2
Microsoft želi da pomogne da se osmisle dugoročni
modeli primene savremenih sredstava informacionih i
komunikacionih tehnologija u obrazovnim procesima i
podržava projekte koji pomažu osavremenjavanje školske
računarske opreme, softvera i Internet veze škola, projekte
koji doprinose podizanju nivoa računarske pismenosti
nastavnika i učenika, projekte koji pružaju pomoć
stručnom usavršavanju nastavnika i osavremenjavanju
školskih programa, projekte za primenu savremenih
metoda učenja, saradnju nastavnika u mrežnom okruženju
i druge projekte koji za svoj rezultat daju visokokvalitetna
iskustva u oblasti učenja i razvoja obrazovanja. Microsoft
program Partner u učenju na globalnom nivou pruža
pomoć nastavnicima u stručnom usavršavanju i pomaže
saradnju među nastavnicima radi unapređenja nastave i
procesa učenja.
Elektronski časopis za nastavnike „Partner u učenju“ je
posvećen primeni računara u nastavi, elektronskom učenju
i digitalnoj pismenosti učenika i nastavnika.
Elektronski časopis za nastavnike „Partner u učenju“ je
besplatan i izlazi mesečno.
Sadržaj:
Urednik:
Snežana Popović
Autori:
Katarina Milanović
Miloš Milosavljević
Snežana Popović
Goran Stanojević
Goran Stojković
Mala škola programiranja C# (14)
Rad sa bazama podataka
3
Izrada Web stranica (9)
HTML forme
5
Microsoft GIF Animator 9
Izrada maturskog rada 13
Nastavnički materijali 14
Materijal za učenike 16
3
U ovom nastavku nastavljamo sa prikazom mogućnosti
SQL SELECT upita i nekim njegovim naprednijim opcijama.
U praktičnom radu gotovo nikad nam ne treba prikaz svih
podataka iz jedne tabele. U tom smislu, postoje dva
termina: vertikalni i horizontalni filter.
Vertikalni filter znači da ne prikazujemo sve kolone iz
tabele, već samo one koje nam zaista trebaju. Na primer,
želite videti samo šifru i naziv kompanije i nikakve druge
podatke. Ovo se implementira jednostavno tako što u
SELECT listi navedete samo potrebna polja.
Horizontalni filter znači da ne želite da vidite sve slogove
(redove) iz tabele. Na primer, želite da vidite samo kupce
za zadati grad. Ovo se postiže pomoću WHERE naredbe u
kojoj se definiše jedan ili više kriterijuma koji moraju biti
ispunjeni da bi se slog prikazao. WHERE naredba (još se
zove klauzula) je veoma slična if naredbi u programskim
jezicima. Moguće je zadati više kriterijuma koji se
međusobno povezuju OR i AND operatorima.
Ako želimo da vidimo sve kupce iz grada London, upit bi
izgledao ovako:
SELECT CustomerID, CompanyName, City
FROM Customers
WHERE City = 'London'
Sintaksa je jednostavna: posle WHERE klauzule se
navodi ime polja (City), zatim operator (=) i na kraju
vrednost ('London'). Obratite pažnju da se vrednost
London nalazi između jednostrukih znakova za navođenje.
Pošto je polje City tekstualnog tipa, sintaksno, kriterijum
mora ovako da se piše. Ovo usvojite kao pravilo koje se
poštuje u svim bazama podataka.
Rezultat predhodnog upita:
Ako na primer, želimo da prikažemo kupce iz Londona i
Berlina onda se radi o složenom uslovu sa dva kriterijuma.
Čitajte ovako: prikaži kupce koji su iz Londona ili Berlina –
znači radi se o OR (eng. ili) operatoru.
SELECT CustomerID, CompanyName, City
FROM Customers
WHERE City = 'London' OR City = 'Berlin'
Rezultat upita:
Pitanje za čitaoca: ako bi u predhodnom primeru operator
OR zamenili sa operatorom AND, kakav bi rezultat dobili?
Odgovor: ne bi dobili ni jedan slog jer (logično) ni jedan
kupac ne može istovremeno da bude i iz Londona i iz
Berlina :)
Često se u kombinuju WHERE i ORDER BY klauzula koja
služi za sortiranje i koju smo opisali u predhodnom
nastavku. U tom slučaju neophodno je ispoštovati redosled
klauzula u SELECT upitu:
SELECT ...
FROM ...
WHERE ...
ORDER BY ...
Mala škola programiranja C# (14)
Rad sa bazama podataka
4
Na primer:
SELECT ContactName, CustomerID, CompanyName, City
FROM Customers
WHERE City = 'London' OR City = 'Berlin'
ORDER BY ContactName
Rezultat upita:
Možete kreirati proizvoljno složene kriterijume
korišćenjem više OR i/ili AND operatora, ali vodite računa
o prioritetu: AND ima viši prioritet od OR. Kako se tačno
tumači sledeći kriterijum:
...
WHERE City = 'London' AND CustomerID = 'ALFKI' OR
Country = 'Italy'
Pošto AND ima prioritet, uslov čitamo na sledeći način:
...
WHERE (City = 'London' AND CustomerID = 'ALFKI') OR
Country = 'Italy'
Postavljanjem uslova u zagrade možete forsirati potrebni
prioritet po pravilima bulove algebre.
Ako želite da prikažete sve podatke osim nekog po
zadatom kriterijumu, možete koristiti operator negacije
NOT.
Na primer želimo videti sve kupce osim onih iz Londona:
SELECT CustomerID, CompanyName, City
FROM Customers
WHERE NOT City = 'London'
Postoji još jedna zgodna skraćenica u pisanju. Ako za isto
polje postoji više kriterijuma vezanih sa operatorom OR,
može se koristiti IN operator. Na primer, ako želimo da
vidimo sve kupce iz gradova London, Berlin, Madrid i Pariz
kriterijum bi se skraćeno napisao na sledeći način:
SELECT ContactName, CustomerID, CompanyName, City
FROM Customers
WHERE City IN ('London', 'Berlin', 'Madrid', 'Paris')
Rezultat upita:
Kada su polja u kriterijumu numeričkog tipa, uslov se piše
isto kao i do sada ali ovog puta vrednost kriterijuma ne
sme da se stavlja u jednostruke znakove navoda. Na
primer želimo videti sve proizvode čija je cena (polje
UnitPrice) veća od 50 i da rezultat sortiramo po istom
polju.
SELECT ProductID, ProductName, UnitPrice
FROM Products
WHERE UnitPrice > 50
ORDER BY UnitPrice
Rezultat upita:
Slično IN operatoru postoji još jedan skraćeni način pisanja
kriterijuma. Ako želimo da vidimo sve proizvode čije su
cene između 50 i 100 (uključujući i ove vrednosti)
regularno bi napisali:
5
SELECT ProductID, ProductName, UnitPrice
FROM Products
WHERE UnitPrice >= 50 AND UnitPrice <= 100
Operator >= označava "veće ili jednako".
Operator <= znači "manje ili jednako".
Kriterijum možemo skratiti i što je možda važnije, učiniti
čitljivijim pomoću BETWEEN operatora:
SELECT ProductID, ProductName, UnitPrice
FROM Products
WHERE UnitPrice BETWEEN 50 AND 100
Rezultat upita:
Vodite računa da korišćenje BETWEEN operatora uvek
uključuje i gornju i donju granicu.
Korišćenje horizontalnog i vertikalnog filtera je veoma
bitno jer značajno smanjuje opterećenje servera baze
podataka i mrežne infrastrukture. Imajte u vidu da u
praksi nikad nije potrebno gledati sve podatke. Pažljivo
napisani upiti, gde se prikazuje samo ono što je stvarno
potrebno (i po horizontali i po vertikali), mogu značajno
da poboljšaju ukupne perfomanse sistema.
U ovom broju časopisa završavamo opis kontrola koje se
mogu koristiti u okviru Web forme i bavimo se obradom
podataka koji su unešeni u formu.
Textarea kontrola
Predstavlja tip ulazne kontrole, koja korisniku omogućava
unos više linija teksta ili informacija. Obavezno je
definisanje rows i cols atributa, jer oni određuju veličinu
kontrole (broj redova teksta i broj kolona u svakom redu).
Ovi atributi ne ograničavaju dužinu teksta za unos, već
samo opisuju veličinu definisane kontrole. Ukoliko je zbog
veličine unešenog teksta neophodno, pojavljuju se
scrollbar-ovi. Atribut wrap sa vrednošću virtual nije
obavezan, a stavlja se ukoliko ne želite da se pojavljuje
horizontalni scrollbar.
<textarea name="ime_kontrole"
rows="visina kontrole u redovima"
cols="širina kontrole u kolonama"
wrap="virtual">
inicijelni tekst koji vidi korisnik
</textarea>
Da bismo isprobali ovu kontrolu, pomoću Notepad.exe
programa otvorite stranu PrijavaMaturskogRada.htm, koju
smo kreirali u prethodom broju i u nju, posle tagova za
padajuću listu, dodajte sledeće:
Opis rada:
<br />
<textarea name="opisRada"
rows="5"
cols="40"
wrap="virtual">
</textarea>
Otvorite datoteku u Web pretraživaču. Ako ste sve tačno
uneli, treba da dobijete sledeće:
Izrada Web stranica (9)
HTML forme
6
Password kontrola
Kontrola omogućava unos jedne linije teksta isto kao i
textbox kontrola, ali se tekst prikazuje kao niz zvezdica ili
tačkica, odnosno kontrola sprečava se da se vidi unešeni
tekst. Uobičajeno se koristi za unos lozinke kod
registracionih formi ili kod formi za prijavljivanje korisnika.
Jedina zaštita koju pruža ovaj tip kontrole je
onemogućavanje nekog ko gleda preko ramena da pročita
šta je napisano.
<input type="password"
name="ime_kontrole"
size="širina textbox-a u karakterima"
maxlength="maksimalni broj karaktera u kontroli"
value=""
/>
Provežbajte sami!
Pokušajte da napravite formu sa imenom Login.htm, koja
treba da omogući prijavljivanje korisnika. Forma treba da
sadrži jedan textbox za unos korisnikovog imena, jednu
password kontrolu za prihvatanje korisnikove lozinke, kao i
jedno dugme tipa submit i jedno dugme tipa reset. Forma
treba da izgleda na sledeći način:
Ostale kontrole
Napomenućemo da postoji još nekoliko kontrola koje se
mogu staviti na jednu Web formu, a kojima se ovog puta
nećemo detaljnije baviti:
Hidden kontrola (omogućavaju čuvanje vrednosti
koje korisnik ne može da vidi ili da menja - nije
bitno gde se u okviru forme nalazi ova kontrola, jer
je nevidljiva za korisnika)
<input type="hidden"
name="ime"
value="vrednost" />
7
File kontrola (omogućava prenos datoteka na
server odn. upload datoteka - kontrola kreira
textbox kontrolu i browse dugme)
<input type="file"
name="ime_kontrole"
size="širina u karakterima"
/>
Image kontrola (omogućava korišćenje slike kao
submit dugmeta)
<input type="image"
src="ime_slike.jpg"
name="submit_dugme"
/>
Obrada podataka sa forme
Same za sebe, ili onako kako smo ih do sada pravili, forme
su relativno beskorisne, jer je osnovni razlog njihovog
korišćenja prikupljanje podataka od korisnika i obrada tih
podataka na serveru.
Da bismo definisali na koji način se to može uraditi,
potrebno je da u okviru form taga dodamo još nekoliko
atributa:
<form method="naziv_metoda"
action="ime_programa"
name="ime_forme" >
... kontrole na formi
</form>
Početni form tag ima dva glavna atributa: method i
action.
Method atribut definiše na koji način će Web pretraživač
proslediti podatke na server. Vrednosti za ovaj atribut
mogu biti get ili post.
Get predstavlja podrazumevanu vrednost za method
atribut i označava da će podaci iz forme biti prosleđeni na
server preko URL adrese. Na našem primeru za
prijavljivanje teme za maturski rad, posle popunjavanja
kontrola na formi i klika na dugme submit, URL linija Web
pretraživača ima sledeći sadržaj:
D:/vezba.htm?txtIme=Nikola+Jovanov&txtRazred=IV-
3&txtTema=Grčko-persijski+ratovi&Predmet=istorija&
stampa=da&PPT=da&Submit=Potvrdi
Upravo dodavanje podataka sa forme na URL adresu se
smatra najvećim nedostatkom kod prosleđivanja podataka
na ovaj način. Drugi nedostak je ograničeni broj znakova
(što zavisi od Web pretraživača) koji čine jednu URL
adresu, tako da se na ovaj način ne mogu prosleđivati veće
količine podataka.
Post prosleđuje podatke na server kao deo HTTP poruke
koju kreira Web pretraživač i koju šalje preko Interneta. U
ovom slučaju unešeni podaci u kontrole na formi nisu
vidljivi u URL adresi i samim tim ne postoji ograničenje
koje se odnosi na broj znakova.
Action atribut definiše ime programa kojem će podaci sa
forme biti prosleđeni, i koji će te podatke obraditi na Web
serveru (u praksi, program podatke najčešće prosleđuje
nekoj bazi podataka).
Uglavnom se koriste sledeći načini da se napiše takav
program:
ASP.NET tehnologija - trenutno najpotpunija
tehnologija za kreiranje serverskih Web strana, koje
se mogu napisati korišćenjem više od 30
programskih jezika, od kojih su najviše korišćeni C# i
Visual Basic .NET.
ASP tehnologija - nešto starija Microsoft
tehnologija za kreiranje serverskih Web strana, koje
se uobičajeno pišu korišćenjem Visual Basic Script i
JavaScript jezika. Zamenjena je ASP.NET
tehnologijom.
PHP skriptovi - skript jezik pisan specijalno za
obezbeđivanje interaktivnosti Web strana. Uz
ASP.NET, predstavlja dominantan način za kreiranje
serverskih Web strana.
Java serverske Web strane - pišu se korišćenjem
Java programskog jezika.
CGI skriptovi - najstariji način za obradu podataka
na serveru. Programi odn. skriptovi se mogu pisati u
Perl ili C programskom jeziku.
Odabir tipa programa za obradu podataka sa forme zavisi
najviše od znanja kojima Web programer raspolaže, kao i
od vrste Web servera gde se nalazi i izvršava Web
aplikacija.
8
Slika predstavlja ilustraciju obrade podataka sa naše
forme:
1. Form tag u okviru strane PrijavaMaturskogRada.htm
je definisan na sledeći način:
<form method="post"
action="PrijavaObrada.aspx"
name="formPrijava" >
2. Korisnik, preko klijentske aplikacije (Web pretraživača),
popunjava formu.
3. Posle klika na dugme Prijavi, Web pretraživač kreira
poruku, koju šalje preko Interneta na odgovarajuću URL
adresu, odnosno Web server.
4. Web server prihvata podatke sa Interneta i prosleđuje ih
Web strani PrijavaObrada.aspx (koja je navedena kao
vrednost za atribut action) na obradu.
5. Web strana PrijavaObrada.aspx pamti podatke o prijavi u
bazi i kreira poruku o potvrdi prijema podataka
6. Web server kreiranu poruku putem Imterneta šalje
klijentu.
7. Web pretraživač prikazuje primljenu poruku o potvrdi
prijave maturskog rada.
Toliko o formama. U sledećem nastavku ćemo govoriti o
meta-tagovima i optimizaciji Web strana vezanim za
pronalaženje od strane mašina za pretraživanje.
9
Animacija je proces smenjivanja slika na ekranu kojim se
stvara privid da se neki objekat menja (ili kreće) tokom
vremena. Izborom brzine zamene tih slika dobija se utisak
da je menjanje tog objekta glatko (kontinualno). Kvalitet
animacije zavisi od broja nacrtanih slika. Što više slika
(kadrova) nacrtamo imaćemo verodostojniju animaciju.
Jedan od alata pomoću koga možete da pravite
jednostavne animacije je Microsoft GIF Animator. Ovaj
program možete naći na internetu potpuno besplatno.
Funkcioniše na istom principu kao i tradicionalna
animacija, tj. svaki pokret je u posebnom kadru. Možete
kreirati animirane GIF datoteke koje sadrže jednu ili više
slika čijim se sekvencijalnim prikazivanjem stvara privid
pokretne slike, tj. proizvodi efekat animacije.
Pripremljene slike za izradu animacije u ovom alatu treba
da budu zapamćene u GIF formatu.
GIF format
Svi podaci u računaru čuvaju se i obrađuju u binarnom
obliku. Način na koji će se sadržaj slike pretvoriti u binarne
brojeve predstavlja format za zapis slike. Za smanjenje
količine informacija potrebnih za zapis slike koriste se
različite tehnike kompresije koje mogu biti sa gubitkom ili
bez gubitka podataka. GIF (Graphics Interchange Format)
spada u komprimovane formate bez gubitaka kvalitete
slike (engl. lossless). To je osmobitni format, ograničen na
256=28 boja (ili nijansi sive boje). Idealan je za crteže i
jednostavne slike koje sadrže delove čiste boje ili motive
koji se ponavljaju. Ušteda memorijskog prostora postiže se
tzv. indeksiranim zapisom slike. Sve boje na slici se zadaju
u posebnoj tabeli (paleti) boja koja sadrži do 256 ulaza. Za
svaki piksel slike se dalje ne definiše boja, nego se zadaje
indeks (broj od 0 do 255) u paleti. Na ovaj način dobijaju
se veoma male datoteke pa je GIF format veoma
zastupljen na Web-u i podržan je od svih Web-pregledača.
Izuzetne prednosti GIF formata u odnosu na druge
formate su providnost (engl. transparency) i mogućnost
izrade animacija (engl. Animation). Na slici 1.a prikazana
je slika u JPEG formatu, a na slici 1.b slika u GIF formatu
na kojoj je primenjena providnost pozadine.
Izgled glavnog prozora Microsoft Gif Animator-a
Prozor Microsoft GIF Animatora sastoji se od tri dela: linije
sa alatima, kolone za prikaz kadrova (engl. Frame) sa skrol
trakom, i tri kartice: Options, Animation i Image (slika 1.).
Kartice Animation i Image se aktiviraju tek posle ubacivanja
prve slike u kadar (slika 2.).
Slika 1.
Slika 2.
Microsoft GIF Animator
a) b)
Slika 1. a) JPEG format gde nije moguće koristiti opciju
providnosti; b) GIF format gde je iskorišćena opcija provid-
nosti
10
Izrada animacije
Pošto smo se upoznali sa interfejsom Microsoft GIF
Animatora pokazaćemo na jednostavnom primeru kako
možete napraviti animaciju za vašu prezentaciju.
Napravićemo animaciju oscilovanja matematičkog klatna.
Za to su nam potrebne tri slike koje možemo nacrtati u
Paintu. Jedna slika je položaj klatna krajnje desno, druga
slika položaj klatna krajnje levo i treća slika položaj klatna
u stanju mirovanja. Klatno će se kretati od krajnjeg levog
do krajnjeg desnog položaja i od krajnjeg desnog do
krajnjeg levog položaja (slika 3). Da bi smo obezbedili
ovakvu vrstu kretanja klatna sliku mirovanja klatna
iskoristićemo u dva kadra.
Slika 3: Potrebne slike za izradu animacija
Slike su prethodno obrađene tako da je pozadina
jednobojna, što će nam omogućiti da iskoristimo efekat
transparentnosti.
Pokretanje MS GIF Animatora
Pokrenite program Microsoft GIF Animator. Kolona za
prikaz kadrova je trenutno prazna (slika 4). Dečekirajte
opciju Main Dialog Window Always on Top da vam
prozor GIF animatora ne bi bio uvek u prvom planu.
Čekirajte opciju Thumbnails Reflect Image Position da bi
odnos veličine slika i scene za prikazivanje animacije bio
proporcionalan u odnosu na pravu veličinu slika. U
zavisnosti od složenosti slika za animaciju, izaberite
odgovarajući metod za prikazivanje palete boja. GIF
animator nudi četiri metode izbora Solid (bira najbliže
indeksirane boje, brz i praktičan za linije i slike sa nekoliko
boja), Pattern (preračunava boje na osnovu malog uzorka,
veoma je brz sa umerenim brojem boja), Random
(preračunava boje na osnovu velikog uzorka, karakterišu
ga umerena brzina, a pogodan je za slike sa više boja) i
Error Diffusion (preračunava boje preciznim mešanjem
preko malih površina). Za izradu animacije matematičkog
klatna možete izabrite metod Solid jer naše slike nisu
složene.
Slika 4.
Uvoz slika u GIF animator
Prva slika u GIF animator se uvozi klikom na alatku Open
iz linije sa alatima. Klikom na ovu alatku otvara se
standardni dijalog za otvaranje datoteke (slika 5). Iz
dialoga izaberite jednu od slika koje će se pojaviti u
animaciji (slika1.gif), i kliknite na dugme ''Open''. U koloni
za prikaz kadrova pojaviće se izabrana slika. Ostale slike
možete uvesti pomoću alatke Insert. Uvezite ostale slike
(slika2.gif i slika3.gif). Sliku slika3.gif uvezite dva puta.
Ukoliko ste pogrešno uneli neku sliku nju možete obrisati
tako što je označite i kliknete na alat Delete.
Ako slike u koloni za kadrove nisu poredjane odozgo
nadole sledećim redosledom slika1, slika3, slika2, slika3
pomoću alatke Move Up/Down poredjajte ih tim
redosledom. Pomeranje kadrova vršite na taj način što
kliknete desnim tasterom miša na sliku koju želite da
pomerite i pomoći alatke MoveUp/Down pomerate je za
jedno mesto gore ili dole.
Slika 5. Dialog Open
11
Podešavanje parametara animacije.
Prvo ćemo podesiti veličinu scene za prikaz aniamcije. U
numeričkom polju Animation Width definiše se širina, a u
polju Animation Height visina prostora u kome će se
odvijati animacija. Microsoft Gif Animator na osnovu prve
ubačene slike sam definiše potrebnu širinu i visinu
animacije. Za kadrove koji se kreću horizontalno treba
obezbediti širi, a za kadrove koji se kreću vertikalno viši
prostor. Za animaciju matematičkog klatna ostavite
vrednosti koje je podesio sam GIF animator.
S obzirom da se radi o matematičkom klatnu koje
beskonačno osciluje, u kartici Animation ćemo čekirati
opcije Looping i Repeat Forever da bi se ponavljanjem
animacije napravila iluzija neprestanog oscilovanja slika 6.
Ako ne čekirate opciju Repeat Forever možete u polju
RepeatCount podesiti koliko puta želite animacija da vam
se ponovi.
Slika 6. Podešavanja u kartici Animation
Podešavanje osobina kadrova
Izborom kartice Image podešavamo osnovne osobine
kadrova: poziciju kadrova na sceni, dužinu trajanja,
providnost pozadine i način prikazivanja slika. Ove
osobine mogu da se podese za sve kadrove istovremeno
ako izberemo iz linije sa alatima opciju SelectAll ili
pojedinačno označavajući svaki kadar ponaosob kako je
opisano ranije.
Za animciju matematičkog klatna pozicija slika left i top
ostaće na nuli (ove opcija se koristi kada slike za animaciju
nisu istih dimezija).
Dužina trajanja kadrova ne mora da bude ista za sve
kadrove. Ako želite da podesite dužinu trajanja za svaki
kadar ponaosob potrebno je da označite samo kadar za
koji podešavate dužinu trajanja i polju Duration unesete
željenu dužinu. Za animaciju matematičkog klatna
postavite Duration na 20 za svaki kadar.
Slika 7: Podešavanje dužine trajanja kadrova
Pregledajte animaciju klikom na alatku Preview.
Sačuvajte animaciju klikom na alatku Save As.
12
Ova animacija je uradjena bez korišćenja opcije
providnosti, ako je umetnete u PowerPoint prezentaciju
pojaviće se animacija sa svojom crnom pozadinom slika1a.
Ako žeilte da animacija ima pozadinu slajda u koji je
umećete moraćete da podesite opciju providnosti u
animatoru. Za svaki kadar ponaosob označite opciju
Transparency, a UndrawMethod postavite na Restore
Background slika 8. UndrawMethod ima četiri opcije koje
nam definišu kako će se kadrovi pojavljivati i nestajati sa
scene. Ako želite da se sa pozadinom ne dešava ništa pre
pojavljivanja slike treba izabrati opciju Undefined. Efekat
senke se može dobiti izborom opcije Leave. Restore
Background omogućuje da se originalna pozadina
ponovo pojavljuje kada se prikaže trenutna slika, a
Restore Previous da se prethodna slika pojavi kada se
prikaže trenutna slika.
Slika 8: Podešavanje opcije transparentnosti
Pregledajte animaciju klikom na alatku Preview.
Sada se izgubila crna pozadina u animaciji. Sačuvajte
animaciju klikom na alatku Save As pod novim imenom.
Kada se ovakva animacija ubaci u PowerPoint prezentaciju
imaće pozadinu slajda slika 1b.
Animacija matematičkog klatna uradjena je samo sa tri
kadra i u animacijama se ti kadrovi zovu ključni kadrovi. Za
poboljšanje kvaliteta animacije dodaju se i medjukadrovi u
kojima su dodatni položaji klatna. Značajno poboljšanje
ove animacije može se postići dodavanjem samo dva
medjukadra (slike) sa položajima klatna izmedju stanja
mirovanja i krajnjeg desnog položaja i stanja mirovanja i
krajnjeg levog položaja.
Sugestija za vežbu
Za vežbu možete napraviti lepu elektonsku čestitku.
Nadjite na Internetu sliku zimske idile i pokušajte da joj
dodate padanje snega. Potrebno je da nacrtate
nekoliko .gif slika sa pahuljama i sa slikom sa Interneta ih
uvezete u GIF animator. Dobićete veoma lepu animaciju.
Za one koji ne vole da crtaju u prilogu se nalazi slika sa
Interneta i tri slike na kojima se nalaze pahulje. Pomoću
njih napravite animaciju novogodišnje čestitke.
Za decu može biti veoma interesantna animacija ulaza
lopte u gol. Nacrtajte jednu sliku na kojoj će biti fudbalski
gol. Ta slika će biti pozadina svih ostalih slika. Ostalo je
samo još da se nacrtaju slike sa loptom u različitim
položajima.
VAŢNO
Pripremljene slike za izradu animacije klatna, kao i slike za
vežbu možete preuzeti sa lokacije http://
www.microsoft.co.yu/download/obrazovanje/pil/casopis/
PiL_bilten_2008_03_dodatak.zip
13
Slike, tabele i grafikone koje dodajete u maturski rad
možete da dodatno uredite (osvetljenje, kontrast, boju) a
važno je da svaka slika i tabela budu numerisane. Kada
nemate štampač u boji, vodite računa o obradi slike i
upotrebi boja tabele koja će biti štampana crno-belo.
Ako već koristimo računar za pisanje svojih radova, ne
treba to činiti kao u doba pre računara. Kad je tekst koji
pišemo u digitalnoj formi zašto da ne koristimo i
mogućnosti koje vam nude digitalne tehnologije. Zašto da
sami ispisujemo sadržaj ako to može da se uradi
automatski sa par klika mišem. A šta se dešava kada
dodamo još malo teksta u svom dokumentu? Treba sve te
brojeve strana ažurirati, a to i nije tako inspirativan posao.
Postavlja se pitanje može li to jednostavnije, može li to da
obavi računar umesto nas? Odgovor je da može, ali mi
treba da pripremimo tekst tako da računar zna koji su
naslovi glavni – naslovi prvog reda, koji su podnaslovi –
naslovi drugog reda, šta je običan tekst i dr. Tako
pripremljenom tekstu možemo dodati automatski sadržaj
u par koraka, što će znatno olakšati naš rad.
Da bi svi naslovi poglavlja bili identično napisani najbolje
je definisati stil za takve naslove. Stil predstavlja skup
karakteristika oblikovanja kao što su vrsta slova, veličina,
poravnanje, prored i dr. Primenom stilova obezbeđujemo
standardizaciju svih delova dokumenta. Mogu se koristiti
već ponuđeni stilovi kao što je Naslov 1 za naslove prve
vreste, Naslov 2 za naslove druge vrste, Normal za običan
paragraf tekst. Ako ni jedan od ponuđenih stilova ne
zadovoljava potrebe može se napraviti novi stil ili
modifikovati neki od postojećih. Najbolje je napraviti stil
za svaku od potreba.
Da bi primenili stil na tekst postavimo kursor u taj
paragraf i iz galerije stilova odaberemo dati stil. Ako
želimo da unosimo tekst nekim stilom prvo treba odabrati
stil pa unositi tekst.
Definisanje stilova je značajno i zbog izrade automatskog
sadržaja dokumenta. Automatski sadržaj pored lakše i brže
izrade i automatskog ažuriranja omogućava i brzo kretanje
po dokumentu. Naslovi u sadržaju su hiperlinkovi i
pritiskom na njih (uz pritisnut CTRL taster sa tastature)
preći ćete na stranu gde se taj naslov nalazi.
Kada smo dodelili naslovima odgovarajuće stilove možemo
preći na izradu sadržaja. Potrebno je odrediti broj nivoa
naslova, zatim kojim stilom je ispisan dati nivo, da li i kako
da se ispisuje broj strane gde se dati naslov nalazi. Mogu
se podesiti i stilovi ispisivanja naslova i podnaslova u
sadržaju.
Sadržaj je najbolje napraviti na početku dokumenta (na
drugoj strani) iza naslovne strane. Posle dorade teksta
sadržaj više neće odgovarati stvarnom stanju. Da bi
odgovarao stvarnom stanju potrebno je izvršiti njegovo
ažuriranje.
Ako koristite ponuđeni šablon za pisanje maturskog rada u
njemu postoji već urađen automatski sadržaj. Potrebno je
samo naslove i podnaslove ispisati određenim stilovima. U
šablonu se već nalaze primeri naslova. Ako su vam
potrebni vi ih preimenujte, a ako nisu obrišite ih. Sigurno
će vam zatrebati još koji naslov ili podnaslov da ubacite u
dokument. Kada otkucate tekst dodelite mu određeni stil
za dati rang naslova ili ga preformatirajte kopiranjem
formata sa nekog od postojećih naslova tog ranga.
Za napredno uređivanje maturskih radova, možete još
iskoristiti mogućnost ubacivanja fusnota, citata (sa
automatskim linkovanjem na izvor citata), ubacivanje
bibliografskih podataka (referenci) na neki od
standardizovanih načina kao što je ISO 690 ili APA stil.
MS Word ima ugrađen srpski rečnik, pa je dobro da ga
koristite, kako biste izbegli greške u kucanju.
Šablon (eng. template) za maturski rad koji se edituje u
MS Wordu je postavljen na Web strani http://
www.microsoft.co.yu/download/obrazovanje/pil/skole/
obrasci/Sablon_za_maturski_rad.doc. Korišćenje šablona
može dosta da olakša i ubrza izradu maturskog rada, ali i
da standardizuje izgled svih maturskih radova u školi.
Izrada maturskog rada (2)
14
Nastavnički materijali
Pregled
U ovom poglavlju učenici počinju da uče kako se podržava
hardver. Oni određuju da li hardver radi ispravno, utvrđuju
verovatni uzrok problema, dodaju novi hardver na
računarski sistem i uče kako se ažuriraju i vraćaju
prethodne verzije upravljačkih programa komponenti.
Na početku ovog poglavlja uvedite Pomoć za rešavanje
problema sa hardverom iz priloga A. Objasnite da
problemi sa hardverom spadaju u dve kategorije:
mehanički problemi i konfiguracijski problemi.
Priprema za predavanje
Da biste se pripremili za ovo poglavlje, izvršite sledeće
zadatke:
Pročitajte celo poglavlje i uradite sve vežbe i druge
postepene zadatke.
Upoznajte se sa odeljkom za praćenje tiketa u bazi
podataka vaše škole.
Učitajte Web lokacije većih proizvođača računarskih
komponenti (kao što su Toshiba, Sony, AGP i sl.) u
fasciklu „Omiljene lokacije“ programa Internet
Explorer.
Onemogućite neku komponentu vašeg računara
koja nije neophodna za rad, kao što je zvučna
kartica, tako da možete da pokažete učenicima
simbol koji upravljač uređajima prikazuje kad neka
komponenta ne radi.
Nabavite neki komad hardvera koji može da se
poveže sa računarom preko USB porta i instalacioni
disk za taj hardver ili pronađite Web lokaciju
proizvođača uređaja.
Obezbedite mrežni štampač koji će biti dostupan
učenicima i koji trenutno nije instaliran na računare
učenika.
Onemogućite jednu ili više hardverskih komponenti
na nekoliko računara tako da učenici mogu da
utvrde probleme i reše ih. Obavezno zabeležite
tačne korake onemogućavanja komponenti da biste
bili sigurni da ćete moći da ih popravite.
Pojedinačne teme
Rešavanje mehaničkih problema
U ovom odeljku i sledećim pododeljcima učenici uče kako
da utvrde da li na nekoj komponenti postoji kvar; tačnije,
ona ili nema napajanje ili ima napajanje, ali uopšte ne radi.
Kad komponenta radi, ali ne radi ispravno, to se klasifikuje
kao konfiguracijski problem.
Proveravanje veza
Iako se to često previđa, odgovarajuće povezani kablovi
između računara i periferijskih uređaja odn. računara ili
periferijskog uređaja i izvora napajanja predstavljaju čest
problem. Prilikom predavanja ovog odeljka pokažite
različite tipove kablova i pitajte učenike da odrede koji se
tip kabla povezuje na koji tip porta.
Naglasite da periferijski uređaj treba da bude isključen pre
povezivanja na računar ili izvor napajanja i da operativni
sistem treba da se ugasi pre nego što se računar isključi.
Korišćenje upravljača uređajima za proveru ispravnosti
Ovaj odeljak može da se koristi kao vežba. Učenici treba da
izvrše korake navedene u ovom odeljku, bilo tokom vaše
demonstracije bilo nakon nje. Upravljač uređajima će se
koristiti do kraja ovog kursa.
U upravljaču uređajima pokažite učenicima različite
simbole koji se prikazuju ukoliko neka komponenta ne radi.
Dodavanje hardvera
Ovaj odeljak može da se koristi kao vežba. Učenici treba da
izvrše korake navedene u ovom odeljku, bilo tokom bilo
nakon vaše demonstracije zadatka (ili zadataka). Morate im
dati uređaj koji će instalirati. Dobar izbor je eksterni čvrsti
disk koji se povezuje preko USB porta koji mogu da koriste
svi učenici jedan za drugim.
Obavezno razgovarajte o funkciji Plug and Play sistema
Windows XP Professional, koja automatski instalira mnoge
Podrška za hardver
15
tipove hardvera. Objasnite da se čarobnjak za dodavanje
hardvera obično koristi samo ako operativni sistem ne
prepoznaje hardver.
Ostali saveti za rešavanje mehaničkih problema
Pregledajte date savete za osposobljavanje hardverskih
komponenti za rad.
Rešavanje problema sa konfiguracijom
Objasnite da su problemi sa konfiguracijom hardverski
problemi koji nisu mehaničke prirode.
Ažuriranje upravljačkih programa i vraćanje na
prethodne verzije
U ovom odeljku objasnite da problemi sa konfiguracijom
obično imaju veze sa upravljačkim programima i objasnite
zašto upravljački programi mogu da se pokvare.
Razgovarajte sa učenicima o tome koji bi problemi iz
okvira „Pogledajte i ovo“ mogli da se izbegnu pomoću
preventivnih mera održavanja, kao što je ograničavanje
korisnikove mogućnosti da instalira softver ili izbriše važne
datoteke.
Razgovarajte o četiri načina za pronalaženje upravljačkih
programa. Pokažite kako se dolazi do lokacije „Windows
Update“ i do Web lokacije proizvođača da bi se pronašli
upravljački programi.
Ovaj odeljak može da se koristi kao vežba. Učenici treba
da izvrše korake navedene u ovom odeljku, bilo tokom
bilo nakon vaše demonstracije zadatka (ili zadataka).
Pokažite kako se ažurira upravljački program za uređaj koji
ste prethodno instalirali na računar.
Objasnite i pokažite kako se vraća na prethodnu verziju
upravljačkog programa.
Instaliranje mrežnih štampača
Ovaj odeljak može da se koristi kao vežba. Učenici treba
da izvrše korake navedene u ovom odeljku, bilo tokom
bilo nakon vaše demonstracije zadatka (ili zadataka).
Ukoliko nije dostupan novi mrežni štampač koji učenici
mogu da dodaju, neka izbrišu štampač koji je trenutno
instaliran, a zatim neka ga dodaju.
Instaliranje mrežnih štampača je važan i čest zadatak
svakog tehničara koji pruža podršku školi sa umreženim
računarima. Neka svaki tehničar doda mrežni štampač na
svoj računar.
Rešavanje problema sa konfiguracijom koji nemaju veze
sa upravljačkim programima
Objasnite da uređaji imaju i druga svojstva koja se mogu
konfigurisati i pokažite kako se pronalaze svojstva.
Naglasite učenicima da nikad ne treba da podešavaju
postavke na kartici „Resursi“ u dijalogu „Svojstva“ uređaja.
Vežba 5-1: Pronalaženje opcija konfiguracije
U ovoj vežbi učenici koriste upravljač uređajima da bi za
određene uređaje odredili opcije konfiguracije koje nemaju
veze sa upravljačkim programom. Odgovor ispisan
kurzivom možda ne odgovara tačno onome što je
dostupno kod uređaja u učeničkim računarima.
1. Disk jedinice: Kliknite na karticu Smernice. Šta tu možete
da podesite?
Postavke keširanja
2. Disk jedinice: Kliknite na karticu Volumeni, kliknite na
Popuni, kliknite na slovo volumena, a zatim kliknite na
Svojstva. Zapišite nazive kartica koje mogu da se
podešavaju.
Opšte, Alatke, Hardver, Deljenje, Bezbednost, Kvalitet
3. DVD/CD-ROM jedinice. Koje su kartice i opcije
konfiguracije dostupne?
Kartica „Svojstva“ – podešavanje zvuka i postavka
„Omogući audio“
Kartica „DVD region“ – DVD region
Kartica „Upravljački program“ – ažuriranje upravljačkog
programa, vraćanje na prethodnu verziju i uklanjanje
4. Mrežna veza (pod „Mrežni adapteri“): Koje se kartice
pojavljuju?
Opšte, Napredno, Upravljački program, Resursi i
Upravljanje napajanjem
5. Na kojoj kartici možete da podesite „Svojstva“?
Na svim osim na kartici „Opšte“
Uobičajeni zadaci podešavanja čvrstog diska
Ovaj odeljak može da se koristi kao vežba. Učenici treba da
izvrše korake navedene u ovom odeljku, bilo tokom bilo
nakon vaše demonstracije zadatka (ili zadataka). U ovom
odeljku učenici uče kako se defragmentuje čvrsti disk i
16
kako se koristi alatka „Pospremanje diska“ za brisanje
nepotrebnih datoteka. Možete da objasnite dejstvo
fragmentiranja na disku tako što ćete uporediti disk sa
okretanjem točka automobila. Pitajte učenike šta bi bilo
lakše – pokupiti nekoliko malih komada prljavštine sa
točka koji se vrti ako su svi grupisani ili ako su rašireni po
celoj gumi. Objasnite da je, kada disk uzima podatke sa
diska ili piše podatke na njega, mnogo lakše vršiti te
zadatke na disku koji nije fragmentiran.
Vežba 5-2: Rešavanje hardverskog problema
U ovoj vežbi treba da date učenicima, ili manjim grupama
učenika, računare na kojima je instaliran sistem Windows
XP Professional, a koji imaju neki hardverski problem.
Možda ćete moći da koristite iste računare koje su učenici
koristili za upoznavanje sa hardverom. Uputite učenika da
koriste „Pomoć za rešavanje problema sa hardverom“,
„Upravljač uređajima“, „Informacije o sistemu“, kao i druge
alatke da bi uočili i dokumentovali problem, a zatim ga
rešili i dokumentovali korake. U vodiču za učenike je
naveden primer dokumentacije.
Aktivirajte odeljak za praćenje tiketa baze podataka i neka
učenici započnu tiket, unesu problem i rešenje, a zatim
zatvore tiket.
Materijal za učenike
Podrška za hardver
Uloga službe za pomoć u podršci za hardver se zapravo
sastoji od utvrđivanja da li određeni hardver radi ili ne. Kod
hardvera koji ne radi ispravno imate dve mogućnosti. Prva
je da zamenite upravljački program (softver koji
omogućava hardveru da „razgovara“ sa operativnim
sistemom) ili da obavite druga podešavanja. Druga
mogućnost je da zamenite hardver.
Rešavanje mehaničkih problema
Mehanički problemi se javljaju kada postoji problem sa
fizičkim radom računara ili periferijskih uređaja. U tom
slučaju obično komponenta ne može da se uključi ili može
da se uključi, ali ne radi. Na primer, monitor može da se
uključi, ali ekran ostaje crn.
Problemi sa konfiguracijom nastaju kada komponenta ima
napajanje, ali ne radi ispravno. Ova vrsta kvarova obično
ima veze sa problemima u konfiguraciji ili upravljačkom
Po završetku ovog poglavlja moći ćete da:
Koristite upravljač uređajima da utvrdite da li hard-
ver ispravno radi.
Odredite verovatni uzrok hardverskog problema.
Dodajete hardver na računarski sistem.
Ažurirate upravljačke programe i vraćate ih na
ranije verzije po potrebi.
POGLEDAJTE I OVO
Pomoć za rešavanje hardverskih problema
Rešavanje hardverskog problema je proces eliminacije.
Treba da metodično eliminišete moguće uzroke problema.
Pomoć za rešavanje hardverskih problema, koja se nalazi u
dodatku A, predstavlja dijagram toka koji vas vodi kroz
proces eliminacije. Iako ovo pomagalo ne pokriva sve mo-
guće probleme na koje biste mogli da naiđete kod hard-
vera, ono je okvir koji će vam pomoći da eliminišete odre-
đene česte hardverske probleme.
17
programu, pa samim tim spada u kategoriju problema sa
konfiguracijom, o kojima će se govoriti kasnije tokom ovog
poglavlja.
Kako mehanički problemi imaju veze sa nemogućnošću
dobijanja napajanja ili nemogućnošću rada sa napajanjem,
rešavanje mehaničkih problema je usmereno ka izvoru
napajanja, kablovima i drugim vezama.
Proveravanje veza
Prvi korak u rešavanju problema sa nekim delom hardvera
jeste proveravanje napajanja. U mnogim slučajevima
pretpostavljaju da je, pošto je neki deo opreme nedavno
bio uključen, on i dalje povezan sa izvorom napajanja. Ovo
nije uvek tačno. Bilo šta od dole navedenog je moglo da
se dogodi sa vezom sa napajanjem:
Kabl za napajanje je možda izvučen iz izvora napajanja ili
opreme.
Produžni kabl za struju se možda pokvario ili je isključen.
Utičnica se možda pokvarila ili je isključena preko
prekidača za dovod struje.
Možda je isključen prekidač koji kontroliše izvor napajanja.
Neka korisnik proveri da li je hardverska komponenta
priključena na napajanje. Kada je komponenta uključena,
trebalo bi da svetlosni indikator napajanja svetli. Ukoliko
ne svetli, neka korisnik pritisne dugme za uključivanje
komponente.
Ukoliko pritiskanje dugmeta za uključivanje ne dovede
napajanje do komponente, neka korisnik proveri sve veze.
Ukoliko su sve veze na mestu, a i dalje nema napajanja,
priključite komponentu na izvor napajanja za koji znate da
radi ispravno i pritisnite dugme za uključivanje. Ukoliko se
komponenta i dalje ne uključuje, onda verovatno postoji
mehanički problem sa komponentom i treba da je
pregleda profesionalac. U tom slučaju treba da nabavite
drugu komponentu za računar.
Takođe su mogli da se otkače i drugi kablovi, pa oprema
zbog toga ne radi. Na primer, kada se kabl za monitor
isključi ili iz monitora ili iz računara, monitor će moći da se
uključi, ali neće raditi. Kada komponenta ima napajanje, ali
ne radi, proverite sve kablove i veze. Kada je ta
komponenta periferijski uređaj i ima napajanje, ali ne radi,
koristite upravljač uređajima da proverite njeno stanje.
Korišćenje upravljača uređajima za proveravanje
ispravnosti
Upravljač uređajima je alatka sistema Windows XP
Professional koja vam omogućava da utvrdite da li
operativni sistem prepoznaje ili ne neku internu ili eksternu
hardversku komponentu, kao i status te komponente.
Upravljač uređajima vam omogućava izvršavanje velikog
broja zadataka u vezi sa komponentama. Jedan od
najvažnijih zadataka koje vam ova alatka omogućava jeste
utvrđivanje da li komponenta radi ili ne radi.
Da biste koristili upravljač uređajima za utvrđivanje da li
neka hardverska komponenta radi, uradite sledeće:
1. Kliknite na Start, desnim dugmetom kliknite na Moj
računar (My Computer), a zatim kliknite na Upravljaj
(Manage).
2. U konzoli „Upravljanje računarom“, kliknite na
Upravljač uređajima (Device Manager). Videćete listu
tipova komponenti koje su instalirane na računaru, kao što
je prikazano na slici 5-1.
3. Kliknite na znak plus (+) pored tipa komponente koju
želite da istražite. Ukoliko se uređaj ne pojavi, to znači da
ga operativni sistem ne prepoznaje i da ćete morati da ga
instalirate. Za instaliranje, pogledajte odeljak Dodavanje
hardvera dalje u ovom poglavlju.
4. Kliknite dva puta na komponentu. Videćete karticu sa
opštim podacima. (Kartica „Opšte“ za monitor je prikazana
na slici 5-2.)
5. Ukoliko okvir „Status uređaja“ na kartici „Opšte“
pokazuje da uređaj ne radi ispravno, proverite da li je
uređaj omogućen. Ukoliko uređaj nije omogućen, kliknite
na strelicu u okviru Upotreba uređaja (Device usage) i
izaberite Koristi ovaj uređaj (omogući) (Use this device
(enable)) da biste ga omogućili.
VAŢNO
Nikad nemojte isključivati ili priključivati računarski kabl za
napajanje ili druge kablove dok je računar uključen.
Ugasite računar ako je to moguće. Nikad nemojte
isključivati ili povezivati periferijski uređaj, na primer
monitor ili skener, na računar dok je uređaj uključen. Tako
bi moglo da dođe do strujnog udara i oštećenja uređaja.
18
6. Kliknite na dugme Rešavanje problema
(Troubleshoot), izaberite tip problema koji imate, a zatim
pratite korake čarobnjaka za rešavanje problema.
Slika 5-1 Upravljač uređajima
Slika 5-2 Kartica „Opšte“ u dijalogu „Svojstva“
Dodavanje hardvera
Ukoliko ne možete da pronađete uređaj u upravljaču
uređajima, to znači da uređaj nije instaliran. Izraz
„instaliran“ znači više od samog priključivanja uređaja;
uređaj je instaliran onda kada operativni sistem ima
upravljački program za taj uređaj. Kada se uređaj poveže
na računar i ima napajanje (ukoliko je potrebno), za
instalaciju koristite čarobnjak za dodavanje hardvera.
Da biste dodali hardver, uradite sledeće:
1. Ubacite instalacioni CD za Windows XP Professional ili
CD koji ste dobili uz hardver u računarsku CD-ROM
jedinicu (ili se pripremite da uputite čarobnjak za
dodavanje hardvera na mrežu ili lokalnu fasciklu koja
sadrži upravljačke programe koji se dobijaju na CD-u).
2. Kliknite na Start, a zatim kliknite na Kontrolna tabla
(Control panel).
3. Kliknite na Štampači i drugi hardver (Printers And
Other Hardware), a zatim pod Pogledaj takođe, kliknite na
Dodaj hardver (Add Hardware).
4. U čarobnjaku za dodavanje hardvera, izaberite Da, već
sam povezao hardver (Yes, I Have Already Connected
The Hardware), a zatim kliknite na dugme Dalje (Next).
5. Pod „Instalirani hardver“ izaberite Dodaj novi
hardverski uređaj (Add A New Hardware Device), a zatim
dva puta kliknite na dugme Dalje (Next). Ukoliko se
hardver ne instalira, pređite na korak 6.
6. Kliknite na dugme Dalje (Next), izaberite tip hardvera
koji želite da instalirate, a zatim kliknite na dugme Dalje
(Next).
7. Kliknite na Imam disk (Have disk), kliknite na
Pregledaj (Browse) da biste pronašli lokaciju diska ili
fascikle, a zatim kliknite na U redu (OK). Možda ćete
morati da odredite tačnu lokaciju upravljačkog programa
na disku.
SAVET
Uvek je najbolje koristiti instalacioni disk koji ste dobili uz hardver
ukoliko je to moguće. Na instalacionom disku za Windows XP Profes-
sional, svi upravljački programi se nalaze u fascikli Z:\\i386\system32
(gde je Z slovo CD-ROM jedinice). Ukoliko nemate disk, a upravljački
program koji vam je potreban ne postoji na instalacionom disku za
Windows XP Professional, pogledajte Web lokaciju proizvođača. Na
matičnoj stranici lokacije potražite veze za „upravljačke programe“
ili „podršku“.
19
Ostali saveti za rešavanje mehaničkih problema
Evo još nekih saveta za rešavanje mehaničkih problema:
Isključite komponentu, a zatim je ponovo uključite
dok je povezana na računar.
Onemogućite, a zatim omogućite uređaj u
upravljaču uređajima.
Ponovo pokrenite računar dok je uređaj povezan.
Rešavanje problema sa konfiguracijom
Ukoliko problem koji imate sa internom ili eksternom
komponentom nije mehaničke prirode, onda je obično u
pitanju problem sa konfiguracijom. Komponente koje
imaju problem sa konfiguracijom obično rade, ali ne
onako kako biste očekivali. Na primer, CD/DVD jedinica
koja je konfigurisana za pogrešnu geografsku oblast će
raditi – čućete kako se okreće – ali neće čitati CD ili DVD
diskove namenjene za tu oblast. Iako interne komponente
kao što su optički uređaji i zvučne kartice svakako mogu
da imaju mehaničkih problema, rešavanju problema sa
internim komponentama treba da pristupite kao da
problem spada u kategoriju problema sa konfiguracijom.
Ažuriranje upravljačkih programa i vraćanje na
prethodne verzije
Jedan od glavnih razloga za probleme u radu sa
hardverom jeste zastareo ili oštećen upravljački program.
Pošto se upravljački programi prave za određeni
operativni sistem, ažuriranje operativnog sistema ili
primena ispravki za sistem može da izazove slabiji rad
komponente ili potpuni prestanak rada. Na primer,
ukoliko nadogradite sistem Windows 98 na Windows XP,
štampač možda neće raditi zato što je upravljački program
za štampač posebno napravljen za Windows 98. Ako
naučite kako se pronalaze, ažuriraju i vraćaju ranije
instalirane verzije upravljačkih programa, moći ćete da
rešite mnoge hardverske probleme sa konfiguracijom.
Pronalaženje upravljačkih programa
Postoje četiri glavna izvora upravljačkih programa. Za
najbolje rezultate pregledajte izvore na dole prikazanoj listi
po navedenom redu.
CD proizvoda. Uz većinu hardverskih komponenti se
dobija CD na kojem se nalazi upravljački program.
To je najbolje mesto za pronalaženje upravljačkog
programa za novu hardversku komponentu.
Ažuriranje Windowsa. Microsoft vam pruža
skladište najnovijih upravljačkih programa i ispravki
za operativni sistem, softver i hardver vašeg
računara. Ažuriranje Windowsa pregleda računar i
nudi vam izbor ispravki za hardver i softver koji
imate na računaru. Tada možete da izaberete
ispravku koju želite da instalirate.
Web lokacija proizvođača. Većina proizvođača
računarskih komponenti preko svoje Web lokacije
pruža najnovije upravljačke programe za sve
komponente koje trenutno proizvode ili koje su
ikada pravili.
Microsoft Windows XP Professional CD.
Instalacioni CD sadrži upravljačke programe za
mnoge hardverske komponente sa Microsoftove
liste hardverske kompatibilnosti (LHK). LHK možete
pronaći na adresi http://microsoft.com/hcl.
Ažuriranje upravljačkih programa
Kad instalirate novi upravljački program za postojeću
komponentu, vi zapravo ažurirate upravljački program.
Windows XP Professional olakšava ažuriranje upravljačkih
programa.
Da biste ažurirali upravljački program, uradite sledeće:
1. Pronađite upravljački program koji vam je potreban
proveravajući gore navedene izvore.
POGLEDAJTE I OVO
Zašto se upravljački programi kvare
Upravljački programi, softver koji omogućava pokretanje hardvera,
mogu da prestanu da rade iz više razloga:
Operativni sistem je ažuriran.
Ispravke za operativni sistem ili druge komponente su onemo-
gućile rad ili oštetile upravljački program.
Upravljački program je oštećen zbog virusa ili neodgovarajuće
računarske konfiguracije.
Upravljački program je izbrisan.
Upravljački program je ažuriran, a novi upravljački program ne
radi sa operativnim sistemom.
20
Kliknite na Start, kliknite desnim dugmetom na Moj
računar (My Computer), a zatim kliknite na Upravljaj
(Manage).
3. U konzoli „Upravljanje računarom“, kliknite na
Upravljač uređajima (Device Manager).
Kliknite na znak plus (+) pored tipa komponente čiji
upravljački program želite da ažurirate.
5. Kliknite dva puta na komponentu, a zatim kliknite na
karticu Upravljački program u dijalogu „Svojstva“
komponente. Na slici 5-3 je prikazana kartica „Upravljački
program“ za čvrsti disk Toshiba.
Slika 5-3 Kartica „Upravljački program“ u dijalogu „Svojstva“
6. Kliknite na Ažuriraj upravljački program (Update
Driver). Pokrenuće se čarobnjak za ažuriranje hardvera.
7. Ukoliko je upravljački program koji vam je potreban na
CD-u, kliknite na „Dalje“. Ukoliko nije, izaberite opciju
Instaliraj iz spiska ili sa određene lokacije (napredno)
(Install From A List Or Specific Location (Advanced)), a
zatim kliknite na dugme Dalje (Next).
8. Izaberite Uključi ovu lokaciju u pretragu (Include
This Location In The Search), kliknite na Pregledaj
(Browse), izaberite lokaciju upravljačkog programa, a
zatim kliknite na dugme Dalje (Next).
Upravljački program bi trebalo da se instalira i da omogući
uređaj. Možda ćete morati da odete u dijalog „Svojstva“
uređaja u upravljaču uređajima i da sami omogućite
uređaj.
Vraćanje upravljačkih programa na prethodne verzije
Nekad se može dogoditi da uređaj radi ispravno, ali da
upravljački program ažurirate zato što je dostupna nova
verzija. U retkim slučajevima ažuriranje upravljačkog
programa može da izazove nepravilan rad ili prestanak
rada tog uređaja (odn. drugih uređaja). Kada se to dogodi,
treba da vratite prethodnu verziju upravljačkog programa.
Na taj način se vraćate na ranije instalirani upravljački
program. U sistemu Windows XP Professional ovo je
jednostavan postupak zato što se ranije instalirani
upravljački programi čuvaju.
Da biste vratili prethodnu verziju upravljačkog programa,
uradite sledeće:
1. Idite na karticu Upravljački program (Driver) u
dijalogu „Svojstva“ uređaja (pogledajte prethodni odeljak
za detaljna uputstva).
2. Kliknite na Vrati prethodnu verziju upravljačkog
programa (Roll Back Driver).
Instaliranje mrežnih štampača
Kada povežete računar sa štampačem koji se nalazi na istoj
mreži, vi instalirate upravljački program za taj udaljeni
štampač na lokalni računar. U ovom postupku možete
koristiti čarobnjak za dodavanje štampača.
Da biste dodali upravljački program za štampanje za
mrežni štampač, uradite sledeće:
1. Kliknite na Start, kliknite na Štampači i faksovi
(Printers And Faxes), a zatim pod „Zadaci štampača“
kliknite na Dodaj štampač (Add A Printer).
2. Izaberite mrežni štampač ili štampač koji je povezan na
neki drugi računar (vidi sliku 5-4), a zatim kliknite na
dugme Dalje (Next).
21
Slika 5-4 Izaberite lokalni ili mrežni štampač
3. Sledeći korak zavisi od lokacije štampača i od tipa
mreže na kojoj se nalaze računar i štampač.
Ukoliko je mreža domen, a mrežni štampači se
objavljuju u aktivnom direktorijumu, izaberite
Pronađi štampač u direktorijumu (Find A Printer
In The Directory), a zatim kliknite na Dalje (Next).
Potom kliknite na Pronađi sada (Find now),
izaberite štampač koji želite da dodate, a zatim
kliknite na dugme Dalje (Next).
Ukoliko je štampač na mreži koja nije domen ili je
domen ali štampači nisu objavljeni u aktivnom
direktorijumu, izaberite Poveži se sa ovim
štampačem (Connect To This Printer), unesite ime
servera i deljeno ime štampača u obliku
\\server\share, a zatim kliknite na dugme Dalje
(Next).
Ukoliko se štampač nalazi na različitoj mreži od
računara, a dostupan je preko Interneta, izaberite
Poveži se sa štampačem na Internetu ili na
kućnoj ili kancelarijskoj mreži (Connect To A
Printer On The Internet Or On A Home Or Office
Network), unesite URL adresu štampača po
uputstvima, a zatim kliknite na dugme Dalje (Next).
4. Izaberite da li će štampač biti podrazumevani štampač
ili ne za vaš računar, kliknite na dugme Dalje (Next), a
zatim kliknite na Završi (Finish).
Rešavanje problema sa konfiguracijom koji nemaju veze
sa upravljačkim programima
Konfiguracija većine uređaja se ne sastoji samo od
upravljačkog programa. I ostale opcije konfiguracije
možete pregledati u upravljaču uređajima. Trebalo bi da se
upoznate sa konfiguracijskim opcijama najvažnijih uređaja
u svom računaru. Da biste pregledali te opcije, idite u
dijalog „Svojstva“ odgovarajućeg uređaja, a zatim kliknite
na svaku karticu da biste pregledali mogućnosti.
Vežba 5-1: Pronalaženje opcija konfiguracije
Preko upravljača uređajima otvorite dijalog „Svojstva“
sledećih uređaja. Upišite opcije konfiguracije u dati prostor.
1. Disk jedinice: Kliknite na karticu Smernice (Policies).
Šta tu možete da podesite?
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
2. Disk jedinice: Kliknite na karticu Volumeni (Volumes),
kliknite Popuni (Populate), kliknite na slovo volumena, a
zatim kliknite na Svojstva (Properties). Zapišite nazive
kartica koje mogu da se podešavaju.
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
3. DVD/CD-ROM jedinice. Koje su kartice i opcije
konfiguracije dostupne?
__________________________________________________
__________________________________________________
VIŠE INFORMACIJA
Rešavanje problema sa vezom sa mrežnim štampačem je
obrađeno u poglavlju 7, Podrška za umrežene računare.
VAŢNO
Nemojte podešavati postavke u kartici „Resursi“ u dijalogu
„Svojstva“ bilo kog uređaja. Ručno podešavanje resursa je
napredna veština i nije u opisu posla tehničara službe za po-
moć.
22
4. Mrežna veza (pod „Mrežni adapteri“): Koje kartice se
pojavljuju? Na kojoj kartici možete da podesite „Svojstva“?
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
Uobičajeni zadaci podešavanja čvrstog diska
Sledeći scenariji opisuju zadatke koji se obično obavljaju
prilikom rešavanja specifičnih problema sa čvrstim
diskovima.
Problem: Disk radi sporo ili će uskoro ostati bez praznog
prostora.
Rešenje: Defragmentujte disk da biste objedinili podatke,
poboljšali sposobnost operativnog sistema da piše
podatke na disk i pronalazi podatke na njemu i da biste
napravili više praznog prostora na disku.
Da biste defragmentovali disk, uradite sledeće:
1. Kliknite na Start, kliknite desnim dugmetom na Moj
računar (My computer), a zatim kliknite na Upravljaj
(Manage).
2. U konzoli „Upravljanje računarom“, kliknite na
Upravljač uređajima (Device Manager).
3. Kliknite na znak plus (+) pored stavke Disk jedinice
(Disk Drives), a zatim dva puta kliknite na čvrsti disk koji
želite da defragmentujete.
4. Na kartici Volumeni (Volumes) kliknite na Popuni
(Populate), kliknite na disk jedinicu, a zatim kliknite na
Svojstva (Properties).
5. Na kartici Alatke (Tools) kliknite na Defragmentiraj
(Defragment).
Slika 5-5 Kartica Alatke u okviru za dijalog Svojstva
6. U dijalogu „Defragmentator diska“ (videti sliku 5-6)
izaberite čvrsti disk, a zatim kliknite na Analiziraj (Analyze).
Slika 5-6 Defragmentator diska
Videćete prikaz iskorišćenosti diska u boji. Fragmentirane
datoteke – one koje se ne nalaze na jednom mestu na
disku – prikazane su crvenom bojom. Nefragmentirane
datoteke – one koje zauzimaju povezan prostor na disku –
prikazane su plavom bojom. Slobodan prostor je prikazan
belom bojom. Datoteke koje se ne premeštaju prikazane su
zelenom bojom. Ovakav prikaz vam pomaže da lakše vidite
koliko slobodnog prostora imate i kako bi objedinjavanje
fragmentiranih datoteka pomoglo. Takođe ćete videti i
SAVET
Morate imati barem 15 posto slobodnog prostora na
čvrstom disku da biste defragmentovali disk. Ukoliko
nemate toliko slobodnog prostora, pokušajte da uklonite
programe koji se ne koriste. Opcija „Pospremanje diska“
može da vam pomogne da oslobodite prostor na čvrstom
disku.
23
okvir za poruke u kojem je navedena preporuka da li treba
da defragmentujete disk ili ne.
7. Ukoliko u okviru za poruke piše da treba da
defragmentujete disk, zatvorite sve ostale programe i
kliknite na Defragmentuj (Defragment).
Problem: Treba da oslobodite prostor na čvrstom disku.
Rešenje: Koristite „Pospremanje diska“ da biste uklonili
nepotrebne datoteke i komprimovali stare datoteke.
1. Kliknite na Start, kliknite desnim dugmetom na Moj
računar (My Computer), a zatim kliknite na Upravljaj
(Manage).
2. U konzoli „Upravljanje računarom“ kliknite na
Upravljač uređajima (Device Manager).
3. Kliknite na znak plus (+) pored stavke Disk jedinice
(Disk drives), a zatim dva puta kliknite na čvrsti disk koji
želite da defragmentujete.
4. Na kartici Volumeni (Volumes) kliknite na Popuni
(Populate), kliknite na disk jedinicu, a zatim kliknite na
Svojstva (Properties).
5. Na kartici „Opšte“ u dijalogu „Svojstva“ lokalnog diska,
kliknite na „Pospremanje diska“. Alatka „Pospremanje
diska“ će izračunati koliko prostora možete da oslobodite.
To može potrajati nekoliko minuta.
Slika 5-7 Pospremanje diska
6. Izaberite stavke koje želite da izbrišete ili komprimujete,
a zatim kliknite na dugme U redu (OK).
Ukupna količina prostora na disku koji će se osloboditi
menjaće se svaki put kada izaberete ili poništite izbor neke
opcije.
Vežba 5-2: Rešavanje hardverskog problema
Instruktor će vam dati računar koji ima hardverski problem.
Dokumentujte problem ispunjavanjem podataka po dole
navedenim stavkama od 1 do 6. Možete da koristite Pomoć
za rešavanje problema sa hardverom iz priloga A, upravljač
uređajima, kao i sve druge alatke koje imate na
raspolaganju za dokumentovanje problema. Kada
dokumentujete problem, neka vaš instruktor odobri
metodologiju rešavanja problema. Zatim rešite problem.
Na slici 5-8 je prikazan primer dokumentovanog problema.
1. Koraci u procesu otkrivanja problema:
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
2. Problem:
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
3. Nameravani koraci za rešavanje problema:
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
UPOZORENJE
Nemojte uklanjati instalacione datoteke aplikacija osim ako
niste sigurni da vam je potrebno toliko prostora. Instalacione
datoteke mogu biti veoma korisne za rešavanje problema sa
datotekama aplikacije ili operativnog sistema.
24
4. Preduzeti koraci u rešavanju problema:
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
5. Da li je problem rešen?
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
6. Šta biste preduzeli u budućnosti da bi se sprečila
pojava ovakvih problema?
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
________________________________________________
Slika 5-8 Primer dokumentovanog problema
1. Koraci u otkrivanju problema:
Uključio računar. Monitor je imao napajanje, ali nije mogao
ništa da prikaže. Proverio kablove i činilo se da je s njima sve u
redu. Priključio drugi monitor, koji je ispravno radio. Otišao u
upravljač uređajima i otkrio da je upravljački program za prvi
monitor star 3 godine. Računar je nedavno nadograđen na sis-
tem Windows XP Professional.
2. Problem:
Sumnjam na loš upravljački program za monitor.
3. Nameravani koraci za rešavanje problema:
Pronaći instalacioni disk za monitor ili otići na Ažuriranje Win-
dowsa i videti da li je dostupan novi upravljački program. Uko-
liko nije, otići na Web lokaciju proizvođača i preuzeti najnoviji
upravljački program za ovaj model. Zatim u upravljaču uređa-
jima ažurirati upravljački program. Na kraju, ponovo pokrenuti
računar sa priključenim monitorom.
4. Preduzeti koraci u rešavanju problema:
a. Nabavio instalacioni disk za monitor.
b. Pokrenuo instalacioni disk. Problem nije rešen.
c. Otišao na Ažuriranje Windowsa i izabrao ispravku za
monitor.
d. Ponovo pokrenuo računar.
5. Da li je problem rešen?
Da.
6. Šta biste preduzeli u budućnosti da bi se sprečila
pojava ovakvih problema?
Kad god se neki računar nadogradi na sistem Windows XP Pro-
fessional, odmah treba otići u Ažuriranje Windowsa da bi se
instalirali najnoviji upravljački programi za opremu. Takođe,
treba pokrenuti Web lokaciju sa svim najnovijim upravljačkim
programima tako da ubuduće tehničari mogu prvo da odu
tamo.