“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
1
KOMUNIDADE
SAUDAVEL TIMOR-
LESTE: ESPERANSA,
APROXIMASAUN NO
KOMPRIMISIO
Aliansa katólika ba dezenvolvimentu iha-
sorumutu saúde nasional
22-24 Novembro 2015
Uma Reitu Dare, Timor Leste
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
2
PARTISIPANTE SIRA
Andrea Shaw – St John of God Health
Sr Annette Nadala – St Paul de Chartres Clinic, Suai
Sr Antoinette Baldwin – Catholic Religious Australia
Bonifacio da C. Barreto – Mary MacKillop International
Fernando Pires – Caritas Australia
Sr Helen Nolan – Sisters of Mercy
Helen Peters – Seven Eleven Clinic, Baucau
Helena de Jesus – Seven Eleven Farmacia, Baucau
Sr Inacia Mafalda Fatima – Sao Joachim Clinic, Maubisse
Dr Ivonia Ana – Seven Eleven Clinic, Baucau
Joanita Madeira de Fatima – Caritas Australia
Br Jude Butcher – Australian Catholic University
Lance Jarvis – St John of God Health
Julio Rodrigues – Clinic St Motael
Karen Flowers – Australian Catholic University
Sr Maxentia – Company of the Imitation of Jesus
Sr Monica Whelan – Australian Catholic University
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
3
Raul Samuel – Department of Community Health
Rosita Landos – Company of the Imitation of Jesus
Youssef Taouk – Australian Catholic University
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
4
ISTÓRIA ESPERANSA NIAN, SERBISU NO
KOMITMENTU
Ita, Timor oan no Australianu sira, iha promesa atu serbisu hamutuk ba komunidade
saudavel Timor-Leste.
Iha fulan Novembru tinan 2015, tinan 10 liuba hafoin konversa ba dahuluk iha
Sydney kona ba CAID, no semana rua antes inisiu ba tinan miserikórdia nian, Timor
oan sira involve ona iha Saúde Katólika Timor-Leste ne’ebe sorumutu ona iha Dare
hamutuk ho Australianu sira husi CAID (ACU, CA, CHA no CRA).
Reuniaun ne’e realiza ona ho koñesimentu husi Bispu Timor-Leste no aumenta
partisipasaun husi kongregasaun relijioza sira ne’ebe serbisu iha area saúde iha
Timor-Leste.
Raul Sarmento, Xefi Departamentu husi Promosaun Saúde no Edukasaun husi
Ministério Saúde, koalia ona iha sorumutu ne’e tamba nia nudar representante ba
diretor husi Departamentu Saúde Komunitária.
Timor oan sira involvidu iha saúde katólika iha Timor-Leste hato’o ona sira nia
komprimisu atu serbisu hamutuk nudar grupu ida, no nudar igreja atu promove diak
liu tan hanesan komunidade saudavel sira.Timor oan sira mos hato’o sira nia
prioridade no sira nia mehi. Sira mos hato’o sira nia komitmentu atu serbisu hamutuk
nudar saúde katólika Timor-Leste nian.
Timor oan sira mos promote ba malu ona iha sorumutu dalarua nudar organizasaun
saúde katólika iha Timor-Leste antes sorumutu próximu CAID iha sorumutu
Nasional. Sira hare ida ne’e hanesan oportunidade katak sira serbisu hamutuk ho
bispu sira no relijiaun katólika Timor-Leste nian no kongregasaun relijiosa involve
ona iha saúde katólika iha nasaun ne’e.
(Sira ne’e tau hamutuk ona hanesan ema sira no organizasaun sira ne’ebe refera ona
ba deklarasaun ida ne’e nudar CHTL.)
CHTL sei fo prioridade saúde bazika ba labarik sira no haree liu ba malnutrisaun ba
labarik ho nia inan sira hanesan area ba promosaun saúde ne’e sei haree liu ba
komunidade iha area rural ne’ebe membru husi CHTL halao hela misaun. Sira
hakarak tebes atu uza material no métudu ne’ebe hanesan iha promosaun saúde atu
nune’e sira bele promove mensajen ne’ebe hanesan no halo ida ne’e aparte husi
katólika no base integradu. Ho ne’e, komunidade bo’ot sira sei kompriende neneik
kona ba natureza especial saúde katólika nian.
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
5
Grupu ne’ebe espesifiku liu mos hatoo sira nia prioridade atu nune’e bele halao iha
sira nia komunidade rasik. Autralianu sira liu husi CAID, hato’o sira nia komprimisu
atu serbisu hamutuk ho CHTL iha tinan misericórdia nian ho prioridade ida iha
akompañamentu nudar espresaun intregradu ida nudar kuida saúde katólika. CAID sei
suporta ema iha Timor-Leste atu serbisu liu husi CHTL no CAID atu fasilita
kominikasaun kona ba programa hirak ne’e, rekursu sira, polítika governu nian no
informasaun relevante sira seluk.
Sorumutu ida ne’e fo ona exemplu ida husi akompañamentu no kolaborasaun entre
CHTL no CAID. Prosesu no komitmentu hirak ne’e sei hetan prioridade ida ba
sorumutu ne’ebe sei realiza iha futuru iha sorumutu nasional no oinsa ita serbisu
hamutuk hasae kapasidade entre grupu hirak ne’e iha sorumutu nasional. Hirak ne’e
be marka presensa sei konsiente tebes katak projetu finansiamentu la foka liu ka
koalia kona funsaun husi grupu rua ne’e.
Ita hotu kompremetidu ba ita nia viajen no dalan atu avansa vizaun husi hasae
kapasidade ba komunidade saudavel Timor-Leste nian. Ita hatene katak komitmentu
ne’e sei iha benefisiu ba ita hotu maibe mos ba nasaun no komunidade sira seluk.
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
6
PROSESU SIRA
Timor oan sira ho grupu representativu Australianu husi kongregasaun katólika
oi-oin no organizasaun sira ne’e halo parte husi setor saúde iha Timor-Leste mai
hamutuk ona iha Dare ho apoiu husi Aliansa katólika ba dezenvolvimentu
Internasional.
Sorumutu ne’e hahu ho orasaun (hare anexu 2) no reflesaun ne’ebe diriji husi sr.
Antoinette Baldwin.
Liu tia loron rua no durante sesaun nebe realiza ona, partisipante sira fahe sira nia
istória, sira identifika prioridade no diskuti ona kona ba etepa sira ba futuru.
Númeru husi problema mosu durante sira fahe sira nia istória, inklui mos falta
husi rekursu no fundu, serbisu hamutuk ho governante sira no komunikasaun liu
husi area rural sira.
Kestaun hirak tuir mai ne’e mosu liu husi diskusaun sira:
Tipu asistensia saida mak Timor oan sira husu ona CAID, liu-liu ba saúde
katólika Australiana iha longu prazu?
Oinsa mak organizasaun katólika ba saúde iha Australia no Timor-Leste
Serbisu hamutuk atu lori buat hotu ba oin?
Saida mak Kurtu prazu, mediu prazu no longu prazu husi ajenda wainhira
trata asuntu kona ba prioridade?
Kuida sentru familia signifika saida ba Saúde katólika?
Saida mak ninia espetativa kona na rekursu iha CAID?
Partisipante timor oan sira hasoru malu ona iha grupu no identifika problema no
prioridade ne’ebe relasiona ba sira nia serbisu no atu kria komunidade saudavel
sira.Partisipante Australianu sira hasoru malu ona iha grupu seluk no diskuti
dalan sira ne’ebe sira nia ajensia no kongregasaun sei bele atu suporta Timor oan
sira.
Iha sesaun final, partisipante sira simu konvite atu bele nomea representante
CAID iha Timor-Leste atu bele lori ajenda ba futuru no mantein komunikasaun
hafoin sorumutu nasional ida ne’e.
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
7
PRIORIDADE SIRA NE’EBE IDENTIFIKA ONA HUSI
PARTISIPANTE TIMOR OAN
Prioridade hat ne’ebe identifika tiha ona:
1. Asitensia ho rekursu
2. Reforsa no hametin Saúde Katólika iha Timor-Leste
3. Promosaun saúde iha area rural
Tuberculoze (TB)
Nutrisaun
Saúde bazika (ijiene) ba labarik
Saúde Inan no oan
Labele fuma
Prevensaun ba HIV/SIDA
4. Hametin kapasidade ba serbisu profesional saúde nian
1. Asitensia ho rekursu sira
Kurtu prazu
Formasaun ne’ebe kontiñu
Asesu aimoruk husi governu
Ekipamentu ba raiu-X
Mediu prazu
Oinsa traballador saúde nian bele suporta malu?
Longu prazu
Bolsu estudu barak tan atu dezenvolve rekursu
2. Reforsa no hametin saúde katólika iha Timor-Leste
Kurtu prazu
Termu referensia husi Saúde Katólika Timor-Leste
Hasoru malu bebeik
Mediu prazu
Oinsa atu uza rede sosial/ halo komuikasaun nasional
Longu prazu
Oinsa atu serbisu iha nivel nasional
3. Promosaun saúde iha area rural
Kurtu prazu
Foka liu ba TB no saúde bazika ba labarik sira
Mediu prazu
Saúde diak ba inan no oan sira.
Longu prazu
Fuma
Edukasaun kona ba perigu ba fuma bele hahu sedu iha Eskola.
Halo investigasaun barak tan ne’ebe nesesáriu
Kampaña persiza atu halo kordenasaun no implementa iha timor-Leste tomak.
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
8
4. Hametin kapasidade ba traballador saúde nian
Kurtu Prazu
Fo treinamentu barak ba hirak ne’ebe tau matan ba pasiente HIV
Reabilitasaun: asesu rendimentu generozu ba pasiente sira
Halo diagnosa ba TB: persiza ema barak atu fo teste ba TB
Mediu Prazu
Fornese tratamentu olistiku atu atu hadiak saúde hsi ema sira ne’ebe hetan moras TB
no HIV
Longu Prazu
Akompana espiritualmente ema sira ne’ebe iha moras HIV, fisikamente, no
moralmente.
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
9
ETAPA TUIR MAI : TAU MATAN HAMUTUK BA
PRIORIDADE SIRA
CAID halo releatóriu ba Bispo Timor nian.Grupu saúde Timor oan atu forma
rede ho Bispu sira.
Halo mapa ba organizasaun katólika ne’ebe serbisu iha Timor-Leste husi
respresentativa CAID Timor ne’ebe fo ona sujestaun.mapa ne’ebe bele fornese
figura husi saúde katólika no iha ne’ebe deit sira hela ba.
Timor oan sira persiza atu halo estrutura maibe organizasaun saúde katólika
Australianu sira no Timor perciza atu lao ba oin.oinsa sira bele halo ne’e?
Saida mak grupu organizasaun Saúde Australia no Timor hakarak atu alkansa
hamutuk?
Grupu katólika timor-leste ba saúde hakarak atu :
- Desenvolve termu referensia
- Hasoru malu dala rua antes sorumutu nasional CAID tuir mai
(Novembru 2016)
Promosaun saúde (e.g. nutrisaun) iha munisipiu sira
Kuda identidade katólika liu husi métudu ne’ebe uza tiha ona : e.g. ida
ne’e importante liu ba grupu saúde hotu-hotu atu uza mensajen ida deit
Aspetu rua husi akompanimentu ne’ebe mosu :
1. Lor-loron tenke kuida ema moras
2. Kuida longu prazu ba ema sira ne’ebe hetan moras HIV no kankru (
komplexa liu no persiza treinamentu)
Fahe mehi sira kontra prioridade local persiza fo konsiderasaun
Partisipante sira apoiu atu hili ema ida ne’ebe bele reprezenta CAID iha nasional
atu mantein komunikasaun entre organizasaun oi-oin.
Komunikasaun tuir mai ne’e sei uza ,liu-liu ba komunidade iha area rural:
Testu Mensajen
Telefone(preferensia)
Internet
Rede sosial
Sorumutu husi Organizasaun saúde katólika sira
Liu husi viajen ba traballador oi-oin
Eskritóriu ba saúde distrital
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
10
KONKLUZAUN
Sorumutu Nasional CAID nian iha 2015 harii ona fundasaun sira liu husi sorumutu
nasional anterior iha tinan 2012 no 2014. Durante sorumutu ne’e, konfiansa Timor
oan nia lian wainhira hato’o sira nia mehi no prioridade sira signikante tebes, no
determinsaun atu resolve husi partisipante sira hotu atu mantein komunikasaun no
kolabora nudar igreja atu bele alkansa mehi sira ne’e. Representantes husi Australia
mos hato’o sira nia komitmentu atu suporta CHTL atu bele halo Timor oan no
Australia nia ema atu nafatin lao hamutuk iha jornada esperansa ne’e, serbisu
hamutuk, no komitmentu husi ida ne’e sei fornese modelu enkarejoza ba
dezenvolvimentu iha reijiaun ne’ebe luan iha futuru oin mai.
Loron monu iha Dare
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
11
ANEXU 1
Fahe istória no reflesaun sira
Partisipante sira ne’ebe reprezenta husi grupu oi-oin fahe ona sira nia istória. Hafoin kada istória.
Partisipante sira refleta iha silensiu kona ba kestaun rua tuir mai ne’e:
1. Saida mak ha’u rona ona?
2. Istória ida ne’e ho hau nia istória relasiona malu iha parte ne’ebe?
Farmasia Seven Eleven Baucau
o Farmasia ne’e fo serbisu saúde lor-loron semana ida nia laran.farmasia ne’e mos halo nia
programa saúde nian ba iha aldeia sira iha munisipiu Baucau hanesan ho edukasaun saúde bazika
ho eskola iha Baucau.
o Farmasia ne’e serbisu hamutuk ho Universidade katólika australia nian (ACU) atu implementa
treinu infermeira Barefoot husi programa treinamentu ( TTT)
o Klinika ne’e funda husi komisaun baze Australia nian.
o Traballador husi farmasia ne’e halo viajen ba iha suku sira iha munisipiu atu halo konsulta.sira
hetan katak TB hanesan problema ida tamba ema barak la hemu sira nia aimoruk.
Sauda Katólika Australiana (CHA) no Relijioza Katólika Australiana (CRA)
o CRA marka ona nia prezensa iha sorumutu ne’e atu rona istória husi ema sira.
o CRA mos marka nia prezensa atu rona no fahe istória sira.
o Partisipante no kongregasaun balun ne’ebe marka ona prezensa iha sorumutu ne’e mos membru
husi CHA.
Universidade katólika Australiana
o ACU konsentra liu iha hasae kapasidade liu husi programa oi-oin ne’ebe mak bazeiada iha
Baucau, Maubisse no Dili.
o Iha Baucau ACU oferese TTT iha serbisu hamutuk ho Dioseze. Nia mos oferese futuru ba joven
sira, programa desportu ne’ebe konsentra liu ba eskola labarik sira nian, feto ran sira no
traballador saudavel sira.
o TTT halo ona nia inisialmente dezenvolve husi Programa Edukasaun saúde iha
Maubisse.Programa ne’e susesu teb-tebes ho núneru partisipante sira ne’ebe dobru iha fulan 12
ikus.
o Ida ne’e signifikadu tebes, tan ema sira ne’e laos husi maubisse mos hola parte ona iha TTT iha
tinan 2015
o Iha Dili ACU involve an ona iha treinamentu parteira no mos apoteker.
o Susesu balun inklui mos hanesan bainhira rona ema sira nia liafuan no sente sira bele sai
matadalan atu bele Hadiak no dezenvolve programa hirak ne’e.
o Nainia obstakulu inkuli mos bainhira dezenvolve parseiria ho Igreja, governu no komunidade sira.
Caritas Australia
o Caritas Australia serbisu hamutuk ho komunidade local no igreja.
o Caritas Australia mos serbisu ona ho organijazaun balun, hanesan Kongregasaun Madre
Imitasaun de Jesus (CIJ) iha Baucau atu implementa projetu ba be’e mos
o Caritas Australia mos involve ona iha Projetu HIV iha Suai.
o Desafiu ba Caritas Australia Inklui laos deit serbisu diretamente iha seitor saúde nian, maibe iha
parseiru resente iha tranzisaun, no atu habelar serbisu ho organijasaun sira atu suportu iha distritu
tomak.
St John of God Health (SJOGH)
o SJOGH konsentra liu ba iha hasae kapasidade. Desafiu ida husi desafiu seluk mak SJOGH nia
enfermeira sira.
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
12
o SJOGH mos konsidera sira nia susesu durante sira nia sorumutu Nasional CAID tamba mudansa
ne’ebe implementa ona iha hospital Dili. Programa edukasaun saúde nukleu ida hamutuk ho
hospital estabelese ona no ida ne’e halo ona diferensia signifikante atu serbisu hamutuk ho
esfermeira timor oan sira iha unidade oi-oin iha hospital nia laran.
o Iha ona kolaborasaun ne’ebe metin entre SJOGH no INS atu implementa sistema tomak.
o Modelu tolu husi ain tolu uzadu tiha ona:
Treinamnetu
Edukasaun
Harii abilidade organizasional
o Desafiu balun inklui halo balansu ba hasae kapasidade ho prestasaun serbisu nian, no serbisu
efetivamente ho parseiru ida-idak.
Raul sarmento-Representa Diretor nasional ba Departamentu saúde komunidade: Promosaun
saúde no edukasaun
o Figura husi kuda Buru (hare anexu 2) reflete oinsa organizasaun no ajensia sira hotu persiza atu
serbisu hamutuk ba hirak ne’ebe persiza liu tulun.
o Sujestaun ida ba sorumutu nasional CAID tuir mai atu konvida Diretor nasional ba departamentu
husi saúde komunitária hanesan mos ba xefi sira iha munisipiu seluk.
o Saúde principal foka liu ba fisika hanesan mos ba espiritual
Klinika Sao Joachim, Maubisse
o Madre Karmelita sira loke ona klinika ne’e no serbisu ona iha promosaun saúde ho parseiru
Ministério saúde nia iha tinan 8 ikus mai.
o TTT halao iha klinika nia liu rho parseiru ACU
o Potensia husi TTT mak atu serbisu hamutuk ho komunidade atu hakbiit komunidade nia
partisipasaun iha kuida saúde.
o PSF neb’e hola parte ona iha TTT iha tinan 2015 manan ona iha segundu lugar iha Kompetisaun
nasional ba nutrisaun nian.
o Desafiu ne’ebe mak madre karmelita sira hasoru iha maubisse mak maske sira konsentra liu ba
serbisu ijiene nian, maibe ida ne’e lori tempu naruk atu muda ema sira nia atitude.
St Paul de Chartres, Suai
o Desafiu ne’ebe mak Irmas St Paulo de Chartres hasoru iha Suai maka ne’eba iha deit Hospital ida
no laiha fundu ne’ebe sufisiente atu dezenvolve infrastutura. Aumenta tan hospital ne’e laiha ema
ne’e adekuadu atu serbisu.
Kongregasaun Imitasaun de Jesus CIJ
o Agora dadaun Irma CIJ sira serbisu ho fundasaun Betista, organizasaun local ida ne’ebe serbisu
konsentra liu ba saúde komunidade liu-liu ba moras TBC, lepra, malaria no HIV
o Sira mos serbisu hamutuk ho parseiru sira seluk iha promosaun saúde, rehabilitasaun no eis
pasiente.
Mary MacKillop International (MMI)
o MMI oferese ona programa saúde iha nutrisaun no Saúde ho suporta husi Johnson no Johnson
o MM serbisu iha Bobonaro.programa ba nutrisaun ne’ebe bo’ot liu mak iha Maliana
o MMi serbisu ho mestre pre-eskolar sira no oferese rekursu ne’ebe diak tebes.
o Parte husi serbisu MMi nian mak treinamentu ba mestre sira iha ijiene no nutrisaun.
Irmas de Caridade, Maliana
o Saúde no edukasaun mak integradu liu ba dezenvolvimentu. E.g. Sr. Helen iha Maliana hateten
katak eskola ida-idak ne’ebe nia serbisu ba iha Maliana tenke iha toilet no be’e mos.
o Sr. Helen serbisu ona ho MMI atu hanorin edukasaun ba nutrisaun.
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
13
Klinika Motael
o Klinika ne’e halo parseiru ho ministeriu saúde
o Klinika ne’e konsentra liu ba maternidade, rehabilitasaun ba moras malaria, TBC no fornese
akonselamentu
o Klinika motael mos iha fasilidade ba raiu-X nian.doutor espesialista sira atende klinika atu
fornese serbisu.
o Desafiu ida ne’ebe bo’ot liu mak ekipamentu sira iha klinika ne’e sei manual hela. Klinika persiza
ekipamente ne’ebe modernu maibe staff sira serbisu ho buat ne’ebe sira iha.
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
14
APPENDIX 2
CAID 2015 PRAYER
’nia oferese tiha ona buat hotu ne’ebe nia iha’
Mai ita hamutuk halo sinal da cruz –iha lian ne’ebe imi ida-idak hili.
Hodi Padre, hodi Filho, Hodi espito santu sira nia Naran.Amen
Hinu: Timorese
Leitura: LUKAS 21: 1- 4
Bainhira Jesus hateke sae nia haree ema riku balun tau sira nia oferta iha ofertoriu
No Nia hare feto faluk kiak ida ne’ebe tau mos nia moeda kiik rua.
Nia dehan”Hau dehan tebes ba Imi
Feto faluk ida ne’e tau liu hotu husi sira seluk: sira seluk oferta sira nia sasan husi buat ne’ebe sira sobru liu maibe nia husi nia kiak nia oferese ona buat hotu ne’ebe nia iha”
Reflesaun: Saida mak signifika ’moeda kiik ne’e”, kiik oan ne’ebe O bele fo nudar traballador ba
saúde iha Timor-Leste?
Leitura: deklarasaun husi propositu:
Hotu-Hotu; Inspiradu husi bolu atu partisipa iha Ministério Kura jesus nia, ita, nudar serbisu nain ba
saúde katólika iha Timor-Leste,esforsa an atu serbisu iha kolaborasaun laran atu Hadiak kapasidade
ida-idak nian no ba komunidade iha Timor-Leste atu bele resolve sira ida-idak nia Nesesidade iha
saúde.
Reflesaun: se ita serbisu hamutuk saida mak ita bele alkansa hamutuk nudar serbisu nain saúde nian
iha Timor-Leste?
Mai ita reza hamutuk orasaun Nain Nia –Iha lian ne’ebe imi ida-idak hili.
“Saude foka liu ba fisika hanesan mos ho espiritual” (Raul Sarmento, Departmentu Saude
Komunitaria: Promosaun Saude no Edukasaun).
15