SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET
MATEMATIČKI ODSJEK
Josip Sačić
USPOREDBA ISPITNIH KATALOGA ZA DRŽAVNU
MATURU IZ INFORMATIKE
Diplomski rad
Voditelj rada:
doc. dr. sc. Goranka Nogo
Zagreb, srpanj 2018.
Ovaj diplomski rad obranjen je dana pred ispitnim
povjerenstvom u sastavu:
1. , predsjednik
2. , član
3. , član
Povjerenstvo je rad ocijenilo ocjenom .
Potpisi članova povjerenstva:
1. ,
2. ,
3. ,
Zahvaljujem mentorici doc.dr.sc. Goranki Nogo na ukazanom razumijevanju i strpljenju
prilikom pisanja ovog diplomskog rada te što je uvijek brzo i spremno odgovarala na moje
brojne upite.
Zahvaljujem roditeljima koji su me vodili i podržavali tijekom cijelog mog života, posebno se
brinući oko mojeg obrazovanja.
Zahvaljujem mojoj djevojci Lei Balaško što me poticala i bila podrška tijekom cijelog
fakultetskog obrazovanja, a posebno prilikom pisanja ovog rada.
Zahvaljujem ostatku obitelji i prijateljima koji su uvijek bili tu za mene, spremni pomoći
podjednako oko obaveza i opuštanja.
SADRŽAJ
UVOD ....................................................................................................................................................... 1
1. ANALIZIRANE DRŽAVNE MATURE........................................................................................................ 2
1.1. Državna matura iz Informatike Republike Hrvatske ..................................................................... 2
1.1.1. Područja ispitivanja ............................................................................................................... 3
1.1.2. Struktura ispita ...................................................................................................................... 4
1.1.3. Opis bodovanja ...................................................................................................................... 5
1.2. Državna matura iz Informatike Republike Slovenije .................................................................... 6
1.2.1. Područja ispitivanja ............................................................................................................... 6
1.2.2. Seminarski rad ....................................................................................................................... 7
1.2.3. Pismeni dio ispita ................................................................................................................... 9
1.3. Državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke ................................................... 13
1.3.1. Područja ispitivanja ............................................................................................................. 13
1.3.2. Struktura ispita .................................................................................................................... 14
1.3.3. Opis bodovanja .................................................................................................................... 14
2. USPOREDNA ANALIZA ALGORITAMSKIH ZADATAKA ......................................................................... 16
2.1. Algoritamski zadaci u državnoj maturi Republike Hrvatske ....................................................... 16
2.2. Algoritamski zadaci u državnoj maturi Republike Slovenije ....................................................... 18
2.3. Algoritamski zadaci u državnoj maturi Savezne Republike Njemačke ....................................... 21
3. USPOREDNA ANALIZA NEALGORITAMSKIH ZADATAKA .................................................................... 25
3.1. Primjenski programi ................................................................................................................... 25
3.2. Građa računala ........................................................................................................................... 28
3.3. Računalne mreže i internet ........................................................................................................ 29
3.4. Kriptografija ................................................................................................................................ 30
3.5. Zadaci koji se pojavljuju isključivo u državnoj maturi Republike Hrvatske ................................ 31
3.6. Zadaci koji se pojavljuju isključivo u državnoj maturi Republike Slovenije ................................ 32
3.6.1 Osnove informatike .............................................................................................................. 33
3.6.2. Prikaz informacija ................................................................................................................ 33
3.6.3. Pametni sustavi ................................................................................................................... 34
3.6.4. Baze podataka ..................................................................................................................... 35
4. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................... 36
LITERATURA .............................................................................................................................................. I
SAŽETAK ................................................................................................................................................... II
SUMMARY .............................................................................................................................................. III
ŽIVOTOPIS ............................................................................................................................................... IV
1
UVOD
Državna matura je način vanjskog vrednovanja obrazovnih postignuća učenika nakon njihova
srednjoškolskog obrazovanja. Usmjerena je na podizanje kvalitete učenja i poučavanja. Cilj
državne mature jest poboljšanje kvalitete učenja i razvoj sustava vanjskog vrednovanja
obrazovnih procesa i ishoda kako bi se povećala kvaliteta obrazovnog sustava.
U radu su analizirane državne mature iz Informatike Republike Hrvatske, Republike Slovenije
i Savezne Republike Njemačke s posebnim naglaskom na područja ispitivanja, obrazovne
ishode i strukturu ispita. Analizirani su algoritamski i nealgoritamski zadaci. U analizi
algoritamskih i nealgoritamskih zadataka naglasak je na broju zadataka i težini samih
zadataka.
Rad se sastoji od četiri poglavlja. U prvom poglavlju opisane su strukture državnih matura iz
Informatike. Navedena su područja ispitivanja, opisana je struktura ispita te je dan osvrt na
način bodovanja. U drugom poglavlju dana je usporedna analiza algoritamskih zadataka na
ispitu državnih matura iz Informatike. Navedeni su i primjeri, po našem mišljenju, laganih,
odnosno teških zadataka. U trećem poglavlju dana je usporedna analiza nealgoritamskih
zadataka. Nealgoritamski zadaci podijeljeni su na slijedeći način: primjenski programi, građa
računala, računalne mreže i Internet, kriptografija. Dan je osvrt i na zadatke koji se pojavljuju
u samo nekim od matura. Četvrto poglavlje daje zaključak analize državnih matura.
2
1. ANALIZIRANE DRŽAVNE MATURE
U ovom poglavlju analiziramo strukturu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske,
Republike Slovenije i Savezne Republike Njemačke za školsku godinu 2016./2017. (državne
mature prethodnih godina imaju sličnu strukturu). Navedene zemlje odabrane su zbog
sličnog obrazovnog sustava. Osnovno obrazovanje u Republici Hrvatskoj traje 8 godina, dok u
Republici Sloveniji i Saveznoj Republici Njemačkoj traje 9 godina. Nakon osnovnog
obrazovanja u sve tri navedene zemlje slijedi neobavezno srednje obrazovanje u trajanju od
četiri godine. Srednjoškolsko obrazovanje završava polaganjem ispita državne mature čijim
polaganjem učenici stječu pravo upisa na fakultet.
1.1. Državna matura iz Informatike Republike Hrvatske
Državna matura u Republici Hrvatskoj prvi put je provedena školske godine 2009./2010. Ispit
iz Informatike izborni je predmet od prve godine provođenja državne mature u Republici
Hrvatskoj.
Ispit iz Informatike traje 100 minuta bez stanke.
Pristupnik na ispitu Informatike dobiva:
• ispitnu knjižicu sa zadacima
• pomoćne tablice
• list za odgovore.
Na ispitu dopušteno je korištenje samo kemijske olovke koja piše crnom ili plavom bojom te
pomoćnih tablica koje dolaze uz ispit. Za vrijeme ispita nije dopušteno korištenje džepnog
računala te drugih listova s tablicama.
3
1.1.1. Područja ispitivanja
U obrazovnom sustavu Republike Hrvatske nastava Informatike obuhvaća gradivo dvaju
područja:
• Informacijsko komunikacijske tehnologije - IKT (eng. Information and Communication
Technology – ICT)
• Računarstva (eng. Computing, Computer Science).
Zadaci na ispitu iz Informatike uglavnom su usmjereni na računarstvo i to na poznavanje
građe računala i načela funkcioniranja računala te algoritamski način rješavanja problema i
programiranje.
Udjeli područja ispitivanja prikazani su u Tablici 1.1.1:
PODRUČJE ISPITIVANJA UDIO PODRUČJA ISPITIVANJA
Osnove uporabe računala i primjenskih programa
20%
Poznavanje građe računala i načela funkcioniranja računala
40%
Algoritamski način rješavanja problema i programiranje
40%
Tablica 1.1.1 Udjeli područja ispitivanja
Zadaci na ispitu iz Informatike usklađeni su s odobrenim jednogodišnjim nastavnim planom i
programom za Informatiku u gimnazijama.
Zadaci na ispitu iz Informatike pokrivaju sljedeće nastavne sadržaje:
• Brojevni sustavi
• Računalo i sastavni dijelovi računala
• Alati Microsoft Office
• Računale mreže i internet
• Operacijski sustav MS Windows
• Prikaz brojeva u računalu
• Osnove matematičke logike i logički sklopovi
• Programiranje.
4
Novi prijedlog kurikuluma za školsku godinu 2017./2018. predviđa za 1. razred ili 1. godinu
učenja gotovo iste nastavne sadržaje. Od gore navedenog, u novom prijedlogu kurikuluma
nije predviđena obrada logičkih sklopova.
1.1.2. Struktura ispita
Na ispitu iz Informatike ukupno je 36 zadataka.
Zadaci u ispitu podijeljeni su u tri kategorije s obzirom na vrstu zadataka:
• zadaci višestrukog izbora
• zadaci kratkog odgovora i dopunjavanja
• zadaci produženog odgovora.
Detaljan pregled vrsta zadataka po području ispitivanja dan je u Tablici 1.1.2:
Vrsta zadataka
Broj zadataka prema području ispitivanja
Uku
pan
bro
j za
dat
aka
s
ob
ziro
m n
a vr
stu
zad
atka
Osnove uporabe
računala i primjenskih programa
Poznavanje građe računala
i načela funkcioniranja
računala
Algoritamski način
rješavanja problema i
programiranje
zad
aci
zatv
ore
no
g ti
pa
zadaci višestrukog
izbora 5 9 4 18
zad
aci o
tvo
ren
og
tip
a
zadaci dopunjavanja
1 0 0 1
zadaci kratkog odgovora
2 7 6 15
zadaci produženog
odgovora 0 0 2 2
Ukupan broj zadataka prema području
ispitivanja 8 16 12
Tablica 1.1.2 Struktura ispita
Iz tablice 1.1.2 je vidljivo da je 18 zadataka višestrukog izbora, a kasnije ćemo vidjeti da ti
zadaci donose 36% ukupnih bodova na ispitu. U tim se zadacima uglavnom ispituje znanje i
5
razumijevanje. Najmanje je zadataka produženog odgovora u kojima se traži poznavanje
osnovnih algoritama i programiranja.
Gledajući broj zadataka po području ispitivanja jasno je da su zadaci usmjereni uglavnom na
računarstvo, njih 28, dok je 8 zadataka usmjereno na osnove uporabe računala i primjenskih
programa.
1.1.3. Opis bodovanja
Ukupan broj bodova na ispitu iz Informatike je 50.
U zadacima višestrukog izbora samo je jedan točan odgovor. Točan odgovor na svaki od 18
zadataka višestrukog izbora donosi jedan bod, odnosno, od zadataka višestrukog izbora
moguće je ostvariti ukupno 18 bodova. Točan odgovor u zadacima višestrukog izbora
pristupnik na listu za odgovore označava znakom X. U slučaju da pristupnik označi više od
jednog odgovora, zadatak se boduje s nula bodova.
Svaki točno riješeni zadatak kratkog odgovora i dopunjavanja donosi jedan, dva ili tri boda te
je na tim zadacima moguće ostvariti ukupno 26 bodova.
Dva su zadatka produženog odgovora. Svaki u potpunosti riješeni zadatak donosi 3 boda,
odnosno, na zadacima produženog odgovora moguće je ostvariti 6 bodova.
Odgovori na zadatke kratkog odgovora i dopunjavanja te produženog odgovora bilježe se u
ispitnoj knjižici, a ocjenjuje ih vanjski ocjenjivač.
Za prolazak na ispitu iz Informatike školske godine 2016./2017. bilo je potrebno uspješno
riješiti 28% ispita, odnosno zaraditi 14 od maksimalnih 50 bodova.
Detaljan pregled bodovanja po vrstama zadataka prikazan je u Tablici 1.1.3:
6
Vrsta zadatka Broj zadataka Broj bodova po zadatku Ukupan broj bodova
zadaci višestrukog izbora
18 1 18
zadaci kratkog odgovora
7 1 7
8 2 16
zadaci dopunjavanja 1 3 3
zadaci produženog odgovora
2 3 6
Ukupan broj bodova 50
Tablica 1.1.3 Broj bodova po zadacima
1.2. Državna matura iz Informatike Republike Slovenije
Državna matura u Republici Sloveniji prvi put je provedena školske godine 2003./2004. Ispit
iz Informatike je izborni predmet od četvrte godine provođenja državne mature u Republici
Sloveniji, odnosno od školske godine 2006./2007.
U Republici Sloveniji postoji i državna matura iz Računarstva (slo. Računalništvo) koju u ovom
radu nećemo analizirati.
Ispit iz Informatike sastoji se od pismenog dijela i seminarskog rada. Pismeni dio nosi 80%
ukupnih bodova ispita, a seminarski rad nosi 20% ukupnih bodova ispita.
1.2.1. Područja ispitivanja
Ispitni sadržaj, čije se znanje provjerava ispitom, u katalogu za državnu maturu iz Informatike
podijeljen je na četiri dijela:
• Osnove Informatike
• Informacijska tehnologija
• Predstavljanje informacija
• Rad s podacima.
7
Svaki od navedenih dijelova možemo podijeliti i detaljnije:
• Osnove Informatike
∙ Temeljni pojmovi Informatike
∙ Društveni aspekti Informatike
∙ Komunikacija
• Informacijska tehnologija
∙ Svrha, uloga i važnost informacijske tehnologije
∙ Izgradnja i rad računala
∙ Računalno sklopovlje
∙ Računalni softver
∙ Mreže računala
• Predstavljanje informacija
∙ Predstavljanje informacija
∙ Pisani te slikovni prikaz informacija
∙ Prikaz informacija zvukom te pokretnom slikom
∙ Prezentacije
∙ Predstavljanje informacija na World Wide Webu
• Rad s podacima
∙ Računalna obrada podataka
∙ Algoritmi
∙ Programski jezici
∙ Programiranje
∙ Baze podataka
∙ Proračunske tablice
∙ Tehnologije znanja.
1.2.2. Seminarski rad
Seminarski rad nosi 20% ukupnog broja bodova. Seminarski rad je samostalan rad
pristupnika državne mature koji pokriva sveobuhvatno informacijsko rješenje odabranog
8
problema. Problem mora biti povezan s Informatikom, odnosno mora sadržavati elemente
osnovnih znanja Informatike.
Popis mogućih tema za seminarski rad daje Državni ispitni centar u stalnom katalogu naslova
seminarskih radova. Osim ponuđenih tema, kandidat ili nastavnik mogu predložiti novi
naslov za seminarski rad.
Pristupnik mature seminarski rad priprema četvrtu godinu srednjeg obrazovanja pod
vodstvom nastavnika u sljedećim koracima:
• Definiranje područja problema, područja osnovnih znanja Informatike i opis
informatičkog problema
• Izbor ili definiranje naslova
• Svrha, ciljevi i osnovni zahtjevi
• Izvor podataka
• Teorijski opis problema
• Izrada rješenja odabranom tehnologijom
• Odgovarajući zapis rješenja.
Pristupnik je dužan prisustvovati najmanje dvjema konzultacijama s nastavnikom te mora
voditi evidenciju dolazaka.
Pisani seminarski rad mora sadržavati sljedeće dijelove: naslov, ključne riječi, kazalo, uvod,
definiranje problema, otkriće i raspravu, zaključak, popis korištene literature te priloge.
Seminarski rad ocjenjuje nastavnik koji je savjetovao pristupnika mature.
U seminarskom radu ocjenjuje se:
• definiranje problema
∙ sposobnost definiranja problema
∙ sposobnost korištenja osnovnih znanja Informatike
∙ adekvatnost rješenja
• prikupljanje podataka
∙ izbor sredstva
∙ prikupljanje podataka u skladu s ciljevima zadatka
9
∙ kritička analiza i evaluacija prikupljenih podataka
• obrada podataka
∙ korištenje osnovnih znanja Informatike
∙ izbor odgovarajućih računalnih alata za obradu podataka
∙ odgovarajuća priprema i obrada podataka za odgovarajući medij
∙ kvalitativna izrada računalnog programa; čitljivost, dokumentacija,
primjerenost
• zapis rješenja
∙ logičnost i struktura zapisa rješenja
∙ kvalitativna razrada pojedinih elemenata zadatka
∙ uočavanje mogućnosti poboljšanja rješenja.
Detaljnim pogledom na kriterije ocjenjivanja seminarskog rada može se uočiti da seminarski
rad uglavnom od pristupnika mature traži sposobnost sinteze i evaluacije problema što je
prikazano u Tablici 1.2.1:
Taksonomski stupanj Seminarski rad
Poznavanje 5%
Razumijevanje i primjena 35%
Sinteza i evaluacija 60%
Tablica 1.2.1 Udjeli taksonomskih stupnjeva u seminarskom radu
1.2.3. Pismeni dio ispita
Na ispitu iz Informatike dopuštena je upotreba samo kemijske olovke te džepnog računala.
Pismeni dio ispita podijeljen je na dva dijela: ispitni dio 1 (slo. Ispitna pola 1) te ispitni dio 2.
Vrijeme pisanja svakog dijela ispita je 90 minuta, a između pisanja svakog dijela je odmor u
trajanju od 30 minuta.
Pristupnik ispitu iz Informatike za svaki ispitni dio dobiva:
• ispitne knjižice
• dva papira za koncept
10
• list za odgovore.
Ispitni dio 1 nosi 35% ukupnih bodova, dok ispitni dio 2 nosi 45% ukupnih bodova.
Trajanje ispitnih dijelova te udjela u ukupnoj ocjeni prikazani su u Tablici 1.2.2:
Ispitni dio Trajanje Udio u ukupnoj ocjeni
1 90 min 35%
2 90 min 45%
Ukupno 180 min 80%
Tablica 1.2.2 Trajanje ispitnih dijelova i udio u ocjeni
1.2.3.1. Struktura ispita
Na ispitu iz Informatike je ukupno 31 zadatak. Ispitni dio 1 ima 25 zadataka, dok ispitni dio 2
ima 6 zadataka.
Detaljan pregled vrsta zadataka po dijelu ispitivanja za ispitni dio 1 je u Tablici 1.2.3:
Vrsta zadataka
Broj zadataka prema dijelu ispitivanja
Uku
pan
bro
j za
dat
aka
s o
bzi
rom
na
vrst
u z
adat
ka
Osnove Informatike
Informacijska tehnologija
Predstavljanje informacija
Rad s podacima
zad
aci
zatv
ore
no
g ti
pa zadaci
višestrukog izbora
1 4 1 3 9
zadaci povezivanja
1 0 1 0 2
zad
aci
otv
ore
no
g ti
pa
zadaci kratkog
odgovora 2 2 5 5 14
Ukupan broj zadataka prema dijelu ispitivanja
4 6 7 8
Tablica 1.2.3 Struktura ispitnog dijela 1
11
Iz Tablice 1.2.3 vidljivo je da su u ispitnom dijelu 1 uglavnom zadaci višestrukog izbora i
kratkog odgovora. U tim se zadacima uglavnom provjerava poznavanje i razumijevanje.
Detaljan pregled vrsta zadataka po dijelu ispitivanja za ispitni dio 2 je u Tablici 1.2.4:
Vrsta zadataka
Broj zadataka prema dijelu ispitivanja
Uku
pan
bro
j
zad
atak
a s
ob
ziro
m n
a vr
stu
zad
atka
Osnove Informatike
Informacijska tehnologija
Predstavljanje informacija
Rad s podacima
zad
aci o
tvo
ren
og
tip
a
zadaci kratkog
odgovora 0 0 2 2 4
zadaci produženog
odgovora 0 0 0 2 2
Ukupan broj zadataka prema dijelu ispitivanja
0 0 2 4
Tablica 1.2.4 Struktura ispitnog dijela 2
Zadaci u ispitnom dijelu 2 nisu cjeloviti zasebni zadaci, već su podijeljeni na nekoliko
podzadataka. U tim se zadacima uglavnom provjerava razumijevanje i evaluacijska razina
znanja.
1.2.3.2. Opis bodovanja
Ukupan broj bodova na pisanom dijelu ispita je 80. Ispitni dio 1 ima 35 bodova, a ispitni dio 2
ima 45 bodova.
Svaki od zadataka povezivanja i višestrukog izbora pristupnik bilježi na list za odgovore, a
odgovore na ostale zadatke daje u ispitnoj knjižici.
Od 25 zadataka u ispitnom dijelu 1, točan odgovor na 15 zadataka donosi 1 bod, a preostalih
10 zadataka donosi 2 boda.
Detaljan pregled bodovanja ispitnog dijela 1 prikazan je u Tablici 1.2.5:
12
Vrsta zadatka Broj zadataka Broj bodova po zadatku Ukupan broj bodova
zadaci višestrukog izbora
9 1 9
zadaci povezivanja 1 1 1
1 2 2
zadaci kratkog odgovora
5 1 5
9 2 18
Ukupan broj bodova 35
Tablica 1.2.5 Broj bodova po zadacima ispitnog dijela 1
Od 6 zadataka u ispitnom dijelu 2, točan odgovor na 3 zadatka donosi 5 bodova, a preostala
3 zadatka donose 10 bodova.
Detaljan pregled bodovanja prikazan je u Tablici 1.2.6:
Vrsta zadatka Broj zadataka Broj bodova po zadatku Ukupan broj bodova
zadaci kratkog odgovora
3 5 15
1 10 10
zadaci produženog odgovora
2 10 20
Ukupan broj bodova 45
Tablica 1.2.6 Broj bodova po zadacima
Iz Tablice 1.2.6 vidljivo je da zadaci produženog odgovora donose većinu bodova u ispitnom
dijelu 2.
Iz Tablice 1.2.5 te Tablice 1.2.6 može se primijetiti da se ispitni dio 1 uglavnom oslanja na
poznavanje nastavnih sadržaja, dok ispitni dio 2 najviše teži sintezi i evaluaciji.
Udjeli taksonomskih stupnjeva po dijelovima ispita Informatike prikazani su u tablici 1.2.7:
Taksonomski stupanj Ispitni dio 1 Ispitni dio 2
Poznavanje 50% 26%
Razumijevanje i primjena 30% 34%
Sinteza i evaluacija 20% 40%
Tablica 21.2.7 Udjeli taksonomskih stupnjeva po dijelovima pisanog dijela ispita
13
1.3. Državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke
Ispit iz Informatike je izborni predmet na državnoj maturi Savezne Republike Njemačke.
Za pripremu pristupnika državne mature iz Informatike ne postoji dokument sličan ispitnom
katalogu koje je moguće vidjeti kod država Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Sljedeće
je izdvojeno iz nastavnog plana za 11. i 12. razred, općih uputa za ispit iz Informatike te
provedenih ispita iz Informatike.
Pristupnik osim ispita iz Informatike može koristiti i pomoćni sadržaj:
• periodni sustav elemenata
• matematičke formule odobrene od Ministarstva
• znanstvene formule odobrene od Ministarstva
• kalkulator.
Ispit iz Informatike traje ukupno 180 minuta.
1.3.1. Područja ispitivanja
Gradivo koje obuhvaća ispit iz Informatike podijeljeno je na dva dijela:
• Modeliranje i programiranje (njem. Modellierung und Programmierung)
• Teorijska i tehnička Informatika (njem. Theoretische und technische Informatik).
Pregledom nastavnog plana za 11. i 12. razred te provedenih ispita iz Informatike može se
primijetiti da zadaci pokrivaju sljedeće nastavne sadržaje:
• rekurzivne strukture podataka
∙ lista, vezana lista, red, stog, binarno stablo
• softversko inženjerstvo
∙ planiranje projekta, faze razvoja softvera, razvoj softvera, testiranje,
dokumentiranje proizvoda
• formalni jezici
∙ struktura formalnog jezika, konačni automati
• komunikacija i sinkronizacija procesa
14
∙ komunikacija između procesa, modeliranje jednostavnog procesa,
razmatranje mogućnosti zastoja procesa, koncept monitora
• građa računala
∙ konstruiranje računalnog sustava, procesor i registri, stanje registara nakon
izvođena instrukcija
• baze podataka
∙ shema baze, jednostavni upiti
• objektno programiranje
∙ klase, klasni dijagram, objektni graf
• kornjačina grafika.
1.3.2. Struktura ispita
Iz svakog dijela, modeliranja i programiranja te teorijske i tehničke Informatike, dana su dva
bloka zadataka. Tehnička komisija za ispit iz Informatike izabire po jedan blok zadataka iz
svakog dijela koje će rješavati pristupnici mature.
Broj zadataka nije konstantan gledajući blokove zadataka u istom dijelu, modeliranju i
programiranju, odnosno u teorijskoj i tehničkoj Informatici. Broj zadataka se kreće od 3 do 5,
no gotovo svaki zadatak ima više podzadataka.
Za svaki je zadatak predstavljena specifična situacija. Konkretna se situacija može protezati
kroz sve podzadatke pa i kroz nekoliko zadataka. Zadatak se smatra riješenim ako je
cjelokupno rješenje pokriveno s rješenjem pristupnika ispita.
1.3.3. Opis bodovanja
Izabrani blok zadataka iz modeliranja i programiranja donosi 80 bodova, dok blok zadataka iz
teorijske i tehničke Informatike donosi 40 bodova, detaljnije u Tablici 1.3.1:
15
DIJELOVI ISPITA BROJ BODOVA UDIO PODRUČJA ISPITIVANJA
Modeliranje i programiranje 80 67%
Teorijska i tehnička Informatika 40 33%
Tablica 1.3.1 Udjeli dijelova ispita
Iz Tablice 1.3.1 možemo primijetiti da veći broj bodova na ispitu donosi dio modeliranje i
programiranje.
Svi zadaci na ispitu iz Informatike su otvorenog tipa te su gotovo svi zadaci produženog
odgovora. Cjelokupni ispit je dizajniran tako da se od pristupnika traži isključivo
razumijevanje i evaluacija sadržaja. U ispitu nema zadatka višestrukog izbora i sličnih.
16
2. USPOREDNA ANALIZA ALGORITAMSKIH ZADATAKA
U ovom poglavlju radimo usporednu analizu algoritamskih zadataka iz državnih matura svih
promatranih zemalja školske godine 2016./2017. Analizom ćemo usporediti broj
algoritamskih zadataka, traži li se korištenje nekog konkretnog programskog jezika ili
pseudojezika, pokazat ćemo primjere algoritamskih zadataka te ćemo procijeniti težinu
zadataka u svakoj od promatranih matura.
Udio algoritamskih zadataka u ukupnom broju zadataka prikazan je u Tablici 2.1:
Udio algoritamskih zadataka u ukupnom broju bodova
Državna matura iz Informatike Republike Hrvatske 40%
Državna matura iz Informatike Republike Slovenije 15%
Državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke 97%
Tablica 2.1 Udio algoritamskih zadataka u ukupnom broju bodova na ispitu
2.1. Algoritamski zadaci u državnoj maturi Republike Hrvatske
Ispit državne mature iz Informatike Republike Hrvatske brojčano ima najviše algoritamskih
zadataka, njih 12. Dva zadatka su zadaci produženog odgovora u kojima je potrebno napisati
program u pseudojeziku. Šest je zadataka kratkog odgovora u kojima se traži ispis zadanog
dijela programa ili stanje varijabli na kraju izvođenja dijela programa. Četiri su zadatka
višestrukog izbora u kojima od ponuđenih odgovora treba izabrati točan ispis, ispravnu
naredbu, ispravan algoritam od ponuđenih s obzirom na dane uvjete ili izabrati tvrdnju koja
opisuje izraz dan u pseudojeziku.
U Tablici 2.1.1 dan je pregled broja bodova po vrstama algoritamskih zadataka:
17
Vrsta zadatka Broj zadataka Broj bodova po
zadatku
Ukupan broj bodova
po vrsti zadatka
zadaci produženog
odgovora 2 3 6
zadaci kratkog
odgovora
4 2 8
2 1 2
zadaci višestrukog
izbora 4 1 4
Ukupan broj bodova 20
Tablica 2.1.1 Broj bodova po vrsti algoritamskih zadataka
Iz Tablice 2.1.1 odmah je vidljivo da je ukupan broj bodova iz algoritamskih zadataka na
ispitu 20. Algoritamski zadaci nose 40% ukupnih bodova na ispitu iz Informatike. Šest
bodova, 30% od ukupnog broja bodova na algoritamskim zadacima, nose zadaci produženog
odgovora u kojima pristupnik samostalno pokazuje sposobnost zapisivanja programa u
pseudojeziku. Ostatak algoritamskih zadataka, zadaci kratkog odgovora i višestrukog izbora,
nose 14 bodova, 70% od ukupnog broja bodova na algoritamskim zadacima. Na temelju već
zapisanog algoritma treba odrediti stanje varijabli, ispis i sl. Od polaznika se zahtjeva
poznavanje aritmetičkih operatora i petlji.
Svi algoritamski zadaci su zapisani u pseudojeziku, odnosno pristupnik sva rješenja zadataka
produženog odgovora zapisuje u pseudojeziku. To se može pokazati problematičnim za
pristupnika koji je navikao programirati u nekom konkretnom programskom jeziku jer
ispituje poznavanje sintakse pseudojezika, a ne sposobnost pisanja algoritama.
Navedimo primjer težeg zadatka1 prema našem mišljenju:
Napiši program koji će učitavati prirodan broj N (10 ≤ N ≤ 10 000) te izračunati i
ispisati umnožak parnih dvoznamenkastih prirodnih brojeva manjih od zadanog
broja N.
Rješenje ovog zadatka zahtijeva primjenu petlje for te grananja if else, algoritma za provjeru
parnosti broja te funkcije za unos i ispis podataka. Zapravo, možemo reći da se za rješavanje
ovog zadatka traže samo osnove programiranja.
1 35. zadatak u ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske školske godine 2016./2017.
18
Navedimo i primjer najlakšeg zadatka2 prema našem mišljenju:
Izraz y := ( x + sqrt ( z ) ) / z *3 zapisan je u pseudojeziku. Napiši zadani matematički
izraz u obliku razlomka.
Rješenje najlakšeg zadatka ne zahtijeva gotovo nikakvo znanje Informatike, već je dovoljno
pročitati pomoćne tablice koji pristupnik dobije na ispitu iz Informatike za uspješno
rješavanje zadatka.
Zadaci su primjerene težine. Iako je državna matura iz Informatike prilagođena
jednogodišnjem nastavnom planu i programu za Informatiku u gimnazijama, ovakvi zadaci
mogli bi predstavljati problem pristupniku ispita koji je kroz srednjoškolsko obrazovanje imao
nastavu Informatike samo jednu školsku godinu, ako znamo da se u toj jednoj godini
programiranje ne uči (u dovoljnoj mjeri).
2.2. Algoritamski zadaci u državnoj maturi Republike Slovenije
Ispit državne mature iz Informatike Republike Slovenije ima ukupno dva algoritamska
zadatka. Zadaci se sastoje od više podzadataka povezanih nekom temom. Ukupno je 15
bodova na algoritamskim zadacima, što je 19% bodova na ispitu iz pismenog dijela, odnosno
15% ukupnih bodova na ispitu. Udio zastupljenosti algoritamskih zadataka u cjelokupnom
ispitu je vrlo nizak, usporedimo li taj udio s udjelom algoritamskih zadataka u ispitu iz
Informatike Republike Hrvatske, gdje je on 40%.
Pristupnici rješenja algoritamskih zadataka zapisuju u programskom jeziku Python.
Prvi algoritamski zadatak nalazi se u ispitnom dijelu 1. Prvi zadatak ukupno ima 5 bodova. U
zadatku je dan opis algoritma te od ponuđenih dijelova programa, u programskim jezicima
C/C++, Pascal, Java, Python, potrebno je odabrati jedan programski jezik, odrediti grešku u
danom dijelu programa te istu grešku ispraviti. Zatim je dan dio programa3 u programskom
jeziku Python prikazan Slikom 2.2.1:
2 24. zadatak u ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske školske godine 2016./2017. 3 16.3. zadatak u ispitnom dijelu 1 ispita državne mature iz Informatike Republike Slovenije školske godine 2016./2017.
19
Slika 12.2.1 Dio programa iz ispita
te je dan višestruki izbor s opisom greške, gdje treba prepoznati da se radi o semantičkoj
grešci. Za razliku od ispita iz Informatike Republike Hrvatske gdje se traži samo zapisivanje
algoritma u pseudojeziku, ovdje možemo vidjeti očiti primjer razumijevanja na razini
pronalaska greške. Ovakva vrsta zadataka zahtijeva više razine znanja te bi se takvim
zadacima trebala dati veća važnost. U stvarnom životu često je zadatak programera
pronalaziti greške u samom radu aplikacije zbog čega ovakav tip zadataka nosi poseban
naglasak u obrazovanju budućih stručnjaka programera. Za kraj zadatka dan je programski
kôd u programskom jeziku Python te je potrebno odrediti ispis koji nastaje izvršavanjem
programskog kôda za dva ulazna slučaja.
Drugi algoritamski zadatak nalazi se u ispitnom dijelu 2. Ima ukupno 10 bodova. Predstavit
ćemo skraćeni opis problema iz drugog zadatka4:
4. Za potrebe gradske uprave grada Butala uveden je identifikacijski broj građana BB
(broj Butalca). BB će biti deseteroznamenkasti broj oblika LLLLMMDDNK, gdje je LLLL
godina rođenja, MM mjesec rođenja, DD dan rođenja. N je broj rođene osobe dana
LLLLMMDD. Pretpostavka je da se u istom danu neće roditi više od 9 osoba. K je
kontrolni broj, koji predstavlja ostatak koji dobijemo pri dijeljenju broja LLLLMMDDK s
brojem 9. Na primjer, Cifizej, drugo dijete rođeno 29. 2. 1900. ima BB 1900022927 jer
190002292 pri dijeljenju s 9 daje ostatak 7.
4.1. (4 boda) Ispuni tablicu brojevima Butalaca (BB):
4 4. zadatak u ispitnom dijelu 2 ispita državne mature iz Informatike Republike Slovenije školske godine 2016./2017.
20
Osoba Datum rođenja Broj rođenog Broj Butalca (BB)
Cizifej 29. 2. 1900. 2 1900022927
župan Butala 21. 6. 1899. 1
županova žena 4. 5. 1906. 1
županov sin 11. 11. 1930. 1
županova kći 11. 11. 1930. 2
4.2. (2 boda) Napiši funkciju koja omogućuje provjeravanje točnosti broja Butalca
(BB). Funkcija kao argumente prima broj Butalca (BB) i vraća True ili 1, ako je BB
točan, a False ili 0, ako je BB pogrešan.
4.3. (4 boda) Napiši funkciju koja omogućuje dodjeljivanje BB novorođenim osobama.
Funkcija kao argument prima tri broja: godina, mjesec, dan, koji predstavljaju datum
te ispiše svih 9 uzastopnih brojeva Butalaca.
Ovaj zadatak mogli bi nazvati zadatkom iz stvarnog života jer svaki građanin modernog
društva ima neki oblik identifikacijskog broja koji se generira na sličan (složeniji) način.
Ovakav primjer zadatka od pristupnika zahtijeva razumijevanje problema te implementaciju
samog problema u konkretni algoritam. Pristupnik se postupno vodi kroz problem: prvo je
opisan problem, zatim naveden konkretan primjer te potom pristupnik sam generira brojeve
na temelju ulaznih podataka. Od pristupnika se traži poznavanje algoritma za izdvajanje
dijelova cijelih brojeva te algoritma za generiranje brojeva od manjih cjelina.
Gledajući težinu zadataka, zadaci su primjerene težine. Uspoređujući sa zadacima na ispitu iz
Informatike Republike Hrvatske, prema našem mišljenju, zadaci su za jedan stupanj složeniji
jer od pristupnika zahtijevaju veće razumijevanje sadržaja.
Na primjeru algoritamskih zadataka iz ispita iz Informatike Republike Hrvatske vidjeli smo da
se od pristupnika traži isključivo poznavanje algoritama bez nekog cilja, traže se rješenja,
nazovimo ih, šablonskih zadataka. Gledajući algoritamske zadatke na ispitu iz Informatike
Republike Slovenije, može se primijetiti da se već kroz jednostavan primjer iz svakodnevnog
života, na učinkovit način, provjerava poznavanje algoritama. Na taj način zadaci nisu
šablonski, već od pristupnika zahtijevaju dublje razumijevanje sadržaja.
21
2.3. Algoritamski zadaci u državnoj maturi Savezne Republike
Njemačke
Za razliku od državnih matura iz Informatike zemalja Republike Hrvatske i Republike
Slovenije, državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke algoritamskim
zadacima, modeliranju i programiranju, posvećuje cijeli jedan blok zadataka koji nosi 67%
ukupnih bodova ispita. Budući da smo spomenuli ranije da od dva predložena bloka zadataka
iz dijela modeliranje i programiranje, pristupnik piše samo jedan blok, mi ćemo dati pregled
zadataka iz prvog bloka.
Pristupnici rješenja algoritamskih zadataka zapisuju u programskom jeziku C++ ili C#.
Ranije smo rekli da su zadaci povezani nekom zajedničkom temom. Stoga ni prvi blok
zadataka nije iznimka. Blok zadataka počinje uvodom u problem iz stvarnog života. Mi ćemo
dati skraćeni opis problema5:
Grad Zuseburg želi uvesti naplatu parkiranja putem SMS-a. SMS se piše tako da se
zapiše registarska oznaka automobila bez razmaka i crtica, zatim slijedi dvotočka
nakon koje ide trajanje parkiranja u minutama. Zatim se SMS šalje na broj za brzo
biranje 11111.
Prvi zadatak je implementacija klase koja sadrži registarsku oznaku automobila, broj telefona
i vrijeme parkiranja te konstruktor i metodu koja će vratiti preostalo vrijeme parkiranja. Prvi
zadatak donosi 5 bodova.
U zadatku se provjerava znanje objektno orijentiranog programiranja što je osnova
modernog programiranja. Pogled na državnu maturu iz Informatike Republike Hrvatske i
Republike Slovenije pokazuje nepostojanje ovakve vrste zadataka. To nije iznenađujuće jer je
državna matura iz Informatike prilagođena jednogodišnjem nastavnom planu i programu za
Informatiku u gimnazijama.
Kao drugi zadatak je dan dijagram toka rada sustava za parkiranje putem SMS-a koji
pristupnik treba opisati svojim riječima. Drugi zadatak donosi 4 boda.
5 1. predloženi blok zadataka u dijelu ispita modeliranje i programiranje na ispitu državne mature iz Informatike Savezne Republike Njemačke
22
Dijagram toka je odličan način razumijevanja međusobnog odnosa više klasa, odnosno
objekata nastalih iz tih klasa te njihove interakcije.
U trećem zadatku od pristupnika se traži crtanje dijagrama klase i dodavanje metoda u tu
klasu. Pristupnik još mora napraviti dijagram toka za provjeru valjanosti karte prema danom
algoritmu. Treći zadatak donosi 27 bodova.
U četvrtom zadatku pojašnjeno je da je sustav za naplatu karata učinkovitiji kada je
implementiran pomoću uređenog binarnog stabla, nego li pomoću vezane liste. Od
pristupnika se traži da od danih registarskih oznaka kreira uređeno binarno stablo i da
odgovori koliko je najviše usporedbi potrebno da se pronađe neka registarska oznaka u tom
binarnom stablu. Pristupnik zatim treba odrediti minimalni i maksimalni broj usporedbi pri
traženju elementa u uređenom binarnom stablu u kojem je spremljeno 250 elemenata.
Pristupnik sljedeće treba zapisati rekurzivni algoritam za obilazak stabla inorder koji će
ispisati istekle parkirne karte. Za kraj, pristupnik iz primjera uređenog stabla, prema
zadanom algoritmu, treba izbaciti zadani čvor stabla. Četvrti zadatak donosi 21 bod.
Posljednji, peti zadatak, prožet je novom temom. Dane su autobusne postaje, parkirališta i
popis muzeja te popis izravnih veza koje postoje među njima. Za svaku vezu daje se i vrijeme
putovanja među njima označeno u minutama. Zadatak pristupnika je prikazati dane
informacije pomoću grafa, odrediti matricu susjedstva i navesti dva osnovna svojstva tog
grafa. Sljedeće je prikazati informacije o postajama, parkiralištima te popisu muzeja pomoću
klasnog dijagrama. Za kraj zadatka potrebno je napisati algoritam u pseudojeziku koji za
određenu lokaciju vraća popis lokacija do kojih se dolazi izravno te koliko traje putovanje.
Peti zadatak donosi 23 bodova.
Državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke sadrži i drugi blok pitanja koja se
bave teorijskom i tehničkom Informatikom. Mi ćemo dati pregled algoritamskih zadataka iz
trećeg bloka koji donose 36 bodova od 40 iz trećeg bloka, što je 30% od ukupnih bodova na
cijelom ispitu. U trećem bloku su četiri algoritamska zadatka.
Prvi zadatak obrađuje gradivo pisanja algoritama na konačnim automatima, rad s
memorijom i instrukcijama konačnih automata. Konačni automat definiran je svojim
instrukcijama te se od pristupnika zahtjeva da riješi zadatke uz pomoć tih instrukcija. U
23
zadatku je dan blok instrukcija koji radi na dvije memorijske ćelije. Od pristupnika se traži da
prikaže stanje u memorijskim ćelijama nakon izvršavanja svake pojedine instrukcije u bloku
instrukcija dok su mu zadane vrijednosti u memorijskim ćelijama na početku izvršavanja
bloka instrukcija. Zatim je vrijednost u jednoj memorijskoj ćeliji zadana te se od pristupnika
traži da ispiše skup mogućih vrijednosti na kraju izvršavanja bloka instrukcija ako je
vrijednost u drugoj memorijskoj ćeliji proizvoljna. Zatim pristupnik treba grafički prikazati
blok instrukcija. Za kraj zadatka, od pristupnika se traži da koristeći definirane instrukcije
popravi blok instrukcija kako bi mogao raditi s negativnim vrijednostima u memorijskim
ćelijama. Prvi zadatak donosi 12 bodova.
Drugi zadatak objašnjava internetsku prodaju i dostavu knjiga. Poslovni proces prodaje i
dostave knjiga podijeljen je u tri sloja. Od pristupnika se traži da grafički prikaže međuodnose
i komunikaciju između tih slojeva te da opiše jednu prednost podjele poslovnog procesa u
slojeve. Drugi zadatak donosi 7 bodova.
Iako na prvi pogled ovo ne izgleda kao algoritamski zadatak, zapravo se radi o odličnom
primjeru razdvajanja pojedinih dijelova poslovnog procesa što je pristup kojem teži moderno
programiranje. Dodatnu vrijednost zadatku daje činjenica da se radi o primjeru iz stvarnog
života.
Treći zadatak bavi se paralelnim procesima. Pristupniku je opisan jedan paralelan algoritam
te se od njega traži da objasni kako može doći do greške u radu ovog algoritma. Treći zadatak
donosi četiri boda.
Paralelni procesi su izuzetno složeni te je u njihovom radu teško predvidjeti i pronaći greške.
Ovaj zadatak zahtjeva više razine znanja i razumijevanja paralelnih procesa.
Četvrti je zadatak vezan uz formalne jezike te ga dalje nećemo razmatrati. On donosi 13
bodova.
Svi algoritamski zadaci na ispitu državne mature iz Informatike Savezne Republike Njemačke
donose 97% ukupnih bodova na ispitu.
Već ovaj kratak opis algoritamskih zadataka na ispitu državne mature iz Informatike Savezne
Republike Njemačke daje jasne razlike u odnosu na algoritamske zadatke na ispitu državne
24
mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Ne postoji zadatak u kojem
je ponuđen programski kôd na osnovu kojeg treba odrediti ispis. Svi su zadaci prožeti
stvarnom problematikom. Zadaci se ne svode na čisto pisanje kôda, nego pristupnik treba
proučiti problem, shvatiti ga, smisliti i realizirati rješenje problema, pojednostavljeno, ali vrlo
slično onome što viđamo u stvarnom životu. Sami zadaci višestruko su složeniji od
algoritamskih zadataka koje viđamo na ispitu državne mature iz Informatike Republike
Hrvatske i Republike Slovenije. Sadržaji koji se javljaju u algoritamskim zadacima na ispitu
državne mature iz Informatike Savezne Republike Njemačke uopće nisu zastupljeni u
algoritamskim zadacima na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i
Republike Slovenije. Mnogi od tih sadržaja se ne uče, ili se uče manjim opsegom i dubinom, u
srednjim školama u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji te se s tim sadržajima učenici
susreću tek na fakultetu.
25
3. USPOREDNA ANALIZA NEALGORITAMSKIH ZADATAKA
U ovom poglavlju radimo usporednu analizu nealgoritamskih zadataka iz državnih matura
svih promatranih zemalja školske godine 2016./2017. Analizom ćemo usporediti broj
nealgoritamskih zadataka te ćemo procijeniti težinu zadataka u svakoj od promatranih
matura. Analizu ćemo podijeliti prema nastavnim sadržajima koji se obrađuju u srednjim
školama.
3.1. Primjenski programi
Primjenski programi podrazumijevaju rad u alatima Microsoft Office i sličnim programima.
Alati Microsoft Office podrazumijevaju rad i korištenje programa za obradu teksta, izradu
proračunskih tablica i prezentacija.
Na ispitu državne mature iz Informatike Savezne Republike Njemačke ovi sadržaji se ne
pojavljuju, već samo na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike
Slovenije.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske ukupno su četiri zadatka vezana
uz programe za obradu teksta i izradu proračunskih tablica koji ukupno donose šest bodova,
što je 12% ukupnih bodova na ispitu.
Dva su zadatka višestrukog izbora. Zadaci se svode na prepoznavanje alata u programima za
obradu teksta i izradu proračunskih tablica. Navedimo primjer jednog od zadataka6:
Na koju sličicu u programu za obradu teksta MS Word treba kliknuti ako želimo sva
slova označenog teksta pretvoriti u velika tiskana slova? Primjer: „označeni tekst“
postat će „OZNAČENI TEKST“.
6 3. zadatak na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske školske godine 2016./2017.
26
Ovaj zadatak samo ispituje je li pristupnik u dovoljnoj mjeri koristio program za obradu
teksta MS Word da upozna i upamti kraticu na koju mora kliknuti da mijenja tekst u mala,
odnosno velika slova.
Jedan je zadatak kratkog odgovora. Navedimo taj zadatak7:
Koju tipku ili kombinaciju tipaka treba pritisnuti u programu za obradu teksta MS
Word kako bismo točku unosa (kursor) postavili na kraj dokumenta?
Ovo je primjer nepotrebnog zadatka na ispitima državnih matura iz Informatike jer ne
ispituje korisno znanje. Autor ovog rada nije bio upoznat s odgovorom na ovo pitanje te mu
je trebalo 20 sekundi da potraži odgovor na internetu. U stvarnom će životu pristupnici
samostalno učiniti isto.
Posljednji je zadatak kratkog odgovora i dopunjavanja. Zadana je tablica iz programa za
izradu proračunskih tablica MS Excel koju treba ispuniti na traženi način. Na napisanim
podacima još treba iskoristiti funkcije AVERAGE i COUNTIF. Dakle, od pristupnika se traži
poznavanje sintakse za korištenje funkcija u programu za izradu proračunske tablice.
Bez rada u samom programu, samo će najiskusniji korisnici programa za izradu proračunskih
tablica MS Excel uspješno odgovoriti na traženo pitanje. Kod samog korištenja funkcija u
navedenom programu, pokazuje se i opis sintakse pa je za prosječnog korisnika nebitno
poznavanje sintakse napamet. Ako se smatra da je navedeno gradivo potrebno, bilo bi
korisnije ispitivati ga na računalu u navedenim programima.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske jedan je zadatak vezan uz
primjenske programe koji nisu dio alata Microsoft Office. Zadatak zahtijeva povezivanje
ekstenzije datoteke s vrstom datoteke te on donosi jedan bod.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Slovenije dva su zadatka vezana uz
programe za izradu proračunskih tablica koji ukupno donose 13 bodova, što je 16% bodova
na pismenom dijelu ispita, a 13% ukupnih bodova na ispitu.
7 19. zadatak na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske školske godine 2016./2017.
27
U prvom zadatku dana je ispunjena tablica iz programa za izradu proračunskih tablica MS
Excel. Zadatak pristupnika je izračunavanje mjesečne potrošnje kućanstva nad danim
podacima. Da bi se zadatak uspješno riješio, potrebno je iskoristiti fiksiranje ćelije pomoću
znaka $, npr. $B$4. Još se traži korištenje funkcije SUM.
U drugom je zadatku dana sljedeća tablica iz programa za izradu proračunskih tablica MS
Excel na Slici 3.1.1:
Slika 3.1.1 Tablica u 5. zadatku ispitnog dijela 2 državne mature iz Informatike Republike
Slovenije školske godine 2016./2017.
Također, dan je popis nestandardnih funkcija MID, IF, CONCATENATE s detaljnim
objašnjenjima i primjerima poziva. Zadatak pristupnika je ispunjavanje praznog dijela tablice.
Pristupnici potom trebaju pomoću danih funkcija napisati formule koje će automatski ispisati
Dan, Mjesec i Godinu iz MBG broja. Za kraj je potrebno napisati formulu koja iz Dana,
Mjeseca i Godine automatski stvara datum rođenja u obliku iz tablice. Sve formule trebaju
biti napisane tako da se napišu u jednoj ćeliji, a potom se kopiraju u druge ćelije.
Iz opisa zadataka možemo vidjeti da se od pristupnika traži korištenje funkcija i to ne samo
standardnih. Ne traži se poznavanje sintakse za te nestandardne funkcije, već samo primjena
istih, vrlo slično kao što je korištenje funkcije unutar samog programa za izradu proračunskih
tablica MS Excel. Zadaci su složeniji u odnosu na zadatke koje smo vidjeli na ispitu državne
mature iz Informatike Republike Hrvatske. Ne traži se poznavanje sintakse funkcija napamet.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Slovenije nema bespotrebnih zadataka u
kojima se traži poznavanje nekih kratica unutar programa, već se od pristupnih zahtjeva
snalaženje unutar samog programa i pokazivanje razumijevanja funkcija i pisanja formula.
28
Dok se na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske pojavljuju programi MS
Word i MS Excel, na ispitu državne mature iz Informatike Republike Slovenije pojavljuju se
samo zadaci vezani uz program MS Excel.
3.2. Građa računala
Građa računala podrazumijeva sklopovlje, funkcioniranje pojedinih dijelova sklopovlja i
razumijevanje brzine i duljine trajanja prijenosa te količine prenesenih podataka.
Na ispitu državne mature iz Informatike Savezne Republike Njemačke ovi sadržaji se ne
pojavljuju, već samo na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike
Slovenije.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske tri su zadatka vezana uz
sklopovlje i funkcioniranje pojedinih dijelova računala koji ukupno donose tri boda, dok su uz
prijenos podataka vezana dva zadatka koja donose ukupno dva boda. Svi zadaci su zadaci
višestrukog izbora.
U prvom se zadatku traži određivanje kojoj vrsti medija pripada tvrdi disk. Drugi zadatak je
prepoznavanje da je RPM jedno od svojstava tvrdog diska. Treći je zadatak poznavanje
značenja mjerne jedinice MIPS.
Sljedeća dva zadatka su vrlo slična. U prvom zadatku traži se ukupna količina podataka koja
je pohranjena na disk, dok su dani brzina i vrijeme prijenosa podataka. Navedimo drugi
zadatak: treba odrediti minimalne zahtjeve memorijske kartice na koju se treba pohraniti
određen broj slika i videozapis određene duljine trajanja.
Prva tri zadatka vezana uz rad tvrdog diska i procesora su jednostavni. To su općeniti
pojmovi koje se može upamtiti samo logičkim povezivanjem. U sjedeća dva zadatka ipak se
traži i jednostavno računanje s mjernim jedinicama vezanima uz memoriju.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Slovenije jedan je zadatak vezan uz
sklopovlje te su jedan zadatak i tri podzadatka vezani uz prijenos podataka. Svi zadaci
ukupno donose šest bodova, što je 7.5% bodova na pismenom dijelu ispita, a 6% ukupnih
bodova na ispitu.
29
Prvi je zadatak razvrstavanje ponuđenih vrsta memorija od najbržih prema sporijima. Drugi
je zadatak kombinacija gradiva iz multimedije i memorije. Navedimo taj zadatak8:
Petar Zmeda i njegova školska prijateljica Špela Glavca dobili su zadatak snimanja
demo snimke školske glazbene skupine. Snimali su svaki na svom računalu, Petar s
frekvencijom 44 kHz i dubinom zapisa 16 bita, Špela s frekvencijom 22 kHz s dubinom
zapisa 32 bita. Obje snimke pohranjene su u nesažetom obliku. Koji je omjer veličina
snimaka?
Ovo je zanimljiv zadatak jer je jedan od rijetkih zadataka koji kombinira gradiva iz više cjelina
te na taj način daje primjer iz stvarnog života koji je pristupniku blizak i zanimljiv.
U posljednja tri zadatka potrebno je odrediti broj bitova za prikaz određene informacije
prikazane prirodnim brojem.
Zadaci u državnim maturama iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije su
jednostavni i šablonski. Gledajući težinu samih zadataka, zadaci su podjednako teški, dok se
u državnoj maturi iz Informatike Republike Slovenije daje ipak malo više pažnje primjeni u
stvarnom životu.
3.3. Računalne mreže i internet
Računalne mreže i internet podrazumijevaju strukturu interneta, internet protokole te
usluge na internetu.
Na ispitu državne mature iz Informatike Savezne Republike Njemačke ovi sadržaji se ne
pojavljuju, već samo na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske i Republike
Slovenije.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske dva su zadatka vezana uz
računalne mreže i internet te su višestrukog izbora koji donose ukupno dva boda. U prvom je
dana internet adresa te treba odrediti što predstavlja https u adresi. Drugi je zadatak odabir
8 7.1. zadatak ispitnog dijela 1 državne mature iz Informatike Republike Slovenije školske godine 2016./2017.
30
onog što trebamo učiniti da bi se neka konkretna mrežna stranica portala odmah otvarala pri
pokretanju web-preglednika.
Zadataka je vrlo malo, osnovni su, donose tek 4% ukupnih bodova na ispitu. Ovo su zadaci
koji ispituju znanja korisnika mreže računala i interneta, a ne administratora koji stvara i
održava mrežu, odnosno prikazuje i obrađuje informacije na internetu te komunicira s
korisnikom interneta. Takav tip zadataka pronalazimo na ispitu državne mature iz
Informatike Republike Slovenije.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Slovenije dva su zadatka vezana uz
računalne mreže i Internet koji ukupno donose 4 boda, što je 5% bodova na pismenom dijelu
ispita, a 4% ukupnih bodova na ispitu.
U prvom je zadatku dana konkretna IPv6 adresa koju treba zapisati u najkraćoj verziji. U
drugom je zadatku potrebno navesti najmanje dva načina na koje možemo povezati uređaje.
Zatim je potrebno odabrati i objasniti zašto bi odabrali topologiju zvijezde ili sabirnice za
povezivanje 50 uređaja u LAN mrežu.
Državna matura iz Informatike Republike Slovenije ne traži samo puko poznavanje činjenica,
već, uz samo činjenično znanje, na vrlo jednostavnom primjeru zahtijeva i određen stupanj
razumijevanja sadržaja.
3.4. Kriptografija
Kriptografija podrazumijeva načine zaštite podataka, kriptiranje i dekriptiranje.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske ovi sadržaji se ne pojavljuju, već
samo na ispitu državne mature iz Informatike Republike Slovenije i Savezne Republike
Njemačke.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Slovenije jedan je zadatak vezan uz
kriptografiju koji donosi jedan bod. U zadatku je opisana Cezarova šifra te je dan nagovještaj
pomaka u Cezarovoj šifri. Dana je kriptirana poruka koju treba dekriptirati.
31
Zadatak sam po sebi nije pretežak, ali opet pristupnik može pokazati razumijevanje. Ovakvih
zadataka bi trebalo biti više i u složenijem obliku jer je kriptografija danas osnova svakog
ozbiljnijeg modernog sustava.
Na ispitu državne mature iz Informatike Savezne Republike Njemačke kriptografija se javlja u
jednom zadatku koji donosi četiri boda. U zadatku je poznato da se lozinka za korisnički
račun sastoji od pet znamenaka i da se metodom brute-force pokušava prijaviti na korisnički
račun. Svaki pokušaj prijave traje 0.2 milisekunde. Potrebno je procijeniti koliko je vremena
potrebno da se ta lozinka probije pomoću metode brute-force. Za kraj treba nabrojiti dva
načina na koje bi sustav prijave mogao biti učinkovitiji, odnosno sigurniji.
Kriptografija se na ovaj način spominje samo u državnoj maturi iz Informatike Savezne
Republike Njemačke. Kriptografija je danas sve važnija zbog osjetljivijih informacija koje
treba zaštititi i zbog sve učestalijih hakerskih napada. Svakako bi zadataka ove vrste i sličnih,
koji pokazuju razumijevanje i primjenu, trebalo biti i više.
3.5. Zadaci koji se pojavljuju isključivo u državnoj maturi Republike
Hrvatske
Nealgoritamske zadatke koji se pojavljuju isključivo u državnoj maturi iz Informatike
Republike Hrvatske mogli bi jednim izrazom grupirati u matematičke osnove rada računala.
Matematičke osnove rada računala podrazumijevaju poznavanje i rad s brojevnim sustavima,
prikaz brojeva u računalu te osnove matematičke logike.
Na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske ukupno je 12 zadataka vezanih
uz matematičke osnove rada računala. Zadaci ukupno donose 16 bodova, što je 32% ukupnih
bodova na ispitu. Šest je zadataka višestrukog izbora, a preostalih šest je kratkog odgovora.
Četiri su zadatka vezana uz brojevne sustave. Zadaci se svode na pretvorbu zadanog broja iz
jednog brojevnog sustava u drugi. Navedimo primjer najtežeg zadatka9, prema našem
mišljenju, vezanog uz brojevne sustave:
9 30. zadatak na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske školske godine 2016./2017.
32
Na prazna mjesta treba upisati odgovarajuće znamenke tako da navedena jednakost
bude točna. _ _ 76(8) = 8𝐵_ (16)
Tri zadatka vezana su uz prikaz brojeva u računalu. U dva zadatka traži se poznavanje
metode dvojnog komplementa za prikaz brojeva u računalu, a u trećem zadatku poznavanje
zapisa realnog broja u memoriji računala prema IEEE normi 754.
Posljednjih pet zadataka vezano je uz osnove matematičke logike. Traži se poznavanje pojma
tautologija, izračunavanje vrijednosti logičkog izraza te se traži odabir izraza koji opisuje dani
logički sklop. Traži se i pojednostavljivanje logičkog izraza te zapis logičkog izraza iz zadane
tablice istinitosti.
Iako zadaci nose 32% ukupnih bodova na ispitu, prema našem mišljenju, oni su šablonski i
jednostavni. Od svih zadataka najteže je odrediti logički izraz iz zadane tablice istinitosti.
3.6. Zadaci koji se pojavljuju isključivo u državnoj maturi Republike
Slovenije
Nealgoritamske zadatke koji se pojavljuju isključivo u državnoj maturi iz Informatike
Republike Slovenije mogli bi grupirati u osnove Informatike, prikaz informacija, pametni
sustavi te baze podataka.
Osnove Informatike podrazumijevaju temeljne pojmove Informatike te poznavanje sučelja
operacijskog sustava.
Prikaz informacija podrazumijeva prikaz informacija slikom, zvukom, pokretnom slikom.
Pametni sustavi podrazumijevaju modeliranje i simulacije u rješavanju problema, popis i
objašnjavanje faza odlučivanja, izgradnju višeparametarskog modela odlučivanja.
Baze podataka podrazumijevaju relacijski model baze podataka, poznavanje osnovnih
komponenti baze podataka te pojam ključa.
33
3.6.1 Osnove Informatike
U državnoj maturi iz Informatike Republike Slovenije tri su zadatka vezana uz osnove
Informatike koji donose šest bodova. U prvom se zadatku treba objasniti razlika između
programa i algoritma. U drugom se zadatku treba navesti i opravdati primjer kada je
tekstualno sučelje učinkovitije od grafičkog sučelja operacijskog sustava i obrnuto. U trećem
je zadatku pretpostavljeno da imamo 8-bitnu ASCII tablicu znakova. Potrebno je odrediti riječ
od tri slova koja odgovara zadanom slijedu bitova. Za kraj je ponuđena imaginarna 7-bitna
tablica sa slovenskim znakovljem u kojoj veliko slovo B ima dekadski broj 12. Potrebno je
odrediti i objasniti koji dekadski broj ima veliko slovo N.
Sami zadaci su poprilično jednostavni, za uspješno rješavanje potrebno je razumijevanje
građe ASCII tablice.
3.6.2. Prikaz informacija
U državnoj maturi iz Informatike Republike Slovenije tri su zadatka vezana uz prikaz
informacija koji donose 7 bodova. Prvi zadatak traži poznavanje situacije u kojoj se koristi
model RGB. Drugi zadatak zahtijeva poznavanje svojstava videozapisa, odnosno onog što
utječe na veličinu videozapisa. U zadatku je potrebno od ponuđenih odabrati ono što ne
utječe na veličinu videozapisa. Treći zadatak traži poznavanje naziva modela za optičko
miješanje boja RGB te miješanje boja materijala CMYK. Za završetak zadatka dan je novi
model boja10:
S = round (0.3 R + 0.6 G + 0.1 B), gdje su R, G, B komponente RGB modela, a S
predstavlja svjetlinu boje.
U zadatku je potrebno odrediti i objasniti vrijednosti komponente S da bi slika bila crne te
bijele boje.
Zadaci ove vrste nisu jednostavni, zahtijevaju poznavanje više vrsta modela za prikaz boja te
njihovu primjenu. Ovakva vrsta zadataka je važna jer danas grafika svakim danom napreduje
10 Dio 2.3. zadatka ispitnog dijela 2 državne mature iz Informatike Republike Slovenije školske godine 2016./2017.
34
i traže se sve bolje performanse od grafike, a taj napredak treba popratiti i kvalitetnim
obrazovanjem.
3.6.3. Pametni sustavi
U državnoj maturi iz Informatike Republike Slovenije dva su zadatka vezana uz pametne
sustave koji donose šest bodova. U prvom je zadatku dana menzura s mjerilom u rasponu
10 ml do 100 ml. Treba odrediti koliko različitih vrijednosti može prikazati menzura. Zatim su
u menzuri postavljeni senzori na svakih 10 ml. Potrebno je odrediti koliko različitih
vrijednosti mogu pokazati senzori.
Navedimo drugi zadatak, koji uključuje model odlučivanja11:
Metka je željela domaću životinju. Ona ima sestru koja je alergična. Roditelji bi joj
rado ugodili, ali nikako nisu mogli odlučiti koju životinju kupiti. Njihova obitelj živi u
kući s vrtom, tako da nemaju problema s prostorom. Da bi lakše odlučili, donijeli su
model odlučivanja. On je uključivao Cijenu (preskupo, prihvatljivo), Njegu_životinje
(prezahtjevna, prihvatljiva). Zapisali su i stablo kriterija:
Domaća životinja (neprimjerena, primjerena, odličan izbor)
Kriterij_1
Cijena (preskupo, prihvatljivo)
Njega_životinje (prezahtjevna, prihvatljiva)
U zadatku je potrebno zapisati Kriterij_1 koji će biti kriterij isključivanja, potom mjernu
ljestvicu za taj kriterij. Slijedi ispunjavanje tablice odlučivanja te odabir kriterija koji je
pogodan za analizu što-ako.
Ovakva vrsta zadatka odlična je za razvijanje osobnog modela za odlučivanje. Danas kod
kupnje bilo kojeg proizvoda imamo na izbor velik broj njih. Na primjer, biramo novi pametni
telefon. Koji ćemo izabrati? Ovdje imamo i više kriterija: cijena, veličina ekrana, operacijski
sustav, kvaliteta kamere, vrsta materijala, itd. Ovakva vrsta zadatka, na jednostavan način,
11 15. zadatak ispitnog dijela 1 državne mature iz Informatike Republike Slovenije školske godine 2016./2017.
35
uči pristupnika odlučivati o nekim pitanjima, kada prihvatiti izbor, a kada ga u potpunosti
odbaciti.
3.6.4. Baze podataka
U državnoj maturi iz Informatike Republike Slovenije dva su zadatka vezana uz baze
podataka koji donose ukupno pet bodova. U prvom se zadatku od ponuđenih entiteta treba
izabrati onaj koji se može koristiti kao ključ baze podataka. U drugom je zadatku opisan rad
videoteke. Vlasnik posuđivanje filmova obavlja pomoću proračunske tablice. Zadan je niz
posuđivanja te pristupnik te podatke treba unijeti u zadanu proračunsku tablicu. Promjena
osobnih podataka osobe koja posuđuje filmove utječe na promjene nekoliko redaka u
proračunskoj tablici. Pristupnik za kraj zadatka mora predložiti relacijski model baze
podataka da se ta promjena napravi samo jednom.
Ovakva vrsta zadatka je vrlo važna za daljnji razvoj osobe koja će se u budućnosti baviti
programiranjem jer je baza podataka polazna točka svakog ozbiljnog programiranja. Iz toga
možemo zaključiti da ovakvih zadataka treba biti više te da trebaju biti ove težine ili složeniji.
36
4. ZAKLJUČAK
Analizom državnih matura iz Informatike, algoritamskih i nealgoritamskih zadataka koji se
pojavljuju na ispitu državne mature iz Informatike Republike Hrvatske, Republike Slovenije i
Savezne Republike Njemačke školske godine 2016./2017. mogli smo, već na prvi pogled,
uočiti sličnosti i razlike među njima.
Državna matura iz Informatike Republike Hrvatske sadrži pretežito zadatke višestrukog
izbora i kratkog odgovora prema Tablici 1.1.2. Velik broj zadataka višestrukog izbora
omogućuje pristupniku odgovaranje na temelju pogađanja. Uspije li pristupnik eliminirati
jedan ili dva odgovora od četiri ponuđena, postoji dobra vjerojatnost da će uspjeti pogoditi
točan odgovor. Svi spomenuti zadaci temelje se na dobro poznatim procedurama rješavanja i
učenju napamet. Od pristupnika se ne očekuje korištenje najviših razina znanja, sinteze i
evaluacije. Tek u dva zadatka produženog odgovora pristupnik pokazuje veću razinu
razumijevanja sadržaja, a ti zadaci donose tek 12% ukupnih bodova na ispitu. Zadaci osim
činjenica, nemaju poveznicu sa stvarnim životom, što pristupnika prisiljava da uči sadržaje
bez da zna gdje se oni mogu primijeniti.
Državna matura iz Informatike Republike Slovenije, za razliku od državne mature Republike
Hrvatske, ima veći opseg nastavnih sadržaja koji se mogu pojaviti u ispitu državne mature iz
Informatike, a to su društveni aspekti Informatike, baze podataka i tehnologije znanja. Osim
manjeg broja zadataka višestrukog izbora, državna matura iz Informatike Republike Slovenije
ima veći broj zadataka kratkog odgovora u odnosu na državnu maturu Republike Hrvatske
što možemo primijetiti u Tablici 1.2.3 i Tablici 1.2.4. Većina zadataka kratkog odgovora osim
odgovora na glavno pitanje traži i obrazloženje, što nismo uopće vidjeli u državnoj maturi
Republike Hrvatske, a to bi trebao biti cilj svakog ispita iz Informatike: provjeriti
razumijevanje, a ne poznavanje činjenica napamet. Dva su zadatka produženog odgovora
koji donose 25% ukupnih bodova na pismenom dijelu ispita. Većina zadataka ima poveznicu
sa stvarnim životom; ukratko je opisana specifična situacija, gdje se dati problem zaista i
javlja. Velika razlika u odnosu na državnu maturu Republike Hrvatske je seminarski rad koji je
samostalan rad pristupnika pod vodstvom nastavnika. Osim što seminarski rad ima strogo
definirane dijelove koje mora sadržavati, od pristupnika se traži da izabere temu, definira
37
problem, prikupi podatke, obradi ih te zapiše rješenja i zaključke. Seminarski rad od
pristupnika zahtijeva najviše razine znanja, analizu i primjenu, a prvenstveno sintezu i
evaluaciju.
Već kratkim opisom dvije mature, vidimo da je koncept državne mature iz Informatike
Republike Slovenije puno bolji; od pristupnika zahtijeva puno više razumijevanja i evaluacije.
Državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke već na prvi pogled nije ništa
slično onome što smo vidjeli u državnim maturama Republike Hrvatske i Republike Slovenije,
zapravo se radi o u potpunosti drugačijem konceptu. Gledajući nastavni sadržaj čije se znanje
provjerava ispitom, gotovo se ništa ne poklapa sa sadržajima čije se znanje provjerava
ispitom državne mature Republike Hrvatske i Republike Slovenije. To su rekurzivne strukture
podataka, softversko inženjerstvo, formalni jezici, komunikacija i sinkronizacija procesa,
građa računala, baze podataka, objektno programiranje, kornjačina grafika. U ispitu državne
mature iz Informatike Savezne Republike Njemačke ne postoji zadatak višestrukog izbora i
kratkog odgovora. Svi zadaci su u vezi o nekim problemom iz stvarnog života, npr. realizacija
naplate parkiranja, internetska prodaja i dostava knjiga. Cilj zadataka nije puko pisanje kôda,
nego pristupnik mora proučiti problem, shvatiti ga, smisliti i realizirati rješenje problema.
Gotovo svi zadaci su problemski algoritamski zadaci. Nisu šablonski gdje bi se jednostavno
upotrijebila neka već poznata procedura. Gledajući vrste zadataka i sadržaje, državna matura
Savezne Republike Njemačke najbolje priprema pristupnika za stvarni život i svijet rada, gdje
pristupnik neće imati poznate procedure rješavanja problema, već će morati sam doći do
rješenja.
Za državnu maturu iz Informatike Savezne Republike Njemačke ne postoji ispitni katalog kao
što postoji za državnu maturu iz Informatike Republike Hrvatske te Republike Slovenije.
Postojanje ispitnih kataloga ima svoje prednosti i mane. Prednosti su očite, daje se pregled
područja ispitivanja, obrazovnih ishoda, strukture ispita, opisa bodovanja. Te prednosti su
ujedno i mana. Ispitni katalozi dovode do situacija kada pojedini nastavnici uopće ne
obrađuju nastavne sadržaje kojih nema ili se rijetko pojavljuju na ispitu državne mature,
odnosno u ispitni katalozima. Državna matura bi trebala biti posljedica učenja, a ne cilj.
I
LITERATURA
1. Brođanac P., Budin L., Markučić Z., Perić S., Informatika 1 – udžbenik za prvi razred
prirodoslovno-matematičkih i općih gimnazija te drugi razred klasičnih i jezičnih
gimnazija, 2. izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 2015.
2. Informatika, ispitni katalog za državnu maturu, dostupno na https://www.ncvvo.hr/wp-
content/uploads/2016/09/INFORMATIKA-2017.pdf (siječanj 2018.)
3. Državna matura 2016./2017., ljetni rok https://www.ncvvo.hr/drzavna-matura-2016-201
7-ljetni-rok/ (siječanj 2018.)
4. Ciljevi državne mature, dostupno na https://mzo.hr/hr/ciljevi-drzavne-mature (siječanj
2018.)
5. Kurikulum nastavnoga predmeta informatika za osnovne i srednje škole, dostupno na
https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulu
mi/informatika-6-3-2018.pdf (svibanj 2018.)
6. Informatika, Predmetni izpitni katalog za splošno maturo, dostupno na https://www.ric.
si/mma/2017%20M-INF-2017/2015083113004713/ (siječanj 2018.)
7. Informatika, Izpitna pola 1, dostupno na https://www.ric.si/mma/M171-451-1-1/201710
1014421624/ (siječanj 2018.)
8. Informatika, Izpitna pola 2, dostupno na https://www.ric.si/mma/M171-451-1-2/2017
101014421764/ (siječanj 2018.)
9. Informatik, Lehrplan, dostupno na http://www.isb-gym8-lehrplan.de/contentserv/3.1.
neu/g8.de/index.php?StoryID=26193 (siječanj 2018.)
10. Abiturprüfung, Gymnasium, dostupno na https://www.isb.bayern.de/gymnasium/leistun
gserhebungen/abiturpruefung-gymnasium/informatik/ (siječanj 2018.)
II
SAŽETAK
Ovaj rad vam je približio državne mature iz Informatike Republike Hrvatske, Republike
Slovenije i Savezne Republike Njemačke za školsku godinu 2016./2017. Analizirana su
područja ispitivanja, obrazovni ishodi i struktura ispita svake pojedine mature. Uočene su
sličnosti i razlike matura pojedinih zemalja uspoređujući algoritamske i nealgoritamske
zadatke s obzirom na broj i težinu zadataka.
Područja ispitivanja, obrazovni ishodi i struktura ispita analizirani su u prvom poglavlju.
Analizom možemo zaključiti da se državna matura iz Informatike Republike Hrvatske sastoji
pretežito od pitanja višestrukog izbora što je slučaj i u državnoj maturi iz Informatike
Republike Slovenije uz dodatak seminarskog rada koji je sastavni dio državne mature.
Državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke donosi posve drugačiju
strukturu; dva bloka zadataka na koje se očekuje cjelokupno rješenje: proučiti problem,
shvatiti ga, smisliti i realizirati rješenje problema.
Drugo poglavlje donosi analizu algoritamskih zadataka, dok je u trećem poglavlju napravljena
analiza nealgoritamskih zadataka. Ovdje se može primijetiti razlika u broju i težini
algoritamskih zadataka u državnim maturama; državne mature iz Informatike Republike
Hrvatske i Republike Slovenije sadrže malo algoritamskih zadataka manje težine, dok je
državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke sastavljena isključivo od
algoritamskih zadataka puno veće složenosti. Nealgoritamski zadaci se nalaze u državnoj
maturi iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije, dok se u državnoj maturi iz
Informatike Savezne Republike Njemačke takvi zadaci gotovo ne pronalaze. Državne mature
iz Informatike Republike Hrvatske i Republike Slovenije slične su i po područjima ispitivanja,
dok državna matura iz Informatike Savezne Republike Njemačke ima posve drugačija
područja ispitivanja.
III
SUMMARY
In this thesis, state graduations of the Republic of Croatia, the Republic of Slovenia and the
Federal Republic of Germany in IT have been analyzed for the school year 2016./2017.
There have been analyzed fields of testing, educational outcomes and the structure of exams
of every single state graduation. There have been noticed similarities and differences in state
graduations of countries, comparing algorithmic and non-algorithmic tasks considering the
number and difficulties of tasks.
Fields of testing, educational outcomes and the structure of exams have been analyzed in
the first chapter. We can make conclusion that the state graduation of the Republic of
Croatia in IT consists mostly of multiple-choice questions which is also the case in the state
graduation of the Republic of Slovenia with the addition of seminar work. The state
graduation of the Federal Republic of Germany has completely different structure; two sets
of tasks in which entire solution is required: to study the problem, to understand it, to work
it out and to realize the solution to the problem.
The second chapter gets the analysis of algorithmic tasks, while in the third chapter analysis
of non-algorithmic tasks was made. There, you can notice the difference in number and
difficulties of tasks in state graduations. State graduations of the Republic of Croatia and the
Republic of Slovenia in IT have less complexed algorithmic tasks while the state graduation
of the Federal Republic of Germany consists of algorithmic tasks that are more complexed.
Non- algorithmic tasks are found in the state graduation of the Republic of Croatia and the
Republic of Slovenia and in the state graduation of the Federal Republic of Germany, those
tasks do not even exist. State graduations of the Republic of Croatia and the Republic of
Slovenia are also similar in fields of testing while the state graduation of the Federal Republic
of Germany has completely different fields of testing in IT.
IV
ŽIVOTOPIS
Moje ime je Josip Sačić. Rođen sam 8. studenog 1991. godine u Varaždinu.
Osnovnu školu završio sam u Trnovcu 2006. godine, a obrazovanje sam nastavio u Drugoj
gimnaziji Varaždin u razdoblju od 2006. do 2010. godine. 2010. godine upisujem
Preddiplomski sveučilišni studij Matematika na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu. Diplomski sveučilišni studij Matematika i informatika; smjer:
nastavnički upisao sam 2015. godine.
Tijekom studija držao sam instrukcije iz matematike učenicima osnovnih i srednjih škola, ali i
radio studentske i sezonske poslove. Na danu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu od dekanice fakulteta prof.dr.sc Aleksandre Čižmešije primio sam
pohvalnicu za izuzetan uspjeh u studiju kao najbolji student diplomskog sveučilišnog studija
Matematika i informatika; smjer: nastavnički. Član sam dobrovoljnog vatrogasnog društva od
2000. godine, a od 2009. godine član sam interventne postrojbe društva.