MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKABIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO
- IZMENI I DOPOLNUVAWA -
Skopje, 2007
K O N C E P C I J AZA MATURA I ZA ZAVR[EN ISPIT
VO SREDNOTO OBRAZOVANIESO ^ETIRIGODI[NO TRAEWE
VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
Rabotna grupa za izrabotka na Koncepcijata:Rakovoditel: d-r Laste Spasovski^lenovi: Bojana Naceva
d-r Goce Kolarovskim-r Gorica Mickovska\or|i Andreevskid-r Nase KondovskiGordana Trajkova-KostovskaKrste Vasilevskim-r Beti LamevaAgim Ru{itiLirie RexepiVioleta GrujevskaTraj~e \or|ijevskiSne`ana DimovskaTawa Andonova - MitrevskaKiril ]amilov
Rabotna grupa za izmeni i dopolnuvawa na Koncepcijata:Katica Spasovska - Bin~evaVioleta Grujevska\or|i Andreevski
vo sorabotka so sovetnicite od Sektorot za vrednuvawe na posti-gawata na u~enicite - BRO i Centarot za stru~no obrazovanie.
Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit vo javnoto sredno obra-zovanie vo Republika Makedonija e predlo`ena od Dr`avniot ma-turski odbor i usvoena so re{enie na ministerot za obrazovanie inauka, br. 11-6099/2 od 10.10.2005 godina.
Izmenite i dopolnuvawata na Koncepcijata za matura i za zavr{enispit vo srednoto obrazovanie so ~etirigodi{no traewe vo Repub-lika Makedonija se predlo`eni od Dr`avniot maturski odbor iusvoeni so re{enie na ministerot za obrazovanie i nauka, br. 07-8238/5 od 10.10.2007 godina.
3
1. PRI^INI ZA INOVIRAWE NA ISPITITENA KRAJOT OD SREDNOTO OBRAZOVANIE
2. POJDOVNI OSNOVI ZA KONCIPIRAWE NA ISPITITE NA KRAJOT OD ^ETIRI-GODI[NOTO SREDNO OBRAZOVANIE
3. VIZIJA ZA MATURATA I ZA ZAVR[NIOTISPIT3.1. Celi na maturata i na zavr{niot ispit3.2. O~ekuvani pridobivki
4. MODELI NA ISPITI4.1. Dr`avna matura vo gimnaziskoto
obrazovanie4.2. U~ili{na matura vo gimnaziskoto
obrazovanie4.3. Dr`avna matura vo ~etirigodi{noto
sredno stru~no obrazovanie4.4. Zavr{en ispit vo ~etirigodi{noto
sredno stru~no obrazovanie4.5. Dr`avna matura vo srednoto
umetni~ko obrazovanie4.6. U~ili{na matura vo srednoto
umetni~ko obrazovanie
5. NA^IN NA OCENUVAWE
6. KRITERIUMI ZA IZBOR NA NASTAVNIPREDMETI ZA POLAGAWE I IZBOR NAPROEKTNI ZADA^I
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
SODR@INA
5
7
899
12
15
17
19
21
23
26
28
29
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
4
5
eformite vo srednoto obrazovanie vo Repub-lika Makedonija zapo~naa so donesuvaweto
na noviot Zakon za sredno obrazovanie vo 1995 go-dina. Vo oktomvri 1996 godina bea usvoeni doku-mentite Programska struktura na srednoto obrazo-vanie i Obrazovni profili vo srednoto stru~noobrazovanie.
Vo 1997 godina be{e podgotvena FARE - pro-gramata za reforma na srednoto stru~no obrazo-vanie i obuka vo Republika Makedonija, koja po~nada se realizira od u~ebnata 1999/2000 godina vo op-redelen broj sredni stru~ni u~ili{ta. Osnovna celna reformata be{e da se razvie sistem na srednostru~no obrazovanie i obuka naso~en kon barawa-ta na pazarot na trudot.
Noviot Nastaven plan i programite za gimna-ziskoto obrazovanie po~naa da se primenuvaat odu~ebnata 2001/2002 godina. Celta na promenite vogimnaziskoto obrazovanie be{e da se podignekvalitetot na gimnaziskoto obrazovanie so {to }ese ovozmo`i podobra podgotovka na u~enicite zaprodol`uvawe na obrazovanieto. Najzna~aen seg-ment od promenite vo Nastavniot plan i progra-mite e toa {to na u~enicite im se dava pogolemamo`nost za izbor na nastavni predmeti {to }e giizu~uvaat. Pritoa celite vo programite primarno
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
PRI^INI ZA INOVIRAWE NA ISPITITE NA KRAJOT OD SREDNOTO OBRAZOVANIE
1
R
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
6
upatuvaat kon organizirawe na nastaven proces iu~ewe vo funkcija na razvoj na povisokite kogni-tivni sposobnosti, primena na znaewa i osposobu-vawe za do`ivotno u~ewe.
Soglasno koncepciskite i sodr`inskite pro-meni na gimnaziskoto, ~etirigodi{noto stru~no ob-razovanie i umetni~koto obrazovanie, potrebni sei promeni vo ispitite na krajot od srednoto obra-zovanie. Potrebata od promeni proizleguva i odvoo~enite slabosti na postojnite ispiti na krajotod srednoto obrazovanie koi nemaa povratno vli-janie na kvalitetot na obrazovniot proces i ne beadovolno dobra osnova za selekcija pri upis vovisokoto obrazovanie.
Voveduvaweto na centralizirani ispiti nakrajot od srednoto obrazovanie e vo funkcija nakontrola na kvalitetot i podobruvawe na kvali-tetot na srednoto obrazovanie. Rezultatite odpostigawata na u~enicite mo`at da poslu`at kakoosnova za dijagnosticirawe na dobrite strani, no,vo isto vreme, i na slabostite vo sistemot na sred-noto obrazovanie. Ovie soznanija }e im poslu`atna kreatorite na obrazovnata politika vo na{atazemja za planirawe na strategii i za prezemawe naaktivnosti vo funkcija na podobruvawe na kvali-tetot na obrazovanieto.
7
efiniraweto na konceptot za ispitite vo~etirigodi{noto sredno obrazovanie se ba-
zira na op{tite principi i celi vo novite pro-gramski dokumenti. Osnovnite principi vrz osno-va na koi se zasnovani predlo`enite re{enija zaispitite se:
priod orientiran kon u~enikot;
ispitite se integralen del na obrazov-niot proces;
ispitite se pokazatel za postigawata vosrednoto obrazovanie;
funkcionalno povrzuvawe na srednotoobrazovanie so visokoto obrazovanie i sopazarot na trudot.
Koncipiraweto na ispitite na krajot od ~eti-rigodi{noto sredno obrazovanie se temeli na rea-lizacijata na probnite eksterni ispiti vo R. Make-donija, kako i na soznanijata od vakvite ispiti vorazvienite evropski zemji.
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
POJDOVNI OSNOVI ZA KONCIPIRAWE NA ISPITITE NA KRAJOT OD ^ETIRIGODI[NOTOSREDNO OBRAZOVANIE
2
D
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
8
avr{uvaweto na srednoto obrazovanie kajnas, kako i vo najgolem broj zemji vo svetot,
se sovpa|a so polnoletstvoto, a pretstavuva i pres-vrtnica vo `ivotot na mladiot ~ovek. Po srednotoobrazovanie, toj se vklu~uva ili vo pazarot na tru-dot ili go prodol`uva svoeto akademsko obrazo-vanie na povisoko nivo.
Zatoa e potrebno srednoto obrazovanie da za-vr{uva so kompleksen ispit koj pretstavuva zavr{-nica na dotoga{noto obrazovanie i e eden vid po-tvrda na sposobnosta na u~enikot za samostojno pro-dol`uvawe na li~niot i profesionalniot `ivot.
So ovoj dokument se utvrdeni {est modeli naispiti. Gimnaziskoto obrazovanie se zaokru`uvaso dr`avna matura ili so u~ili{na matura,~etirigodi{noto stru~no obrazovanie so dr`avnamatura ili so zavr{en ispit, a srednoto umet-ni~ko obrazovanie so dr`avna matura ili sou~ili{na matura.
Voveduvaweto na vakvi ispiti vo srednotoobrazovanie ima za cel da go zgolemi kredibili-
VIZIJA ZA MATURATA I ZA ZAVR[NIOT ISPIT
3
Z
3. 1. Celi na maturata i na zavr{niot ispit
9
tetot na diplomite za zavr{eno sredno obrazova-nie i povratno da vlijae na podigawe na kvalite-tot na obrazovanieto.
Pokonkretno, celite na ispitite se:
podigawe na kvalitetot na srednotoobrazovanie;
sledewe i kontrola na realizacijata nanastavnite programi (zasnovani na obra-zovni standardi na dr`avno nivo);
steknuvawe diploma za zavr{eno srednoobrazovanie (zaokru`uvawe na obrazo-vanieto so ispit);
selekcija za univerzitetskoto obrazovanie;
informirawe na u~enicite, roditelite iobrazovnite institucii za postigawata nau~enicite dobieni preku validni i vero-dostojni merewa.
So implementacijata na ovaa Koncepcija seo~ekuva deka }e se nadminat najgolemiot del odslabostite na postojnite ispiti na krajot na sred-noto ~etirigodi{no obrazovanie, kako i na del odslabostite na sistemot na srednoto obrazovanie.O~ekuvani pridobivki od voveduvaweto na ovieispiti na krajot od srednoto obrazovanie se:
Pogolem kvalitet na maturskite i na za-vr{nite ispiti. Kvalitetot na ispitite}e se podobri preku zgolemeniot broj na is-
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
3. 2. O~ekuvani pridobivki
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
10
piti {to treba u~enicite da gi polagaat,osobeno vo dr`avnata matura, i preku na-so~enosta na ispitnite celi da proveruva-at prete`no sposobnosti i kompetencii.Pogolemiot obem na eksternost i transpa-rentnost vo izveduvaweto na ispitite }e jazgolemi objektivnosta na rezultatite koi}e gi postignat u~enicite.
Podobra prifatenost na diplomite. Vo-veduvaweto na ispiti so pogolem obem naeksternost i transparentnost od postojnite,}e pretstavuva osnova za pogolema doverbavo kvalitetot na steknatite znaewa i spo-sobnosti na u~enicite kako od strana nauniverzitetite, taka i od strana na raboto-dava~ite. Preku vakvite ispiti se o~ekuvasteknatite diplomi, bez pogolemi proble-mi, da bidat prifateni ne samo vo na{atazemja, tuku i vo drugi zemji kade {to u~eni-cite bi sakale da se vrabotat ili da goprodol`at obrazovanieto.
Nadminuvawe na dvojnite ispiti na kra-jot od srednoto obrazovanie. Osobena pri-dobivka za u~enicite {to go prodol`uvaatobrazovanieto }e bide toa {to tie nema dapolagaat poseben ispit za vlez na Univer-zitetot1 i }e bide olesneta nivnata pro-fesionalna orientacija.
1 Osven za fakultetite {to proveruvaat specifi~ni sposobnosti (pr. Fakultet za mu-zi~ki umetnosti, Fakultet za dramski umetnosti, Fakultet za fizi~ka kultura i dr.).
11
Pokvalitetna selekcija za studii. Pred-lo`enite nastavni predmeti koi vleguvaatvo listata za dr`avna matura dobro }e goprognoziraat uspehot na u~eniciite na stu-diite.
Podigawe na kvalitetot na srednoto ob-razovanie. Podigaweto na kvalitetot naispitite povratno }e vlijae na podigawe nakvalitetot na nastavata i u~eweto, a oso-beno na podigawe na ispitnata kultura voobrazovanieto i nadminuvawe na subjektiv-nosta vo ocenuvaweto.
Sozdavawe baza na validni i objektivnipodatoci. Preku zgolemuvaweto na ekster-nosta na ispitite, definiranosta na pro-cedurite i pribiraweto na podatocite odispitite, na edno mesto }e se sozdade bazana validni i objektivni podatoci {to }emo`at da se koristat za analiza na sostoj-bite i obezbeduvawe na kvalitet vo siste-mot na srednoto obrazovanie.
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
12
odelot na ispitite proizleguva od op{titeceli na obrazovanieto i e vo tesna vrska sokonceptot na srednoto obrazovanie, odnosno
so strukturata na nastavnite planovi i programi zagimnaziskoto, srednoto stru~no obrazovanie i sred-noto umetni~ko obrazovanie.
Nastavniot plan za gimnaziskoto obrazova-nie sodr`i zadol`itelni predmeti, zadol`itel-no - izborni programi, izborni predmeti i proektniaktivnosti. Vaka strukturirano, gimnaziskoto ob-razovanie, pred s¢, ima za cel da gi podgotvuvau~enicite za univerzitetski studii.
Vo srednoto stru~no obrazovanie vo momen-tot se realiziraat novi nastavni planovi i pro-grami i stari nastavni planovi i programi.
Nastavnite planovi za reformiranoto stru~-no obrazovanie i obuka vo traewe od ~etiri godi-ni sodr`at nastavni predmeti od oblasta na op{-toto obrazovanie, stru~noto obrazovanie (kade po-sebno mesto ima prakti~nata obuka), izbornata nas-tava i zadol`itelnite aktivnosti. Nastavnite pla-novi za stru~noto obrazovanie i obuka, koi ne se op-fateni so reformata, sodr`at nastavni predmetiod oblasta na op{toto obrazovanie i stru~notoobrazovanie. Osnovnata cel na srednoto stru~noobrazovanie vo traewe od ~etiri godini e podgot-vuvawe na u~enicite za vrabotuvawe, no i za pro-
MODELI NA ISPITI4
M
13
dol`uvawe na nivnoto obrazovanie na visokoob-razovnite institucii.
Srednoto umetni~ko obrazovanie e refor-mirano i se realizira spored nov Nastaven plankoj sodr`i op{toobrazovni, stru~ni, izborni pred-meti i zadol`itelni izborni aktivnosti.
Ovaa Koncepcija gi sodr`i slednive vidoviispiti:
dr`avna matura vo gimnaziskoto obra-zovanie;
u~ili{na matura vo gimnaziskoto obra-zovanie;
dr`avna matura vo srednoto stru~noobrazovanie;
zavr{en ispit vo srednoto stru~no obra-zovanie;
dr`avna matura vo srednoto umetni~koobrazovanie.
u~ili{na matura vo srednoto umetni~koobrazovanie.
Vo dr`avnata matura e ponaglasena selektiv-nata, a vo u~ili{nata matura i vo zavr{niot ispitsertifikatnata uloga. Vo predlo`enata Koncep-cija e obezbedena dovolno dobra povrzanost me|uu~ili{nata matura i zavr{niot ispit, koi }e giorganiziraat i sproveduvaat u~ili{tata, i dr`av-nata matura, koja }e bide organizirana i sprovedu-vana celosno ili delumno na centralno nivo. Bezogled na toa za koj vid na ispit }e se opredeliu~enikot, vo dovolna mera }e se obezbedi prover-ka na negovata osposobenost za vklu~uvawe na pa-zarot na trudot. Na u~enicite {to }e polagaat ispit
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
14
Gr
afi
~ki
pr
ik
az n
a i
spi
tite
n
a k
raj
ot
na
gim
naz
isk
oto
, sr
edn
oto
str
u~n
o i
sr
edn
oto
um
etn
i~k
o o
br
azo
van
ie
Leg
end
a: po
sebn
i us
lov
i
Paz
ar n
a tr
udo
t
Un
iv
erzi
tet
Po
stsr
edn
ost
ru~
no
ob
raz
ov
ani
e
Po
stsr
edn
ost
ru~
no
ob
raz
ov
ani
e
Sr
edn
o s
tru~
no
ob
raz
ov
ani
e(~
eti
ri
god
i{
no
)G
im
naz
isk
oo
br
azo
van
ie
Sr
edn
o u
met
ni
~ko
ob
raz
ov
ani
e
Dr
`av
na
mat
ura
U~i
li
{n
a m
atur
aU
~il
i{
na
mat
ura
Dr
`av
na
mat
ura
Dr
`av
na
mat
ura
Zav
r{
en
isp
it
PU
PU
15
so primarno sertifikatna funkcija im se dava mo`-nost podocna da polagaat i dr`avna matura.
Ovoj dokument ne gi sodr`i vidovite na is-piti na krajot od stru~noto obrazovanie so traeweod tri godini, stru~noto osposobuvawe vo traewedo dve godini i na krajot od specijalisti~koto ob-razovanie, zatoa {to ovie nivoa na sredno obrazo-vanie s¢ u{te ne se reformirani. Po zavr{uvawe-to na promenite, proektiranite re{enija na ovievidovi ispiti }e bidat sostaven del na ovaa Kon-cepcija. Dotoga{ ovie ispiti }e se polagaat vrzosnova na posebni pravilnici.
Dr`avnata matura vo gimnaziskoto obrazo-vanie, pokraj toa {to pretstavuva zavr{en del nagimnaziskoto obrazovanie, ima za cel da poslu`i iza selekcija na kandidatite za zapi{uvawe na uni-verzitetski studii.
Dr`avnata matura se polaga spored posebniispitni programi koi se temelat na nastavnite pro-grami za soodvetnite nastavni predmeti vklu~enivo listata za matura.
Dr`avnata matura opfa}a: zadol`itelendel, izboren del i proektna zada~a.
1. Zadol`itelniot del go so~inuva edennastaven predmet:
makedonski jazik i literatura (za u~eni-cite od albanskata zaednica albanski ja-zik i literatura, a za u~enicite od tur-skata zaednica turski jazik i literatura).
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
4. 1. Dr`avna matura vo gimnaziskoto obrazovanie
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
16
2. Izborniot del od dr`avnata matura goso~inuvaat tri nastavni op{toobrazovnipredmeti2, koi u~enikot gi bira odpo{iroka lista na nastavni predmeti.
3. Proektnata zada~a e prou~uvawe na prob-lem {to u~enikot go izbira od nekoj (nekoi)od nastavnite predmeti ili po{iroko odobrazovnite oblasti.
Proektnata zada~a ima za cel da ja proveriosposobenosta na u~enicite za:
samostojno planirawe i izveduvawe naproektna zada~a i koristewe izvori nainformacii i informati~ka tehnologija;
prou~uvawe i istra`uvawe na oddelniproblemi;
planirawe i izveduvawe eksperimenti.
U~enikot ima pravo pokraj ~etiri predmeti iproektna zada~a koi zadol`itelno treba da gi po-laga, da izbere i drugi, najmnogu dva koi mo`e da giizbira od listata na predmeti za izborniot del oddr`avnata matura. Dopolnitelnite dva ispiti nau~enikot mu ovozmo`uvaat po{iroki preduslovi zazapi{uvawe na visokoto obrazovanie.
Na~in na proverka na znaewata, umeewata i sposobnostite
Proveruvaweto na znaewata, umeewata isposobnostite na kandidatite i ocenuvaweto zasite nastavni predmeti i od zadol`itelniot i od
2 Vidi Lista 1 vo Prilozi na Koncepcijata.
17
izborniot del od dr`avnata matura se vr{i eks-terno3 preku pismeni ispiti, a za oddelni sposob-nosti („Govorewe“ vo maj~in jazik, odnosno „Zboru-vawe“ vo stranski jazik) interno4 preku usni ispi-ti. Proveruvaweto na znaewata, umeewata i sposob-nostite na kandidatite za izgotvuvawe na proekt-nata zada~a se vr{i interno.
Ovoj ispit e namenet za u~enicite od gimna-ziskoto obrazovanie koi ne se opredelile za dr-`avna matura. Celta na ovoj ispit e dobivawe ser-tifikat za zavr{eno gimnazisko obrazovanie.
U~ili{nata matura se polaga spored posebniispitni programi koi se temelat na nastavnite pro-grami za soodvetnite nastavni predmeti5 vklu~enivo listata na nastavni predmeti za u~ili{na ma-tura.
U~ili{nata matura opfa}a: zadol`itelendel, izboren del i proektna zada~a.
1. Zadol`itelniot del go so~inuva edennastaven predmet:
makedonski jazik i literatura (za u~eni-cite od albanskata zaednica albanskijazik i literatura, a za u~enicite od tur-skata zaednica turski jazik i literatura).
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
3 Proverkata i ocenuvaweto se izveduva od strana na nadvore{ni, nezavisni ocenuva~i. 4 Proverkata i ocenuvaweto se izveduva od strana na u~ili{nite predmetni komisii.5 Ispitnite programi se napraveni na ponisko nivo (so bazi~ni barawa) vo sporedba so
ispitnite programi za dr`avna matura.
4. 2. U~ili{na matura vo gimnaziskoto obrazovanie
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
18
2. Izborniot del go so~inuva eden nastavenpredmet, koj u~enikot go izbira od po{irokalista na nastavni predmeti6.
3. Proektnata zada~a e prou~uvawe na prob-lem {to u~enikot go izbira od nekoj (nekoi)od nastavnite predmeti ili po{iroko odobrazovnite oblasti.
Proektnata zada~a ima za cel da ja proveriosposobenosta na u~enicite za:
samostojno planirawe i izveduvawe naproektna zada~a i koristewe izvori nainformacii;
prou~uvawe i istra`uvawe na oddelniproblemi;
planirawe i izveduvawe eksperimenti i sl.
Na~in na proverka na znaewata, umeewata i sposobnostite
Proveruvaweto na znaewata, umeewata i spo-sobnostite na kandidatite i ocenuvaweto po nas-tavnite predmeti od zadol`itelniot, od izbor-niot del i proektnata zada~a, }e se vr{i interno.
Za ispitite po ovie nastavni predmeti, is-pitnite programi se izgotvuvaat eksterno, a spro-veduvaweto na ispitite i ocenuvaweto se izveduvaod strana na u~ili{nite predmetni maturski komi-sii. Po potreba, zaradi proverka na relijabilnos-ta na ocenuvaweto vo razli~ni u~ili{ta, odredenprimerok na trudovi }e bidat eksterno provereni.
6 Vidi Lista 1 vo Prilozi na Koncepcijata.
19
Dr`avnata matura vo ~etirigodi{noto sred-no stru~no obrazovanie, pokraj toa {to pretstavu-va zavr{en del na srednoto stru~no obrazovanie,ima za cel da poslu`i i za selekcija na kandida-tite za zapi{uvawe na vi{e i visoko stru~no ob-razovanie i na soodvetni fakulteti.
Dr`avnata matura se polaga spored posebniispitni programi koi se temelat na nastavnite pro-grami za soodvetnite nastavni predmeti koi sevklu~eni vo listata za matura.
Dr`avnata matura opfa}a: zadol`itelendel, izboren del i proektna zada~a.
1. Zadol`itelniot del go so~inuva edennastaven predmet:
makedonski jazik i literatura (za u~eni-cite od albanskata zaednica albanskijazik i literatura, a za u~enicite od tur-skata zaednica turski jazik i literatura).
2. Izborniot del od dr`avnata matura go so~i-nuvaat tri nastavni predmeti. Dva nastavnipredmeti u~enikot izbira od listata na op-{toobrazovni nastavni predmeti za dr`av-na matura7, a tretiot nastaven predmet go iz-bira od listata na stru~ni predmeti8.
3. Proektnata zada~a u~enikot ja izbira odnekoj (nekoi) nastavni predmeti ili
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
4. 3. Dr`avna matura vo ~etirigodi{noto sredno stru~no obrazovanie
7 Vidi Lista 2 vo Prilozi na Koncepcijata.8 Vidi Lista 3 vo Prilozi na Koncepcijata.
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
20
po{iroko od obrazovnite oblasti.Proektnata zada~a ima za cel da ja proveriosposobenosta na u~enicite za:
samostojno prou~uvawe i istra`uvawe naoddelni problemi;
samostojno planirawe i koristewe izvorina informacii i informati~ka tehnolo-gija pri prou~uvaweto;
planirawe i izveduvawe eksperimenti;
proektirawe na soodvetni re{enija za iz-rabotka na oddelni proizvodi ili vr{e-we na oddelni uslugi.
podgotvuvawe na dokumentacija; vodeweevidencii; izrabotka na planovi, bilansii presmetki; izrabotka i oblikuvawe naslu`beni akti, delovni pisma, dogovori,re{enija i izve{tai; popolnuvawe i ob-likuvawe na obrasci i drugi instrumenti.
U~enikot ima pravo pokraj ~etiri predmeti iproektna zada~a koi zadol`itelno treba da gi po-laga, da izbere i drugi, najmnogu dva koi mo`e da giizbira od listata na predmeti za izborniot del oddr`avnata matura. Dopolnitelnite dva ispiti nau~enikot mu ovozmo`uvaat po{iroki predusloviza zapi{uvawe na visokoto obrazovanie.
Na~in na proverka na znaewata, umeewata i sposobnostite
Proveruvaweto na znaewata, umeewata i spo-sobnostite na kandidatite i ocenuvaweto za nastav-nite predmeti od zadol`itelniot del i od dvata
21
nastavni predmeti od listata na op{toobrazov-ni nastavni predmeti za dr`avna matura se vr{ieksterno preku pismeni ispiti, a proveruvawetona stru~niot predmet i oddelni sposobnosti („Govo-rewe“ vo maj~in jazik, odnosno „Zboruvawe“ vo stran-ski jazik) interno preku usni i pismeni ispiti.
Proveruvaweto na znaewata, umeewata i spo-sobnostite za izgotvuvawe na proektnata zada~ase vr{i interno, no pred soodvetna komisija so-stavena od pretstavnici na u~ili{teto i na soci-jalnite partneri (pretstavnici na trgovskitedru{tva od soodvetnata dejnost predlo`eni odStopanskata komora, Zanaet~iskata komora, Sin-dikatot, Biroto za vrabotuvawe i sl.).
Ovoj ispit e namenet za u~enicite od ~eti-rigodi{noto sredno stru~no obrazovanie koi ne seopredelile za dr`avna matura. Celta na ovoj is-pit e dobivawe na sertifikat za zavr{eno ~eti-rigodi{no sredno stru~no obrazovanie.
Zavr{niot ispit se polaga spored posebniispitni programi koi se temelat na nastavniteprogrami za soodvetnite nastavni predmeti9.
Zavr{niot ispit vo ~etirigodi{noto sred-no stru~no obrazovanie opfa}a: zadol`itelendel, izboren del i proektna zada~a.
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
4. 4. Zavr{en ispit vo srednoto stru~no obrazovanieso ~etirigodi{no traewe
9 Ispitnite programi se napraveni na ponisko nivo (so bazi~ni barawa) vo sporedba soispitnite programi za dr`avna matura.
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
22
1. Zadol`itelniot del go so~inuva ispitot popredmetot:
makedonski jazik i literatura (za u~eni-cite od albanskata zaednica albanskijazik i literatura, a za u~enicite od tur-skata zaednica turski jazik i literatura).
2. Izborniot del od zavr{niot ispit ima za celda gi proveri klu~nite stru~ni znaewa i kom-petencii. Ovoj del go so~inuva eden nastavenpredmet koj u~enikot go izbira od listata10
na stru~ni nastavni predmeti.
3. Proektnata zada~a od zavr{niot ispit imaza cel da ja proveri prakti~nata osposobe-nost na u~enikot za vr{ewe na raboti odoblasta na strukata. Osobeno se proveruva os-posobenosta na u~enicite za:
proektirawe na oddelni re{enija za iz-rabotka na proizvodi ili za vr{ewe naoddelni uslugi;
izveduvawe na oddelni fazi povrzani sorakuvawe so sredstva, predmeti za rabota,na~ini i postapki na izveduvawe na rabo-tite;
podgotvuvawe na dokumentacija; vodeweevidencii; izrabotka na planovi, bilansii presmetki; izrabotka i oblikuvawe naslu`beni akti, delovni pisma, dogovori,re{enija i izve{tai; popolnuvawe i ob-likuvawe na obrasci i drugi instrumenti.
10 Vidi Lista 3 vo Prilozi na Koncepcijata.
23
Na~in na proverka na znaewata, umeewata i sposobnostite
Proveruvaweto na znaewata, umeewata isposobnostite na kandidatite i ocenuvaweto ponastavnite predmeti od zadol`itelniot, izbor-niot del i proektnata zada~a se vr{i interno.
Za ispitite po ovie nastavni predmeti is-pitnite programi se podgotvuvaat eksterno, a spro-veduvaweto na ispitite se izveduva od strana nau~ili{nite predmetni komisii za zavr{en ispit.
Proveruvaweto na znaewata, umeewata i spo-sobnostite za izgotvuvawe na proektnata zada~a sevr{i interno, no pred soodvetna komisija sosta-vena od pretstavnici na u~ili{teto i na socijal-nite partneri (pretstavnici na trgovskite dru{t-va od soodvetnata dejnost predlo`eni od Stopan-skata komora, Zanaet~iskata komora, Sindikatot,Biroto za vrabotuvawe i sl.).
Dr`avnata matura vo srednoto umetni~ko ob-razovanie, pokraj toa {to pretstavuva zavr{en delna ovoj vid obrazovanie, ima za cel da poslu`i iza selekcija na kandidatite za zapi{uvawe na vi-sokoobrazovnite institucii.
Dr`avnata matura se polaga spored posebniispitni programi koi se temelat na nastavnite pro-grami za soodvetnite nastavni predmeti vklu~enivo listata za matura.
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
4. 5. Dr`avna matura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
24
Dr`avnata matura opfa}a: zadol`itelendel, izboren del i proektna zada~a.
1. Zadol`itelniot del go so~inuva edennastaven predmet:
makedonski jazik i literatura (za u~eni-cite od albanskata zaednica albanskijazik i literatura, a za u~enicite od tur-skata zaednica turski jazik i literatura).
2. Izborniot del od dr`avnata matura go so~i-nuvaat tri nastavni predmeti. Dva nastavnipredmeti u~enikot izbira od listata na op-{toobrazovnite nastavni predmeti za dr-`avna matura11, a tretiot nastaven predmet goizbira od listata na stru~nite predmeti12.
3. Proektnata zada~a se izbira od nastavnitepredmeti karakteristi~ni za obrazovniotprofil, i toa:
a) vo nasokata primeneta likovna umetnost u~enikot izbira:
proektna zada~a od predmetite karakte-risti~ni za obrazovniot profil {to spa|a-at vo oblasta na primenetata umetnost13
ili vo oblasta na likovnata umetnost;
b) vo nasokite muzi~ka umetnost i baletska umetnost ovoj del od maturskiot ispit se sostoi od:
11 Vidi Lista 4 vo Prilozi na Koncepcijata.12 Vidi Listi 5, 7 i 9 vo Prilozi na Koncepcijata.13 Vidi Lista 6 vo Prilozi na Koncepcijata.
25
proektna zada~a {to u~enikot ja izbira odpredmetite karakteristi~ni za obrazov-niot profil14;
scenska izvedba na proektnata zada~a.
Celta na proektnata zada~a vo maturata zaovoj vid obrazovanie e da se proveri osposobenos-ta na u~enicite za samostojno podgotvuvawe, izvr-{uvawe i izveduvawe na zada~i vo soodvetniteobrazovni profili.
Na~in na proverka na znaewata, umeewata i sposobnostite
Proveruvaweto na znaewata, umeewata isposobnostite na kandidatite i ocenuvaweto zanastavnite predmeti od zadol`itelniot del i oddvata nastavni predmeti od listata na op{to-obrazovni nastavni predmeti za dr`avna maturase vr{i eksterno preku pismeni ispiti, a prove-ruvaweto na stru~niot predmet i oddelni sposob-nosti („Govorewe“ vo maj~in jazik, odnosno „Zboru-vawe“ vo stranski jazik) interno preku usni i pis-meni ispiti.
Proveruvaweto na znaewata, umeewata i spo-sobnostite za izgotvuvawe na proektnata zada~a sevr{i interno, no pred soodvetna komisija sostave-na od pretstavnici na u~ili{teto i na dru{tvataili zdru`enijata na likovnite i muzi~kite umet-nici.
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
14 Vidi Listi 8 i 10 vo Prilozi na Koncepcijata.
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
26
Celta na ovoj ispit e dobivawe sertifikat zazavr{eno umetni~ko obrazovanie.
U~ili{nata matura vo srednoto umetni~koobrazovanie se polaga spored posebni ispitni pro-grami koi se temelat na nastavnite programi vo re-formiranoto sredno umetni~ko obrazovanie.
U~ili{nata matura sodr`i: zadol`itelendel, izboren del i proektna zada~a.
1. Zadol`itelniot del go so~inuva eden nas-taven predmet:
makedonski jazik i literatura (za u~eni-cite od albanskata zaednica albanskijazik i literatura, a za u~enicite od tur-skata zaednica turski jazik i literatura).
2. Izborniot del go so~inuva eden stru~en nas-taven predmet {to u~enikot go izbira odnastavnite predmeti zaedni~ki za nasokata15.
3. Proektnata zada~a se izbira od nastavnitepredmeti karakteristi~ni za obrazovniotprofil:
a) vo nasokata primeneta likovna umetnost u~enikot izbira proektna zada~a, i toa:
proektna zada~a od predmetite karakte-risti~ni za obrazovniot profil {to spa|a-at vo oblasta na primenetata umetnost16
ili vo oblasta na likovnata umetnost;
15 Vidi Listi 5, 7 i 9 vo Prilozi na Koncepcijata.16 Vidi Lista 6 vo Prilozi na Koncepcijata.
4. 6. U~ili{na matura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
27
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
b) vo nasokite muzi~ka umetnost i baletska umetnost ovoj del od maturskiot ispit se sostoi od:
proektna zada~a {to u~enikot ja izbira odpredmetite karakteristi~ni za obrazov-niot profil17;
scenska izvedba na proektnata zada~a.
Celta na proektnata zada~a vo maturata zaovoj vid obrazovanie e da se proveri osposobenos-ta na u~enicite za samostojno podgotvuvawe, izvr-{uvawe i izveduvawe na zada~i vo soodvetniteobrazovni profili.
Na~in na proverka na znaewata, umeewata i sposobnostite
Proveruvaweto na znaewata, umeewata isposobnostite na kandidatite i ocenuvaweto zanastavnite predmeti od zadol`itelniot i od iz-borniot del na u~ili{nata matura se vr{i in-terno.
Proveruvaweto na znaewata, umeewata i spo-sobnostite za izgotvuvawe na proektnata zada~a sevr{i interno, no pred soodvetna komisija sosta-vena od pretstavnici na u~ili{teto i na dru{t-vata ili zdru`enijata na likovnite i muzi~kiteumetnici.
17 Vidi Listi 8 i 10 vo Prilozi na Koncepcijata.
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
28
cenkata na uspehot na u~enikot na sekoj od is-pitite }e se iska`uva oddelno na skala od 1-5.Op{t uspeh na maturata ili na zavr{niot
ispit ne se iska`uva.Pragot na polo`enost za sekoj ispit oddelno
i opsegot na bodovi za sekoja od pozitivnite ocen-ki se opredeluvaat vrz osnova na kriteriumi {togi predlaga soodvetnata dr`avna predmetna komi-sija, a gi usvojuva Dr`avniot maturski odbor.
Za povisoka diskriminativnost na rezulta-tite uspehot za pozitivnite ocenki dopolnitelno}e bide izrazen i na percentilna skala od 0-100.
Kriteriumite za sekoja od ocenkite za in-ternite ispiti u~ili{nite predmetni komisii }egi izgotvat vrz osnova na ispitnite programi i is-pitnite zada~i za sekoja godina. Tie }e bidat is-ka`ani preku opisi na znaewa, umeewa i sposobno-sti {to kandidatot treba da gi poka`e za sekoja odocenkite.
Dr`avnata matura se smeta za polo`ena akou~enikot na site propi{ani ispiti postigne rezul-tat nad pragot na polo`enost.
U~ili{nata matura i zavr{niot ispit se sme-taat za polo`eni ako u~enikot po site propi{aniispiti postigne rezultat nad pragot na polo`e-nost.
NA^IN NA OCENUVAWE5
O
6.1. Kriteriumi za izbor na nastavni predmeti za polagawe na dr`avna matura i u~ili{na matura vo gimnaziskoto obrazovanie
Kriteriumi za izbor na proektna zada~a
Izboren predmet mo`e da bide nastaven predmetkoj ispolnuva eden od slednite kriteriumi:
Nastaven predmet {to se izu~uva najmalkudve u~ebni godini so najmalku dva ~asanedelen fond18.
Nastaven predmet {to se izu~uva so najmalkuvkupen fond od 136 ~asa19.
Proektnata zada~a se izbira od nastavnitepredmeti i oblasti za koi se opredelil u~e-nikot.
Obrazovnite oblasti gi utvrduva u~ili{-teto.
18 Osven za nastavniot predmet filozofija {to se izu~uva vo edna u~ebna godina.19 Osven za nastavniot predmet filozofija {to se izu~uva so 102 nastavni ~asa vkupen
fond.
29
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
KRITERIUMI ZA IZBOR NA NASTAVNIPREDMETI ZA POLAGAWE I IZBORNA PROEKTNI ZADA^I
6
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
30
6.2. Kriteriumi za izbor na nastavni predmetiza polagawe na dr`avna matura i zavr{enispit vo srednoto stru~no obrazovanie
Kriteriumi za izrabotka na proektna zada~a
Izboren predmet mo`e da bide nastaven predmetkoj ispolnuva eden od slednite kriteriumi:
Nastaven predmet {to se izu~uva najmalkudve u~ebni godini so najmalku dva ~asanedelen fond.
Nastaven predmet {to se izu~uva so najmalku136 ~asa vkupen fond.
Proektnata zada~a se izrabotuva od oblastana strukata, odnosno podra~jeto na trudot.
Obrazovnite oblasti gi utvrduvau~ili{teto.
31
KONCEPCIJA za matura i za zavr{en ispit
6.3. Kriteriumi za izbor na nastavni predmeti za polagawe na dr`avna matura i u~ili{na matura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
Kriteriumi za izrabotka na proektna zada~a
Izboren predmet mo`e da bide nastaven predmetkoj ispolnuva eden od slednite kriteriumi:
Nastaven predmet {to se izu~uva najmalkudve u~ebni godini so najmalku dva ~asanedelen fond20.
Nastaven predmet {to se izu~uva so najmalkuvkupen fond od 136 ~asa21.
Proektnata zada~a se izbira od nastavnitepredmeti karakteristi~ni za obrazovniotprofil.
Obrazovnite oblasti gi utvrduvau~ili{teto.
20 Osven za nastavnite predmeti filozofija i estetika {to se izu~uvaat vo ednau~ebna godina.
21 Osven za nastavnite predmeti filozofija i estetika {to se izu~uvaat so 102 nas-tavni ~asa vkupen fond.
MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKABIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO
ul. „Ru|er Bo{kovi}“, b.b., Skopje
Za izdava~ot:Vesna Horvatovi}, direktor na BRO
KONCEPCIJAZA MATURA I ZA ZAVR[EN ISPIT VO SREDNOTO
OBRAZOVANIE SO ^ETIRIGODI[NO TRAEWEVO REPUBLIKA MAKEDONIJA
- izmeni i dopolnuvawa -
Lektura:Suzana Stojkovska
Grafi~ko i tehni~ko ureduvawe:Biljana Mihajlovska
Tira`:500 primeroci
MINISTERSTVO ZA OBRAZOVANIE I NAUKABIRO ZA RAZVOJ NA OBRAZOVANIETO
Skopje, 2007
P R I L O Z INA KONCEPCIJATA ZA MATURA
I ZA ZAVR[EN ISPIT VO SREDNOTOOBRAZOVANIE SO ^ETIRIGODI[NO TRAEWE VO REPUBLIKA MAKEDONIJA
- izmeni i dopolnuvawa -
2
3
I. LISTI NA NASTAVNI PREDMETI
II. DINAMIKA ZA VOVEDUVAWE NA KONCEPCIJATA ZA MATURA I ZA ZAVR[EN ISPIT VO SREDNOTOOBRAZOVANIE SO ^ETIRIGODI[NOTRAEWE (PRVA FAZA)
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
SODR@INA
5
24
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
4
5
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
1. LISTA na nastavni predmeti za polagawe na dr`avna matura i na u~ili{na matura vo gimnaziskoto obrazovanie
1. MATEMATIKA
2. STRANSKI JAZIK
3. FIZIKA
4. HEMIJA
5. BIOLOGIJA
6. GEOGRAFIJA
7. KLASI^NI JAZICI
8. LIKOVNA UMETNOST
9. MUZI^KA UMETNOST
10. FILOZOFIJA
11. SOCIOLOGIJA
12. ISTORIJA
13. INFORMATIKA1
14. MAKEDONSKI JAZIK I LITERATURA za u~enicite {to nastavata ja sledat na albanski ili na turski jazik
LISTI NA NASTAVNI PREDMETI I
1 Se podrazbira nastavniot predmet informatika so informati~ka tehnologija (2+2 ~asa).
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
6
2. LISTA na op{toobrazovni nastavni predmeti od izborniot del za polagawe na dr`avna matura vo srednoto stru~no obrazovanie
1. MATEMATIKA
2. STRANSKI JAZIK
3. FIZIKA
4. HEMIJA
5. BIOLOGIJA
6. ISTORIJA2
7. INFORMATIKA3
8. BIZNIS
2 Se podrazbira nastavniot predmet istorija so istorija na Makedonija (2+2 ~asa).3 Se podrazbira nastavniot predmet informatika so informati~ka tehnologija (2+2 ~asa).
7
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
- SPORED NOVI NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI
I. STRUKA: MA[INSKA
I.1. Obrazoven profil: ma{inski tehni~ar za proizvodstvo
- Avtomatsko upravuvawe i programirawe- Vozila i mehanizacija- Tehnologija na obrabotka
I.2. Obrazoven profil: ma{insko-energetski tehni~ar
- Hidropnevmatska tehnika- Termotehnika
I.3. Obrazoven profil: avtomehani~ar- Sistemi kaj motorni vozila- Motori so vnatre{no sogoruvawe
I.4. Obrazoven profil: ma{inski vozduhoploven tehni~ar
- Vozduhoplovni sistemi i motori- Avioelektrotehnika i elektronika- Vozduhoplovni konstrukcii
3 LISTA na stru~ni nastavni predmeti od izborniot del na dr`avnata matura i zavr{niot ispit vo stru~noto obrazovanie
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
8
II. STRUKA: ZDRAVSTVENA
II.1. Obrazoven profil: zaben tehni~ar- Fiksna protetika- Mobilna protetika
II.2. Obrazoven profil: medicinska sestra- Hirurgija so ginekologija i aku{erstvo
so nega- Interna i pedijatrija so nega
II.3. Obrazoven profil:medicinski laboratoriski tehni~ar
- Mikrobiologija so parazitologija- Klini~ka hemija
II.4. Obrazoven profil: farmacevtski laboratoriski tehni~ar
- Farmacevtska tehnologija- Farmacevtska hemija- Farmakognozija
III. STRUKA: ELEKTROTEHNI^KA
III.1. Obrazoven profil:elektrotehni~ar - energeti~ar
- Avtomatika- Elektri~ni ma{ini i pogoni- Elektri~ni aparati i uredi
III.2. Obrazoven profil:elektrotehni~ar za elektronika i telekomunikacii
- Digitalna elektronika i mikroprocesori- Elektronski sklopovi i uredi- Telekomunikaciski sklopovi i uredi
9
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
III.3. Obrazoven profil: elektrotehni~ar za kompjuterska tehnika i avtomatika
- Avtomatika- Programirawe- Digitalni sistemi
IV. STRUKA: ZEMJODELSKO-VETERINARNA
IV.1. Obrazoven profil: veterinaren tehni~ar - Parazitski i vnatre{ni bolesti- Mikrobiologija i patologija
IV.2. Obrazoven profil: zemjodelski tehni~ar - Lozaro-ovo{tarsko proizvodstvo- Gradinarsko proizvodstvo- Sto~arsko proizvodstvo
V. STRUKA: TEKSTILNA
V.1. Obrazoven profil:tekstilen konfekciski tehni~ar
- Tehnologija na konfekcionirawe- Konstrukcija na obleka
VI. STRUKA: PROIZVODNO-PROCESNA
VI.1. Obrazoven profil: procesen tehni~ar - Procesna tehnika- Procesna kontrola- Proizvodna tehnika
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
10
VII. STRUKA: GRADE@NO-GEODETSKA
VII.1. Obrazoven profil: arhitektonskitehni~ar
- Grade`ni konstrukcii - Proektirawe i urbanizam - Planirawe i menaxment
VII.2. Obrazoven profil: grade`en tehni~ar- Soobra}ajnici - Armirano-betonski konstrukcii- Hidrotehni~ki objekti
VII.3. Obrazoven profil: geodetski tehni~ar- Geodezija i geodetski podlogi- In`enerska geodezija- Katastar
VIII. STRUKA: GRAFI^KA
VIII.1. Obrazoven profil: grafi~ki tehni~ar- Tehnologija na grafi~ka podgotovka- Tehnologija na pe~at i dorabotka
IX. STRUKA: SOOBRA]AJNA
IX.1. Obrazoven profil: tehni~ar za paten soobra}aj, transport i skladirawe
- Integralen transport- Avtobazi i avtostanici- Bezbednost vo javniot soobra}aj
11
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
X. STRUKA: EKONOMSKO-PRAVNA I TRGOVSKA
X.1. Obrazoven profil: ekonomski asistent/tehni~ar
- Delovno rabotewe- Ekonomija - Pravo- Smetkovodstvo
X.2. Obrazoven profil: deloven sekretar- Sekretarsko rabotewe- Ekonomija- Pravo- Delovno rabotewe
X.3. Obrazoven profil: praven asistent/tehni~ar- Osnovi na javno pravo- Osnovi na pravoto- Osnovi na privatno pravo- Ekonomija- Kancelarisko rabotewe
X.4. Obrazoven profil:asistent/tehni~ar za trgovija i marketing
- Marketing i marketing menaxment- Ekonomija- Pravo- Trgovija so trgovsko rabotewe
XI. STRUKA: UGOSTITELSKO-TURISTI^KA
XI.1. Obrazoven profil:hotelsko-turisti~ki tehni~ar
- Agencisko rabotewe- Hotelsko rabotewe
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
12
- SPORED STARI NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI
I. STRUKA: MA[INSKA
I.1. Obrazoven profil: ma{inski tehni~ar za {inski vozila
- Ma{inski elementi- [inski vozila na M@
I.2. Obrazoven profil: ma{inski tehni~ar
- Ma{inski elementi- Alatni ma{ini i tehnolo{ka podgotovka
I.3. Obrazoven profil: ma{inski tehni~ar za numeri~ko upravuvani ma{ini
- Ma{inski elementi- Numeri~ko upravuvawe
I.4. Obrazoven profil: ma{insko-energetski tehni~ar
- Hidropnevmatska tehnika- Termodinamika i termotehnika
I.5. Obrazoven profil: ma{inski tehni~ar za mehanizacioni ma{ini i vozila
- Motori so vnatre{no sogoruvawe- Grade`ni i rudarski ma{ini
II. STRUKA: ELEKTROTEHNI^KA
II.1. Obrazoven profil: elektrotehni~ar za avtomatika i smeta~ka tehnika
- Programirawe- Osnovi na elektrotehnika
13
II.2. Obrazoven profil: elektrotehni~ar-energeti~ar
- Elektri~no osvetlenie i instalacii- Elektri~ni ma{ini so elektromotoren
pogon
II.3. Obrazoven profil: elektrotehni~ar-elektroni~ar
- Elektronski uredi- Komunikaciska tehnika
III. STRUKA: ZEMJODELSKA
III.1. Obrazoven profil:tehni~ar za zemjodelska tehnika
- Zemjodelski ma{ini- Motori i traktori
III.2. Obrazoven profil: zemjodelski tehni~ar - Sto~arstvo- Lozarstvo so vinarstvo- Poledelstvo
III.3. Obrazoven profil:hidromeliorativen tehni~ar
- Eksploatacija i odr`uvawe- Hidromelioracii
III.4. Obrazoven profil: tutunski tehni~ar- Fermentacija- Fabrikacija
III.5. Obrazoven profil:tehni~ar za hortikultura
- Gradinarstvo so cve}arstvo- Lozarstvo so ovo{tarstvo
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
14
IV. STRUKA: RUDARSKO-GEOLO[KA I METALUR[KA
IV.1. Obrazoven profil: rudarski tehni~ar- Rudarstvo- Otkopni metodi
IV.2. Obrazoven profil: geolo{ki tehni~ar- Dlabinsko dup~ewe so metodi na
istra`uvawe- Geolo{ko kartirawe
IV.3. Obrazoven profil: metalur{ki tehni~arza blagorodni metali- Dizajn vo zlatarstvo- Tehnologija na zanimawe na blagorodni
metali
V. STRUKA: UGOSTITELSKO-TURISTI^KA
V.1. Obrazoven profil:hotelsko-turisti~ki tehni~ar
- Agencisko-hotelsko rabotewe- Osnovi na ugostitelstvoto i turizmot
VI. STRUKA: TEKSTILNA
VI.1. Obrazoven profil:tekstilen tehni~ar - preda~
- Tehnologija na predeweto- Ispituvawe na tekstilot
VI.2. Obrazoven profil:tekstilen tehni~ar - pleta~
- Tehnologija na pleteweto- Ispituvawe na tekstilot
15
VI.3. Obrazoven profil:tekstilen tehni~ar - oblagoroduva~
- Tehnologija na boeweto i pe~ateweto- Ispituvawe na tekstilot
VI.4. Obrazoven profil:konfekciski modelar
- Tehnologija na konfekcionirawe so ma{ini
- Modelirawe na obleka
VI.5. Obrazoven profil:tekstilen konfekciski tehni~ar
- Tehnologija na konfekcionirawe so ma{ini
- Konstrukcija na obleka
VII. STRUKA: KO@ARSKA
VII.1. Obrazoven profil: tehni~ar za obuvki- Modelirawe i tehnologija na izrabotka
na obuvki- Ma{ini i aparati vo industrijata
za obuvki
VIII. STRUKA: ZDRAVSTVENA
VIII.1. Obrazoven profil: zaben tehni~ar- Koronki i mostovi so morfologija- Anatomija so fiziologija
VIII.2. Obrazoven profil:medicinska sestra - tehni~ar- Interna i pedijatrija so nega- Anatomija so fiziologija
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
16
VIII.3. Obrazoven profil:stomatolo{ka sestra - tehni~ar- Anatomija i fiziologija- Bolesti na usta i zabi
VIII.4. Obrazoven profil: fizioterapevtski tehni~ar- Fizikalna terapija - Anatomija so fiziologija
VIII.5. Obrazoven profil: ginikolo{ko -aku{erska sestra - tehni~ar- Aku{erstvo so nega- Anatomija i fiziologija
VIII.6. Obrazoven profil: farmacevtski tehni~ar- Farmacevtska tehnologija- Farmacevtska hemija- Farmakognozija
VIII.7. Obrazoven profil: medicinski laboratoriski tehni~ar- Mikrobiologija so epidemiologija- Klini~ka biohemija
IX. STRUKA: GRADE@NA
IX.1. Obrazoven profil: grade`en laborant -tehni~ar- Tehnologija na betonot i armiraniot
beton- Tehnologija na raboteweto so prakti~na
nastava
IX.2. Obrazoven profil:grade`en tehni~ar za visokogradba
- Grade`ni konstrukcii- Osnovi na proektiraweto
17
IX.3. Obrazoven profil:grade`en tehni~ar za niskogradba- Tehnologija na betonot i armiraniot
beton- Pati{ta i zemjani raboti
IX.4. Obrazoven profil: rakuva~ so slo`enagrade`na mehanizacija- Ma{inski elementi- Grade`ni ma{ini
X. STRUKA: GEODETSKA
X.1. Obrazoven profil: geodetski tehni~ar- Geodezija- Primeneta geodezija
XI. STRUKA: [UMARSKA
XI.1. Obrazoven profil: tehni~ar za pejza`naarhitektura- Podigawe i odr`uvawe zeleni povr{ini- Za{tita na rastitelnosta
XI.2. Obrazoven profil: {umarski tehni~ar- Podigawe i odgleduvawe na {umi- Iskoristuvawe na {umite
XII. STRUKA: DRVOPRERABOTUVA^KA
XII.1. Obrazoven profil: tehni~ar za primarnaobrabotka na drvoto- Primarna obrabotka na drvoto- Polufinalna obrabotka na drvoto
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
18
XII.2. Obrazoven profil: tehni~ar za finalnaobrabotka na drvoto- Drvni konstrukcii- Finalna obrabotka na drvoto
XIII. STRUKA: PREHRANBENA
XIII.1. Obrazoven profil: prehranben tehni~ar- Analiti~ka hemija- Prehranbena tehnologija
XIV. STRUKA: HEMISKO-TEHNOLO[KA
XIV.1. Obrazoven profil:hemisko-tehnolo{ki tehni~ar
- Analiti~ka hemija- Neorganska tehnologija- Organska tehnologija
XIV.2. Obrazoven profil: tehni~ar za o~na optika- O~na optika - Opti~ki merewa
XV. STRUKA: LI^NI USLUGI
XV.1. Obrazoven profil: kozmeti~ki tehni~ar- Kozmetologija- Primeneta kozmetika
XVI. STRUKA: SOOBRA]AJNA
XVI.1.Obrazoven profil: soobra}aen tehni~ar- Organizacija na paten soobra}aj- Gara`i i servisi
19
XVI.2.Obrazoven profil: tehni~ar za integraleni industriski transport
- Organizacija na paten soobra}aj- Integralen i industriski transport
XVI.3.Obrazoven profil:soobra}aen transporten tehni~ar
- Organizacija na `elezni~kiot soobra}aj- Organizacija na prevoz na predmeti
XVI.4.Obrazoven profil: PTT tehni~ar (tehni~arza PTT soobra}aj)
- Po{tenski soobra}aj- Pari~no rabotewe vo PTT
XVII. STRUKA: FIZI^KA KULTURA
XVII.1. Obrazoven profil: animator po fizi~ka kultura
- Teorija i metodika na sportskiot trening- Osnovi na psihomotorikata
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
20
4. LISTA na op{toobrazovni nastavni predmeti za izborniot del na dr`avnata matura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
1. STRANSKI JAZIK
2. ISTORIJA
3. ESTETIKA
4. FILOZOFIJA
21
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
Nasoka: Primeneta likovna umetnost (site obrazovni profili)
Nastavni predmeti:- Istorija na umetnosta- Akt so plasti~na anatomija- Kompjuterska grafika- Dekorativno pismo
5. LISTA na stru~ni nastavni predmeti za izborniot del na dr`avnata i u~ili{natamatura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
22
Nasoka: Primeneta likovna umetnost
1. Obrazoven profil: tehni~ar za primeneto slikarstvo
Nastavni predmeti:- Primeneto slikarstvo- Crtawe i slikawe
2. Obrazoven profil: tehni~ar za primeneto vajarstvo
Nastavni predmeti:- Dekorativna i industriska forma- Modelirawe
3. Obrazoven profil: tehni~ar za primeneta grafika
Nastavni predmeti:- Primeneta grafika- Grafi~ki tehniki
4. Obrazoven profil: tehni~ar za dizajn na keramika
Nastavni predmeti:- Industriska keramika- Unikatna keramika
6. LISTA na nastavni predmeti od koi se izbira proektna zada~a za dr`avnata i u~ili{natamatura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
23
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
5. Obrazoven profil: tehni~ar za dizajn na tekstil i obleka
Nastavni predmeti:- Oblikuvawe na tekstil- Oblikuvawe na obleka
6. Obrazoven profil: tehni~ar za dizajn na enterier i mebel
Nastavni predmeti:- Oblikuvawe na enterier i mebel- Konstruktivno-tehni~ka podgotovka
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
24
Nasoka: Muzi~ka umetnost
1. Obrazoven profil: muzi~ar teoreti~ar
Nastavni predmeti:- Solfe`- Pijano- Muzi~ki folklor- Muzi~ki formi- Istorija na muzikata so poznavawe
na muzi~kata literatura
2. Obrazoven profil: muzi~ar izveduva~
Nastavni predmeti:- Harmonija - Muzi~ki formi- Kontrapunkt- Solfe`- Istorija na muzikata so poznavawe
na muzi~kata literatura
7. LISTA na stru~ni nastavni predmeti za izborniot del na dr`avnata i u~ili{natamatura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
25
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
Nasoka: Muzi~ka umetnost
1. Obrazoven profil: muzi~ar teoreti~ar
Nastavni predmeti:- Harmonija- Konrapunkt- Solfe`
2. Obrazoven profil: muzi~ar izveduva~
Nastavni predmeti:- Instrument/solo peewe
8. LISTA na nastavni predmeti od koi se izbira proektna zada~a za dr`avnata i u~ili{natamatura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
26
Nasoka: Baletska umetnost
1. Obrazoven profil: baletski igra~ - balerina
Nastavni predmeti:- Gluma- Karakterni igri- Repertoar- Moderen balet
2. Obrazoven profil: folkloren igra~
Nastavni predmeti:- Narodni ora- Narodno peewe- Etnologija
9. LISTA na stru~ni nastavni predmeti za izborniot del na dr`avnata i u~ili{natamatura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
27
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
Nasoka: Baletska umetnost
1. Obrazoven profil: baletski igra~ - balerina
Nastavni predmeti:- Istoriski igri- Moderen balet- Repertoar
2. Obrazoven profil: folkloren igra~
Nastavni predmeti:- Narodni ora- Narodno peewe
10. LISTA na nastavni predmeti od koi se izbiraproektna zada~a za dr`avnata i u~ili{nata matura vo srednoto umetni~ko obrazovanie
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
28
Re{enijata od koncepcijata {to se odnesu-vaat na u~ili{nata matura vo gimnaziskoto obra-zovanie i u~ili{nata matura vo srednoto umet-ni~ko obrazovanie, kako i za zavr{niot ispit vosrednoto stru~no obrazovanie }e se vovedat ce-losno vo u~ebnata 2007/08 godina.
Re{enijata od koncepcijata {to se odnesu-vaat na dr`avnata matura vo gimnaziskoto, sred-noto stru~no i srednoto umetni~ko obrazovanie }ese voveduvaat fazno.
Pri faznoto voveduvawe nastavniot pred-met {to go izbral u~enikot da go polaga eksterno,ne mo`e da go polaga i interno.
DINAMIKA NA VOVEDUVAWE NA KONCEPCIJATA ZA MATURA I ZA ZAVR[EN ISPIT VO SREDNOTOOBRAZOVANIE SO ^ETIRIGODI[NOTRAEWE (PRVA FAZA)
II
29
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
U~ebna godina: 2007/08
U~enicite vo gimnaziskoto obrazovanie polagaat: eksterno:
- eden zadol`itelen nastaven predmet: make-donski jazik i literatura ili albanski jaziki literatura ili turski jazik i literatura;
- eden izboren nastaven predmet: matematika*ili stranski jazik;
interno:- dva izborni nastavni predmeti od listata
na nastavni predmeti za polagawe nadr`avna matura.
Proektna zada~a.
U~enicite vo srednoto stru~no obrazovanie polagaat:
eksterno:- eden zadol`itelen nastaven predmet: make-
donski jazik i literatura ili albanski jaziki literatura ili turski jazik i literatura;
- eden izboren nastaven predmet: matematika*ili stranski jazik;
interno:- eden izboren op{toobrazoven nastaven
predmet od listata na nastavni predmeti zapolagawe na dr`avna matura;
- eden izboren stru~en nastaven predmet odlistata na nastavni predmeti za tretiotpredmet od izborniot del na dr`avnatamatura vo stru~noto obrazovanie.
Proektna zada~a.
I FAZA
* Ispitot po matematika se realizira na dve nivoa: osnovno nivo i napredno nivo.
PRILOZI na Koncepcijata za matura i za zavr{en ispit
30
U~enicite vo srednoto umetni~ko obrazovaniepolagaat:
eksterno:- eden zadol`itelen nastaven predmet: make-
donski jazik i literatura ili albanski jaziki literatura ili turski jazik i literatura;
- eden izboren nastaven predmet: stranskijazik ili estetika / filozofija;
interno:- dva izborni stru~ni nastavi predmeti od
listata na nastavni predmeti za polagawe nadr`avna matura.
Proektna zada~a.