S R P S K I V E L I K A N I
21www.serbianmirror.comAvgust 2014.
Pripremila: Aleksandra Miti}
UBeogradu, u kraju gde su Turciubili de~aka koji je na ^ukur~esmi zahvatao vodu, rodio se
20. avgusta 1877. godine prvenac PersidiSkerli}. Mu` joj Milo{ be{e u to vremeu ratu za oslobodjenje Ni{a i drugihju`nih krajeva. Kad se `iv i zdrav vratio,proslavljeno je rodjenje sina komedado{e ime Jovan.
Slabunjav i miran, Jovan nijemnogo mario za de~ije igre. Rastao je uzskute majke i po ceo dan ~itao neobaziru}i se na de{avanja oko sebe.
Gimnaziju je pohadjao uKapetan Mi{inom zdanju. Njegovi dru-gari gimnazijalci su jo{ od prvog razredanosili {e{ire pa je njegov otac, {e{ird`ijaMilo{ Skerli} imao pune ruke posla. Opraznicima nije pazar prebrojavao negoje merio novac po broju napunjenih{e{ira.
Kada je Jovan po{ao u IVrazred majka mu je kupila pisa}i sto. Onje tada uredio svoj kutak i strogo pode-lio vreme na u~enje, ~itanje, pisanje iodlazak u redakcije. Nekoliko pesama{tampano mu je u de~ijim listovima, paje s drugom Nedeljkom Ko{aninompo{ao u posetu Jovanu Jovanovi}uZmaju. Slavni pesnik nije ih ponudio nida sednu. Umesto knji`evnog razgovorakoji su pri`eljkivali, on ih je posavetovaoda u~e, slu{aju roditelje i ~uvaju zdravl-je. Mladi Skerli} je bio nezadovoljan jerje mnogo ozbiljnije shvatao svoje godine.U to vreme, vr{njaku, Aleksandru Beli}u,potonjem predsedniku Srpske akademijenauka, ostavio je pisamce: „Izadji daporazgovaramo o revoluciji.”
Socijalizam je Jovan u~io izdela Svetozara Markovi}a. O tome su mupri~ali i {e{ird`ijski radnici u o~evoj rad-nji, a najvi{e je slu{ao od tribuna VasePelagi}a koji je dolazio u njihovu ku}u.
Bio je u petom razredu gimnaz-ije kada se prvi put zaljubio. Izabranicanjegovog srca, vitka i lepa kao on,stanovala je u njegovoj ulici. Jovan jeodvajao po nekoliko minuta za {etnjupored njene ku}e, da bi je video na pro-zoru.
Drugovi su ga zadirkivali pa jeprestao da {eta. Tako se zavr{la i prvaljubav. Jovan je nastavio da u~i, saradju-je sa humoristi~kim listovima i radi u
socijalisti~koj omladini.Velika {kola na koju se Skerli}
upisuje 1895. godine ustvari je mali srp-ski univerzitet, na kome se svi poznajuod profesora do u~enika. Znalo se ~ak iko se sa kim zabavlja. Za Skerli}a,najboljeg djaka profesora BogdanaPopovi}a ne ~uju se {aputanja. Zna sesamo da voli neku devojku izvanKapetan Mi{inog zdanja.
Sa 22 godine Skerli} koji nije~ovek nego stihija izu~io je fakultet iodslu`io vojsku na Banjici.
U medjuvremenu majka mu jeumrla, a otac materijalno propao. A kako
i da ne propadne kad je bio ~udan trgo-vac. Siroma{nijim `enama nije dozvol-javao da kupuju skupe {e{ire, a gimnaz-ijalcima je znao da odbrusi {to znaju dateraju modu, a ne znaju ni nos da obri{u.
Celo leto, svr{eni veliko{kolacSkerli} ispisivao je re~i na listi}ima zaRe~nik Srpske kraljevske akademije.Tako zaradjenim novcem i skromnomstipendijom po~etkom jeseni, otisnuo seu svet da nastavi {kolovanje, prikupinova znanja i prou~i strane biblioteke.
Lozana u [vajcarskoj s jeseniposlednje godine XIX veka. Skerli} je uLozani sam. Zapa`a ga profesor sa kate-dre nove francuske knji`evnosti @or`Renar, u~esnik Komune i politi~kiizbeglica iz Pariza. Zadivljen Skerli}evimznanjem, poziva ga u posetu i Jovanubrzo postaje svakonedeljni gost naru~ku kod Renarovih.
U Lozani nema studenata izna{ih krajeva. Dane i no}i provodi uradu.
Dve mladje sestre brinu se ojedinom bratu koji im je dika i ponos. IzBeograda mu {alju sestrinskom ljubavlju{ivenu preobuku. Kaput mu je ve} bio
izlizan i zato je bio sputan da ~e{}edolazi u dodir sa svetom.
Verovatno je promenio kaputkada je jednog ranog nedeljnog popodne-va u salon Renarovih u{la devetnaestogo-di{ja Klara [midlin.
U trenutku je bila op~injena nje-govim vatrenim o~ima. Zbunjenost jeobostrana, a profesor Renar ih upoznaje.
Tokom cele {kolske godineimaju samo tri kratka razgovora.Medjutim, tek kada je slu~ajno zapazilajednu Poljakinju kako oble}e oko lepogSkerli}a, gospodjica Klara [midlin uvid-ja da gordost ni~emu ne vodi. I ona
najzad provodi ceo sat u razgovoru sJovanom u ba{ti starog Univerziteta,dozvoliv{i sebi luksuz da propusti ~as,ali ne i prekor profesora i rektora @anaBonara.
Posle uspe{no odbranjene tezeSkerli} se vra}a u Beograd. To bi treba-lo da bude kraj romanti~ne idile u lepojLozani. U Beogradu je dobio mestodocenta u Velikoj {koli. Medju vode}imje saradnicima Srpskog knji`evnog glas-nika. Nastavlja da vodi politiku. Poredtoga, otac mu preporu~uje lepumira`d`iku sa Dor}ola.
Medjutim, stidljivo zapo~etaljubav u Lozani, nastavlja se pismima.Jovan {alje svoju doktorsku tezu. Klarase zahvaljuje i zatim tra`i savete za tezukoju namerava da radi.
Skerli} koristi priliku i izjavlju-je joj ljubav, a nakon tri pisma, u ~etvr-tom prosi njenu ruku. On ne}e i ne mo`eda shvati da ovako bliski srcem budutako udaljeni prostorom.
Posle kra}eg oklevanja Klaraprihvata Jovanov predlog. Zove ga u[vajcarsku da se li~no dogovore.Nekoliko lepih dana u leto 1902. godine
dvoje zaljubljenih provode u putovanju.Ve~eravaju u usamljenim gostionicama.[etaju kroz {ume. Gledaju u nebo i kujuplanove za budu}nost.
Ven~ali su se u Be~u, nazalasku te iste godine 27. decembra. Ve}slede}e ve~eri mlado`enja je doveomladu u mali i neosvetljeni Beograd.Mladence je u ku}i do~ekala rodbina isvira~ Tur~in. Bilo je veselo. Jedino jestari Milo{ bio namrgodjen. Nije voleo{to mu se sin o`enio strankinjom koja nezna da hleb na njivi radja.
Posle `enidbe, Jovan Skerli}nastavlja jo{ ozbiljnije da radi. Ustaje upet sati i seda za sto sa `urbom kojomse hita na ljubavni sastanak. Po vremenukad se pojavljuje na fakultetu studentinavijaju ~asovnike. Predve~e je uSrpskom knji`evnom glasniku, a uve~e upozori{tu. Za kafane, Jovan nema vreme-na.
U kafanskim zgodama JankaVeselinovi}a, Radoja Domanovi}a,Stevana Sremca nigde se Skerli} ne pom-inje. Bio je odvi{e radan i suvi{e zauzet.Jo{ od dana kada mu je 1898. VasaPelagi} pred smrt zave{tao rukopise, starisrebrni sat i robija{ku ka{iku, Skerli} jevisoko pronosio zastavu rodoljublja, soci-jalne jednakosti, istine i pravde. Kaoposlanik u skupstini borio se protivbirokratije, militarizma, bankara, porezni-ka i `andara. Mladim i talentovanimljudima je {irom otvarao vrata literature.
U ku}i nije bilo ba{ najveselije.Klara se te{ko privikavala na malubeogradsku varo{. Smetaju joj kaspaskipanjevi na }o{kovima, sirotinjske pros-torije redakcija, bespo{tedne politi~keborbe u kojima njen mu` u~estvuje. Ipak,dolazak na svet k}erke Ljiljane pobedju-je sve nezgode i nesuglasice i opet stvaratoliko potrebnu bra~nu harmoniju.
U januaru 1914. pojavljuje seSkerli}evo kapitalno delo „Istorija novesrpske knji`evnosti.” On je tada navrhuncu slave i po{tovanja.
Ali silan rad prema{uje ljudskemo}i. Krajem aprila po povratku iz Pragagde je govorio o Njego{u, Skerli} seose}a premorenim. I pored toga, obavljasvoje mnogostruke du`nosti. Sve do tri-naestog jutra u maju kada se poredpisa}eg stola ru{i i pada na pod. Nose gau sanatorijum “Vra~ar” gde pribrano i sbolnim osmehom le`e na operacioni sto.[kolski drug, doktor Leon Koen,poku{ava da ga operi{e. Hirur{ki zahvatne mo`e da pomogne. Dva dana kasnije15. maja 1914. Skerli} je umro u tridesetsedmoj godini.
Pogreb je bio veli~anstven.Klara je sa k}erkom Ljiljanom otputovalapotom u Francusku. @ivela je u Nici dosedamdesetih godina pro{log veka.
LJUBAVNA TEZA
JOVANA SKERLI]A
B I Z N I S
22 Avgust 2014.
S P O R T
23www.serbianmirror.comAvgust 2014.
Vaterpolisti Srbije demonstracijamo}i protiv Madjara (12:7), ufinalu Evropskog prvenstva, jeste i
potvrda da smo velesila u bazenu. „Delfini”su oduvek bili i zauvek }e biti ponosSrbije. [ampioni Evrope {esti put.
- Posve}ujemo pobedu svima kojisu usled poplava ostali bez domova. Ovoje za njih i za sve koji nas vole. Pozdravsvima od ekipe – poru~io je kapiten @ivkoGoci}.
Uvek su bili veliki, otuda iovakve re~i kapitena.
- Re}i }u otvoreno. Mi smo uradiliono {to je u na{oj mo}i, dajemo sve odsebe, nadam se da }e sada i dr`ava i Savezstati na malo stabilnije noge. Sada ~ekamoda vidimo da li }e Savez i dr`ava uraditisvoje – dodao je Goci} obra}aju}i se dr`avi.
Du{ko Pijetlovi} je bio mozakekipe.
- Pre osam godina sam na ovomistom mestu napravio veliki uspeh. Uvek jelepo osvojiti pehar na velikom takmi~enju.Dr`ali smo se zajedno i ginuli jedni zadruge u najte`im momentima”.
Njegov brat Gojko Pijetlovi} bioje najbolji golman turnira.
- Previ{e sam pod emocijama, neznam {ta bih rekao, ~estitao bih ekipi. U
finalu smo pru`ili najbolju partiju do sada. Stefan Mitrovi} je bio va`an {raf
u ma{ineriji selektora Dejana Savi}a. - I dalje nismo svesni {ta smo
uradili. Pobedili Madjare 12:7, posle svihpote{ko}a koje smo pro{li. Ja volim ovemomke i ve} sam mnogo puta rekao da mije najve}a ~ast i najve}e dostignu}e {to senalazim medju njima. Ginuli smo jedni zadruge, to }emo raditi i ponovo.
Na njegove re~i nadovezao seAndrija Prlainovi}.
- Uz SP u Rimu ovo mi je sareprezentacijom najdra`i trenutak.Posve}ujem zlato mom prvom treneruDu{anu Bilasu koji je nedavno preminuo.^ast je biti deo ove ekipe.
Filip Filipovi} je izdvojio selekto-ra Savi}a.
- Posve}ujem titulu narodu, ljudi-ma koji su ostali bez domova. Svim srcemsmo `eleli da u~inimo. Disali smo kaojedan. Ne pamtim da je neko ovakosavladao Madjare. ^estitam i DejanuSavi}u, pru`am mu punu pod{rku kao i sviigra~i. Ovo {to on radi je najbolje.
Ponosno su na pobedni~kom pos-tolju podigli tri prsta i trofej namenjennajboljem u Evropi – vaterpolisti Srbije.
Izvor Blic
ZLATNI DELFINI PONOVO NAJBOLJI NA PRVENSTVU EVROPE
Ðokovic: Bravo, momci!Novak Ðokovi} je kod ku}e pratio
finale Evropskog prvenstva i sapodignutim rukama do~ekao krajme~a.
- ^estitam svim zlatnim momcima.Velika pobeda! Bravo – poru~io je Nole.
******Ikodinovi}: Nevidjeno!- Nikada nisam video, a ni ~uo, da
je neko u finalu jednog velikogtakmi~enja u vaterpolu ovako
dominirao. Bravo još jednom zašampione!
****** [api}: Najbolji smo- Vreme je da se medju prvima
~estita. Svaka ~ast momcima,pokazali su da su apsolutno najbolji,a posebno Dejanu Savi}u, postao jeveliki trener. Sa ovom velikompobedom usred Budimpešte, malomanje pe~e i boli poraz sa OI 2004,ali još uvek boli.
Foto AP
24 Avgust 2014.
F E L J T O N : O V A K O J E B I L O
Pr o b o jSo lunskogfronta, sep-
tembra 1918.godine bio jeodlu~uju}i potezza slom Centralnihsila u I svetskomratu.
U godinikada se obele`avasto godina od
po~etka Prvog svetskog rata, {to je pomnogima vrlo kontroverzno, name}e se ipitanje: – ^emu obele`avanje po~etka bilokog rata? Logi~nije je obele`avati zavr{etaksukoba. U slu~aju Prvog svetskog rata to jedogadjaj iz septembra 1918. godine, kadasu Centralne sile pale kao domine. To jezapravo bio po~etak kraja Velikog rata.
Nakon oporavka srpske vojske naplemenitom gr~kom ostrvu Krf, poslepre`ivljene golgote sa surovih albanskihplanina, planira se proboj Solunskog fronta.Srpska vojska je preba~ena na Solunskifront, ve} u prole}e 1916. Sa jedne stranefronta bili su francuski, britanski i srpskivojnici, da bi im se kasnije priklju~ili igrcki i italijanski borci, a sa druge strane,u rovovima su bile dobro ukopane aus-trougarske, nema~ke i bugarske divizije. Zakomandanta Solunskog fronta postavljen jefrancuski general Franse d’ Epre. On jejuna 1918. godine odr`ao savetovanje sasrpskim generalima i regentomAleksandrom Karadjordjevi}em, na kome jedoneta odluka da se kona~no krene uproboj fronta.
Srpska vojska je bila podeljena udve armije. Prvom je komandovao vojvodaPetar Bojovi}, a na ~elu druge bio je vojvo-da Stepa Stepanovi}, dok je komandantstaba bio vojvoda @ivojin Mi{i}, naravnouz regenta Aleksandra.
Vojvoda @ivojin Mi{i} u zapovestisrpskoj vojsci za proboj Solunskog frontaod 13. septembra 1918. godine, ka`e: “ Svikomandanti, komandiri i vojnici treba dabudu pro`eti idejom, od brzine prodiranjazavisi ceo uspeh ofanzive. Ta brzina je uisto vreme i najbolja garancija protiv izne-nadjenja, jer se njome posti`e rastrojstvoneprijatelja i potpuna sloboda u nadimdejstvima. Treba drsko prodirati, bezpo~inka, do krajnjih granica ljudske i kon-jske snage. U smrt, samo ne stajte! Snepokolebljivom verom i nadom junaci,
NAPRED U OTAD@BINU!”Borbe su po~ele 14. septembra
savezni~kom artiljerijskom paljbom pobugarskim, nema~kim i austrougarskimpolo`ajima. Vodila se i borba prsa u prsa,bajonetima na bajonete. Ve} prvog danaprobijeno je 11 km fronta, drugog danaosvojeno je jo{ 40 km i time otpo~injeslom Centralnih sila na Solunskom frontu.
Francuski Mar{al d’ Epre je kas-nije o srpskim vojnicima pisao: “ To suseljaci, skoro svi, to su Srbi, tvrdi na muci,trezveni, skromni, to su ljudi slobodni,nesalomivi, gordi na sebe i gospodari svo-jih njiva. Ali, do{ao je rat. I eto kako su seza slobodu zemlje ti seljaci bez naporapretvorili u vojnike, najhrabrije, najistrajni-je, najbolje od svih. To su sjajne trupe,
zbog kojih sam gord {to sam ih vodio rameuz rame sa vojnicima Francuske, upobedonosnu slobodu njihove otad`bine.”
Prva Srpska armija je u dvodnevn-im borbama, 12. oktobra oslobodila Ni{,dok je Beograd oslobodjen 1. novembra1918. godine.
Porazom Bugarske, nema~ko –austrougarske snage, nasle su se u veomate{kom polo`aju na Balkanu. Posledicatakvog stanja, bio je slom i kapitulacija.
Pravi zavr{etak Velikog rata bio je28. juna 1919. potpisivanjem Versajskogmirovnog ugovora. To je svakako datumkoji treba obele`iti, a za kraj evo i nekolikocitata ~uvenih svetskih diplomata o Srbima.
Vinston ^er~il, ministar britanskemornarice: “[to se ti~e Srbije, ona se zaistaborila o~ajnicki i slavno sa stra{nimposledicama po sebe...”
Robert Lesing, ministar spoljnihposlova Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava: “Kada se bude pisala istorija ovog rata, njennajslavniji odeljak nosi}e naziv – Srbija.Srpska vojska }e u~inila ~uda od juna{tva, asrpski narod je pretrpeo ne~uvene muke.Takvo po`rtvovanje i hrabrost ne mogu pro}inezapa`eno – oni se moraju nagraditi.”
Pol de Sanel, predsednik fran-cuskog parlamenta: “...Srbi su u Beogradu.Mi se ponosimo {to smo bili na strani ovihheroja tokom njihovog trogodi{njeg izg-nanstva i ratovanja.”
Feljton o Prvom svetskom ratu povodom stogodi{njice od po~etka rata. Pobedu u ovom ratu Srbi su skupo platili, do`iveli su pravu golgotu i izginulo je vi{e od pola srpskog mu{kog stanovni{tva.
Pi{e: Aleksandra Miti}
6.deo
Srpska vojska na
Solunskom frontu
PROBOJ SOLUNSKOG FRONTA
P R E P O R U ^ U J E M O
25www.serbianmirror.comAvgust 2014.
RTK i „Laguna” nastavljaju davam predstavljaju zanimljiveknjige. U vreme Mundijala, kada
se cela zemaljska lopta vrti oko one fud-balske, dobili smo i “Misli o fudbalu”,knjigu zahvaljuju}i kojoj smo se prisetilimudrih re~i uvek aktuelnog Du{kaRadovi}a: „Fudbal okuplja dve vrstemu{karaca. One koji nemaju devojke ione koji imaju `ene”. I ne samo njegov-ih…
Svi mi imamo neku svoju teori-ju o fudbalu. Skoro pa definiciju.Vladimir Stankovi}, recimo, ka`e:„Fudbal je umetnost jer je jedina ljudskakreativna aktivnost koja se radi – noga-ma”. I upravo se on, ina~e poznati nov-inar (po sopstvenim re~ima jedan je odonih malobrojnih sre}nika koji su odrane mladosti znali {ta }e raditi u `ivotu)i autor romana “Montevideo, bog tevideo” po kome su snimljeni hit film iTV serija, latio posla da na jednommestu sabere nekoliko stotina misli ofudbalu. Pametnih, filozofskih, duhovitih,ironi~nih, sarkasti~nih, sme{nih, eduka-tivnih, prepotentnih, apsurdnih… pa jo{podeljenih u vi{e tematskih blokova.
I sve je to ilustrovano karikatu-rama Aleksandra Blatnika (arhitekte,karikaturiste – dobitnik Pjera), slikaragrafi~ara, dizajnera i pisca), naravno naistu temu.
Stankovi} je, kako sam ka`e uuvodu, samo bio „selektor” zanimljivihizjava o fudbalu koje su fudbaleri,treneri, novinari, sudije, navija~i izrekliu raznim prilikama. Najzastupljeniji suBil [enkli, Horhe Valdano, KarlosBilardo, Erik Kantona, Vujadin Bo{kov,Maradona, Johan Krojf, D`ord` Best,D`on To{ak, Aleks Ferguson…
Tako, recimo, Hose MariaGarsija, {panski radio-reporter, u knjizika`e: „O sudiji su podeljena mi{ljenja.Jedni mu spominju oca, drugi majku”.Ili, Vujadin Bo{kov: „Treneri su kao
mini-suknje, jedne godine u modi drugeu ormanu”. Zatim, Gari Lineker, biv{iengleski internacionalac: “Fudbal jedivna igra u kojoj u~estvuju 22 igra~a iu kojoj uvek pobedjuju Nemci”.
Ve} ste, pretpostavljamo i samizaklju~ili: pravo letnje {tivo, za laganoi{~itavanje u poluvremenu, uz pivo i~ips. Ali, za{to ne i u nekoj drugojsituaciji? Jer, “Misli o fudbalu” suduhovite i zabavne sentence ne samo oovom popularnom sportu, ve} ~esto inadilaze strogo tu tematiku, pa govore io `ivotu samom, jezgrovito i pou~no.
Ba{ kao u ovoj re~enici HorheaValdana: “Ako te udaraju, to je zato {tosi dobar i {to te se boje”.
Jo{ pone{to o knjizi i autorimapro~itajte na sajtu Lagune, gde je mo`etei naru~iti, odnosno izdava~a Vi{e odsporta.
KNJIGA ZA VIKEND: „MISLI O FUDBALU”
26 Avgust 2014.
V E R A
Pre-obraz-io si se na gori
Hriste Bo`e pokazav{i
u~enicima tvojim slavu tvoju
koliko su mogli da podnesu. Neka
zasija i nama gre{nima svetlost tvoja
ve~na molitvama Bogorodice svetlo-
davce slava tebi.
Ovako glasi tropar ili
himna praznika Preobra`ewa
Gospodweg. Po svedo~anstvu
jevan|elista Hristos je sa sobom
poveo svoja tri u~enika (apostola)
Petra, Jovana i Jakova i popev{i se
na goru Tavor preobrazio se pred
wima prosijav{i bo`anskom svet-
lo{}u. Obasjani tom svetlo{}u
u~enici behu kao van sebe i re~e
Petar:,, Gospode dobro nam je ovde
biti...“( Lk.9. 28-35)
Ovaj doga|aj iz Svetoga pisma
govori nam o Bo`anskoj li~nosti
Bogo~oveka Hrista. Naime, mnogi
jeretici i inovernici, o Hristu gov-
ore ili kao o proroku Bo`ijem ili
kao o obi~nom ~oveku. Da ne bi bilo
nikakve sumwe Hristos je odabrao tri
u~enika i pred wima pokazao svoju
Bo`ansku svetlost i silu. Nije
slu~ajno {to su to bila ba{ ova tri
u~enika, jer su oni bili ti koji su
mogli da podnesu vi|ewe Boga u svet-
losti i slavi.
Naime, da bi ~ovek mogao da
vidi Boga, on mora biti sposoban za
to. Susret sa Bogom i gledawe wegovog
lica iziskuju spremnost qudske
prirode i li~nosti za taj susret.
Ne mo`e ~ovek mene videti, a
ostati `iv govori Gospod Mojsiju u
Starom zavetu. Preobra`ewe
Hristovo i obasjavawe u~enika
bo`anskom svetlo{}u ukazuje na na{u
potrebu za preobra`ewem li~nosti od
starog grehovnog ~oveka ka novom
hristolikom ~oveku.
Za to je potreban trud i pod-
vig kako bi o~istili sebe od strasti
i greha i u~inili sposobnim za
vi|ewe bo`anske, nestvorene
tavorske svetlosti. O toj svetlosti
su govorili i pisali sveti oci, a
me|u wima posebno Sveti Grigorije
Palama arhiepiskop solunski koji je
`iveo u 14. veku.
On je u prepisci i raspravi sa
jednim jeretikom sa zapada zvanim
Varlaam govorio o mogu}nosti da se
kroz trud i molitveno – isposni~ki
podvig tkz. isihasti~ku praksu kakvu
su naro~ito negovali svetogorski
starci, do`ivi i vidi ta nestvorena
bo`anska svetlost. Boga je nemogu}e
spoznati po su{tini, jer je wegova
bo`anska priroda druga~ija od na{e,
ali zato je Boga mogu}e videti i sje-
diniti se sa wim kroz dejistvo wegov-
ih nestvorenih bo`anskih energija za
koje smo mi prijem~ivi i koje mo`emo
upijati. Te bo`anske energije su ta
svetlost kojom su bili obasjani apos-
toli na gori Tavor i zbog toga su
izjavili da `ele da naprave kolibe i
ostanu tu zauvek obasjavani ve~nom
Bo`anskom svetlo{}u.
Zato draga bra}o i sestre, i
mi treba da se potrudimo da najpre
o~istimo sebe od zla i da se uz pomo}
Bo`iju preobrazimo od grehovnog ka
vrlinskom ~oveku kako bi bili sprem-
ni i dostojni da ugledamo bo`ansku
svetlost i ve~no se nasla|ivali wome
u neprolaznom Carstvu Hristovom
kroz svo vreme i ~itavu ve~nost.
Amin.
Pi{e: Nenad Jovanovi}
PPPP RRRRAAAA VVVV OOOO SSSS LLLLAAAA VVVVQQQQEEEE
PREOBRA@EWE
V R E M E P L O V
27www.serbianmirror.comAvgust 2014.
DOGODILO SE U AVGUSTU1. Avgusta 1955. – Umro pisac StanislavVinaver, jedna od najistaknutijih li~nostimodernisti~kog pokreta posle Prvog svetskograta, autor Manifesta ekspresionizma.
2. avgusta 1876. – Rodjen srpski lingvistaAleksandar Beli}, predsednik SrpskeKraljevske akademije i Srpske akademijenauka i umetnosti, osniva~ moderne dijalek-tologije, autor “Pravopisa srsko-hrvatskogjezika”.
3. agusta 1492. – Kristofor Kolumbo, kren-uo je iz {panske luke Palos na neizvesnoputovanje Atlantskim okeanom, u nameri dapronadje pomorski put za Indiju, a otkrio je
Ameriku. Polaze}i od saznanja da je zemljaokrugla, Kolumbo je smatrao da se do Kine,Indije, Japana mo`e sti}i ako se krene sazapada, veruju}i da je tako put kra}i. Poslene{to vi{e od mesec dana plovidbe,Kolumbo je ugledao kopno, to su bile obaleAmerike.
4. avgusta 1944. – Gestapo u skrovi{tu uAmsterdamu uhapsio porodicu Frank i jo{~etvoro Jevreja i deportovao ih u koncentra-cioni logor. Posle rata otkriven je dnevnik 14– godi{nje Ane Frank, jedan od najpotresni-jih dokumenata o stradanju Jevreja u II svet-skom ratu.
5. avgusta 1850. – Rodjen francuski pisac Gide Molasan, jedan od najzna~ajnijih autora
kratke forme. Objavio oko 300 pripovedakaod kojih se mnoge smatraju remek delimasvetske knji`evnosti.
6. avgusta 1928. – Rodjen ameri~ki slikar,novinar, filmski re`iser i producent EndiVorhol, najzna~ajniji predstavnik pop arta.
7. avgusta 1782. – D`ord` Va{ington kreiraoje orden “Purpurno srce”, najstarije ameri~kovojno odli~je. Dodeljuje se posthumnovojnicima koji su poginuli u ratu ili za ̀ ivotaranjeni u vojnim sukobima.
8. avgusta 1217. – Krunisan prvi srpski kraljStefan Nemanji}. Krunu koju je dobio odpape Honorija III, u Srbiju doneli papski iza-slanici.
9. avgusta 1974. – Podpredsednik SADD`erald Ford postao je predsednik, nakon {to
je Ri~ard Nikson, zbog ume{anosti u aferuVotergejt, podneo ostavku.
10. avgusta 1948. – Na ameri~koj televizijiABC, premijerno je prikazana emisija“Skrivena kamera” Alena Fanta.
11. avgusta 1935, – U Nema~koj po~elemasovne demonstracije nacista protiv Jevreja.
12. avgusta 1914. – Po~ela Cerska bitka,zavr{ena 20. avgusta pobedom srpske vojskenad Austrougarskom. To je bila prva srpskai prva savezni~ka pobeda u Prvom svetskomratu.
13. avgusta 1927. – Rodjen je kubanskidr`avnik i revolucionar Fidel Ruz Kastro,pod ~ijim je vodjstvom na Kubi svrgnutadiktatura Fulhensija Batiste i izvedena soci-jalisti~ka revolucija.
14. avgusta 1934. – U prvi nacisti~ki kon-centracioni logor Dahau, kod Minhena stigliprvi zato~enici, protivnici re`ima AdolfaHitlera. Kasnije u tom logoru, tokom II svet-skog rata, ubijeno je oko 70 hiljadazarobljenika iz okupirane Evrope.
15. avgusta 1771. – Rodjen {kotski pisacVolter Skot, autor istorijskih romana “RobRoj”, “Ajvanho”, “Veverli”, Skupljao naro-dne pesme i pisao epove iz istorije [kotske.U engleskom prevodu objavio narodnupesmu “ Hasanaginica”.
16. avgusta 1921. – Umro je srpski kraljPetar I Karadjordjevi}. Njegova vladavinaobele`ena je razvojem parlamentarnedemokratije, ubrzanim privrednim razvojem,kulturnim napredkom i slobodom {tampekakva u Srbiji nije postojala ni pre ni poslenjega. U balkanskim ratovima je kao vrhovni
komandant predvodio do pobede srpskuvojsku, a sa vlasti se povukao 1914. u koristsina Aleksandra. U Prvom svetskom ratu sasrpskom vojskom pro{ao golgotu tokompovla~enja preko albanskih planina. Preveo
je na srpski spis “O slobodi” engleskog filo-zofa D`ona Stjuarta Mila.
17. avgusta 1908. – Umro je srpski pisacRadoje Domanovi}, najve}i srpski datiri~ar,koji je o{tro kritikovao vladavinu kraljaAleksandra Obrenovi}a, vlast ogrezlu ukorupciju i nasilje i la`no rodoljublje.Uredjivao satiri~ni list “Stradija”.
18. avgusta 1933. – Rodjen ameri~ki films-ki re`iser poljskog porekla Roman Polanski,dobitnik Oskara za film “Kineska ~etvrt”.
Proslavio se filmom “No` u vodi”, nakon~ega je oti{ao iz Poljske u Ameriku i postaojedan od najpoznatijih svetskih filmskihre`isera.
19. avgusta 1883. – Rodjena francuskamodna kreatorka Gabrijela Koko [anel, kojaje gotovo {est decenija suvereno vladalapariskom visokom modom.
20. avgusta 1884. – Posle ~etiri godine grad-nje sve~ano je otvorena zgrada Beogradske`elezni~ke stanice, sa koje je uskoro krenuoprvi voz na tek izgradjenoj pruzi Beograd –
Ni{. Glavni investitor i izvodja~ radova biloje Francusko dru{tvo, a radove je nadziraosrpski arhitekta Dragi{a Milutinovi}, sinpisca Sime Milutinovi}a Sarajlije.
21. avgusta 1911. – Italijan VincencoPerudja, konobar, ukrao iz pariskog muzejaLuvr, sliku Mona Lize, Leonarda Da Vin~ija.Slika pronadjena dve godine kasnije, 1913. ivra}ena u muzej.
22. avgusta 1864. – Potpisana @enevska kon-vencija o za{titi ranjenika tokom trajanja rat-nih dejstava. @enevska konvencija je bilauvod u osnivanje Medjunarodnog crvenogkrsta.
23. avgusta 1945. – Privremena Narodnaskup{tina Demokratske FederativneJugoslavije, donela Zakon o agrarnoj refor-mi i kolonizaciji, kojom je oduzet “vi{ak”zemlje i poljoprivredne imovine seljacima,crkvama i manastirima i tzv. nezemljorad-nicima.
24. avgusta 79. – U erupciji vulkana Vezuv,nestali su rimski gradovi Pompeja,Herkulanum i Stabija, a hiljade ljudi jepoginulo. Pompeja je dobro o~uvana ispodvulkanskog pepela i lave, pa je ostala kaosvedo~anstvo o `ivotu i kulturi Rimljana togvremena.
25. avgusta 2000. – U Beogradu je nestaoIvan Stamboli}, biv{i predsednik
Predsednistva Srbije, nekada{nji blizak pri-jatelj Slobodana Milo{evi}a, u vreme kada jeMilo{evi} po~injao svoju politi~ku karijeru.Telo ubijenog Stamboli}a nadjeno je 28.marta 2003. godine na Fru{koj Gori.
26. avgusta 1899. – Rodjen srpski pesnik,Radojko Jovanovi}, poznat kao RadeDrainac, boem i buntovnik.
27. avgusta 1770. – Rodjen nema~ki filozofGeorg Vilhelm Fridrih Hegel, najzna~ajniji inajuticajniji predstavnik nema~ke klasi~nefilozofije,
28. avgusta 1922. – Radio stanica WEAF, uNjujorku emitovala prvi put u svetu, reklam-ni oglas koji je trajao 10 minuta.
29. avgust 1632. – Rodjen engleski filozofD`on Lok, jedan od utemeljiva~a empirizmai liberalisti~ke filozofije, ~ije je delo presud-no uticalo na razvoj evropske filozofske idrustveno politi~ke misli.
30. avgust 1748. – Rodjen Zak Luj David,najzna~ajniji predstavnik klasicizma u fran-cuskom slikarstvu, dvorski slikar NapoleonaBonaparte. Izvr{io je veliki uticaj na likovnuumetnost, ali njegovi sledbenici su uglavnom
zavr{ili u {ablonu akademizma. Njegovanajpoznatija slika velicine 54 kvadratnametra, “Krunisanje Napoleona”, nalazi se uParizu u Luvru.
31. avgusta 1920. – Prve radio vesti, emito-vane su na stanici 8 MK u Detroitu, dr`avaMi~igen.
P O R O D I C A
28 Avgust 2014.
Sa svih strana nas upozoravaju na neg-ativne posledice UV zra~enja.Ne}emo se zbog toga kriti kod ku}e,
ve} }emo pripremiti ko`u za izlaganje suncui na taj na~in umanjiti posledice.
“Posle zimskog perioda, kada jeko`a bila izlo`ena negativnim faktorima sre-dine – hladno}i, vetru i suvom zagrejanomvazduhu u stanovima, potrebna je pripremaza izlaganje suncu. Povr{inski sloj ko`e, epi-derm, je ne{to zadebljao u toku zime, asrednji sloj ko`e, derm, je u ve}ini slu~ajevabez dovoljno vlage, odnosno dehidriran”,objasnila nam je dermatovenerolog i {efPoliklini~kog odeljenja Zavoda za ko`nebolesti u Beogradu, dr Vesna Mikuli}.
“Ko`a se tokom prole}a postepenoadaptira na toplije vreme. Vi{e sve`eg vo}ai povr}a, odli~an su na~in da nadoknadimokoli~inu vitamina i minerala koji su namnedostajali tokom zime. Preporu~ljivo je dase ko`a pre svega dobro pere blagim sapuni-ma, ili ukoliko imate osetljivu ko`u, sred-stvima sa oznakom ‘syndet’ koji je ne iriti-raju. Na taj na~in je prvi preduslov za svenaredne korake napravljen, ko`a je o}i{}enai spremna za dalje postupke”.
“Valjalo bi uraditi i piling lica, dabiste se oslobodili naslaga izumrlih }elija –povr{ni hemijski piling ili piling u ku}nimuslovima prirodnim sredstvima, zavisno od`elje i mogu}nosti. Takodje, postoje i pilingkreme za ko`u tela i obi~no se uporebljava-ju jednom nedeljno, a ukoliko to ne `elite,alternativa je trljanje grubljim pe{kiromposle kupanja”.
Da li je, pored pilinga,preporu~ljivo koristiti i neke kreme koje }eza{titi ko`u?
“Potrebno je u ovom periodu pri-lagoditi dnevnu i no}nu negu nastupaju}emtoplijem godi{njem periodu. Preporu~uju sehidratantne, neokluzivne kreme, koje hidrira-ju, a ne dovode do pojave komedona.Masnije kreme nisu zgodne zbog znojenja,povi{ene spoljne temperature i izlaganjasuncu.”
Na {ta treba obratiti pa`nju kadakupujemo kremu za lice, odnosno postoji lineki tip krema koje bi trebalo izbegavati preizlaganja suncu?
“Nije preporu~ljivo kori{}enje
krema sa retinolom kada se ko`a izla`esuncu. Retinol je derivat vitamina A i jedanod najefikasnijih aktivnih sastojaka krema zarejuvenaciju, ali i poja~ava dejstvo sunca,{to dovodi do crvenila, pojave opekotina,lju{tenja ko`e, mogu}e pojave fleka koje jete{ko le~iti. Takodje, nije preporu~ljivo izla-ganje suncu osoba koje piju neke lekovekoji potenciraju dejstvo sunca ili dovode dofototoksi~nih reakcija ko`e. Takvi lekovi supre svega Tetraciklini, svi oralni antimikoti-ci, Isotretinoin, lokalni citostatici iimunomodulatori. Lekar koji prepi{e terapi-ju je u obavezi da obavesti i upozori paci-jenta na mogu}a {tetna dejstva izlaganjasuncu uz upotrebu leka.”
[ta da koriste dame koje ne odus-taju od {minke ni ondakada se “topimo”od vru}ine?
“Ako `elite da se {minkate i kadaje toplo, preporu~uju se puderi u prahu itonirane kreme umesto te~nih pudera i te{kihkorektora, kako bi ko`a mogla da di{e.Trebalo bi imati na umu da puder i rumeni-lo ne mogu da za{tite od UV zra~enja, osimukoliko na njima nije posebno nagla{eno dasadr`e za{titne faktore”.
A kada je re~ o hrani, ima li onaneku ulogu u pripremi ko`e – koje namir-nice treba izbegavati, a koje unositi?
“Kada po~ne toplije vreme i ~e{}esmo izlo`eni suncu, va`no je unositi vi{evode zbog rehidratacije ~itavog organizma.Va`no je i korigovanje ishrane, u smisluuno{enja sve`eg vo}a i povr}a i izbegavan-je te{ke i masne hrane. Ne postoji spisak
namirnica koje treba izbegavatipri izlaganju suncu,
najbitnije je bitiumeren u
svemu. Svako prekomerno kori{}enje i najz-dravijih namirnica nije po`eljno. Na primer,preteran unos narand`astog povr}a i vo}adovodi do `uto obojene ko`e, dlanovanaro~ito, i daje nezdrav izgled ko`e.”
Dermatolog napominje da je napo~etku najbolje izlagati se suncu u jutarn-jim ~asovima ili posle 16 sati, dok ko`asama ne stvori za{titiu, potamni i zadeblja.
“Dermatolozi ne zagovarajusun~anje, ali ni potpuno sklanjanje od sunca,jer je ono neophodno zbog konverzije provi-tamina D u vitamin D. Nikako ne trebadopustiti da ko`a izgori na suncu i ne trebaodlaziti u solarijum. Za na{e podneblje,dovoljna koli~ina UV zraka potrebna za sin-tezu D vitamina dobije se pri izlaganjusuncu tri puta nedeljno po 15 minuta”, isti~eona.
O ~emu treba voditi ra~una kadakupujemo kremu za sun~anje?
“Kreme treba da imaju oznaku da{tite od UVB i UVA zraka, jer je jedino topotpuna za{tita. SPF faktor ozna~ava kolikaje za{tita kreme, odnosno koliko du`e semo`emo izlo`iti suncu, a da ne izgorimo.Preporuka je da se ne koriste kreme sa SPFfaktorom ispod 20, bez obzira na Fitzpatricktip ko`e (boje kose, ko`e i o~iju i sposob-nost da se pocrni/ pocrveni pa pocrni nasuncu)”.
Koliko ~esto bi trebalo da nanosi-mo kremu za sun~anje?
“Ko`a se ma`e za{titnom kremompola sata pre izlaska na sunce, a zatim nasvakih dva sata ili posle svakog kupanja,bez obzira na to {ta pi{e na kremi (waterresistant/vodootporna). Mo`e se izgoreti i uvodi i ispod suncobrana, zbog reflektovanogzra~enja i mogu}nosti prodiranja UVA zrakakroz vodu, tako da je za{titna krema obavez-na”.
Prilikom izlaganja suncu, naro~itoako je jako, od koristi su {e{iri sa {irokimobodom, nao~are sa za{titnim staklima,ode}a od materijala za koje je navedeno nadeklaraciji da ne propu{ta UV zrake, reklanam je dermatovenerolog Vesna Mikuli} inaglasila da poseban re`im za{tite treba daprimenjuju osobe koje su imale neki malig-ni tumor ko`e.
Izvor: Mondo
PRIPREME ZA SUN^ANJE
29www.serbianmirror.comAvgust 2014.
SSSS RRRR EEEE ]]]] AAAA NNNN RRRR OOOO \\\\ EEEE NNNN DDDD AAAA NNNN
^ E S T I T K E O G L A S I I M E D I J I
SERBIAN RADIO CHICAGOOd ponedeljka do petka od 3-4 pm
Na 1080 AM - WNDZ
Milorad Ravasi
Ph : 773-933-9180
Fax : 773-933-9179
Za Ni{ku Banju:Sre}an ro|endan
Nastasiji @ivkovi}, dug ibezbri`an `ivot `ele:
Aleksandar Jr i Lejla sa svojima iz
^ikaga i tetka Jelena izMontreala.
Za ]upriju:Sre}an rodjendan svombratancu Petru Maljkovi}u,dug `ivot i bezbri`nodetinjstvo `eli tetka Marijana saredakcijom.
Sre}an rodjendan svojoj majci Koviljki Maksovi}i dug `ivot `eli Jasmina sa ocem Mi}om.
Iskrenim ~estitkama se pridru`uje Slavica sa redakcijom.
Za ]upriju:Sre}an rodjendan svom
ocu Mirku Maljkovi}u i dug`ivot `eli k}erka Marijana sa
redakcijom.
Sre}no rodjenje sinaKoste, svom bratu Damiru
~estita sestra Marijanasa Predragom, a Ma{i i Petru
`eli sre}no detinjstvo.
POSAOWe are looking for housekeepers for a downtown
Chicago hotel.
Very good salary. Daytime positions.
Tel. 773 283 4333 **********
Expirience tailor or dressmaker needed for alterations
and custom made cloths
847 998 1743**********
Frizerski salon “Le French Twist” iz Najelsa, tra`i iskusne mu{ke
i `enske frizere. Za vi{e detalja i dogovor pozovite Bani na:
847.965.9003**********
Offering an office job for Serbian/English young people (16 to
early twenties). Job requires passing flyers, answering phone
calls and translation. Paying cash and no experience necessary.
Car is a big plus! Please call 312-927-1084.**********
Odgovorna `enska osoba tra`i posao: Iskusna u ~uvanju dece,
starih osoba, rada u kuhinji, poslasticarstvu
(pravljenje torti i kola~a). 24/7
Telefon:630-536-7248
M A L I O G L A S I
30 Avgust 2014.
V E D R A
NNAA[[ PPOOZZNNAATTAA GGLLUUMMIICCAA -- MMOONNTTEEVVIIDDEEOO
Vozio se pop autom i nai|e na mrtvog maga-rca, pa zove policiju i ka`e:
- Ovde pop Radojica.Imate jedno mrtvomagare na putu.
Zovem da gamaknete da seneko nebi slu-pao....
Pandur da budepametan,
pa ka`e:- Pa,pope,jesi limu
o~itao molitvu ?
- Nisam, sad }u, nego prvo da obavestimrodbinu.-----------Na tenderu za farbanje broda “Queen Mary2”, posao dobije Mujo & Co. iz Doboja.Dolazi nadzorni organ da proveri kako je ofar-bano, gleda komisija kvalitet boje, koliko slo-jeva itd. i s obale je sve OK.Sednu u camac da vide drugu stranu, kad onauopšte nije prefarbana.- Jel’ umete Vi, mr. Mujo, citate ugovor ?- Jes vala, umijem.- Pa što ste prefarbali samo jednu stranu ?- A jel’ Vi citate ugovor ? Lijepo piše da “far-banju broda pristupaju, s jedne strane, Mujo& Co. iz Doboja,a s druge strane investitor”. Il’ farbajte svojustranu broda, ili da pišemo neki aneks !
VVIICCEEVVII --VVIICCEEVVII -- VVIICCEEVVII
Kad na mlado poljsko cv’je}eBiser ni`e pono} nijema,Kroz grudi mi `elja l’je}e:
“[to te nema, {to te nema?”
Kad mi sanak pokoj dadeI du{a se miru sprema,
Kroz srce se glasak krade:“[to te nema, {to te nema?”
Vedri istok kad zarudiU trepetu od alema,
I tad du{a pjesmu budi:“[to te nema, {to te nema?”
I u ~asu bujne sre}eI kad tuga uzdah sprema,Moja ljubav pjesmu kre}e:
“[to te nema, {to te nema”...
POEZIJA PO IZBORU
OGLEDALA
SSUUDDOOKKUU
Aleksa [anti}
[to te nema
P O R U K E
31www.serbianmirror.comAvgust 2014.