ULAZNI UREĐAJI
ULAZNI UREĐAJI
Pod ulaznim ureĎajima računara podrazumijevaju se svi oni sklopovi i ureĎaji koji omogućavaju unos podataka ili programa iz okoline u računar.
Podaci u okolini računala, kao npr. zvuk, slika, pokret, temperatura, itd., gotovo uvijek su u obliku nepogodnom za direktan unos u računar.
Te podatke treba prikladnim uređajima i njima prigrađenim sklopovima pretvoriti u oblik električnih digitalnih impulsa prihvatljivih računaru.
Ulazni uređaji se mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:
na ulazne uređaje koje služe za predaju podataka računaru posredstvom i pod direktnim djelovanjem čovjeka,
i na uređaje koje služe za predaju podataka računaru iz okoline bez djelovanja čovjeka.
UreĎaji iz prve grupe, u koju spadaju npr. tastatura (tipkovnica), miš, grafička tabla, itd., svojom su građom i načinom djelovanja prilagođene jednostavnoj ljudskoj upotrebi. Čovjek svojim djelovanjem na takve naprave (pokretom ili glasom) predaje željene podatke računaru.
UreĎaji iz druge grupe, među koje spadaju npr. magnetni diskovi i trake, graĎene su za djelotvorno pretvaranje i predaju podataka iz okoline računaru bez posredstva čovjeka.
Tastatura - Tipkovnica
(engl, Keyboard) jedna je od najstarijih i najčešće korištenih ulaznih jedinica računara. Naslijeđene od mehaničkih pisaćih mašina, tastatura se odlikuju relativno jednostavnom i jeftinom građom. Unos podataka u računar pomoću tastature je lak, a upotreba jednostavna.
Tastatura je posebno pogodna i za sada nezamjenjiva za unos teksta.
Broj tipki kreće se od 40 do preko 100 , ovisno o modelu i proizvođaču (najčešće 102 ili 105).
Istovremeno se može koristiti i po dvije tipke istovremenim pritiskom, čime možemo dobiti i znakove koji nisu prisutni na tastaturi a pripadaju mogućem skupu znakova (najčešće 256).
Neke od tipki imaju posebno značenje i upotrebu.
Miš (Mouse)
je nakon tastature najčešće upotrebljavan ulazni ureĎaj. Za razliku od tastature, miš ne služi unosu teksta već spada u tzv. pokazne naprave.
Pomicanjem miša po podlozi obično se vrši pomicanje pokazivača na zaslonu, a pritiskom na jedan od tastera na gornjem dijelu miša daje se određena naredba računaru.
Postoje tri vrste:
elektromehanički miš (rasprostranjeniji zbog jednostavnosti i cijene)
optički miš (kvalitetniji, nešto skuplji), može se koristiti bez podloge.
bežični miš (bežična komunikacija miša i računara, po načinu rada može biti optički ili el. mehanički)
Metode za pozicioniranje:
Mehanička – sa lopticom i 2 valjka (za X i Y osu)
Optička – sa ili bez posebne podloge (mouse pad-a)
Veza sa računarom može da bude:
Žična (sa kablom)
Infra crvenom vezom (IR Port)
Blutooth vezom
Radio vezom
Pomična kuglica (Trackball)
Djeluje na sličan način kao i miš, a izgleda kao naopako okrenuti miš. Primjenjuje se za iste poslove kao i miš, no zbog svoje višestruko veće cijene zastupljen je najčešće kod laptopa.
Miš ili pomična kuglica najčešće se povezuju s računarom preko serijskih vrata s 9 nožica.
Ređi način je priključenje miša na poseban sabirnički sklop.
Grafička tabla
Služi za unos grafike u računaru. Pokazne naprave s kojima se krećemo po tabli mogu biti:
u obliku olovke,
u obliku miša.
Igraća palica, palica za upravljanje (Joystick)
U počecima služila za unos iste vrste podataka kao i miš.
Danas im je primjena ograničena uglavnom na igre.
Monitor osjetljiv na dodir (Touch Screen)
Je monitor koji ima sposobnost otkriti položaj na kojem je dodirnut.
Najčešće se postavlja na javna i prometna mjesta kao dio informacijskog pulta.
(Nema potrebe za tastaturom
i mišem koji su lako pokvarljivi, otuđivi i teži za
upravljanje).
Sklopovi za raspoznavanje govora
(Speech Recognition Device)
omogućavaju pretvaranje govora u digitalne podatke razumljive računaru.
Osrednja pouzdanost, visoka cijena i zahtijevaju snažan računar.
Skener (Scanner)
je ulazna jedinica računara namijenjena direktnom unosu crteža i slika s papira u računar. Slika koju se želi unijeti u računar, osvjetljava se ugrađenim izvorom svjetla. Zrake svjetla odbijene od površine slike dovode se sočivu (leću) i ogledalu za pretvaranje svjetla u električnu struju.
Očitavanje skenera, koja se izražava u broju tačaka po jedinici dužine, kreće se od 200 dpi (Dots Per Inch - točaka po inchu) do 4800 dpi.
S obzirom na mogućnost očitavanja boja slike postoje skeneri: koji mogu očitati samo crno bijelu sliku koji mogu očitati 16 ili 256 razina sivog koji očitavaju sliku u boji
S računarom se povezuju posredstvom posebnog sklopa (kartice) koji se ugrađuje u računar, ili preko USB-a.
S obzirom na način očitavanja slike postoje tri grupe:
ručni skener: Tipična širina očitavanja je oko 10 cm(od 200 dpi do 800 dpi). Osjetljivi su na pravac kretanja i brzinu pokretanja, tako da nisu pogodni za profesionalnu upotrebu.
stoni skener s pokretnim papirom (Sheet Feed Scanner). Širina očitavanja je tipično oko 21 cm (8 incha), tako da u jednom prolazu može očitati papir veličine A4. Sistemsko sočivo miruje a papir se pomiče.
stoni skener s mirujućim papirom (Flatbed Scanner). Papir miruje a sistemsko sočivo se pomiče. Prednost mu je mogućnost preslikavanja slika iz knjiga, raznih publikacija, itd. Postiže najbolje očitavanje: 600, 800, 1200, 2400 dpi, .....
Čitač bar koda (Bar Code Reader)
Sastoji se od izvora svjetla koji osvjetljava bar kod, osjetila koji pretvara odbijenu zraku u električne impulse i elektroničkog sklopa koji te impulse pretvara u oblik prihvatljiv računaru.
Vrste: čitač bar koda u obliku olovke
čitač bar koda u obliku pištolja
laserski čitač bar koda najbolja je i najskuplja varijanta čitača. Očitava oznaku s udaljenosti do 50 cm.
A/D pretvarač (Analog to Digital Converter)
Služi za pretvaranje analognih veličina iz okoline u digitalne veličine prihvatljive računaru.
(Npr. temperatura, pomak, pritisak, govor,...)
Kamera (foto i video)
Razvojem digitalnih foto aparata stvorena je mogućnost povezivanja ovog ureĎaja i računara prenosom slika pomoću:
disketa
memorijskih kartica
fleš memorija
direktno (USB, FW ili bežičnom vezom)
Memorijska kartica
Digitalne video kamere povezane sa računarom omogućavaju:
Nadgledanje i upravljanje nekim procesom rada (i na mestima gdje je opasno za ljude)
Sigurnosni nadzor
Video conferencing preko Interneta