Download - Teorija komparativnih troškova i H-0 teorem
MEĐUNARODNA EKONOMIJA
Seminar 3: Teorija komparativnih troškova i H-0 teorem
Obvezna literatura: A. Babić, M. Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. izdanje 25. - 69.
2
Zadatak za zadaću
Ako Francuska posjeduje 100 jedinica rada, a Švicarska 80 jedinica rada:
a) odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja b) odredite oportunitetne troškove i granične stope
tranformacije zemaljac) na zasebnom grafikonu pokažite kako zemlje ostvaruju
probitak od bilateralne razmjene
Q/L Francuska Švicarska
vino 3 1
sir 3 3
1.
3
d) grafički prikažite individualne krivulje proizvodnih mogućnosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz dana ograničenja
e) grafički prikažite svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti zemalja uz dana ograničenja
f) na prethodnom grafikonu označite točku maksimalne svjetske proizvodnje (Ricardovu točku) i točku obrnute specijalizacije, protumačite ih
g) Što je Pareto efikasnost, navedite primjer
* Na apscisi nanesite vino, a na ordinati sir!
4
Ponavljanje.. Teorija komparativnih troškova formulirana
od strane D. Ricarda Bazirana na teoriji komparativnih prednosti Komparativne prednosti se određuju iz utrošaka rada u
proizvodnji dobara (L/Q) 1930. Gottfried von Haberler – nadopuna teorije
komparativnih troškova
Gottfried von Haberler (1900.-1995.)
5
Pregled seminara:
Teorija komparativnih troškova plaće tečajevi
Ricardo vs. Heckscher-Ohlin Heckscher-Ohlinova teorija VT Zadaci za vježbu Kviz
6
Utjecaj promjene nadnice (plaća)
Do sada smo analizirali komparativne troškove samo na temelju jediničnog utroška radnog vremena, a izostavili smo cijenu radnog sata
Cijena radnog vremena u pojedinim zemljama je različita WA≠WB
Nadnice najčešće prate produktivnost rada, obično su veće u zemlji gdje je produktivnost rada veća
Veća cijena radnog sata povećava troškove proizvodnje
7
Zadatak 1.
L/Q A B
X 0,25WA 0,40WB
Y 0,15WA 0,20WB
Troškovi proizvodnje prije promjene plaća:
• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X (0,25 < 0,40)• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru Y (0,15 < 0,20)• Zemlja B ima komparativnu prednost u Y, a zemlja A u X
8
Pretpostavimo da su plaće u zemlji A dvostruko veće nego u zemlji Bodnosno WA=2, WB=1, odredite nove apsolutne i komparativne prednosti!
L/Q A B
X 0,5 0,4
Y 0,3 0,2
• Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (0,4 < 0,5), (0,2<0,3)• Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X • Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y
Zadatak 1.
9
Utjecaj promjene tečaja
Plaće su u svakoj zemlji izražene u domaćoj valuti, kao i svi ostali prihodi i rashodi
Valutu zemlje A ćemo označiti s α, a valutu zemlje B s ß
Analizirati ćemo utjecaje promjena tečajeva na komparativne troškove i koristi od razmjene
10
Zadatak 2.
L/Q A B
X 0,5 α 0,2 ß
Y 0,4 α 0,2 ß
Troškovi proizvodnje prije promjene tečajeva
• Zemlja B ima apsolutnu prednost i u dobru X i Y• Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y• Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X
11
Pretpostavimo da su odnosi tečajeva α : ß=1:3 odnosno
ß=3α , odredite nove apsolutne i komparativne prednosti!
L/Q A B
X 0,5 α 0,6 α
Y 0,4 α 0,6 α
• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru X i Y• Zemlja A ima komparativnu prednost u dobru Y• Zemlja B ima komparativnu prednost u dobru X
Zadatak 2.
12
L/Q A B
X 0,5 0,1
Y 0,25 0,2
Na temelju tablice odredite:a) apsolutne i komparativne prednosti zemaljab) odnose razmjene i nacrtajte područje obostrano probitačne razmjene c) pojedinačne i svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti!d) odredite nove apsolutne i komparativne prednosti zemalja ako valuta zemlje B aprecira za 50%!
Zadane su količine rada LA=50, LB=20
*Napomena: Vrijednosti L/Q je potrebno pretvoriti u Q/L prilikom prikaza krivulja PPF
Zadatak 3.
13
2
ALY
LX
Ay
x
a
a
p
p
Zadatak 3.
a) Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (0,1<0,5) Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (0,2<0,25) Zemlja B ima komparativnu prednost u X, a zemlja A u Y
b)
L/Q A B
X 0,5 0,1
Y 0,25 0,2
2
1
BLY
LX
By
x
a
a
p
p
14
Zadatak 3.
2
1
By
x
p
p
22
1
y
x
p
p Područje obostrano probitačne razmjene
X
Y
0 1 2 3
1
2
3
Područje autarkije zemlje BPodr
učje
aut
arki
je z
emlje
A
Podru
čje ob
ostra
no
prob
itačn
e raz
mjene
2
Ay
x
p
p
15
Zadatak 3.
Q/L A B
X 2 10
Y 4 5
50AL
20BL
0 X
Y
50 100
50
Zemlja A
0 50
50
100
Zemlja B
c)
X
Y
200
200
16
Zadatak 3.
Q A B Ukupno
X 100 200 300
Y 200 100 300
Max. količine proizvodnje
F (200, 200) – Ricardova točka (specijalizacija prema komparativnim prednostima)
I (100,100) – točka inverzne specijalizacije
E – proizvodnja (potrošnja) u situaciji autarkije
17
Zadatak 3.
X
Y
0100 300
50
100
200
300
F(200,200)
E
I(100,100)
G
H
50 200
18
Zadatak 3.
L/Q A B
X 0,5 0,1
Y 0,25 0,2
L/Q A B
X 0,5 0,15
Y 0,25 0,30
d)
• Zemlja A ima apsolutnu prednost u dobru Y•Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X•Komparativne prednosti ne treba određivati
19
L/Q Hrvatska Japan
Brodovi 0,3 0,4
Mikročipovi 0,5 0,1
a) Na temelju tablice odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja, MRT, odnose razmjene, nacrtajte područje obostrano probitačne razmjene tepojedinačne i svjetsku krivulju proizvodnih mogućnosti!
b) Odredite nove apsolutne i komparativne prednosti zemalja ako kuna deprecira za 50%!
Zadane su količine rada LHR=50, LJA=100
* Brodove prikažite na ordinati, a mikročipove na apscisi!
Zadatak 4.
20
Ricardo vs. Heckscher-Ohlin
Ricardo – razloge specijalizacije i međunarodne razmjene vidi u različitoj produktivnosti proizvodnih faktora
Heckscher-Ohlinova teorija – razlozi specijalizacije i razmjene ogledaju se u različitoj raspoloživosti proizvodnih faktora
21
Do sada smo naučili da komparativne prednosti mogu potjecati iz
razlika u: Tehnologiji Faktorskoj raspoloživosti Potražnji
Razlika u relativnoj faktorskoj raspoloživosti razlika u relativnim cijenama dobara trgovina temeljena na komparativnim prednostima
Ponavljanje...
22
Heckscher-Ohlinova teorija
Zemlja će izvoziti robu koja intenzivnije koristi obilniji faktor proizvodnje i uvoziti robu koje intenzivnije koristi njen oskudniji faktor proizvodnje Efekti trgovine:
Trgovina rezultira uzajamnim dobicima Zemlje preusmjeravaju (realociraju) faktore kako bi povećale specijalizaciju u proizvodnji roba koje intenzivnije koriste njen obilniji faktor Relativne cijene roba se izjednačuju između zemalja nakon trgovine
Bertil Ohlin (1899.-1979).
Eli Hechscher (1879.-1952.)
23
Pretpostavke Heckscher-Ohlinovog modela
2x2x2 model - 2 zemlje (A i B), 2 dobra (X i Y), 2 proizvodna faktora ( L i K)
Na tržištu vlada potpuna konkurencija Dobro X je radno-intenzivno, dobro Y je
kapitalno-intenzivno u obje zemlje Potpuna mobilnost proizvodnih faktora unutar
gospodarstva, a nemobilnost u razmjeni između zemalja
Nema transportnih troškova Obje robe se proizvode pod konstantnim prinosima
24
Zajednička tehnologija (Tx =Tx* i Ty = Ty*) u
zemljama Različita faktorska raspoloživost među zemljama Različiti faktorski intenziteti u sektorima Identične preferencije (ukusi) u zemljama Postoji nepotpuna specijalizacija u proizvodnji kod
obje zemlje Međunarodna razmjena među zemljama je
uravnotežena
25
Faktorska intenzivnost i faktorska raspoloživost
Faktorska intenzivnost ili faktorska proporcija: proporcija faktora korištenih u proizvodnji nekog finalnog dobra Dobro X je radno-intenzivno ako je odnos kapital/ rad
u njegovoj proizvodnji manji nego u proizvodnji dobra Y, pri nekom relativnom odnosu cijena faktora (K/L)X < (K/L)Y
Dobro Y je kapitalno-intenzivno ako je odnos kapital/rad u njegovoj proizvodnji veći nego u proizvodnji dobra X, pri nekom relativnom odnosu cijena faktora. (K/L)Y > (K/L)X
26
Faktorska raspoloživost (obilatost): relativna količina faktora proizvodnje u zemlji Definicija u fizičkim jedinicama: Zemlja je
kapitalno-bogata ako je njen odnos kapital/rad (K/L) veći nego u drugoj zemlji
(K/L)>(K*/L*) Definicija u relativnim cijenama faktora: koristi
omjer nadnice i rente => relativnu nadnicu: (w/r)>(w*/r*)
Tuzemstvo relativno obiluje kapitalom u odnosu na inozemstvo
27
K
L
X
X
L
KNagib
Y
Y
L
KNagib
KYa
LYa
KXa
LXa
Grafički prikaz faktorske intenzivnosti
0
A
B
28
Određivanje faktorske intenzivnosti
Na apscisi su prikazani input-output (tehnički koeficijenti) rada, a na ordinati tehnički koeficijenti kapitala
Dobro X je radno-intenzivno – predstavljeno većim ulaganjem proizvodnog faktora rada (K/L)(K/L)XX < (K/L)(K/L)YY
Dobro Y je kapitalno-intenzivno – predstavljeno većim ulaganjem proizvodnog faktora kapitala (K/L)(K/L)YY > (K/L) > (K/L)XX
Pretpostavka je da su tehnički koeficijenti fiksni
29
Leontijevljev paradoks
W. Leontief je empirijskom analizom na temelju
input-output tablica došao do rezultata da je 1947. godine
američki uvoz zahtijevao 21% više kapitala nego što
je sadržavao američki izvoz Na temelju toga je zaključio da SAD izvoze pretežno radno-intenzivne, a
uvoze kapitalno-intenzivne proizvode iako su bile relativno bogatije kapitalom nego radom
Wassily Leontief (1906.-1999.)
30
31
1. Komparativni troškovi se mijenjaju
a) Tehnološkim napretkom
b) Promjenom plaća
c) Promjenom tečaja
d) Svime prije navedenim
32
2. Input-output koeficijenti predstavljaju
a) Utrošak rada/kapitala po jedinici proizvodnje
b) Tehnička ograničenja u proizvodnji
c) Recipročnu vrijednost produktivnosti proizvodnog faktora
d) Sve navedeno
33
3. Prema Heckscher-Ohlinovom modelu vanjske trgovine, zemlje imaju komparativne prednosti u dobrima u kojima
a) Relativno intenzivno koriste onaj proizvodni faktor kojim relativno obiluju
b) Dolazi do izražaja ekonomija obujmac) Koriste više rada po jedinici proizvoda u
usporedbi s njenim trgovinskim partnerimad) Koriste više kapitala po jedinici proizvoda u
usporedbi s njenim trgovinskim partnerima
34
4. Jedna od kritika Leontijevljeve analize je u tome što
a) Je analizirao proizvodne faktore
b) Je koristio input-output tablice
c) U analizu nije uključio ljudski kapital
d) Mu se rezultati ne slažu s Hecksher-Ohlinovom teorijom
35
5. Ako mala zemlja ima apsolutno manje i rada i kapitala naspram velike zemlje, prema H-O teoriji
a) Ona nema komparativnu prednost niti u jednom dobru
b) Ona ima izraženu komparativnu prednost barem u jednom dobru
c) Za nju je nemoguće odrediti komparativne prednosti i stupanj specijalizacije
d) Ništa od navedenog
36
6. Kina je relativno obilna radom, dok je Australija relativno obilna zemljom. Proizvodnja tekstila je radno-intenzivnija od proizvodnje vune. Prema Hechscher-Ohlinovoj teoriji, Australija će imati:
a) Komparativnu prednost u proizvodnji tekstilab) Apsolutnu prednost u proizvodnji tekstilac) Komparativnu prednost u proizvodnji vuned) Apsolutnu prednost u proizvodnji vune
37
7. Ako je neka zemlja spremna razmjenjivati 2X za 4Y sa zemljom B njezin odnos cijena jednak je:
a) ½
b) 1
c) 2
d) Odnos cijena ne možemo odrediti bez tablice produktivnosti zemlje B
38
8. Koje od navedenog nisu pretpostavke H-O modela:
a) Proizvodne funkcije su homogene i imaju konstantne prinose
b) Na tržištima vlada potpuna konkurencija
c) Ukusi potrošača nisu identični u zemljama
d) Relativne količine proizvodnih faktora su različite u zemljama
39
L/Q A B
X 0,1 0,3
Y 0,2 0,9
9.
Ako se u zemlji A nadnice povećaju za 100%
a) Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X i Yb) Zemlja B ima apsolutnu prednost u X i komp. u Yc) Zemlja A ima komparativnu prednost u Yd) Komparativne prednosti se ne mogu odrediti
40
L/Q A B
X 0,1 0,4
Y 0,2 0,8
10.
Ako valuta zemlje B deprecira za 50%
a) Zemlja B ima apsolutnu prednost u dobru X i Yb) Zemlja B ima apsolutnu prednost u X i komp. u Yc) Zemlja A ima komparativnu prednost u Xd) Komparativne prednosti se ne mogu odrediti
41
Pitanja?