2
Autor: Nikola Ninković, dipl. ing. energetike
Ovaj dokument je izrađen u sklopu projekta „NVO mreža za zastupanje održive upotrebe
energije i prirodnih resursa - ETNAR“, finansiranog od strane Evropske Unije, Instrument
za predpristupnu pomoc (IPA) - Civil Society Facility (CSF).
3
SADRŽAJ
POTROŠNJA I STVARNE POTREBE ZA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM ........................................................5
IZVOR SIROVINE NEOPHODNE ZA RAD TERMOELEKTRANE–RUDNIK UGLJA''PLJEVLJA'' ........................6
POSLOVANJE RUDNIKA UGLJA ''PLJEVLJA'' ..........................................................................................8
RADNA MJESTA U TERMOELEKTRANI ''PLJEVLJA'' ................................................................................9
CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE ........................................................................................................... 10
TOPLIFIKACIJA ................................................................................................................................... 11
DEPONIJE .......................................................................................................................................... 12
ZAGAĐENOST ................................................................................................................................... 14
ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIKA PLJEVALJA ............................................................................... 17
EU STANDARDI.................................................................................................................................. 19
ZAKLJUČAK I MOGUDE ALTERNATIVE ................................................................................................ 21
SPISAK SLIKA
Slika 1: Termoelektrana „Pljevlja“...............................................................................................................................4 Slika 2: Rudnik uglja Pljevlja ..........................................................................................................................................6 Slika 3: Deponija Maljevac ............................................................................................................................................12 Slika 4: Zagađenost u Pljevljima ................................................................................................................................15 SPISAK GRAFIKA
Grafik 1: Pad potražnje Crne Gore za električnom energijom 2011-2013. godine ................................5 Grafik 2: Pad broja zaposlenih u termoelektrani “Pljevlja” od 2012 – 2015. godine …………………...9 Grafik 3: Evdentirani broj dana sa prekoračenjem dnevnih graničnih vrijednosti …………………...14 Grafik 4: Količina štetnih emisija koje potiču iz termoelektrane “Pljevlja”……………………………….15 Grafik 5: Udio akutnih respiratornih bolesti u ukupnom broju djece na Pljevaljskom području .17
SPISAK TABELA
Tabela 1: Produktivnost rudnika uglja u regioni i EU .........................................................................................8 Tabela 2: Proizvodna cijena električne energije……………………………………………………………………...10 Tabela 3: Izmjerene emisije zagađujućih materija TE “Pljevlja” za 2010. i 2011. godinu ………….16 Tabela 4: Registrovana oboljenja i stanja od carcinoma u vanbolničkoj službi Doma zdravlja Pljevlja za period od 2008 – 2012. godine ……………………………………………………………………………..18
4
ELEKTROENERGETSKI SISTEM CRNE GORE
Na sjeveru Crne Gore, u gradu Pljevlja nalazi se prva i jedina crnogorska kondezaciona
termoelektrana, projektovana sa dva bloka od 210 MW, od kojih je do sada izgrađen samo jedan.
Termoelektrana ''Pljevlja'' je počela sa radom 1982. godine, i u direktnom je vlasništvu
Elektroprivrede Crne Gore, dok je Elektroprivreda u većinskom vlasništvu države Crne Gore sa
57,02%, sa 41,75% udjelom italijanske kompanije A2A i 1,23% učešća ostalih1.
Slika 1: Termoelektrana ''Pljevlja''
Obzirom da je pred istekom vijeka trajanja a zbog daljeg ispunjavanja potreba za električnom
energijom kao i izvozom ''planiranog'' viška električne energije u EU, Vlada Crne Gore je
Strategijom razvoja energetike do 2030. godine među prioritetnim projektima, uvrstila
izgradnju drugog bloka termoelektrane ''Pljevlja'', odnosno iskorišćavanje domaćih rezervi uglja
kao drugog važnog energetskog resursa Crne Gore pored hidroenergije, kao i razvoja sistema
daljinskog grijanja dobijenog iz procesa sagorijevanja uglja u termoelektrani.
Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine, akcioni planovi i strateški ciljevi,
promovišu eksploataciju fosilnih goriva, odnosno domaćih rezervi uglja (bez uvjerljivih
planova za korišćenje novih resursa poput sunca, vjetra, biomase, kao ni primjenu mjera
energetske efikasnosti) iako su te rezerve ograničene vijekom trajanja. Ovakvi planovi
Vlade Crne Gore ne predstavaljaju održivo planiranje kao ni održivo korišćenje prirodnih
resursa te posledično ne predstavljaju brigu o sadašnjim i budućim generacijama koje će u
nasljedstvo dobiti zemlju bez resursa sa dotrajalim i zastarjelim elektroenergetskim
sistemom.
1 http://www.epcg.com/o-nama/osnovna-djelatnost
5
POTROŠNJA I STVARNE POTREBE ZA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM
Crna Gora ima mali energetski sistem sa termoelektranom ''Pljevlja'' snage 218 MW koja
sagorijeva lignit iz Rudnika uglja u Pljevljima, i dvije hidroelektrane ''Perućica'' i ''Piva''. Ukupni
instalisani proizvodni kapaciteti elektrana iznose 868 MW, od čega hidroelektranama pripada
685 MW odnosno 76% a termoelektrani 24%2. Ukupna potražnja Crne Gore za električnom
energijom, prema energetskim bilansima, je sa 4,2 TWh u 2011. godini pala na 3,4 TWh u 2013.
godini.
Grafik 1: Pad potražnje Crne Gore za električnom energijom 2011-2013. godine
Od ove brojke, u termoelektrani je proizvedeno 1,3 TWh dok je oko 2.5 TWh proizvedeno u
hidroelektranama3. Na osnovu energetskog bilansa Crne Gore iz 2013. godine, jedan od najvećih
potrošača električne energije bio je Kombinat Aluminijuma Podgorica (KAP) koji je potrošio 0,7
TWh u 2013. godini4. Ostatak je potrošen na generalnu distribuciju i na druge industrije
(Željezara Nikšić, Željeznice Crne Gore). U 2013. godini, zbog pada u proizvodnji KAP-a, Crna
Gora nije imala deficit električne energije, dok je u 2011. godini KAP potrošio 1,4 TWh, zbog čega
je postojao deficit i potreba za uvozom električne energije. Iz navedenih podataka je očigledno
da je KAP 2011. godine potrošio čitavu godišnju proizvedenu električnu energiju iz
termoelektrane zbog čega je i došlo do deficita električne energije.
Da bi se planirao energetski sistem jedne zemlje u prvom redu treba znati njene stvarne potrebe
za električnom energijom. U Crnoj Gori u tom smislu nema neadekvatnog strateškog planiranje
te samim tim nije moguće kvalitetno odrediti stvarne potrebe za novim energetskim
kapacitetima.
U Crnoj Gori ne postoji adekvatno strateško planiranje i samim tim nije moguće kvalitetno
odrediti stvarne potrebe za novim energetskim kapacitetima, odnosno stvarnim
potrebama Crne Gore za električnom energijom.
2 http://www.epcg.com/o-nama/osnovna-djelatnost
3http://www.epcg.com/sites/epcg.com/files/multimedia/main_pages/files/2013/08/ostvarena_proizvodnja_u_201
3.pdf#overlay-context=o-nama/proizvodnja-i-elektroenergetski-bilans
4 Energetski bilans Crne Gore za 2015. godinu
0
1
2
3
4
5
Potražnja Crne Gore za električnomenergijom u 2011. godini
Potražnja Crne Gore za električnomenergijom u 2013. godini
Pad potražnje za električnom energijom
TWh
6
IZVOR SIROVINE NEOPHODNE ZA RAD TERMOELEKTRANE–RUDNIK UGLJA''PLJEVLJA''
Osim pitanja, da li je Crnoj Gori potreban takav izvor električne energije kao što je drugi blok
termoelektrane i kakve su stvarne potrebe za njim, postoji još mnogo drugih pitanja koji ovaj
projekat dovode pred veliki znak pitanja. Jedno od prvih pitanja je rad rudnika uglja ''Pljevlja'',
koji od samog početka dostavlja neophodnu sirovinu za rad termoelektrane – ugalj.
Slika 2: Rudnik uglja Pljevlja
U Pljevljima postoji 5 nalazišta uglja (Potrlica, Kalušići, Grevo, Komini i Rabitlje). Najveće je
Potrlica, koje se nalazi u samom gradu, dok su ostala mnogo manja. Prema Nacrtu Detaljnog
prostornog plana Termoelektrane Pljevlja, u basenu Potrlica ima oko 41 miliona tona uglja5, dok
je prema izvještaju Regulatorne Agencije za Energetiku iz 2013. godine u nalazištu Potrlica bilo
oko 39 miliona tona uglja6, dok se za ostala nalazišta (Kalušići, Grevo, Komini, Rabitlje) prema
Strategiji razvoja energetike Crne Gore do 2030. godine kaže: '' Prema preporuci Fichtner-ove
studije7 (2009), ležišta uglja Kalušići, Grevo, Komini i Rabitlje kao ekonomski neiskoristivi rudnici
ne bi trebalo da u ovom trenutku budu uključeni u bilo koji scenario rezervi uglja na osnovu kojeg
će se zasnivati buduća strategija proizvodnje energije''.8
Prema Nacrtu Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja, rezerve uglja u pljevaljskom
basenu su dovoljne za 40-godišnji rad termoelektrane, odnosno drugog bloka. Istim
dokumentom se kaže da će se kao gorivo koristiti mješavina uglja iz više dnevnih kopova u cilju
postizanja odgovarajućeg kvaliteta uglja, dok se s druge strane u Fichtner-ovoj studiji kaže kako
ta nalazišta nisu ekonomski isplativa.
5 Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja, str.35 6 http://regagen.co.me/wp-content/uploads/IZVJESTAJ-O-STANJU-ENERGETSKOG-SEKTORA-CG-ZA-2013.-
GODINU.pdf
7 Fichtner: ”Razvoj i učešće privatnog sektora u Pljevaljskom termo-energetskom kompleksu”, konačni izvještaj, 9
septembar 2009 8 http://www.energetska-
efikasnost.me/uploads/file/Dokumenta/Strategija%20razvoja%20energetike%20CG%20do%202030.%20godine%2
0-%20Bijela%20knjiga_10072014.pdf
7
S obzirom na to da se godišnje u termoelektrani ''Pljevlja'' sagori oko 1.600.000 tona uglja za rad
postojećeg bloka, jasno je da pomenute rezerve ne mogu biti dovoljne za rad prvoga bloka, a
kasnije paralelnog rada oba bloka (do 2024. godine; potrošnja uglja oko 3.000.000 tona/godišnje
za oba bloka)9 i na kraju samo drugog bloka. Ove rezerve su dovoljne za rad novog bloka
termoelektrane ''Pljevlja'' od 20 do 25 godina, i manje ukoliko postojeći blok ostane u funkciji.
Takođe je važno pomenuti da stepen istraženosti rezervi uglja u nalazištu Potrlica nije dovoljan, i
da je zapravo 50% rezervi klase C1, što znači – nedovoljno istraženo10. Pored ovog nalazišta,
moguće je otvaranje još dva nalazišta: Mataruge (7.500 000 tona, C1 kategorije) i Otilovići
(3.421.248 tona uglja, B i C1 kategorije)11, za koje nije urađen proračun eksproprijacije zemljišta
i uopšte isplativosti tih projekata.
Ne postoje dovoljno istražene, analizirane niti realno procijenjene rezerve uglja u
pljevaljskom i planom obuhvaćenim basenima uglja. Postojeće rezerve uglja su dovoljne za
rad novog bloka termoelektrane do 25 godina, i manje ukoliko postojeći blok ostane u
funkciji. Osim nalazišta Potrlica, većina nalazišta uglja su ekonomski neisplativi rudnici.
CIJENA I KALORIJSKA VRIJEDNOST UGLJA
Jedan od ključnih elemenata u planiranju izgradnje termoelektrane jeste pogonsko gorivo,
odnosno ugalj. Cijena uglja je jedan od najvažnijih elemenata u ekonomskoj računici projekta
drugog bloka termoelektrane ''Pljevlja'', kao i energija sadržana u lignitu, odnosno njegova
kalorijska vrijednost. Kalorijska vrijednost lignita u pljevaljskom basenu prema Nacrtu Detaljnog
prostornog plana Termoelektrane Pljevlja, iznosi 10.720 KJ/kg12 a prema planovima za drugi
blok termoelektrane 9560 KJ/kg13. Njegova projektovana cijena za drugi blok je 2,1 €/GJ,
odnosno 20,08€/t14, dok svi parametri pokazuju da je ta cijena daleko od realne, i da je u
prethodnim godinama isporučivan ugalj niže kalorijske vrijednosti.
Dokaz ovim tvrdnjama je da se za pogon prvog bloka termoelektrane ''Pljevlja'' koristi ugalj
kvaliteta od 9.211 kJ/kg15, trenutne cijene uglja 25,65€/t16, odnosno 2,78 €/GJ pa bi u skladu sa
tim projektovana cijena uglja za drugi blok termoelektrane, trebala biti 26,58 €/t a ne 20,08€/t
koliko stoji u dokumentu, čime se dobija razlika od 6.5 €/t što na projektovanom godišnjem
nivou potrošnje uglja u drugom bloku termoelektrane od 1.600.000 t/godišnje donosi dodatnih
10.400.000 €/godišnje, koje je potrebno platiti za ugalj.
9 Nacrt detaljng prostornog plana termoelektrane Pljevlja 10 http://regagen.co.me/wp-content/uploads/IZVJESTAJ-O-STANJU-ENERGETSKOG-SEKTORA-CG-ZA-2013.-
GODINU.pdf 11 http://regagen.co.me/wp-content/uploads/IZVJESTAJ-O-STANJU-ENERGETSKOG-SEKTORA-CG-ZA-2013.-
GODINU.pdf 12 Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine 13 Strateška procjena uticaja na životnu sredinu nacrta detaljnog prostornog plana termoelektrana Pljevlja, str.81 14 Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja - EPCG ''Informacije o projektu ''TE Pljevlja ll'', str.123 15 Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja, str.31 16 Ugovor o prodaji uglja – Rudnik Uglja i termoelektrana
8
Osim ovoga, kalorijska vrijednost pljevaljskog uglja je loša, i varira u rasponu od 6-11 GJ/t17 iako
je prema nekim klasifikacijama prosječna kalorijska vrijednost lignita preko 16 GJ/t.18
Očigledno je neslaganje u dokumenatima Vlade Crne Gore i Elektroprivrede, u podacima o
kalorijskim vrijednostima i cijenama uglja, i ove razlike mogu značiti da će se vršiti
subvencionisanje Rudnika uglja od strane države i Elektroprivrede, čime bi projekat drugog
bloka bio još više ekonomski neisplativ i na teretu računa građana Crne Gore.
Osim tog, rezerve uglja u pljevaljskom basenu nisu dovoljne za snabdijevanje termoelektrane
ni 25 godina jer je potrebno sagorijevati veće količine uglja obzirom na njegovu lošu
kalorijsku vrijednost, a samim tim će i trošak za gorivo porasti što dovodi do većih
ekonomskih gubitaka.
POSLOVANJE RUDNIKA UGLJA ''PLJEVLJA''
Pored pitanja kvaliteta, cijene, stepena istraženosti i postojećih rezervi uglja, ništa manje bitno
nije ni pitanje produktivnosti rudnika uglja, koji u ovom trenutnu zapošljava 997 radnika19. Kako
je navedeno, proizvodnja uglja je oko 1.600.000 tona godišnje pa je obzirom na broj zaposlenih,
produktivnost rudnika uglja oko 1605 t/radnik, što je daleko ispod EU prosjeka, čak i ispod
prosjeka zemalja u regionu.
Tabela 1: Produktivnost rudnika uglja u regionu i EU
Zemlja
Produktivnost
(iskopanih tona uglja godišnje/radnik)
Crna Gora 1605
BiH 2500
Srbija 3000
Češka 3704
Poljska 4236
Izvor: Istraživanje NVO GREEN HOME
Shodno ovome, očigledno je da rudnik uglja mora povećati svoju produktivnost, odnosno
optimizovati svoje poslovanje u svim sektorima jer njegov rad nije održiv. Na kraju 2014. godine
rudnik uglja je imao nepokriveni gubitak od 17,3 miliona eura dok su mu kratkoročne obaveze
bile čak 40 miliona eura.20
17 Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja 18 http://www.coalmarketinginfo.com/coal-basics/ 19 http://www.rupv.me/index.php?IDSP=774&IDGM=59&VerIDmeni=130 20 http://www.mans.co.me/wp-content/uploads/2015/10/IzvjestajRevizora2014.pdf
9
RADNA MJESTA U TERMOELEKTRANI ''PLJEVLJA''
Termoelektrana ''Pljevlja'' je u periodu od 2010 – 2012. godine smanjila broj zaposlenih za 100,
odnosno sa 333 na 223 zaposlena21, dok je trenutno broj zaposlenih u termoelektrani ''Pljevlja'',
prema izjavi njenog direktora Luke Jovanovića, 19522.
Grafik 2: Pad broja zaposlenih u termoelektrani ''Pljevlja'' od 2012 – 2015. godine
Promoteri izgradnje novog bloka tvrde da će on, osim pokretanja privrede Crne Gore, dati i veliki
doprinos u broju radnih mjesta. Nacrtom Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja
kaže se kako će broj novih radnika biti dostići cifru od 100. Istina je da će novi blok zaposliti
maksimum do 50 ljudi jer, i ako se izgradi, u pitanju su nove tehnologije, koje zahtjevaju manji
broj radnika zbog veće automatizovanosti.
Iako se govori o novim zapošljavanjima, doći će do smanjenja broja radnika jer postojeći blok
mora biti ugašen do 2024. godine zbog isteka svog radnog vijeka što posledično donosi
otpuštanje dijela radnika i prebacivanje preostalog dijela za rad na novom bloku.
Već poznato neadekvatno strateško planiranje razvoja energetike Crne Gore, takođe
donosi preambiciozne i prije svega nerealne procjene potrebnog broja radnika, a sve u
cilju promocije i realizacije projekta drugog bloka termoelektrane ''Pljevlja''.
Na osnovu dostupnih podataka, očigledno je konstantno smanjenje broja radnika u
temoelektrani ''Pljevlja'', koje ni eventualnom izgradnjom drugog bloka, neće biti
značajno promijenjeno.
21 Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja – Stručna služba TE Pljevlja, str.30 22 http://www.cdm.me/ekonomija/te-pljevlja-nakon-33-godine-rada-uspjesan-rezultat
0
100
200
300
400
2010. godina 2012. godina 2015. godina
Broj zaposlenih u termoelektrani ''Pljevlja''
Broj zaposlenih
Obećanja da će doći do povećanja broja radnih mjesta u rudniku uglja Pljevlja nakon
izgradnje drugog bloka termoelektrane ''Pljevlja'' su prevara, koja se koriste isključivo za
promovisanje projekta izgradnje drugog bloka termoelektrane.
10
CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE
Investicioni planovi i ekonomska analiza drugog bloka termoelektrane ''Pljevlja'' zasnivaju se na
projektovanoj prodajnoj cijeni električne energije od 65 €/MWh23, i projektovanoj proizvodnoj
cijeni električne energije iz novog bloka, koja još uvijek nije jasna. Tu dolazi do neslaganja i
pojave različitih podataka jer uvidom u Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane
Pljevlja, nije jasno koja će proizvodna cijena električne energije na kraju biti. U planu se pominju
dvije cijene, i to jedna od 42,10 €/MWh24 dok se na kraju kaže kako će cijena električne energije
iz drugog bloka termoelektrane ''Pljevlja'' sa troškovima finansiranja, iznositi 38,34 €/MWh25.
U bilo kom primeru, ove cijene ne mogu biti tačne. Dokaz ovome je između ostalog su i cijene
proizvedene električne energije u odnosu na cijenu i kalorijsku vrijednost uglja, prikazane u
tabeli ispod:
Tabela 2: Proizvodna cijena električne energije
Cijena uglja, €/GJ Proizvodna cijena, €/MWh
2,1 42,1
2,4 44,8
2,7 47,5
3,0 50,1
Izvor: Nacrt detaljnog prostornog plana termoelektrane Pljevlja
Kako je već navedeno, za pogon prvog bloka termoelektrane ''Pljevlja'' se koristi ugalj kvaliteta
od 9.211 kJ/kg26, trenutne cijene uglja 25,65€/t27 , što znači da je cijena uglja 2,78 €/GJ a što
prema tabeli 2 predstavlja proizvodnu cijenu električne energije od 47,5 €/MWh, a što
potvrđuju i izjave iz Elektroprivrede da se trenutna proizvodna cijena iz prvog bloka kreće oko
50 €/MWh 28. To znači da, ukoliko se pogleda prosječna veleprodajna cijena na evropskom
tržištu električne energije29 za 2014. godinu od 31,4 €/MWh30, prvi blok termoelektrane
''Pljevlja'' je samo u 2014. godini poslovao sa gubitkom od 16,1 €/MWh, što na osnovu ostvarene
proizvodnje prvog bloka od 1.322.000 MWh31 predstavlja gubitak od 21.284.200 €.
Obzirom na ovo, proizvedena cijena električne energije iz drugog bloka termoelektrane
''Pljevlja'', shodno kvalitetu uglja u pljevaljskom basenu, njegovoj cijeni, troškovima otplate
kredita i kamata, troškova otvaranja novih rudokopa, otvaranja novih deponija, troškova
eksproprijacije, i troškova emisija CO2 po svim pokazateljima ne može biti ispod 47,5 €/MWh,
odnosno ispod proizvodne cijene električne energije dobijene iz prvog bloka. Štaviše, cijena
proizvedene električne energije iz drugog bloka biće i veća od ove cifre.
23 Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja - EPCG ''Informacije o projektu ''TE Pljevlja ll'', str.121 24 Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja - EPCG ''Informacije o projektu ''TE Pljevlja ll'', str.121 25 Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja, str.123 26 Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja, str.31 27 Ugovor o prodaji uglja – Rudnik Uglja i Termoelektrana 28 http://www.epcg.com/sites/epcg.com/files/multimedia/gallery/files/2012/03/list346.pdf, str.9 29 https://www.eex.com/en/ 30 https://www.ise.fraunhofer.de/de/downloads/pdf-files/data-nivc-/folien-electricity-spot-prices-and-production-
data-in-germany-2014-engl.pdf 31 http://www.epcg.com/o-nama/proizvodnja-i-elektroenergetski-bilans
11
Cijene električne energije na evropskim tržištima, gdje Crna Gora planira prodavati svoj višak
proizvedene električne energije, prije svega se formiraju na osnovu potražnje i ponude ali
takođe i u odnosu na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, kojih je sve
više i za šta, prema Internacionaloj agenciji za energetiku, postoje projekcije rasta do 2020.
godine32 a koji spuštaju veleprodajnu cijenu električne energije dobijene iz fosilnih goriva. Iako
je cijena električne energije u 2014. godini bila 31,4 €/MWh ipak se očekuje njen porast nakon
2020. godine ali čak i u slučaju porasta cijene električne energije, drugi blok bi poslovao sa
gubicima sve do 2030. godine kada bi mogao početi poslovati sa neznatnim profitom ali i dalje
neizvjesnim jer će na porast cijena prije svega uticati obnovljivi izvori energije, čija je cijena
proizvedene energije u konstantnom padu poslednjih nekoliko godina33. Osim toga, ukoliko u
nekom trenutku dođe do povećanja cijene uglja ili emisionih dozvola za CO2, za koje postoje neke
mjere koje se koriste za njihovo suzbijanje, kao što su na primer dozvole za emisije CO2, koji
trenutno iznosi oko 8 €/tCO234 ,a u narednim godinama će izvjesno biti između 20-30 €/tCO2, to
će i te kako imati ogromne posledice ukoliko se izgradnja drugog bloka ''Pljevlja'' realizuje te bi
proizvodna cijena električne energije samo rasla i gubici bi se povećavali.
Planirana prodajna cijena električne energije iz drugog bloka je izuzetno visoka i nekonkurentna dok je proizvodna cijena nerealno niska, te su shodno tome izvjesni ogromni gubici, uslovljeni preusmjeravanjem ostalih tržišta prema obnovljivim izvorima energije, i padom njihove proizvodne cijene električne energije u odnosu na ugalj.
TOPLIFIKACIJA
Termoelektrana ''Pljevlja'' je počela sa radom 1982. godine. Obaveza Elektroprivrede između
ostalog bila je, toplifikacija Pljevalja za šta je i ostavljen priključak na objektu, prilikom izgradnje
prvog bloka. Medjutim, i nakon 30 godina rada i oko 40 miliona tona uglja koje je termoelektrana
sagorjela, taj projekat nije realizovan. Sada se, za potrebe izgradnje novog bloka i aktuelizovane
priče o zagađenosti Pljevalja opet priča o projektu toplifikacije, kao jednom od rješenja
zagađenosti Pljevalja.
Međutim, iako obaveza Elektroprivrede, Nacrtom Detaljnog prostornog plana Termoelektrane
Pljevlja kaže se: ''snabdijevanje Pljevalja daljinskom toplotom iz novog bloka poslije ulaska tog
bloka u Elektroenergetski sistem u 2020. godini za sada nije uzeto u obzir jer zavisi od više
elemenata i to prije svega od, rezultata studije opravdanosti izgradnje drugog bloka i konačne
odluke investitora u Termoelekatrani ''Pljevlja'', kao i lokalne zajednice, koja bi trebala sopstvenim
finansijskim sredstvima (oko 20 miliona eura, izvor Akcioni Plan 2008) prethodno završiti
distributivni sistem za daljinsko grijanje, za veći dio Pljevalja (oko 70% stanovnika bi se
snabdijevalo daljinskim grijanjem)''35.
32 https://www.iea.org/Textbase/npsum/MTrenew2014sum.pdf 33 http://www.cnbc.com/2015/03/17/is-renewable-energy-ready-to-disrupt-fossil-fuels.html 34 https://en.wikipedia.org/wiki/European_Union_Emission_Trading_Scheme 35 Akcioni Plan implementacije Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2025. godine za period 2008 – 2012. godine
12
Obzirom na vrijeme koje je potrebno za realizaciju toplifikacije Pljevalja, reljefa grada i
posledično nemogućnosti snabdijevanja cjelokupnog područja Pljevalja, treba ponuditi i druga
rješenja kao što su toplotne pumpe i grijanje na pelet, za one dijelove grada koji ne mogu biti
toplifikovani.
Iako predstavljen kao jedino rješenje za problem zagađenosti Pljevalja i u slučaju izgradnje drugog bloka, projekat toplifikacije nije siguran, niti je jasno definisan Nacrtom Detaljnog prostornog plana. Osim toga, istim dokumentom jasno je definisana njegova negativna uloga na rad drugog bloka zbog oduzimanja dijela snage za potrebe toplifikacije. Projekat toplifikovanja Pljevalja trajao bi 20-25 godina i izvodio bi se fazno. Obzirom da
bi se njegov završetak mogao očekivati tek oko 2050. godine, samo bi 70% građana na
kraju bilo snadbdijevano daljinskim grijanjem. Iako obaveza drugih, sada je projekat
toplifikacije obaveza lokalne zajednica sa potrebnim ulaganjima od 20 miliona eura. Te
račune bi plaćali građani Crne Gore, ne oni koji vrše eksploataciju i ostvaruju profit.
DEPONIJE
Najveća, i sa stanovišta zaštite životne sredine najvažnija, deponija u Pljevljima je deponija
Maljevac. Izgrađena je prije više od tri decenije za potrebe odlaganja otpada, odnosno pepela i
šljake iz termoelektrane ''Pljevlja''. Originalno je bilo zamišljeno da će deponija Maljevac raditi
svega 15 godina, imati maksimalnu kotu 813.00mnm (preporučen završetak eskploatacije jer su
ispitivanja pokazala da su uslovi stabilnosti za statičke uslove ispod minimalno dozvoljenih)36 i
da će biti zamijenjena drugom. Od tada je 5 puta nadogradjivana, prevazišla maksimalne kote,
utvrdjena je njena nestabilnost, ugrožene podzemne i površinske vode, kao i okolna naselja
lebdećom prašinom.
Slika 3: Deponija Maljevac
36 Nacrt Detaljnog prostorog plana Termoelektrane Pljevlja
13
Osim toga, na ovoj deponiji nikada nije izgrađen, zakonom predviđen zaštitni zeleni pojas i bafer
zona u širini od 300 do 600m od same deponije. Takođe, zakonom zabranjen život ljudi u
zaštitnom pojasu od 300m opet nije ispoštovan, što je prouzrokovalo širenje i približavanje
deponije domaćinstvima. Takodje se ne poštuje to da deponija bude prekrivrena vodenim
ogledalom kako ne bi dolazilo do rasipanja prašine sa same deponije.
Iako obaveza Elektroprivrede, Vlada Crne Gora je dobila kredit od Svjetske banke za sanaciju i
zatvaranje brane Maljevac ali i pored toga Elektroprivreda planira nastavak deponovanja
otpadnog materijala na Maljevcu sve do 2021. godine iako je obaveza njenog saniranja i
zatvaranja bila 2016. godina.37
Zapravo, Elektroprivreda planira izvršiti nadvišenje kaseta 1 i 2 do kote od 832 mnm, čime će se
dobiti dodatnih 700.000m3 i 950.00m3 za odlaganje što zajedno sa zapreminom treće kasete do
istog nivoa od 832 mnm ukupno iznosi 3.450.000 m3 što bi i odgovaralo korišćenju deponije
Maljevac do 2021. godine. Sve ovo potrvrđuje najava iz Elektroprivrede da će se u najkraćem
mogućem roku izmjestiti trasa 220kV dalekovoda koji presijeca svojim klirensom prostor
deponije, čime će se dobiti koristan prostor za nastavak korišćenja kasete 3 za odlaganje otpada
u zapremini od 1.800.000 m3 38.
Planovima Vlade Crne Gore, odnosno Nacrtom Detaljnog prostornog plana Termoelektrane
Pljevlja zamišljeno je da nakon zatvaranja Maljevca, nova deponija budu Šumani ali uvidom u
komentare na Nacrt Detaljnog prostornog plana Termoelektrane Pljevlja, Elektroprivreda Crne
Gore traži da se ta lokacija zamjeni sa lokacijom trenutnog nalazišta uglja – Potrlica. To znači da
se otpad, koji je nacrtom detaljnog prostornog plana termoelektrane Pljevlja okarakterisan kao
opasan, planira deponovati u samo srce grada, još bliže, ionako zatrovanim stanovnicima
Pljevalja. Shodno tome, kao i svim negativnim karakteristikama otpadnog materijala
termoelektrane ''Pljevlja'', kao i blizine grada, neophodno je pronaći drugu lokaciju i drugi način
deponovanja otpadnog materijala.
37 http://www.vijesti.me/vijesti/vlada-ce-sanirati-crnu-tacku-na-maljevcu-odlazu-pepeo-do-2017-851658 38 Komentari na Nacrt Detaljnog prostornog plana termoelektrane Pljevlja, str .5, 6, 7 i 56
Deponija Maljevac već 30 godina uništava životnu sredinu u širokoj okolini u odnosu gdje je smještena, i utiče na zdravlje ljudi, dok Elektroprivreda Crne Gore i nadležni organi i dalje ne poštuju zakonske propise i obaveze. Planovi Elektroprivrede Crne Gore da novu deponiju opasnog otpada dovedu u samo srce
grada, učinili bi još jednu ekološku katastrofu u ekološkoj državi.
Nova deponija termoelekrane ''Pljevlja'', prije svega zbog karakteristika otpadnog
materijala, i blizine grada, ne smije biti Potrlica već je potrebno pronaći drugu lokaciju, u
skladu sa svim propisima zaštite životne sredine i pravilnika o bližim karakteristikama
lokacije,, uslovima izgradnje, sanitarno-tehničkim uslovima, načinu rada i uslovima
zatvaranja.
14
ZAGAĐENOST
U Pljevljima su tridesetogodišnjim radom termoelektrane uništeni ili veoma ugroženi svi
prirodni resursi dok su kapaciteti ekosistema ograničeni, čije posledice osjećaju sadašnje
generacije pljevljaka a bez daljeg sprečavanja zagađenja, stradaće i buduće generacije.
Najočigledniji problem u Pljevljima je svakako kvalitet vazduha iako ni drugi elementi, kao što su
voda, zemljište, itd nisu zaštićeni od štetnih uticaja rada termoelektrane ''Pljevlja''. Prema
izvještajima Agencije za zaštitu životne sredine (koja vrlo često ne ispunjava svoju svakodnevnu
obavezu, ne objavljujući redovno rezultate mjerenja kvaliteta vazduha u Pljevljima) o kvalitetu
vazduha u opštini Pljevlja iz 2011. godine i 2012. godine, na osnovu izmjerenih vrijednosti se
zaključuje veliko opterećenje vazduha u opštini Pljevlja PM10 česticama (suspendovane čestice) i
SO2 (sumpor dioksid), ne samo zbog izmjerenih koncentracija, već i zbog velikog broja dana sa
prekoračenjima. Evidentirani broj dana sa prekoračenjima dnevnih graničnih praškastih
materija u 2011.39, 2012.40, i u 2013. godini41 kao i u 2014. i 2015. pokazuje grafik ispod:
Grafik 3: Evidentirani broj dana sa prekoračenjima dnevnih graničnih vrijednosti
Prema Uredbi o utvrđivanju vrsta zagađujićih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda
kvaliteta vazduha, gornje granične vrijednosti se ne smiju prekoračiti više od 35 puta u toku
jedne kalendarske godine42.
39http://www.epa.org.me/images/izvjestaji/informacija%20o%20stanju%20zivotne%20sredine2011.pdf 40
http://www.epa.org.me/images/5.Informacija%20o%20stanju%20ivotne%20sredine%20Crne%20Gore%20za%20
2012.godinu%20sa%20Prijedlogom%20mjera.pdf 41http://epa.org.me/images/izvjestaji/Informacija-o-stanju-ziv.sredine-za-2013.pdf 42 Uredba o utvrđivanju vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta vazduha (''Sl.list
CG'', br. 25/2012)
193 217
177 184 158
35 35 35 35 35
Broj dana saprekoračenjima u
2011. godini
Broj dana saprekoračenjima u
2012. godini
Broj dana saprekoračenjima u
2013. godini
Broj dana saprekoračenjima u
2014. godini
Broj dana saprekoračenjima do01.12.2015. godine
Broj prekoračenja/godišnje Dozvoljenja gornja granična vrijednost štetnih emisija godišnje
15
Slika 4: Zagađenost u Pljevljima
Na kvalitet vazduha utiču visoke emisije zagađujućih materija (rad termoelektrane, eksploatacija
uglja i površinski kopovi rudnika uglja, deponija pepela i šljake Maljevac, transport uglja do
termoelektrane, sagorijevanje uglja za potrebe grijanja) kao i meteorološki uslovi (Pljevaljska
kotlina je oko 60% dana u godini pod maglom, česte su pojave temperaturne inverzije i slabe
provjetrenosti). Period sa maglom u Pljevljima traje i do 200 dana godišnje. Izbacivanje vodene
pare iz tornja za hlađenje termoelektrane između ostalog doprinosi tom povećanju, kako između
ostalog navode podaci Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu životne
sredine i Opštine Pljevlja iz 2013. godine, gdje se kaže da je primjećen trend povećanja broja
maglovitih dana od 1974. godine, kada je i počela izgradnja i otvaranje industrijskih objekata u
Pljevljima43. Prirodni uslovi dovode do slabog provjetravanja pljevaljske kotline, zbog čega se
pojavljuje i dugo zadržavanje magle. Magle su karakteristične u jesenjim i zimskim danima, dugo
traju i vrlo su niske. U ovakvim uslovima dolazi do koncentracije zagađujućih materija u
vazduhu. Osim prirodnih uslova koji dovode do slabog provjetravanja, značajan uticaj ima i
deponija laporca Rudnika uglja, koji se odlaže na brdo iznad grada, čime je grad zatvoren za
provjetravanje.
Najveći doprinos emisijama koje potiču iz izvora na teritoriji opštine ima termoelektrana i to:
NOx (nitrogen oksid), SOx (sumpor oksid), PM10 i PM2.544 (suspendovane čestice), prikazano na
grafiku ispod:
Grafik 4: Količina štetnih emisija koje potiču iz termoelektrane ''Pljevlja''45
43 Plan kvaliteta vazduha za Opštinu Pljevlja 44 http://www.greenhome.co.me/fajlovi/greenhome/attach_fajlovi/lat/glavne-
stranice/2013/12/pdf/Uticaj_TE_Pljevlja_na_zdravlje_stanovnistva_Pljevalja.pdf 45
http://www.greenhome.co.me/fajlovi/greenhome/attach_fajlovi/lat/glavne-stranice/2014/11/pdf/Analiza_uticaja_TE_Pljevlja_sa_predikcijom_uticaja_drugog_bloka_TE_na_zdravlje.pdf
0%
50%
100%
150%
Nox 94% Sox 99% PM10 36% PM2.5 37%
Količina štetnih emisija iz termoelektrane
%
16
Tabela 3: Izmjerene emisije zagađujućih materija TE „Pljevlja” za 2010. i 2011. godinu (mjesečne srednje vrijednosti)46
EMISIJE
Suspendovane čestice PM10
SO2
NOx
CO
mg/m3 mg/m3 mg/m3 mg/m3
Mjeseci 2010 2011 2010 2011 2010 2011 2010 2011 Jan 57 122 2994 4132 517 522 41 35 Feb 52 126 3272 4326 500 533 35 30
Mart 64 113 3026 4479 508 529 37 30 Apr 71 86 3099 4980 491 484 38 30 Maj 99 206 3338 5312 482 469 37 33 Jun 83 196 3397 4995 482 471 44 30 Jul 53 173 3082 4707 446 504 36 29
Avg 47 191 3097 4740 444 494 37 29 Sept 70 171 3120 4583 452 485 36 26 Okt 110 228 3423 4907 467 498 36 30 Nov 118 253 3350 4921 466 495 40 29 Dec 165 189 3552 4665 502 515 41 26
Iz prethodne tabele se jasno vidi da su granične vrijednosti emisija, prelazile dozvoljene
vrijednosti i po nekoliko desetina puta (ne samo zimi već i ljeti), što pokazuje da kvalitet
vazduha u Pljevljima nije na zadovoljavajućem nivou što na kraju ima ogroman uticaj na zdravlje
stanovnika grada.
Tridesetogodišnji nemarni rad termoelektrane doveo je do toga da su kapaciteti
ekosistema veoma ugroženi i ograničeni, Posledice zagađenja osjećaju sadašnje
generacije pljevljaka a bez daljeg sprečavanja zagađenja, stradaće i buduće generacije.
Agencija za zaštitu životne sredine često ne ispunjava svoju svakodnevnu obavezu i ne
objavljuje rezultate mjerenja kvaliteta vazduha u Pljevljima. Takođe je odbijena
inicijativa civilnog sektora i velikog broja građana za postavljanje ekološkog inspektora
sa sjedištem u Pljevljima, dok isti ne kažnjava zagađivače, omogućujući im tako da i dalje
rade ono što već 30 godina rade bez ikakve nadoknade nastale štete.
Sve ovo ide u prilog tome da nadležni organi žele prikriti stvarno stanje u Pljevljima,
redovno optužujući individualna ložišta za jedinog krivca zagađenja u Pljevljima,
istovremeno omogućujući nesmetan rad i neispunjavanje obaveza stvarnim
zagađivačima u Pljevljima.
46 Plan kvaliteta vazduha za Opštinu Pljevlja
17
ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIKA PLJEVALJA
Stručne službe zdravstvenih institucija iz Pljevalja već godinama ukazuju na zabrinjavajući uticaj
zagađenja na zdravlje ljudi, a naročito na porast broja respiratornih oboljenja koja su naročito
izražena kod djece. I kod djece i kod odraslih u grupi respiratornih oboljenja naročito se bilježi
rast opstruktivnog sindroma i astme47. Najosjetljiviji dio populacije na zagađivanje iz životne
sredine su djeca, starije osobe, trudnice i lica koja boluju od hroničnih bolesti.
Prema podacima Dječijeg odjeljenja Opšte bolnice Pljevlja i Dječijeg i Školskog dispanzera JZU
Dom zdravlja Pljevlja, u strukturi ukupnog morbiditeta prema podacima iz 1985. i 2001. godine
dominiraju: respiratorne infekcije, infekcijski problemi, infekcije i problemi urinarnog trakta,
metabolički poremećaji i problemi neonatusa i odojčadi48.
Podaci Higijensko – epidemiološke službe pokazuju ogroman rast bolesti sistema za disanje.
Tako je udio akutnih respiratornih bolesti u ukupnom broju djece na Pljevljskom području
porastao sa 23% u 1985. na 35% u 1995. i 50% u 2001. godini. Takodje se 1985. godine 3%
djece na pljevaljskom području liječilo od astme a da je do 2001. godine ta brojka porasla na
11%49, kao što je prikazano na grafiku ispod:
Grafik 5: Udio akutnih respiratornih bolesti u ukupnom broju djece na Pljevljskom području
Prema izvještaju Doma zdravlja Pljevlja, u vanbolničkoj službi, u periodu od 2008-2012. godine,
registrovano je u prosjeku 237 oboljenja i stanja od tumora, a od toga na karcinom grkljana,
dušnika, bronhija i pluća otpada 35 oboljenja i stanja.
47 Plan kvaliteta vazduha za opštinu Pljevlja 48 Plan kvaliteta vazduha za opštinu Pljevlja 49 Stuck in the Past, Energy, Environment and Poverty in Serbia and Montenegro, UNDP, 2001, godina
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
% akutnihrespiratornihbolesti 1985.
godine
% akutnihrespiratornihbolesti 1995.
godine
% akutnihrespiratornihbolesti 2001.
godine
% liječenih odastme 1985.
godine i 2001.godine
%
2001. godina
18
Tabela 4: Registrovana oboljenja i stanja od karcinoma u vanbolničkoj službi Doma zdravlja Pljevlja za period od 2008 – 2012. godine50
GODINA
BROJ OBOLJELIH OD
KARCINOMA
BROJ OBOLJELIH OD KARCINOMA
GRKLJANA, DUŠNIKA, BRONHIJA I PLUĆA
2008 219 23
2009 193 30
2010 211 43
2011 280 43
2012 282 37
Stručne službe zdravstvenih institucija iz Pljevalja već godinama ukazuju na
zabrinjavajući uticaj zagađenosti na zdravlje ljudi, a naročito na porast broja
respiratornih oboljenja koja su naročito izražena kod djece, dok nadležne institucije
istovremeno ostaju nezainteresovane za ovaj problem.
Udio akutnih raspiratornih bolesti u ukupnom broju djece na Pljevaljskom području
porastao je sa 23% u 1985. na 35% u 1995. i 50% u 2001. godini. 1985. godine se 3% djece
liječilo od astme dok je ta brojka 2001. godine porasla na 11%.
Iako preciznih i zvaničnih podataka o broju oboljelih i vrstama bolesti u Pljevljima još
uvijek nema, postojeći podaci pokazuju da je od početka rada termoelektrane 1982.
godine, počelo i konstantno ugrožavanje i degradacija zdravlja stanovnika Pljevalja.
50 Rešenje Doma zdravlja Pljevlja na zahtjev NVO Green Home iz Podgorice, za dostavu podataka o broju oboljelih od
karcinoma registrovannih u JZU Domu zdravlja Pljevlja od 2007-2012. godine., broj 990 od 10.07.2013. godine
19
EU STANDARDI
Kroz potpisivanje Sporazuma o formiranju Energetske zajednice, Crna Gora se obavezala na
primjenu određenih direktiva iz oblasti energetike. Jedna od obaveza Crne Gore je da, od
01.01.2018. godine postojeći blok mora ili zatvoriti ili tražiti takozvani „opt-out“ i smanjiti rad na
ukupno 20 000 sati do kraja 2023. godine, ili raditi u skladu sa graničnim vrijednostima iz EU
Direktive o velikim ložištima br. 2001/80/EC51, i to:
SO2 - 400 mg/nm2
NOx – 200 mg/nm2
suspendovane čestice – 50 mg/nm2.
Ukoliko postojeći blok termoelektrane ''Pljevlja'' bude radio do 2023. godine bez poboljšanja
filtera i ako nakon tog datuma planira nastaviti sa radom, onda mora biti rekonstruisan i mora
raditi u skladu sa strožijim graničnim vrijednostima iz Direktive o Industrijskim Emisijama
(IED) za nova postrojenja br. 2010/75/EU52, i to:
SO2 – 150 mg/nm2 (200 za tehnologiju sagorijevanja uglja u fluidiziranom stanju),
NOx – 150 mg/nm2 (200 za tehnologiju usitnjavanja lignita)
suspendovane čestice – 10 mg/nm2
Kako bi zadovoljili EU standarde, potrebno je renoviranje termoelektrane, što znači ugradnju
novog kotla i rekonstrukciju proizvodne linije tako da se zadovolji princip BAT53 (Best Available
Technic - najbolje raspoložive tehnologije). U našem slučaju to bi značilo da je postrojenje u ovoj
elektrani gotovo neupotrebljivo.
Osim toga, moderna termoenergetska postrojenja obavezno imaju sisteme za odsumporavanje,
efikasne filterske sisteme za čvrste čestice, rast energetske efikasnosti kotlova, kogeneracijska
postrojenja i niz drugih tehnoloških elemenata.
U Evropskoj Uniji na snazi je BAT princip (Best Available Techniques - najbolje raspoložive
tehnologije) koje nalažu da se električna energija mora proizvoditi iz postrojenja koja su danas
najbolje raspoložive tehnologije. To znači da, ukoliko budemo članica EU, postrojenja moraju biti
51 https://www.energy-
community.org/portal/page/portal/ENC_HOME/DOCS/286182/LCP_energy_community_treaty_IPPC_BREF_Christian
_WIMMER.pdf 52 https://www.energy-community.org/portal/page/portal/ENC_HOME/DOCS/2394177/LexUriServ_1.pdf 53 http://www.elni.org/fileadmin/elni/dokumente/elni_forum/2010/Pres_LesleyJames.pdf
20
usklađeno sa IED direktivom, odnosno direktivom o industrijskim emisijama jer u u suprotnom
Evropska komisija može kazniti sve postrojenja koja ne rade u skladu sa IED direktivom.
Potrebno je prije svega zadovoljiti standarde ekološke i energetske efikasnosti. Procjene
proizvodnje električne energije iz drugog bloka Termoelektrane ''Pljevlja'', ukazuju na mogući
višak proizvedene električne energije koja se neće moći izvoziti, ukoliko ne budu zadovoljeni svi
EU standardi i regulative, i takođe neće biti moguć izvoz ukoliko proizvodna cijena električne
energije bude prevelika, odnosno kao što je i planirana Nacrtom Detaljnog prostornog plana,
odnosno 65€/MWh.
Pored projektovanog proizvodnog viška električne energije iz drugog bloka termoelektrane
''Pljevlja'' od 1100 GWh54, i mogućeg produženja rada prvog bloka termoelektrane i nakon 2024.
godine, kao i planova za izgradnju hidroelektrana Komarnica i Morača, vjetroparka Krnovo, i
drugih energetskih objekata, dobiće se takva količina električne energije koja se neće imati gdje i
kome prodati, s obzirom na sve planirane energetske objekte koji se narednih godina planiraju
izgraditi u regionu, a koja osim zadovoljavanja potreba zemalja u kojima budu građena, planiraju
da budu i izvoznici energije. To sve doovodi do gore rečenog zaključka da se energija neće imati
gdje i kome prodati, a takođe doći će i do dodatnog smanjenja prodajne cijene energije, budući
da će konkurencija na tržištu biti velika.
U tom smislu, potrebno je napraviti dugoročne, strateške planove razvoja energetike i
energetska postrojenja graditi po principu potražnja – ponuda, odnosno tek na osnovu potražnje
graditi kapacitete za proizvodnju električne energije.
Osim toga već sada se, a u narednim godinama u EU će se sve više prelaziti na obnovljive izvore
energije, čija proizvodna cijena već sada pravi ozbiljnog konkurenta u odnosu na cijenu energije
dobijene iz fosilnih goriva.
Iako potpisnica Sporazuma o formiranju Energetske zajednice, granične vrijednosti
emisija crnogorskog zakonodavstva nisu u skladu sa graničnim vrijednostima emisija iz
zakonodavstva EU.
Procjene proizvodnje električne energije iz drugog bloka Termoelektrane ''Pljevlja'',
ukazuju na mogući višak proizvedene električne energije koja se neće moći izvoziti,
ukoliko ne budu zadovoljeni svi EU standardi i regulative, i takođe neće biti moguć izvoz
ukoliko proizvodna cijena električne energije bude kao što je i planirana Nacrtom
detaljnog prostornog plana, odnosno 65€/MWh.
Odsustvo dugoročnih, strateških planova razvoja energetike i energetskih postrojenja.
Potrebno je graditi po principu potražnja – ponuda, odnosno tek na osnovu potražnje
graditi kapacitete za proizvodnju električne energije.
Crna Gora kao član Energetske zajednice je prema sporazumu dužna implementirati
određene direktive i standarde EU a kao kandidat za članstvo u EU i energetsko-klimatsku
politiku EU.
54 Informacija o projektu Termoelektrana ''Pljevlja'' - II
21
ZAKLJUČAK I MOGUĆE ALTERNATIVE
Da bi se planirala energetska postrojenja, moraju se znati tačne potrebe neke zemlje za
energijom. U Crnoj Gori, kao što je već rečeno, to nije slučaj. Na sceni je neadekvatno strateško
planiranje energetskih postrojenja i njihovih proizvodnih kapaciteta.
Na prvom mjestu, iako to više nije obaveza države, Crna Gora i dalje subvencioniše KAP
električnom energijom, što naš elektroenergetski sistem dovodi do deficita električne energije a
samim tim i do potrebe za uvozom iste, i posledično do finansijskih gubitaka. Do deficita dovodi
takođe i zastarjelost elektroenergetske mreže u kojoj se pojavljuju veliki gubici.
Iako potpisnica nekoliko sporazuma i kandidat za članstvo u EU, Crna Gora ne ispunjava sve
svoje ugovorom dogovorene obaveze. Strategijom razvoja energetike se planira eksploatacija
fosilnih goriva iz domaćih rezervi, koje prije svega nisu dovoljne za 40 godina rada novog bloka
već za upola manje, obzirom da eksploatacija uglja iz nalazišta Maoče nije finansijski opravdana i
bila bi vrlo kompleksna. Osim toga, takvo planiranje ne predstavlja održivo planiranje i
korišćenje prirodnih resursa, koji su kao takvi, ograničeni vijekom trajanja, odnosno dostupnim
količinama.
Ovi planovi takođe predstavljaju kratkoročno razmišljanje i planove Vlade Crne Gore koji
isključuju potrebe budućih generacija, obzirom da ne misle niti vode brigu o sadašnjim i
budućim generacijama, koje bi ostvarenjem ovih planova dobile zemlju sa ograničenim
prirodnim resursima i sa zastarjelim elektroenergetskim sistemom. Izgradnja novih termo
postrojenja koja bi sagorijevala ugalj nije opravdana, ne samo zbog nedovoljnih zaliha uglja već
prije svega zbog niske kalorijske vrijednosti uglja i obaveza poštovanja smanjenja emisija CO2.
Postojeće tehnologije, za koje se govori da su ''tehnologije čistog uglja'' još uvijek nijesu čiste
tehnologije. Zapravo ne postoji nešto što se može zvati 'čisti ugalj' jer svako sagorjevanje uglja
proizvodi štetne emisije, ali obzirom na jačinu energetskog lobija, te priče se koriste za
''prodaju'' proizvoda zemljama u razvoju, kao što je Crna Gora.
Ovom analizom, jasno se vide nagomilani problemi, počev od planiranja razvoja energetike,
preko proizvodnih kapaciteta, do sirovina koje se koriste za proizvodnju električne energije a sa
time i povezanih kompanija i njihovih poslovanja.
Ali problemima tu nije kraj. Projekat izgradnje drugog bloka nije smislen prije svega ni sa
ekonomskog stanovišta. Projektovana cijena njegove izgradnje od oko 338.5 miliona eura nije
krajnja cijena i mogla bi biti mnogo veća. Iako se ne može unaprijed govoriti, ono što je sada
jasno, jeste da u slučaju da je drugi blok sada u pogonu, njegovo poslovanje na osnovu
veleprodajnih cijena za 2014. godinu, bilo bi u gubitku samo za tu godinu 21.284.200 €. Pored
toga, finansiranje ovog projekta biće iz kredita iza kojeg mora stajati državna garancija, a što
znači da iza toga stoje poreski obveznici.
Ni sa stanovišta zaštite životne sredine, ovaj projekat nije ništa bolji. Kako već postoje planovi
na nivou EU da se do 2050. godine emisije štetnih gasova CO2 smanje za 80%, neophodno je
dakle odustati od upotrebe fosilnih goriva, kako bi se ograničile posledice klimatskih promjena.
Iako zemlje članice Energetske zajednice još nisu odredile konkretne ciljeve u pogledu
smanjenja emisija CO2 (karbon dioksid), u EU postoje neke mjere koje se koriste za suzbijanje
22
istih, kao što su na primer dozvole za emisije CO2, koji trenutno iznosi oko 8 €/tCO255 a u
narednim godinama će izvjesno biti između 20-30 €/tCO2, što će i te kako imati ogromne
posledice ukoliko se izgradnja drugog bloka ''Pljevlja'' realizuje. Promjene u zakonodavstvu u
vezi sa životnom sredinom nisu jedini faktor koji će uticati na isplativost ove investicije. Obzirom
da je Crna Gora članica Energetske zajednice, moraće poštovati i odredbe EU u vezi sa državnim
subvencijama, kojima se reguliše davanje subvencija za fosilna goriva, sklapanje dugoročnih
ugovora o kupoprodaji energije i davanje državnih garancija.
Razvoj crnogorskog energetskog sektora je moguć ukoliko nadležni za planiranje istog, počnu
dugoročno razmišljati za dobrobit države i svih njenih građana, i ukoliko shvate da se trebamo
okretati obnovljivim izvorima energije, odnosno ka mapi evropskog energetskog puta jer
ukoliko se nastavi sa dosadašnjom praksom kratkoročnog planiranja, imaćemo energetsko
postrojenje koje neće imati kome isporučivati višak električne energije, a sve zajedno, sa svim
ostalim troškovima i neizvjesnostima ovoga projekta, pašće na teret građana Crne Gore.
Ono čemu Crna Gora treba da se okrene su, osim dugoročnog planiranja, i nova energetska
paradigma, odnosno da u trenutku dok se energetska revolucija već događa iskoristi tu priliku te
da u budućnosti jeftinu i prije svega čistu energiju ne kupuje od onih koji sada ulažu u obnovljive
izvore energije već da je sama proizvodi.
Šansa Crne Gore nije samo u ogromnim potencijalima obnovljivih izvora energije već i u
povećanju energetske efikasnosti u zgradarstvu i industriji. Uštede u tom sektoru mogu biti
između 40-60%, pa bi se mjerama energetske efikasnosti za nekoliko godina mogle prepoloviti
potrebe Crne Gore za električnom energijom a uz istovremena otvaranja velikog broja radnih
mjesta i industrije, povezanih sa ovim sektorom.
Jasno je takođe, da je za sigurno i stabilno funkcionisanje svakog elektroenergetskog sistema
neophodan jedan veći i stabilan sistem, prije svega za periode vršnih opterećenja, kada je
potrebno zadovoljiti maksimum potreba za električnom energijom. Ovo bi se moglo postići kada
bi se strateški planovi preusmjerili na manja, odnosno decentralizovana postrojenja iz
obnovljivih izvora energije, koja svakako nose manji rizik nego što je to slučaj sa drugim blokom,
uz istovremenu obnovu i razvoj elektroenergetske infrastrukture, koja bi se postepeno trebala
dovesti u stanje blisko tkz.''pametnim mrežama''.
55 https://en.wikipedia.org/wiki/European_Union_Emission_Trading_Scheme