Download - Orijentalizmi u romanu Prolom Branka Ćopića
Orijentalizmi u romanu PROLOM Branka ĆopićaDiplomarbeit vorgelegt von Selma Toromanović
am Institut für Slawistik
Begutachter Univ.-Prof. Dr. Branko Tošović
Diplomski rad rađen pod navedenom temom sastoji se iz šest dijelova:
Uvod
Leksičke pojave
Fonetsko-fonološke pojave
Morfemsko-morfolške pojave
Orijentalizmi u romanu PROLOM Branka Ćopića
Zaključak
Uvod
U Uvodu se govori o porijeklu posuđenica, o načinu na koji su one ušle u naš jezik i kako su opstale u njemu sve do današnjih dana. Riječi orijentalnog porijekla došle su u bhs direktnim putem iz turskog jezika, ali i njegovim posredstvom.
U vrijeme okupacije balkanskih prostora od strane Otomanske imperije, koja je trajala četiri – pet stoljeća, naši prostori obogaćeni su orijentalnom kulturom i običajima. Osim toga, turska vlast je donijela i jezičko bogatstvo, koje je ušlo putem pisane riječi, ali i usmenim putem.
No, bez obzira na okupaciju naših prostora od strane Turaka, mora se naglasiti da orijentalizmi nisu silom nametnuti, niti je njihovo prisustvo narušavalo jezičku normu, niti jezičke osjećaje našeg naroda.
Leksičke pojave
U ovom poglavlju se govori o posuđivanju orijentalne leksike, o njenoj zastupljenosti u našem jeziku, klasifikaciji, frekvenciji, te mjestu u rječnicima.
Orijentalizmi su se najviše koristili u bhs za vrijeme direktnog kontakta s turskim jezikom. U početku su orijentalizmi bili veoma naglašeni i prisutni, no, smjenom generacija, ova leksika biva, izložena novim utjecajima, promjenama, te postepeno blijedi u upotrebi.
Izdvojena su dva najbitnija mjerila prema kojima orijentalizme dijelimo, i to:
pojmovna klasifikacija
klasifikacija prema statusu zastupljenosti
U sklopu ove dvije glavne podjele pobrojani su orijentalizmi zabilježeni u građi Ćopićeva PROLOMA.
Pojmovna klasifikacija
Zanimanja, zvanja, titule
beg, bostandžija, čoban, ćumurdžija, delija, dućandžija, efendija, hajduci, harambaša, hodža, kalfa, larmadžija, meraklije, muhadžir, mušterije, nišandžija, novajlija, pašaluk (zvanje paše), patroldžija, rospija, seiz, sultan, tobdžija, Turčin, Turci, zanatlija
Razni predmeti (kućanski, odjevni…) alati, oružje i sl.
alat, cigarluk, čakšire, čarapa, čaršaf, ćebad, ćuskija, dimije, džep, fes, fenjer, fišek, fildžan, fitilj, furuna, jastuk, kaiš, kalauz (ključ), kalem (olovka, pero), kapija (vrata), kašika, kesa, kova, kubura, kundak, kuršum, kutija, lampa, lepeza, lula, marama, mašala, mašice, minderluk, nišan, papuče, pervaz, peškir, pustekija, sač, sačma, samar, sanduk, sapun, sat, sepet, sofra, soluf, tarabe, tefter, terezija, toljaga, top, torba, tumbas, turpija
Pojmovna klasifikacija
Hrana i piće
kajgana, meze, pirinač, rakija, šećer
Životinje, biljke, razne materije i materijali i sl.
a) Životinje Nisu zabilježeni primjeri ove podjele.
b) Biljke (voće, povrće, cvijeće) čamovina, đubre, kalem, limun, misirača, patlidžani, višnja
c) Minerali, rude i slično ćumur, kreč, sedef
d) Vrste tkanine ahmedija, basma, minder (platno)
Pojmovna klasifikacija
Građevinski pojmovi, arhitektura i sl.
avlija, bedem, bunar, čaršija, česma, ćošak, dućan, dućančić, džamija, kafana, kaldrma, Kalemegdan, kapija (dvor), konak, mahala, majdan, minaret, sofe, šimle, tavan
Nazivi vezani za pojmove iz vremena turske uprave
begluk, kuluk, lopovluk, ordija, pazar, raja, tabor, težakluk
Pojmovna klasifikacija
Nazivi po osobini apstraktne imenice
ašikluci, bekrija, berićet, bezobrazluk, budala, dušmani, džabaluk, fertutma, galama, galamdžija, inat, juriš, kalauz (vodič), kavga, konakdžija, leš/lješ, mangup, melem, muštuluk, peča, rahatluk, selamet, šaljivdžija, šamar, šenluk, šuga, talas, ujdurma, vajda, veresija, zanat, zeman
Sakralna leksika, rodbinske veze i sl.
Allah, babo, burazer, daidža, džemat, džin, insan, komšija, komšiluk, mašala, musliman, nana, pajdaši, selam, selamet
Pojmovna klasifikacija
Ostala leksika
a) Geografski pojmovi jaruga, pašaluk (teritorija jednog paše), sokak, terezija
b) Medicina i slično kičma, pazuho, tabane
c) Muzika Nisu zabilježeni primjeri
d) Novac, mjere i slično dinar, kesa, kila, para, sat (mjera za vrijeme), tabane (stopa za dužinu), vakat
e) Imena Abdulah, Esma, Fehima, Huse, Ibro, Mehmed, Muho, Mujica, Mujo, Murat, Mustafa, Nail, Osman, Ragib, Redžep, Remzija, Salkan, Sarajevo, Selim, Smail, Sulejman, Zaim
Klasifikacija prema statusu zastupljenosti
Frekvencija orijentalizama kod pisaca
Regionalna frekvencija
Frekvencija orijentalizama prema funkcionalnosti I značaju
Frekvencija orijentalizama
Orijentalizmi koji su vrlo frekventni u romanu PROLOM
javljaju se u obliku 41 pojma, od čega imamo znatno više pojavnica. Frekventnost ovih orijenalizama određena je tako što su popisivani samo oni čije se pojavnice javljaju deset puta ili više.
32 imenice ćošak (66), komšija (50), rakija (48) itd.
4 pridjeva avlijski (10), džaba (36), jogunst (13), muslimanski (33)
1 glagol jurišati (11)
2 priloga jok (19), taman (23)
2 riječce/čestice makar (55), vala (55)
Frekvencija orijentalizama
Orijentalizama, koji nisu izrazito frekventni, u romanu PROLOM
ima 37, od čega, također, imamo znatno više pojavnica. Ovdje je frekventnost određena prema pojavnicama koje se javljaju od 5 do 10 puta.
22 imenice bedem (5), čarapa (7), sanduk (9) itd.
8 pridjeva benast (5), mamuran (7), utaban (7) itd.
4 glagola juriti (9), nabasati (5), pohapsiti (5) itd.
2 priloga naero (5), natenane (5)
1 uzvik mašala (6)
Frekvencija orijentalizama
Orijentalizmi koji se rijetko upotrebljavaju u romanu PROLOM
javljaju se u obliku 212 pojmova, od čega, također, imamo znatno više pojavnica. Frekventnost ovih orijenalizama određena je na način da su popisivani pojmovi orijentalizama čije se pojavnice javljaju od 1 do 5 puta.
135 imenica babo (2), čaršav (2), fenjer (1)
39 pridjeva bakarni (1), kovrdžav (1), šugav (4)
31 glagol galamiti (1), šamarati (3), teferičiti (1)
4 priloga barem (1), butum (2), sabajle (1)
2 uzvika aman (2), amin (1)
Razlikovanje orijentalizama prema funkciji i značaju koje imaju u jeziku
Orijentalizmi se međusobno mogu razlikovati i prema funkciji i značaju koje imaju u jeziku. Po tom kriteriju izdvajaju se
riječi koje nemaju sinonime (129 u PROLOMU)
alaj, ama, ašikluci, azur, bedem, begluk, bunar, čakšire, čarapa, česma, čivit, ćelav, ćuskija, dimije, džabaluk, džamija, džemat, džep, fes, fenjer, fišeklija, fildžan, furuna, galamdžija, hambar, harambaša, hodža …
riječi koje imaju sinonime (139 u PROLOMU)
alat = oruđe, avlija = dvorište; babo = otac; bekrija = pijanica; berićet = izobilje; bezobrazluk = nepristojnost; bostandžija = vrtlar; budala = luđak; budalaština = ludorija; burazer = brat, prijatelj; cigarluk = muštikla; čamovina = borovina; čaršija = trg; čaršaf = pokrivač; čoban = pastir; ćebe = biljac; ćošak = ugao,
Morfemsko-morfološke pojave
U ovom poglavlju govorimo o transmorfemizaciji riječi orijentalnog porijekla, te odrazu primarne i sekundarne adaptacije u imenicama, glagolima, pridjevima, ostalim vrstama riječi i ujedno ističemo važnost sufiksa orijentalnog porijekla. Kod morfemsko-morfoloških pojava akcent smo stavili na transmorfemizaciju orijentalizama. Pošto su imenice najčešće posuđivana vrsta riječi, posebno smo ih obradili. Govorim o njihovom rodu i broju, a teoretska razmatranja potkrepljena su primjerima iz PROLOMA. Nakon imenica slijede glagoli i pridjevi koji se javljaju u znatno manjem broju, ali i ostale vrste riječi koje su slabo zastupljene ili ih pak nema nikako. Za svaku oblast izdvojeni su primjeri iz PROLOMA. Posebna pažnja, u okviru morfemsko-morfoloških pojava, posvećena je sufiksima orijentalnog porijekla, koji su veoma rasprostranjeni i još i danas u upotrebi.
Morfemsko-morfološke pojave
Nakon što je pojedinačno bilo govora o vrstama riječi koje su posuđivane iz turskog jezika u bhs i koje se ujedno nalaze u Ćopićevom romanu, određena je i njihova procentualna zastupljenost u PROLOMU, pa tako imamo:
213 pojmova imenica, od čega 1503 pojavnica, od kojih autor koristi 1126, a junaci 377.
36 pojmova glagola, od čega 90 pojavnica, od kojih autor koristi 72, a junaci 18.
51 pojam pridjeva, od čega 217 pojavnica, od kojih autor koristi 167, a junaci 50.
8 pojmova priloga, od čega 57 pojavnica, od kojih autor koristi 17, a junaci 40.
3 pojma uzvika, od čega 9 pojavnica, autor ne koristi niti jednu, što znači da svih 9 koriste junaci.
2 pojma rječica/čestica, od čega 110 pojavnica, od čega autor koristi 23, a junaci 87.
Morfemsko-morfološke pojave
76%
11%
4%3%0%
6%
Vrste riječi
Imenice Pridjevi Glagoli Prilozi Uzvici Riječce
Morfemsko-morfološke pojave
81%
12%
5%1%2%
Vrste riječi - autor
Imenice Pridjevi Glagoli Prilozi Uzvici Riječce
Morfemsko-morfološke pojave
66%9%
2%
7%
2%
15%
Vrste riječi - junak
Imenice Pridjevi Glagoli Prilozi Uzvici Riječce
Zaključak
Ćopić ostaje dosljedan u korištenju orijentalizama u svom romanu. Oni oslikavaju vrijeme i mjesto radnje romana, te ih nedvojbeno određuju.
Orijentalizmi u romanu PROLOM jesu slika toga vremena koja je dokaz turskog utjecaja na ljudsku svakodnevnicu i na živi narodni govor.
Ćopić veoma dobro poznaje živi narodni govor, uzevši u obzir i to da se radnja odvija na teritoriji njegovog životnog podneblja, pa je samim tim svjesno mogao da dočara i govor svojih likova, kojima je udahnuo čar orijentalne leksike.
Hvala na pažnji!