Download - strukovnih studija
Projektovanje informacionih sistema
dr Rade Matić
Beogradska Akademije poslovnih i umetničkih
strukovnih studija
1
Karakteristike savremenog razvoja is
1. Sve veći značaj informacija kao vitalnog resursa bilo kog sistema
2. Veoma razvijena tehnološka osnova za implementaciju is (računari, ICT)
3. Nedovoljno razvijene metode za razvoj is, niska produktivnost, nezadovoljstvo korisnika, visoki troškovi održavanja
2
1880 1900 1920 1940 1960 1980
INFORMACIJE
USLUGE
INDUSTRIJA
POLJOPRIVREDA15
30
45
60
ZAPOSLENI
%
Promena strukture radne snage u
različitim sektorima u SAD
3
Softver kao kritični faktor razvoja
• U tzv. “novoj ekonomiji” smatra se da je
softver najkritičniji faktor za razvoj preduzeća,
odnosno organizacija svih vrsta, uopšte.
• Osnovne karakteristike savremenog
poslovanja su:
– Vreme do stupanja na tržište.
– Povećanje produktivnosti.
– Globalizacija.4
Softversko inženjerstvo i softverska kriza
Termin “Softversko inženjerstvo” se prvi put pojavio
na jednoj NATO konferenciji još 1968. godine.
Pod njim se podrazumevao skup metoda, tehnika i
alata za projektovanje softvera, po principima
projektovanja proizvoda, uređaja i objekata u drugim
inženjerskim disciplinama.
Softversko inženjerstvo se javilo kao odgovor na
“softversku krizu”.
5
Softversko inženjerstvo i softverska kriza Pod “softverskom krizom” se podrazumevaju svi, ne mali,
problemi u razvoju softvera, prvenstveno niska produktivnost
i visoki troškovi razvoja.
Od 1985. godine razvijaju se različite formalne metode, alati i
metodologije kako bi se poboljšalo upravljanje kvalitetom
softvera.
Sofverska kriza se obično ilustruje sledećim Boehm-ovim
dijagramom:
6
Softversko inženjerstvo i softverska kriza Tipovi održavanja softvera prema ISO/IEC/IEEE 14764
standardu:
◦ Korektivno održavanje - modifikacija sofverskog proizvoda radi popravke
otkrivenih grešaka. (ispravke otkrivenih grešaka; vraćanje podataka iz
sigurnosne kopije (engl. restore); isporuku u formi delova – Servisnih paketa
(engl. Patches), ili kao nova Revizija važeće Verzije.)
◦ Preventivno održavanje - modifikacija sofverskog proizvoda nakon isporuke
da bi se otkrile i ispravile latentne greške pre nego što se manifestuju.
(kontrole ispravnog funkcionisanja sistema; zaštitu od mogućih problema;
redovna izrada sigurnosnih kopija; otkrivanje i ispravljanje skrivenih grešaka
pre nego što one postanu efektivne greške.)
◦ Adaptivno održavanje - modifikacija sofverskog proizvoda da bi se sačuvala
upotrebna vrednost u promenljivoj sredini. (prilagođavanje izmenjenom ili
promenjivom okruženju; prilagođavanje strukture (promene strukture
podataka); poboljšanje performansi (optimizacija programa).)
◦ Perfektivno održavanje - modifikacija softverskog proizvoda radi unapređenja
performansi ili održivosti. (nadogradnja sistema da bi se rešili novi poslovni
problemi; implementacija novih funkcionalnosti.)
Pod terminom “kriza” podrazumeva se nešto prolazno. Da li
kriza još traje? DA. Oko 70% je održavanja u procesu razvoja.7
Softversko inženjerstvo i softverska kriza
8
Računarske discipline
Fokus informacionih sistema je na integraciji informacionih
tehnologija i poslovanja da bi se efikasno ostvarili ciljevi
preduzeća.
9
CE - Computer Engineering
CS - Computer Science
IS - Information Systems *
IT - Information Technology
SE - Software Engineering
EE - Electrical Engineering
Istorija softverskog inženjerstva
Istorijat softverskog inženjerstva se razmatra sa tri
međusobno čvrsto povezana aspekta:
1. Programski jezici i programiranje (kontrolne strukture:
sekvenca, selekcija, iteracija)
2. Modeli i metode razvoja sofvera
3. CASE alati za razvoj softvera (“upper CASE” obezbeđuje
podršku za prve faze životnog ciklusa razvoja IS, kao što su
analiza i projektovanje. “lower CASE” obezbeđuje podršku
za kasnije faze u životnom ciklusu, kao što su generisanje
programskog koda, generisanje šeme baze podataka i
testiranje. Integrisani CASE alati podržavaju sve faze
razvoja.)
Istorijat, odnosno “revolucionarne promene” se dešavaju
uvek na isti način: Prvo u programskim jezicima, zatim u
metodologiji razvoja softvera i na kraju u CASE alatima. 11
Revolucionarne promene – faze razvoja
• “Herojsko doba” - rešavanje problema isključivo
programiranjem
do 1970, a traje kod mnogih i dalje
(xp - extreme programming)
• Strukturne metode :strukturna analiza i projektovanje (ssa) i
strukturno programiranje (sindrom špagete koda, vodopad)
1965 –1985
• Konvencionalni pristup: modeli podataka, baze podataka i
jezici iv generacije (1980 – 1995)
• Doba zrelosti - objektni metode (1980 - danas): standardi -
uml - zrelost - 1998
12
Opšta teorija sistema je naučna disciplina koja se bavi
izučavanjem sistema i zakonitosti koje u njima vladaju.
Dva pristupa teoriji sistema: analitički i sistemski.
1. Analitički pristup predstavlja izdvajanje iz celine
pojedinih delova koji se zatim zasebno proučavaju.
Osnovne osobine analitičkog pristupa su:
Svi predmeti i pojave (fenomeni) - posmatraju se
kao skup nezavisnih elemenata koje treba izučavati.
Odnosi između elemenata - objašnjavaju se uzročno-
posledičnim vezama.
Predmeti i pojave - opisuju se krutim statičkim
definicijama, pravilima ili materijalnim strukturama.
13
Teorija sistema
2. Sistemski pristup posmatra sve fenomene
(predmete ili pojave) kao sisteme, odnosno celine koje
se ne mogu rastaviti na svoje elemente, a da se pri tome
ne izgube osnovna svojstva celine.
Osnovne faze ovog pristupa su:
•razmišljanje o svrsi i ciljevima i
•razmišljanje o funkcijama kojima se ostvaruju ciljevi.
14
Teorija sistema
Osnovne postavke opšte teorije sistema su:
celina predstavlja više nego zbir delova;
celina određuje prirodu delova;
delovi se ne mogu shvatiti ako se posmatraju
nezavisno od celine;
između delova postoje dinamične veze i
međuzavisnosti U mnogim naučnim oblastima se fenomeni
(predmeti izučavanja) mogu posmatrati kao sistemi:◦ Biološki sistemi
živi organizmi◦ Tehnički sistemi
strujno kolo,◦ Organizacioni sistemi
Poslovni sistem (preduzeće)15
Pojam sistema se najopštije definiše kao skup
objekata (entiteta) (realnih ili apstraktnih),
njihovih utvrđenih svojstava (atributa) i
njihovih međusobnih veza koji zajedno čine
jednu celinu.
Ilustracija opšte definicije sistema 16
Sistemi sa kontinualnim vremenom
Sistemi sa diskretnim događajima
17
SU Y
u1
u2
ur
...
y1
y2
yk
...
Sa tačke gledišta teorije sistema ovakav opis IS
odgovara definiciji sistema kao "trojke" koja povezuje
skup trenutaka vremena (T), skup ulaza (U) i skup
izlaza (Y):
S: T×U×Y
Sistem posmatran kao crna kutija
Sistemi sa kontinualnim vremenom:
Ulazi i izlazi sistema imaju kontinualne vrednosti u
vremenu
18
Ulazi u sistem predstavljaju dejstva okoline na sistem.
Izlazi sistema predstavljaju dejstva sistema na okolinu.
Činjenica je da isti ulazi ne generišu uvek iste izlaze,
odnosno da izlazi iz sistema zavise ne samo od ulaza
već i od stanja sistema.
Stanje sistema je skup informacija o prošlosti i
sadašnjosti sistema koji je dovoljan da se utvrde njegovi
budući izlazi, pretpostavljajući da su budući ulazi dati
Sistemi sa kontinualnim vremenom:
19
•Sistemi u kojima su ulazi i izlazi diskretni
događaji
•Ponašanje sistema ne zavisi od vremena
Sistem se ne predstavlja kao funkcija
vremena
•Ponašanje sistema (izlazni događaji) zavisi od
stanja sistema (akumulirana istorija rada
sistema) i poslednjeg ulaznog događaja
•Ulazno-izlazna definicija sistema sa diskretnim
događajima :
S: U* Y
Sistemi sa diskretnim događajem:
20
• Mnoge klase “realnih” sistema se prirodnije
opisuju kao sistemi sa diskretnim događajima
Softverski sistemi
Ulazi: pritisak na dugmić, izbor menija
Izlazi: prikaz forme i podataka na njoj,
zatvaranje forme
Poslovne organizacije (preduzeća)
Ulaz: zahtev za ponudom, narudžbenica
Izlaz: ponuda kupcu, faktura
• Formalizmi za opisivanje ovakvih sistema:
Petrijeve mreže
Dijagram promene stanja
Sistemi sa diskretnim događajem:
21
Dijagram promene stanja (DPS)
• Sistem se posmatra kao konačni automat
• Ima konačni broj stanja
• Automat opisuje kako sistem menja svoja stanja u zavisnosti od događaja
• Postoji više oblika DPS (eng. State transition diagrams)
• Moor-ov automat, Mealy-ev automat,
• UML DPS - Statecharts ili State Machines
• UML DPS je zasnovan na Harelovim hijerarhijskim mašinama promene stanja
• Moguća hijerarhijska dekompozicija stanja
Dijagram promene stanja
Primer: klima uređaj
Greje
Pasivan
Do: duvajHladno()
Hladi
Zagrevanje
grejača
Do: duvajToplo()
Duva toplo
Grejač Zagrejan / Uključi ventilator()
Hladno(t)Postignuta tempreratura
Isključen
Pretoplo(t)
Postignuta tempreratura
Hladno(t)
Dijagram promene stanja
• DPS predstavlja graf koji se sastoji od stanja i
tranzicija
• Stanje
◦ Sistem je uvek u nekom stanju
◦ U stanju se obavlja neka akcija ili čeka neki
događaj
◦ Specijalna stanja: početak i kraj
Tranzicija
◦ Prevodi sistem iz jednog stanja u drugi
◦ Tranziciju okida događaj
◦ Tranzicija može imati uslov
◦ Događaj može imati argumente
◦ Prilikom tranzicije se može izvršiti akcija
A B
Događaj / Akcija()
[Uslov]
Dijagram promene stanja
Složeno stanje - Nadstanje
◦ Jedno stanje može imati podstanja
◦ Sistem se nalazu u samo jednom podstanju
Greje
Zagrevanje
grejačaDuva toplo
Dijagram promene stanja
Složeno stanje – Agregirano stanje
◦ Stanje je agregacija podstanja - stanje sistema ima
više komponenti
◦ Sistem je istovremeno u svakom od podstanja
Greje
Grejač
uključen
Grejač
isključen
Ventilator
uključen
Ventilator
isključen
Pretoplo(t)Hladno(t) Hladno(t)Pretoplo(t)
Dijagram promene stanja
IS treba da bude model realnog sistema u kome deluje, a razvoj
IS se u velikoj meri svodi na nalaženje odgovarajućeg modela
realnog sistema. Osnovu IS čini dobro projektovana baza
podataka, jer ona predstavlja fundamentalne, stabilne,
karakteristike sistema, objekte u sistemu, njihove atribute i
njihove međusobne veze. 28
Organizacija je svesno upravljani složeni
društveni entitet, u relativno definisanim
granicama, koji funkcioniše kontinualno radi
postizanja određenih ciljeva.
Organizacija je sredstvo za postizanje cilja i
njena svrha postojanja je ispunjavanje
određenih ciljeva.
29
Organizacioni sistemi mogu biti:
Moralni sistemi - čijim se funkcionisanjem
uspostavljaju određene relacije ili odnosi među
ljudima (političke partije, verske zajednice, druga
udruženja i savezi).
Instrumentalni sistemi - čija je namena da posluže
kao instrument nekoj ljudskoj delatnosti ili
društvenoj aktivnosti (razna naučna, stručna ili
umetnička dela).
Materijalni sistemi - oni koji funkcionišu na
osnovu materijalnog ulaza u sistem, materijalne
transformacije u sistemu i materijalnog izlaza iz
sistema. Tu spadaju ekonomski, poslovni ili
proizvodni sistemi.30
Organizacija u odnosu na strukturu se deli na:
Hijerarhijska (sa izdiferenciranim nivoima
rukovođenja i strukturom koja podrazumeva
subordinaciju, slično kao u organizaciji preduzeća);
Projektna (timska - podrazumeva fleksibilno
formiranje i funkcionisanje mešovitih stručnih
timova u periodu intenzivnog rada na novim
projektima IS);
Matrična (uz hijerarhiju uključuje i horizontalne
veze, odnosno stalnu saradnju timova iz pojedinih
organizacionih celina).
31
Domeni organizacije:
Ciljevi organizacije mogu biti dugoročni, koji su
uobičajeno definisani kroz strategiju razvoja, i
kratkoročni, koji se ostvaruju na operativnom nivou.
Obe vrste ciljeva se ispunjavaju poslovnim procesima
koji za svoje izvođenje zahtevaju odgovarajuće resurse
koji, sa druge strane moraju biti pravovremeno
obezbeđeni, organizovani i upravljani.Domeni predstavljaju identifikovane konceptualne celine,
odnosno oblasti interesovanja svake organizacije.
32
Funkcionisanje organizacije i upravljanje organizacijom
i njenim procesima je postalo nezamislivo bez
odgovarajućih podataka, informacija i znanja.
• Podaci se registruju, pripremaju, unose, organizuju,
čuvaju u bazama podataka informacionog sistema.
• Informacioni sistem organizacije iste obrađuje i
obezbeđuje informacije i znanje za realizaciju
poslovnih procesa i rešavanje poslovnih problema
organizacije.
• IS imaju primarni cilj da podatke na ekonomičan
način obrade i transformišu u informaciju ili znanje.
• Podaci, informacije i znanje su potencijalni ulazi ali
istovremeno mogu biti i izlazi IS.
33
Podaci, elementarno opisuju stvari, događaje,
aktivnosti i transakcije koji su zabeleženi, klasifikovani
i uskladišteni, ali nisu organizovani da prenesu neko
konkretno značenje. Oni mogu biti različitih oblika:
numerički, alfanumerički, zvuci, slike i dr. Oni se
skladište u bazu podataka i organizuju na način da se
lako pronađu.
Informacije, su prerađeni i organizovani podaci na
način da imaju značenje i vrednost za primaoca.
Najčešće se podaci obrađuju aplikativnim programima,
kako bi se proizvela veća njihova korisnost od one koja
se postiže u slučaju direktnog i jednostavnog pozivanja
iz baze podataka.
34
Znanje, čine podaci ili informacije koji se organizuju i
obrađuju da prenesu razumevanje, iskustvo,
akumulirano učenje i stručnost u primeni na određeni
aktuelni problem ili aktivnost.
Mudrost je imanje iskustva, znanja, razumevanja uz
moć primene svega predhodno rečenog sa razboritošću,
praktičnošću, diskretnošću i zdravim razumom,
odnosno mudrost je sposobnost donošenja ispravnih
odluka.
Podatak je najosnovniji stepen, informacija
dodaje kontekst, znanje dodaje kako ga upotrebiti, a
mudrost dodaje kada i zašto ga upotrebiti.
35
Informacioni sistem (IS) se, polazeći od opšte
teorije sistema i sistemskog pristupa, može
definisati kao sređeni skup metoda, procesa i
operacija za prikupljanje, čuvanje, obradu,
prenošenje i distribuciju podataka u okviru jedne
organizacije, uključujući i opremu koja se u te
svrhe koristi i ljude koji se tim aktivnostima
bave.
36
Informacioni sistem je model realnog -
poslovnog sistema.
Osnovni zadatak informacionog sistema je
prikupljanje, obrada, arhiviranje, analiza i
širenje informacija.
Resursi informacionog sistema su: ljudski
resursi, hardverski resursi, softverski resursi,
resursi podataka i resursi računarskih mreža.
37
Mogu se izdvojiti sledeće vrste IS:
Transakcioni informacioni sistemi (TIS) čija je namena da
evidentiraju i obrađuju podatke o poslovnim transakcijama;
Upravljački informacioni sistemi (UIS) [Management Information
System (MIS)], koji imaju zadatak da podržavaju upravljačku funkciju
na osnovu dokazanih matematičkih/statističkih metoda;
Sistemi za podršku odlučivanju (SPO), koji služe za odlučivanje na
osnovu nestrukturiranih podataka iz različitih izvora;
Izvršni informacioni sistemi, koji predstavljaju podvarijantu IS za
izvršne rukovodioce;
Ekspertni sistemi, odnosno sistemi sa ugrađenim znanjem i
simulacijom zaključivanja;
Sistemi za automatizaciju kancelarijskog poslovanja;
Sistemi za grupnu podršku;
Sistemi za podršku odlučivanju izvršnog rukovodstva;
Elektronski sistemi za održavanje sastanaka;
Sistemi za podršku odlučivanju organizacije
Inteligentni informacioni sistemi organizacije i dr.38
Intelektualna sredstva (alati) koja čine model IS su:
Model podataka služi za prikazivanje stanja
objekata sistema, njihovih atributa i njihovih
međusobnih veza (statičkih karakteristika sistema)
preko logičke strukture baze.
Model procesa služi za opisivanje dinamike
sistema, dejstva ulaza na stanje sistema i izlazne
transformacije, preko programa nad definisanim
modelom podataka. On prikazuje skup procesa koji
menjaju stanje sistema i skup procesa pomoću kojih
se formiraju izlazi iz sistema.
Model resursa prikazuje procesore (kadrove,
organizacione jedinice, opremu) sa tačke gledišta
njihovih kapaciteta i dinamike korišćenja tih
kapaciteta.39
40
Projekat je imenovana zamisao koja
podrazumeva izvođenje skupa poslova
neophodnih za izgradnju informacionog
sistema.
Osobe koje projektuju IS nazivamo
projektantima.
41
Svi projekti se realizuju pod određenim ograničenjima:
troškovi, vreme i opseg.
Projekat se može završiti brže povećavajući
troškove ili smanjući opseg.
Povećanje opsega zahteva ekvivalentno povećanje
troškova i vremena.
Smanjivanje troškova bez pomeranja vremena ili
obima doneće niži kvalitet.
Projektni trugao – trostruko ograničenje
Projekat mora biti isporučen u
okviru troškova, na vreme, i da
ispuni dogovoreni opseg.
Projekat takođe mora ispuniti
zahteve kvaliteta kupaca
42
U oblasti IS skoro uvek važi pravilo-aksiom da se mogu
ispuniti 2 od 3 stvari-principa (u roku, u okviru budžeta,
da ispuni očekivanja-kvalitet) u projektu.
- Ako možemo da čekamo, kvalitetno ćemo završiti
projekat unutar budžeta.
- Ako možemo da potrošimo više novca, projekat
ćemo brže završiti.
- Možemo kvaliteno završiti projekat u roku i unutar
budžeta ali sa slabijim kvalitetom.
Tri glavna bitna faktora koja utiču na uspešnost IS
projekta:
- Zainteresovanost klijenta;
- Podrška Top menadžmenta i
- Jasni ciljevi i specifikacija projekta.
IS treba projektovati prema ključnim
procesima koji učestvuju u kreiranju
proizvoda ili usluga, u zavisnosti od
konkretnog poslovnog sistema.
Ovim se postiže da IS bude nezavisan od
organizacione strukture jer je ona podložna
čestim promenama a razvoj IS je
dugoročan i skup posao. Zato se IS
projektuje prema ciljevima i poslovnim
procesima, stalnim za određenu delatnost
preduzeća. 43
Polazne osnove projektovanja IS su:
Projekat treba da radi mešoviti tim stručnjaka:
eksternih (eksperata za pojedine oblasti) i internih
(ljudi iz poslovnog sistema).
Pre formiranja tima treba oformiti koordinaciono
telo za kontrolu i praćenje rada na realizaciji
projekta. Ovo telo utvrđuje sastav i vrši izbor
projektnog tima.
U tim ulaze (pored eksternih konsultanata za
pojedine oblasti) projektanti, analitičari i
programeri.44
Polazne osnove projektovanja IS su:
Uključivanje vlasnika i korisnika u proces razvoja.
Utvrđivanje faza i aktivnosti, (postoji veći broj
pristupa).
Utvrđivanje standarda za konzistentan razvoj i
dokumentovanje aktivnosti razvoja.
Ocena finansijskih ulaganja u IS,
Sloboda da se proceni ili revidira projekat IS sa
aspekta troškova, vremena ili ciljeva.45
Značaj IS za poslovanje i menadžment:
Povećanje produktivnosti (smanjenje
troškova, povećanje efektivnosti),
Povećanje kvaliteta,
Ostvarivanje konkurentske prednosti,
Podrške ostvarivanju ciljeva i strategije
organizacije,
Kvalitetnije reorganizacije i reinženjering
poslovanja,
Donošenje kvalitetnijih upravljačkih odluka,
46
Značaj IS za poslovanje i menadžment:
Povećanja ukupne fleksibilnosti, a posebno u
delu transformacije zahteva kupaca u
proizvod ili uslugu,
Brži pristup važnim informacijama za
poslovanje,
Povećanje kreativnosti i inovativnosti
zaposlenih
Efektivno upravljanje kapitalom,
Efektivniju i efikasniju realizaciju poslovnih
procesa,
Veću produktivnost rada,
Bolju strategijsku poziciju i prednost... 47
Primer organizacije i vođenje projekta
Primer projektne organizacije strukture projektnih
timova koja se sastoji od:
Odbora projekta
Tima za upravljanje projektom (Project
Management)
Tima analitičara
Razvojnog tima
Tima za podršku
48
Odbor projekta ima glavni zadatak da verifikuje
rezultate projekta i prati razvoj projekta po fazama.
Sastoji se od:
1. Direktora organizacije koja je Naručilac Posla (NP)
ili zamenika direktora (NP) ili lica direktno
ovlašćenog od strane direktora. Na osnovu izveštaja
(Project Management Tima-NP) i IT Managera (NP)
i ličnog uvida verifikuje statusne i finalni izveštaj.
2. IT Manager (NP) verifikuje projektnu
dokumentaciju, test prihvatanja i odobravanja i u
celini isporuku sofvera sa tehničke strane.
3. Product Manager - Izvođač Posla (IP) koji verifikuje
promene zahteva od strane korisnika do kojih može
doći prilikom razvoja aplikacije.
49
Tim za upravljanje projektom je odgovoran za
upravljanje projektom (planiranje, nadzor i
izveštavanje).
Sastoji se od:
Project Manager-a (NP) – nadzor svih članova tima
iz (NP), planiranje, učestvovanje u definisanju
zahteva i prioriteta projekta.
Project Manager-a (IP) – nadzor svih članova tima
iz (IP), planiranje, kreiranje izveštaja, odgovoran za
razvoj softvera i sve aktivnosti vezane za
implementaciju softverske aplikacije.
50
Zajednički tim Analitičara je prvenstveno zadužen za
precizno definisanje zahteva za realizaciju softverskog
rešenja i odgovoran je timu za upravljanje projektom.
Razvojni Tim (IP)-a ima zadatak da razvije softver po
ugovoru koji između ostalog detaljno opisuje
metodologiju razvoja softvera koja se primenjuje u
(IP). Odgovoran je Project Manager-u (IP).
Tim za podršku se sastoji od sistem inžinjera IP,
sistem administratora NP i administrativnog osoblja.
Odgovoran je timu za upravljanje projektom.
51
Sve aktivnosti vezane za projektovanje IS
odslikavaju se kroz sledeće projekte i
dokumente koji nastaju u pojedinim fazama
razvoja IS:
1.Projektni zadatak;
2.Idejni projekat;
3.Glavni projekat i
4.Projekat izvedenog stanja.
52
Projektnim zadatkom se naručuje jedan projekat IS i sa njim se
jasno definiše zadatak projektnog tima.
Projektni zadatak sadrži:
naslovnu stranu (identifikacija naručioca, naziv projekta za
koji se daje zadatak);
osnovne vezane podatke (inicijalna dokumentacija, nosilac
istraživanja i izrade projekta, zahtevani rok - period izrade i
implementacije);
potpise predstavnika naručioca i izvršioca (overa zadatka);
uvodne napomene (kratak opis postojećeg sistema);
uzroke i inicijative (uočene probleme u postojećem sistemu);
ciljeve čije postizanje se očekuje izradom projekta;
1. Projektni zadatak
53
predmet i granice istraživanja (šta se radi a šta ne);
period istraživanja;
sadržaj projekta (sa što više detalja);
obavezu izrade projektnih zadataka za npr. instalacije,
obuku;
organizaciju, oblik i način prezentacije rezultata
projektovanja;
način verifikovanja rezultata projektovanja;
eventualno način regulisanja odnosa naručioca i izvođača
(kod eksternih projektanata);
očekivanu dinamiku izrade projekta (faze, termini);
datum i mesto izdavanja projektnog zadatka.
1. Projektni zadatak
54
Idejnim projektom se vrši projektovanje logičke strukture IS.
Njime se daje logika prikupljanja, obrade i izdavanja informacija
kao i logička struktura tehničko - tehnoloških resursa potrebnih
za realizaciju projektovanog sistema.
Ovaj projekat se naziva i investicioni, jer se njime predviđaju
sredstva potrebna za realizaciju IS.
On sadrži:
kratak opis poslovnog sistema za koji se projektuje IS
(delatnost, kratak istorijat poslovnog sistema, organizaciona
struktura);
prikaz metodologija koje se koriste u PIS-u;
identifikaciju procesa u poslovnom sistemu (matrice proces -
funkcija, prethođenje procesa, struktura procesa, dijagrami
zavisnosti procesa);
2. Idejni projekat
55
Identifikaciju bitnih entiteta (entiteti, atributi, zavisnosti i veze
među entitetima);
strukturu / logičku arhitekturu IS za sve nivoe rukovođenja
(globalna organizacija podataka, organizacija prikupljanja
podataka, način obrade podataka i asortiman informacija sa
njihovim sadržajem);
sagledavanje vizije razvoja realnog IS;
specifikaciju potrebne opreme za realizaciju projekta (hardver,
sistemski softver, infrastruktura - objekti, komunikacione
linije i sl.);
organizacija poslova IS, plan obezbeđenja i obuke potrebnih
kadrova za realizaciju IS;
plan daljih aktivnosti sa rokovima i zaduženjima.
2. Idejni projekat
56
Predstavlja konkretizaciju onog rešenja IS koje je dato u idejnom
projektu, i sadrži:
sve podsisteme sa svojim modelima;
specifikaciju opreme na kojoj će se razvijati IS;
logičku i fizičku organizaciju baze podataka;
način prikupljanja podataka;
način održavanja baze podataka;
način dobijanja svake od informacija;
definisanu proceduru čuvanja podataka i baze podataka;
definisan način prelaska na novi informacioni sistem;
operativni plan aktivnosti za sledeću fazu.
3. Glavni projekat
57
Ovaj projekat treba da sadrži konkretna rešenja svih elemenata i
aktivnosti informacionog sistema.
On sadrži:
specifikaciju i opis svih fajlova (npr., izvorni kod i sl.);
bazu podataka;
specifikaciju programskih zadataka;
uslove za održavanje baze podataka;
specifikaciju i listinge svih programa za izvođenje procesa
obrade podataka;
šifarnike resursa;
scenario (prikaz) obrade tj. izvođenja aplikacija;
specifikaciju i razmeštaj opreme;
potrebna uputstva (za rad korisnika, održavanje baze
podataka)
4. Projekat izvedenog stanja
58
Projektovanje informacionih sistema
HVALA !
Pitanja?
dr Rade Matić
Beogradska Akademije poslovnih i umetničkih
strukovnih studija
59