Download - Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
1/23
KAKO JE NAINJENA KRLEINA DRAMAADAM i EVA?
1
Kad je objavio Adama i Evu, bio je Miroslav Krlea ve iskusan
dramski pisac. Tekst je 1922. izaao u Kritici1, a tada je iza
autora bilo i Kraljevo, i Kolumbo, i Michelangelo, i Golgota, a da
se i ne !ovori o nizu dru!i", neobjavljeni" pokuaja, kao i o
#injenici da je mladi pisac nosio intendantu $osipu %ac"u i svoje
Simfonijekao drame, pa se sti!ao zbo! nji" s %ac"om i posvaditi,
te zai u javnu polemiku2. &a je, dakle, 1922. prestao pisati
scenske tekstove, Krlea bi svejedno bio uao u povijest naedramske literature. ' ipak, Adama i Evuon je s(m svrstao me)u one
svoje komade kojima nije zadovoljan i koji" se u neku ruku odri#e*
u#inio je to na znamenitom predavanju u +sijeku 192-. sto je tako
kritika tu dramu ocijenila kao po#etni#ku, te o njoj do novije!a
vremena jedva da je napisano ita vie od uz!redni" osvrta i
napomena/.
0ije posve jasno odakle takav sud dolazi, ni kad je rije# o
sudu pi#evu, ni kad je rije# o sudu kriti#ara i knjievni"
povjesni#ara. azlo! nepovoljne procjene Adama i Evenee biti da
je tema komada, a to su mukoenski odnosi u najopenitijem smislu
1+vdje se sluim izdanjem iz Sabranih djela, svezak deveti 3Legende4, 5a!reb1967.2+ tome v. u mome radu Krleine Simfonijekao dramski tekstovi, u knjiziStih u drami & drama u stihu, 5a!reb 198.3Kae Krlea :ve moje drame iz ono! vremena 3...4 sve je to bilo traenjetakozvane dramatske radnje u sasvim krivom smjeru u kvantitativnom 3;ol!ota,
'dam i
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
2/23
rije#i. $er, Krlea se tim odnosima i poslije bavio, pa i u nekima
od najslavniji" svoji" drama 3npr. % agoniji4, pa su o tim dramama
i on i kritika mislili izrazito povoljno. B dru!u ruku, razlo!
nepovoljno!a suda nee biti ni da je u opem tonu to!a komada, a
nje!a bismo mo!li nazvati ne samo ekspresionisti#kim, ne!o i
pateti#nim. $er, dru!i, raniji autorovi tekstovi C poput npr.
Kraljeva koji sadre tu osobinu u jo izrazitijoj mjeri, danas
su na veoj cijeni od Adama i Eve, a i s(m Krlea kao da je o njima
bolje mislio. 0apokon, teko da je razlo!om ope rezerviranosti
prema Adamu i Evi mo!la biti i sama poruka te drame, a ona
otprilike !lasi da se u odnosu izme)u spolova nikada nita ne
mijenja, ne!o da se sve uvijek vrti u kru! od postanka svijeta dodvadeseto! stoljea. $er, tu je poruku Krlea C da kaemo nje!ovim
terminom C varirao na bezbroj mjesta, a odaslali su je i mno!i
dru!i autori, u "rvatskoj knjievnosti koliko i u evropskima* ta
poruka, dakle, ne moe biti na smetnju.
'ko pak pravi razlo! zanemarivanja Adama i Evenije ni u temi,
ni u poruci ni u opem tonu, onda ostaje jo samo jedno da je ta
drama loe napisana, da je dakle, razlo! nepovoljna suda u njezinoj
strukturi. Ta struktura opet nije C koliko znam nikada opirnije
analizirana, niti je opisan na#in na koji ona Dunkcionira8. : dru!e
strane, na prvi je po!led o#ito da ta struktura nije ni
tradicionalna, a nije ni bez zna#enja, jer joj pisac namjenjuje
ulo!u nositelja dijela literarni" kvaliteta teksta. 0apokon, nije
ta struktura ni posve jednostavna, pa je u i u tom smislu zasluila
panju.
Ta e joj se panja ovdje i posvetiti. =okuat emo, dakle,izvidjeti kako je drama Adam i Eva konstruirana, to ta
konstrukcija poru#uje i koliko je #vrsta.
5zuzetak je u tom po!ledu Aasieva knji!a Mladi Krle!a i njegovi ritiari,u kojoj se C u speciDi#nom kontekstu strukturalisti#ki ra#lanjuje tajkomad, te se analiza poprauje i !raDi#kim prikazom. ;lavni je Aasievzaklju#ak da je tekst dobro strukturiran i da je struktura u skladu s nje!ovomtemeljnom milju.
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
3/23
2
=remda je jedno#inka, drama Adam i Eva komponirana je
trodijelno, pa se dijelovi doimaju kao zameci #inova, onoliko
koliko se i sama drama doimlje kao skica. Ta je trodijelnost vrlo
izrazita, a i njezini su razlozi posve o#iti. =rvi dio zbiva se na
zemlji, u "otelu
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
4/23
raz!ovora sa suputnicima u kupeu 3a suputnici bi trebali biti
drutveno reprezentativni, jer to su ;eneral, ;ospo)a u crnini,
Tr!ova#ki putnik itd.4, Eovjek saznaje da se Fena ubila. :aznaje to
iz novina, koje mu stavlja na uvid Eovjek s lulom, a nje!a C prema
autorovim uputama C treba da i!ra isti !lumac kao i Eovjeka u
crnom, koji je dao odlu#ujui impuls sceni u "otelu. Kad #uje tu
vijest, Eovjek otvara vrata i baca se pod kota#e vlaka.
B treem dijelu Eovjek i Fena susreu se u nekakvoj kr#mi u
podzemnom svijetu. 0ajprije ona vodi raz!ovor s Kelnerom 3a taj je
opet jedna varijanta pret"odni" dvaju zlokobni" likova4, a onda se
#uje kako dolazi brod i s broda se iskrcava Eovjek. 0ji" dvoje se
upoznaju 3jer ne prepoznaju jedno dru!o, niti se sjeaju svoje!azemaljsko! ivota4, pa se jedno dru!ome povjeravaju, a napokon
postaje o#ito da su se opet pribliili i da e se me)u njima
razviti veza. Tu vezu sad autor pro!laava ar"etipskom i
simboli#nom, jer vodi Eovjeka i Fenu na nekakve rajske livade, na
kojima raste jabuka i !dje e nji" dvoje ponoviti biblijsku pri#u,
dok Kelner daje cini#an komentar cijele radnje. , #ini to s
pravom, jer se edenski perivoj opet pretvara u otrcanu "otelsku
sobu. Tako postaje jasno zato se komad zove Adam i Eva, a i poruka
biva sasvim eksplicitna.
Kao to se vidi, kompozicija je prili#no uravnoteena
zemaljski dio prikazan je posebno, podzemni posebno, a mjesto !dje
radnja prelazi iz jedno!a u dru!i svijet zapravo je mjeavina
jedno!a i dru!o!a, predsmrtne i posmrtne e!zistencije. Treba sada
izvidjeti kako je !ra)en koji od ti" dijelova.
-
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
5/23
5a prvi dio mo!li bismo kazati da je koncipiran realisti#ki.
To zna#i da se na pozornici pokuava prikazati svijet koji je nalik
empirijskoj zbilji, i to u izrazito veoj mjeri ne!o u prijanjim
Krleinim dramama. 'ko je prije Krlea zanemarivao plauzibilnost,
pa su mu se u Michelangeluljudskim !lasom javljale rue u vazi i
crv u ormaru, ovdje se C bar do odre)ene !ranice C ne zbiva nita
to bi proturje#ilo svakodnevnom iskustvu* autoru je stalo da
!ledatelj prepozna taj svijet kao suvremeni svijet, kao zbilju
ono!a vremena kad se drama pie i recipira. Ta tenja k realizmu
vidljiva je po vie okolnosti.
=onajprije po onim najjednostavnijima po dekoru. Krlea jako
inzistira na tome da taj dekor u ovom dijelu teksta bude to bliisvakodnevnom ivotu. 5ato ve u uvodnoj didaskaliji opisuje i
metalni krevet u "otelskoj sobi i boju i otrcanost tapeta, i
tra!ove stjenica. :oba ima prozor koji !leda na neto to se zove
obi#nom a!ramerskom rije#ju lihthof. +djea Eovjeka i Fene tu se,
dodue, na opisuje podrobno, ali se svejedno spominje kako Eovjek,
odlazei, uzima o!rta# i eir. adnja, dodue, ne proizlazi iz
to!a dekora niti je s njim kako povezana, ali je autoru o#ito stalo
da dekorom na!lasi suvremenost zbivanja.
sto vrijedi i za drutvene okolnosti. 0a!laava se, na
primjer, da su i Eovjek i Fena zapravo u brakolomci, za Eovjeka se
kae kako je otiao sa svo!a radno! mjesta a da nije traio dopust,
raspreda se o te!obama eljezni#ko!a putovanja. Kad Eovjek i Fena
raz!ovaraju s Kelnerom, obraaju mu se onako kako je u takvim
prilikama uobi#ajeno, a i on njima. =repoznatljiv je i detalj kad
Kelner donosi svjenjak u sobu jer je nestalo struje. +dma" sezatim, dodue, zvoni elektri#nim zvoncem, ali to je valjda tek
previd, a ne nastojanje da se uvede nekakav apsurd.
0apokon, osobita se realisti#nost osjea u dijalo!u. +na ima,
rekao bi", dva vida. =rije sve!a, ele se tu vjerno prikazati
psi"oloka stanja onako kako ta stanja dolaze do izraaja u !ovoru.
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
6/23
5ato Eovjek i Fena, sva)ajui se, !ovore kratkim re#enicama, #esto
se ponavljaju, rabe mno!o usklika i poseu za tekim rije#ima* nema
tu oni" du!i" i sloeni" re#enica kakve nalazimo u Kolumbu ili
Michelangelu. 0eutralni likovi, s dru!e strane C Kelner i Eovjek u
crnom C !ovore mirnije, odmjerenije i manje ekspresivno. B dru!u
ruku, !ovorom se tu nastoji dati i socijalna karakterizacija
likova. +#ito je da se sve zbiva u !ra)anskom ambijentu, pa se i
!ovori na !ra)anski na#in Eovjek i Fena #ine to izrazitije, a
ostala dva lika manje izrazito. abi se tu, dakle, mno!o strani"
rije#i, !ovori se pomalo literarno, #esti su izrazi koji opisuju
psi"oloka stanja, i uope, !ovor je prili#no nalik onome koji emo
zatei !lembajevskom ciklusu, tek to ovdje nema njema#ki"re#enica. 'utor eli da se na pozornici !ovori onako kako ljudi
ina#e !ovore, bar u jednom drutvenom sloju.
'ko su pak realisti#ni dijalozi, drutveni odnosi i dekor,
onda je lo!i#no o#ekivati da je realisti#na i radnja. doista, to
bi se za nju bar u nekom smislu mo!lo kazati. 0erealisti#kim se
doima samo jedan motiv pojava Eovjeka u crnom. Me)utim, i taj
dojam nastaje tek poslije, kad se radnja razvije, a ne u #asu kad
se Eovjek u crnom pojavi na sceni. $er, nje!ov je dolazak tako)er
motiviran realisti#ki, kao i sve do tada 3uklju#ujui i dolazak
Kelnera zbo! nestanka struje4 Eovjek u crnom naprosto je susjed iz
oblinje sobe* sva)a ljubavno! para #uje se kroz zidove, njemu to
ne da spavati, i on dolazi zamoliti da ve jednom prestanu, ovako
ili onako. stom malo poslije, kad Eovjek u crnom razvije svoj du!i
monolo! o mukoenskim odnosima, postaje jasno da on nije tek
obi#ni "otelski !ost. ' po!otovo to postaje jasno onda kad onpreuzme ulo!u usmjeritelja radnje kad prakti#ki iz!ura Eovjeka iz
sobe i tako u#ini rastanak posva)eno! para deDinitivnim.
Ta je scena zapravo uvod u ono to e se zbivati poslije, a
to e postajati pomalo sve Dantasti#nije. :(m Eovjek u crnom
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
7/23
doivjet e u daljnjim dijelovima drame neke transDormacije. 5ato
te daljnje dijelove treba sada paljivije o!ledati.
/
:redinji, najkrai se!ment drame zamiljen je kao mjeavina
realisti#ko!a i Dantasti#no!a, odnosno poetsko!a. =rati se tu ono
to se do!a)a Feni i ono to se do!a)a Eovjeku nji" dvoje su u tom
dijelu pri#e razdvojeni, pa Fena prolazi kroz Dantasti#na zbivanja,
jer je ve na onome svijetu, dok Eovjek prolazi kroz realisti#ka,
jer on je jo u ivotu.
=ri tome najprije dolazi Dantasti#ni dio, i to je lo!i#no i sobzirom na radnju i s obzirom na njezin smisao. : obzirom na radnju
zato to se na izmaku pret"odno! dijela drame Fena bacila kroz
prozor, pa sad pratimo to se s njom dalje zbilo. : obzirom na
smisao radnje pak to je lo!i#no zato to se pret"odni dio zavrio
pojavom Eovjeka u crnom, koji je dao zbivanju odlu#ujui impuls
postala tako jasna nekakva nje!ova nadnaravna ulo!a metra
ceremonije 3da se opet kae Krleinim terminom4, te je sto!a i
lo!i#no da ono to dalje doivljava Fena bude Dantasti#no.
:vijet u kojem se ona nala razlikuje se od ono!a prijanje!,
realisti#ko! svijeta po svim svojim bitnim obiljejima, a ponajvie
po tome to nije precizno opisan, te sto!a i ne znamo kakve su
nje!ove zakonitosti. 0ije on precizno opisan ni didaskalijski 3jer
didaskalije su tu vie poetske naznake ne!o te"ni#ke upute4, a ni s
obzirom na radnju, jer je Fenino kretanje, i ono to ona u tom
svijetu doivljava, prili#no Dluidno. 5apravo, mo!lo bi se kazatida se taj Dantasti#ni svijet razlikuje od ono!a zbiljsko! po tri
upadljive karakteristike.
=rvo, nejasni su u njemu vrijeme i prostor. =o#nimo, od
prostora on se ne opisuje precizno, ne!o sve ostaje na razini
Fenina na!a)anja. 0joj se #ini da se nala u nekakvu podrumu, potom
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
8/23
zaklju#uje da su oko nje sanduci, nalazi i nekakvu knji!u, te je to
i dodatno zbunjuje, i zato se i ne iznenadi mno!o kad u tom
nejasnom svijetu napokon nai)e na kr#mu. Grijeme je neodre)eno
utoliko to se ne zna to#no koliko du!o je Fena lutala kroz tamu, a
moemo tek slutiti da je to moralo trajati od #asa njezine smrti do
poslije po!reba. B dru!u ruku, s obzirom na to da ona nije mo!la
biti pokopana odma" poto je umrla, ne!o je morao proi bar jedan
dan, radnja se malo poslije vraa u vremenu, jer u njoj pratimo
Eovjeka koji putuje kui, a otputovao je jo iste one noi kad se
odi!rala scena u "otelu. =otom opet dolazi vremenski skok, jer
Eovjek se C valjda odma" poto je sko#io pod vlak, ili neko vrijeme
nakon to!a C pridruuje Feni u podzemlju. +sim to!a, Fena u jednom#asu, prisjeajui se svo!a djetinjstva, #uje i !las svoje majke, a
potom vidi po!reb, za koji ne znamo je li njezin vlastiti ili #iji
dru!i 3moda EovjekovH4. adi se, o#ito o mijeanju vremenski"
razina.
li moda o mijeanju razina zbiljeH $er, u tom se
Dantasti#nom svijetu ne razlikuju stvarno i nestvarno, istinsko i
zamiljeno. Aako je mo!ue da su vizije iz djetinjstva samo Fenina
subjektivna predodba, koja se odma" i prikazuje pred !ledateljem*
o#ito je neto takvo u tom svijetu mo!ue. Kao to su u njemu
mo!ue i dru!e Dantasti#ne stvari na po#etku prizora Fena izlazi
iz lijesa, kao da taj lijes nije zatrpan zemljom, i potom luta po
podzemlju, kao da je to posve prirodno. Tu, o#ito, vladaju
dru!a#ije zakonitosti ne!o u zbiljskom svijetu u kojem je pri#a
po#ela.
0ije zato #udno to ostaje potpuno nejasno 3a moda je inamjerno stavljeno u sumnju4 !dje se taj svijet uope nalazi. $er,
on o#ito ima u isto vrijeme i materijalan i nematerijalan karakter.
Fena, naime, u za!robnu kr#mu dospijeva pjeice* Eovjek, nasuprot
tome, biva onamo dovezen brodom, onako kako to biva u !r#kom mitu.
Fenina je posmrtna sudbina, dakle, neto jednostavnija,
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
9/23
materijalisti#kija od Eovjekove, jer, za razliku od nje, on onamo
stie uz posredovanje kulturne inDrastrukture.
:tie on iz stvarno!a svijeta, u kojem se nalazio dok je Fena
lutala podzemljem. $er, u istom tom sredinjem dijelu drame, on
putuje vlakom, i ondje !a zatje#e kobna vijest o Feninoj smrti. =ri
tome se opet, kao i u prikazu "otela, jako inzistira na
realisti#nosti to!a prizora, i to ne samo po tome to se u
didaskalijama na!laava da se #uje zvuk eljeznice i da pokraj
prozora prolijeu iskre iz lokomotive. =rizor je realisti#an
najprije po izboru Eovjekovi" suputnika, koji kao da ele
predstaviti sve drutvene slojeve. +nda, tu su si!nali suvremene
civilizacije, kao to su npr. krialjke ili raz!ovori o ratovima io zdravlju. 0apokon, spominju se i stvari s kojima se ljudi u
obi#nom, svakodnevnom, ovozemaljskom svijetu obi#no !njave nekome
u kupeu smeta du"anski dim, a Eovjeka samo! mu#i zubobolja. +#ito
se eli pokazati kako se ljudi u ivotu ozbiljno bave banalnostima,
i ne slutei kako lako mo!u promijeniti svijetom, i kako im se brzo
mo!u postaviti najdalekosenija metaDizi#ka pitanja.
Bpravo se na tome inzistira u #asu kad se Eovjek ubija on
svoju odluku donosi napre#ac, !otovo iz inata, izravno prelazei iz
svijeta krialjaka, zubobolje i dnevni" novina u smrt i u ono to
#eka ljudsko bie nakon smrti. Kao to je Fena na!lo prela iz
jedno!a svijeta u dru!i 3iz ovozemaljsko!a u za!robni, ali i iz
realno!a u Dantasti#ni4, isto #ini i Eovjek. 0je!ovo nesnalaenje u
tome svijetu, me)utim, nee nam biti prikazano. Mo!ue je da je i
on ispo#etka bio zbunjen kao i Fena, mo!ue je da je lutao, ali to
ne doznajemo nakon nje!ova skoka pod vlak, radnju opet pratimo izFenine perspektive, i ona u tom svijetu do#ekuje Eovjeka. Tu se
me)u njima zbiva zavrni prizor.
8
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
10/23
zme)u dva svijeta, dakle C izme)u stvarno!a i Dantasti#no! C
postoji odnos istovremenosti i paralelnosti, ali i odnos
me)usobno!a i!noriranja dok su ivi, ljudi ne misle da e
umrijeti* kad umru, ne sjeaju se vlastito!a ivota. 'li, po svemu,
smrt nalikuje na ivot, pa su tako ljudi osu)eni da sva!da iznova
ive istu sudbinu, ili su barem mukarci i ene osu)eni da se
stalno vraaju u istu s"emu me)usobni" odnosa.
Bpravo se na tome inzistira u posljednjem, za!robnom dijelu
teksta. +no to se izme)u Eovjeka i Fene u tom se!mentu pri#e
do!a)a tako)er je zasnovano na Dantasti#nim pretpostavkama. 'li, to
vie nisu Dantasti#ne pretpostavke koje bi se ticale svijeta u
kojem se nji" dvoje nalaze jer one su iste kao i u sredinjemse!mentu, !dje smo, preko Fene, upoznali taj svijet ne!o su to
Dantasti#ne pretpostavke koje se ti#u nji" sami", kao likova u
drami i kao ljudski" bia. ma i" tri.
=rvo, Eovjek i Fena ne sjeaju se svoje zemaljske
e!zistencije. 0a tome se u tom dijelu drame inzistira, i to je
jedna od !lavni" njezini" pretpostavaka, te bez nje ne bi bilo
mo!ue dovesti radnju do kraja. &a se ne sjeaju svo!a prijanje!
ivota, vidi se po tome to ni Fena ni Eovjek ne znaju kako su
umrli niti zato, a ni u kojim okolnostima 3premda neke kr"otine
znanja o tome ipak imaju4. ' po!otovo se to vidi po #injenici da se
ne sjeaju jedno dru!o!a. +ni su jedno dru!o otjerali u smrt, ali
se pri ponovnom susretu ne prepoznaju, a Eovjek #ak dobiva i novo
ime ;ospodin. Time se na!laava kako Fena ne zna tko je on, kao
to ni on ne zna tko je ona6. %ez te pretpostavke, dakako, nji" se
dvoje ne bi mo!li iznova upustiti u i!ru zavo)enja, niti bi bilomo!ue da se na!lasi kako pri#a opet po#inje ispo#etka.
Ta amnezija djeluje Dantasti#no zato to nije potpuna, i to je
dru!a vana pretpostavka ovo!a dijela teksta. $er, nije jasno po
60ije bez zna#enja to njoj ostaje !eneri#ko ime Fena, a on dobiva drutvenoime ;ospodin, premda e, dakako, u zemaljskom raju, pri koncu drame, obojeopet biti svedeni na svoj spol.
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
11/23
kojem su kriteriju Fena i Eovjek neto upamtili, a neto dru!o
zaboravili. Gidjeli smo ve da se Fena ne sjea zato je i kako
umrla 3tek to joj se ma!lovito javlja nekakav "otel i kia4, ali
se zato prisjea vlastite mladosti tako ivo da njezina sjeanja i
!ledatelji vide i #uju. Eovjek se, u dru!u ruku, neodre)eno sjea
eljeznice, ali ne zna da !a je ona stajala ivota* no zato ima
vrlo iz!ra)ena miljenja o ljubavi i mukoenskim relacijama,
miljenja do koji" se mo!ao dovinuti samo iskustvom. ' ipak, on to
iskustvo zapravo nema, jer se ni svo!a ivota ne sjea, niti zna
tko je u njemu bio. Fena i Eovjek, dakle, pamte ono to je
sporedno, a ne ono to je doista vano.
Klju#na je ipak trea Dantasti#na pretpostavka ovo!a dijelateksta. Fena i Eovjek ne ponaaju se u daljnjem razvoju radnje ni u
skladu sa sjeanjem, ni u skladu sa zaboravom, ne!o po nekoj treoj
lo!ici, koja nadilazi i nji"ov zemaljski i nji"ov za!robni ivot,
jer je naprosto sudbinska. Fena se ne pribliava Eovjeku zato to
je zaboravila zemaljsko iskustvo, ne!o zato to joj je zadano
3njezinom naravi, njezinim kozmi#kim poslanjem4 da se upravo tako
ponaa. To se vidi po dranju Eovjekovu on sluti da je ono to se
me)u njima zbiva ponavljanje ne#e!a to se ve jednom do!odilo 3o
toj slutnji on i izravno pro!ovara47, ali svejedno ne moe odoljeti
Feninu zovu. =ri tome se inzistira na banalnosti 3ali i na dubokoj
usa)enosti4 motiva koji vode jedno i dru!o Eovjek bio "tio da !a
netko razumije, a Fena bi "tjela da nekome bude inspiracija. Tako
su C Krlein je skepti#ni zaklju#ak osu)eni na to da se ponovo
zblie i opet jedno dru!ome nanesu bol.
'li, tako)er i da postanu simboli#ni. $er, to nji"ovo ponovozbliavanje odvodi i" u 5emaljski raj. =oto su se iznova zdruili
i C ako se tako moe rei C zaljubili, Fena i Eovjek odlaze u
7
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
12/23
obasjani krajolik, u kojem, o#ito, ponovo biva otvoren vje#ni kru!
spolovi, prvi !rije", i sve to potom slijedi. Tu je i dramatur!ija
i lo!ika stavljena u slubu poruke ta se poruka i eksplicitno
iz!ovara 3iz!ovara je dodue, Kelner, o #emu e jo biti
podrobnije!a !ovora4, a njoj je rtvovana i smislenost zbivanja.
$er, tu, na kraju, autor se vie ne osjea obaveznim da ita
objanjava, pa nam tako i uskrauje !lavne inDormacije o 5emaljskom
raju. 0ije jasno u kakvom se topo!raDskom odnosu on nalazi prema
podzemlju, kako se stie s jedno! mjesta na dru!o i pod kojim
uvjetima to biva mo!ue, kao to nije jasno ni to kako se zemaljski
raj ponovo pretvara u "otelsku sobu. @antasti#na dimenzija tu je
posve prevladala i ona daje komadu nje!ov zavrni smisao.Moda nije nevano ni to to se i ta vizija C kao i niz dru!i"
motiva C poziva na stanovite kulturne i mitoloke obrasce, na ono
to je #itatelju i !ledatelju ve otprije poznato. Bpravo na to
treba se sad ukratko osvrnuti.
6
Kao to ima tri temeljna dijela, tako komad ima i tri
svjetonazorska uporita, koja ujedno i!raju i ulo!u dramaturki"
impulsa u radnji. Ta su uporita judeokransko, anti#ko i
materijalisti#ko.
0a koji se na#in pojavljuje judeokranska batina, jasno je,
kao to je jasno i to da je ona tu najvanija. =onajprije, drama se
zove Adam i Eva, to zna#i da %iblija 3i u njoj Knji!a postanka4
bivaju za nju vaan intertekst bez koje!a se komad ne moerazumjeti. Bpravo zato, ta se svjetonazorska komponenta pojavljuje
i u zavrnici komada Eovjek i Fena odlaze u neto to je 5emaljski
raj i time se djelu daje poanta. 0a taj se na#in komentira i tekst
i intertekst. Tekst tako to se poru#uje sve se opet ponavlja i
kree ispo#etka* a intertekst tako to se kae i zemaljski raj, i
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
13/23
povijest ljudsko!a roda, mo!li su zapo#eti od bilo koje!a para*
zapravo uvijek doista i zapo#inju.
&ru!o je uporite anti#ko i maniDestira se u samo jednom, ali
vanom motivu Eovjek stie u podzemni svijet brodom, a to je o#ita
asocijacija na ?aronovu la)u i na cijelu pri#u koja je uz nju
vezana. Krlea je, dramaturki !ledano, sasvim lako mo!ao i bez
to!a motiva* ali on mu je, reklo bi se, bio potreban iz dva
razlo!a, jedno!a te"ni#ko!a, a jedno!a na#elno!. Te"ni#ki je razlo!
u tome to se eljelo da Fena i Eovjek sti!nu u podzemnu kr#mu na
razne na#ine i raznim putevima, pa se tako pojavio brod. 0a#elni je
razlo! u tome to se s to!a anti#ko! mjesta 3na koje se stie
?aronovom la)om4 lako dospijeva u judeokranski 5emaljski rajeli se dakle, rei ili da je u smrti sve izmijeano, ili da
nijedna reli!ija niti mitolo!ija nije u pravu kad nas u#i kako na
dru!om svijetu stvari zapravo iz!ledaju.
Tree je uporite materijalist#ko, ili, ako se "oe,
a!nosti#ko. :vijet koji se prikazuje u prvom dijelu teksta, a
djelomi#no i u nje!ovoj sredinjici 3scena u vlaku4 nije samo
svijet svakodnevice, ne!o je to i svijet bez metaDizike. To je
svijet u kojem se ne ra#una na za!robni ivot, a postojanje ili
nepostojanje to!a ivota nije drutvena, ne!o privatna #injenica,
koja na odvijanje zemaljski" posala nema nikakva utjecaja. $edino u
materijalisti#kom svijetu mo!ua je po#etna scena izme)u Eovjeka i
Fene u "otelu 3jer su oni jedno dru!ome i raj i pakao4, i jedino u
tom svijetu bivaju relevantna ona pitanja koja mu#e to dvoje ljudi.
Btoliko je onda kontrast izrazitiji kad se pokae da iza to!a
svijeta ipak postoji i neki dru!i, premda neo#ekivan.:vako od ovi" svjetonazorski" uporita na svoj na#in djeluje
na radnju, ali se odlu#no moe rei da ona izravno ne proizlazi ni
iz jedno!a od nji". adnja se svodi na Datum stvari se ne zbivaju
ni po materijalisti#kom, ni po anti#kom, ni po judeokranskom
obrascu* one se zbivaju po nekom planu koji je unaprijed zadan, ali
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
14/23
iza nje!a C reklo bi se C ne stoji nikakva boja volja, niti uope
kakva racionalna zamisao, ne!o slijepa sila elemenata. =oruku
teksta, naime, nije nimalo teko razabrati* ona !lasi na svijetu
se stalno vraa isto, ili barem tako biva u odnosima izme)u
spolova. +d to!a vraanja ne moe se pobjei, jer nam je ono
zadano, u!ra)eno i zauvijek namijenjeno. +no nas prati i na ovome i
na onom svijetu, a upravo to C ta neznana sna!a C tjera svijet
naprijed, jer C sluti se C mukarci poduzimaju povijesne pot"vate
da bi se pokazali pred enama, a ene sve na svijetu #ine radi
mukaraca. 0ji"ova subjektivna volja pri tome je posve nevana.
:vime, dakle, upravlja Datum, kojem nije mo!ue razabrati ni
porijeklo ni namjere. 'li, da on postoji, nesumnjivo je. $er,nje!ovi su predstavnici utjelovljeni na pozornici, i na vidljiv
na#in utje#u na radnju. Bpravo o njima trebalo bi sada neto
kazati.
7
+sim Eovjeka i Fene, pojavljuju se u komadu jo i dru!i
likovi, poput suputnika u vlaku, ljudi na sprovodu itd* ti su
likovi me)utim, o#ito sporedni, pa su i svedeni na re#enicu ili
dvije. :vi osim jedno!a, koji ima tri imena i tri Dunkcije, a
#etiri inkarnacije to su Kelner i Eovjek u crnom u "otelu, Eovjek
s lulom u vlaku i Kelner u podzemnom svijetu. B popisu osoba Krlea
izri#ito na!laava da je sve to jedno lice, to zacijelo zna#i
kako treba da i" i!ra i isti !lumac. azlozi tome sasvim su o#iti
ti likovi zapravo pokreu radnju, pa da nji" nema, ona se ne bi ni
razvijala, ne!o bi sve bilo tek beskrajna sva)a izme)u Eovjeka iFene.
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
15/23
Eovjek s lulom, obavijesti Eovjeka da se Fena ubila i tako !a
navede da se i s(m ubije. B treem dijelu Kelner ne utje#e bitno na
radnju 3jer radnji to vie nije ni potrebno4, ali zato daje zavrnu
rije#, poput kakva rezonera, i u toj replici kao da iznosi autorovo
vlastito miljenje i poruku nje!ova teksta
'udna li su ta djeca hotela i espresnih vo(ova i abortusa)
Oni se sada cjelivaju djeviansi* ao da se niada po!derali nisu)
Kao da nije tela rv i(me+u njih i ao da ne ,e opet te,i rv
i(me+u njih) Sada su be(glavo pali u dubljine svojih crijeva* a (a
minutu opet ,e padati i( petoga ata u grob i trovati se i
strijeljati i bacati pod otae vlaa* prolinjati* i opet padati
ni!e* dublje* u svjetove dalee* u (vje(dane prostore* dalje* u!ivot* u !ivot) - uvije tao i dole tao. - (a/to tao. 'udna li
su ta djeca hotela* espresnih vo(ova i abortusa)0
Tri su za!onetna lika, dakle, predstavnici ono!a Datuma koji
upravlja zbivanjima izme)u spolova. 5a nji" same taj Datum ne
vrijedi, ili, ako vrijedi, vrijedi na dru!a#iji na#in ne!o za
Eovjeka i Fenu. +ni su, u nekom smislu, izvan kola na kojemu se
svijet vrti, ali su zaposleni nje!ovim okretanjem, pa ni sami nisu
slobodni. 5ato Kelnerova zavrna replika ima oblik kru!a, u njoj se
na kraju ponavljaju po#etne rije#i.
$er, radi se tu upravo o vrtuljku, i do to!a kao da je Krlei
osobito stalo. +n, naime, inzistira na dramatur!iji kru!a, i to je
!lavna dosjetka nje!ova komada1>. $er, o#ito se eli kazati kako se
na kraju drame stvari vraaju opet na po#etak, u vrijeme prije
ono!a trenutka kad su se Eovjek i Fena sva)ali pokuavajui se
rastati, ali isto je tako jasno da i do te sva)e opet mora doi,kao to mora doi i do katastroDe.
9:tr. 278.105apaaju to svi prije spomenuti komentatori ove drame* ;aparovi na str.2. svoje knji!e to zove ru!no odre+enom dramatur/om struturom, a Aasi na11. str. svoje fabulativnom ru!nicom, dok %ranko ?eimovi !ovori o(atvorenom rugu3str. --2 prije spomenute knji!e4.
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
16/23
Taj nam kru! Krlea predo#uje radnjom, dekorom i dijalo!om.
adnjom tako to se Eovjek i Fena ponovo povezuju. &ekorom tako to
i" i ispod zemlje do#ekuje u!ostiteljski lokal, dakle mjesto sli#no
onome "otelu koji je na ovom svijetu bio prizorite nji"ova
posljednje! susreta. &ijalo!om pak tako to Eovjek i Fena !ovore u
posljednjoj sceni na vrlo sli#an na#in i u sli#nom povienom tonu
kao i u uvodnoj, tek to je uzrok tome tonu sad nada i radost, a ne
o#aj i bezna)e kao tamo. =onavljanje i bezizlazje po tome se
najbolje vidi ne samo da se ne moe nita u#initi, ne!o se ne moe
nita novo ni rei.
Krlea je zacijelo bio svjestan da tom tvrdnjom ne izri#e
nita novo. $er, takve misli C pa i na sli#an na#in C izricali suve i dru!i prije nje!a. 0je!ova je drama plod svo!a vremena i
svo!a literarno! konteksta.
Kad se Adamu i Evi nastoji odrediti idejni kontekst 3prije
sve!a me)unarodni4, onda je dobro zapaziti u drami stanovitu
asimetriju. Koliko !od, naime, da se autor trudi ravnopravno
rasporediti krivnju na oba pola jednadbe 3i na oba spola4 a o
tome svjedo#i i zavrna Kelnerova replika u kojoj mukarce i ene
naziva djecom 3dakle nezrelim i neod!ovornim biima4 ipak je
jasno da je za nji"ovu zajedni#ku nesretnu sudbinu malo vie kriva
enska strana. To se vidi po okolnosti da u prvom se!mentu teksta C
koji se zbiva u "otelu C zapravo samo mukarac iznosi svoje
ar!umente, dok Feni jedva da to biva omo!ueno. +na to na nekolikomjesta pokuava, ali su njezine izjave stalno iste, u njima nema
mno!o lo!ike, svode se na neke ma!lovite emocije, i zapravo samo
daju Eovjeku la!vorte da nastavi dalje sipati ono to Feni zamjera
i zbo! #e!a je mora ostaviti. stina jest da oni likovi koji
pokreu radnju 3Eovjek u crnom, Eovjek s lulom i Kelner4 s jednakim
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
17/23
saaljenjem i jednakom superiornou !ledaju i na Eovjeka i na
Fenu, ali ipak ostaje dojam da je mukarac malo vie u pravu, ako
ni zbo! #e!a dru!o!, a onda zato to je svoje razlo!e kadar
Dormulirati, dok Fena djeluje iracionalno. 0apokon, i sama
#injenica da nji" dvoje zavravaju u 5emaljskom raju, jasno !ovori
na koju e stranu va!a prete!nuti u biblijskoj pri#i ena je kriva
za sve, jer je prva bila neposluna %o!u i ubrala plod sa stabla
spoznaje dobra i zla. sto#ni je !rije", dakle, ponajvie na njoj.
' takvo stajalite C premda ne nuno s takvom svjetonazorskom
pozadinom C bilo je i popularno i literarno plodonosno u doba kad
se Krlea Dormirao kao pisac i kao #ovjek. Knjievni" tekstova na
motiv vje#no ensko!a, na motiv animalne enske prirode i na motivenske krivnje za muku propast, napisano je u %e#u i dru!dje
bezbroj, pa i dramski". Takvo je stajalite zadobilo najmanje jednu
slavnu DilozoDsku razradu i bar jedno #uveno dramsko uobli#enje.
@ilozoDska je razrada djelo +tta Jeinin!era, koji u svojoj
knjizi Spol i arater""iznosi misao o enskoj bliskosti prirodi, o
enskoj iracionalnosti i manjoj vrijednosti, a u krajnjoj liniji i
o enskoj krivnji. Ta je knji!a bila i u nas popularna i Krlea se
nesumnjivo s njom susreo, a nije isklju#eno da !a je ona navela i
da pose!ne za dru!om sli#nom literaturom.
&ramsko uobli#enje to!a odnosa prema enskoj polovici svijeta
najizrazitije je, dakako, kod :trindber!a, u nje!ovim djelima poput
Gospo+ice 1ulijeili Oca, !dje se ena uzdie do simbola sve!a to
je demonsko i opasno. &a je Krlea cijenio :trindber!a, zna se, ako
ni po #emu dru!ome, po nje!ovu osje#kom !ovoru iz 192., !dje
upravo :kandinavce isti#e kao poeljan uzor12
. Bostalom, o Krleinoj11B %e#u je ta knji!a izala prvi put 19>-. 0a mo!unost da se Krlea upravonjome inspirirao C i to ba u Adamu i EviC upozorava Giktor Fme!a# na 19.stranici svoje!a djela 2ea moderna, 5a!reb 199. Fme!a# je i autor natukniceo Jeinin!eru u . svesku Krle!ijane35a!reb 1999., str. 8284, te ondje citirajedan pozitivan Krlein sud o austrijskom DilozoDu iz 19-/., i dovodiJeinin!erove ideje u vezu s Adamom i Evomi Maseratom.12 Kae on to!a 12. travnja 192=rirodno je dakle da sam kaodvadeseto!odinji de#ko #itao vie vede, dekadente, :trindber!a i Jedekinda
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
18/23
vezi sa :trindber!om postoji i jedna izvrsna studija autor joj je
van :lamni!, koji ju je publicirao jo 197>1-.
:ve to, dakako, ne zna#i da je Krlea napisao Adama i Evukako
bi izrazio sla!anje s Jeinin!erovim ili :trindber!ovim idejama.
&apa#e, reklo bi se da je on tu dimenziju nastojao zatomiti, jer
nje!a manje zanima tko je kriv za nesreu, a vie !a interesira
Denomenolo!ija same nesree. 0je!a je, ako se smije tako rei,
privukla Datalna simetrija ljudske sudbine 3bar kad se radi o
odnosu me)u spolovima4, pa mu je zato i komad simetri#an 3kao to
smo vidjeli4, a simetri#no je i mjesto to!a komada u Krleinu
opusu. +vo posljednje treba sada pokazati.
9
Eini se da drama Adam i Evazauzima u Krleinu opusu ono isto
mjesto koje su samoj toj drami zauzima sredinji dio, koji se zbiva
djelomi#no na ovome, a djelomi#no na onom svijetu. Gidjeli smo,
doista, da se u tom dijelu teksta paralelno prate sudbine Fene i
Eovjeka, te da nji" dvoje traju u dva razli#ita ambijenta, za koje
vrijede razli#ite zakonitosti i razli#ite narativne pretpostavke.
ne!o enou ili Mirka %o!ovia. :tr. 7-9. spomenuto!a izdanja.13ad se zove :trindber!ov LneonaturalizamL i Krleine Legende, a objavljenje u zborniku 3rvatsa nji!evnost prema evropsim nji!evnostima 3ur. '.@laker i K. =ranji4, 5a!reb 197>., te poslije u knjizi Sedam pristupa pjesmi,ijeka 196. :lamni! u toj studiji upozorava i na vezu Adama i Eve sa:trindber!om, jer kae da Krlea ne ide u obradi lika ene u ekstrem kao:trindber!, ali pojedini prizori Adama i Evezvu#e nesumnjivo strindber!ovskiljubav kao elja za unitenjem partnera, p r o d i r a n j e, ljubav kaonadmetanje i izazov 3isticanje :lamni!ovo, str. 18/. rije#ko! izdanja4.5animljivo je jo spomenuti da :lamni! citira i jedan ulomak iz $avnih dana,iz koje!a slijedi kako je Krlea svaku mizo!iniju C pa i uzore koje ovdje
spominjemo C bio nadmaio jo 1917., kad je 1-. prosinca napisao ove rije#i5a beletristi#ke motive !ovoriti ili pisati danas o 'psolutnom Fenstvu naDormulu Jeinin!er:trindber!=rzbszeNski, !lupo je 3Sabrana djela, svezakjedanaesti i dvanaesti, 5a!reb 1986., str. --94. To se razmatranje nastavlja idalje, pa se !ovori i o Drancuskoj koncepciji enstva, te moe biti i #udnoto je Krlea nekoliko !odina nakon ti" rije#i ipak napisao dramu po Dormulikoju ovdje ironizira. +d!ovor, mislim, treba traiti u #injenici da $avni danizapravo nisu posve autenti#ni, ne!o da je Krlea, pripremajui knji!u, totamijenjao u svojim starim zapisima, te je tako moda bilo i s ovimrazmatranjem.
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
19/23
Eovjek se u tome #asu nalazi u realisti#kom, prepoznatljivom,
empirijski provjerljivom svijetu, dok se Fena kree u svijetu
Dantasti#nom i prili#no Dluidnom. 5ato bi se mo!lo kazati da su i
dramaturki temelji dvaju svjetova razli#iti, te da se u njima
radnja razvija na razli#ite na#ine, a dramati#nost postie
razli#itim sredstvima.
=o #emu je to sli#no stanju u Krleinu dramskom opusu, jedva
da je potrebno posebno dokazivati. B tom je opusu, doista, najprije
bila Daza1/koju bismo mo!li usporediti s onim to se zbiva u treem
dijelu Adama i Eve. Tu se empirijsko iskustvo nije ozbiljno uzimalo
u obzir, ponajvie zato to se radnja i nije zbivala u
suvremenosti, ne!o obi#no u nekom dalekom vremenu 3Saloma, Legenda,Michelangelo, Kolumbo4. kad se jest zbivala u suvremenosti, kao
npr. u Golgoti ili Kraljevu, ta radnja nije teila realisti#kom
slikanju materijalno!a svijeta ili drutveni" odnosa, ne!o se
razvijala po vlastitoj, poetskoj lo!ici, u kojoj je kauzalnost
dru!a#ija ne!o u obi#nom iskustvu, a i vodi prema dru!a#ijim
is"odima. =otom je dola dru!a Daza, u kojoj se radnja po#ela
zbivati u suvremenom svijetu, teilo se slikanju #injenica to!a
svijeta, razmiljalo se o drutvenim zakonima i o utjecaju
materijalni" okolnosti na te zakone. Ta Daza obu"vaa drame poput
4ujaa, Golgote, Galicije, a onda, dakako, i cijeli !lembajevski
ciklus.
B tim je dvjema Dazama, osim mjesta i vremena radnje, te
ope!a odnosa prema iskustvenoj zbilji, razli#it jo i cijeli niz
dru!i" komponenata, od koji" ovdje vrijedi spomenuti u jednu ruku
likove, a u dru!u stil.B prvoj Dazi, likovi su vrlo openiti, oni su vie tipovi ne!o
karakteri, obi#no su reprezentanti neke ideje, neko!a ljudsko!
tipa, neke proDesije ili neko!a povijesno! stanja. Tako biva u svim
14+ Dazama u Krleinu opusu, v. u Aasievu djelu o mladom Krlei, a osobito uknjizi $ana Jierzbicko!a Miroslav Krle!a, 5a!reb 19>.
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
20/23
ranim dramama, uklju#ujui #ak i Michelangela, !dje su likovi moda
ipak najbolje proDilirani. Tra!ove takve koncepcije nalazimo i u
Adamu i Evi, pa nee biti slu#ajno to !lavni likovi nose samo
!eneri#ka imena, dok se ostali pojavljuju kao reprezentanti
drutveni" !rupa 3;eneral, +patica, Tr!ova#ki putnik4. B dru!oj
Dazi, likovi postaju karakteri s izrazitim osobnim crtama. Gie im
nije primarna Dunkcija da budu nosioci ideja niti da neto
reprezentiraju, ne!o postaju stvarne osobe, #ije individualne
karakteristike bitno djeluju na radnju. 'ko i jesu za neto
tipi#ni, onda je to tipi#nost vie!a reda, suptilnija i sloenija
od one prije.
sto je i sa stilom. B prvoj Dazi stil je izrazito emotivan,pri #emu nije rije# o emocijama likova, ne!o o emocijama samo!a
kaziva#a. :vi likovi !ovore na isti na#in svi rabe mno!o kratki"
re#enica, mno!o uzvika, svi imaju u biti isti prili#no istan#ani
senzibilitet, svi su sposobni za lucidne opservacije, bez obzira na
to jesu li !enerali ili slu!e. Ta visoka emocionalnost mo!la bi,
dodue, dolaziti i otuda to se u tim dramama i prikazuju vrlo
napeta i uzburkana zbivanja* ipak, da je ona zapravo autorova a ne
pripada likovima, svjedo#i okolnost da su na isti na#in pisane i
didaskalije izme)u nji" i replika postoji potpuni kontinuitet, to
zna#i da je cijeli tekst zapravo izraz autorove subjektivnosti.
&ru!a#ije je u kasnijim dramama ondje se likovi nastoje
karakterizirati !ovorom, dok se stil primjeruje dramskoj situaciji
koja se prikazuje. stina jest da Krlei takva karakterizacija ne
polazi uvijek za rukom, pa mu se #esto C #ak i u !lembajevskom
ciklusu C do!a)a da mu svi likovi !ovore sli#no* nema, me)utim,nikakve sumnje da bi ono to !ovore trebalo biti izraz nji"ovi"
vlastiti" misli i osjeaja, a ne autorovi". To se vidi i po
#injenici da su u tim dramama didaskalije doista te"ni#ke upute, a
ne literarni tekst.
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
21/23
B Adamu i Evi C kao to se i ovdje vidjelo C nalazimo
karakteristike i jedno!a i dru!o!a stila18, kao to nalazimo i
likove jedne i dru!e vrste. Gjerujem da to dolazi otuda to je taj
tekst nastao u doba kad se Krlea u svojim dramskim tekstovima stao
okretati zbilji 3kao to joj se ve prije okrenuo u novelistici4.
:talo mu se, dakle, #initi kako nije dovoljno !ovoriti na pozornici
o idejama, niti crtati likove koji su reprezentanti ideja, kao to
nije uvjerljivo i dramski eDikasno smjetati radnju u daleke
krajeve i u okolnosti o#iene od svake natru"e svakodnevlja. :ad
se on C rekao bi" C po#inje pitati kako one velike ideje kojima se
do tada bavio postoje u obi#nom ivotu, i kako se u toj zbilji
maniDestiraju. Kako u njoj dramski Dunkcioniraju i kako se napozornici mo!u prikazati. 5ato e se nje!ov interes kretati sve
vie u smjeru zbilje, pa e u nekima od komada iz dvadeseti" !odina
C npr. u GolgotiC jo operirati s velikim, mitolokim motivima, da
bi i" poslije zapustio i da bi se u najboljim svojim dramama sasvim
posvetio zbilji.
+ tom procesu tekst Adam i Evalijepo svjedo#i. +n ne samo da
svjedo#i o tome prijelazu16, ne!o se C svojim neobi#nim
karakteristikama C !otovo uzdie do nje!ova simbola.
1>
Kako je, dakle, na#injena drama Adam i EvaH +d!ovor je
paradoksalan nije uope na#injena. +na se naprosto do!odila,
nastala je spontano i utoliko je dra!ocjenija kao dokument, ako i
15Kae %ranko ?eimovi ako, naime, Krlea u ovoj drami o#i!lednije ne!o usvim ostalim le!endama tei sintezi i simbolu, on posveuje daleko veupozornost individualizaciji !ovora ne!o to je to dosad #inio 3str. -694.16&a drama Adam i Evaima prijelazni karakter, upozorio je C premda uz!red C
ve &onat u svome spomenutom radu, jer je naziva !rani#nim djelom prvo!adramsko! ciklusa 3str. 9> spomenute knji!e4* %ranko ?eimovi pak tvrdi da3kao to4 smioni prijelazi iz zbilje u realnost 3...4 povezuju Adama i Evusazna#ajem i izrazom le!enda, tako i ti psi"oloki dijalozi navijetavaju buduaKrleina dramska djela 3str. -7>4.
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
22/23
ne spada me)u literarno najvrednije Krleine literarne tekstove. 0e
vjerujem, naime, da je Krlea ita u vezi s tim djelom racionalno
planirao. 0ije, razumije se, planirao da ta drama bude C u
dramaturkom i smisaonom po!ledu C prijelaz iz jedne u dru!u Dazu
nje!ova stvaralatva* nije to planirao jer naprosto nije mo!ao
znati kakve e mu ideje u iduim !odinama padati na um, niti kako
e se nje!ov opus razvijati. 'li, nije on planirao ni onakvu
strukturu Adama i Eve kakvu smo ovdje nastojali to podrobnije
opisati ta je drama sama od sebe dobila onaj iz!led koji je na
kraju dobila.
Takvo se miljenje ovdje ne mora potkrepljivati dobro poznatom
#injenicom da Krlea C barem u mladosti C nije imao precizne nacrtesvoji" tekstova, ne!o je putao da se oni razvijaju po vlastitoj
lo!ici, pa mu se zato i do!a)alo da koji put s(m sebe demantira, da
ono to se zbiva na dvadesetoj stranici ne bude u skladu s onim to
se zbilo na petoj. 0ije to potrebno zato to ovakav iz!led Adama i
Eve, proizlazi iz ono!a to se tim tekstom "tjelo kazati, iz ono!a
to je nje!ova temeljna ideja. ' temeljnu smo ideju ovdje C koliko
!od u simpliDiciranom obliku C ve spomenuli "tjelo se kazati kako
odnosi me)u spolovima izazivaju patnju, kako se u njima nita ne
mijenja i kako se na toj vrtnji u kru!u i s(m svijet zasniva, pri
#emu nema nikakve razlike izme)u najvii" i najnii" razina izme)u
'dama i
-
7/25/2019 Pavao Pavlic Adam_i_eva.doc
23/23
dakle, izrei razmjerno jednostavnu misao 3i k tome ne osobito
novu, ali moda sada, u dvadeset devetoj !odini ivota,
potkrijepljenu vlastitim iskustvom4, Krlea je morao svoju dramu
voditi onako kako ju je vodio.
=ri tome se djelomi#no oslonio na svoje prijanje drame, a
djelomi#no zakora#io u neto novo. Teko je rei je li u to novo C
u zbilju zaao zbo! potreba teze koju je elio iznijeti, ili !a
je interes za novo C zbilju C i doveo do upravo takve teze.
Gjerojatno je u pitanju i jedno i dru!o. %ilo kako bilo, drama Adam
i Eva svjedo#i o tome prijelazu, i svjedo#i upravo spontanou
svoje!a nastanka i svojim osobinama koje su iz te spontanosti
proizale.=a, ako za nju danas nemamo mno!o interesa ni zbo! njezini"
ideja, ni zbo! njezini" literarni" vrijednosti, mo!la bi nam biti
zanimljiva kao dokument o razvoju Krleina dramsko! opusa.