![Page 1: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/1.jpg)
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
IVONA BABIĆ
OCJENJIVANJE EFIKASNOSTI BANAKA PRIMJENOM METODE ANALIZE
OMEĐIVANJA PODATAKA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2015.
![Page 2: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/2.jpg)
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
OCJENJIVANJE EFIKASNOSTI BANAKA PRIMJENOM METODE ANALIZE
OMEĐIVANJA PODATAKA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Teorija odlučivanja
Voditelj: Prof.dr.sc. Alemka Šegota
Studentica: Ivona Babić
Smjer: Menadžment JMBAG: 0081108959
Rijeka, ožujak, 2015.
![Page 3: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/3.jpg)
SADRŽAJ
1.UVOD .................................................................................................................................. 1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA .............................................. 1
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE ....................................................... 2
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ........................................................................ 2
1.4. ZNANSTVENE METODE ......................................................................................... 3
1.5. STRUKTURA RADA ................................................................................................. 3
2. BANKE .............................................................................................................................. 5
2.1. POSLOVNE BANKE ................................................................................................. 5
2.2. SVJETSKA BANKA .................................................................................................. 8
2.3. SREDIŠNJA (CENTRALNA) BANKA – HRVATSKA NARODNA BANKA ....... 8
3. POSLOVANJE BANAKA U HRVATSKOJ .................................................................. 10
3.1. STRUKTURNA OBILJEŽJA ................................................................................... 10
3.2. BILANCA I IZVANBILANČANE STAVKE .......................................................... 12
3.2.1. IMOVINA .......................................................................................................... 12
3.2.2. OBVEZE I KAPITAL ........................................................................................ 13
3.2.3. KLASIČNE IZVANBILANČNE STAVKE ...................................................... 15
3.3. ZARADA .................................................................................................................. 16
3.3.1. RAČUN DOBITI I GUBITKA .......................................................................... 16
3.3.2. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI .............................................................. 18
3.4. KREDITNI RIZIK ..................................................................................................... 19
3.4.1. KREDITI ............................................................................................................ 19
3.5. LIKVIDNOSNI RIZIK ............................................................................................. 22
3.5.1. IZVORI FINANCIRANJA................................................................................. 22
![Page 4: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/4.jpg)
4. ANALIZA OMEĐIVANJA PODATAKA (eng. DEA)................................................... 23
4.1. POJAM EFIKASNOSTI ........................................................................................... 24
4.1.1. ANALIZA OMEĐIVANJA PODATAKA - STANDARD ZA EFIKASNOST 24
4.1.2. ANALIZA OMEĐIVANJA PODATAKA I TEHNIČKA EFIKASNOST ....... 25
4.1.3. ANALIZA OMEĐIVANJA PODATAKA I EKONOMSKA EFIKASNOST .. 28
4.1.4 MJERENJE EFIKASNOSTI ............................................................................... 28
4.2. OSNOVNI MODELI ANALIZE OMEĐIVANJA PODATAKA ............................ 30
4.2.1. CCR MODEL .................................................................................................... 31
4.2.2. BCC MODEL ..................................................................................................... 38
4.3. PREDNOSTI I NEDOSTACI ANALIZE OMEĐIVANJA PODATAKA ............... 41
5. ANALIZA ........................................................................................................................ 43
5.1. ODABIR INPUTA I OUTPUTA .............................................................................. 43
5.2. EMPIRIJSKI PODACI ZA ANALIZIRANE BANKE............................................. 44
5.3. STATISTIČKA VERIFIKACIJA PODATAKA ...................................................... 48
5.4. ODABIR TIPA MODELA ........................................................................................ 49
5.5. OCJENA RELATIVNE EFIKASNOSTI BANAKA ............................................... 50
5.6. ORIJENTACIJA MODELA ..................................................................................... 51
6. REZULTATI ANALIZE .................................................................................................. 53
6.1. RELATIVNI REZULTATI EFIKASNOSTI PREMA BCC MODELU .................. 53
6.2. IZVORI I IZNOSI RELATIVNE NEEFIKASNOSTI .............................................. 54
6.3. RASTUĆI, PADAJUĆI I KONSTANTNI PRINOSI NA OPSEG ........................... 59
6.4. UTJECAJ INPUTA I OUTPUTA NA EFIKASNOST ............................................. 62
6.5. REFERENTNI SKUP ............................................................................................... 67
6.6. DOPUNSKE VARIJABLE ....................................................................................... 69
![Page 5: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/5.jpg)
7. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 73
LITERATURA ..................................................................................................................... 76
POPIS TABLICA ................................................................................................................. 78
POPIS GRAFIKONA ........................................................................................................... 79
![Page 6: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/6.jpg)
1
1.UVOD
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
U proteklih nekoliko godina velika globalna, a zatim i gospodarska kriza utjecale su na
usporavanje poslovanja banaka i na smanjenje njihove dobiti. Najveći poremećaj na
financijskim tržištima je financijska kriza koju karakterizira pad cijena imovine i neuspjesi
raznih poduzeća. Uzrok krize je velika kreditna ekspanzija banaka do koje dolazi zbog
preuzimanja velikih rizika i manjkavosti financijskog sustava. Zbog toga je provođenje
istraživanja o efikasnom poslovanju banaka korisno, posebno uzme li se u obzir da je u
Hrvatskoj kriza nastupila nešto kasnije u odnosu na ostale članice Europske unije. Predmet
istraživanja je usporedba efikasnosti poslovanja banaka u Hrvatskoj u protekloj godini, na
temelju financijskih izvještaja do 30.6.2014 pomoću analize omeđivanja podataka.
U današnjim uvjetima poslovanja banke imaju ključnu ulogu u opstanku i financijskom
progresu. Najjednostavnije rečeno one imaju ulogu stvarati, prenositi i upravljati novcem.
Osnovni kriterij je poslovati uspješno i stabilno dok se pomoću financijskih pokazatelja vidi
da li je to poslovanje kvalitetno. Financijski izvještaji daju uvid u poslovanje banaka. Kao
posljedica tehnološkog napretka banke uvode proizvode i usluge kao internet bankarstvo,
mreže bankomata, kreditnih kartica, elektroničko plaćanje i slično.
Nakon analize problema istraživanja može se definirati predmet istraživanja. Predmet
istraživanja ovog rada bit će analiza omeđivanja podataka na primjeru banki u Hrvatskoj
kako bi se dobili konkretni podaci i efikasnosti poslovanja banaka u Hrvatskoj. Podaci koji
su potrebni za analizu uzeti su za radoblje do 30. lipnja 2014. godine. Oni obuhvaćaju
kamatne prihode i troškove, operativne prihode i troškove, prihode i troškove od provizija i
naknada te dobitak odnosno gubitak. Na samome kraju rada usporediti će se dobiveni podaci
i uvidjeti koliko banaka u Hrvatskoj posluje efikasno.
![Page 7: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/7.jpg)
2
Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi i objekt istraživanja. Tako primjerice,
prethodno navedeni problem istraživanja ima dva objekta istraživanja, a to su: analiza
omeđivanja podataka i banke u Hrvatskoj.
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
Imajući na umu predhodno navedeni problem istraživanja, predmet istraživanja i objekt
istraživanja moguće je postaviti temeljnu radnu hipotezu: znanstveno utemeljenom
spoznajom o poslovanju banaka u Hrvatskoj, pomoću analize omeđivnaja podataka, ponuditi
će se prihvatljiva rješenja koja će pozitivno utjecati na efikasnost poslovanja banaka u
Hrvatskoj.
Postavljena radna hipoteza može se konkretizirati s više pomoćnih hipoteza:
· PH 1 Na efikasno poslovanje banaka u Hrvatskoj utječe smanjnje inputa, odabranih
za primjenu metode omeđivanja podataka, dok output ostaje nepromijenjen.
· PH 2 Na efikasmo poslovanje banaka u Hrvatskoj utječe povećanje outputa,
odabranih za primjenu metode omeđivanja podataka, dok input ostaje nepromijenjen.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Nakon uočenog problema i definiranog predmeta istraživanja te postavljenih hipoteza
definiraju se svrha i ciljevi ovog rada: ocijeniti efikasnost poslovanja banaka u Hrvatskoj
koristeći se konkretnim podacima iz financijskih izvještaja.
Cilj ovog rada je, također, prihvatiti ili odbaciti postavljene hipoteze nakon analize
omeđivanja podataka. Također, cilj je i usporediti efikasnost poslovanja svih banaka u
Hrvatskoj.
Kroz diplomski rad dobit će se odgovori na neka pitanja kao što su:
1) Što je analiza omeđivanja podataka?
![Page 8: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/8.jpg)
3
2) Koji su osnovni pojmovi banke?
3) Kako posluju banke u Hrvatskoj?
4) Koje su prednosti i nedostaci analize omeđivanja podataka?
5) Koji su pokazatelji uspješnog poslovanja banaka?
6) Posluju li banke u Hrvatskoj efikasno?
7) Koji su modeli u metodi analize omeđivanja podataka?
8) Koji inputi i outputi su korišteni prilikom analize omeđivanja podataka?
9) Što su banke?
10) Koja je uloga HNB?
11) Koja je razlika između BCC i CCR modela?
1.4. ZNANSTVENE METODE
Pri istraživanju i folmuliranju rezultata istraživanja korištene su metode indukcije i
dedukcije, metoda analize i sinteze, metoda komparacije te analiza omeđivanja podataka.
Metode indukcije i dedukcije se koriste kako bi se došlo do zaključaka i na temelju toga
prihvaćanja ili opovrgavanja hipoteze i pomoćnih hipoteza. Analiza omogućuje da se složene
cjeline rastave na manje dijelove dok metoda sinteze povezuje dijelove u jednu smislenu
cjelinu. Metodom komparacije će se međusobno usporediti poslovanje banaka. Metoda
analize omeđivanja podataka omogućuje utvrđivanje relativne efikasnosti više usporedivih
donoditelja odluke tj.banaka na osnovi odabranih inputa i outputa.
1.5. STRUKTURA RADA
Rezultati istraživanja predočeni su u šest međusobno povezanih dijelova.
U uvodu su navedeni problem, predmet i object istraživanja, radna hipoteza i pomoćne
hipoteze, svrha i ciljevi istraživanja , znanstvene metode te obrazloćena struktura rada.
![Page 9: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/9.jpg)
4
Naslov drugog dijela je Banke. U tom dijelu analiziran je sam pojam banaka i njihovo
poslovanje, značenje svjetske banke te svrha središnje (centralne) banake u Hrvatskoj.
Poslovanje banaka u Hrvatskoj naslov je trećeg dijela rada. U tom dijelu analizirano je
poslovanje banka u Hrvatskoj pomoću financijskih pokazatelja na temelju godišnjeg
izvješća.
Četvrti dio rada nosi naslov Analiza omeđivanja banaka u kojem je pobliže objašnjen pojam
efikasnosti, osnovna obilježja metode i osnovni modeli analize omeđivanja podataka.
U petom dijelu rada naslovom Analiza elaborirani su inputi i output potrebni za provođenje
analize te interpretacija dobivenih rezultata.
Posljednji dio, Zaključak, Donosi sintezu rezultata istraživanja kojima je dokazivana
postavljena radna hipoteza.
![Page 10: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/10.jpg)
5
2. BANKE
Banke se mogu definirati općenito kao financijske organizacije koje primaju depozite na koje
plaćaju kamatu i usmjeravaju ih uglavnom u zajmove izvršavajući, za svoje komitente, i
različite usluge financijskog servisa. Nastale su i razvile se kao kreditna organizacija koje uz
niže (pasivne) kamate prikupljaju raspoloživa novčana sredstva te ih, uz više (aktivne)
kamate, pozajmljuju (plasira) na tržištu.
Banke su vrlo važna sastavnica tržišnog kapitala, iako se tradicionalno razumije da su glavni
poslovi banke krediti u izravnom interesnom konfliktu s emisijom dionica kao vlasničkim
oblikom financiranja gospodarskog razvoja. Bez obzira na to ne smije se zanemariti važnost
banaka na tržištu kapitala. S razvojem tržišta razvijaju se i posebni proizvodi banki kojima
se to tržište razvija. Pokroviteljstvo izdanja, različita jamstva pa i fizičke usluge distribucije
dionica može pridonijeti jačanju trgovanja.
S obzirom na ulogu na financijskom tržištu banke se dijele na: poslovne (komercijalne),
investicijske i univerzalene (mješovite) banke.
Danas je bankarski sustav podložan i prilagodljiv stalnim promjenama na financijskom
tržištu. Slika bankarskog sustava od samih početaka do danas naišla je na niz promjena. S
razvojem tržišta kapitala banka je poprimila sve veću ulogu u okvirima investicijskog
bankarstva.
2.1. POSLOVNE BANKE
Banke su važan segment tržišta novca. S vremenom su, kroz nekoliko stoljeća, od svojih
prvobitnih i osnovnih funkcija razvile čitavu paletu funkcija i aktivnosti vezanih uz
financijsko posredovanje. Zbog toga su danas banke glavna poveznica između tržišta novca
i tržišta kapitala.
![Page 11: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/11.jpg)
6
Uz početke razvoja bankarskog poslovanja vezane su tri osnovne funkcije: mjenjačka
funkcija, funkcija primanja depozita i prijenosa i funkcija kreditiranja (Perišin i Šokman,
1992, p. 173). Mjenjačka funkcija prvi je korak ka poslovima vezanim uz brokerske
aktivnosti. Na osnovu te funkcije bankari su obavljali kupoprodaju mjenica što je začetak
razvoja prvih burzi, odnosno tržišta kapitala. Prve takve kupoprodajne transakcije vezane su
uz glavne trgove većih gradova i sajmove,. Kasnije, razvojem složenijih oblika financijskog
odnosa prerastaju u kupoprodaju vrijednosnih dužničkih papira u kasnije osnovanim
institucijama.
Vezano uz mjenjačke poslove, banke sve više razvijaju svoju funkciju depozitarne institucije,
ali razvijaju i sposobnost transfera, odnosno plaćanja po nalogu depomenta (Cingula i
Klačmer, 2003, p. 49). S funkcijom depozitara usko je povezana i funkcija kreditiranja.
Danas su bankovni krediti veoma važan izvor financiranja poduzeća. Menadžer ili vlasnik
poduzeća prilikom traženja kredita od banke podnosi zahtjev sa motivima i ciljevima
uzimanja kredita. Kroz financijska izvješća i prikaz poslovanja te prezentaciju poduzeća
banka dolazi do većine informacija o kreditnoj sposobnosti poduzeća na temelju čega i
odobrava kredit. Najćešći oblik osiguranja povrata kredita je vlastita mjenica koju dužnik
daje banci kao svojevrsni oblik garancije vraćanja kredita. Postoji niz prednosti, ali i
nedostataka uzimanja kreditnih sredstava od kojih se najveći ogleda u činjenici da poduzeće
zbog eventualnih poteškoća poslovanja neće biti u mogućnosti na vrijeme vratiti posuđena
sredstva.
Na osnovu prvobitno razvijenih funkcija, banke su nadograđivale i ostale funkcije koje danas
prevladavaju u njihovim aktivnostima. Sve više se koriste kao posrednici u obavljanju
financijskog poslovanja, zatim obavljaju aktivnosti kupoprodaje za svoj račun, a jedna od
osnovnih aktivnosti je i organizacija emisije vrijednosnih papira.
![Page 12: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/12.jpg)
7
Uobičajeno je da se bankarski poslovi svrstavaju kroz tri osnovne podjele , a to su aktivni,
pasivni i neutralni bankarski poslovi (Perišin i suradnici, 2001, p. 265). Aktivni bankarski
poslovi su oni kod kojih se banka nalazi u ulozi vjerovnika, a najznačajniji su:
· kontokorentni kredit tj. kredit po tekućem računu. Njima banke ostvaruju najveći i
najstabilniji kredit.
· eskontni kredit tj. kredit na osnovi mjenice
· lombardni kredit je kredit na osnovu zaloga pokretnih stvari i drugih vrijednosnih
papira osim mjenice
· akceptni kredit je kredit koji banka daje akceptirajući mjenicu svog komitenta. Za
accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik
· rambursni kredit koji se naziva još i kreditnim pismom, sastoji se u tome da banka za
račun kupca akceptira mjenicu koju je ispostavio prodavač. Time kupac postaje
dužnik prema banci koja je akceptirala mjenicu.
Pasivni bankarski poslovi su oni kod kojih se banka javlja u ulozi dužnika, a veoma su
značajni za njeno poslovanje jer na taj način prikuplja sredstva za poslovanje. Najvažniji
pasivni bankarski poslovi su:
· depozitni poslovi kojima se prikupljaju slobodna sredstva gospodarstva, pojedinca i
države.
· Reeskont poslovi koji se vrše između dvije banke, uglavnom emisijske i kreditne
banke, a obavljaju se na način da kreditna banka eskontirane mjenice ponovno
eskontira kod emisijske banke
· Relombard poslovi su slični kao reeskont samo što predmet relombarda nije mjenica
već neki drugi vrijednosni papir.
· Izdavanjem certifikata o depozitu i kratkoročnih zapisa banka prikuplja sredstva
kojima se koristi u kreditne svrhe
· Emisija vlastitih dionica i obveznica
Neutralni bankarski poslovi su oni poslovi u kojima banka nema ulogu niti dužnika, niti
vjerovnika, već ulogu komisionara. Takvi poslovi se obavljaju uz proviziju. U takve poslove
![Page 13: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/13.jpg)
8
spadaju izvršenje državnog proračuna, vođenje društvene evidencije i statistike i drugi
poslovi.
Danas banke nisu ograničene samo na izdavanje kredita i prikupljanje depozita već veliku
ulogu igraju i poslovi investicijske prirode. Iz tog su se razloga i razvile tzv. Investicijske
banke, pored klasičnih poslovnih banaka. Zadatak i uloga takvih investicijskih banaka, koje
su osobito razvijene u SAD-u i Velikoj Britaniji, je preuzimanje rizika kod primarne emisije
vrijednosnih papira. Većina zemalja Europe nema klasičnu podjelu banaka na investicijske i
poslovne već se unutar tzv. univerzalnih banaka nalaze odjeljenja za investicijsko
bankarstvo.
2.2. SVJETSKA BANKA
Svjetska banka predstavlja grupu banaka koje su se razvile iz Međunarodne banke za obnovu
i razvoj. Središnji ured nalazi se u Washingtonu, ali zbog svog širokog djelovanja ima i urede
po cijelom svijetu. Banka ima 184 zemlje članice.
Cilj svjetske banke je poticanje gospodarskog razvoja svih sektora koji su važni za opći
razvitak, a posebno za siromašno stanovništvo u zemljama u razvoju. Banka daje jamstva za
financiranje infrastructure, odobrava zajmove, potiče i provodi projekte u poljoprivrednoj i
industrijskoj grani, pruža tehničku pomoć i daje stručne savjete pri razvoju nacionalne
politike zemlje.
2.3. SREDIŠNJA (CENTRALNA) BANKA – HRVATSKA NARODNA BANKA
Središnja banka je najznačajnija financijska institucija svake moderne države jer predstavlja
vrhovnu vlast nad svim bankama jedne zemlje. Prva središnja banka u svijetu osnovana je
1668. godine u Švedskoj, a dvadesetak godina kasnije u Engleskoj. Nakon osamostaljenja
Republike Hrvatske, 1991. godine, osnovana je Narodna banka Hrvatske koja je 1997. godine
preimenovana u Hrvatsku narodnu banku.
![Page 14: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/14.jpg)
9
Zadaci i funkcije Hrvatske narodne banke koji proizlaze iz važećih za sve središnje banke su
(Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, 2001):
· Utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne politike
· Držanje i upravljanje s međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske
· Izdavanje novčanice i kovanog novca
· Izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad banaka, nadziranje poslovanja banaka i
donošenje podzakonskih propisa kojima se regulira bankarsko poslovanje
· Vođenje računa banaka i obavljanje platnog prometa po tim računima, davanje
kredita bankama i primanje u depozit sredstava banaka
· Reguliranje, unapređenje i nadziranje platnog sustava
· Obavljanje zakonom utvrđenih poslova za Republiku Hrvatsku
· Donošenje podzakonskih propisa u poslovima iz svoje nadležnosti
· Obavljanje ostalih, zakonom utvrđenih poslova.
Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci određen je i njen položaj u matičnoj zemlji koji
proizlazi iz zakonitosti i propisa važećih za sve Središnje banke.
![Page 15: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/15.jpg)
10
3. POSLOVANJE BANAKA U HRVATSKOJ
U 2013. godini banke su poslovale u veoma teškom ekonomskom okružju što je ograničavalo
njihove poslovne aktivnosti i narušilo rezultate poslovanja. Prema privatnom sektoru i dalje
je bila slaba kreditna aktivnost. Poteškoće u naplati potraživanja su ne nastavile. Iako se
osjetno zamijetio pad dobiti, kapitalna osnovica je ostala snažna i kvalitetna stoga je jamčila
dobru otpornost na šokove kao i dobru pripremljenost domaćeg bankarskog sustava na
primjenu novih regulativnih pravila od 2014. godine. Promjenama se željelo osigurati
prepoznavanje povećih rizika zbog dugih rokova i neizvjesnosti naplate.
Imovina banaka smanjila se, drugu godinu za redom, a isto tako smanjio se i udio danih
kredita, pri čemu je zadržana visoka razina zaliha likvidnosti. Usporene poslovne aktivnosti
i usmjerenost na manje rizične segmente poslovanja bankama, treću godinu zaredom,
donijele su rast stope adekvatnosti jamstvenog kapitala. Na kraju 2013. ta stopa je iznosila
21,1% što je dosta više od zakonskog minimum od 12%. No, osnovni kapital se smanjio u
2013. zbog rasta gubitaka iz poslovanja i većeg iznosa isplaćenih dividenda.
3.1. STRUKTURNA OBILJEŽJA
Četvrtu godinu zaredom nastavljen je blagi trend pada banaka. U rujnu 2013. godine otvoren
je stečajni postupak nad Centar bankom d.d. pa se broj banaka smanjio na 29.
Iako se broj banaka manje veličine kontinuirano smanjuje, zadržavanje njihovog broja na
relativno visokoj razini održalo je vrijednosti Herfindahl – Hirschmanova indeksa (HHI) i
dalje umjerenim.
![Page 16: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/16.jpg)
11
Grafikon 1. Herfindahl – Hirschmanov indeks (HHI)
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 5
HHI za imovinu u 2013. iznosio je 1440 što je za 0,9% više nego u 2012. Nešto znatnije je
porastao za dane kredite, za 1,3%, na 1468, a HHI za depozite blago se smanjio i bio je najniži
među tri promatrane vrijednosti. Smanjenje HHI-ja za depozite posljedica je razduživanja i
smanjivanja imovine dijela vodećih banaka, zbog čega je došlo i do blagog pada udjela prvih
pet banaka u ukupnoj imovini. Taj udio je zadržao vrlo visoku vrijednost i na kraju 2013.
iznosio je 74,4%. Isto tako udjeli preostalih promatranih grupa, upućivali su na znatnu
koncentriranost u bankovnom sustavu, što je prikazano na grafikonu ispod.
![Page 17: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/17.jpg)
12
Grafikon 2. Udjeli imovine, kredita i depozita najvećih banaka u ukupnoj imovini, kreditima
i depozitima svih banaka, na dan 31. prosinca 2013.
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 5
U Hrvatskoj je 14 banaka u domaćem vlasništvu, a njih 15 u većinskom vlasništvu stranih
dioničara. Pritom najveći broj banaka kontroliraju dioničari iz Austrije i Italije.
U 2013. godini banke su i dalje nastavile smanjivati broj zaposlenika i mrežu poslovnih
jedinica kako bi na taj način smanjili opće troškove poslovanja i ublažili negativna kretanja
u računu dobiti i gubitka.
3.2. BILANCA I IZVANBILANČANE STAVKE
3.2.1. IMOVINA
Na kraju 2013. ukupna imovina banaka iznosila je 397,9 milijardi kuna. U odnosu na 2012,
to je smanjenje od 2,1 milijardu kuna ili 0,5%.
![Page 18: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/18.jpg)
13
Tablica 1. Struktura imovine banaka , na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 9
Kao i dosad, kretanja u ukupnoj imovini banka, najvećim dijelom, bila su određena
kretanjima neto kredita s udjelom od 66,3%. Na kraju 2013. bili su manji za 4,1 milijardu
kuna, odnosno 1,5% u odnosu na 2012. godinu. Slaba kreditna aktivnost banaka bila je odraz
smanjene potražnje za kreditima i nesklonost banaka preuzimanju novih rizika.
U 2013. su ukupna ulaganja banaka u vrijednosne papire porasla za 871 milijardu kuna,
odnosno 2,0%, a njihov se udio u imovini banaka povećao za 11%. Taj porast zasnivao se na
trezorskim zapisima MF koji su porasli za 2,9 milijarde kuna ili 27,4%. Zamjetljiviji porast
na godišnjoj razini ostvarili su još jedino instrumrnti tržišta novca pod utjecajem porasta
komercijalnih zapisa i mjenica. Banke su smanjile ulaganja u obveznice za 3,3 milijarde kuna
ili 14,2%.
3.2.2. OBVEZE I KAPITAL
Banke su u 2013. godini zadržale gotovu istu razinu obveza kao i na kraju 2012., u iznosu od
342,3 milijarde kuna. Stopa smanjenja bila je manja od 0,1%.
![Page 19: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/19.jpg)
14
Tablica 2. Struktura obveza i kapitala banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i
postocima
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 13
Porast depozita stanovništva i trgovačkih društava, bio je dostatan za zadovoljenje skromnog
kreditnog porasta i nastavak razuživanja banaka. Ukupni depoziti na kraju 2013. iznosili su
282,2 milijarde kuna što je porast od 7,0 milijardi kuna ili 2,5%. Stopa porasta depozita
ostvarena u 2013. bila je najslabija u posljednjih 16 godina. Na kraju 2013. saldo primljenih
kredita iznosio je 41,5 milijardi kuna što je u odnosu na 2012. smanjenje za 5,9 milijardi
kuna. Promjena se odrazila na pad udjela primljenih kredita u ukupnim izvorima financiranja
s 14,4% na 12,6%, a u ukupnoj imovini na 10,4%. Osim primljenih kredita, visinom utjecaja
na pad ukupnih obveza utjecale su kamate, naknade i ostale obveze koje su u odnosu na 2012.
bile manje za 9,5%.
![Page 20: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/20.jpg)
15
Prvi put u zadnjih 15 godina je ukupan bilančani kapital banaka tijekom 2013. smanjen za
1,9 milijardi kuna, odnosno 3,2%. Na kraju godine iznosio je 55,5 milijardi kuna. Unatoč
tome udio kapitala u pasivi banaka ostao je relativno visok, 14,0%. Smanjenju kapitala
pridonijela je dobit tekuće godine koja je bila za 81,1% niža u odnosu na 2012. Isplata
dividend i izlazak jedne banke iz sustava imale su dodatni negativan utjecaj.
3.2.3. KLASIČNE IZVANBILANČNE STAVKE
Pad klasičnih izvanbilančnih stavki nastavlja se s iznimkom u 2011. u kojoj je zabilježen
porast.
Grafikon 3. Klasične izvanbilančne stavke banaka
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 15
Na kraju 2013. klasične izvanbilančne stavke iznosile su 51,2 milijardi kuna što je u odnosu
na prethodnu godinu smanjenje od 4,3 milijarde, odnosno 7,7%. Iako su se sve klasične
izvanbilančne stavke na godišnjoj razini smanjile, najviše je izraženo kroz izdane garancije,
za 2,8 milijardi kuna i revolving krediti za 1,0 milijardu kuna. Najveći pad zabilježen je kod
nepokrivenih akreditiva, koji su se smanjili skoro za četvrtinu. Svoj udio su jedino povećali
![Page 21: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/21.jpg)
16
okvirni krediti i obveze financiranja za 3,6 postotnih bodova. Na kraju godine su dosegnuli
45,6% svih klasičnih izvanbilančnih stavki.
3.3. ZARADA
3.3.1. RAČUN DOBITI I GUBITKA
U 2013. veoma su se snizile dobit i profitabilnost banaka. Snažan utjecaj na to su imale
izmjena propisa o klasifikaciji plasmana te najava ispitivanja kvalitete imovine europskih
banaka. Kriteriji profitabilnosti spustili su se na najnižu razinu od 1998. godine, a polovica
banaka je poslovala sa gubitcima.
Grafikon 4. Dobit banaka prije oporezivanja
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 17
Najveću promjenu u računu dobiti i gubitka banaka pokazao je kamatni prihod. On se osjetno
smanjio zbog utjecaja rasta poteškoća u naplati kredita. Banke su ukupno u 2013. godini
ostvarile 726,1 milijuna kuna dobiti što je 2,6 milijardi manje u odnosu na 2012.
![Page 22: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/22.jpg)
17
Tablica 3. Račun dobiti i gubitka banaka u milijardama kuna i postocima
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 18
Prema tablici gore vidi se da su troškovi ispravka vrijednosti i rezerviranja u 2013. bili viši
za 2,4 milijarde kuna, a gotovo 60% njihova porasta bilo je posljedica regulatornih promjena
iz listopada 2013. Operativni prihod banaka se smanjio za 3,1% zbog smanjenja neto prihoda,
isto kao i kamatni prihodi, koji su se smanjili za 7,6%, kao odraz pogoršanja naplativosti
plasmana u uvjetima slabog rasta kreditne izloženosti i sve nižih kamatnih stopa. Ključan
učinak na pad kamatnih prihoda imao je pad kamatnih prihoda od kredita, za 1,6 milijardu
kuna. I u 2013. godini banke su uspjele smanjiti opće administrativne troškove i amortizaciju
za 208,9 milijuna kuna. Bolje upravljanje troškovima znatno je ublažilo utjecaje nepovoljnog
kretanja kamatnih prihoda, odnosno pada kamatnih prihoda od kredita. Tako je u 2013.
ostvaren neto prihod iz poslovanja u iznosu od 6,9 milijardi kuna, a stopa njegovog smanjenja
bila je relativno mala u odnosu na 2012. Sustav kao cjelina držao je dobru razinu operativne
profitabilnosti, ali je ipak deset banaka iskazalo negativan neto prihod tj. u tim bankama
razina neto prihoda nije bila dovoljna za pokriće općih troškova poslovanja.
![Page 23: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/23.jpg)
18
3.3.2. POKAZATELJI PROFITABILNOSTI
U 2012. godini došlo je do pada pokazatelja profitabilnosti, a u 2013. pad je bio još veći.
Pokazatelji profitabilnosti spustili su se na najnižu razinu još od krizne 1998.
Grafikon 5. Profitabilnost prosječne imovine (ROAA) i profitabilnost prosječnog kapitala
(ROAE) banaka
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 22
Prema grafikonu iznad vidljivo je da je profitabilnost prosječne imovine (eng. ROAA)
iznosila 0,2%, a profitabilnost prosječnog kapitala (eng. ROAE) 0,9%. Pad profitabilnosti u
2013. godini bio je posljedica rasta troška rizika, a zatim i smanjenje neto kamatne marže.
U 2013. godini banke nisu uspjele poboljšati troškovnu efikasnost unatoč naporima
uloženima u smanjivanje visine oćih troškova poslovanja. Omjer općih troškova poslovanja
i operativnog prihoda pogoršao se pod utjecajem smanjenja operativnog prihoda. U 2012.
iznosio je 51,8%, a zatim je porastao na 52,0% u 2013., što je vidljivo na grfikonu dolje.
![Page 24: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/24.jpg)
19
Grafikon 6. Troškovna efikasnost banaka
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 23
3.4. KREDITNI RIZIK
3.4.1. KREDITI
U odnosu na 2012. banke su povećale iznos danih kredita za 3,0 milijarde kuna pa su krediti
na kraju 2013. iznosili 286,9 milijardi kuna. Na visinu godišnje stope rasta utjecale su tečajne
promjene.
![Page 25: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/25.jpg)
20
Tablica 4. Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 29
Razina kredita trgovačkim društvima ostala je gotovo nepromjenjena u odnosu na 2012. U
2013. porasli su samo krediti javnim trgovačkim društvima dok su se krediti ostalim
![Page 26: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/26.jpg)
21
trgovačkim društvima smanjili. Prema namjeni kredita najveće smanjenje je vidljivo kod
kredita za investicije, građevinarstvo i financiranje izvoza.
Izuzmu li se krediti dani stanovništvu, djelatnost građevinarstva je bankama i dalje naveći
izvor rizika. Na kraju 2013. na kreditne djelatnosti građevinarstva odnosilo se 24,7% ukupnih
kredita danih trgovačkim društvima.
Grafikon 7. Struktura kredita banaka po djelatnostima, na dan 31. Prosinca 2013.
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 30
Na kraju 2013. 73,8% ukupnih kredita bilo je odabrano u stranim valutama i u kunama s
valutnom klauzulom. Najveći dio ukupnih kredita odnosio se na kredite u eurima ili u kunama
s valutnom klauzulom u eurima, 64,2%. Zatim su slijedili krediti u kunama 26,2% te krediti
u švicarskim francima ili u kunama s valutnom klauzulom u švicarskim francima 8,8%. Na
sve ostale valute odnosilo se manje od 0,8% ukupnih kredita.
Smanjenje kredita u sektoru stanovništva za 2,6 milijardi kuna ili 2,1% bilo je rezultat pada
svih važniji vrsta kredita osim gotovih i nenamjenskih. Važan utjecaj na ukupno kretanje u
![Page 27: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/27.jpg)
22
2013. imalo je smanjenje stambenih kredita za više od 1,6 milijardi kuna, a zatim osjetno
smanjenje kredita za kupnju automobila za 1,0 milijardu kuna.
Dvije vrste kredita nastavile su dominirati kod sektora stanovništva. Stambeni krediti i dalje
imaju vodeću ulogu u vrsti kredita s udjelom od 46,6%. Povećanjem iznosa gotovinskih
nenamjenskih kredita povećao se udio u strukturi kredita stanvništva na 30,1%.
3.5. LIKVIDNOSNI RIZIK
3.5.1. IZVORI FINANCIRANJA
Ukupni izvori financiranja banaka na kraju 2013. iznosili su 329,0 milijardi kuna. U odnosu
na 2012. to je povećanje za 0,3%. Taj porast bio je posljedica promjene tečaja kune pa su
ukupni izvori smanjeni za 0,4%, uzevši u obzir te utjacaje.
Tablica 5. Struktura izvora financiranja banaka, na kraju razdoblja, u postocima
Izvor: Bilten o bankama, 2014, p. 34
Proces razduživanja banaka u protekloj godini se u najvećoj mjeri odnosio na smanjivanje
obveza prema većinskim stranim vlasnicima i povrat kredita domaćim financijskim
institucijama. Banke su smanjile sve vrste izvora primljenih od većinskih stranih vlasnika.
Visinom smanjnjenja prednjačili su primljeni krediti koji su se smanjili za 3,7 milijardi kuna,
odnosno 15,7%. Banke su se gotovo cijelu 2013. razduživale i na domaćem međubankovnom
tržištu. Omjer kredita i depozita u 2013. pao je za 3,8 postotnih bodova na 93,3.
![Page 28: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/28.jpg)
23
4. ANALIZA OMEĐIVANJA PODATAKA (eng. DEA)
Analiza omeđivanja podataka (AOMP) je skup modela i metoda zasnovanih na
matematičkom modeliranju. Pristup analize omeđivanja podataka omogućava pretvorbu
višetrukih inputa u višestruke outpute. Podaci o korištenim inputima i outputima se
uvrštavaju za sve promatrane donositelje odluke (DO) u linearni program koji predstavlja
odabrani model analize omeđivanja podataka. Na taj način se ocjenjuje efikasnost pojedinog
DO unutar skupa promatranih DO.
Posljednjih godina korištenje analize omeđivanja podataka je vrlo često i koristi se u
industriji, trgovini, ekonomiji i slično. Analiza omeđivanja podataka otvara mogućnosti
korištenja u slučajevima u kojima je to ostalim metodama bilo nemoguće zbog složene
prirode veze između inputa i outputa. Od sredine osamdesetih godina analiza omeđivanja
podataka postala je vrlo popularna u mjerenju učinkovitosti u bankarskoj industriji o čemu
su pisali Sherman i Gold 1985., Ferrier i Lovell 1990. Leibenstein i Maital, 1992., tvrdili su
da je ova metoda vrhunska za mjerenje sveukupne tehničke neučinkovitosti.
Prema Cooperu, Seifordu i Toneu (2000.) AOMP se koristi također i kao dopuna novim
uvidima u aktivnosti koje su prije toga bile evaluirane nekom drugom metodom. Kao primjer
se mogu navesti studije sustavnog vrednovanja uz pomoć AOMP kojima su identificirane
mnoge neefikasnosti najprofitabilnijih poduzeća u kojima je osnovni kriterij vrednovanja bio
profit. Time se omogućio bolji sustav vrednovanja u mnoštvu studija iz prakse. Primjena
AOMP se također predlaže u preispitivanju efikasnosti vođenja banaka prije i nakon procesa
udruživanja.
Analiza omeđivanja podataka pojavila se prvi puta 1978. godine. Odmah je na mnogim
poljima prepoznata kao izvrsna i lako primjenjiva metoda za modeliranje operativnih procesa
u evaluaciji učinkovitosti. Zhu (2002.) je omogućio mnoštvo modela AOMP-inih
proračunskih tablica koje se mogu koristiti u ocjeni izvođenja i prilikom sustavnog
vrednovanja. Charnes, Cooper i Rhodes u svom radu iz 1978. opisuju analizu omeđivanja
![Page 29: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/29.jpg)
24
podataka kao model matematičkog programiranja primjenjiv na opažajnim podacima koji
omogućuje novi način stjecanja empirijske procjene relacija kao što je produktivna funkcija
ili efikasno produktivne vjerojatnosne podloge koji predstavljaju potporne stupove
ekonomije.
Analiza omeđivanja podataka umjesto da se nastoji prilagoditi regresijskoj ravnini koja
prolazi kroz centar podataka kao što je to slučaj u statističkoj regresiji promatra se primjerice
jedna razina po dijelovima linearne funkcije vrijednosti koje se nalaze na vrhu opažanja.
Prednost AOMP metode je u tome što za određivanje efikasnosti jedinice odlučivanja nije
potrebno eksplicitno odrediti funkcijsku ovisnost između inputa i outputa kao što je to u
linearnim i nelinearnim regresijskim modelima.
4.1. POJAM EFIKASNOSTI
Za ekonomiste efikasnost je odnos između cilja i sredstva. Ako je situacija neučinkovita,
tvrdi se da su se željeni ciljevi mogli postići s manje uloženih sredstava. “Manje” i “više” u
tom kontekstu nužno se odnosi na manje i više vrijednosti. Dakle, ekonomska efikasnost ne
mjeri odnos između fizikalnih veličina ciljeva i sredstava, nego odnos između vrijednosti
cilja i sredstva.
4.1.1. ANALIZA OMEĐIVANJA PODATAKA - STANDARD ZA EFIKASNOST
AOMP je zasnovana na pojmu efikasnosti koja je korištena u inženjeringu i prirodno-
znanstvenom istraživanju. Ta tehnička efikasnost je definirana kao omjer količine posla koji
može obaviti neki stroj u odnosu utrošene energije uložene u proces. Koncept tehničke i
ekonomske efikasnosti je različit i nije odmah primjenjivan u ekonomske svrhe prilikom
računanja, što proizlazi iz predpostavke da će output biti veći od inputa zbog dodane
vrijednosti u proizvodnji. Ipak, standardna ekonomska efikasnost koja je slična tehničkoj
može biti definirana i korištena za usporedbu relativne efikasnosti i ekonomskih entiteta. Na
primjer, poduzeće može biti efikasno u odnosu na drugo ako proizvodi barem jednaku
![Page 30: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/30.jpg)
25
količinu outputa s manje inputa ili više outputa s istom ili manjom količinom inputa. Svako
poduzeće smatra se tehnički efikasno ako ne može povećati output ili smanjiti input bez
smanjivanja drugih outputa ili povećanja drugih inputa. Nešto širi koncept ekonomske
efikasnosti je kada poduzeća pronađu kombinaciju inputa koji omogućuju proizvodnju
željene razine outputa uz minimalne troškove. Prema Bankeru i Maindirattu (1988) to se
zove predviđena efikasnost zato što kod maksimiziranja dobiti poduzeće mora raspodijeliti
svoja sredstva tako da tehnička stopa zamjene bude jednaka omjeru cijene i resursa.
4.1.2. ANALIZA OMEĐIVANJA PODATAKA I TEHNIČKA EFIKASNOST
U mikroekonomiji mogućnost proizvodnje se sastoji od kombinacije inputa i outputa koji
proizlaze iz tehničke efikasnosti. Funkcija proizvodnje je matematički izraz za postupak koji
transformira inpute u outpute. Prema tome, ona definira granicu proizvodne mogućnosti. Na
primjer kao dobro poznata Cobb-Douglasova funkciji proizvodnje
gdje je maksimalni output za danu količinu dva inputa: kapital i rad . Iako sva poduzeća
proizvode isto dobro ( ) sa istom tehnologijom i definiranom količinom 1, ona mogu
svejedno koristiti drugačije kombinacije rada i kapitala za proizvodnju različitih razina
outputa. Ipak, sva poduzeća čije kombinacije inputa i outputa leže na granici proizvodnje
definirane količine 1 nazivaju se tehnički efikasna.
AOMP pruža sličan pojam efikasnosti. Glavna razlika je u tome što kod AOMP granica
proizvodnje nije definirana nekim brojem kao gore naveden primjerice 1, nego je ostvarena
iz stvarnih podataka za promatrano poduzeće. Prema tome, rezultat efikasnosti za određeno
poduzeće kod AOMP nije definiran prema apsolutnim standardima.
U mikroekonomskoj analizi, efikasna proizvodnja je definirana prema tehnološkim odnosima
s pretpostavkom da poduzeće posluje efikasno. Da li poduzeća imaju ili nemaju pristup istoj
tehnologiji, pretpostavka je da rade na granici mogućnosti njihove relevantne proizvodnje,
![Page 31: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/31.jpg)
26
stoga su po definiciji tehnički efikasna. Kao rezultat, mnogo od mikroekonomske teorije
ignorira pitanje koje se tiče tehnološke neefikasnosti.
AOMP pretpostavlja da sva poduzeća imaju istu neodređenu tehnologiju koja definira
njihove proizvodne mogućnosti. Cilj AOMP je definirati koja poduzeća posluju na granici
efikasnosti, a koja ne. Prema tome AOMP dijeli inpute i outpute poduzeeća na efikasne i
neefikasne kombinacije. Efikasna input-output kombinacija prinosa implicitne granice
proizvodnje je procijenjena za kombinaciju inputa i outputa svakog poduzeća. Ako input-
output kombinacija poduzeća leži na granici AOMP, smatra se da poduzeće posluje efikasno.
Isto tako, ako se input-output kombinacija nalazi izvan AOMP, posuzeće se smatra
neefikasnim.
Odnos između AOMP i ekonomske proizvodnje najjednostavnije se može prikazati sljedećim
grafikonom prema kojem poduzeće koristi jedan input za proizvesti jedan output.
![Page 32: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/32.jpg)
27
Grafikon 8. Odnos AOMP i ekonomske proizvodnje
Izvor: Data envelopment analysis and commercial bank performance: A primer with
applicationsto Missouri banks, 1992, p. 34
U primjeru je šest poduzeća čiji su inputi označeni sa x, a output sa y. Njihove input-output
kombinacije označeni su (s = 1,2,3,…6). Dok je kombinacija inputa i outputa granične
proizvodnje označena sa , efikasna granična proizvodnja je prikazana
povezanom crtom. Prema AOMP i su neefikasni zato što oni leže izvan granice. Isto
tako je neefikasan jer isti output se može proizvesti s manje inputa.
![Page 33: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/33.jpg)
28
4.1.3. ANALIZA OMEĐIVANJA PODATAKA I EKONOMSKA EFIKASNOST
Ekonomska efikasnost koristi se prilikom navođenja mnoštva povezanih pojmova. Radi se o
korištenju resursa na način da se maksimizira produktivnost dobara i usluga. Promatrani
sustav može se nazvati ekonomski efikasnim ukoliko (Baumol i Blinder, 2007, p. 264)
· niti jedan akter ne može funkcionirati bolje, a da istovremeno ne pogorša
funkcioniranje drugog aktera u sustavu koji se promatra
· ne može se ostvariti više outputa ukoliko se ne poveća količina inputa
· dobit proizvodnje se ostvaruje uz najmanji trošak po jedinici.
Ove tri definicije nisu ekvivalentne, ali su prožete idejom da se ne može postići više od
trenutnog ukoliko su svi dostupni resursi iskorišteni.
4.1.4 MJERENJE EFIKASNOSTI
Tehnike mjerenja efikasnosti mogu se podijeliti u dvije grupe ovisno o procijeni funkcije
proizvodnje. Tu spadaju statistička regresijska analiza, metoda stohastičkih granica te analiza
omeđivanja podataka koja predstavlja neparametarske metode za razliku od prethodne dvije
navedene metode koje spadaju u parametarske modele. Uspoređujući analizu omeđivanja
podataka i regresijsku analizu dolazi se do zaključka da su te dvije metode imaju potpuno
različite pristupe. Razlika je u tome što se regresijskom analizom na osnovu nezavisnih
varijabli procijenjuju prosječne vrijednosti zavisnih varijabli, među kojima postoji funkcijska
zavisnost, a koje su temelj za računanje efikasnosti. Kod analize omeđivanja podataka
potrebe za funkcionalnom ovisnošću nema te se formira eksperimentalana granica efikasnosti
na temelju podataka o donositeljima odluke koji ulaze u analizu. AOMP se koncentrira na
individualna opažanja zato što za svaku promatranu jedinicu rješava problem linearnog
programiranja, dok regresijska analiza optimizira kroz sve DO i koristi se u slučajevima kada
dolazi do zanimanja za opća obilježja. Nasuprot tome, AOMP se koristi kada se promatrana
jedinica uspoređuje s ostalim jedinicama koje koriste iste inpute i outputete joj nije poteškoća
obraditi problem višestrukih inputa/outputa relativno jednostavnim matematičkim
postupcima te pritom omogućiti uočavanje uzroka i dosega neefikasnosti.
![Page 34: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/34.jpg)
29
Osnovna prednost AOMP je to što ne traži funkcionalnu vezu za inpte i outpute iako se
pretpostavlja da ta veza postoji. Najveći nedostatak te metode je osjetljivost na ekstremna
opažanja i slučajne pogreške, ali i to da su efikasne jedinice međusobno neusporedive jer su
sv efikasne i ne postoje efikasnije.
Analiza omeđivanja podataka predstavlja model analize multifaktorske produktivnosti za
mjerenje relativnih efikasnosti homogenog skupa jedinica odlučivanja. Pokazatelj efikasnosti
u slučaju višestrukih inputa i outputa definira se kao (Jardas Antonić, 2011, p. 84)
Analiza omeđivanja podataka koristi linearno programiranje za izračunavanje ljuske koja
obavija sve dobivene vrijednosti (točke), spajajući pritom najefikasnija opažanja. Udaljenost
između ovojnice i opažanja izračunava se kako bi se omogićilo mjerenje tzv. Ferellove
tehničke efikasnosti.
Jedan od zahtjeva kod analize omeđivanja podataka je da vrijednosti ne smiju biti
negativne, ali u praksi se događa suprotno. U velikom broju slučajeva vrijednosti inputa i
outputa imaju negativne vrijednosti.
Uz predpostavku da su i pomaknuti za i , retrospektivno, postoji skup
novih vrijednosti i
Granica efikasnosti razapeta je jedinicama čija je vrijednost od . Za novonastali model
varijabilnih prinosa vrijedi da je
![Page 35: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/35.jpg)
30
Granica efikasnosti u slučaju kada se i zamijene s i retrospektivno ostaje ista
stoga se dolazi do zaključka da se model varijabilnih prinosa može nositi s problemom
negativnih podataka.
Inputu orijentirane optimalne vrijednosti modela varijabilnih prinosa invarijantne su na
promjenu output dok su output orijentirane vrijednosti invarijantne na promjenu inputa.
Ukoliko postoje negativne vrijednosti i podataka inputa i podataka outputa može se koristiti
bilo koji od navedena dva modela varijabilnih prinosa. Kada se negativne vrijednosti
podataka transformiraju u pozitivne, granica efikasnosti u modelima varijabilnih prinosa
ostaje nepromjenjena.
Definicija 4.8 (Definicija translatorne invarijantnosti) (Cooper, W. et al. 2006, p.97)
Za bilo koji dani problem, kaže se da je AOMP model translatorno invarijantan ako
pomicanjem (translacijom) početnih vrijednosti inputa/outputa rezultira novim problemom
koji ima isto optimalno rješenje (za oblik ovojnice) kao i početni.
4.2. OSNOVNI MODELI ANALIZE OMEĐIVANJA PODATAKA
Analiza omeđivanja podatka određuje empirijsku granicu efikasnosti omeđujući inpute
odozdo, a outpute odozgo, a zato što je određuju postojeći donositelji odluke, granica
efikasnosti je ostvariv cilj kojem moraju težiti neefikasni DO. Oni postižu efikasnost
projekcijom na efikasnu granicu. Tako se AOMP bazira na ekstremnim opažanjima,
uspoređujući svaki DO samo s najboljima.
Težine inputa i outputa određuju se primjenom metode na način koji pridružuje skup
najpovoljnijih težina svakom DO. Pojam najpovoljniji znači da je rezultirajući omjer inputa
![Page 36: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/36.jpg)
31
i outputa za svaki DO maksimiziran u odnosu na sve ostale DO kada su te težine pridružene
pripadajućim inputima i outputima za svakog DO (Rabar, 2010, p. 514).
Iako se radi o jednostavnoj metodi, postoji nekoliko modela unutar AOMP koji se koriste u
određenim situacijama s obzirom na svoje zahtjeve. U ovom radu bit će opisana dva modela
i to CCR (Charnes-Cooper-Rhodes) model koji se koristi u slučajevima konstantnih prinosa
i BCC (Banks-Charnes-Cooper) model koji se koristi u slučajevima varijabilnih prinosa.
4.2.1. CCR MODEL 1
CCR model jedan je od osnovnih modela u AOMP koji je nastao 1978. godine. Nazvan je
prema početnim slovima prezimena svojih utemeljitelja Charnesa, Coopera i Rhodesa. Model
se zasniva na predpostavci konstantnog prinosa. To znači da izvedivost aktivnosti (X, Y)
povlači izvedivost aktivnosti (tX, tY) za svaki pozitivan broj t. Granica efikasnosti takvog
modela može se prikazati na primjeru jednog inputa i jednog outputa kao što je na grafikonu
ispod.
1 Definicije i teoremi u radu preuzeti su iz knjige Cooper, W. et al. 2006, Introduction to Data Envelopment
Analysis and Its Uses, Springer
![Page 37: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/37.jpg)
32
Grafikon 9. Prikaz granice efikasnosti CCR modela
Izvor: Ocjenjivanje efikasnosti poslovanja hrvatskih bolnica metodom analize omeđivanja
podataka, 2010, p. 515
Prema modelu za svakog DO formira se virtualni input i virtualni output, uz pomoć težina
inputa ( ) i outputa ( ).
Optimalne težine se zatim pokušavaju odrediti korištenjem linearnog programiranja tako što
će se maksimizirati njihov omjer. One mogu varirati od jednog do drugog DO čime se dolazi
do zaključka da su težine u AOMP izvedene iz podataka, a ne fiksirane unaprijed. Svakoj
jedinici dodijeljuje se najbolji skup težina s vrijednostima koje variraju od jedinice do
jedinice.
Ocjena relativne efikasnosti promatranog postiže se rješavanjem dolje
prikazanog problema razlomljenog programiranja, kako bi se dobile vrijednosti za težine
inputa te vrijednosti težina outputa označene s koje
predstavljaju varijable traženog problema.
![Page 38: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/38.jpg)
33
Uz ograničenje
Ograničenja osiguravaju da omjer virtualnog outputa nasuprot omjera virtualnog inputa ne
smiju prelaziti 1 za svakog . Cilj je steći vrijednost težine i koje maksimiziraju
omjer koji je bio ocjenjivan. Uz postavljena ograničednja, optimalna vrijednost koja se
može dobiti za * je najviše 1. Matematički, ograničenje nenegativnosti (4.3) za uvjete
razlomka o pozitivnoj vrijednostu postavljene u (4.2).
U sljedećem koraku će se prethodni problem razlomljenog programiranja zamijeniti
problemom linearnog programiranja .
Uz ograničenje
![Page 39: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/39.jpg)
34
TEOREM 4.1 Problem razlomljenog programiranja ekvivalentan je problem linearnog
programiranja .
TEOREM 4.2 Optimalne vrijednosti maksimuma * u (4.1.) i (4.5) nezavisne su od
mjernih jedinica inputa i outputa pod uvjetom da su te jedinice jednake za svakog DO.
Tim teoremom objašnjava se da ukoliko se određena jedinica inputa ili outputa koristi za
jednog DO tada se ta ista mjerna jedinica mora koristiti i za ostale DO.
Pretpostavi li se da postoji optimalno rješenje problema koje će se predstaviti s
gdje su vrijednosti s ograničenjima danima u (4.8) i (4.9), može se
identificirati da li se CCR efikasnost može postići na način opisan sljedećom definicijom.
Definicija 4.3 (CCR efikasnost)
1. je CCR efikasan ako je i ako postoji barem jedno optimalno rješenje
za koje vrijedi i .
2. U suprotnom je CCR neefikasan.
Iz toga slijedi da CCR neefikasnost zanči da je ili i barem jedan element
jednak nuli za svako optimalno rješenje .
Promatra li se slučaj u kojem je tj. koji je CCR neefikasan, mora postojati barem
jedan DO u (4.7) za koji će težina proizvesti jednakost lijeve i desne strane dok se u
protivnom vrijednost može povećati. Neka je skup skup takvih za koji je
![Page 40: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/40.jpg)
35
Podskup skupa koji se sastoji od CCR efikasnih rješenja DO naziva se referentni skup
ili skupina ravnopravnih sudionika. Skup dobiven spajanjem elemenata iz naziva se
granica efikasnosti.
4.2.1.1. CCR MODEL I DUALNI PROBLEM
Dualni problem problema izražen je realnom varijablom i varijablama nenegativnog
vektora
uz ograničenja
Iz ograničenja se vidi da u slučaju kada je , uređeni par pokazuje bolje
rezultate nego . U skladu s time definiraju se dopunske varijable i
koje se interpretiraju kao višak inputa i manjak outputa. Za njihvo otkrivanje
potrebno je provesti dvofazni postupak. U prvoj fazi minimizira se dok se u drugoj fazi
maksimizira zbroj viškova inputa i manjkova outputa uz korištenje optimalne vrijednosti
funkcije cilja prve faze
uz ograničenja
gdje je jedinični vektor tako da je i .
Funkciju cilja (4.15) može se zamijeniti zbrojem viškova inputa i manjkova outputa oblika
![Page 41: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/41.jpg)
36
gdje težine i predstavljaju pozitivne vektore.
Definicija 4.4 (referentni skup)
Za neefikasni definira se njegov referentni skup zasnovan na rješenju dobivenom
nakon prve i druge faze sa
Optimalno rješenje se može izraziti u obliku:
Navedene relacije sugeriraju da efikasnost od za može biti dosegnuta ako se
vrijednosti inputa smanje proporcionalno s omjerom i ako se uklone viškovi inputa
zabilježeni sa , a vrijednosti outputa povećaju manjkovima outputa u . Opisano
poboljšanje može se izraziti sljedećom formulom pod imenom CCR projekcija:
![Page 42: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/42.jpg)
37
4.2.1.2. OUTPUT - USMJERENI MODEL
Do sada se pisalo o input – usmjerenom modelu čiji cilj je bio minimizirati inpute kako bi se
ostvarila barem zadana razina outputa. Suprotno njemu output – usmjereni model pokušava
maksimizirati outpute korištenjem jednake ili manje količine inputa.
Za ocjenu relativne efikasnosti u modelu CCR usmjerenom na outpute koristi se
linearnim programom
uz ograničenja
Za otkrivanje mogućih viškova inputa i manjkova outputa za također se koristi
dvofaznim postupkom koji se od prethodnog razlikuje u tome što optimalna vrijednost
funkcije cilja sada predstavlja recipročnu vrijednost iznosa efikasnosti, a za neefikasnog
istovremeno i faktor povećanja vektora outputa na Dopunske varijable
definiraju se sa:
Dualni problem od je izražen modelom u kojem varijable predstavljaju vektori i
:
uz ograničenja
![Page 43: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/43.jpg)
38
TEOREM 4.5
Neka je optimalno rješenje dano s tada se optimalno rješenje output –
usmjerenog modela dobiva iz:
To ukazuje na svojstvo da se rješenje za output – usmjereni CCR model može dobiti iz
rješenja inputu – usmjerenog CCR modela.
4.2.2. BCC MODEL2
BCC model koristi se u slučaju rastućeg ili opadajućeg prinosa kod kojeg proporcionalno
povećanje inputa rezultira više ili manje nego proporcionalnim povećanjem output, dakle
radi se o varijabilnom prinosu.
BCC model usmjeren na inpute razlikuje se od CCR modela istog usmjerenja samo u
dodatnom ograničenju . S obzirom da je postavljeno i ograničenje za sve
, nametnut je uvjet konveksnosti na dopustive načine na koje se DO može konbinirati.
Slično je i kod BCC modela usmjerenog na outpute s dodatnim ograničenjem .
Funkcija cilja koja predstavlja iznos efikasnosti označuje se sa , a referentni skupovi se
označuju kao i kod CCR modela.
2 Definicije i teoremi u radu preuzeti su iz knjige Cooper, W. et al. 2006, Introduction to Data Envelopment
Analysis and Its Uses, Springer
![Page 44: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/44.jpg)
39
Zbog dodatnog ograničenja granica efikasnosti kod BCC modela razlikuje se od one u CCR
modelu. To je prikazano na slici ispod na primjeru jednog inputa i jednog outputa. Budući da
je svaki neefikasni DO bliži svojoj BCC projekciji više nego CCR, BCC efikasnost lakše je
ostvariva, a iznosi efikasnosti uz model BCC nikad nisu niži od onih u modelu CCR bez
obzira na odabrano usmjerenje.
Grafikon 10. Prikaz granice efikasnosti BCC modela
Izvor: Ocjenjivanje efikasnosti poslovanja hrvatskih bolnica metodom analize omeđivanja
podataka, 2010, p. 519
Prema modelu usmjerenom na inpute entitet E dostiže efikasnost projekcijom u točku R, a
prema modelu usmjerenom na outpute projekcijom u točku T. Entitet E može dosegnuti
efikasnost projekcijom u bilokoju točku na granici efikasnosti između točaka R i T ako se
korist kombinacijom dvaju usmjerenja.
Prema modelu BCC usmjerenom na inpute entitet F dostiže efikasnost u dvije faze. U prvoj
fazi se inputi maksimalno proporcionalno smanjuju pomakom u točku F'. Ona se nalazi na
neefikasnom dijelu granice pa ju je moguće poboljšati pomakom u točku D. Time se uklanja
manjak outputa bez pogoršanja prije postignute vrijednosti inputa, a to je druga faza. Slično
je i u modelu usmjerenom na outpute, gdje entitet C dostiže efikasnost maksimalnim
![Page 45: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/45.jpg)
40
proporcionalnim povećanjem outputa (pomak u točku C') i uklanjanjem viška inputa bez
pogoršanja prije postignute vrijednosti output (pomak u točku B).
Definicija 4.6 (BCC-efikasnost)
Ako optimalno rješenje dobiveno u dvofaznom procesu za model
zadovoljava i nema dopunskih varijabli , tada se naziva
BCC-efikasnim, a u protivnom BCC-neefikasnim.
Input orijentiran BCC model ocjenjuje efikasnost za rješavanjem
sljedećeg linearnog programa:
uz ograničenja
Dualni problem u multiplikatorskoj formi pripadnog izražen je kao:
uz ograničenja
Razlika u CCR i BCC modelu očituje se u slobodnoj varijabli , koja predstavlja varijablu
duala udruženu s ograničenjem koje se ne pojavljuju u CCR modelu.
![Page 46: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/46.jpg)
41
Primarni program se rješava dvofaznom procedurom kao i u CCR modelu. U prvoj
fazi se minimizira vrijednost , nakon čega se u drugoj fazi maksimizira suma viškova
inputa i manjkova outputa, zadržavajući pritom . Povezanost između ocjenjenih
vrijednosti dobivenih CCR i BCC modelima uočava se u tome što je dopustivo područje za
podskup dobivenog područja CCR modela iz čega slijedi da nije manji od
optimalne vrijednosti cilja .
Definicija 4.7 (Referentni skup)
Za BCC neefikasnog definira se njegov referntni skup , temeljen na optimalnom
rješenju kao:
Ukoliko se dobije više optimalnih rješenja, može se izabrati bilokoje da bi se utvrdilo:
4.3. PREDNOSTI I NEDOSTACI ANALIZE OMEĐIVANJA PODATAKA
Svaka metoda ima svoje prednosti i nedostatke. Najčešće prednosti i nedostaci koji se
spominju kod AOMP su (Jardas Antonić, 2005, p.123):
Prednosti analize omeđivanja podataka:
· ne zahtjeva eksplicitno određivanje matematičke forme za formiranje funkcije
proizvodnje
![Page 47: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/47.jpg)
42
· dokazano je korisna prilikom otkrivanja odnosa koji ostaju nepokriveni za ostale
metodologije
· sposobna je za rukovanje višestrukim inputima i outputima
· izvori neefikasnosti mogu se analizirati i kvantificirati za svaku evaluiranu jedinicu
· metoda daje projekcije na temelju kojih relativno neefikasne jedinice mogu poboljšati
svoje poslovanje
· ne traži specifikaciju težina već ih metoda sama izračunava
Nedostaci analize omeđivanja podataka:
· rezultati su osjetljivi na odabir inputa i output
· broj inputa i output je ograničen brojem DO koje ulaze u analizu
· broj efikasnih jedinica na granici ima tendenciju rasti s količinom varijabli inputa i
outputa
Navedeni nedostaci mogu se izbjeći kombiniranjem dvije ili više metoda.
![Page 48: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/48.jpg)
43
5. ANALIZA
Ocjenom efikasnosti obuhvaćeno je 28 donositelja odluke, a to su banke u Republici
Hrvatskoj. Analizom omeđivanja podataka određena je, prema odabranim kriterijima, razina
njihove relativne efikasnosti.
5.1. ODABIR INPUTA I OUTPUTA
Banke raspolažu velikim brojem podataka pa će se oni pokušati pretvoriti u kvalitetne
informacije kako ih najbolje iskoristiti za povećanje efikasnosti poslovanja. Prvi korak u
izradi modela za ocjenu rada banke je odabir onih rezultata rada (outputa) koji odražavaju
željene ciljeve i glavnih resursa (inputa) koji se pritom koriste. Između njih se moraju
odabrati oni koji najbolje prikazuju proces koji se ocjenjuje i koji daju pravu sliku ukupnog
poslovanja. To je, uz odabir modela, jedini element unošenja subjektivnosti u AOMP, što je
osnovno ograničenje u njezinoj primjeni kao alata odlučivanja.
Uz navedeno, treba voditi računa o odnosu broja varijabli inputa i outputa i broju jedinica
koje se analiziraju da bi rezultati analize bili što bliži stvarnosti. Iako ne postoji točno
definirano pravilo, broj jedinica morao bi biti najmanje 3-5 puta veći od ukupnog broja
varijabli inputa i outputa.
Osim što ukazuju na aktualno stanje i omogućuju praćenje kretanja pojedinih sastavnica,
financijski pokazatelji su prijeko potrebni za ocjenu funkcioniranja i učinkovitosti
bankarskog sustava i osnova su planiranja. Za ovo istraživanje odabrano je ukupno sedam
pokazatelja. Za svaku su banku u analizu uvrštena tri istovrsna inputa:
kamatni troškovi
troškovi od provizija i naknada
ostali operativni troškovi
i četiri istovrsna outputa:
![Page 49: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/49.jpg)
44
kamatni prihodi
prihodi od provizija i naknada
ostali operativni prihodi
dobitak (gubitak)
Razlozi za odabir navedenih pokazatelja su sljedeći. Najznačajniji prihodi u računu dobiti i
gubitka banke su kamatni prihodi koji se ostvaruju na odabrene kredite, ali istodobno banka
je dužna plaćati kamatu na prikupljene depozite te su u tom smislu najznačajniji rashodi,
rashodi od kamata tj. ukupni kamatni troškovi. Osim prikupljanja depozita i odobravanja
kredita kao treća karakteristika se navodi da su banke institucije platnog prometa. Na temelju
obavljene usluge prijenosa novca s računa na račun banka ostvaruje prihode i troškove od
nakanada i provizija. Pod ostale operativne troškove i prihode podrazumijevaju se
administrativni prihodi i troškovi te amortizacija.
5.2. EMPIRIJSKI PODACI ZA ANALIZIRANE BANKE
U daljnjoj analizi za svaku od 30 promatranih banaka koristit će se podaci o odabranim
inputima i outputima u tisućama kuna objavljenima u Biltenu o bankama za 2014. godinu.
koji se odnose na polugodišnje razdoblje do 30.6.
Tablica 6. Izvorni empirijski podaci
u tisućama kuna
30.6.2014.
kamatni
prihodi
kamatni
troškovi prihodi
od
provizij
a i
naknada
troškovi od
provizij
a i
naknada
ostali
operativni
prihodi
ostali
operativn
i troškovi
dobitak(
gubitak)
BPC 70,757 32,681 4,129 1,526 51 2,670 -41,475
Kovanica 37,388 19,723 2,990 653 0 2,326 -7,135
BSD 15,658 6,213 1,711 342 37 959 137
BKS 27,901 10,383 2,670 667 504 857 1,538
Croatia 67,238 37,936 5,102 2,238 2,853 2,361 580
Erste 1,337,458 608,606 245,524 62,635 70,515 74,380 114,556
![Page 50: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/50.jpg)
45
HPB 431,485 178,281 237,499 156,046 10,640 15,899 34,450
HYPO 600,353 339,376 117,293 22,328 16,802 22,623 9,995
IMEX 67,027 37,966 9,875 883 24 2,288 10,932
IKB 59,466 24,933 12,925 1,726 882 3,461 5,100
Jadranska 62,097 42,163 6,932 1,582 1,277 3,783 -22,413
KABA 42,033 21,437 8,912 3,459 1,416 2,574 -10,623
KENT 30,330 13,161 3,046 1,144 744 1,227 -4,021
Kreditna
banka Zg
110,133 68,598 13,147 4,238 705 4,786 10,417
NAVA 5,213 5,455 603 334 2 246 -51,832
OTP 322,873 122,572 68,893 14,627 2,849 16,065 21,046
Partner 44,750 23,376 3,954 1,199 1,511 1,137 1,564
Podravska 75,094 33,525 16,899 5,743 3,046 6,209 1,829
Primorska 5,997 3,850 1,217 515 43 228 -2,366
PBZ 1,560,310 503,272 382,439 136,531 37,338 83,359 342,239
RBA 769,842 243,720 236,586 66,688 21,721 23,910 182,613
Samoborska 8,770 4,319 1,965 853 192 545 -159
SBER 210,744 80,682 25,063 4,511 3,167 4,363 12,145
Slatinska 42,861 19,644 6,100 1,539 775 1,456 1,548
SG SB 596,870 249,435 142,837 26,990 595 25,155 100,873
Štedbanka 30,804 13,051 2,347 746 1,241 169 6,056
Tesla 383 1 19 32 3 -28 -3,045
VABA 30,216 21,101 2,890 912 1,227 1,887 1,900
Veneto 27,166 13,546 4,511 797 910 2,162 -14,149
ZABA 2,841,826 1,615,789 508,882 65,469 25,582 72,594 565,307
Izvor: Financijski izvještaj HNB-a, 2014.
Prema izvornim podacima neke od banaka prilikom analize remetile bi stvarnost dobivenih
rezultata stoga su izuzete iz daljnje analize (Tesla i NAVA). Isto tako svi dobitci odnosno
gubitci uvećani su za najveći gubitak + 1 kao bi se dobile pozitivne vrijednosti i što vjerniji
rezultati istraživanja.
Tablica 7. Normalizirani podaci
Banka
(I)
Kamatni
trošak
(I)
Trošak
prov i
nakna
(I) Operat
trošak
(O) Kam
prihod
(O)
Prihod
provizija i
naknada
(O)
Operat
prihod
(O)
Dobit
BPC 32681 1526 2670 70757 4129 51 1
Kovanica 19723 653 2326 37388 2990 1 34341
BSD 6213 342 959 15658 1711 37 41613
![Page 51: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/51.jpg)
46
BKS 10383 667 857 27901 2670 504 43014
Croatia 37936 2238 2361 67238 5102 2853 42056
Erste 608606 62635 74380 1337458 245524 70515 156032
HPB 178281 156046 15899 431485 237499 10640 75926
Hypo 339376 22328 22623 600353 117293 16802 51471
Imex 37966 883 2288 67027 9875 24 52408
IKB 24933 1726 3461 59466 12925 882 46576
Jadranska 42163 1582 3783 62097 6932 1277 19063
KABA 21437 3459 2574 42033 8912 1416 30852
Kent 13161 1144 1227 30330 3046 744 37455
KBZ 68598 4238 4786 110133 13147 705 51893
OTP 122572 14627 16065 322873 68893 2849 62522
Partner 23376 1199 1137 44750 3954 1511 43040
Podravska 33525 5743 6209 75094 16899 3046 43305
Primorska 3850 515 228 5997 1217 43 39110
PBZ 503272 136531 83359 1560310 382439 37338 383715
RBA 243720 66688 23910 769842 236586 21721 224089
Samoborska 4319 853 545 8770 1965 192 41317
SBER 80682 4511 4363 210744 25063 3167 53621
Slatinska 19644 1539 1456 42861 6100 775 43024
SG SB 249435 26990 25155 596870 142837 595 142348
Štedbanka 13051 746 169 30804 2347 1241 47531
VABA 21101 912 1887 30216 2890 1227 43376
Veneto 13546 797 2162 27166 4511 910 27327
ZABA 1615789 65469 72594 2841826 508882 25582 606783
Izvor: Obrada autora
Iz tabličnog prikaza normaliziranih podataka odabranih inputa i outputa banaka može se
zaključiti da ZABA dominira na četiri od ukupno sedam pokazatelja. Za njom slijede Erste
banka i PBZ. Nakon provedene analize metodom omeđivanja podataka bit će moguće utvrditi
zavisnost zapažanja s dobivenim rezultatima.
![Page 52: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/52.jpg)
47
Grafikon 11. Prikaz normaliziranih pokazatelja
Izvor: Obrada autora
U tablici 8. je prikazana deskriptivna statistika inputa i outputa uključenih u analizu
učinkovitosti upravljanja bankama u Republici Hrvatskoj. Za navedene varijable prikazane
su srednje vrijednosti, standardna devijacija, maksimalna i minimalna vrijednost.
Tablica 8. Deskriptivna statistika inputa i outputa uključenih u model AOMP-a
Kamatni tr Trosk prov i naknada
Operativni tr
Kam prihod
Prihod prov
Operativni prih
Dobit
Max 1615789 156046 83359 2841826 508882 70515 606783
Min 3850 342 169 5997 1217 1 1
Srednja vrijednost
156762.1 20949.54 13551.18 340266 74154.93 7380.286 88707.46
SD 319128.1 40047.24 23136.47 619691.3 128793.7 15132.23 124738.8
Izvor: Obrada autora
Omjeri između najvećih i najmanjih vrijednosti koji opisuju izabrane inpute i outpute su:
· Kamatni troškovi 1 : 419,685
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
3000000
BP
C
Ko
va
nic
a
BS
D
BK
S
Cro
ati
a
Ers
te
HP
B
Hy
po
Ime
x
IKB
Jad
ran
ska
KA
BA
Ke
nt
KB
Z
OT
P
Pa
rtn
er
Po
dra
vsk
a
Pri
mo
rsk
a
PB
Z
RB
A
Sa
mo
bo
rsk
a
SB
ER
Sla
tin
ska
SG
SB
Šted
ban
ka
VA
BA
Ve
ne
to
ZA
BA
(I) Kamat tr (I) Trosk prov i naknada (I) Operativni tr
(O) Kamat prihod (O) Prih prov i naknada (O) Operativni prih
(O) Dobit
![Page 53: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/53.jpg)
48
· Troškovi provizija i naknada 1 : 456,275
· Operativni troškovi 1 : 493,248
· Kamatni prihodi 1 : 473,875
· Prihodi provizija i naknada 1 : 418,145
· Operativni prihodi 1 : 70 515
· Dobit 1 : 606 703.
Iskazani omjeri upućuju na najveće razlike u području operativnih prihoda i dobiti. Omjeri
između minimalnih i maksimalnih vrijednosti ukazuju da su resursi kojima se koriste banke
različiti, a samo istraživanje će pokazati u kojoj mjeri koreliraju s prosječnom učinkovitošću.
5.3. STATISTIČKA VERIFIKACIJA PODATAKA
Za korištenje metode analize omeđivanja podataka u analizi uspješnosti poslovanja banaka
uz identifikaciju zajedničkih varijabli za sve donositelje odluka potrebno je utvrditi
povezanost inputa i output. Bitna pretpostavka AOMP je da pozitivna promjena inputa uvijek
rezultira pozitivnom promjenom outputa.
Iako je za poslovanje banaka uzet ograničen broj pokazatelja, njihova povezanost utvrđena
je Pearsonovim koeficijentom korelacije prema sljedećoj formuli
Tablica 9. Matrica koeficijenata korelacije inputa i outputa
Kamatni
tr
Trosk
prov i
naknada
Operativni
tr
Kam
prihod
Prihod
prov
Operativni
prih
Dobit
Kamatni tr 1 0.509096 0.828484 0.974953 0.893298 0.627017 0.923585
Trosk
prov i
naknada
0.509096 1 0.711453 0.631717 0.817892 0.616376 0.600526
Operativni
tr
0.828484 0.711453 1 0.919553 0.913217 0.877988 0.842418
![Page 54: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/54.jpg)
49
Kam
prihod
0.974953 0.631717 0.919553 1 0.957243 0.720702 0.957294
Prihod
prov
0.893298 0.817892 0.913217 0.957243 1 0.722338 0.927451
Operativni
prih
0.627017 0.616376 0.877988 0.720702 0.722338 1 0.571198
Dobit 0.923585 0.600526 0.842418 0.957294 0.927451 0.571198 1
Izvor: Obrada autora
Podaci u gore navedenoj matrici koeficijenta korelacije prikazuju pozitivnu korelaciju za sve
uključene varijable.
Svi inputi i output prikazuju visoku i značajnu međusobnu korelaciju. Vidljivo je da je ona
najmanja (0.50) između lamatnih troškova i troškova provizija i naknada, ali je to i dalje
značajnu. Dakle, s obzirom na utvrđenu korelaciju, analiza efikasnosti dat će vjerodostojne
rezultate.
5.4. ODABIR TIPA MODELA
Pri odabiru tipa modela važno je poznavati vrste prinosa karakteristične za proces koji se
analizira i obilježja podataka. S obzirom da se kod poslovanja banaka nije moglo sa
sigurnošću utvrditi da li je riječ o konstantnim prinosima kod kojih se koristi CCR model ili
varijabilnim prinosim kod kojih se preporučuje BCC model, provedena je analiza kroz oba
modela.
Model AOMP može se prilagoditi strategiji koju menadžment odabere. Ukoliko je cilj
minimizirati inpute, uz ostvarenje iste razine outputa, koristit će se model usmjeren na inpute,
dok se prilikom maksimikzacije outputa, uz iste inpute, odabire model usmjeren na outpute.
U nastavku će se usporediti i obraditi CCR i BCC modeli usmjereni prema inputima i
outputima na temelju čega će se donijeti zaključak o tome koju strategiju bi prema podacima
bilo najbolje izabrati za uspješno poslovanje banaka.
![Page 55: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/55.jpg)
50
5.5. OCJENA RELATIVNE EFIKASNOSTI BANAKA
Analiza relativne efikasnosti banaka obavljena je na temelju podataka iz Tablice 7. uz pomoć
softvera, koristeći inputu i outputu usmjerene CCR i BCC modele. Usporedba rezultata
pokazuje značajne razlike.
Tablica 10. Rezultati CCR i BCC modela
Rezultati analize CCR input CCR output BCC input BCC output
Broj relativno efikasnih banaka 14 14 18 18
Broj relativno neefikasnih banaka 14 14 10 10
Prosječna relativna efikasnost 0.9269897 0.9269897 0.947166432 0.954094367
Standardna devijacija 0.1039594 0.1039594 0.088718113 0.073034571
Najmanja vrijednost relativne
efikasnosti 0.609007 0.609007 0.634957468 0.737116098
Izvor: Obrada autora
Modeli prema inputu i output se gotovo ne razlikuju, ali uspoređujući CCR i BCC model
vidljivo je da je kod BCC modela nešto više banaka efikasno.
Tablica 11. Analiza učinkovitosti efikasnog upravljanja bankama
Redni
broj
Donositelj
odluke
CCR model BCC
model
1 BPC 91,23% 91,5444%
2 Kovanica 94,173% 94,4953%
3 BSD 100% 100%
4 BKS 100% 100%
5 Croatia 78,4036% 100%
6 Erste 100% 100%
7 HPB 100% 100%
8 Hypo 94,9433% 100%
9 Imex 100% 100%
10 IKB 100% 100%
11 Jadranska 73,7527% 81,538%
12 KABA 72,1279% 76,1822%
13 Kent 86,6827% 87,7323%
14 KBZ 60,9007% 63,4957%
![Page 56: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/56.jpg)
51
15 OTP 98,7299% 100%
16 Partner 84,522% 92,5905%
17 Podravska 90,1518% 91,474%
18 Primorska 100% 100%
19 PBZ 98,3156% 100%
20 RBA 100% 100%
21 Samoborska 100% 100%
22 SBER 100% 100%
23 Slatinska 85,2393% 85,9046%
24 SG SB 100% 100%
25 Štedbanka 100% 100%
26 VABA 86,3931% 87,1089%
27 Veneto 100% 100%
28 ZABA 100% 100%
Izvor: Obrada autora
Prosječna relativna efikasnost prema CCR modelu je 92,70% što znači da prosječno efikasna
banka mora postići iste rezultate koristeći 92,70% resursa, odnosno 7.30% bolje rezultate s
istim resursima. S obzirom da BCC uzima u obzir varijabilne prinose iskazuje višu relativnu
učinkovitost, a ona za promatrane donositelje odluka iznosi 94,70%. To znači da prosječna
banka treba koristiti 94,70% dostupnih resursa za postizanje iste količine rezultata. Ako
prosječna banka želi poslovati efikasno treba proizvesti 5,30% više outputa s istom količinom
inputa.
Uzmu li se u obzir sve banke koje se promatraju u Republici Hrvatskoj prema CRR modelu
efikasno je njih 50%, a prema BCC modelu 64% i one definiraju granicu efikasnosti
upravljanja bankama. Te uspješne banke pojavljuju se kao uzor onima neefikasnim. Prema
tome u daljnjoj analizi koristit će se BCC model.
5.6. ORIJENTACIJA MODELA
Prema predhodnim rezultatima odabran je BCC model prema kome je 18 banaka efikasno
prema čemu se zaključuje da je pogodniji zbog varijabilnih prinosa na opseg. Nakon toga
![Page 57: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/57.jpg)
52
potrebno je odrediti da li je model orijentiran prema inputu ili outputu. Izraz orijentiran
označava izlaznu ili ulaznu orijentaiju u ocjenjivanju efikasnosti. Postoje tri opcije, jedna je
input orijentacija koja ima za cilj smanjnje inputa ukoliko je to moguće uz nepromijenjeni
output. Druga je output orijentacija gdje se povećava razina output uz nepromijenjene inpute.
Ostali modeli podrazumijevaju kombinaciju inputa i outputa i oni predstavljaju treću opciju.
S obzirom na odabrane inpute i outpute u ovom istraživanju odlučeno je usporediti input i
output orijentirane modele kako bi se uvidjelo koju odluku bi menadžment donio odluči li se
za prvi odnosno drugi model, tj povećanje prihoda uz iste troškove ili obrnuto, samanjenje
troškova uz iste prihode.
![Page 58: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/58.jpg)
53
6. REZULTATI ANALIZE
6.1. RELATIVNI REZULTATI EFIKASNOSTI PREMA BCC MODELU
U sljedećoj fazi BCC model se primjenjuje za mjerenje uspješnosti poslovanja svake banke
i dobivanja relativnih rezultata učunkovitosti. Tablica ispod prikazuje statistiku za za 28
banaka.
Tablica 12. Statistika BCC modela
Rezultati analize BCC output BCC input
Broj relativno efikasnih banaka 18 18
Broj relativno neefikasnih banaka 10 10
Prosječna relativna efikasnost 0.954094 0.947166
Standardna devijacija 0.073034 0.088718
Najmanja vrijednost relativne efikasnosti 0.737116 0.634957
Najveća vrijednost relativne efikasnosti 1 1
Izvor: Obrada autora
Te banke koje su bile relativno učinkovite mogu biti predstavljene kao bolje u poslovanju.
Kako razlikovati najbolje od njih? Jedna od mogućnosti je istražiti referentnu frekvenciju za
sve relativno efikasne banke kao pokazatelj “najboljeg izvođača”. Pri tome je najvažnije
pronaći najefikasnijeg DO s najviše sličnih inputa i output u odnosu na neefikasne.
Tablica 13. Referentni skup frekvencija
BCC output BCC input
Banka Frekvencija Banka Frekvencija Banka Frekvencija Banka Frekvencija
BSD 2 Primorska 0 BSD 2 Primorska 0
BKS 1 PBZ 0 BKS 2 PBZ 0
Croatia 1 RBA 4 Croatia 1 RBA 4
Erste 4 Samoborska 2 Erste 3 Samoborska 3
HPB 0 SBER 7 HPB 0 SBER 6
Hypo 0 SG SB 2 Hypo 0 SG SB 1
Imex 3 Štedbanka 8 Imex 4 Štedbanka 8
![Page 59: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/59.jpg)
54
IKB 1 Veneto 1 IKB 1 Veneto 1
OTP 0 ZABA 3 OTP 0 ZABA 3
Izvor: Obrada autora
Prema tablici je vidljivo da je Štedbanka kandidat za “najboljeg izvođača” između 18
efikasnih banaka i kod inputu kao i kod outputu orijentiranim bankama . Thanassoulis (2001)
je istaknuo da je tada potrebna detaljna analiza i moguć pregled najgoreg i najboljeg izvođača
kako bi se razumio proces i kako bi se mogle izvući korisne informacije koje mogu pomoći
i najboljim i najgorim donositeljima odluke za poboljšanje efikasnosti poslovanja.
6.2. IZVORI I IZNOSI RELATIVNE NEEFIKASNOSTI
U slijedećoj fazi su identificirani izvori i iznos relativne neefikasnosti za svaku od 10
neefikasnih banaka prema output i input orijentiranom modelu. Razlika između stvarnih
podataka i projeciranih vrijednosti pokazuje koliko neefikasna banka treba povećati outpute
da bi postala efikasna u odnosu na efikasanu banku u svom referentnom skupu, odnosno
koliko treba smanjiti inpute da bi postala efikasna u odnosu na banku u svom referentnom
skupu.
Tablica 14. Potencijalno poboljšanje (projecirane vrijednosti) za output orijentirani model
Input/output Aktualno Ciljano Razlika Postotak
BPC
Kamatni tr 32681 32681 0 0.00%
Trosk prov i naknada 1526 1526 0 0.00%
Operativni tr 2670 2139.372 -530.628 -19.87%
Kam prihod 70757 77335.78 6578.775 9.30%
Prih prov i naknada 4129 9579.092 5450.092 132.00%
Operativni prih 51 824.9959 773.9959 999.90%
Dobit 1 47246.93 47245.93 999.90%
Kovanica
Kamatni tr 19723 19723 0 0.00%
Trosk prov i naknada 653 653 0 0.00%
Operativni tr 2326 1532.447 -793.553 -34.12%
![Page 60: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/60.jpg)
55
Kam prihod 37388 39593.27 2205.269 5.90%
Prih prov i naknada 2990 5301.741 2311.741 77.32%
Operativni prihod 1 119.5439 118.5439 999.90%
Dobit 34341 45834.68 11493.68 33.47%
Jadranska
Kamatni tr 42163 30955.61 -11207.4 -26.58%
Trosk prov i naknada 1582 1582 0 0.00%
Operativni tr 3783 1319.118 -2463.88 -65.13%
Kam prihod 62097 73806.12 11709.12 18.86%
Prih prov i naknada 6932 8239.111 1307.111 18.86%
Operativni prihod 1277 1517.793 240.7935 18.86%
Dobit 19063 49805.21 30742.21 161.27%
KABA
Kamatni tr 21437 21437 0 0.00%
Trosk prov i naknada 3459 3459 0 0.00%
Operativni tr 2574 1558.825 -1015.18 -39.44%
Kam prihod 42033 57023.58 14990.58 35.66%
Prih prov i naknada 8912 12090.36 3178.361 35.66%
Operativni prih 1416 1921 505 35.66%
Dobit 30852 50966.21 20114.21 65.20%
Kent
Kamatni tr 13161 13161 0 0.00%
Trosk prov i naknada 1144 1144 0 0.00%
Operativni tr 1227 852.1854 -374.815 -30.55%
Kam prihod 30330 34929.56 4599.565 15.17%
Prih prov i naknada 3046 4272.187 1226.187 40.26%
Operativni prih 744 856.8281 112.8281 15.17%
Dobit 37455 45458.42 8003.417 21.37%
KBZ
Kamatni tr 68598 68598 0 0.00%
Trosk prov i naknada 4238 4238 0 0.00%
Operativni tr 4786 3761.156 -1024.84 -21.41%
Kam prihod 110133 142082.4 31949.42 29.01%
Prih prov i naknada 13147 24689.31 11542.31 87.79%
Operativni prih 705 1824.263 1119.263 158.76%
Dobit 51893 66947.08 15054.08 29.01%
Partner
Kamatni tr 23376 20851.15 -2524.85 -10.80%
Trosk prov i naknada 1199 1199 0 0.00%
Operativni tr 1137 749.2068 -387.793 -34.11%
![Page 61: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/61.jpg)
56
Kam prihod 44750 47312.86 2562.856 5.73%
Prih prov i naknada 3954 4180.448 226.4477 5.73%
Operativni prih 1511 1597.536 86.53577 5.73%
Dobit 43040 47149.83 4109.828 9.55%
Podravska
Kamatni tr 33525 33525 0 0.00%
Trosk prov i naknada 5743 5280.868 -462.132 -8.05%
Operativni tr 6209 3643.676 -2565.32 -41.32%
Kam prihod 75094 82589.27 7495.268 9.98%
Prih prov i naknada 16899 18585.72 1686.72 9.98%
Operativni prih 3046 3350.027 304.0268 9.98%
Dobit 43305 52963.33 9658.326 22.30%
Slatinska
Kamatni tr 19644 19644 0 0.00%
Trosk prov i naknada 1539 1539 0 0.00%
Operativni tr 1456 1140.232 -315.768 -21.69%
Kam prihod 42861 48618.81 5757.806 13.43%
Prih prov i naknada 6100 6919.454 819.454 13.43%
Operativni prih 775 1387.182 612.1822 78.99%
Dobit 43024 48803.7 5779.703 13.43%
VABA
Kamatni tr 21101 15843.39 -5257.61 -24.92%
Trosk prov i naknada 912 912 0 0.00%
Operativni tr 1887 361.7282 -1525.27 -80.83%
Kam prihod 30216 36070.32 5854.319 19.37%
Prih prov i naknada 2890 3306.835 416.8354 14.42%
Operativni prih 1227 1368.145 141.1448 11.50%
Dobit 43376 48365.65 4989.648 11.50%
Izvor: Obrada autora
Primjerice, Karlovačka banka trebala bi povećati svoj output kako bi postala efikasna u
odnosu na druge banke, osobito povećati prihod za 65,20% što bi se moglo postići
povećanjem ostalih inputa za 35,66%.
![Page 62: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/62.jpg)
57
Tablica 15. Potencijalno poboljšanje (projecirane vrijednosti) za input orijentirani model
Input/output Aktualno Ciljano Razlika Postotak
BPC
Kamatni tr 32681 29917.64 -2763.36 -8.46%
Trosk prov i naknada 1526 1396.968 -129.032 -8.46%
Operativni tr 2670 2015.6 -654.4 -24.51%
Kam prihod 70757 70757 0 0.00%
Prih prov i naknada 4129 8749.777 4620.777 111.91%
Operativni prih 51 736.8225 685.8225 999.90%
Dobit 1 46683.54 46682.54 999.90%
Kovanica
Kamatni tr 19723 18637.31 -1085.69 -5.50%
Trosk prov i naknada 653 617.0544 -35.9456 -5.50%
Operativni tr 2326 1485.279 -840.721 -36.14%
Kam prihod 37388 37388 0 0.00%
Prih prov i naknada 2990 4997.3 2007.3 67.13%
Operativni prih 1 100.9747 99.97467 999.90%
Dobit 34341 45545.65 11204.65 32.63%
Jadranska
Kamatni tr 42163 27218.83 -14944.2 -35.44%
Trosk prov i naknada 1582 1289.931 -292.069 -18.46%
Operativni tr 3783 1137.235 -2645.76 -69.94%
Kam prihod 62097 62097 0 0.00%
Prih prov i naknada 6932 6932 0 0.00%
Operativni prih 1277 1277 0 0.00%
Dobit 19063 49538.77 30475.77 159.87%
KABA
Kamatni tr 21437 16331.18 -5105.82 -23.82%
Trosk prov i naknada 3459 2635.143 -823.857 -23.82%
Operativni tr 2574 1327.847 -1246.15 -48.41%
Kam prihod 42033 42033 0 0.00%
Prih prov i naknada 8912 8912 0 0.00%
Operativni prih 1416 1416 0 0.00%
Dobit 30852 47584.93 16732.93 54.24%
Kent
Kamatni tr 13161 11546.45 -1614.55 -12.27%
Trosk prov i naknada 1144 1003.658 -140.342 -12.27%
Operativni tr 1227 777.6934 -449.307 -36.62%
Kam prihod 30330 30330 0 0.00%
![Page 63: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/63.jpg)
58
Prih prov i naknada 3046 3607.313 561.3131 18.43%
Operativni prih 744 744 0 0.00%
Dobit 37455 44736.87 7281.871 19.44%
KBZ
Kamatni tr 68598 43556.81 -25041.2 -36.50%
Trosk prov i naknada 4238 2690.95 -1547.05 -36.50%
Operativni tr 4786 2252.31 -2533.69 -52.94%
Kam prihod 110133 110133 0 0.00%
Prih prov i naknada 13147 13779.38 632.3759 4.81%
Operativni prih 705 1956.114 1251.114 177.46%
Dobit 51893 51893 0 0.00%
Partner
Kamatni tr 23376 19327.04 -4048.96 -17.32%
Trosk prov i naknada 1199 1110.16 -88.8402 -7.41%
Operativni tr 1137 623.6981 -513.302 -45.15%
Kam prihod 44750 44750 0 0.00%
Prih prov i naknada 3954 3954 0 0.00%
Operativni prih 1511 1511 0 0.00%
Dobit 43040 47405.46 4365.461 10.14%
Podravska
Kamatni tr 33525 30666.65 -2858.35 -8.53%
Trosk prov i naknada 5743 4830.778 -912.222 -15.88%
Operativni tr 6209 3375.531 -2833.47 -45.63%
Kam prihod 75094 75094 0 0.00%
Prih prov i naknada 16899 16899 0 0.00%
Operativni prih 3046 3046 0 0.00%
Dobit 43305 51605.25 8300.249 19.17%
Slatinska
Kamatni tr 19644 16875.1 -2768.9 -14.10%
Trosk prov i naknada 1539 1322.072 -216.928 -14.10%
Operativni tr 1456 1250.771 -205.229 -14.10%
Kam prihod 42861 42861 0 0.00%
Prih prov i naknada 6100 6100 0 0.00%
Operativni prih 775 1029.155 254.1546 32.79%
Dobit 43024 46576.2 3552.196 8.26%
VABA
Kamatni tr 21101 14796.94 -6304.06 -29.88%
Trosk prov i naknada 912 794.4336 -117.566 -12.89%
Operativni tr 1887 273.1172 -1613.88 -85.53%
Kam prihod 30216 33676.34 3460.345 11.45%
![Page 64: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/64.jpg)
59
Prih prov i naknada 2890 2890 0 0.00%
Operativni prih 1227 1227 0 0.00%
Dobit 43376 48043.29 4667.292 10.76%
Izvor: Obrada autora
Ukoliko se ponovno promatra Karlovačka banka iz primjera iznad, ali ovoga puta prema
BCC inputu orijentiranom modelu, dolazi se do zaključka da bi trebala smanjiti svoje inpute
tj. kamatne troškove i troškove od provizija i naknada za 23,82% i operativne troškove za
48,41% ako želi zadržati svoje prihode na nepromjenjenoj razini.
Prema tim podacima može se analizirati svaka neefikasna banka i uvidjeti što je potrebno
poboljšati za bolje i efikasno poslovanje u usporedbi sa skupinom efikasnih banaka. Pritom
menadžment mora odlučiti u kom smjeru će poslovati, želi li smanjiti inpute ili povećati
outpute.
6.3. RASTUĆI, PADAJUĆI I KONSTANTNI PRINOSI NA OPSEG
Sljedeći dio analize osvrnut će se na prinose na opseg banaka. Potencijalnim investitorima
najatraktivnije su one banke sa rastućim prinosima na opseg.
Prema output orijentiranom modelu jedna od projiciranih neefikasnih banaka ima rastuće
prinose na opseg, dok je najviše onih efikasnih sa konstantnim prinosima, njih 14. Četiri
banke od efikasnih i projiciranih neefikasnih imaju padajuće prinose na opseg. To se vidi na
tablici ispod.
Tablica 16. BCC output prinosi na opseg
Prinosi na opseg Efikasne Projicirane Ukupno
Rastući 0 1 1
Konstantni 14 5 19
Padajući 4 4 8
Ukupno 18 10 28
![Page 65: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/65.jpg)
60
Izvor: Obrada autora
Prema tome Karlovačka banka je najpovoljnija za ulaganja jer bi se to ulaganje brzo i
povratilo iako je ona prema svom referentnom skupu relativno neefikasna ima najbolje
uvjete.
BR. Banke Iznos Prinosi na opseg
Prinosi na opseg projiciranih banaka
1 BPC 0.914932 Konstantni
2 Kovanica 0.944302 Konstantni
3 BSD 1 Konstantni
4 BKS 1 Konstantni
5 Croatia 1 Padajući
6 Erste 1 Konstantni
7 HPB 1 Konstantni
8 Hypo 1 Padajući
9 Imex 1 Konstantni
10 IKB 1 Konstantni
11 Jadranska 0.841353 Konstantni
12 KABA 0.737116 Rastući
13 Kent 0.868319 Konstantni
14 KBZ 0.775135 Padajući
15 OTP 1 Padajući
16 Partner 0.945832 Padajući
17 Podravska 0.909246 Konstantni
18 Primorska 1 Konstantni
19 PBZ 1 Padajući
20 RBA 1 Konstantni
21 Samoborska 1 Konstantni
22 SBER 1 Konstantni
23 Slatinska 0.881572 Padajući
24 SG SB 1 Konstantni
25 Štedbanka 1 Konstantni
26 VABA 0.896835 Padajući
27 Veneto 1 Konstantni
28 ZABA 1 Konstantni
![Page 66: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/66.jpg)
61
Za input orijentirani model dvije neefikasno projicirane banke imaju rastuće prinose na
opseg. Četrnaest efikasnih banaka su sa konstantnim prinosima i šest neefikasnih, dok se
padajući prinosi na opseg uočavaju kod četiri efikasne banke, odnosno dvije neefikasne.
Tablica 17. BCC input prinosi na opseg
Prinosi na opseg Efikasne Projicirane Ukupno
Rastući 0 2 2
Konstantni 14 6 20
Padajući 4 2 6
Ukupno 18 10 28
BR. Banke Iznos Prinosi na opseg
Prinosi na opseg projiciranih banaka
1 BPC 0.915444
Konstantni
2 Kovanica 0.944953
Konstantni
3 BSD 1
Konstantni
4 BKS 1
Konstantni
5 Croatia 1
Padajući
6 Erste 1
Konstantni
7 HPB 1
Konstantni
8 Hypo 1
Padajući
9 Imex 1
Konstantni
10 IKB 1
Konstantni
11 Jadranska 0.81538
Konstantni
12 KABA 0.761822
Rastući
13 Kent 0.877323
Rastući
14 KBZ 0.634957
Padajući
15 OTP 1 Padajući
16 Partner 0.925905
Padajući
17 Podravska 0.91474
Konstantni
18 Primorska 1
Konstantni
19 PBZ 1
Padajući
20 RBA 1
Konstantni
![Page 67: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/67.jpg)
62
21 Samoborska 1
Konstantni
22 SBER 1
Konstantni
23 Slatinska 0.859046
Konstantni
24 SG SB 1
Konstantni
25 Štedbanka 1
Konstantni
26 VABA 0.871089
Kostantni
27 Veneto 1
Konstantni
28 ZABA 1
Konstantni
Izvor: Obrada autora
Prema tome Karlovačka i Kent banka su najpovoljnije za ulaganja jer bi se to ulaganje brzo
i povratilo iako su one prema svojim referentnim skupovim relativno neefikasne imaju
najbolje uvjete.
6.4. UTJECAJ INPUTA I OUTPUTA NA EFIKASNOST
Težine u analizi upućuju na to koliko input i output utječu na efikasno poslovanje banaka. U
sljedećim tablicama prikazat će se težine prema output i input orijentiranim modelima te će
se interpretirati neki značajniji rezultati.
Tablica 18. Težine BCC modela orijentiranog prema output
Br. Banke Efikasnost Kamatni tr
Tr prov i naknada
Operativni tr
Kam prihod
Prih prov i naknada
Operativni prih Dobit
1 BPC 0.914932 1.67E-05 3.64E-04 0 1.41E-05 0 0 0
2 Kovanica 0.944302 3.15E-05 6.88E-04 0 2.67E-05 0 0 0
3 BSD 1 0 2.92E-03 0 2.80E-05 0 0 1.35E-05
4 BKS 1 8.24E-05 0 1.68E-04 3.03E-05 0 0 3.62E-06
5 Croatia 1 0 3.75E-04 0 3.23E-06 0 2.74E-04 0
6 Erste 1 4.15E-07 1.19E-05 0 0 1.66E-06 8.40E-06 0
7 HPB 1 0 0 6.29E-05 2.82E-08 4.16E-06 0 0
8 Hypo 1 1.08E-07 1.53E-05 2.63E-05 0 4.82E-06 2.59E-05 0
9 Imex 1 1.73E-05 3.87E-04 0 1.49E-05 0 0 0
10 IKB 1 1.87E-05 1.48E-04 8.05E-05 6.16E-06 4.90E-05 0 0
11 Jadranska 0.841353 0 6.46E-04 0 5.40E-06 3.72E-05 3.18E-04 0
![Page 68: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/68.jpg)
63
12 KABA 0.737116 4.27E-05 1.68E-04 0 2.38E-06 5.86E-05 2.67E-04 0
13 Kent 0.868319 7.52E-05 1.13E-04 0 2.88E-05 0 1.71E-04 0
14 KBZ 0.775135 8.91E-06 4.34E-05 0 3.88E-06 0 0 1.10E-05
15 OTP 1 5.75E-06 1.97E-05 0 2.11E-06 4.64E-06 0 0
16 Partner 0.945832 0 6.45E-04 0 8.50E-06 6.13E-06 3.94E-04 0
17 Podravska 0.909246 3.49E-05 0 0 3.05E-06 5.11E-06 2.25E-04 0
18 Primorska 1 4.65E-05 0 3.60E-03 0 0 0 2.56E-05
19 PBZ 1 1.36E-06 2.19E-06 0 6.41E-07 0 0 0
20 RBA 1 4.10E-06 0 0 1.30E-06 0 0 0
21 Samoborska 1 2.32E-04 0 0 2.39E-05 0 0 1.91E-05
22 SBER 1 1.05E-05 6.00E-06 2.92E-05 4.75E-06 0 0 0
23 Slatinska 0.881572 2.14E-05 9.50E-05 0 8.02E-06 1.23E-05 0 1.35E-05
24 SG SB 1 1.42E-06 1.70E-05 7.42E-06 0 7.00E-06 0 0
25 Štedbanka 1 7.27E-05 0 3.04E-04 3.25E-05 0 0 0
26 VABA 0.896835 0 2.21E-04 0 0 0 1.69E-04 1.83E-05
27 Veneto 1 1.45E-05 1.01E-03 0 0 1.22E-04 3.64E-04 4.25E-06
28 ZABA 1 2.86E-07 5.30E-06 2.64E-06 0 1.97E-06 0 0
Izvor: Obrada autora
Primjerice, na efikasno poslovanje Veneto banke značajno utječe čak tri od četiri promatrana
outputa. Prihodi od provizija i naknada imaju utjecaj od 1.22E-04, zatim operativni prihodi
3.64E-04 i dobit u iznosu od 4.25E-06. Prema ovome primjeru dobit ima najmanji utjecaj na
outpute. Najmanji utjecaj na efikasno poslovanje od svih promatranih banaka i njihovih
outputa pokazali su se kamatni prihodi od 2.82E-08 kod HPB-a, a najveći utjecaj operativni
prihodi 3.94E-04 kod Partner banke.
Tablica 19. Težine BCC modela orijentiranog prema inputu
Br. Banke Efikasnost
Kamatni tr
Tr prov i naknada
Operativni tr
Kam prihod
Prihod prov i naknada
Operativni prih Dobit
1 BPC 0.914932 1.52E-05 3.31E-04 0 1.29E-05 0 0 0
2 Kovanica 0.944302 2.94E-05 6.42E-04 0 2.50E-05 0 0 0
3 BSD 1 0 2.92E-03 0 2.80E-05 0 0 1.35E-05
4 BKS 1 9.11E-05 8.07E-05 0 3.58E-05 0 0 0
5 Croatia 1 0 4.47E-04 0 3.84E-06 0 3.27E-04 0
6 Erste 1 4.15E-07 1.19E-05 0 0 1.66E-06 8.40E-06 0
7 HPB 1 0 0 6.29E-05 2.82E-08 4.16E-06 0 0
![Page 69: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/69.jpg)
64
8 Hypo 1 1.11E-07 1.57E-05 2.70E-05 0 4.95E-06 2.66E-05 0
9 Imex 1 1.73E-05 3.87E-04 0 1.49E-05 0 0 0
10 IKB 1 3.38E-05 9.08E-05 0 1.26E-05 1.96E-05 0 0
11 Jadranska 0.841353 0 6.32E-04 0 5.29E-06 3.64E-05 3.12E-04 0
12 KABA 0.737116 2.85E-05 1.12E-04 0 1.59E-06 3.91E-05 1.78E-04 0
13 Kent 0.868319 7.38E-05 2.56E-05 0 2.00E-05 0 1.91E-04 0
14 KBZ 0.775135 1.12E-05 5.46E-05 0 4.88E-06 0 0 1.39E-05
15 OTP 1 5.79E-06 1.98E-05 0 2.12E-06 4.68E-06 0 0
16 Partner 0.945832 0 8.34E-04 0 1.10E-05 7.93E-06 5.10E-04 0
17 Podravska 0.909246 2.98E-05 0 0 2.61E-06 4.36E-06 1.92E-04 0
18 Primorska 1 4.65E-05 0 3.60E-03 0 0 0 2.56E-05
19 PBZ 1 1.38E-06 2.22E-06 0 6.51E-07 0 0 0
20 RBA 1 4.10E-06 0 0 1.30E-06 0 0 0
21 Samoborska 1 2.32E-04 0 0 2.39E-05 0 0 1.91E-05
22 SBER 1 1.00E-05 4.28E-05 0 4.75E-06 0 0 0
23 Slatinska 0.881572 2.86E-05 1.74E-04 1.17E-04 9.78E-06 5.82E-05 0 0
24 SG SB 1 1.42E-06 1.70E-05 7.42E-06 0 7.00E-06 0 0
25 Štedbanka 1 7.27E-05 0 3.04E-04 3.25E-05 0 0 0
26 VABA 0.896835 0 1.10E-03 0 0 1.13E-04 5.73E-04 0
27 Veneto 1 1.01E-05 1.08E-03 0 0 1.35E-04 4.31E-04 0
28 ZABA 1 2.86E-07 5.30E-06 2.64E-06 0 1.97E-06 0 0
Izvor: Obrada autora
Na efikasno poslovanje Slatinske banke utječu sva tri promatrana inputa. Kamatni troškovi
imaju utjecaj od 2.86E-05, zatim troškovi provizija i nakanada 1.74E-04 i operativni troškovi
u iznosu od 1.17E-04. Prema ovome primjeru kamatni troškovi imaju najmanji utjecaj na
inpute. Najmanji utjecaj na efikasno poslovanje od svih promatranih banaka i njihovih inputa
pokazali su se kamatni troškovi od 1.11E-07 kod Hypo banke, a najveći utjecaj operativni
troškovi 3.60E-03 kod Partner banke. Ostali iznosi koji imaju vrijednost 0 ne utječu na
efikasno poslovanje banaka.
U sljedećim tablicama prikazat će se omjeri težina zadanih inputa i outputa. Svaki iznos koji
je veći od jedan označava da taj input odnosno output utječe na postizanje veće efikasnosti
poslovanja banke.
![Page 70: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/70.jpg)
65
Tablica 20. Omjeri težina BCC modela orijentiranog prema outputu
Br. Banke
Efikasnost Kamatni tr
Tr prov i naknada
Operativni tr
Kam prihod
Prihod prov i naknada
Operativni prih Dobit
1 BPC 0.914932 0.544759 0.554838 0 1 0 0 0
2 Kovanica 0.944302 0.622184 0.449326 0 1 0 0 0
3 BSD 1 0 1 0 0.437715 0 0 0.562285
4 BKS 1 0.855852 0 0.144148 0.844482 0 0 0.155518
5 Croatia 1 0 0.839991 0 0.217055 0 0.782945 0
6 Erste 1 0.252826 0.747174 0 0 0.407767 0.592233 0
7 HPB 1 0 0 1 1.22E-02 0.987848 0 0
8 Hypo 1 3.66E-02 0.341422 0.595845 0 0.564898 0.435102 0
9 Imex 1 0.658449 0.341551 0 1 0 0 0
10 IKB 1 0.466402 0.255153 0.278445 0.366403 0.633597 0 0
11 Jadranska 0.841353 0 1.02135 0 0.335617 0.257892 0.406491 0
12 KABA 0.737116 0.915358 0.582004 0 0.100197 0.5219 0.377903 0
13 Kent 0.868319 0.989257 0.128896 0 0.87291 0 0.12709 0
14 KBZ 0.775135 0.610948 0.18375 0 0.427449 0 0 0.572551
15 OTP 1 0.704306 0.287626 0 0.680399 0.319601 0 0
16 Partner 0.945832 0 0.772931 0 0.38019 2.42E-02 0.595583 0
17 Podravska 0.909246 1.170671 0 0 0.229308 0.086342 0.68435 0
18 Primorska 1 0.178993 0 0.821007 0 0 0 1
19 PBZ 1 0.685666 0.299073 0 1 0 0 0
20 RBA 1 1 0 0 1 0 0 0
21 Samoborska 1 1 0 0 0.209965 0 0 0.790035
22 SBER 1 0.845391 2.71E-02 0.127525 1 0 0 0
23 Slatinska 0.881572 0.420579 0.146153 0 0.343727 7.53E-02 0 0.581017
24 SG SB 1 0.355307 0.458047 0.186647 0 1 0 0
25 Štedbanka 1 0.948559 0 5.14E-02 1 0 0 0
26 VABA 0.896835 0 0.201999 0 0 0 0.207692 0.792308
27 Veneto 1 0.196225 0.803775 0 0 0.552391 0.331595 0.116014
28 ZABA 1 0.461391 0.347196 0.191413 0 1 0 0
Izvor: Obrada autora
![Page 71: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/71.jpg)
66
Prema tablici iznad vidljivo je da su najznačajniji kamatni troškovi za postizanje efikasnosti
kod Podravske banke. Jedino njihov omjer u odnosu na druge inpute ima vrijednost veću od
1 (1.170671).
Tablica 21. Omjeri težina BCC modela orijentiranog prema inputu
Br. Banke
Efikasnost Kamatni tr
Tr prov i naknada
Operativni tr
Kam prihod
Prihod prov i naknada
Operativni prih Dobit
1 BPC 0.914932 0.495417 0.504583 0 0.909425 0 0 0
2 Kovanica 0.944302 0.580661 0.419339 0 0.933262 0 0 0
3 BSD 1 0 1 0 0.437715 0 0 0.562285
4 BKS 1 0.946164 5.38E-02 0 1 0 0 0
5 Croatia 1 0 1 0 0.258402 0 0.932087 0
6 Erste 1 0.252826 0.747174 0 0 0.407767 0.592233 0
7 HPB 1 0 0 1 1.22E-02 0.987848 0 0
8 Hypo 1 3.75E-02 0.3506 0.611862 0 0.580082 0.446798 0
9 Imex 1 0.658449 0.341551 0 1 0 0 0
10 IKB 1 0.843216 0.156784 0 0.747282 0.252718 0 0
11 Jadranska 0.841353 0 1 0 0.328602 0.252501 0.397994 0
12 KABA 0.737116 0.611314 0.388686 0 6.69E-02 0.348547 0.252379 0
13 Kent 0.868319 0.970695 2.93E-02 0 0.607085 0 0.142033 0
14 KBZ 0.775135 0.76878 0.23122 0 0.537876 0 0 0.720464
15 OTP 1 0.710035 0.289965 0 0.685933 0.3222 0 0
16 Partner 0.945832 0 1 0 0.491881 3.13E-02 0.770551 0
17 Podravska 0.909246 1 0 0 0.195877 7.38E-02 0.584579 0
18 Primorska 1 0.178993 0 0.821007 0 0 0 1
19 PBZ 1 0.696292 0.303708 0 1.015498 0 0 0
20 RBA 1 1 0 0 1 0 0 0
21 Samoborska 1 1 0 0 0.209965 0 0 0.790035
22 SBER 1 0.806866 0.193134 0 1 0 0 0
23 Slatinska 0.881572 0.561909 0.267785 0.170306 0.418967 0.354817 0 0
24 SG SB 1 0.355307 0.458047 0.186647 0 1 0 0
25 Štedbanka 1 0.948559 0 5.14E-02 1 0 0 0
26 VABA 0.896835 0 1 0 0 0.32534 0.702969 0
27 Veneto 1 0.137091 0.862909 0 0 0.607512 0.392488 0
![Page 72: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/72.jpg)
67
28 ZABA 1 0.461391 0.347196 0.191413 0 1 0 0
Izvor: Obrada autora
Koristeći tablicu iznad dolazi se do zaključka kako najveći utjecaj za postizanje efikasnijeg
poslovanja u bankama ima omjer kamatnih prihoda u odnosu na ostale kod PBZ banke,
1.015498.
6.5. REFERENTNI SKUP
U ovom poglavlju usporedit će se referentni skupovi neefikasnih banaka odnosno koja
neefikasna banka i u kojem postotku bi se trebala ugledati na efikasnu banku koja se nalazi
u njenom referentnom skupu.
Tablica 22. Referenti skupovi BCC modela orijentiranog prema outputima
Br. Banka Postotak Referentni skup
1 BPC 0.914932 BSD
2 Kovanica 0.944302 BSD
3 BSD 1 BSD
4 BKS 1 BKS
5 Croatia 1 Croatia
6 Erste 1 Erste
7 HPB 1 HPB
8 Hypo 1 Hypo
9 Imex 1 Imex
10 IKB 1 IKB
11 Jadranska 0.841353 Imex
12 KABA 0.737116 Erste
13 Kent 0.868319 BKS
14 KBZ 0.775135 SBER
15 OTP 1 OTP
16 Partner 0.945832 Croatia
17 Podravska 0.909246 Erste
18 Primorska 1 Primorska
19 PBZ 1 PBZ
20 RBA 1 RBA
![Page 73: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/73.jpg)
68
21 Samoborska 1 Samoborska
22 SBER 1 SBER
23 Slatinska 0.881572 IKB
24 SG SB 1 SG SB
25 Štedbanka 1 Štedbanka
26 VABA 0.896835 Erste
27 Veneto 1 Veneto
28 ZABA 1 ZABA
Izvor: Obrada autora
Prema tablici iznad Karlovačka banka ima najmanji postotak 73,7%. To znači da za 26,3%
treba reducirati svoje outpute kako bi se ugledala na najefikasniju banku u njenom
referentnom skupu, što je u ovom slučaju Erste banka i time postala relativno efikasna. S
94,58%, za 5,421%, najlakše bi se bilo prilagoditi Partner banci da bi postala relativno
efikasna kao Croatia banka koja je u njenom referentnom skupu.
Tablica 23. Referenti skupovi BCC modela orijentiranog prema inputima
Br. Banka Postotak Referentni skup
1 BPC 0.915444 BSD
2 Kovanica 0.944953 BSD
3 BSD 1 BSD
4 BKS 1 BKS
5 Croatia 1 Croatia
6 Erste 1 Erste
7 HPB 1 HPB
8 Hypo 1 Hypo
9 Imex 1 Imex
10 IKB 1 IKB
11 Jadranska 0.81538 Imex
12 KABA 0.761822 Erste
13 Kent 0.877323 BKS
14 KBZ 0.634957 SBER
15 OTP 1 OTP
16 Partner 0.925905 Croatia
![Page 74: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/74.jpg)
69
17 Podravska 0.91474 Erste
18 Primorska 1 Primorska
19 PBZ 1 PBZ
20 RBA 1 RBA
21 Samoborska 1 Samoborska
22 SBER 1 SBER
23 Slatinska 0.859046 BKS
24 SG SB 1 SG SB
25 Štedbanka 1 Štedbanka
26 VABA 0.871089 Imex
27 Veneto 1 Veneto
28 ZABA 1 ZABA
Izvor: Obrada autora
Ukoliko bi se menadžment banaka odlučio za smanjnje inputa kako bi se relativno neefikasna
banka približila onoj efikasnoj u njenjom skupu, najlakše bi bilo to provesti Kovanica banci
kojoj je potrebno 5,5% da se približi banci u njenoj referentnoj skupini, a to je BSD. 36,5%
je potrebno KBZ-u da postigne efikasnost od SBER banke.
6.6. DOPUNSKE VARIJABLE
Jedan od podataka koji se dobije u analizi su dopunske varijable. One upućuju za koliko
pojedina relativno neefikasna banka treba smanjiti troškove da bi postigla efikasnost kao ona
banka koja je relativno efikasna. Isto tako, ukazuju koliko povećati inpute za postizanje
efikasnosti.
![Page 75: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/75.jpg)
70
Tablica 24. Dopunske varijable BCC modela orijentiranog prema outputima
Br. Banka Efikasnost Kamatni tr
Trosk prov i naknada
Operativni tr
Kamatni prih
Prihod prov i naknada
Operativni prih Dobit
1 BPC 0.914932 0 0 530.6278 0 5066.19 769.2541 47245.83
2 Kovanica 0.944302 0 0 793.553 0 2135.381 118.4849 9468.132
3 BSD 1 0 0 0 0 0 0 0
4 BKS 1 0 0 0 0 0 0 0
5 Croatia 1 0 0 0 0 0 0 0
6 Erste 1 0 0 0 0 0 0 0
7 HPB 1 0 0 0 0 0 0 0
8 Hypo 1 0 0 0 0 0 0 0
9 Imex 1 0 0 0 0 0 0 0
10 IKB 1 0 0 0 0 0 0 0
11 Jadranska 0.841353 11207.39 0 2463.882 0 0 0 27147.66
12 KABA 0.737116 0 0 1015.175 0 0 0 9111.198
13 Kent 0.868319 0 0 374.8146 0 764.2592 0 2323.342
14 KBZ 0.775135 0 0 1024.844 0 7728.38 914.744 0
15 OTP 1 0 0 0 0 0 0 0
16 Partner 0.945832 2524.845 0 387.7932 0 0 0 1644.905
17 Podravska 0.909246 0 462.1317 2565.324 0 0 0 5335.975
18 Primorska 1 0 0 0 0 0 0 0
19 PBZ 1 0 0 0 0 0 0 0
20 RBA 1 0 0 0 0 0 0 0
21 Samoborska 1 0 0 0 0 0 0 0
22 SBER 1 0 0 0 0 0 0 0
23 Slatinska 0.881572 0 0 315.768 0 0 508.0713 0
24 SG SB 1 0 0 0 0 0 0 0
25 Štedbanka 1 0 0 0 0 0 0 0
26 VABA 0.896835 5257.605 0 1525.272 2378.498 84.3916 0 0
27 Veneto 1 0 0 0 0 0 0 0
28 ZABA 1 0 0 0 0 0 0 0
Izvor: Obrada autora
Prema tablici iznad, Kent banka uz 86,8% efikasnosti u odnosu na relativno efikasne banke
trabala bi smanjiti svoje operativne troškove za 374,814 tisuća kuna. Time bi i ona postala
jedna od relativno efikasnih banaka. Isto vrijedi i za sve ostale navedene banke.
![Page 76: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/76.jpg)
71
Tablica 25. Dopunske varijable BCC modela orijentiranog prema inputima
Br. Banka Efikasnost Kamatni tr
Trosk prov i naknada
Operativni tr
Kamatni prih
Prihod prov i naknada
Operativni prih Dobit
1 BPC 0.915444 0 0 428.6369 0 4620.777 685.8225 46682.54
2 Kovanica 0.944953 0 0 712.6822 0 2007.3 99.97467 11204.65
3 BSD 1 0 0 0 0 0 0 0
4 BKS 1 0 0 0 0 0 0 0
5 Croatia 1 0 0 0 0 0 0 0
6 Erste 1 0 0 0 0 0 0 0
7 HPB 1 0 0 0 0 0 0 0
8 Hypo 1 0 0 0 0 0 0 0
9 Imex 1 0 0 0 0 0 0 0
10 IKB 1 0 0 0 0 0 0 0
11 Jadranska 0.81538 7160.029 0 1947.347 0 0 0 30475.77
12 KABA 0.761822 0 0 633.0827 0 0 0 16732.93
13 Kent 0.877323 0 0 298.7819 0 561.3131 0 7281.871
14 KBZ 0.634957 0 0 786.5964 0 632.3759 1251.114 0
15 OTP 1 0 0 0 0 0 0 0
16 Partner 0.925905 2316.912 0 429.0556 0 0 0 4365.461
17 Podravska 0.91474 0 422.5719 2304.087 0 0 0 8300.249
18 Primorska 1 0 0 0 0 0 0 0
19 PBZ 1 0 0 0 0 0 0 0
20 RBA 1 0 0 0 0 0 0 0
21 Samoborska 1 0 0 0 0 0 0 0
22 SBER 1 0 0 0 0 0 0 0
23 Slatinska 0.859046 0 0 0 0 0 254.1546 3552.196
24 SG SB 1 0 0 0 0 0 0 0
25 Štedbanka 1 0 0 0 0 0 0 0
26 VABA 0.871089 3583.92 0 1370.629 3460.345 0 0 4667.292
27 Veneto 1 0 0 0 0 0 0 0
28 ZABA 1 0 0 0 0 0 0 0
Izvor: Obrada autora
![Page 77: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/77.jpg)
72
Ukoliko se promatra model koji je orijentiran prema inputima, Kent banka posluje sa 87,7%
efiikasnosti u odnosu na ostale relativno efikasne banke i potrebno joj je povećanje dobiti za
7281,871 tisuća kuna i prihoda od provizija i nakanada 561,313 tisuća kuna kako bi postala
relativno efikasna banka.
![Page 78: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/78.jpg)
73
7. ZAKLJUČAK
Osnovni cilj ovog rada bio je ocijeniti efikasnost poslovanja banaka metodom analize
omeđivanja podataka ne temelju financijskog izvješća do 30. lipnja 2014. godine s obzirom
da su banke u 2013. poslovale veoma loše, a pokazatelji profitabilnosti spustili su se na
najnižu razinu. Dakle, usporedilo se poslovanje svih banaka u Republici Hrvatskoj, izuzevši
dvije banke koje nisu uključene u analizu da bi se dobili što točniji rezultati, kako bi bilo
moguće ponuditi prihvatljiva rješenja koja bi mogla pozitivno utjecati na uspješnost i
efikasnost poslovanja banka u Hrvatskoj. Time je i potvrđena postavljena radna hipoteza.
Pristup analize omeđivanja podataka omogućava pretvorbu višetrukih inputa u višestruke
outpute. Podaci o korištenim inputima i outputima se uvrštavaju za sve promatrane
donositelje odluke (DO) u linearni program koji predstavlja odabrani model analize
omeđivanja podataka. Na taj način se ocjenjuje efikasnost pojedinog DO unutar skupa
promatranih DO.
Prilikom analize banaka korištena su tri inputa: kamatni trošak, trošak provizija i naknada i
operativni trošak te četiri outputa: kamatni prihod, prihod od provizija i naknada, operativni
prihod i dobitak. Kod poslovanja banaka nije se moglo sa sigurnošću utvrditi da li je riječ o
konstantnim prinosima kod kojih se koristi CCR model ili varijabilnim prinosim kod kojih
se preporučuje BCC model stoga je provedena analiza kroz oba modela.
Model AOMP može se prilagoditi strategiji koju menadžment odabere. Ukoliko je cilj
minimizirati inpute, uz ostvarenje iste razine outputa, koristit će se model usmjeren na inpute,
dok se prilikom maksimikzacije outputa, uz iste inpute, odabire model usmjeren na outpute.
Nakon dobivenih rezultata BCC model se pokazao kao bolji izbor. U toku daljnje analize
odlučeno je usporediti input i output orijentirane modele kako bi se uvidjelo koju odluku bi
menadžment donio odluči li se za prvi odnosno drugi model, tj povećanje prihoda uz iste
troškove ili obrnuto, samanjenje troškova uz iste prihode. U ovom dijelu rada potvrđene su i
pomoćne hipoteze.
Prema BCC modelu prosječna banka treba koristiti 94,70% dostupnih resursa za postizanje
iste količine rezultata. Ako prosječna banka želi poslovati efikasno treba proizvesti 5,30%
više outputa s istom količinom inputa.
![Page 79: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/79.jpg)
74
Od ukupnog broja banaka (28) njih 18 definira granicu efikasnosti i predstavlja referentni
skup za neefikasne. Kao najefikasnija pokazala se Štedbanka. Time je potvrđeno da se iz
običnog zapažanja tabličnog prikaza normaliziranih podataka odabranih inputa i outputa
banaka ne može točno odrediti koja od promatranih banaka je relativno najefikasnija bez
provođenja analize omeđivanja podataka. Naime, ZABA, Erste banka i PBZ su
promatranjem ukazivale da je njihovo poslovanje najefikasnije, ali analizom se utvrdilo da
neke druge banke s određenim inputima i outputima posluju efikasnije, kao već gore
navedena Štedbanka.
Za svaku od 10 neefikasnih banaka identificirani su izvori i iznos relativne neefikasnosti.
Razlika između stvarnih podataka i projeciranih vrijednosti pokazuje koliko neefikasna
banka treba povećati outpute, odnosno smanjiti inpute, da bi postala efikasna u odnosu na
efikasanu banku u svom referentnom skupu. Analiza omeđivanja podataka ne daje odgovor
na pitanje kako postići ciljeve koji su identificirani. Za to je potrebno koristiti znanje
menadžera banaka.
Kroz analizu dobili su se i rezultati konstantnih, rastućih i padajućih prinosa na opseg za
potencijalno investiranje u banke, težine koje pokazuju koliko inputi i outputi imaju utjecaj
na rezultate efikasnosti, omjeri težina prikazanih inputa i outputa kako bi se odredilo koji od
inputa odnosno outputa ima najveći utjecaj na efikasno poslovanje te dopunske varijable koje
označavaju za koliko je potrebno smanjiti troškove i povećati prihode u odnosu na relativno
efikasne banke. Prema dobivenim rezultatima Karlovačka i Kent banka pokazale su se kao
najpovoljnije za investiranje. Kod omjera težina su najznačajniji kamatni troškovi za
postizanje efikasnosti kod Podravske banke što se odnosi na output orijentirani model, a kod
input orijentiranog modela najveći utjecaj za postizanje efikasnijeg poslovanja u bankama
ima omjer kamatnih prihoda u odnosu na ostale kod PBZ banke. U referentnom skupu kao
uzori najčešće su se pojavljivale BDS, Erste banka i PBZ. Dakle, ostale banke koje su u
njihovom referentnom skupu bi se trebale ugledati na njihovo poslovanje kako bi postigle
relativnu efikasnost. U radu je za interpretaciju dopunskih varijabli kao primjer uzeta Kent
banka koja posluje sa 86,8% efikasnosti radi li se o output orijentiranom modelu, odnosno
87,7% efikasnosti ako je riječ o input orijntiranom modelu i za nju su određeni iznosi kao
![Page 80: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/80.jpg)
75
dopunske varijable koji bi se trebali smanjiti odnosno povećati kako bi postala relativno
efikasna banka. Isto se može odrediti i za ostale banke.
Prema svemu što se spomenulo u predhodnim rečenicama identificirani su uzori prema
kojima bi se mogao voditi menadžment relativno neefikasnih banaka da bi postigao
efikasnost.
![Page 81: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/81.jpg)
76
LITERATURA
1) KNJIGE
1. Cingula, M. i Klačmer, M.: Financijske institucije i tržište kapitala, TIVA i FOI Varaždin,
2003.
2. Cooper, W.W. at al.: Data Envelopment Analysis; History, Models and Interpretations,
International Series in Operations Research & Management Science, 2000.
3. Cooper, W. et al..: Introduction to Data Envelopment Analysis and its Uses: With DEA-
Slover Softver and References, New York: Springer, 2005.
4. Cooper, W. et al.: Introduction to Data Envelopment Analysis and Its Uses, Springer,
2006.
5. Ray, C. S.: Data Envelopment Analysys: Theory and Techniques for Economics and
Operations Research, Cambridge University Press, Cambridge, 2004.
6. Perišin, I. i Šokman, A.: Monetarno - kreditna politika IX izmijenjeno izdanje,
Informator, Zagreb, 1992.
7. Thanassoulis, E.: Introduction to the Theory and Application of Data Envelopment
Analysis, Norwell: Kluwer Academic Publishers, 2001.
8. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, 4.
izmjenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2000.
2) ČLANCI
9. Šegota, A.: Evaluating shops efficiency using data envelopment analysis: Categorical
approach, Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Rijeci: časopis za ekonomsku teoriju
i praksu, Vol.26 No.2 Prosinac, 2008.
10. Vujčić, B. i Jeremić, I.: Efficiency of Banks in Croatia: A DEA Approach, Comparative
Economics Studies, XLIV, No. 2, 169-193, 2002.
11. Yue, P.: Data Envelopment Analysis and Commercial Bank Performance: A Primer With
Applications To Missouri Banks, University of Texas at Austin, 1992.
![Page 82: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/82.jpg)
77
3) OSTALI IZVORI
12. Bogović, T.: Ocjena učinkovitosti upravljanja hrvatskim gradovima metodom
omeđivanja podataka (AOMP), doktorski rad, Fakultet organizacije i informatike,
Varaždin, 2014.
13. Jardas Antonić, J.: Višekriterijska i usporedna analiza efikasnosti elektroničkog
poslovanja gradskih uprava, doktorska disertacija, Sveučilište u Rijeci, Ekonomski
fakultet, Rijeka, 2011.
14. Rabar, D.: Ocjenjivanje efikasnosti poslovanja hrvatskih bolnica metodom analize
omeđivanja podataka, Ekonomski pregled, Zagreb, 2010.
15. Šegota, A.: Usporedna analiza efikasnosti prodajnih objekata u maloprodaji, doktorska
disertacija, Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb, 2003.
16. Visković, V.: Statistička analiza financijskih izvještaja i uspješnosti
Erste&Steiermarkische bank d.d. od 2007. do 2012. godine i usporedba s glavnim
konkurentima, Ekonomski fakultet Split, Split, 2013.
17. Vujčić, B. i Jeremić, I.: Efficiency of Banks in Trasition: A DEA Approach, Croatian
national bank, Dubrovnik, 2001.
18. Analiza financijskih izvještaja pomoću financijskih pokazatelja na primjeru banke “X”,
Ekonomski fakultet u Zagrebu,
http://web.efzg.hr/dok/rac/ssever/Analiza%20slu%C4%8Daja_banke.pdf (travanj,
2015.)
19. Bilten o bankama 27, Hrvatska narodna banka, kolovoz, 2014.
20. Financijski izvještaj banaka do 30. lipnja 2014., Hrvatska narodna banka
21. Zakon o Hrvatskoj narodnoj banci, 2001, Narodne novine, Zagreb, broj 75/08 i 54/13
![Page 83: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/83.jpg)
78
POPIS TABLICA
Tablica 1. Struktura imovine banaka , na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima….13
Tablica 2. Struktura obveza i kapitala banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i
postocima…………………………………………………………………………………..14
Tablica 3. Račun dobiti i gubitka banaka u milijardama kuna i postocima………………….17
Tablica 4. Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima………....20
Tablica 5. Struktura izvora financiranja banaka, na kraju razdoblja, u postocima………….22
Tablica 6. Izvorni empirijski podaci………………………………………………………..44
Tablica 7. Normalizirani podaci……………………………………………………………45
Tablica 8. Deskriptivna statistika inputa i outputa uključenih u model AOMP-a…………..47
Tablica 9. Matrica koeficijenata korelacije inputa i output…………………………………48
Tablica 10. Rezultati CCR i BCC modela………………………………………………….50
Tablica 11. Analiza učinkovitosti efikasnog upravljanja bankama………………………..50
Tablica 12. Statistika BCC modela………………………………………………………....52
Tablica 13. Referentni skup frekvencija……………………………………………………53
Tablica 14. Potencijalno poboljšanje (projecirane vrijednosti) za output orijentirani
model……………………………………………………………………………………….54
Tablica 15. Potencijalno poboljšanje (projecirane vrijednosti) za input orijentirani model..57
Tablica 16. BCC output prinosi na opseg…………………………………………………..59
Tablica 17. BCC input prinosi na opseg……………………………………………………60
Tablica 18. Težine BCC modela orijentiranog prema outputu……………………………...62
Tablica 19. Težine BCC modela orijentiranog prema inputu……………………………….63
Tablica 20. Omjeri težina BCC modela orijentiranog prema outputu………………………64
Tablica 21. Omjeri težina BCC modela orijentiranog prema inputu……………………….65
Tablica 22. Referenti skupovi BCC modela orijentiranog prema outputima………………67
Tablica 23. Referenti skupovi BCC modela orijentiranog prema inputima………………..68
Tablica 24. Dopunske varijable BCC modela orijentiranog prema outputima…………….70
Tablica 25. Dopunske varijable BCC modela orijentiranog prema inputima……………...71
![Page 84: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/84.jpg)
79
POPIS GRAFIKONA
Grafikon 1. Herfindahl – Hirschmanov indeks (HHI)……………………………………..11
Grafikon 2. Udjeli imovine, kredita i depozita najvećih banaka u ukupnoj imovini,
kreditima i depozitima svih banaka, na dan 31. prosinca 2013…………………………..12
Grafikon 3. Klasične izvanbilančne stavke banaka…………………………………………15
Grafikon 4. Dobit banaka prije oporezivanja……………………………………………….16
Grafikon 5. Profitabilnost prosječne imovine (ROAA) i profitabilnost prosječnog kapitala
(ROAE) banaka…………………………………………………………………………….18
Grafikon 6. Troškovna efikasnost banaka………………………………………………….19
Grafikon 7. Struktura kredita banaka po djelatnostima, na dan 31. Prosinca 2013………….21
Grafikon 8. Odnos AOMP i ekonomske proizvodnje………………………………………27
Grafikon 9. Prikaz granice efikasnosti CCR modela……………………………………….30
Grafikon 10. Prikaz granice efikasnosti BCC modela………………………………………38
Grafikon 11. Prikaz normaliziranih pokazatelja……………………………………………47
![Page 85: IVONA BABIĆ - oliver.efri.hroliver.efri.hr/zavrsni/901.B.pdf · accept mjenice naplaćuje proviziju i postaje glavni mjenični dužnik ... • Relombard poslovi su slični kao reeskont](https://reader037.vdocuments.site/reader037/viewer/2022102715/5a6fee727f8b9aa7538b85b1/html5/thumbnails/85.jpg)
80