HR HR
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, XXX
[…](2015) XXX draft
RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE
Izvješće o provedbi planova upravljanja vodnim područjima iz Okvirne direktive o
vodama
Država članica: HRVATSKA
Priložen dokumentu
KOMUNIKACIJA EUROPSKE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I
VIJEĆU
Mjere za postizanje „dobrog stanja” voda u EU-u i za smanjenje opasnosti od poplava
2
SADRŽAJ
1. OPĆI PODACI ........................................................................................................................................... 4
2. STANJE IZVJEŠĆIVANJA O PLANU UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA I NJEGOVA SUKLADNOST ........ 6
3. UPRAVLJANJE .......................................................................................................................................... 8
3.1. VREMENSKI RASPORED PROVEDBE ................................................................................................................ 8 3.2. ADMINISTRATIVNI USTROJ ........................................................................................................................... 8 3.3. PLANOVI UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA – STRUKTURA, POTPUNOST, PRAVNI STATUS ..................................... 9 3.4. KONZULTIRANJE JAVNOSTI, UKLJUČIVANJE ZAINTERESIRANIH STRANA ................................................................... 9 3.5. SURADNJA I KOORDINACIJA S TREĆIM ZEMLJAMA ............................................................................................. 9 3.6. INTEGRACIJA S OSTALIM SEKTORIMA ........................................................................................................... 10
4. ODREĐIVANJE ZNAČAJKI VODNIH PODRUČJA ....................................................................................... 10
4.1. KATEGORIJE VODA U VODNOM PODRUČJU .................................................................................................... 10 4.2. TIPOLOGIJA POVRŠINSKIH VODA ................................................................................................................. 10 4.3. IDENTIFICIRANJE TIJELA POVRŠINSKIH VODA .................................................................................................. 11 4.4. IDENTIFIKACIJA ZNAČAJNIH PRITISAKA I UTJECAJA ........................................................................................... 11 4.5. ZAŠTIĆENA PODRUČJA .............................................................................................................................. 12
5. PRAĆENJE .............................................................................................................................................. 13
5.1. PRAĆENJE POVRŠINSKIH VODA ................................................................................................................... 14 5.2. PRAĆENJE PODZEMNIH VODA .................................................................................................................... 18 5.3. PRAĆENJE ZAŠTIĆENIH PODRUČJA ............................................................................................................... 19
6. PREGLED STANJA (EKOLOŠKOG, KEMIJSKOG, PODZEMNIH VODA) ........................................................ 19
7. OCJENA EKOLOŠKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA ............................................................................... 24
8. UTVRĐIVANJE ZNATNO PROMIJENJENIH VODNIH TIJELA (ZPVT) I OCJENJIVANJE DOBROG EKOLOŠKOG POTENCIJALA ................................................................................................................................................. 27
9. OCJENA KEMIJSKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA ................................................................................ 29
10. OCJENA STANJA PODZEMNIH VODA ..................................................................................................... 30
10.1. KOLIČINSKO STANJE PODZEMNIH VODA ........................................................................................................ 30 10.2. KEMIJSKO STANJE PODZEMNIH VODA .......................................................................................................... 31 10.3. OCJENA TRENDOVA U POGLEDU PODZEMNIH VODA ........................................................................................ 31 10.4. KOPNENI EKOSUSTAVI OVISNI O PODZEMNIM VODAMA ................................................................................... 32 10.5. ZAŠTIĆENA PODRUČJA PODZEMNIH VODA ..................................................................................................... 32
11. OKOLIŠNI CILJEVI I IZUZEĆA ................................................................................................................... 32
12. PROGRAMI MJERA ................................................................................................................................ 33
12.1. PROGRAMI MJERA – OPĆENITO .................................................................................................................. 33 12.2. MJERE POVEZANE S POLJOPRIVREDOM ........................................................................................................ 34 12.3. MJERE POVEZANE S HIDROMORFOLOGIJOM .................................................................................................. 36 12.4. MJERE POVEZANE S PODZEMNIM VODAMA................................................................................................... 36 12.5. MJERE POVEZANE S KEMIJSKIM ONEČIŠĆENJEM ............................................................................................. 36 12.6. MJERE POVEZANE S ČLANKOM 9. (POLITIKE CIJENA VODE) ............................................................................... 37 12.7. DODATNE MJERE U ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA ............................................................................................... 38
13. PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA, OSKUDICA VODOM I SUŠE, UPRAVLJANJE RIZICIMA OD POPLAVE I DRUGA PITANJA KOJA IZ TOGA PROIZLAZE ILI SU S TIME POVEZANA KAO DIO PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA ........................................................................................................... 38
13.1. PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA ..................................................................................................... 39
3
14. PREPORUKE .......................................................................................................................................... 39
4
1. OPĆI PODACI
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR
BA
HRC
HRJ
ME
SI_RBD_1
SI_
RBD
_2
HU1000
AT1000
ITA
0 50 100
km
Slika 1.1.: Karta vodnih područja
Međunarodna vodna područja (u Europskoj uniji)
Međunarodna vodna područja (izvan Europske unije)
Nacionalna vodna područja (u Europskoj uniji)
Države (izvan Europske unije)
Priobalne vode
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Hrvatska ima 4,4 milijuna stanovnika, a površina joj iznosi 56,6 tisuća kvadratnih
kilometara1. Reljefno je raznolika zemlja i obuhvaća ravnice Panonske nizine, Dinarsko gorje
i dalmatinsku obalu dugu preko 1 700 km. Pored toga, Hrvatska ima više od 1200 otoka. U
Dinarskom gorju, u obalnim područjima i na otocima dominira uglavnom krški reljef.
1 http://europa.eu/about-eu/countries/member-countries/croatia/index_hr.htm
5
Hrvatska ima dva vodna područja: vodno područje rijeke Dunava i jadransko vodno područje
(vidjeti tablicu 1.1.). Hrvatsko vodno područje rijeke Dunava (HRD) dio je međunarodnog
vodnog područja rijeke Dunava, koje obuhvaća 14 država članica i trećih zemalja. Hrvatsko
vodno područje rijeke Dunava graniči sa Slovenijom, Mađarskom, Srbijom te Bosnom i
Hercegovinom.
Jadransko vodno područje (HRJ) obuhvaća hrvatske otoke. Osim toga, zbog tih otoka, među
kojima je i mnogo malenih, te duge hrvatske obale to vodno područje obuhvaća i priobalne
vode.
Vodno
područje
Naziv (engleski /
hrvatski)
Veličina (km2) * Zemlje s kojima
Hrvatska graniči Kopno Otoci Priobalne
vode
Ukupno
HRD Danube / Dunav 35 101 35 101 Bosna i Hercegovina,
Mađarska, Srbija,
Slovenija
HRJ Adriatic /
Jadransko
18 185 3 262 13 842 35 289 Bosna i Hercegovina, Crna
Gora, Slovenija
Tablica 1.1.: Pregled hrvatskih vodnih područja
Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima
Napomena: * Površina na hrvatskom teritoriju
Hrvatska je dio međunarodnog vodnog područja rijeke Dunava (čitavo hrvatsko vodno
područje rijeke Dunav) i sliva rijeke Save, koji je podsliv međunarodnog vodnog područja
rijeke Dunava. Rijeka Sava najveći je pritok Dunava po volumenu vode, a oko jedne četvrtine
ukupne površine njezina sliva nalazi se u Hrvatskoj.
Međunarodni
riječni sliv
Nacionalno vodno
područje
Površina u
Hrvatskoj (km2)
Hrvatski udio u
ukupnoj površini
sliva (%)
Kategorij
a
koordinac
ije
Dunav HRD 35 100 4,4 % 1
Sava * HRD 25 370 26,0 % 1
Tablica 1.2.: Prekogranični riječni slivovi po kategorijama (vidjeti Radni dokument službi Komisije,
odjeljak 8.1.) i njihov udio u Hrvatskoj izražen u postocima2.
Kategorija 1.: Potpisan je sporazum o suradnji, uspostavljeno je tijelo za suradnju i donesen je plan upravljanja
vodnim područjima.
Kategorija 2.: Potpisan je sporazum o suradnji, uspostavljeno je tijelo za suradnju.
Kategorija 3.: Potpisan je sporazum o suradnji.
Kategorija 4.: Suradnja nije formalizirana.
Izvor: Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunava, Međunarodna komisija za sliv rijeke Save, Europski
informacijski sustav za vode (WISE), Komparativna studija Europske komisije o pritiscima i mjerama u glavnim
planovima upravljanja vodnim područjima u Europskoj uniji.
Napomene: Podaci o površinama neznatno se razlikuju u različitim izvorima; * rijeka Sava podsliv je
međunarodnog vodnog područja rijeke Dunav.
Pored toga, hrvatsko Jadransko vodno područje (HRJ) s Bosnom i Hercegovinom dijeli četiri
manja riječna sliva: sliv rijeke Cetine (površina sliva u Hrvatskoj iznosi 1 531 km2, dok čitava
površina sliva iznosi 2 614 km2), sliv rijeke Neretve (površina sliva u Hrvatskoj iznosi
280 km2, dok čitava površina sliva iznosi 10 520 km
2), sliv rijeke Trebišnjice (Trebišnjica se
2 Kategorizacija je utvrđena u skladu s Usporednom studijom Europske komisije o pritiscima i mjerama u
glavnim planovima upravljanja vodnim područjima u Europskoj uniji (zadatak 1b: Mehanizmi međunarodne
koordinacije).
6
u Hrvatskoj pojavljuje kao niz podvodnih izvora i kao rijeka Ombla koja je duga tek 30 m, ali
s relativno velikim ispuštanjem od 24 m3 u sekundi) i sliv rijeke Krke (izvor rijeke smješten je
na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine). Prema hrvatskim nadležnim tijelima do
2014. ni za jedan od tih riječnih slivova nisu bili pripremljeni zajednički planovi upravljanja.
Suradnja s ciljem izrade zajedničkih planova upravljanja na rasporedu je Bilateralnog
povjerenstva za vodno gospodarstvo Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Naposljetku, hrvatsko jadransko vodno područje sa Slovenijom dijeli tri mala riječna sliva:
sliv rijeke Dragonje (površina sliva u Hrvatskoj iznosi 55,6 km2), sliv rijeke Mirne (494 km
2 u
Hrvatskoj i 47 km2 u Sloveniji) i sliv rijeke Rječine (300 km
2 u Hrvatskoj i 50 km
2 u
Sloveniji). Koordinacija nacionalnih planova Hrvatske i Slovenije za te slivove provodi se u
okviru Bilateralnog povjerenstva za vodno gospodarstvo Hrvatske i Slovenije.
2. STANJE IZVJEŠĆIVANJA O PLANU UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA I NJEGOVA
SUKLADNOST
U lipnju 2013. hrvatska vlada donijela je jedinstveni plan upravljanja vodnim područjima
kojim je obuhvaćeno i vodno područje rijeke Dunav i jadransko vodno područje.3 Informacije
o planu upravljanja vodnim područjima Europskoj Komisiji u veljači 2014. (vidjeti tablicu
2.1.).
Vodno područje Datum donošenja Plana upravljanja
vodnim područjima
Datum dostavljanja Plana
upravljanja vodnim područjima
HRD i HRJ 26. lipnja 2013. 18. veljače 2014.
Tablica 2.1.: Donošenje hrvatskog Plana upravljanja vodnim područjima i njegovo dostavljanje Komisiji.
Izvori: Plan upravljanja vodnim područjima, Europska mreža za podatke o okolišu i promatranje okoliša
(EIONET)
Prije donošenja plana upravljanja vodnim područjima Hrvatska je izradila probne planove
upravljanja za dva dijela vodnog područja rijeke Dunava i dva mala riječna sliva u
jadranskom vodnom području.
Plan upravljanja vodnim područjima revidirat će se 2015. u istom vremenskom okviru koji
vrijedi i za ostale države članice. Aktualni plan predstavlja preliminarnu vježbu koja je
poduzeta dok nije bio uspostavljen niz ključnih metodologija i pristupa; oni se razvijaju i bit
će uspostavljeni za plan iz 2015.
Ključne prednosti obuhvaćaju sljedeće:
Plan upravljanja vodnim područjima pripremljen je na vrijeme prije pristupanja Hrvatske
Europskoj uniji. Plan upravljanja vodnim područjima predstavlja ključni korak naprijed za
upravljanje riječnim slivovima.
Hrvatska je nedavno donijela nove zakone za potporu upravljanju vodama, uključujući
prenošenje zakonodavstva EU-a. Novo zakonodavstvo obuhvaća vladine uredbe o kakvoći
vode i minimalnim pristojbama za vodne usluge (iako je u trenutku objavljivanja Plana
upravljanja vodnim područjima provedba nekih ključnih propisa tek počinjala).
Praćenje kemijskog stanja provodi se za gotovo sve prioritetne tvari. Informiranje je dobro
razvijeno za prijelazne i priobalne vode. Međutim, još je uvijek potrebno razviti neke
metodološke elemente, uključujući praćenje biote i sedimenta.
3 „NN”, br. 82/13
7
U zemlji su identificirana zaštićena područja, uključujući zaštićena područja pitke vode,
područja vode za kupanje, lokalitete ekološke mreže Natura 2000 (potonje na
preliminarnoj osnovi) te područja voda za ribe i školjkaše.
Hrvatska sa susjednim zemljama ostvaruje međunarodnu suradnju za upravljanje vodama
u okviru multilateralnih foruma i putem bilateralnih sporazuma (članak 13. Okvirne
direktive o vodama). U planu upravljanja vodnim područjima navode se primjeri
međunarodne suradnje u pogledu Dunava, zajedno s primjerima suradnje u pogledu
njegova pritoka Save, kao i sporazumi sa susjednim državama članicama i trećim
zemljama. Međutim, u planu upravljanja vodnim područjima daje se relativno malo
podataka o suradnji povezanoj s njegovom izradom, što je važno pitanje osobito za
hrvatski dio vodnog područja rijeke Dunava.
Ključne slabosti obuhvaćaju sljedeće:
U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se opravdanja za izuzimanje određenih
vodnih tijela (članak 4. stavak 4.), iako se napominje da neka vodna tijela do 2015. neće
postići dobro stanje
Nema sustavnog preispitivanja postojećih vodnih dozvola kako bi se osiguralo da su u
skladu s postizanjem okolišnih ciljeva Okvirne direktive o vodama.
Iako su identificirana potencijalna znatno promijenjena vodna tijela (ZPVT) i umjetna
vodna tijela (UVT) te su predstavljeni preliminarni podaci o njihovom postizanju dobrog
ekološkog potencijala, ta će tijela biti utvrđena u drugom planu upravljanja vodnim
područjima (Prilog II.). Osim toga, u aktualnom planu upravljanja vodnim područjima
nisu dane informacije o metodologiji za identificiranje znatno promijenjenih vodnih tijela
niti o metodologiji za utvrđivanje dobrog ekološkog potencijala (Prilog II. i Prilog V.).
Praćenje i ocjenjivanje ekološkog stanja (prema Prilogu V. Okvirnoj direktivi o vodama)
nije razvijeno za prvi plan upravljanja vodnim područjima. Konkretno, u trenutku izrade
plana upravljanja vodnim područjima nisu uspostavljene metode ocjenjivanja ni referentni
uvjeti za rijeke i jezera koji bi bili u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. U planu
upravljanja vodnim područjima upućuje se na znanstvene aktivnosti koje su u tijeku i
kojima je cilj razviti te metode ocjenjivanja i referentne uvjete. Podaci o praćenju i metode
ocjenjivanja bolje su razvijeni za priobalne i prijelazne vode.
Nije uspostavljeno operativno praćenje podzemnih voda. Ocjenjivanje stanja podzemnih
voda nije u potpunosti razvijeno. Čini se da za hrvatski dio vodnog područja rijeke
Dunava nisu razmotreni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama.
U aktualni program mjera uključene su samo osnovne mjere, a ne i dodatne mjere
(primjerice hidromorfološke mjere), iako se čini da su potrebne s obzirom da neće sve
vode postići dobro stanje do 2015. Navedeni su troškovi nekih mjera, uključujući one koje
zahtijevaju velika ulaganja poput stanica za pročišćavanje otpadnih voda. Iako su
naznačeni potencijalni izvori financiranja, nisu navedene podrobnije informacije.
Hrvatski propisi sadržavaju široku definiciju korištenja vode, ali ograničenu definiciju
vodnih usluga: potonja se usredotočuje na komunalne vodne usluge. Nacionalno
zakonodavstvo sadržava odredbe o povratu troškova za vodne usluge (članak 9.) Te su
odredbe, međutim, još uvijek u postupku provedbe. Za Plan upravljanja vodnim
područjima provedena je preliminarna procjena povrata troškova, u kojoj je naglašeno da
su potrebne daljnji rad u tom području. Još uvijek nisu uspostavljene metode za izračun
okolišnih troškova i troškova resursâ.
Na brojnim mjestima u Planu upravljanja vodnim područjima navodi se namjera da se u
sljedećem Planu upravljanja vodnim područjima, koji će biti donesen do prosinca 2015.,
8
uklone nedostaci ovoga plana, a jedan od načina postizanja tog cilja jest putem znanstvenih
projekata koji su u tijeku.
3. UPRAVLJANJE
3.1. Vremenski raspored provedbe
Plan upravljanja vodnim područjima donesen je u lipnju 2013., netom prije pristupanja
Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. Nacrt plana upravljanja vodnim područjima
predstavljen je u prosincu 2010.
Vodno
područje
Vremenski
raspored
Program
rada
Izjava o
konzultacija
ma
Značajni
problemi
gospodarenja
vodama
Nacrt plana
upravljanja
vodnim
područjima
Konačni
plan
upravljanja
vodnim
područjima
Rokovi* 22. 6. 2006. 22. 6. 2006. 22. 6. 2006. 22. 12. 2007. 22. 12. 2008. 22. 12. 2009.
HRD 1. 8. 2010. 9. 9. 2010. 3. 12. 2010. 3. 12. 2010. 3. 12. 2010. 26. 6. 2013.
HRJ 1. 8. 2010. 9. 9. 2010. 3. 12. 2010. 3. 12. 2010. 3. 12. 2010. 26. 6. 2013.
Tablica 3.1.1.: Vremenski raspored različitih koraka u postupku provedbe
Izvor: WISE (Sažetak 1.3.2. za svako vodno područje) osim za konačni Plan upravljanja vodnim područjima
Napomena: * Rokovi su oni utvrđeni u Okvirnoj direktivi o vodama. Hrvatska je pristupila Europskoj uniji
1. srpnja 2013. U Ugovoru o pristupanju nisu utvrđeni različiti rokovi za Hrvatsku pa stoga zahtjevi stupaju na
snagu od datuma pristupanja.
Prema podacima koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE)
osigurano je jedinstveno razdoblje za konzultacije za značajne probleme gospodarenja
vodama i za nacrt plana upravljanja vodnim područjima, ali nije pronađen posebni dokument
u kojemu su navedeni značajni problemi gospodarenja vodama. Razdoblje za podnošenje
pisanih primjedbi trajalo je 20 mjeseci.
3.2. Administrativni ustroj
Plan upravljanja vodnim područjima pripremile su Hrvatske vode, nacionalno tijelo
odgovorno za gospodarenje vodama, koje djeluje u okviru Ministarstva poljoprivrede. Za oba
vodna područja primijenjen je jedinstven, nacionalni pristup.
Niz vladinih tijela odgovorno je za područja politike koja utječu na korištenje voda i
gospodarenje vodom (vidjeti sliku 3.2.1.). Izdavanje dozvola – ponajprije postrojenjima za
integrirano sprječavanje i kontrolu onečišćenja (IPPC) – provodi Ministarstvo zaštite okoliša i
prirode u suradnji s drugim tijelima, uključujući Ministarstvo poljoprivrede, dok postrojenja
za IPPC izvješća podnose Agenciji za zaštitu okoliša, Ministarstvu zaštite okoliša i prirode,
Hrvatskim vodama i nadležnim županijskim tijelima. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja odgovorno je za prostorno planiranje zajedno s regijama i lokalnim tijelima.
Očuvanje prirode u nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša i prirode i Državnog zavoda za
zaštitu prirode. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture odgovorno je za plovidbu
morem i unutarnjim vodama (i na rijeci Dunav i na rijeci Savi odvija se značajna količina
prometa). Ministarstvo gospodarstva zaduženo je za energiju. Ministarstvo poljoprivrede
zaduženo je za ribarstvo i akvakulturu. Ministarstvo kulture predvodi politiku zaštite
povijesnih spomenika.
9
Slika 3.2.1. Ključna tijela za gospodarenje vodama i Plan upravljanja vodnim područjima u Hrvatskoj
3.3. Planovi upravljanja vodnim područjima – struktura, potpunost, pravni status
U planu upravljanja vodnim područjima upućuje se na aktivnosti koje su u tijeku za
međunarodni plan upravljanja vodnim područjem Dunava i međunarodni plan upravljanja
vodnim područjem Save – međutim, ne navode se podrobnije informacije o vezi tih
međunarodnih aktivnosti i planiranja riječnih slivova u hrvatskom dijelu vodnog područja
rijeke Dunava.
Plan upravljanja vodnim područjima aktom je odobrila nacionalna vlada te je on kao takav
obvezan za vladina tijela, ali ne za pojedince ili poduzeća.
3.4. Konzultiranje javnosti, uključivanje zainteresiranih strana
Javna rasprava u pogledu plana upravljanja vodnim područjima provedena je putem interneta,
pisanih primjedaba i niza sastanaka za konzultiranje javnosti na kojima su sudjelovali dionici
iz akademske zajednice, poduzeća za pružanje vodnih usluga, dionici iz područja energetike,
industrije, poljoprivrede, unutarnje plovidbe i zaštite prirode.
Prema planu upravljanja vodnim područjima dvije trećine od 172 pisane primjedbe
prihvaćene su u planu. I rasprave na radionicama imale su određeni utjecaj. U planu se.
međutim, ne navode promjene koje su unesene zbog primjedaba.
Nisu nađeni podaci o prekograničnim aspektima javnog sudjelovanja za hrvatski plan
upravljanja vodnim područjima.
3.5. Suradnja i koordinacija s trećim zemljama
Kako je navedeno u Odjeljku 1. Hrvatska je dio međunarodnog vodnog područja rijeke
Dunava i međunarodnog sliva rijeke Save, podsliva rijeke Dunava. I za Dunav i za Savu
postoje stalna tijela koja nadziru suradnju i pripremu njihovih planova upravljanja vodnim
Ministarstvo poljoprivrede
Vodna politika
Poljoprivredna politika
Ribarstvo i akvakultura
Vijeće ministara
Odobravanje plana upravljanja vodnim područjima
Ministarstvo
zaštite okoliša i
prirode
Izdavanje
dozvola
industriji
Zaštita prirode Hrvatske vode
Gospodarenje vodama
Izrada Plana upravljanja
vodnim područjima
Praćenje vode
Nadzor navodnjavanja i
vodnih usluga
Ministarstvo
graditeljstva i
prostornoga
uređenja
Prostorna
politika
Ministarstvo
pomorstva,
prometa i
infrastrukture
Plovidba
Županije i općine
Vlasnici javnih poduzeća za pružanje vodnih usluga
Određivanje područja vode za kupanje
Ministarstvo
gospodarstva
Energetska
politika
10
područjima: Hrvatska je punopravna članica Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunava i
Međunarodne komisije za sliv rijeke Save.
Za međunarodno vodno područje rijeke Dunava donesen je 2009. međunarodni plan
upravljanja vodnim područjima, a trenutačno se priprema revizija za 2015. kao dio drugog
ciklusa planova upravljanja vodnim područjima. Izrađen je nacrt plana upravljanja vodnim
područjem rijeke Save; a javna rasprava provedena je od 21. prosinca 2011. do
21. travnja 2012.
Iako se u aktualnom planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske spominju procesi
povezani s Dunavom i Savom, u njemu se ne objašnjava kako je povezan s tim
međunarodnim planovima upravljanja vodnim područjima. Iako je Hrvatska navela podatke o
procesima povezanima s Dunavom i Savom, vremenski raspored za izradu prvog hrvatskog
plana upravljanja vodnim područjima nije bio usklađen s vremenskim rasporedom
međunarodnih planova upravljanja vodnim područjima (koji bi trebali biti dovršeni 2015.);
očekuje se da će u drugom planu upravljanja vodnim područjima, koji također treba biti
dovršen 2015., doći do usklađivanja hrvatskih i međunarodnih procesa.
Hrvatska je potpisala bilateralne sporazume o gospodarenju vodama s dvije susjedne države
članice i s dvije od njezine tri susjedne treće zemlje: s Mađarskom (1994.); Bosnom i
Hercegovinom (1996.); Slovenijom (1997.), Crnom Gorom (2008.).
3.6. Integracija s ostalim sektorima
U planu upravljanja vodnim područjima ne opisuje se integracija s ostalim sektorima ni
sektorskim planovima. Ne upućuje se, primjerice, na moguće veze s prostornim planiranjem i
planiranjem korištenja zemljišta (u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske iz
1997. i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1999. pruža se okvir za
planiranje korištenja zemljišta).
4. ODREĐIVANJE ZNAČAJKI VODNIH PODRUČJA
4.1. Kategorije voda u vodnom području
Na području Hrvatske nalaze se sve četiri kategorije voda; međutim njezino vodno područje
rijeke Dunava (HRD) nema izlaza na more pa stoga nema ni prijelaznih ili priobalnih voda
(vidjeti tablicu 4.1.1.).
Vodno područje Rijeke Jezera Prijelazne
vode
Priobalne
vode
HRD 29 10 0 0
HRJ 27 4 6 5
Tablica 4.1.1.: Tipovi tijela površinskih voda na razini vodnog područja
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
4.2. Tipologija površinskih voda
Tipologija površinskih voda navedena je u Prilogu 12. Uredbi o standardu kakvoće voda4. Taj
Prilog sadržava popis tipova rijeka, jezera, prijelaznih voda i površinskih voda. Ta je Uredba
stupila na snagu istog dana kad je donesen plan upravljanja vodnim područjima
4 „NN”, br. 73/13
11
(26. lipnja 2013.). Prema hrvatskim nadležnim tijelima, tipologija je testirana na biološkim
podacima i upotrijebljena je za plan upravljanja vodnim područjima.
4.3. Identificiranje tijela površinskih voda
Hrvatska je ukupno identificirala više od 1 300 tijela površinskih voda, a više od 90 % njih su
vodna tijela rijeka. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da bi u budućem
postupku neka vodna tijela mogla biti redefinirana5.
Vodno
područje
Površinske vode Podzemne vode
Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode
Broj
Prosječna
duljina
(km)
Broj
Prosječna
površina
(km2)
Broj
Prosječna
površina
(km2)
Broj
Prosječna
površina
(km2)
Broj
Prosječna
površina
(km2)
HRD 897 12 29 4 0 0 0 0 20 -
HRJ 334 7 5 8 28 5 22 625 12 -
Ukupno 1231 10,6 34 4,6 28 5 22 625 32 1942
Tablica 4.3.1.: Tijela površinskih voda, tijela podzemnih voda i njihove dimenzije kako su navedene u
Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE).
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
U planu upravljanja vodnim područjima navode se mala vodna tijela. Definiraju se na temelju
slivne površine (manje od 10 km2) za tekućice i na temelju površine vodnog lica za stajaćice
(manje od 0,5 km2). Mala vodna tijela čine značajan udio u rijekama: na mala vodna tijela
otpada oko 80 % ukupne duljine svih obuhvaćenih rijeka u hrvatskom dijelu vodnog područja
rijeke Dunava.
Za takva vodna tijela ne provodi se analiza i tipizacija: kad je to potrebno, takva vodna tijela
obrađuju se prema kriterijima koji vrijede za veće vodno tijelo s kojim su u površinskom
kontaktu.
U planu upravljanja vodnim područjima navedeni su kriteriji za identificiranje prijelaznih
vodnih tijela: to je učinjeno na temelju ekoregija, saliniteta, raspona plime i oseke te sastava
supstrata.
4.4. Identifikacija značajnih pritisaka i utjecaja
Prema hrvatskim nadležnim tijelima pritisci i utjecaji analizirani su na razini vodnih tijela.
Nisu definirani kriteriji za određivanje razine značajnog pritiska. Pritisci povezani s
onečišćenjem i njegovi utjecaji analizirani su korištenjem modela kojim su ravnomjerno uzete
u obzir hranjive tvari i onečišćujuće tvari, a stanje je mjereno na okolnim mjernim postajama.
Za vodna tijela na kojima nema mjernih postaja, stanje je procijenjeno interpolacijom, na
temelju izmjerenog stanja na najbližim mjernim postajama.
Analizirani su sljedeći pritisci:
točkasti izvori onečišćenja (posebno tvarima iz urbanih i industrijskih sustava
otpadnih voda) i
5 U planu upravljanja vodnim područjima navedena su dva dodatna tijela površinskih voda (ukupno 1317), a to
su vodna tijela DSRI115004 (ekotip T03B) i DSRI115003 (ekotip T04C), smještena na granici između Hrvatske
i Srbije. Njihov je položaj takav da je riječno korito sa slivom čija je površina veća od 10 km2
smješteno u
Republici Srbiji, a dio riječnog korita sa slivom čija je površina manja od 10 km2
smješten je na području
Republike Hrvatske.
12
raspršeni izvori onečišćenja tvarima s poljoprivrednih gospodarstava, poljoprivrednog
zemljišta i iz naselja koja nemaju kanalizacijski sustav.
Analiza je provedena za pokazatelje organskog onečišćenja (BPK5 i KPK) i za pokazatelje
onečišćenja hranjivim tvarima (N i P), kao i za neke pokazatelje na popisu opasnih i
prioritetnih tvari.
Analiza pritisaka i utjecaja morfoloških i hidroloških izmjena provedena je na temelju
dostupnih podataka o postojećim izmjenama, kao i stručnom procjenom osjetljivosti
pojedinačnih tipova vodnih tijela na određene promjene i intenziteta utjecaja veličine
određenih hidromorfoloških elemenata na stanje vode.
U planu upravljanja vodnim područjima razmotren je i zahvat vode i njegov utjecaj na stanje
vodnih tijela. Prema hrvatskim nadležnim tijelima, doneseni su propisi kojima se određuje da
se mora voditi evidencija o zahvatima podzemne vode za javnu vodoopskrbu i za
komercijalno korištenje.
Vodno
područje
Nema
pritisaka
Točkasti
izvor
Raspršeni
izvor
Zahvat
vode
Regulacije
vodotoka i
morfološke
promjene
Gospodarenje
rijekama
Gospodarenje
prijelaznim i
priobalnim
vodama
Ostale
morfološke
promjene
Ostali
pritisci
Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Br. % Br. %
HRD 27 2,9 276 29,7 893 96,2 8 0,9 312 33,6 372 40,1 0 0,0 187 20,2 0 0
HRJ 16 4,3 36 9,8 320 87,0 8 2,2 81 22,0 157 42,7 22 6,0 72 19,6 0 0
Ukupno 43 3,3 312 24,1 1213 93,6 16 1,2 393 30,3 529 40,8 22 1,7 259 20,0 0 0
Tablica 4.4.1.: Znatni pritisci koji utječu na vodna tijela (po broju vodnih tijela i postotku u ukupnom vodnom
području.
Izvor: podaci koje su hrvatska nadležna tijela dostavila Komisiji 3. studenog 2014. Podaci su dostavljeni
nastavno na bilateralni sastanak o provedbi Okvirne direktive o vodama u Hrvatskoj, koji je s Hrvatskom održan
3. srpnja 2014.
U tablici 4.4.1. naveden je broj vodnih tijela zahvaćen znatnim pritiscima. Pritisci su pripisani
vodnim tijelima:
u kojima je locirana točka ispuštanja točkastih izvora onečišćenja;
čiji izravni sliv obuhvaća područje s kojeg potječe raspršeno onečišćenje; i
u kojima je locirana morfološka promjena.
Taj je pristup prilagođen kako bi se procijenio kumulativni učinak velikog broja manjih
pritisaka, kao i odnos točkastih i raspršenih opterećenja, osobito na malim vodotocima.
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, slična analiza provest će se i u drugom ciklusu
planiranja; međutim, planira se uključivanje dodatnih pritisaka poput raspršenog onečišćenja
iz prometa, s ciljem potpunijeg obuhvaćanja stavaka s popisa pritisaka iz Smjernica br. 3 za
analizu pritisaka i utjecaja.
4.5. Zaštićena područja
U Hrvatskoj je označeno više od 2 700 zaštićenih područja (vidjeti tablicu 4.5.1.): više od 900
područja utvrđeno je za zahvaćanje pitke vode u skladu s člankom 7. Okvirne direktive o
vodama, a sličan broj označen je kao zaštićena područja vode za kupanje. Gotovo 700
područja označeno je u skladu s Direktivom o staništima.
13
Vodno
područje
Broj zaštićenih područja
Čla
na
k 7
.
Za
hv
aća
nje
pit
ke
vo
de
Ku
pa
nje
Pti
ce
Eu
rop
ska
Ost
ala
Rib
e
Sta
niš
ta
Lo
ka
lna
Na
cio
na
lna
Nit
rati
Šk
olj
ka
ši
PK
OV
HRD 649 2 12 21 263 69 10 1
HRJ 254 905 4 21 428 77 1 18 55
Ukupno 903 907 16 42 691 146 11 18 56
Tablica 4.5.1.: Broj zaštićenih područja svih tipova u svakom vodnom području i za čitavu zemlju, za
površinske i podzemne vode6
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
Prema planu upravljanja vodnim područjima, Hrvatske vode uspostavljaju elektronički
upisnik zaštićenih područja, u koji će biti uključena i zaštićena područja pitke vode. Hrvatska
je razvila ekološku mrežu zaštićenih lokaliteta, čime je stvoren temelj za predlaganje
lokaliteta za ekološku mrežu Natura 2000. Utvrđena su područja za kupanje, za zaštitu
slatkovodne ribe i za školjkaše.
5. PRAĆENJE
Hrvatska ima jedinstven, nacionalni pristup praćenju. U nacionalnom zakonodavstvu utvrđena
je obveza uspostave programa praćenja. Prema planu upravljanja vodnim područjima, tijekom
izrade plana upravljanja vodnim područjima plan je usklađivan s pristupom Okvirne direktive
o vodama. Hrvatska je uspostavila programe kojima se predviđa i operativno i nadzorno
praćenje.
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 5.1.: Karta postaja za praćenje površinskih voda (lijevo) i podzemnih voda (desno)
• Postaje za praćenje rijeka
• Postaje za praćenje jezera
6 Ti podaci odnose se na izvješćivanje o zaštićenim područjima u skladu s Okvirnom direktivom o vodama.
Moguće je da je više podataka priopćeno / da su ostali podaci priopćeni u skladu s obvezama iz drugih direktiva.
14
• Postaje za praćenje prijelaznih voda
• Postaje za praćenje priobalnih voda
• Postaje za praćenje nerazvrstanih površinskih voda
• Postaje za praćenje podzemnih voda
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
5.1. Praćenje površinskih voda
Prema podacima koje je Hrvatska dostavila Europskom informacijskom sustavu za vode
(WISE) u rijekama i jezerima prati se većina traženih bioloških elemenata kakvoće. Međutim,
u pogledu potpore hidromorfološkim elementima kakvoće, navedeno je da se u rijekama prati
samo hidrološki režim, a ne i morfološki uvjeti. U jezerima, prijelaznim i priobalnim vodama
ne prate se hidromorfološki elementi.
U prijelaznim vodama nije praćeno nekoliko bioloških elemenata kakvoće. Nisu praćeni
sljedeći elementi: mikroalge, angiosperme i bentički beskralježnjaci.
Za priobalne vode navedeno je da se prate svi očekivani biološki elementi kakvoće.
Navedeno je da se prate opći fizikalno-kemijski elementi kakvoće, ali nije jasno prate li se svi
očekivani pokazatelji povezani s fizikalno-kemijskim elementima.
Osim toga, u planu upravljanja vodnim područjima stoji da su iz nadzornog praćenja rijeka
koje je korišteno za izradu plana dobiveni samo podaci za „indeks saprobnosti”
makrozoobentoske zajednice. Povrh toga, kako je navedeno i u nastavku, u preliminarnoj
ekološkoj ocjeni rijeka i jezera razmotreni su samo dostupni fizikalno-kemijski i
hidromorfološki pokazatelji.
Hrvatska su nadležna tijela 2014. bila u postupku donošenja dvaju popratnih dokumenata za
programe praćenja: Metodologije za uzorkovanje, laboratorijske analize i određivanje omjera
ekološke kvalitete za biološke elemente kakvoće i Metodologije za praćenje i ocjenjivanje
hidromorfoloških pokazatelja.
Prema hrvatskim nadležnim tijelima praćenje hidromorfoloških elemenata kakvoće u
površinskom vodama provodit će se u razdoblju 2014. – 2018. (na temelju nove
metodologije). Sredinom 2014. praćenje hidromorfoloških elemenata za prijelazne i priobalne
vode bilo je u postupku razvoja i testiranja, dok će za prirodna jezera praćenje biti razvijeno
tek za treći ciklus plana upravljanja vodnim područjima.
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, praćenje riba u prirodnim jezerima provedeno je 2012. i
2013. (vidjeti tablicu 5.1. u nastavku). U razdoblju 2015. – 2018. provest će se nadzorno i
operativno praćenje riba u svim jezerima i akumulacijama, a tek za 2018. planira se i dopuna
Uredbe o standardu kakvoće voda sustavom razvrstavanja riba u jezerima i akumulacijama.
Pregled metodologija za praćenje fizikalno-kemijskih i kemijskih elemenata kakvoće u
pripremi je od sredine 2014.
15
Vodno
područje
Rijeke Jezera
QE
1.1
Fit
op
lan
kto
n
QE
1.2
Dru
ga
ak
va
tičk
a f
lora
QE
1.2
.3 M
ak
rofi
ti
QE
1.2
.4 F
ito
ben
tos
QE
1.3
Ben
tičk
i b
esk
ralj
ežn
jaci
QE
1.4
Rib
e
QE
1.5
Ost
ale
vrs
te
QE
2 H
idro
mo
rfo
lošk
i el
emen
ti
ka
kv
oće
QE
3.1
Op
ći p
ok
aza
telj
i
QE
3.3
Nep
rio
rite
tne
spec
ifič
ne
on
ečiš
ćuju
će t
va
ri
QE
3.4
Ost
ale
na
cio
na
lne
on
ečiš
ćuju
će
tva
ri
QE
1.1
Fit
op
lan
kto
n
QE
1.2
Dru
ga
ak
va
tičk
a f
lora
QE
1.2
.3 M
ak
rofi
ti
QE
1.2
.4 F
ito
ben
tos
QE
1.3
Ben
tičk
i b
esk
ralj
ežn
jaci
QE
1.4
Rib
e
QE
1.5
Ost
ale
vrs
te
QE
2 H
idro
mo
rfo
lošk
i el
emen
ti
ka
kv
oće
QE
3.1
Op
ći p
ok
aza
telj
i
QE
3.3
Nep
rio
rite
tne
spec
ifič
ne
on
ečiš
ćuju
će t
va
ri
QE
3.4
Ost
ale
na
cio
na
lne
on
ečiš
ću
juće
tva
ri
HRD - - - -
HRJ - - - -
16
Vodno
područje
Prijelazne vode Obalno
QE
1.1
Fit
op
lan
kto
n
QE
1.2
Dru
ga
ak
va
tičk
a f
lora
QE
1.2
.1 M
ikro
alg
e
QE
1.2
.2 A
ng
iosp
erm
e
QE
1.3
Ben
tičk
i b
esk
ralj
ežn
jaci
QE
1.4
Rib
e
QE
1.5
Ost
ale
vrs
te
QE
2 H
idro
mo
rfo
lošk
i el
emen
ti
ka
kv
oće
QE
3.1
Op
ći p
ok
aza
telj
i
QE
3.3
Nep
rio
rite
tne
spec
ifič
ne
on
ečiš
ćuju
će t
va
ri
QE
3.4
Ost
ale
na
cio
na
lne
on
ečiš
ćuju
će
tva
ri
QE
1.1
Fit
op
lan
kto
n
QE
1.2
Dru
ga
ak
va
tičk
a f
lora
QE
1.2
.1 M
ak
roa
lge
QE
1.2
.2 A
ng
iosp
erm
e
QE
1.3
Ben
tičk
i b
esk
ralj
ežn
jaci
QE
1.4
Rib
e
QE
1.5
Ost
ale
vrs
te
QE
2 H
idro
mo
rfo
lošk
i el
emen
ti
ka
kv
oće
QE
3.1
Op
ći p
ok
aza
telj
i
QE
3.3
Nep
rio
rite
tne
spec
ifič
ne
on
ečiš
ćuju
će t
va
ri
QE
3.4
Ost
ale
na
cio
na
lne
on
ečiš
ćuju
će
tva
ri
HRD - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -
HRJ - - - - -
Tablica 5.1.: Praćeni elementi kakvoće
Elementi kakvoće koji su praćeni
Elementi kakvoće koji nisu praćeni
- Nije relevantno
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
17
Vodno područje Rijeke Jezera Prijelazne vode
Priobalne
vode Podzemne vode
Nadz. Op. Nadz. Op. Nadz. Op. Nadz. Op. Nadz. Op. Kvant.
HRD 107 32 3 1 0 0 0 0 225 0 102
HRJ 10 6 3 4 0 52 0 87 39 0 42
Ukupno po tipu
lokaliteta 117 38 6 5 0 52 0 87 264 0 144
Ukupni broj
lokaliteta za
praćenje7
132 10 52 87 371
Tablica 5.2.: broj lokaliteta za praćenje po kategoriji vode
Nadz. = nadzorno praćenje, Op. = operativno praćenje, Kvant. = kvantitativno
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
Napomena: Neki lokaliteti koriste se i za nadzorno i za operativno praćenje
Hrvatska je Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE) dostavila podatak da ima
281 lokalitet za praćenje površinskih voda (vidjeti tablicu 5.2.).
Prema planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske biološki elementi kakvoće u
operativnom praćenju odabrani su s obzirom na postojeće pritiske. Međutim, nije pronađen
podatak o tome koji su biološki elementi kakvoće odabrani za praćenje kojih znatnih
pritisaka. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se i da se operativno praćenje
provodi samo s obzirom na pritiske iz točkastih izvora onečišćenja, a ne i one iz raspršenih
izvora onečišćenja.
Čini se da je operativnim praćenjem kemijskog stanja obuhvaćena većina prioritetnih tvari
(prema podacima dostavljenim Europskom informacijskom sustavu za vode nisu obuhvaćeni
trifluralin i spojevi pentabromodifeniletera). Prema najnovijim dostupnim podacima, planira
se nadzorno praćenje policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) i svih relevantnih
prioritetnih tvari u 117 postaja za praćenje.
Hrvatska je u Uredbu o standardu kakvoće voda iz 2013. ugradila zahtjeve iz Okvirne
direktive o vodama koji se odnose na praćenje tvari u sedimentu i bioti; međutim u podacima
koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode ni u planu upravljanja vodnim
područjima nije navedeno je li to praćenje provedeno u prvom planu upravljanja vodnim
područjima. Sredinom 2014. Hrvatska je obavijestila Komisiju da je započela s praćenjem
sedimenata i da će osigurati praćenje trendova u sedimentima i/ili bioti u skladu s člankom 3.
stavkom 3. Direktive o standardima kakvoće okoliša.
Struktura operativnog praćenja prilagođena je financijskim i organizacijskim kapacitetima.
Tijekom izrade prvog plana upravljanja vodnim područjima uočena je potreba da se provede
detaljnija procjena i izmijeni tipologija vodnih tijela. U tom procesu odlučeno je da se sačuva
izvorna mreža za praćenje kako bi se sačuvali postojeći podaci za novo razvrstavanje koje će
se utvrditi za izradu drugog plana upravljanja vodnim područjima.
Programi praćenja koje je Hrvatska uspostavila povezani su s Međunarodnom mrežom za
praćenje (TNMN) kojom se koordinira praćenje u međunarodnom vodnom području rijeke
7 Ukupni broj lokaliteta za praćenje može se razlikovati od broja lokaliteta za praćenje po tipu jer se neki
lokaliteti za praćenje upotrebljavaju za više od jedne svrhe.
18
Dunava, kao i s bilateralnim programom praćenja sa Slovenijom i s bilateralnim sporazumima
s Mađarskom.
5.2. Praćenje podzemnih voda
Hrvatska je uspostavila programe nadzornog praćenja količinskog i kemijskog stanja
podzemnih voda. Čini se da za plan upravljanja vodnim područjima nije provedeno
operativno praćenje kemijskog stanja. Navedeno je da se prate očekivani glavni pokazatelji za
nadzorno praćenje kemijskog stanja.
Hrvatska razlikuje praćenje podzemnih voda u krškom i panonskom (aluvijalnom) području
(HRJ sadržava uglavnom krška područja, ali i neka panonska područja; HRD sadržava
uglavnom panonska područja, ali i krška).
Prema planu upravljanja vodnim područjima nadzorno praćenje kemijskog stanja u krškim
područjima u budućnosti će se dopuniti u smislu proširenja mreže za praćenje te uključivanja
glavnih pokazatelja u skladu s Okvirnom direktivom o vodama, dodatnih pokazatelja u skladu
s Direktivom o podzemnim vodama i dodatnih pokazatelja bitnih za utvrđivanje stanja voda
(primjerice slobodni CO2, temperatura, ortofosfati, željezo, mutnoća, mangan i mineralna
ulja).
Nadzorno praćenje količinskog stanja podzemnih voda u krškim područjima u budućnosti će
obuhvatiti lokalitete za zahvaćanje koji su uključeni u javni vodoopskrbni sustav.
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da će se operativno praćenje organizirati za
sva grupirana vodna tijela podzemne vode koja su izložena riziku.
U planu upravljanja vodnim područjima za panonsko područje navodi se da će nadzornim
praćenjem biti obuhvaćeni lokaliteti izvedenih i planiranih hidroelektrana.
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da će se operativno praćenje u panonskom
području provoditi na svim grupiranim vodnim tijelima podzemnih voda koja su izložena
riziku te da bi trebalo uspostaviti praćenje jednom mjesečno za niz specifičnih pokazatelja
(NO3, pesticidi, pH-vrijednost, elektrolitička vodljivost (EC), zasićenost kisikom, NH4, arsen
(As), kadmij (Cd), olovo (Pb), živa (Hg), željezo (Fe), mangan (Mn), klor (Cl), SO4,
trikloretilen i tetrakloretilen).
Daljnji razvitak mreže za praćenje kakvoće podzemne vode u panonskom području uskladit
će se s potrebom praćenja stanja voda u odnosu na onečišćenje nitratima poljoprivrednog
podrijetla.
U planu upravljanja vodnim područjima i podacima koji su dostavljeni Europskom
informacijskom sustavu za vode ne navodi se kako će programi praćenja kemijskog stanja
podzemnih voda biti oblikovani kako bi detektirali prisutnost znatnog i dugoročnog uzlaznog
trenda koncentracije onečišćujućih tvari.
U smislu rezultata praćenja podzemnih voda u prvom planu upravljanja vodnim područjima,
jedan od prepoznatih problema jest zaslanjenje nekih obalnih područja (HRJ). U nekima od
tih područja, intenzivnije zahvaćanje vode tijekom ljetnih mjeseci dovodi do povećanja
sadržaja klorida, a osim toga, na nekim izvorima do zaslanjenja dolazi i u potpuno prirodnim
uvjetima. Hrvatska nadležna tijela potvrdila su da će se u okviru drugog plana upravljanja
19
vodnim područjima dalje istraživati razlozi prodiranja slane vode izazvanog zahvaćanjem
vode.
Međunarodna mreža za praćenje Dunava, koja je bila usredotočena na površinske vode
počinje s praćenjem podzemnih voda tako što se usredotočuje na vodna tijela podzemnih voda
koja su važna za čitav sliv. Međutim, u planu upravljanja vodnim područjima niti u podacima
dostavljenima Europskom informacijskom sustavu za vode nije navedena veza između tog
programa i nacionalnog praćenja u Hrvatskoj.
5.3. Praćenje zaštićenih područja
Hrvatska Europskom informacijskom sustavu za vode nije dostavila podatke o programima
praćenja zaštićenih područja namijenjenih za zahvaćanje vode za piće ili drugih zaštićenih
područja. To nije navedeno ni u planu upravljanja vodnim područjima, ali u hrvatskom
Zakonu o vodama8 utvrđuje se da se na tijelima površinskih i podzemnih voda iz kojih se
osigurava više od 100 m3 dnevno obavlja praćenje njihovog stanja.
9 Hrvatska nadležna tijela
navela su 2014. da se praćenje stanja vode u zaštićenim područjima obavlja u skladu sa
Zakonom o vodama i Uredbom o standardu kakvoće voda.
6. PREGLED STANJA (EKOLOŠKOG, KEMIJSKOG, PODZEMNIH VODA)
Hrvatska je Europskom informacijskom sustavu za vode dostavila podatke o ekološkom
stanju/potencijalu i kemijskom stanju svojih vodnih tijela (vidjeti tablice 6.1. – 6.6. i slike
6.1. – 6.6.)10
.
Vodno
područje Ukupno
Vrlo dobro
ekološko
stanje
Dobro
ekološko
stanje
Umjereno
ekološko
stanje
Loše
ekološko
stanje
Vrlo loše
ekološko
stanje
Nepoznato
Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%)
HRD 682 144 21,1 214 31,4 143 21,0 90 13,2 91 13,3 0 0
HRJ 335 132 39,4 130 38,8 39 11,6 18 5,4 14 4,2 2 0,6
Ukupno 1017 276 27,1 344 33,8 182 17,9 108 10,6 105 10,3 2 0,2
Tablica 6.1.: Preliminarna ocjena ekološkog stanja prirodnih tijela površinskih voda
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
Vodno
područje Ukupno
Vrlo dobro
ekološko
stanje
Dobro
ekološko
stanje
Umjereno
ekološko
stanje
Loše
ekološko
stanje
Vrlo loše
ekološko
stanje
Nepoznato
Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%) Br. (%)
HRD 92 5 5,4 12 13,0 19 20,7 36 39,1 20 21,7 0 0
HRJ 2 0 0,0 1 50,0 0 0,0 0 0,0 1 50,0 0 0
Ukupno 94 5 5,3 13 13,8 19 20,2 36 38,3 21 22,3 0 0
Tablica 6.2.: Preliminarna ocjena ekološkog potencijala kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
8 „NN”, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14.
9 članak 88. stavak 2.
10 Podaci koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE) neznatno se razlikuju od onih
navedenih u planu upravljanja vodnim područjima.
20
Vodno područje Ukupno
Dobro
ekološko
stanje
Loše
ekološko
stanje
Nepoznato
Br. % Br. % Br. %
HRD 682 667 97,8 15 2,2 0 0,0
HRJ 335 330 98,5 3 0,9 2 0,6
Ukupno 1017 997 98,0 18 1,8 2 0,2
Tablica 6.3.: Kemijsko stanje prirodnih tijela površinskih voda
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
Vodno područje Ukupno
Dobro
ekološko
stanje
Loše
ekološko
stanje
Nepoznato
Br. % Br. % Br. %
HRD 92 90 97,8 2 2,2 0 0,0
HRJ 2 2 100,0 0 0,0 0 0,0
Ukupno 94 92 97,9 2 2,1 0 0,0
Tablica 6.4.: Kemijsko stanje kandidata za umjetna i znatno promijenjena tijela površinskih voda
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
Vodno područje
Dobro
ekološko
stanje
Loše ekološko
stanje Nepoznato
Br. % Br. % Br. %
HRD 18 90,0 2 10 0 0,0
HRJ 10 83,3 2 16,7 0 0,0
Ukupno 28 87,5 4 12,5 0 0,0
Tablica 6.5.: Kemijsko stanje tijela podzemnih voda
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
Vodno područje
Dobro
ekološko
stanje
Loše ekološko
stanje Nepoznato
Br. % Br. % Br. %
HRD 19 95,0 1 5,0 0 0,0
HRJ 8 66,7 2 16,7 2 16,7
Ukupno 27 84,4 3 9,4 2 6,2
Tablica 6.6.: Količinsko stanje podzemnih voda
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
U planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske naveden je niz vodnih tijela rijeka za koje
se očekuje da će 2015. postići dobro ekološko i kemijsko stanje (iako metoda ocjenjivanja
ekološkog stanja nije u potpunosti usklađena s Okvirnom direktivom o vodama). Učinjeno je
to za dva „scenarija”, ovisno o rasporedu i prijelaznim razdobljima za usklađivanje s ključnim
zakonodavstvom u području voda, poput Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih
voda. Za jezera je dana procjena dobrog kemijskog stanja u 2015. Za prijelazne i priobalne
vode navedena je stručna procjena broja vodnih tijela za koje se očekuje da 2015. neće
ispuniti ciljeve.
U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da se u oba scenarija očekuje da će sve
rijeke do 2015. postići dobro kemijsko stanje (sve rijeke u hrvatskom dijelu jadranskog
vodnog područja već su postigle dobro kemijsko stanje).
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da se očekuje da će biti potrebno omogućiti
izuzeća s obzirom na to da neka vodna tijela do 2015. vjerojatno neće postići dobro stanje. U
21
planu se, međutim, ne utvrđuju ta izuzeća i navodi se da su potrebni dodatni podaci i
procjene; navodi se da će izuzeća biti predstavljena u idućem planu upravljanja vodnim
područjima Hrvatske.
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.1.: Karta preliminarne ocjene ekološkog stanja prirodnih tijela površinskih voda, 2009.
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.2.: Karta preliminarne ocjene ekološkog potencijala kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna
tijela, 2009.
Dobar ili bolji ekološki potencijal
Umjeren ekološki potencijal
Loš ekološki potencijal
Vrlo loš ekološki potencijal
Nije poznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 1.4.2. točki (ii). Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
22
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.3.: Karta kemijskog stanja prirodnih tijela površinskih voda
Dobro stanje
Nije postignuto dobro stanje
Nepoznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 1.4.3. Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.4.: Karta kemijskog stanja kandidata za umjetna i znatno promijenjena vodna tijela, 2009.
Dobro stanje
Nije postignuto dobro stanje
Nepoznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 1.4.3. Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
23
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.5.: Karta kemijskog stanja tijela podzemnih voda,2009.
Dobro stanje
Loše stanje
Nepoznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 2.4.5. Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
HR HRC
HRJ
0 50 100
km
Slika 6.6.: Karta količinskog stanja vodnih tijela podzemnih voda, 2009.
Dobro stanje
Loše stanje
Nije poznato
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
Napomena: Standardne boje utemeljene na članku 2.2.4. Priloga V. Okvirnoj Direktivi o vodama
24
7. OCJENA EKOLOŠKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA
Hrvatska ima jedinstven, nacionalni pristup ocjenjivanju ekološkog stanja. Međutim, u
trenutku izrade plana upravljanja vodnim područjima taj pristup ocjenjivanju još je uvijek bio
u postupku razvijanja.
U ocjeni rijeka za plan upravljanja vodnim područjima upotrijebljen je prethodni pristup,
„saprobna” metoda, koja nije u skladu sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Za potrebe
plana upravljanja vodnim područjima napravljena je preliminarna ocjena ekološkog stanja
rijeka primjenom samo fizikalno-kemijskih11
i hidromorfoloških elemenata kakvoće – ali njih
nije bilo moguće povezati s biološkim elementima kakvoće s obzirom na to da oni nisu bili
uspostavljeni. Navedeno je da se u rijekama prate traženi biološki elementi kakvoće, ali da se
ne upotrebljavaju u razvrstavanju ekološkog stanja, čime se naznačuje da još nisu dostupne
metode biološke ocjene koje bi bile u skladu s Okvirnom direktivom o vodama. Europskom
informacijskom sustavu za vode dostavljen je podatak da se ocjena hidromorfološkog stanja
temelji na stručnoj analizi hidromorfoloških pritisaka. U pogledu ukupnog razvrstavanja
stanja koje je dostavljeno Europskom informacijskom sustavu za vode, često je navedeno
lošije ukupno stanje nego što se da iščitati iz fizikalno-kemijskih ili hidromorfoloških
elemenata kakvoće: razlozi za to nisu poznati.
I razvrstavanje ekološkog stanja jezera temelji se samo na fizikalno-kemijskim i
hidromorfološkim elementima kakvoće, iako se navodi da se prate biološki elementi kakvoće,
na temelju čega je ponovno vidljiv nedostatak odgovarajućih metoda biološke ocjene za
jezera. Kao i u slučaju rijeka, u ukupnom razvrstavanju stanja za jezera često je navedeno
lošije stanje od onoga koje proizlazi iz pratećih elemenata kakvoće.
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se znanstveni projekt koji je u tijeku i koji se
bavi biološkom ocjenom ekološkog stanja rijeka i jezera: u tom projektu radit će se na
referentnim uvjetima i granicama između razreda za nekoliko bioloških elemenata kakvoće
(ribe, makrobeskralješnjaci, makrofiti i fitobentos). Na temelju tog podatka čini se da metode
biološke procjene nisu bile dostupne za rijeke i jezera u trenutku izrade plana upravljanja
vodnim područjima.
Većina prijelaznih voda razvrstana je na temelju fitoplanktona, riba, fizikalno-kemijskih i
hidromorfoloških elemenata kakvoće, a za nekoliko njih upotrijebljeni su i pokazatelji
povezani s makrobeskralješnjacima.
U pogledu priobalnih voda, sva vodna tijela razvrstana su na temelju fitoplanktona, fizikalno-
kemijskih i hidromorfoloških elemenata kakvoće, a za nekoliko njih upotrijebljeni su i
pokazatelji povezani s makrobeskralješnjacima. Navedeno je da su praćene angiosperme i
makroalge, ali ti pokazatelji nisu upotrijebljeni u razvrstavanju. Hidromorfološki elementi
kakvoće upotrijebljeni su u razvrstavanju, ali nije navedeno da su praćeni.
U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da se razvijaju metode za praćenje
priobalnih i prijelaznih voda, pri čemu se uzimaju u obzir i metode drugih država članica
(vidjeti tablicu 7.2.1.). Čini se da postoje metode i barem preliminarni referentni uvjeti za
fitoplankton i makrobeskralješnjake, ali metode za praćenje riba, makroalgi i angiosperma u
najboljem su slučaju razvijene tek djelomično.
11
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da se trenutačno upotrebljavaju četiri fizikalno-kemijska
elementa kakvoće: biokemijska potreba za kisikom, kemijska potreba za kisikom, ukupni dušik i ukupni fosfor.
25
U planu upravljanja vodnim područjima za ocjenu ekološkog stanja rijeka i jezera ne navodi
se primjena načela prema kojem jedan neodgovarajući pokazatelj znači da su svi pokazatelji
neodgovarajući. Međutim, iz opisa ocjene stanja priobalnih i prijelaznih voda za HRJ vidljivo
je da je to načelo primijenjeno. Povrh toga, u hrvatskoj Uredbi o standardu kakvoće vode iz
2013. navodi se to načelo, što znači da bi se njegova primjena mogla očekivati u budućim
planovima upravljanja vodnim područjima.
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da na ocjenu stanja rijeka i jezera (općeg
fizikalno-kemijskog i hidromorfološkog stanja i općeg kemijskog stanja) utječu
nepouzdanosti koje proizlaze iz postojećeg sustava praćenja i ocjenjivanja. Da bi se riješio taj
problem, vodna tijela podijeljena su u tri skupine s obzirom na procijenjeni stupanj
pouzdanosti ocjene stanja vodnih tijela: prvu čine vodna tijela koja zadovoljavaju okolišne
ciljeve (s vrlo visokim stupnjem pouzdanosti); drugu čine vodna tijela za koja postoji
nesigurnost o tome zadovoljavaju li okolišne ciljeve; a treću čine vodna tijela koja ne
zadovoljavaju okolišne ciljeve (s vrlo visokim stupnjem pouzdanosti). U Sažetku
dostavljenom Europskom informacijskom sustavu za vode nije navedeno kako su sami
stupnjevi pouzdanosti riješeni u te tri kategorije.
Prema podacima koji su dostavljeni Europskom informacijskom sustavu za vode u Hrvatskoj
su za prvi plan upravljanja vodnim područjima primijenjeni rezultati interkalibracije. Prema
hrvatskim nadležnim tijelima, metoda Carlit (makroalge priobalnih voda) i metoda POMI
(Posidonia oceanica) koje su upotrijebljene u Hrvatskoj interkalibrirane su u okviru procesa
EU-a (konkretno sa skupinom MED GIG), a granične vrijednosti za biološke elemente
kakvoće za makrozoobentos i klorofil a (za prijelazne i priobalne vode) donesene su na
temelju rezultata dobivenih tijekom postupka interkalibracije u skupini MED GIG. Hrvatska
sa susjednim zemljama poduzima i inicijative za interkalibraciju metoda za ocjenu bioloških
elemenata kakvoće: to se planira kao inicijativa u suradnji sa Slovenijom.
Prema najnovijim dostupnim podacima Hrvatska namjerava preispitati svoj popis specifičnih
onečišćujućih tvari u slivovima, osobito u svjetlu studije o onečišćujućim tvarima iz
poljoprivrede, te će preispitati i standarde kvalitete okoliša (EQS) utvrđene za plan
upravljanja vodnim područjima u skladu s Tehničkim smjernicama za određivanje standarda
kakvoće okoliša.
Hrvatska Uredba o standardu kakvoće voda iz 2013. (prilog 2.B i Prilog 2.C) sadržava sve
elemente kakvoće koji su potrebni na temelju Priloga V. Okvirnoj direktivi o vodama, osim
onih povezanih s ribama u jezerima i hidromorfološkim pokazateljima u jezerima te
prijelaznim i priobalnim vodama. Ti će se elementi upotrijebiti za potrebe drugog plana
upravljanja vodnim područjima.
Planira se izmjena Uredbe o standardu kakvoće voda12
kako bude rasla baza bioloških i
ostalih okolišnih podataka. Osim toga, Hrvatska planira donijeti metodologiju za uzorkovanje,
laboratorijske analize i određivanje omjera ekološke kvalitete za biološke elemente kakvoće te
metodologiju za praćenje i ocjenjivanje hidromorfoloških pokazatelja kako bi se ispunile
ključne praznine u utvrđivanju referentnih uvjeta.
12
„NN”, br. 73/13
26
Vodno
područje
Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode
Fit
op
lan
kto
n
Ma
kro
fiti
Fit
ob
ento
s
Ben
tičk
i
bes
kra
lješ
nja
ci
Rib
e
Fiz
ika
lno
-kem
ijsk
i
Hid
rom
orf
olo
ški
Fit
op
lan
kto
n
Ma
kro
fiti
Fit
ob
ento
s
Ben
tičk
i
bes
kra
lješ
nja
ci
Rib
e
Fiz
ika
lno
-kem
ijsk
i
Hid
rom
orf
olo
ški
Fit
op
lan
kto
n
Ma
kro
alg
e
An
gio
sper
me
Ben
tičk
i
bes
kra
lješ
nja
ci
Rib
e
Fiz
ika
lno
-kem
ijsk
i
Hid
rom
orf
olo
ški
Fit
op
lan
kto
n
Ma
kro
alg
e
An
gio
sper
me
Ben
tičk
i
bes
kra
lješ
nja
ci
Fiz
ika
lno
-kem
ijsk
i
Hid
rom
orf
olo
ški
HRD - - - - - - - - - - - - -
HRJ
Tablica 7.2.1.: Dostupnost metoda biološke ocjene
Metode ocjene u potpunosti su razvijene za sve biološke elemente kakvoće
Metode ocjene djelomično su razvijene ili su u razvoju za sve ili neke biološke elemente kakvoće
Metode ocjene za biološke elemente kakvoće nisu razvijene, nisu dostavljeni podaci o metodama ocjene, dostavljeni su nejasni podaci
- Kategorija vode nije relevantna
Izvor: Planovi upravljanja vodnim područjima
27
8. UTVRĐIVANJE ZNATNO PROMIJENJENIH VODNIH TIJELA (ZPVT) I OCJENJIVANJE
DOBROG EKOLOŠKOG POTENCIJALA
U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da u Hrvatskoj nisu utvrđena znatno
promijenjena i umjetna vodna tijela (UVT), iako je provedena njihova preliminarna
identifikacija. Kandidati za ZPVT i UVT identificirani su na temelju stručne prosudbe, a u
planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da je za njihovo utvrđivanje potrebno
provesti dodatna istraživanja.
Prema podacima dostavljenima Europskom informacijskom sustavu za vode u hrvatskom
dijelu vodnog područja rijeke Dunava identificirana su 92 potencijalna UVT-a (70 vodnih
tijela rijeka i 22 vodna tijela jezera) i 2 potencijalna UVT-a u hrvatskom tijelu jadranskog
vodnog područja. U planu upravljanja vodnim područjima navedeno je 206 potencijalnih
ZPVT-a, iako to nije vidljivo u podacima dostavljenima Europskom informacijskom sustavu
za vode (vidjeti tablice 8.1.1.a i 8.1.1.b). Osim toga, podaci u tablicama 8.1.1.a i 8.1.1.b
neznatno se razlikuju u pogledu UVT-a za rijeke i jezera u hrvatskom dijelu vodnog područja
rijeke Dunava.
Ni u planu upravljanja vodnim područjima ni u novijim propisima u području voda nije
utvrđena jasna metodologija ni kriteriji za utvrđivanje ZPVT-a i UVT-a.
SI
Adriatic
Sea
HU1000AT1000
ITA
HR
BA
HRC
HRJ
HU
0 50 100
km
ME
Slika 8.1.: Karta postotaka kandidata za znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela po vodnom
području
0 – 5 %
5 – 20 %
20 – 40 %
40 – 60 %
60 – 100 %
Nisu navedeni podaci
Vodna područja
Države izvan Europske unije
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE), Eurostat (granice država)
28
ZPVT
ili UVT Vodno područje
Kategorija vode
Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode Sva vodna tijela
Broj %
kategorije Broj
%
kategorije Broj
%
kategorije Broj
%
kategorije Broj %
ZPVT
HRD 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
HRJ 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ukupno 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
UVT
HRD 70 7,8 22 75,9 0 0 0 0 92 9,9
HRJ 2 0,6 0 0 0 0 0 0 2 0,5
Ukupno 72 5,85 22 64,7 0 0 0 0 94 7,1
Tablica 8.1.1.a: Broj i postotak kandidata za znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela, prema podacima Europskog informacijskog sustava za vode (WISE)
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
ZPVT
ili UVT Vodno područje
Kategorija vode
Rijeke Jezera Prijelazne vode Priobalne vode Sva vodna tijela
Broj %
kategorije Broj
%
kategorije Broj
%
kategorije Broj
%
kategorije Broj %
ZPVT
HRD 150 16,6 2 7,1 0 0 0 0 152 16,4
HRJ 42 12,5 0 0 8 29,6 4 17,3 54 13,8
Ukupno 192 15,5 2 6 8 29,6 4 17,3 206 15,6
UVT
HRD 71 7,8 21 75 0 0 0 0 92 9,9
HRJ 2 0,6 0 0 0 0 0 0 2 0,5
Ukupno 73 5,9 21 63,6 0 0 0 0 94 7,1
Tablica 8.1.1.b: Broj i postotak kandidata za znatno promijenjena vodna tijela i umjetna vodna tijela, prema podacima iz Plana upravljanja vodnim područjima
Izvor: Plan upravljanja vodnim područjima
29
U planu upravljanja vodnim područjima nisu navedene informacije o tome je li u Hrvatskoj
definirana metodologija za dobar ekološki potencijal. U skladu s člankom 18. stavkom 1.
Uredbe o standardu kakvoće voda ekološki potencijal umjetnog ili znatno promijenjenog tijela
površinske vode određuje se na temelju rezultata monitoringa bioloških, osnovnih fizikalno-
kemijskih i kemijskih te hidromorfoloških elemenata kakvoće.
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, metodologija za ocjenjivanje dobrog ekološkog
potencijala bit će razvijena tijekom drugog ciklusa plana upravljanja vodnim područjima i
trebala bi biti spremna tek 2017. Tijekom znanstvenog istraživačkog projekta razvit će se
metodologija za ocjenjivanje dobrog ekološkog potencijala rijeka i jezera. Sustav
razvrstavanja za ekološki potencijal prijelaznih i priobalnih voda razvija se u okviru Programa
sustavnog ispitivanja kakvoće prijelaznih i priobalnih voda.
U preliminarnoj procjeni ekološkog potencijala koja je dostavljena Europskom
informacijskom sustavu za vode stoji da 92 od 94 kandidata za umjetna vodna tijela postižu
dobar ekološki potencijal. Ti su rezultati, međutim, preliminarni s obzirom na to da nije
provedeno konačno utvrđivanje znatno promijenjenih vodnih tijela i umjetnih vodnih tijela te
je potrebna dodatna analiza. Osim toga, nije objašnjena metoda koja je korištena za dobivanje
tih rezultata.
9. OCJENA KEMIJSKOG STANJA POVRŠINSKIH VODA
U planu upravljanja vodnim područjima stoji da je ocjenjivanje kemijskog stanja provedeno
na temelju prosječnih godišnjih koncentracija prioritetnih tvari. Navedeno je da se prioritetne
tvari prate u sve četiri kategorije površinskih voda. U planu upravljanja vodnim područjima
stoji da sljedeće prioritetne tvari nisu uzete u obzir pri ocjenjivanju kemijskog stanja: spojevi
trifluralina i pentabromdifenileter.
Može se primijetiti da je u Prilogu 3.A Uredbi iz 2010.13
, koja je navedena u planu upravljanja
vodnim područjima, provedeno prvo transponiranje dijela A Priloga I. Direktivi o standardu
kakvoće okoliša. Međutim, primijećena je jedna razlika: nisu navedene vrijednosti za kadmij i
njegove spojeve za maksimalnu dopuštenu koncentraciju – standarde kakvoće okoliša (MDK-
SKO) u drugim vodama. Taj je propust ispravljen u Prilogu 5.B Uredbi o standardu kakvoće
voda iz 2013. kojom je zamijenjena Uredba iz 2010.
U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se standardi za biotu i sedimente. U
Uredbi iz 2013. predviđaju se standardi kakvoće okoliša za biotu (to nije bio slučaju u
prethodnoj Uredbi iz 2010.), a prema najnovijim informacijama prema potrebi će se
primjenjivati standard kvalitete okoliša za biotu ili jednakovrijedni standard kvalitete okoliša
za zaštitu vode.
U planu upravljanja vodnim područjima ni u nacionalnom zakonodavstvu nisu pronađeni
podaci o tome upotrebljavaju li se područja miješanja, o tome kako se uzimaju u obzir
pozadinske koncentracije ili o biodostupnosti metala.
Prepoznate su tvari koje uzrokuju prelazak graničnih vrijednosti za mali dio vodnih tijela u
vodnom području rijeke Dunava i jadranskom vodnom području (tablica 9.1.1.).
13
„NN”, br. 89/10
30
Tvari koje uzrokuju prelazak graničnih
vrijednosti
Prelazak graničnih
vrijednosti po
vodnom području
HRD HRJ
Teški metali – zbrojeno 8
Živa 5
Klorpirifos 2
Klorofenvinfoss 1
Endosulfan 10
C10-13-kloroalkani 3
Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP) 4
Aldrin 3
Dieldrin 3
Endrin 3
Izodrin 3
Pentaklorofenol 1
Tributilkositreni spojevi 1
Tablica 9.1.1.: Tvari odgovorne za prelazak graničnih vrijednosti
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
10. OCJENA STANJA PODZEMNIH VODA
10.1. Količinsko stanje podzemnih voda
U Hrvatskoj postoji jedinstven nacionalni metodološki pristup za ocjenjivanje količinskog
stanja podzemnih voda, koji je utemeljen na Smjernicama br. 18 o stanju podzemnih voda i
ocjenjivanju trendova.
Planiraju se daljnje aktivnosti u pogledu razvijanja metodologije. Primjerice, u krškim
područjima, praćenjem stanja obuhvatit će se sva važna izvorišta kako bi se mogla postići
bolja ravnoteža tijela podzemnih voda. To će praćenje biti provedeno početkom 2015. Osim
toga, do kraja 2014. bit će dovršen konačni plan za praćenje razina podzemnih voda u
vodonosnicima s intergranularnom poroznošću. S obzirom na visoke troškove uspostavljanja
tog sustava praćenja, njegova potpuna provedba planira se tijekom razdoblja od nekoliko
godina.
Rezultati koji su prikazani u prvom planu upravljanja vodnim područjima pokazuju da je za
jedno podzemno vodno tijelo u vodnom području rijeke Dunava i za dva u jadranskom
vodnom području ocijenjeno da im je količinsko stanje loše (tablica 10.1.). Za podzemno
vodno tijelo u vodnom području rijeke Dunava, koje je smješteno u blizini Zagreba,
zahvaćanje je navodno glavni pritisak uslijed kojeg dolazi do lošeg stanja. U jadranskom
vodnom području dva su tijela podzemnih voda lošeg količinskog stanja, što se povezuje s
visokom razinom zahvaćanja vode tijekom ljetnih mjeseci, uslijed čega dolazi do
zaslanjivanja.
Navedeno je da je za dio tijela podzemnih voda napravljena usporedba prosječnih godišnjih
zahvaćanja podzemne vode u odnosu na „dostupne resurse podzemnih voda” u tijelu
podzemne vode.
Za broj i postotak tijela podzemnih voda i njihovo količinsko stanje vidjeti tablice 6.5. i 6.6.
Vodno područje Dobro
stanje
Nije postignuto
dobro stanje Nepoznato
HRD 733 0 0
31
Vodno područje Dobro
stanje
Nije postignuto
dobro stanje Nepoznato
HRJ 291 0 0
Ukupno 1024 0 0
Tablica 10.3.1.: Stanje zaštićenih područja podzemne pitke vode
Izvor: Europski informacijski sustav za vode (WISE)
10.2. Kemijsko stanje podzemnih voda
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, u ocjeni kemijskog stanja slijedi se metodologija iz
Smjernica br. 18 o stanju podzemnih voda i ocjenjivanju trendova. Granične vrijednosti
utvrđene su na nacionalnoj razini. Određene su u skladu s kriterijima za korištenje vode:
vrijednosti su utvrđene na temelju najviših dopuštenih koncentracija za pojedinačne
pokazatelje u skladu s propisima o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. U obzir su uzete sve
tvari iz Priloga II. dijela B Direktive o podzemnim vodama. Razmotreni su i sve onečišćujuće
tvari koje predstavljaju rizik. Prema podacima koji su dostavljeni Europskom informacijskom
sustavu za vode, pokazatelji uključuju željezo, mangan i cink, kao i temperaturu, pH
vrijednost, otopljeni kisik i prozirnost. Isto tako prema podacima koji su dostavljeni
Europskom informacijskom sustavu za vode, vidljivo je da je uspostavljena metoda za
određivanje pozadinskih razina.
Hrvatskim zakonodavstvom sada se zahtijeva praćenje kakvoće podzemne vode na svim
lokalitetima iz kojih se zahvaća voda za javnu vodoopskrbu, kao i u zaštićenim zonama većih
lokaliteta za zahvaćanje vode.
Međutim, nije jasno je li za prvi plan upravljanja vodnim područjima provedena potpuna
ocjena kemijskog stanja. U planu upravljanja vodnim područjima stoji da dva podzemna
vodna tijela u vodnom području rijeke Dunava i dva u jadranskom vodnom području ne
postižu dobro kemijsko stanje. Međutim, nisu opisane onečišćujuće tvari koje uzrokuju loše
stanje. Za vodno područje rijeke Dunava navedeni su podaci za pozadinske razine samo za
nekoliko područja i povezani samo s nitratima. U pogledu jadranskog vodnog područja, iz
podataka dostavljenih Europskom informacijskom sustavu za vode vidljivo je da su zbog
nedostatka podataka pozadinske razine utvrđene samo za neke pokazatelje.
Hrvatska nadležna tijela navode da će se potpuniji podaci o praćenju upotrijebiti za
ocjenjivanje kemijskog stanja tijela podzemnih voda u budućim planovima upravljanja
vodnim područjima.
10.3. Ocjena trendova u pogledu podzemnih voda
Za prvi plan upravljanja vodnim područjima trendovi nisu ocijenjeni zbog nedostatka
povijesnih podataka: prema planu upravljanja vodnim područjima, nacionalni podaci za
podzemne vode dostupni su od 2007., a samo su u dva područja (lokaliteti za praćenje u
blizini Zagreba i Varaždina u vodnom području rijeke Dunava) dostupni podaci za dulje
razdoblje. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da su za većinu lokaliteta u
vodnom području rijeke Dunava podaci o podzemnim vodama dostupni samo za 2007. i 2008.
godinu pa stoga ne osiguravaju dovoljno vremensko razdoblje na temelju kojeg bi se mogle
izraditi ocjene trendova. Podaci za dulja razdoblja praćenja dostupni su za nekoliko lokacija,
ali zbog promjena u metodama praćenja teško je izraditi ocjene trendova. U jadranskom
vodnom području primijećeni su trendovi, ali nisu okarakterizirani kao značajni ili
kontinuirani. Za jadransko vodno područje spominje se praćenje u razdoblju od 2000. do
2007.
32
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, praćenje podzemnih voda oblikovano je tako da se uoče
trendovi, a ocjena trenda bit će provedena za drugi plan upravljanja vodnim područjima. Nije
jasno, međutim, je li metodologija za promjene trenda uspostavljena od sredine 2014. niti u
kolikoj je mjeri primijenjen pristup iz Smjernica br. 18 o stanju podzemnih voda i
ocjenjivanju trendova.
10.4. Kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama
Za vodno područje rijeke Dunava u planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se jesu li
u ocjeni kemijskog ili količinskog stanja podzemnih voda u obzir uzete pridružene površinske
vode i kopneni ekosustavi ovisni o podzemnim vodama. S druge strane, za jadransko vodno
područje navedeno je da su pridružene površinske vode i kopneni ekosustavi ovisni o
podzemnim vodama uzeti u obzir u ocjeni količinskog stanja.
10.5. Zaštićena područja podzemnih voda
Ima 30 tijela podzemnih voda povezanih sa zaštićenim područjima iz članka 7. i sva su
dobrog stanja. Postoji dodatnih 12 tijela podzemnih voda zaštićenih u skladu s Direktivom o
staništima i sva su dobrog stanja.
11. OKOLIŠNI CILJEVI I IZUZEĆA
Europskom informacijskom sustavu za vode nisu dostavljeni podaci o izuzećima. Usprkos
tome, čini se da neka vodna tijela do 2015. neće postići dobro stanje. U planu upravljanja
vodnim područjima stoji da za to postoje dvije skupine razloga (Plan upravljanja vodnim
područjima, odjeljak 3.3.): prijelazna razdoblja odobrena Ugovorom o pristupanju Hrvatske
EU-u (osobito u pogledu rokova iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda,
Direktive o vodi za piće i Direktive o industrijskim emisijama); i tehnički razlozi u pogledu
nedostatnih podataka i nedovoljnog vremena u trenutku izrade plana upravljanja vodnim
područjima.
U planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske ne navodi se, međutim, ukupni broj vodnih
tijela koja do 2015. neće postići dobro stanje, iako je dana procjena za vodna tijela rijeka.
U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o metodologijama za
utvrđivanje izuzeća, poput procjene nerazmjernih troškova, tehničkih razloga ili prirodnih
uvjeta zbog kojih bi bilo nemoguće na vrijeme postići okolišne ciljeve. U planu se navodi da
je Ekonomski institut iz Zagreba pripremio preliminarnu analizu ekonomsko-financijskih
aspekata povezanih s provedbom Okvirne direktive o vodama.
Iako se u planu upravljanja vodnim područjima ne navodi primjena članka 4. stavka 7., u
Hrvatskoj se razmatraju novi projekti hidroelektrana14
. Nije jasno postoji li učinkovita
koordinacija tih projektnih prijedloga sa zahtjevima Okvirne direktive o vodama. Svi novi
infrastrukturni projekti koji bi mogli izazvati pogoršanje stanja vodnih tijela ili spriječiti
postizanje dobrog stanja trebali bi biti odobreni samo ako ispunjavaju uvjete iz članka 4.
stavka 7. Okvirne direktive o vodama.
S obzirom na ciljeve, u planu upravljanja vodnim područjima navodi se da su utvrđeni dodatni
ciljevi za zaštićena područja pitke vode i područja vode za kupanje.
14
Primjerice, Hrvatska elektroprivreda, nacionalno elektroenergetsko poduzeće u Hrvatskoj, planira ulaganja u
hidroenergetski projekt Senj-Kosinj (projekt se sastoji od stvaranja dviju akumulacija, izgradnje dviju
hidroelektrana, rekonstrukcije postojeće hidroelektrane, izgradnje dovodnog tunela i drugih aktivnosti).
33
U pogledu pitke vode, u članku 5. Zakona o vodi za ljudsku potrošnju15
propisane su odredbe
o tome što se smatra vodom prikladnom za ljudsku potrošnju i dana je uputa na podzakonski
akt koji sadržava podrobnije zahtjeve. U članku 7. Zakona propisano je da sva vodocrpilišta
vode moraju biti zaštićena od onečišćenja koja mogu ugroziti kakvoću vode. U članku 90.
Zakona o vodama propisano je da područja oko ležišta vode koja se koriste za javnu
vodoopskrbu (uključujući vodu za ljudsku potrošnju) moraju biti zaštićena od onečišćenja ili
drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na kakvoću vode.
Pitanja povezana s vodom za kupanje uređena su Uredbom o kakvoći voda za kupanje16
,
kojom se transponira Direktiva o vodi za kupanje. U Uredbi se utvrđuju mikrobiološki
standardi kakvoće za vode za kupanje i obvezne mjere za upravljanje vodama za kupanje.
Lokalna tijela su tijela odgovorna za vode za kupanje. U Uredbi je propisana i obveza
donošenja odluke o uspostavi područja vode za kupanje, praćenju vode za kupanje i
relevantnim aktivnostima za upravljanje vodom za kupanje. Daljnje odredbe za zaštitu
površinskih voda za kupanje utvrđene su u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija
otpadnih voda. Prema Pravilniku, komunalne otpadne moraju nakon pročišćavanja ispuniti
dodatne posebne zahtjeve ako se ispuštaju u površinske vode koje se koriste za kupanje i
rekreaciju: granične vrijednosti mikrobioloških parametara (intestinalni enterokoki i
Escherichia coli) propisane su zasebno za ispuštanja u unutarnje površinske vode i ispuštanja
u priobalne vode.
Nisu utvrđeni dodatni ciljevi za zaštićena staništa i vrste ovisne o vodi. Nije provedena ocjena
kvantitativnih i kvalitativnih zahtjeva koji moraju biti ispunjeni da bi ta staništa i vrste postigli
povoljno stanje očuvanosti.
12. PROGRAMI MJERA
12.1. Programi mjera – općenito
U planu upravljanja vodnim područjima naglašeno je da program mjera sadržava samo
osnovne mjere; dodatne mjere bit će predstavljene 2015. u drugom programu upravljanja
vodnim područjima Hrvatske.
U planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se da su ocjene stanja upotrijebljene za
planiranje programa mjera. U opisu nekih mjera, međutim, spominju se emisije ili drugi
pritisci. Istovremeno, kako je prethodno navedeno, osnovne mjere iz programa mjera trebale
bi se provesti bez obzira na ocjenu stanja.
U planu upravljanja vodnim područjima Hrvatske na nekoliko mjesta navodi se plan
upravljanja vodnim područjima rijeke Dunava iz 2009. i nacrt međunarodnog Plana
upravljanja vodnim područjem rijeke Save. Nije jasno, međutim je li program mjera
koordiniran s tim planovima. Mjere nisu koordinirane sa susjednim državama članicama ni s
trećim zemljama.
S obzirom na zemljopisni opseg, gotovo sve mjere iz plana upravljanja vodnim područjima
primjenjive su na čitavom području Republike Hrvatske; međutim, nekoliko mjera odnosi se
15
„NN” , br. 56/13 (članci 5. i 7.) 16
„NN”, br. 51/10
34
na aktivnosti u posebnim područjima, poput zaštićenih područja pitke vode i ranjivih područja
u Hrvatskoj u skladu s člankom 5. Direktive o nitratima.
Plan upravljanja vodnim područjima sadržava neke podatke o tijelima i dionicima
odgovornima za provedbu programa mjera. Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo
poljoprivrede, Hrvatske vode i pružatelji usluga javne vodoopskrbe (lokalna tijela) odgovorni
su za provedbu mjera kojima je cilj osigurati povrat operativnih troškova javne vodoopskrbe i
za poticanje učinkovitog korištenja vode za javnu uporabu. Ta nadležna tijela, kao i lokalna
nadležna tijela, imaju ulogu i u provedbi Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih
voda17
(poduzeća koja upravljaju postrojenjima iz Direktive o pročišćavanju komunalnih voda
vode lokalne vlade ili su u koncesiji). U skladu s Ugovorom o pristupanju Hrvatske18
,
utvrđeni su specifični rokovi za aglomeracije u skladu s brojem ekvivalent stanovnika i
osjetljivosti područja vode. U planu upravljanja vodnim područjima navodi se da stoga treba
pažljivo razmotriti kojim će se relevantnim aglomeracijama dati prioritet, kao što treba
pažljivo razmotriti i dodatne mjere u skladu s Okvirnom Direktivom o vodama. Nadalje,
Hrvatska će morati ispuniti i zahtjeve iz ostalih relevantnih direktiva (Direktiva o vodi za
kupanje19
, Direktiva o vodi za piće20
, Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji21
, Direktiva o
podzemnim vodama22
, Direktiva o industrijskim emisijama23
i ostale) i to treba uzeti u obzir
zajedno sa zahtjevima Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda s ciljem
postizanja dobrog stanja vode u skladu s Okvirnom direktivom o vodama.
Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Hrvatske vode i operatori
instalacija za integrirano sprečavanje i kontrolu onečišćenja odgovorni su za mjere kojima je
cilj smanjiti pritiske na vodu koji dolaze iz instalacija za integrirano sprečavanje i kontrolu
onečišćenja. Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode, proizvođači umjetnih gnojiva i
proizvoda za zaštitu bilja, carinska tijela i poljoprivrednici odgovorni su za mjere kojima je
cilj smanjiti onečišćenje hranjivim tvarima, osobito nitratima.
U planu upravljanja vodnim područjima navode se neki podaci o troškovima povezanima s
osnovnim mjerama. Primjerice, u planu upravljanja vodnim područjima navedeno je da su
troškovi za ukupna ulaganja u pročišćavanje otpadnih voda u Hrvatskoj procijenjeni na 23,2
milijarde kuna (oko 3 milijarde EUR) za razdoblje 2010. – 2023., pri čemu su za 2015.
predviđena ulaganja u iznosu od 8,5 milijarda kuna (1,1 milijarda EUR). Ulaganja u opskrbu
vodom za piće trebala bi iznositi 5,4 milijarde kuna (700 milijuna EUR) do kraja 2015.
Nadalje, u planu se procjenjuju ukupni troškovi provedbe direktive IPPC (više od
2 milijarde eura za sve aspekte, ne samo za vodu) i Direktive o nitratima (50,2 milijuna EUR).
12.2. Mjere povezane s poljoprivredom
U planu upravljanja vodnim područjima osobito se navode pritisci na kakvoću vode koji
dolaze iz poljoprivrede zbog uporabe stajskog i mineralnih gnojiva kao i pesticida; spominju
se i otjecanja uslijed ispaše stoke. Uporaba vode u poljoprivredi nije navedena kao pritisak. U
planu upravljanja vodnim područjima navodi se niz mjera za djelovanje na te pritiske (kako je
prethodno spomenuto, plan upravljanja vodnim područjima sadržava samo osnovne mjere).
Pregled mjera naveden je u tablici 12.2.1.
17
Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEC) 18
Prilog V., odjeljak 10, SL L 112, 24.4.2012., str. 1. 19
Direktiva o vodi za kupanje (2006/7/EZ). 20
Direktiva o vodi za piće (98/83/EZ). 21
Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji (2008/56/EZ). 22
Direktiva o podzemnim vodama (2006/118/EZ) 23
Direktiva o industrijskim emisijama (2010/75/EU)
35
Mjere HRD HRJ
Tehničke mjere
Smanjenje primjene / izmjene u primjeni mineralnih gnojiva
Smanjenje primjene / izmjene u primjeni pesticida
Prelazak na poljoprivredu niskih ulaganja
Hidromorfološke mjere
Mjere protiv erozije tla
Mjere koje imaju više ciljeva
Mjere za štednju vode
Gospodarski instrumenti
Naknade za tlo
Sporazumi o suradnji
Određivanje cijene vode
Trgovanje hranjivim tvarima
Oporezivanje umjetnih gnojiva
Netehničke mjere
Provedba i primjena postojećeg zakonodavstva EU-a
Kontrole
Institucijske promjene
Kodeksi poljoprivredne prakse
Savjetovanje i osposobljavanje
Podizanje svijesti
Mjere za rast znanja kako bi se poboljšalo donošenje odluka
Programi certificiranja
Podjela na zone
Specifični akcijski planovi/programi
Planiranje korištenja zemljišta
Tehnički standardi
Specifični projekti povezani s poljoprivredom
Izdavanje okolišnih dozvola i licencija
Tablica 12.2.1.: Vrste mjera povezanih s Okvirnom direktivom o vodama kojima se odgovara na pritiske
onečišćujućih tvari iz poljoprivrede, kako je opisano u programu mjera
Izvor: Planovi upravljanja vodnim područjima
Posebne mjere obuhvaćaju:
razvoj „ekološke poljoprivredne proizvodnje” u zaštićenim područjima pitke vode te
izgradnju skladišnih kapaciteta za stajsko gnojivo na tim područjima,
kontrolu uporabe i smanjenje uporabe hranjivih tvari, osobito dušika,
uspostavu ranjivih područja i donošenje programa aktivnosti za zaštitu vode od
onečišćenja poljoprivrednog podrijetla u skladu s Direktivom o nitratima,
pristojbu za zaštitu voda koja se propisuje proizvođačima umjetnih gnojiva, ovisno o
količini umjetnog gnojiva stavljenog na tržište,
uspostavu najviših dopuštenih razina onečišćenja tla i
izdavanje dozvola za zahvaćanje vode za potrebe navodnjavanja.
36
Nije, međutim, jasno jesu li mjere povezane s raspršenim izvorima onečišćenja iz
poljoprivrede primjenjive na probleme izvan područja ranjivih na nitrate, koja obuhvaćaju tek
9 % teritorija.
U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o troškovima tih mjera. Kao
izvori financiranja programa mjera navode se fondovi EU-a, kao i državni, regionalni i lokalni
proračuni te prihodi od vodnih naknada, ali se ne navode izvori financiranja pojedinačnih
mjera. U planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se uporaba Programa ruralnog
razvoja za provedbu mjera koje pridonose ostvarivanju ciljeva Okvirne direktive o vodama.
Prema hrvatskim dužnosnicima, drugim planom upravljanja vodnim područjima bit će
obuhvaćene mjere iz Programa ruralnog razvoja.
12.3. Mjere povezane s hidromorfologijom
U planu upravljanja vodnim područjima stoji da u njega nisu uključene mjere za postojeće
hidromorfološke pritiske, ali navedena je buduća mjera za utvrđivanje pravila za „održavanje
vodotoka”, kojoj je cilj ograničiti hidromorfološke promjene nastale zbog građevinskih
zahvata na vodi.
12.4. Mjere povezane s podzemnim vodama
U planu upravljanja vodnim područjima ne spominje se mnogo pritisaka na tijela podzemnih
voda. Navodi se da je zahvaćanje podzemne vode potencijalni rizik u zagrebačkom području.
Europskom informacijskom sustavu za vode (WISE) dostavljeni su podaci o nizu mjera koje
su relevantne za zaštitu podzemnih voda. Te mjere uključuju:
kontrole zahvaćanja slatkovodnih površinskih voda i podzemnih voda,
zabranu izravnog ispuštanja onečišćujućih tvari u podzemne vode; ispuštati se mogu samo
pročišćene vode,
niz navedenih općih mjera za ispuštanje voda: izdavanje odobrenja za eksploataciju;
ocjenjivanje vode u okviru okolišnih uvjeta, pri čemu se utvrđuju uvjeti za emisiju
otpadnih voda; obveza da se zatraži izdavanje obnovljive dozvole za ispuštanje otpadnih
voda (koja vrijedi šest godina), obveza izvješćivanja o svim emisijama otpadnih voda s
utvrđenim graničnim vrijednostima, te određivanje graničnih vrijednosti.
U hrvatskom planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o međunarodnoj
koordinaciji mjera povezanih s podzemnim vodama.
12.5. Mjere povezane s kemijskim onečišćenjem
U planu upravljanja vodnim područjima ne navodi se da Hrvatska ima popis izvora kemijskog
onečišćenja vodnih tijela. Hrvatska je usprkos tome pokrenula Europski registar ispuštanja i
prijenosa onečišćujućih tvari (EPRTR), u kojem se daje popis ispuštanja onečišćujućih tvari (i
onih koji onečišćuju vodu) za velika postrojenja. Iako se u planu upravljanja vodnim
područjima ne spominje Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari, naveden
je podatak o ukupnim opterećenjima nekoliko onečišćujućih tvari i sektora, uključujući
kućanstva i poduzeća za nekoliko pokazatelja onečišćenja: BPK5, KPK, ukupni dušik i ukupni
fosfor. Navedeno je da se prate ispuštanja iz velikih postrojenja za te, kao i za dodatne
onečišćujuće tvari: cink, bakar, kadmij, krom, nikal, olovo, živu, arsen, željezo, mangan,
aluminij i fenole. Osim toga, procjenjuje se onečišćenje iz raspršenih izvora iz kućanstava i
poljoprivrede, uključujući ispašu stoke. Iz tih informacija vidljivo je da Hrvatska ima
dostupne podatke za popis izvora kemijskog onečišćenja.
37
U planu upravljanja vodnim područjima navode se sljedeće mjere za borbu protiv kemijskog
onečišćenja:
vodopravne dozvole za ispuštanje otpadnih voda,
proizvodnja, stavljanje na tržište i uporaba kemikalija za koje je potrebna prethodna
registracija, a u određenim slučajevima odobrenje; mnoge specifične tvari, uključujući
određene pesticide, zabranjene su ili je njihova uporaba ograničena,
naknada za zaštitu voda za proizvodnju i uvoz sredstava za zaštitu bilja,
ograničavanje uporabe određenih onečišćivača u poljoprivrednom zemljištu u skladu s
Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja.
Hrvatska nadležna tijela navela su da će prvi popis emisija biti uključen u drugi plan
upravljanja vodnim područjima.
12.6. Mjere povezane s člankom 9. (politike cijena vode)
U Zakonu o vodama korištenje vode uključuje vodne usluge, opće korištenje voda, slobodno
korištenje voda te svaku drugu ljudsku djelatnost na vodama koja ima značajan utjecaj na
stanje voda. Prema tome, Hrvatska ima široku definiciju korištenja vode. U planu upravljanja
vodnim područjima navodi se potom niz uporaba vode, uključujući zahvaćanje vode za
kućanstva, industriju i poljoprivredu, opskrbu vodom i pročišćavanje otpadnih voda; plovidbu
i luke te zaštitu od poplava. Nasuprot tome, vodne usluge trenutačno su u istom Zakonu
definirane samo kao usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje.
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, nacionalna politika određivanja cijena vode odražava
načelo povrata troškova za vodne usluge i načela onečišćivač plaća i korisnik plaća: ta su
načela ugrađena u nekoliko propisa, uključujući Zakon o vodama i Zakon o financiranju
vodnoga gospodarstva.
U Uredbi iz 2010.24
utvrđuje se metodologija za određivanje najnižih naknada za komunalne
vodne usluge. U Uredbi se identificiraju troškovi koji bi trebali biti uključeni u cijenu
vodoopskrbe i pročišćavanja otpadnih voda. Ti troškovi uključuju: operativne troškove,
financijske troškove i dugoročnu amortizaciju. Vodne naknade računaju se na temelju
potrošnje vode, što se mjeri po metru, kao i na temelju kakvoće vode koja se ispušta.
Zakonom o vodama (člankom 212.) zahtijeva se da sve nove zgrade imaju pojedinačne
vodomjere za stanove. U postojećim zgradama uobičajen je jedan zajednički vodomjer.
Međutim, u planu upravljanja vodnim područjima nisu navedene informacije o tome koliko
pojedinačnih korisnika zapravo ima vodomjer.
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se, međutim, da je u siječnju 2013. visina
minimalne naknade za korištenje voda za javnu vodoopskrbu narasla s 0,8 kuna (otprilike
0,1 EUR) na 1,35 kuna (otprilike 0,17 EUR) za prostorni metar isporučene vode te s 0,90
kuna (otprilike 0,1 EUR) na 1,35 kuna (0,17 EUR) za prostorni metar ispuštene otpadne
vode.25
24
Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrsti troškova koje cijena vodnih usluga pokriva („NN” , br.
112/10). 25
Tako je propisano u Uredbi o izmjeni Uredbe o visini vodnog doprinosa i Uredbi o visini naknade za zaštitu
voda („NN” br. 83/12).
38
U Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva26
utvrđuju se naknade za izravno zahvaćanje
vode od strane domaćinstava i poduzeća, uključujući i korištenje za potrebe industrije i
proizvodnje električne energije. Poljoprivredni korisnici moraju plaćati naknade za vodu koju
izravno zahvate ili koriste iz sustava za navodnjavanje ili komunalnih sustava. Naknade za
izravna zahvaćanja od strane poljoprivrednika trebale bi uključivati okolišne troškove i
troškove resursa; međutim naknade za vodu iz sustava za navodnjavanje uključuju samo
operativne troškove i troškove održavanja. Naknade za vodu za navodnjavanje temelje se na
volumenu ako postoji vodomjer, a u ostalim slučajevima plaća se paušalni iznos u skladu s
površinom zemljišta koje se navodnjava. Svi korisnici sustava za navodnjavanje moraju imati
koncesiju koja bi trebala uključivati i obvezu ugradnje vodomjera. Međutim, nisu dostupni
podaci o tome u kojoj mjeri postojeći sustavi navodnjavanja trenutačno imaju vodomjere.
Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva utvrđuju se i naknade za zaštitu vode koje se
obračunavaju u cijenama proizvoda za zaštitu bilja i umjetnih gnojiva.
U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o provedbi tih pravnih odredaba
ni opseg poticanja politike određivanja cijene vode po sektorima. Ne razmatra se pitanje pruža
li aktualna politika odgovarajuće poticaje korisnicima kako bi se učinkovito koristili vodnim
resursima.
U planu upravljanja vodnim područjima navedeni su inicijalni podaci za povrat troškova
javne opskrbe vodom i pročišćavanja otpadnih voda za kućanstva i poduzeća, na temelju
studije koju je izradio Ekonomski institut iz Zagreba. Međutim, ti su rezultati nepotpuni zbog
problema povezanih s prikupljanjem podataka od isporučitelja vodnih usluga. U studiji se ne
navode podaci o stopama povrata, iako ona sadržava prijedlog metodologije za izračun takvih
stopa. U planu upravljanja vodnim područjima ne navode se podaci o povratu troškova za
druge sektore.
Prema hrvatskim nadležnim tijelima, aktivnosti povezane s drugim planom upravljanja
vodnim područjima uključivat će ekonomsku analizu svih korištenja voda u skladu s
člankom 5. Okvirne direktive o vodama. U okviru ekonomske analize izračunat će se razine
povrata troškova, uključujući okolišne troškove i troškove resursa, prema nacionalnim
definicijama. Metodologija za utvrđivanje okolišnih troškova i troškova resursa, uključujući i
troškove za raspršeno onečišćenje, bila je u pripremi 2014.
12.7. Dodatne mjere u zaštićenim područjima
U planu upravljanja vodnim područjima nema podataka o dodatnim mjerama u zaštićenim
područjima.
13. PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA, OSKUDICA VODOM I SUŠE, UPRAVLJANJE
RIZICIMA OD POPLAVE I DRUGA PITANJA KOJA IZ TOGA PROIZLAZE ILI SU S TIME
POVEZANA KAO DIO PLANA UPRAVLJANJA VODNIM PODRUČJIMA
U planu upravljanja vodnim područjima oskudica vodom ili suše spominju se vrlo malo.
Podaci o ukupnoj godišnjoj potrošnji i dostupnosti vode navedeni na nacionalnoj razini
(podaci za sektore i regije nisu navedeni). Za vodno područje rijeke Dunava postoji jedna
manja napomena povezana s količinom podzemnih voda na području Zagreba: to je pitanje
naznačeno kao rizik koji je potrebno dalje pratiti. Za jadransko vodno područje turistička
potražnja navedena je kao povremeno, lokalno pitanje u razdobljima „hidromorfološkog
26
„NN”, br. 153/09, 90/11 i 56/13
39
minimuma” (npr. određenih ljetnih razdoblja), povezano s potrošnjom vode u turističkom
sektoru.
U planu upravljanja vodnim područjima navodi se malo podataka o poplavama. U
međunarodnom planu upravljanja vodnim područjem rijeke Dunava iz 2009. navodi se pitanje
poplava u slivu Dunava i prenosi preporuka Međunarodne komisije za zaštitu rijeke Dunava
da se u vezi s poplavama prati tok vode tijekom razdoblja suša. U nacrtu plana upravljanja
vodnim područjem rijeke Save razmatraju se poplave, a srednji tok Save od Zagreba do
Županje u Hrvatskoj navodi se kao jedno od područja sklonih poplavama. Nacrt plana
upravljanja vodnim područjima sadržava nekoliko preporuka, uključujući i onu o podjeli
zemljišta za korištenje u Hrvatskoj na zone.
13.1. Prilagodba klimatskim promjenama
Plan upravljanja vodnim područjima za vodno područje rijeke Dunava i jadransko vodno
područje sadržava vrlo malo podataka o klimatskim promjenama. Hrvatska je izradila
prijedlog nacionalne strategije za provedbu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o
klimatskim promjenama (UNFCCC) i Kyotskog protokola u Republici Hrvatskoj s planom
djelovanja. Iako ta strategija još nije donesena, njezinim nacrtom obuhvaćeno je i ublažavanje
klimatskih promjena i prilagodba klimatskim promjenama. Nacrt Strategije nije spomenut u
planu upravljanja vodnim područjima. U planu se ne navode nikakve mjere prilagodbe
povezane s vodnim tijelima niti se navodi je li provedena provjera programa mjera u odnosu
na pitanja povezana s klimom.
14. PREPORUKE
Hrvatska bi trebala:
preispitati sve postojeće dozvole i po potrebi ih izmijeniti kako bi se osiguralo da su u
skladu s Okvirnom direktivom o vodama,
koordinirati izradu sljedećih planova upravljanja vodnim područjima s izradom
međunarodnog plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunava i plana upravljanja
vodnim područjem rijeke Save te osigurati da se suradnja sa susjednim zemljama
proširi i na sve zajedničke slivove. Trebalo bi uspostaviti koordinaciju mjera u krškim
vodonosnicima koji se dijele s drugim zemljama,
preispitati pritiske i analize utjecaja te ocjene stanja u drugom planu upravljanja
vodnim područjima i osigurati da se mjere temelje na ažuriranim pritiscima i
analizama utjecaja te ocjenama stanja vodnih tijela. U drugi plan upravljanja vodnim
područjima, osim osnovnih mjera, trebalo bi uključiti i dodatne mjere koje su potrebne
kako bi se postigli zadani ciljevi,
osigurati da se u planovima upravljanja vodnim područjima jasno navode razlozi zbog
kojih nije postignuto dobro stanje te da se programi mjera oblikuju i provode na način
da se ti razlozi uklone. Izuzeća bi trebalo opravdati na odgovarajući način na razini
vodnog tijela,
dovršiti razvoj metoda za ocjenu stanja vodnih tijela i utvrđivanje referentnih uvjeta te
ih primjenjivati tijekom provedbe velikih programa praćenja (započeti praćenje
hidromorfoloških pokazatelja u jezerima i prijelaznim i priobalnim vodama te ribe u
jezerima). Odgovarajući okvir za ocjenu i praćenje koji je u skladu s Okvirnom
direktivom o vodama nužan je preduvjet za oblikovanje učinkovitog programa mjera i
naposljetku za postizanje ciljeva Okvirne direktive o vodama,
40
poboljšati praćenje podzemnih voda, istražiti i ukloniti razloge zaslanjivanja,
utvrditi učinkovitost osnovnih mjera i što je potrebno učiniti osim njih. Na temelju te
analize raskoraka Hrvatska bi, prema potrebi, trebala poduzeti mjere povrh onih u
okviru programa djelovanja za nitrate i za uporabu proizvoda za zaštitu bilja. Te bi
mjere trebale biti dio sljedećeg plana upravljanja vodnim područjima,
preispitati postojeće kontrole kako bi se osiguralo da poljoprivredne prakse ne
uzrokuju hidromorfološke pritiske i ažurirati kontrole gdje je to potrebno za
uključivanje u program mjera drugog plana upravljanja vodnim područjima,
u program mjera drugog plana upravljanja vodnim područjima uključiti
hidromorfološke mjere,
osigurati da se uspostavi ekološki protok koji je u skladu s dobrim stanjem i prema
potrebi preispitati postojeće dozvole,
osigurati odgovarajuće utvrđivanje znatno promijenjenih vodnih tijela i razviti
metodologiju za utvrđivanje dobrog ekološkog potencijala. Te bi metodologije trebalo
dokumentirati u planu upravljanja vodnim područjima,
na odgovarajući način opravdati nove hidromorfološke promjene, poput projekata
plovidbe ili novih hidroelektrana. Trebalo bi ih nadopuniti pravilnom strateškom
ocjenom kumulativnih učinaka i ocjenom alternativnih opcija te bi trebalo uključiti sve
potrebne mjere za ublažavanje učinaka,
uzeti u obzir i dati prioritet uporabi zelene infrastrukture i/ili mjerama za prirodno
zadržavanje vode kojima se osigurava niz okolišnih (poboljšanje kakvoće vode, zaštita
od poplava, očuvanje staništa, itd.), socijalnih i gospodarskih koristi koje u mnogim
slučajevima mogu biti troškovno isplativije od sive infrastrukture,
u drugom planu upravljanja vodnim područjima uspostaviti poboljšan i usklađen
pristup izuzećima. Metodologija bi trebala uključivati izračune nerazmjernih troškova,
metode ocjene nepovoljnih učinaka i bolje okolišne mogućnosti,
preispitati i ažurirati popis specifičnih onečišćujućih tvari u riječnim slivovima,
osigurati da se do izrade drugog plana upravljanja vodnim područjima uspostave
kontrole zahvaćanja,
u drugom planu upravljanja vodnim područjima navesti sve podatke o razini
usklađenosti i vremenskom rasporedu kako bi se postigla usklađenost aglomeracija,
uključujući informacije o financiranju, u skladu s Direktivom 91/271/EEZ (članak 15.
i sljedeći),
u drugom planu upravljanja vodnim područjima prioritet u smislu načela Okvirne
direktive o vodama i u smislu financiranja dati aglomeracijama s više od 2 000
ekvivalent stanovnika, ali bi se u drugom ciklusu plana upravljanja vodnim
područjima trebali ocijeniti i pritisci povezani s otpadnim vodama iz malih
aglomeracija (s manje od 2 000 ekvivalent stanovnika),
osigurati usklađenost s člankom 5. Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih
voda s ciljem boljeg pročišćavanja, osobito u velikim gradovima,
ocijeniti potrebu poduzimanja dodatnih mjera povezanih s točkastim izvorima
onečišćenja, osim onih iz Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda i
41
Direktive o industrijskim emisijama, kako bi se postigli ciljevi Okvirne direktive o
vodama,
utvrditi dodatne ciljeve za zaštićena područja, pratiti ih i ocjenjivati koje su dodatne
mjere potrebne za postizanje tih dodatnih ciljeva (vrste i staništa, voda za piće, voda
za kupanje),
u potpunosti razviti ekonomsku analizu korištenja vode, uključujući izračun okolišnih
troškova i troškova resursa te osigurati da cijene vode i vodne naknade rezultiraju
odgovarajućim povratom troškova vodnih usluga. U slučajevima kad postoje
zajednički vodomjeri trebalo bi predlagati mjere kojima se potiče uvođenje
pojedinačnih vodomjera.