities
until January 1st 2006, three types of water-
management fees were paid: water-use fees,
water-protection fees and basin-water fees.
In 2005, INA paid HRK 22.8 million in water-
management fees, 19.2% more than in 2004.
46.9% of this amount went on water-protection
fees, 20.6% on water-use fees, 30.3% on
basin-water fees and 2.2% on payment of
concessions.
The intake of water amounted to 6.24 million
m3 or 25% less compared to 2004. 5.6 million
m3 of water was discharged or 28% less
compared to the previous year. In addition, at
Rijeka Oil Refinery, seawater intake was 48.7
million m3. This served as cooling water.
Slika 5. Kretanje troškova vodnih naknada u INI
od 2000. do 2005. godine.
Figure 5. Trends in water-management fee costs
at INA from 2000 to 2005
Slika 4. Struktura vodnih naknada u 2005. godini.
Figure 4. The structure of water-management fees
in 2005
Slivna vodnanaknada
Water-basin fee30.3%
Naknada zakoriπtenje vodaWater-use fee
20.6%
Naknada zazaπtitu voda
Water-protectionfee
46.9 %
KoncesijaConcession
2.2%
2001.2000. 2002. 2003. 2004. 2005.
HRK million
0
5
10
15
20
25
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
����
Najzastupljenija vrsta neopasnog otpada su
zasiÊene ili istrošene smole ionskih izmjenjivaËa,
a zatim slijede isplaËni muljevi koji sadrže slatku
vodu i muljevi od obrade industrijskih otpadnih
voda.
U INI se selektivno prikuplja i korisni otpad, kao
što su papir, staklo, plastika, elektroniËki otpad
i sliËno koji se zatim predaje sakupljaËima/
obraivaËima ovlaštenim od strane Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog ureenja i
graditeljstva.
6.4. Gospodarenje otpadom
U INI se opasni i neopasni otpad kontrolirano
sakuplja, obrauje i evidentira.
Ukupna koliËina opasnog i neopasnog otpada
nastalog u INI tijekom 2005. godine smanjena
je za 34% u odnosu na 2004. i iznosi 33 599
tona. Proizvedeno je 20% manje opasnog i 38%
manje neopasnog otpada.
Najviše opasnog otpada nastalo je u Rafineriji
nafte Rijeka (44%) i Rafineriji nafte Sisak (41%),
a zatim slijede Maziva Rijeka (9%) i Sektor
upravljanja maloprodajnom mrežom (5%).
Najmanje opasnog otpada nastalo je u SD
Istraživanje i proizvodnja nafte i plina (samo 1%
ukupne koliËine opasnog otpada nastalog u INI).
Naime, na Pogonu Koprivnica i Pogonu Molve
Okruga Podravina pojedine vrste tehnoloških
fluida se trajno zbrinjavaju odlaganjem u
duboku utisnu bušotinu Kal-6. U 2005. godini
u toj je bušotini trajno zbrinuto ukupno 11123
tona otpada.
Najzastupljenije vrste opasnog otpada u INI su
muljevi iz spremnika, muljevi iz odvajaËa ulje/
voda i zauljeni muljevi od održavanja ureaja i
opreme.
Maziva Rijeka obrauju rabljena maziva ulja I
i II kategorije od svojih kupaca kao i zauljene
metalne baËve, dok se sav ostali opasni otpad
šalje na obradu ovlaštenim obraivaËima.
Rafinerija nafte Rijeka obrauje odreene
vrste zauljenog otpada doziranjem korisnih
ugljikovodika u sirovu naftu.
Najviše neopasnog otpada u 2005. godini
registrirano je u Rafineriji nafte Sisak (64%) i
SD Istraživanje i proizvodnja nafte i plina (29%).
6.4. Waste Management
At INA, hazardous and non-hazardous waste is
collected, treated and recorded in a controlled
manner.The total amount of hazardous and non-
hazardous waste produced at INA during 2005
was 33,599 tonnes, 34% less compared to
2004. 20% less hazardous and 38% less non-
hazardous waste was produced.
The largest quantity of hazardous waste was
produced at Rijeka Oil Refinery (44%) and Sisak
Oil refinery (41%), followed by Rijeka Lubricants
(9%) and the Retail Network Management
Sector (5%). The smallest quantity of hazardous
waste was produced by Oil and Gas Exploration
and Production (only 1% of the total quantity of
hazardous waste produced by INA).
At the Koprivnica and Molve Facilities in the
Podravina District, certain types of process fluids
were permanently disposed of by injecting
them into the deep Kal-6 well. In 2005, a total
of 11,123 tonnes of waste was permanently
disposed of at the Kal-6 well.
The most common types of
hazardous water at INA are tank
sludge, oil/water separator sludge
and oily sludge resulting from unit
and equipment maintenance.
Rijeka Lubricants treat used I and
II category lubricating oils obtained
from their buyers as well as metal
oil drums, while all other hazardous
waste is sent for treatment to
authorised waste management
companies. Rijeka Oil Refinery treats
certain types of oil waste by dosing
useful hydrocarbons into crude oil.
The largest quantity of hazardous
waste in 2005 was recorded at the
Sisak Oil Refinery (64%) and by Oil
and Gas Exploration and Production
(29%).
The most common type of non-
hazardous waste is saturated or used
felts from ionic exchangers, followed
by mud containing freshwater and
sludge from industrial wastewater
treatment.
At INA, selective collection of
useful waste, such as paper, glass,
plastics, electronic waste, etc., is
carried out. This is then handed
over to waste collection/recycling
facilities authorised by the Ministry
of Environmental Protection, Physical
Planning and Construction.
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
�6
Slika 8. Postupanje s neopasnim otpadom nastalim u INI u 2005.
Figure 8. Treatment of non-hazardous waste produced at INA in 2005
Slika 6. KoliËine opasnog i neopasnog otpada nastalog u INI od 2000. do 2005. godine.
Figure 6. Quantities of hazardous and non-hazardous waste produced at INA from 2000 to 2005
Slika 7. Postupanje s opasnim otpadom u INI u 2005.
Figure 7. Hazardous waste management at INA in 2005
predano obraivaËuhanded over
to wastetreatment company
55%
trajno odlaganjepermanent
disposal1%
solidifikacijasolidification
44%
predano obraivaËuhanded over
to wastetreatment company
69%
predano komunalnim tvrtkama
handed over to public utility
companies3%
trajno odlaganjepermanent
disposal27%
privremeno skladiπtenje
temporary stored1%
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005.
t / god. t/y opasni otpad neopasni otpad ukupno INAhazardous waste non-hazardous waste INA total
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
��
6.5. Akcidenti s utjecajem na okoliš
U 2005. godini dogodila su se 32 nepredviena
dogaaja s utjecajem na okoliš, koji su bili
uzrokovani puknuÊem naftovoda, ošteÊenjem
opreme, poremeÊajem u tehnološkom procesu
ili nekontroliranim izlijevanjem. Odmah nakon
uoËavanja dogaaja utvreni su uzroci te se
pristupilo sanaciji ošteÊenja i okoliša, za što je
utrošeno 3,7 milijuna kuna.
U potpunosti su sanirane posljedice 25
dogaaja. Razliveni ugljikovodici su sakupljeni
i vraÊeni u tehnološki proces, a oneËišÊeno
tlo/voda oËišÊeno je prikladnim upijajuÊim
sredstvima. Za ostalih 7 dogaaja (5 puknuÊa
naftovoda i 2 propuštanja spremnika) sanacija
oneËišÊenja je u tijeku, a poduzete su sve
korektivne radnje kao pražnjenje i zatvaranje
naftovoda, postavljanje plutajuÊih brana za
sakupljanje ugljikovodika, postavljanje nasipa,
pražnjenje spremnika i stavljanje van upotrebe
i sliËno.
NajveÊi broj akcidenata prouzroËen je
puknuÊima naftovoda u SD Istraživanje i
proizvodnja nafte i plina, uslijed dotrajalosti i
korozije, meutim taj se broj znaËajno smanjio
u posljednje dvije godine zbog velikih ulaganja
u revitalizaciju i zamjenu cjevovoda, kao i
optimalizaciju sustava sabiranja na proizvodnim
pogonima.
6.5. Accidents with an
Environmental Impact
In 2005, there were 32 unforeseen
accidents with an impact on the
environment. These were caused
by oil pipeline ruptures, damage
to equipment, interruptions
in technological processes or
uncontrolled spillage. Immediately
after the accidents were noticed,
the causes were determined and
measures to repair the damage and
the environment initiated. The cost
was HRK 3.7 million.
The consequences of 25 accidents
were dealt with completely. Spilled
hydrocarbons were collected and
returned to technological processes,
and contaminated soil/water was
cleaned with appropriate absorbents.
The cleaning up of the remaining
7 accidents (5 oil pipeline ruptures
and 2 tank leakages) is underway
and all corrective measures have
been taken, such as the emptying
and closing-down of oil pipelines,
placing of floating dams for collecting
hydrocarbons, the setting up of
embankments, and tank emptying
and putting out of operation.
The largest number of accidents were
caused by pipeline ruptures in Oil
and Gas Exploration and Production.
These were due to obsoleteness
and corrosion. However the number
has been significantly reduced in
the last two years because of major
investments into the revitalisation and
replacement of pipes, as well as the
optimisation of the collection system
at production facilities.
Vrsta dogaaja / Type of accidentBroj nepredvienih dogaaja / Number of
unforeseen accidents
PoremeÊaj u tehnološkom procesu / Interruption in technological processes
5
OšteÊenje opreme / Damage to equipment 9
PuknuÊe naftovoda / Oil pipeline ruptures 10
PuknuÊe plinovoda / Gas pipeline ruptures 2
PuknuÊe cjevovoda / Pipeline ruptures 2
Nekontrolirano izlijevanje / Uncontrolled spillages 4
UKUPNO / TOTAL 32
Tablica 1. Broj i vrste nepredvienih dogaaja s utjecajem na okoliš u 2005. godini.
Table 1. Number and type of unforeseen accidents with an impact on the environment in 2005
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
�8
6.6. Ozljede na radu i profesionalne bolesti
U zadnjih deset godina pratimo trend smanjenja
ozljeda na radu u INI. U istom razdoblju u našoj
kompaniji nije zabilježen niti jedan smrtni sluËaj,
kao niti jedna profesionalna bolest.
Ukupan broj ozljeda u kontinuiranom je padu s
iznimkom 2002. godine u kojoj se broj ozljeda
poveÊao za 5%.
U odnosu na 2004. godinu pad ukupnog broja
ozljeda u 2005. godini iznosi 6,8%.
U proteklih osam godina najËešÊi naËin
ozljeivanja bio je pad radnika, što je uzrokovalo
lakše ozljede.
Trend smanjenja broja ozljeda na radu rezultat
je dobrog menadžmenta koji konstantno
motivira, ohrabruje, uvodi sigurnije tehnologije,
razgovara s zaposlenicima, sve dok ljudi ne
prihvate da je briga za sigurnost sastavni dio
rada.
6.6. On-the-job injuries and occupational
illnesses
The number of on-the-job injuries at INA has
declined in the last 10 years. During this period,
not one death or occupational illness has been
recorded in our company.
The total number of injuries is continuously
decreasing, with the exception of the year
2002, when the number of injuries rose by 5%.
In relation to 2004, the total number of injuries
decreased by 6.8% in 2005.
During the last eight years, the most frequent
types of injury were falls that caused minor
injuries.
The decreasing trend in the number of on-the-
job injuries is a result of good management,
which constantly motivates, encourages,
introduces new technologies, and talks with
employees, until employees accept the fact that
attention to safety is an integral part of work.
Slika 9. Prikaz ozljeda prema mjestu nastanka od 1996. do 2005. godine.
Figure 9. Injuries according to place of occurrence 1996- 2005
0
100
200
300
400
500
2005.2004.2003.2002.2001.2000.1999.1998.1997.1996.
Broj ozljeda na radnom mjestu / Number of on-the-job injuries
Broj ozljeda izvan radnog mjesta / Number of injuries outside work place
Ukupni izgubljeni radni dani radi bolovanja uslijed ozljede (1/100) / Total number of lost work days due to sick leave caused by injuries (1/100)
Ukupan broj ozljeda / Total number of injuries
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
��
6.7. Potencijalne opasnosti, poËetni požari
i požari
INA je veliki i znaËajan gospodarski subjekt
s brojnim potencijalnim opasnostima od
požara u proizvodnji, preradi i trgovini naftom
i derivatima. 36 objekata razvrstano je u I. i II.
kategoriju ugroženosti od požara, a 15 objekata
u III. I IV. Zbog toga u INI tijekom cijele godine
struËne službe i za to osposobljeni zaposlenici
provode cijeli niz aktivnosti u zaštiti od požara,
od preventivnih i edukativnih do velikog broja
internih i službenih inspekcijskih nadzora.
U 2005. godini u INI se dogodilo 106
potencijalnih opasnosti, 36 poËetnih požara i 5
požara.
ZamijeÊen je veliki pad broja požara, sa 26
požara 2003. godine na svega 2 požara u
2004. godini te zatim blagi rast tijekom 2005.
godine (5 požara), što u usporedbi s brojem
potencijalnih opasnosti (106), koje su mogle
dovesti do puno veÊeg broja požara i eksplozija,
govori o spremnosti i organiziranosti zaštite od
požara u INI.
6.7. Potential hazards and fire
INA is a large and important company subject
to numerous potential fire risks in oil and oil
product production, refining and sales. There
are 36 facilities classified as I and II fire danger
category, and 15 facilities as fire danger
categories III and IV. For the reasons mentioned
above, specialised departments and employees
trained for the purpose conduct a range of
fire protection activities, from preventive and
educational inspections to a great number of
internal and official inspections.
There were 106 potential risks, 36
started fires and 5 full fires in 2005.
The number of full fires dropped
from 26 fires in 2003 to only 2
in 2004. In 2005, this number
rose slightly (5). Compared to the
number of potential risks (106),
which could have caused a greater
number of fires and explosions,
this proves the readiness and
organisation of the fire protection
section at INA.
Vrsta dogaaja / Type of event
1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005
Potencijalna opsanost / Potential risks
77 137 103 106
PoËetni poæar / Started fires 37 34 23 27 36 42 36
Poæar i eksplozija / Fires and explosions
10 6 12 8 6 2 5
Tablica 2. Vrste dogaaja od 1999. do 2005 godine
Table 2. Types of event in the period 1999 - 2005
Slika 10. Dogaaji iz zaštite od požara za razdoblje od 1999. do 2005. godine.
Figure 10. Events in the fire protection section in the period 1999 - 2005
2005.2004.2003.2002.2001.2000.1999.0
30
60
90
120
150PoËetni poæar / Started fires
Poæar i eksplozija / Fires and explosions
Potencijalna opasnost / Potential risks
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
�0
Svibanj -„Mjesec zaštite od
požara“
Mjesec svibanj veÊ se tradicionalno
obilježava kao mjesec zaštite
od požara u kojem se provode
aktivnosti u svrhu sprjeËavanja
požara i efikasne zaštite od
požara. To ukljuËuje promotivno-
informativne, struËno-obrazovne i
preventivno tehniËke aktivnosti.
U 2005. godini održane su 64
pokazne taktiËke vježbe s ciljem
provjere ispravnosti vatrogasne
tehnike i uvježbanosti postrojbe,
a završna pokazna vatrogasna
vježba održana je 8. lipnja 2005. na
benzinskoj postaji „Šibenik-obala“.
Provjera spremnosti ININIH radnika
te koordinacija sa svim ostalim
nadležnim službama za brzu i
uËinkovitu intervenciju i sprjeËavanje
nastanka veÊih šteta na maloprodajnom objektu
bio je jedan od ciljeva ove vježbe.
U vježbi je simulirano gašenje požara na
autocisterni diesel goriva, razlivenog tijekom
istakanja u podzemni spremnik benzinske
postaje i istovremena evakuacija kupaca. U
vježbi su uz ININE radnike sudjelovali Javna
vatrogasna postrojba Šibenik, Državna uprava
za zaštitu i spašavanje, Policijska uprava
šibensko-kninska, LuËka kapetanija Šibenik i
Hitna služba grada Šibenika.
Ova vježba odvijala se u uobiËajenim uvjetima,
odnosno niti jedan sudionik nije posebno
uvježbavao svoj dio zadatka, veÊ ga je obavio u
skladu sa svakodnevnim aktivnostima.
Povodom mjeseca zaštite od požara izrauju se
prigodni plakati koji na benzinskim postajama
u cijeloj zemlji podsjeÊaju, kako djelatnike tako
i potrošaËe, na iznimnu važnost sprjeËavanja i
otklanjanja uzroka požara. Ove godine naglasak
je stavljen na buduÊnost djece i mladih
generacija.
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
�1
of customers. The Šibenik Fire
Brigade, the State Authority
for Protection and Rescue, the
Šibensko-Kninska County Police
Department, the Šibenik Harbour
Master’s Office and the Šibenik
Emergency Services participated in
the drill along with INA employees.
The drill in question took place
under regular conditions, i.e. none
of the participants rehearsed their
role in the drill, but was a part of
everyday activities.
To mark fire protection month,
posters are created reminding
employees and consumers at petrol
stations across the country that
prevention and elimination of causes
of fire is extremely important. This
year, the emphasis was on the
future of children and the younger
generations.
May - Fire protection month
The month of May is traditionally fire protection
month. This is a month in which activities aimed
at fire prevention and effective fire protection
are conducted. These include promotional-
informative activities, expert-training activities
and preventive technical activities.
In 2005, 64 demonstration tactical drills were
carried out, aimed at testing fire-fighting
techniques and the training level of employees.
The final demonstration fire-fighting drill
was conducted on June 8th 2005 at the
Šibenik coastal petrol station. One of the main
objectives of this drill was to test the training
level of INA employees and to co-ordinate
with all other relevant departments quick
and efficient intervention and the prevention
of greater damage to the retail facility. The
drill simulated extinguishing a fire involving a
tanker with diesel fuel that had spilled during
unloading into the petrol station’s reservoir
below ground and the simultaneous evacuation
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
����
6.7. Edukacija radnika
Osposobljavanje kao posebno
pravilo zaštite na radu najvažnija je
preventivna aktivnost za obavljanje
poslova iz podruËja zaštite na radu i
zaštite od požara. To znaËi osigurati
uvjete rada bez opasnosti po zdravlje
i sigurnost radnika i svih onih koji po
bilo kojoj osnovi borave u prostorima
i prostorijama u vlasništvu INE.
Radnici se stalno poduËavaju o
sigurnosti na radu, no na sreÊu, sve
više radnika razumije da sigurnost
ne znaËi poštivanje pravila i uputa
nego osjeÊaj da radite u sigurnoj
okolini i da se zdravi vraÊate kuÊi.
Ondje gdje se osnovnim pravilima
zaštite na radu ne mogu otkloniti
opasnosti ili se ne može smanjiti
preostali rizik utvren procjenom
opasnosti obavezno se provode
dodatna osposobljavanja uvažavajuÊi
specifiËnosti organizacijske jedinice.
U 2005. godini provedeno je 6180
osposobljavanja, 5715 ostalih
edukacija iz podruËja zaštite na
radu i zaštite od požara te 737
vatrogasnih vježbi.
6.8. Medicina rada
Temeljem Zakona o zaštiti na radu lijeËnici
specijalisti medicine rada sudjeluju u radu
odbora zaštite na radu te u izradi i reviziji
procjene opasnosti i utvrivanju radnih mjesta
s posebnim uvjetima rada. Osim navedenog,
obavljaju i detaljne analize stanja zaštite
zdravlja i sigurnosti. Radi provjere zdravstvenog
stanja radnika s osnova ovisnosti, prilikom
zapošljavanja radnika na poslovima s posebnim
uvjetima rada na benzinskim postajama, provodi
se testiranje na droge.
Takoer se provode zdravstveni pregledi radnika
na poslovima s posebnim uvjetima rada kako bi
se utvrdilo njihovo zdravstveno stanje i psihiËka
sposobnost za rad na takvim poslovima.
or where the remaining risk determined
by risk assessments cannot be curtailed,
require mandatory additional training taking
into account the specific character of the
organisational unit concerned.
There were 6,180 training activities carried out
in 2005, as well as 5,715 other educational
activities in occupational safety and fire
protection, and 737 fire-extinguishing drills.
6.8. Occupational medicine
In line with the Occupational Safety Act,
occupational medicine specialists participate in
the activities of the occupational safety board,
as well as in the preparation and revision of risk
assessments and the determination of work
posts with special working conditions. Apart
from the above-mentioned, detailed analyses of
the health and safety situation are performed.
In order to check the health of employees in
terms of possible addiction, employees who
work in special conditions in petrol stations are
tested for drugs.
In addition, medical check-ups are performed
on employees who work in special working
conditions in order to determine their health
status and physical ability to work in such posts.
6.7. Training of employees
Training as a special part of occupational safety
is the most important preventive activity for
performing work in the areas of occupational
safety and fire protection. This includes the
provision of working conditions without risk
to the health and safety of employees and all
those people who spend time in areas and
rooms owned by INA. Employees are trained
in occupational safety on a regular basis.
Fortunately, the number of employees who
understand that safety does not only mean
recognising rules and instructions but feeling
that one works in a safe environment and that
one will return home healthy is growing.
Areas where risk cannot be eliminated by
means of basic occupational safety rules
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
��
6.9. Radna mjesta s posebnim uvjetima
rada (PUR)
U INI je zaposleno 4990 radnika na 534 radna
mjesta s posebnim uvjetima rada. Od toga
je 4234 radnika obavilo periodiËki lijeËniËki
pregled, prema potrebama svog radnog mjesta.
6.9. Posts with special working conditions (SWC)
There are 4,990 employees employed at INA
in 534 work places that involve special working
conditions, 4,234 of whom have performed
periodical medical check-ups in accordance with
the requirements of such posts.
Organizacijska jedinica Poslovi s PURRasporeeni radnici na
poslove s PURObavljeni lijeËniËki
pregledi u 2005.
Poslovne funkcije i korporativna podrška 98 146 2
SD istraživanje i proizvodnja nafte i plina 50 384 302
SD trgovina na malo 3 2,667 2,832
SD dobava i prerada nafte i veleprodaja naftnih derivata (bez Sektora za preradu nafte)
38 349 339
Rafinerija nafte Rijeka 153 525 182
Rafinerija nafte Sisak 62 551 351
Maziva Rijeka 130 368 226
UKUPNO 534 4,990 4,234
Tablica 3. Podaci vezani uz posebne uvjete rada po organizacijskim jedinicama.
Organisational unit Jobs involving SWCEmployees assigned to work
posts involving SWCPerformed medicalcheck-ups in 2005
Business functions and corporate support 98 146 2
Oil & Gas Exploration and Production Division 50 384 302
Retail Division 3 2,667 2,832
Refining and Wholesale Division (without the Refining Sector)
38 349 339
Rijeka Oil Refinery 153 525 182
Sisak Oil Refinery 62 551 351
Rijeka Lubricants 130 368 226
TOTAL 534 4,990 4,234
Table 3. Data on special working conditions per organisational unit
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
�4
6.10. Troškovi zaštite okoliša
Troškovi zaštite okoliša rastu iz godine u
godinu, a rezultat su poveÊanja investicija
u svim segmentima okoliša, od zaštite tla,
vode i zraka do zbrinjavanja otpada i troškova
analitiËkih usluga. U 2005. godini troπkovi su
iznosili198,13 milijuna kuna što je 23,8% više
nego 2004. godine.
Kao i prethodnih godina, najveÊi udio troškova
odnosi se na investicije u zaštitu tla te
zatvaranje naftnih polja i vraÊanje okoliša u
prvobitno stanje (73%), a zatim slijede troškovi
zaštite voda (14%).
6.10. Environmental protection costs
Environmental protection costs grow each
year and are a result of increased investment
in all environmental areas from soil, water and
air protection to waste management and the
costs of analytical services. In 2005, these
costs amounted to HRK 198.13 million, which
represents a 23.8 % increase on 2004.
As in previous years, the biggest share of
costs concerns investments in soil protection,
shutting down oil fields and environment
recovery (73%), followed by water protection
costs (14%).
Slika 11. Troškovi zaštite okoliša od 2000. do 2005. godine.
Figure 11. Environmental protection costs in the period
2000 - 2005
Slika 12. Struktura troškova zaštite okoliša u INI od 2000.
do 2005. godine.
Figure 12. Structure of environmental protection costs at INA
in the period 2000 - 2005
2005.2004.2003.2002.2001.2000.0
50
00
00
00
10
00
00
00
01
50
00
00
00
20
00
00
00
0
kn / god. hrk/y
2005.
2004.
2003.
2002.
2001.
2000.
Ost
alo
Oth
er
Zb
rinja
vanj
eot
pad
aW
aste
man
agem
ent
Zaπ
tita
tlaS
oil
pro
tect
ion
Zaπ
tita
zrak
aA
irp
rote
ctio
n
Zaπ
tita
vod
eW
ater
pro
tect
ion
00 30 mil.30 mil. 60 mil.60 mil. 90 mil.90 mil. 120 mil.120 mil. 150. mil.150. mil.kn / hrk
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
��
6.11. Troškovi zaštite zdravlja i sigurnosti
Ukupni troškovi zaštite zdravlja i sigurnosti u
2005. godini iznosili su 90,62 milijuna kuna.
NajveÊi dio troškova odnosi se na zaštitu od
požara. To su troškovi redovnog najma struËnih
i operativnih kadrova, ispitivanja funkcionalnosti
i servisiranja te nabave nove opreme, aparata
i sustava za dojavu i gašenje požara, troškovi
osposobljavanja radnika iz podruËja zaštite
od požara, izrade dokumentacije kako bi
se zadovoljili zahtjevi zakonskih propisa i
provoenja vježbi evakuacije i spašavanja.
Ostali troškovi se odnose na troškove zaštite
na radu koji podrazumijevaju nabavu osobnih
zaštitnih sredstava i opreme, osposobljavanje za
rad na siguran naËin, usavršavanje i specijalizacije,
zdravstvene usluge medicine rada, ispitivanja i
sanacije te izrada struËne dokumentacije.
Slika 13. Troškovi zaštite zdravlja i sigurnosti u 2005. godini.
Figure 13. Health and safety costs in 2005
0
5
10
15
20
25
Posl
ovne
fun
kcije
i kor
por
ativ
na p
odrπ
kaB
usin
ess
func
t. an
dC
orp
. Sup
por
t
SD
istr
aæiv
anje
i p
roiz
vod
nja
naft
eO
il an
d G
as E
xplo
ratio
nan
d P
rod
uctio
n
SD
pre
r. na
fte
i ve
lep
r. na
ftni
h d
eriv
ata
Ref
inin
g a
nd W
hole
sale
Div
isio
n
SD
trg
ovin
a na
mal
oR
etai
l Div
isio
n
Raf
iner
ija n
afte
Rije
kaR
ijeka
Oil
Ref
iner
y
Raf
iner
ija n
afte
Sis
akS
isak
Oil
Ref
iner
y
Maz
iva
RIje
kaR
ijeka
Lub
rican
ts
Sud
ski s
por
ovi
(reg
istr
irani
dio
)Le
gal
Sui
ts (
reg
iste
red
p
art,
Ver
dic
ts In
)
Izg
ublje
ni r
adni
dan
i(b
olov
anja
/ o
zlje
da)
Lost
wor
k d
ays
(sic
k le
ave
/ on
-the
-job
)
mili
jun
ku
na
/ H
RK
mill
ion
s
Organizacijske jedinice / Organisational Units
6.11. Health and safety costs
Total health and safety costs in
2005 amounted to HRK 90.62
million. The biggest share of costs
concerned fire protection. These
costs include hiring professional
and operating personnel, testing
and servicing existing equipment
and the procurement of new
equipment, fire-fighting and fire
alarm systems, and extinguishers.
In addition, costs include training in
fire protection, as well as drawing
up documentation to meet the
requirements of legal regulations, as
well as evacuation and rescue drills.
The remaining costs are concerned
with occupational safety including
the cost of procurement of personal
safety means and equipment,
training for working in a safe
manner, specialised and additional
training, occupational medicine
services, testing and improvement,
as well as drawing up specialised
documentation.
6. POKAZATELJI STANJA ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I OKOLI©A U 2005. / KEY HEALTH, SAFETY AND ENVIRONMENT INDICATORS IN 2005
��
INA u skladu s vlastitim opredjeljenjima,
zakonskim zahtjevima, internim dokumentima
i strateškim planovima i programima ima
otvorenu komunikaciju o pitanjima zaštite
okoliša, zdravlja i sigurnosti s javnošÊu,
lokalnom zajednicom i svim zainteresiranim
stranama.
INA sponzorira razne struËne projekte, udruge
i pojedince koji se bave podruËjem zaštite
okoliša te je otvorena prema svim poticajima,
prijedlozima i inovacijama za poboljšanje
odnosa prema okolišu.
Isto tako, u 2005. INA je svojom donacijom
potpomogla otvaranje prvog djeËjeg centra “Centar
za transplantaciju matiËnih stanica” u Republici
Hrvatskoj. Time je objavljen uspješan završetak
projekta “HITNA SLUŽBA za djecu s malignim
tumorima”. ZahvaljujuÊi ovom projektu Onkološki
odjel Klinike za djeËje bolesti Zagreb opremljen je
svim aparatima za izvoenje postupaka autologne
transplantacije krvotvornih matiËnih stanica.
2005. godina proglašena je u Europi godinom
borbe protiv buke, a odvijala se pod motom
“Stišajmo buku na radnom mjestu”.
Problem buke oËituje se u sluËaju opÊine
Kostrena na Ëijem se podruËju nalaze
industrijska postrojenja nekoliko tvrtki, izmeu
ostalih i Rafinerija nafte Rijeka, zbog Ëega je u
izradi projekt smanjenja buke uzrokovane radom
rafinerijskih postrojenja.
Od eko-projekata pomogla je provedbu projekta
Udruge Dupinov san iz Zagreba „Podržimo
boje Jadrana-zeleno 2005“, spašavanje ptica
na Vranskom jezeru u organizaciji Hrvatskog
ornitološkog društva i mnoge druge.
2005. godine ININA benzinska postaja
the Work Place.”The issue of noise
is relevant in the case of Kostrena,
a municipality whose area includes
the industrial facilities of several
companies, including Rijeka Oil
Refinery. Consequently, a project
to lower noise levels caused by the
operation of refinery facilities is in
preparation.
INA has also supported certain
ecological projects, such as the
realisation of the project of the
Dolphin’s Dream Association
(Udruga Dupinov san) “Support
the Colours of the Adriatic –Green
2005”, the rescue of birds at
Vransko Lake organised by the
Croatian Ornithology Organisation,
and many others.
In 2005, INA’s SvaËiÊeva petrol
station in the town of Slavonski
Brod received the “Green Flower”
award from the Croatian National
Tourism Office for the best arranged
petrol station for the third time in
a row. The “Smiling Sun” award in
the same category was awarded to
INA’s petrol station in the district of
Voštarice by the Tourism Association
of the City of Zadar. As part of the
“People - The Key to Successful
Tourism” campaign, Mr J. Dragun,
working at INA’s Genscherova petrol
station in the town of Vinkovci, was
declared the best salesperson for the
third time, as well.
SvaËiÊeva-nova u Slavonskom Brodu po
treÊi put za redom dobila je priznanje
Hrvatske turistiËke zajednice „Zeleni cvijet“ za
najureeniju benzinsku postaju dok je nagradu
TuristiËke zajednice grada Zadra, „Nasmiješeno
sunce“ u istoj kategoriji dobila ININA benzinska
postaja u predjelu Voštarnica. U akciji „Ëovjek-
kljuË uspjeha u turizmu“ po treÊi put za redom
najboljim je proglašen upravo ININ prodavaË, na
benzinskoj postaji Genscherova u Vinkovcima,
gospodin J. Dragun.
7. INA I ZAJEDNICA / INA AND THE COMMUNITY
In accordance with its own commitments,
legal requirements, internal documents and
strategic plans and programmes, INA is open
to communication on environmental protection
and health and safety issues with the local
community, as well as other interested parties.
INA sponsors various expert/professional
projects, associations and individuals engaged
in the field of environmental protection, and is
open to all encouragement, suggestions and
innovations which will improve our relationship
with the environment.
In addition, in 2005 INA supported the opening
of the first children’s “Stem Cell Transplantation
Centre” in the Republic of Croatia. This brought
a successful conclusion to the “EMERGENCY
SERVICE for children with malignant tumours”.
As a consequence of this project, the Oncology
Department of the Zagreb Children’s Hospital
was equipped with the apparatus to perform
blood stem cell autologue transplantation
procedures.
2005 was declared the European year against
noise, with the slogan “Lower Noise Levels in
�8
7. INA I ZAJEDNICA / INA AND THE COMMUNITY
Mediji
Media
Lokalne zajednice
Local communiti
Nevladine udruge
NGO
Hrvatska
gospodarska
komora
Croatian Chamber
of Commerce
StruËne institucije
za zaπtitu okoliπa
Expert institutions
for EP
StruËne institucije
za zaπtitu i sigurnost
Expert institutions for
protection & safety
Ministarstvo graditeljstva, rada i
poduzetniπtvaMinistry of Economy,
Labour and Entrepreneurship
Fond za zaπtitu
okoliπa i energetsku
uËinkovitost
EP & Energy
Efficiency Fund
Hrvarski zavod
za zdravstveno
osiguranje
Croatian Institute
for Occupational
Medicine
Agencija za zaπtitu
okoliπa
Croatian
Environment
Agency
Ministarstvo zaπtite okoliπa,
prostornog ureenja i graditeljstvaMinistry of EP,
Physical Planning and Construction
INA
Vlada RH
Government
��
7. INA I ZAJEDNICA / INA AND THE COMMUNITY
Po pitanjima zaštite okoliπa, zdravlja i sigurnosti,
odnosno zaštite na radu i zaštite od požara INA je
u kontaktu s:
- Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog
ureenja i graditeljstva,
- Agencijom za zaštitu okoliša,
- Fondom zaštite okoliša i energetske
uËinkovitosti,
- Hrvatskom gospodarskom komorom,
- Hrvatski zavod za norme,
- Državnim zavodom za statistiku,
- Ministarstvom gospodarstva, rada i
poduzetništva,
- Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka,
- Državnim hidrometeorološkim zavodom,
- Hrvatskim centrom za Ëistiju proizvodnju,
- Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj,
- Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi,
- Hrvatskom udrugom za promicanje zaštite na
radu,
- Nacionalnim odborom za zaštitu na radu,
- Visokom školom narodnog zdravlja Andrije
Štampara,
- nadležnim inspekcijskim službama,
- javnim vatrogasnim postrojbama, lijeËnicima
medicine rada, dobrovoljnim vatrogasnim
društvima,
- medijima, meunarodnim organizacijama i svim
ostalim zainteresiranim stranama,
- drugim tvrtkama, bankarima, investitorima,
osiguravajuÊim društvima, kupcima, korisnicima,
dobavljaËima, konkurentskim tvrtkama i
udrugama,
- lokalnom zajednicom.
INA maintains open lines of communication
with the following institutions in matters of
environmental protection, health and safety, i.e.
occupational safety and fire protection issues:
- the Ministry of Environmental Protection,
Physical Planning and Construction;
- the Croatian Environment Agency;
- the Environmental Protection and Energy
Efficiency Fund;
- the Croatian Chamber of Commerce;
- the Croatian Standards Institute;
- the Central Bureau of Statistics;
- the Ministry of Economy, Labour and
Entrepreneurship;
- the Ministry of Sea, Tourism, Transport and
Development;
- the Meteorological and Hydrological Service;
- the Croatian Organisation for Cleaner Products;
- the Croatian Business Council for Sustainable
Development;
- the Ministry of Health and Social Welfare;
- the Croatian Organisation for the Promotion of
Occupational Safety;
- the National Board for Occupational Safety;
- the Andrija Štampar School of Public Health;
- relevant inspection departments;
- fire brigades, doctors of occupational medicine,
voluntary fire fighting organisations;
- the media, international organisations and other
interested parties;
- other companies, bankers, investors, insurance
companies, customers, users, suppliers,
competitor companies and associations;
- the local community.
40
Važnije datume iz podruËja
zaπtite zdravlja, sigurnosti i zaπtite
okoliπa obiljeæavamo prigodnim
predavanjima, plakatima ili lecima.
Important dates in the field of health,
safety and environmental protection
are marked with occasional lectures,
posters and brochures.
7. INA I ZAJEDNICA / INA AND THE COMMUNITY
22.03. Svjetski dan voda World Water Day
07.04. Svjetski dan zdravlja World Health Day
22.04. Dan planeta Zemlje International Earth Day
28.04. Svjetski dan zaštite zdravlja i sigurnosti na radu World Day for Health and Safety at Work
04.05. Sv. Florijan - Meunarodni dan vatrogasacaSt. Florien’s Day - International Fire-fighters’
Day
22.05. Svjetski dan biološke raznolikosti International Biological Diversity Day
05.06. Svjetski dan zaštite okoliša World Environment Day
17.06. Svjetski dan suzbijanja nestašice voda i sušeWorld Day to Combat Desertification and
Drought
26.06.Meunarodni dan protiv zlouporabe droge i
ilegalnog trgovanja drogomInternational Day against Drug Abuse and
Illegal Drug Trafficking
16.09. Meunarodni dan zaštite ozonskog omotaËa International Ozone Layer Protection Day
26.09. Svjetski dan srca World Heart Day
17.11. Svjetski dan nepušaËa Worlds Non-Smokers’ Day
03.12. Meunarodni dan invalida International Disabled Persons Day
4�
ZAKONSKI PROPISI IZ
PODRU»JA ZAŠTITE OKOLIŠA U
2005.
1. Odluka o odreivanju godišnje
koliËine tekuÊih naftnih goriva koja
se smije stavljati u promet na
domaÊem tržištu, a ne udovoljava
graniËnim vrijednostima znaËajki
kakvoÊe tekuÊih naftnih goriva
propisanih Uredbom o kakvoÊi
tekuÊih naftnih goriva (NN 20/05).
2. Objava dopune popisa izabranih
struËno i tehniËki osposobljenih
pravnih i fiziËkih osoba za
otklanjanje posljedica nastalih u
sluËajevima iznenadnog zagaenja
(NN 22/05).
3. Lista otrova Ëija se proizvodnja,
promet i uporaba zabranjuju (NN
29/05).
8. NOVI PROPISI IZ PODRU»JA ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA / NEW HSE REGULATIONS
4. Lista otrova koji se mogu stavljati u promet
(NN 30/05).
5. Izmjena i dopuna Liste otrova Ëija se
proizvodnja, promet i uporaba zabranjuju (NN
34/05).
6. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji
otpada s katalogom otpada i listom opasnog
otpada
(NN 50/05).
7. Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima,
uvjetima i naËinu obavljanja prijevoza u
pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja
opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama,
te naËinu sprjeËavanja širenja isteklih ulja u
lukama (NN 51/05).
8. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05).
9. Popis pravnih osoba koje imaju suglasnost za
obavljanje struËnih poslova zaštite okoliša (NN
71/05).
10. Zakon o izmjenama Zakona o kemikalijama
(NN 79/05).
11. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu
(NN 97/05).
12. Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o
kakvoÊi tekuÊih naftnih goriva (NN 98/05).
13. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika
o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 115/05).
14. Uredba o tvarima koje ošteÊuju ozonski sloj
(NN 120/05).
15. Strategija gospodarenja otpadom Republike
Hrvatske (NN 130/05).
16. Uredba o ozonu u zraku (NN 133/05).
17. Uredba o graniËnim vrijednostima
oneËišÊujuÊih tvari u zraku (NN 133/05).
18. Uredba o kritiËnim razinama oneËišÊujuÊih
tvari u zraku (NN 133/05).
19. Uredba o kakvoÊi biogoriva (NN 141/05).
20. Zakon o kemikalijama (NN 150/05).
21. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
vodama (NN 150/05).
22. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
financiranju vodnog gospodarstva (NN 150/05).
23. Uredba o izmjeni i dopuni Zakona o otpadu
(NN 153/05).
24. Pravilnik o praÊenju kakvoÊe zraka (NN
155/05).
4�
8. The Nature Protection Act (OG 70/05).
9. List of Legal Persons with Permission to
Perform Specialist Activities in the Field of
Environmental Protection (OG 71/05).
10. The Amendments to the Act on Chemicals
Act (OG 79/05).
11. Rulebook on Packing and Packing Waste
(OG 97/05).
12. Decree on Amendments to the Decree on
Liquid Oil Fuel Quality (OG 98/05).
13. Rulebook on Amendments to the Rulebook
on Packing and Packing Waste (OG 115/05).
14. Decree on Ozone Layer Pollutants (OG
120/05).
15. Waste Management Strategy of the
Republic of Croatia (OG 130/05).
16. Decree on Ozone in the Air (OG133/05).
17. Decree on Marginal Values of Pollutants in
the Air (OG 133/05).
18. Decree on Critical Levels of Pollutants in the
Air (OG 133/05).
19. Decree on Bio-fuel Quality (OG 141/05).
20. The Chemicals Act (OG 150/05).
ENVIRONMENTAL PROTECTION LEGAL
REGULATIONS IN 2005
1. Decision on Determining the Annual Quantity
of Liquid Oil Fuels that can be sold on the
Domestic Market, but which does not comply
with the marginal values of liquid oil fuel
characteristics, regulated by the Decree on
Liquid Oil Fuel Quality (OG 20/05).
2. Announcement of Amendments to the List
of Professionally and Technically Trained Legal
and Physical Persons selected for the Removal
of Consequences of Cases of Unplanned
Pollution (OG 22/05).
3. List of Poisons the Production, Sale and Use
of which is Forbidden (OG 29/05).
4. List of Poisons that can be placed on the
Market (OG 30/05).
5. Amendments to the List of Poisons the
Production, Sale and Use of which is Forbidden
(OG 34/05).
6. Decree on the Category, Type and
Classification of Waste with the Waste Catalogue
and Hazardous Waste List (OG 50/05).
7. Rulebook on Handling Hazardous Material,
the Conditions and Manner of Transporting it
in Maritime Transport, Loading and Unloading
Hazardous Material, Bulk and other Cargo in
Ports, and Preventing the Spread of Spilled Oils
in Ports (OG 51/05).
21. The Amendments to the Act on
Waters Act (OG 150/05).
22. The Amendments to the Act on
Financing Water Management Act
(OG 150/05).
23. Decree on Amendments to the
Waste Act (OG 153/05).
24. Rulebook on Monitoring Air
Quality (OG 155/05).
8. NOVI PROPISI IZ PODRU»JA ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA / NEW HSE REGULATIONS
44
8. NOVI PROPISI IZ PODRU»JA ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA / NEW HSE REGULATIONS
ME–UNARODNI UGOVORI IZ PODRU»JA
ZAŠTITE OKOLIŠA U 2005.
1. Objava o stupanju na snagu Ugovora o zajmu
izmeu Republike Hrvatske i Meunarodne
banke za
obnovu i razvoj za financiranje Projekta zaštite
od oneËišÊenja voda u priobalnom podruËju
(M.u. 2/2005).
2. Ispravak Objave o stupanju na snagu
Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save i
Protokola o režimu
plovidbe uz Okvirni sporazum o slivu rijeke Save
(M.u. 2/2005).
3. Uredba o objavi Protokola iz 1997. godine
kojim se mijenja i dopunjuje Meunarodna
konvencija o sprjeËavanju oneËišÊenja
s brodova iz 1973., kako je preinaËena
Protokolom iz 1978. (M.u. 4/2005).
4. Uredba o objavi Ugovora izmeu republike
Hrvatske i Meunarodne banke za obnovu i
razvoj o darovnici za sufinanciranje Projekta
oËuvanja krških ekoloških sustava: Program
malih darovnica (M.u. 4/2005).
5. Uredba o objavi Sporazuma o izmjenama
Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save
i Protokola o režimu plovidbe uz Okvirni
sporazum o slivu rijeke Save (M.u. 5/2005).
6. Zakon o potvrivanju Protokola iz 2003.
godine uz Meunarodnu konvenciju o osnivanju
Meunarodnog fonda za naknadu štete zbog
oneËišÊenja uljem iz 1992. godine
(M.u. 12/2005).
INTERNATIONAL ENVIRONMENTAL
PROTECTION AGREEMENTS IN 2005
1. Announcement on the Coming into Force of the
Loan Contract between the Republic of Croatia and
International Bank for Reconstruction and Develop-
ment for Financing Water Pollution Protection in the
Inshore Grounds Project (IA 2/2005).
2. Correction to the Announcement on the Coming
into Force of the Frame Agreement on the River
Sava Basin and the Protocol on River Traffic
accompanied by the Frame Agreement on the
River Sava Basin (IA 2/2005).
3. Decree on the Announcement of the Protocol of
1997 to amend the International Convention for
the Prevention of Pollution from Ships, 1973, as
modified by the Protocol of 1978 relating thereto
(IA 4/2005).
4. Decree on the Announcement of the
Contract between the Republic of Croatia and
the International Bank for Reconstruction and
Development on the grant to co-finance the
Karst Ecosystem Conservation Project: Small
Grants Project (IA 4/2005).
5. Decree on the Announcement of the
Agreement on Amendments to the Frame
Agreement on the River Sava Basin and the
Protocol on River Traffic accompanied by the
Frame Agreement on the River Sava Basin (IA
5/2005).
6. Act on Confirmation of the 2003 Protocol
accompanied by the International Convention
on the Establishment of an International Fund
for Compensation for Oil Pollution Damage,
1992 (IA 12/2005).
4�
8. NOVI PROPISI IZ PODRU»JA ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA / NEW HSE REGULATIONS
ZAKONSKI PROPISI IZ PODRUËJA ZAŠTITE
ZDRAVLJA I SIGURNOSTI U 2005.
1. Pravilnik o zdravstvenim uvjetima za rad s
izvorima ionizirajuÊih zraËenja te mjerilima,
sadržaju, naËinu i rokovima Ëuvanja podataka
o zdravstvenim pregledima osoba koje rade s
izvorima ionizirajuÊih zraËenja (NN 1/2005).
2. Pravilnik o toksinima, metalima, metaloidima,
te drugim štetnim tvarima koje se mogu nalaziti
u hrani (NN 16/2005).
3. Pravilnik o uvjetima i naËinu ostvarivanja prava
na ortopedska i druga pomagala (NN 25/2005).
4. Pravilnik o sigurnosnim znakovima
(NN 29/ 2005).
5. Lista otrova Ëija se proizvodnja, promet i
uporaba zabranjuju NN 29/2005
6. Lista otrova koji se mogu stavljati u promet
(NN 30/2005).
7. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju
osoba s invaliditetom (NN 33/2005).
8. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
zaštiti od požara (NN 33/2005).
9. Izmjena i dopuna Liste otrova Ëija se proizvodnja,
promet i uporaba zabranjuju (NN 34/2005).
10. Zakon o obaveznim odnosima (NN 35/2005).
11. Odluka o osnovici za odreivanje naknade
zbog tjelesnog ošteÊenja i o usklaivanju
novËanih naknada zbog tjelesnog ošteÊenja od
1. sijeËnja 2005. (NN 38/2005).
12. Odluka o naknadi za troškove smještaja i
prehrane za vrijeme profesionalne rehabilitacije
izvan mjesta prebivališta korisnika u 2005.
godini (NN 38/2005).
13. Ispravak Pravilnika o uvjetima i naËinu
ostvarivanja prava na ortopedska i druga
pomagala (NN 41/2005).
14. Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima,
uvjetima i naËinu obavljanja prijevoza u
pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja
opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama,
te naËinu sprjeËavanja širenja isteklih ulja u
lukama (NN 51/2005).
15. Odluka o visini prosjeËnog troška s naslova
priznate ozljede na radu i profesionalne bolesti
za 2004. godinu (NN 62/2005).
16. Pravilnik o programu, sadržaju i naËinu
provjere znanja poslodavca ili njihovih ovlaštenika
iz podruËja zaštite na radu (NN 69/2005).
17. Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri
radu s raËunalom (NN 69/2005).
18. Pravilnik o jedinstvenom europskom broju
za hitne službe (NN 108/2005).
19. Pravilnik o opremi i zaštitnim sustavima
namijenjenim za uporabu u prostorijama ugroženim
eksplozivnom atmosferom (NN 123/2005).
20. Pravilnik o sigurnosti strojeva (NN 135/2005).
21. Pravilnik o tlaËnoj opremi (NN 135/2005).
22. Pravilnik o jednostavnim tlaËnim
posudama (NN 135/2005).
23. Pravilnik za plinske aparate (NN
135/2005).
24. Pravilnik o zahtjevima za
stupnjeve djelovanja novih
toplovodnih kotlova na tekuÊe i
plinovito gorivo (NN 135/2005).
25. Pravilnik o elektriËnoj opremi
namijenjenoj za uporabu unutar
odreenih naponskih granica (NN
135/2005).
26. Odluka o naËinu ostvarivanja
poticaja pri zapošljavanju osoba s
invaliditetom
(NN 141/2005).
27. Pravilnik o tehniËkim zahtjevima
za eksplozivne tvari (NN 146/2005).
28. Pravilnik o temeljnim
zahtjevima za zaštitu od požara
elektroenergetskih postrojenja i
ureaja (NN 146/2005).
29. Pravilnik o osiguranju
pristupaËnosti graevina osobama
s invaliditetom i smanjenom
pokretljivosti (NN 151/2005).
46
8. The Amendments to the Act on Fire
Protection Act (OG 33/2005).
9. Amendments to the List of Poisons the
Production, Sale and Use of which is Forbidden
(OG 34/2005).
10. The Mandatory Relations Act (OG 35/2005).
11. Decision on the Basis for Determining
Compensation for Physical Impairment and on
Bringing into Line Financial Compensation for
Physical Impairment from January 1st 2005
(OG 38/2005).
12. Decision on Return of Accommodation
and Food Expenses during Professional
Rehabilitation outside User’s Place of Residence
in 2005 (OG 38/2005).
13. Corrections to the Rulebook on Conditions
and Manner of Exercising Rights to Orthopaedic
and Other Aids (OG 41/2005).
14. Rulebook on Handling Hazardous Material,
the Conditions and Manner of Transporting it
in Maritime Transport, Loading and Unloading
Hazardous Material, Bulk and other Cargo in
Ports, and Preventing the Spread of Spilled Oils
in Ports (OG 51/05).
15. Decision on the Level of Average Costs
of Recognised On-the-job Injuries and
Occupational Illnesses for the Year 2004
(OG 62/2005).
16. Rulebook on the Programme, Content
and Manner of Testing the Proficiency of
the Employer or Persons authorised by the
Employer in the Field of Occupational Protection
(OG 69/2005).
17. Rulebook on Health and Safety while
Working with Computers (OG 69/2005).
HEALTH AND SAFETY LEGAL
REGULATIONS IN 2005
1. Rulebook on Health Requirements
for Working with Ionising Radiation
Sources and Measures, Contents,
Manner and Terms of Keeping Data
on Medical Check-ups of Persons
Working with Ionising Radiation
Sources (OG 1/2005).
2. Rulebook on Toxins, Metals,
Metalloids and other Harmful
Substances that can be found in
Food (OG 16/2005).
3. Rulebook on Manner and Conditions
of Exercising the Right to Orthopaedic
and Other Aids (OG 29/2005).
4. Rulebook on Safety Signs
(OG 29/ 2005).
5. List of Poisons the Production,
Sale and Use of which is Forbidden
(OG 29/2005).
6. List of Poisons that can be placed
on the Market (OG 30/2005).
7. The Amendments to the Act
on Professional Rehabilitation and
Employment of Disabled Persons
Act (OG 33/2005).
8. NOVI PROPISI IZ PODRU»JA ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA / NEW HSE REGULATIONS
18. Rulebook on the Unified European
Emergency Service Number (OG 108/2005).
19. Rulebook on Equipment and Safety
Systems intended for Use in Areas Endangered
by Explosive Atmospheres (OG 123/2005).
20. Rulebook on Machine Safety
(OG 135/2005).
21. Rulebook on Pressure Equipment
(OG 135/2005).
22. Rulebook on Simple Pressure Vessels
(OG 135/2005).
23. Rulebook on Gas Devices/Apparatus/
Instruments (OG 135/2005).
24. Rulebook on Requirements for Operating
Levels of Heating Boilers Operating on Liquid
and Gas Fuel (OG 135/2005).
25. Rulebook on Electrical Equipment Intended
for Use within Specified Voltage Limits
(OG 135/2005).
26. Decision on the Manner of Achieving
Incentives for Employment of Disabled Persons
(OG 141/2005).
27. Rulebook on Technical Requirements for
Explosives (OG 146/2005).
28. Rulebook on Basic Requirements for Fire
Protection of Electrical Energy Facilities and
Devices (OG 146/2005).
29. Rulebook on Provision of Accessibility of
Buildings to Disabled Persons and Persons with
Reduced Mobility (OG 151/2005).
4�4�
ME–UNARODNI UGOVORI IZ PODRU»JA
ZAŠTITE ZDRAVLJA I SIGURNOSTI U 2005.
1. Zakon o potvrivanju Konvencije za zaštitu
osoba glede automatizirane obrade osobnih
podataka i Dodatnog protokola uz Konvenciju za
zaštitu osoba glede automatizirane obrade
osobnih podataka u vezi nadzornih tijela i
meunarodne razmjene podataka (M.u. 4/2005).
2. Uredba o objavi Ugovora izmeu Republike
Hrvatske i Meunarodne banke za obnovu i
razvoj o darovnici za pripremu Projekta održivog
zdravstvenog sustava (M.u. 4/2005).
3. Zakon o potvrivanju Konvencije o suzbijanju
protupravnih Ëina usmjerenih protiv sigurnosti
pomorske plovidbe iz 1988. godine i Protokola
o suzbijanju protupravnih Ëina usmjerenih protiv
sigurnosti nepokretnih platformi smještenih
iznad epikontinentalnog pojasa iz 1988. godine
(M.u. 4/2005).
4. Objava o stupanju na snagu Konvencije za
zaštitu osoba glede automatizirane obrade
osobnih podataka (M.u. 6/2005).
5. Objava o stupanju na snagu Konvencije o
suzbijanju protupravnih Ëina usmjerenih protiv
sigurnosti pomorske plovidbe iz 1988. i Protokol
o suzbijanju protupravnih Ëina usmjerenih protiv
sigurnosti nepokretnih platformi smještenih
iznad epikontinentalnog pojasa iz 1998. godine
(M.u. 9/2005).
6. Zakon o potvrivanju izmjena i dopuna
Konvencije za zaštitu osoba glede automatizirane
obrade osobnih podataka (ETS br. 108) koje
Europskim zajednicama omoguÊavaju
pristupanje (M.u. 12/2005).
Protocol for the Suppression of Unlawful Acts
against the Safety of Fixed Platforms located on
the Continental Shelf, 1988 (IA 4/2005).
4. Declaration of the coming into force of the
Convention for the Protection of Individuals with
regard to automatic processing of Personal Data
(IA 6/2005).
5. Declaration on the coming into force of the
Convention for the Suppression of Unlawful Acts
Against the Safety of Maritime Navigation, 1988
and the Protocol for the Suppression of Unlawful
Acts against the Safety of Fixed Platforms
located on the Continental Shelf, 1988
(IA 9/2005).
6. Act on Confirmation of Amendments to the
Convention for the Protection of Individuals with
regard to automatic processing of Personal Data
(ETS No. 108) providing for Accession to the
European Union (IA 12/2005).
INTERNATIONAL HEALTH AND SAFETY
AGREEMENTS IN 2005.
1. Act on the Confirmation of the Convention
for the Protection of Individuals with regard to
automatic processing of Personal Data, and the
Additional protocol accompanied by the
Convention for the Protection of Individuals with
regard to automatic processing of Personal
Data regarding supervisory authorities and
cross-border data flows (IA 4/2005).
2. Decree on the Publication of the Contract
between the Republic of Croatia and the
International Bank for Reconstruction and
Development on the grant for the preparation of
the Sustainable Medical System Project (IA
4/2005).
3. Act on confirmation of the Convention for the
Suppression of Unlawful Acts Against the
Safety of Maritime Navigation, 1988 and the
8. NOVI PROPISI IZ PODRU»JA ZAŠTITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI I ZAŠTITE OKOLIŠA / NEW HSE REGULATIONS
4�
INA-Industrija nafte d.d. ZagrebSektor zaštite zdravlja, sigurnosti i okoliša 10 002 Zagreb, Avenija V. Holjevca 10Tel: 01/6450-803Faks: 01/6452-007
INA-Industrija nafte d.d. ZagrebSD Istraživanje i proizvodnja nafte i plinaSektor proizvodnje nafte i plinaPoslovna jedinica za zaštitu okoliša Poslovna jedinica zaštite zdravlja i sigurnosti10 000 Zagreb, ŠubiÊeva 29Tel: 01/ 4592-222 , 4592-163,Faks: 01/4640-479
INA-Industrija nafte d.d. ZagrebSD Dobava i prerada nafte i veleprodaja naftnih derivataRafinerija nafte RijekaOdjel za zaštitu okoliša Služba zajedniËkih poslova51 211 Kostrena, Urinj b.b.Tel: 051/203-013Faks: 051/ 203-000
INA-Industrija nafte d.d. ZagrebSD Dobava i prerada nafte i veleprodaja naftnih derivata Rafinerija nafte SisakOrganizacijska jedinica Zaštita okoliša Služba zajedniËkih poslova44 000 Sisak, Ante KovaËiÊa 1Tel: 044/511-237Faks: 044/511-503
INA-Industrija nafte d.d. ZagrebSD Dobava i prerada nafte i veleprodaja naftnih derivata Maziva RijekaPodruËna služba zaštite na radu, sigurnosti i zaštite okoliša51 000 Rijeka, Milutina BaraËa 26Tel: 051/201-284Faks: 051/201-043
INA-Industrija nafte d.d. ZagrebSD Trgovina na malo i nabavaSektor upravljanja maloprodajnom mrežomOdjel za kvalitetu i zaštitu okoliša Odsjek zaštitnih poslova10 000 Zagreb, Avenija V. Holjevca 10Tel: 01/ 6451-221Faks: 01/6452-550
9. ADRESAR / ADRESSES
INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. HSE Sector10 002 Zagreb, Av. V. Holjevca 10Phone: 01/6450-803Fax: 01/6452007
INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Oil and Gas Exploration and Production DivisionProduction SectorEnvironmental Protection UnitHealth and Safety UnitHR-10 000 Zagreb, ŠubiÊeva 29Phone: + 385 (0)1/ 4592-222, 4592-163 Fax: 01/4640-479
INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Refining & Wholesale Rijeka Oil RefineryEnvironmental Protection DepartmentJoint Affairs DepartmentHR-51 211 Kostrena, Urinj b.b.Phone: + 385 (0)51/203-013 Fax: 051/ 203-000
INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Refining & Wholesale DivisionSisak Oil RefineryEnvironmental Protection UnitJoint Affairs DepartmentHR-44 000 Sisak, Ante KovaËiÊa 1Phone: + 385 (0)44/511-237Fax: 044/511-503
INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Refining & Wholesale DivisionRijeka LubricantsHSE UnitHR-51 000 Rijeka, Milutina BaraËa 26Phone: + 385 (0)51/201-284Fax: 051/201-043
INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. ZagrebRetail Services Retail Network Management SectorQuality and Environmental Protection UnitSafety DepartmentHR-10 000 Zagreb, Avenija V. Holjevca 10Phone: + 385 (0)1/6451-221Fax: 01/6452-550 www.ina.hr