Download - Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću
![Page 1: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/1.jpg)
KULTURNI RAZVOJ HRVATA U 16. I 17.
STOLJEĆUHumanizam - renesansa
![Page 2: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/2.jpg)
2
Književnost humanizma i renesanse u Hrvatskoj
Humanizam, koji se na razmeđi 14. i 15. st. raširio Italijom, brzo je pronašao plodno tlo i na istočnoj obali Jadrana, gdje u svim dalmatinskim komunama, od Zadra do Dubrovnika, nalazimo na predstavnike novoga duha.
U cijelokupnoj hrvatskoj književnosti 16. i 17. st. svijest o opasnosti od Turaka, u to doba su doprli do samih gradskih zidina.
![Page 3: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/3.jpg)
3
Ta okrenutost zbilji i problemima s Turcima bila je posebnost hrvatskog humanizma u odnosu na onaj europski.
U kontinentalnom djelu Hrvatske humanistička su se strujanja širila s dvora kralja Matije Korvina, na kojem su djelovali mnogi hrvatski humanisti i renesansni umjetnici.
![Page 4: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/4.jpg)
4
Dubrovnik u 17. stojeću
![Page 5: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/5.jpg)
Matija Korvin - ugarsko-hrvatski kralj (1458. - 1490.) Uspio je ostvariti apsolutnu monarhiju oslanjajući se na srednje plemstvo i gradove.
![Page 6: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/6.jpg)
Grb Matije Korvina
![Page 7: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/7.jpg)
Među najpoznatijim djelima iz ovog razdoblja svakako spada spjev Judita, Splićanina Marka Marulića.
![Page 8: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/8.jpg)
M.Marulić: JuditaPrvi put tiskana u Veneciji 1521. Pisana je čakavskim narječjem, prvi je naš ep.
Marko Marulić
![Page 9: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/9.jpg)
9
Marko Marulić Hrvatski je književnik i kršćanski humanist. Otac hrvatske književnosti. Često mu se dodijeva i etnik Splićanin. Marulić u doba turskih napada na dalmatinske
gradove piše djelo Judita kojim želi ohrabriti Splićane i građane ostalih dalmatinskih gradova da se odupru osmanlijskoj opasnosti.
![Page 10: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/10.jpg)
10
Središte renesansne književnosti nalazilo se je u Dubrovniku, rodnom mjestu Marina Držića, čija komedija Dundo Maroje spada među remed-djela hrvatske književnosti.
![Page 11: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/11.jpg)
11
Marin Držić: Dundo Maroje
![Page 12: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/12.jpg)
12
Marin Držić
![Page 13: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/13.jpg)
13
Marin Držić Rođen je 1508.g. u Dubrovniku, u obitelji
trgovaca pučana Nadimak VIDRA - zbog čestog boravka u
Rijeci dubrovačkoj Odlazi na studij u Sienu 1541. godine izabran je za rektora sienskog
studentskog doma – Dominus Marinus Raugeus
![Page 14: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/14.jpg)
Otok Hvar je iznjedrio dva velikana hrvatske književnosti: Hanibala Lucića, koji je napisao Robinju, prvu hrvatsku dramu, i Petra Hektorovića, poznatog po djelu Ribanje i ribarsko prigovaranje.
![Page 15: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/15.jpg)
Hanibal Lucić: Robinja
![Page 16: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/16.jpg)
Hanibal Lucić
![Page 17: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/17.jpg)
Petar Hektorović: Ribanje i ribarsko prigovaranje
![Page 18: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/18.jpg)
Petar Hektorović
![Page 19: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/19.jpg)
Hanibal Lucić Hrvatski je renesansni pjesnik, dramatik
i prevoditelj Podrijetlom hvarski vlastelin, sin Antuna i Goje Bio je sudac i odvjetnik hvarske gradske općine
![Page 20: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/20.jpg)
20
Petar Hektorović Hrvatski renesansni pjesnik i erudit Odlikovao se i glazbenim i graditeljskim
znanjem, pa je ostavio više notnih zapisa bugaršćica i lirskih pjesama koje su mu pjevali hvarski ribari
![Page 21: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/21.jpg)
21
Zadranin Petar Zoranić, također prožet domoljubljem i sviješću o turskoj opasnosti, autor je Planina, djela koje se danas smatra prvim hrvatskim romanom
![Page 22: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/22.jpg)
22
Petar Zoranić: Planine
![Page 23: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/23.jpg)
23
Petar Zoranić
![Page 24: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/24.jpg)
24
Petar Zoranić Još su ga zvali "Veliki Ninjanin"; "Hrvatin“ Hrvatski renesansni pisac Zoranić je poznat kao pisac prvog hrvatskog
romana Planine iz 1536. godine
![Page 25: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/25.jpg)
Renesansno graditeljstvo u Hrvatskoj
Početak renesansnog graditeljstva u Hrvatskoj predstavlja katedrala sv. Jakova u Šibeniku, koja je ujedno i prva renesansna građevina izvan Italije. Gradnju je predvodio zadarski graditelj Juraj Matvejev, poznat kao Juraj Dalmatinac
Karakteristično je miješanje gotičkog i renesansnog stila
![Page 26: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/26.jpg)
Juraj Dalmatinac Hrvatski i talijanski kipar i graditelj. Njegovi radovi:a) Fasada Šibenske katedrale Sv. Jakova - 72
kamene glave koje okružuju apsideb) Portal crkve Svetog Frane u Anconic) Oltar bl. Arnira u župnoj crkvi u Kaštel
Lukšiću(1448.g)d) Oltar Sv. Staša u katedrali Sv. Dujma u
Splitu (1448.g)
![Page 27: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/27.jpg)
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku Juraj Dalmatinac
![Page 28: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/28.jpg)
Istovremeno dolazi i do procvata svjetovnog graditeljstva
Psim gradskih vjećnica i kneževskih palača, od kojih su najpoznatiji Knežev dvor i palača Divona u Dubrovniku
![Page 29: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/29.jpg)
Knežev dvor Palača Divona u Dubrovniku
![Page 30: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/30.jpg)
Najpoznatiji i najbrojniji renesansni ljetnikovci u Hrvatskoj sagrađeni su na dubrovačkom području i na otoku Hvaru
Nasuprot tomu renesansno graditeljstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježeno je gradnjom fortifikacijskih objekata
Najpoznatiji primjer tog graditeljstva je utvrda Karlovac iz 16. st. ,sagrađena u obliku šestokrake zvijezde
![Page 31: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/31.jpg)
Utvrda Karlovac iz 16. st.
![Page 32: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/32.jpg)
Renesansno kiparstvo i slikarstvo u Hrvatskoj
Likovna je umjetnost bila usko vezana uz crkveno graditeljstvo
Katedralu u Šibeniku Juraj Dalmatinac ju je ukrasio sa 72 isklesane glave koje uokviruju vijenac katedrale.
![Page 33: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/33.jpg)
Isklesane glave na katedrali u Šibeniku Juraja Dalmatinca
![Page 34: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/34.jpg)
Brojni radovi Ivana Duknovića, najznačajnijeg kipara hrvatske renesanse, ukrašavaju trogirsku krstionicu.
Trogir- Unutrašnjost krstionice
![Page 35: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/35.jpg)
35
Ivan Duknović Hrvatski kipar Sin protomagistra trogirskih kamenara
Ivan Duknović
![Page 36: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/36.jpg)
36
slike hrvatskih renesansnih slikara poput dubrovčanina Nikolu Božidarevića, najčešće su krasile crkvene oltare.
![Page 37: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/37.jpg)
37
Nikola Božidarević Poznat u Italiji i kao Nicolò Raguseo Bio je najveći dubrovački i hrvatski slikar na
prijelazu iz gotike u renesansu. Spominje se 1475. kao izvođač freski u Kneževu
dvoru, a 1476. kao učenik slikara Petra Ognjanovića iz čije radionice 1477. godine polazi na nauk u Veneciju.
![Page 38: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/38.jpg)
38
Nikola Božidarević
![Page 39: Kulturni razvoj hrvata u 16. i 17. stoljeću](https://reader031.vdocuments.site/reader031/viewer/2022012322/55c36037bb61eb14308b457b/html5/thumbnails/39.jpg)
39
Izradila: Gabrijela Galina 1.B