ELABORAT
ORGANIZACIJA JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA
PUTNIKA NA PODRUĈJU GRADA DUGO SELO
Autor:
Marijan Kamenjašević, dipl.ing.prom.
Dugo Selo, 2012.
2
SAŽETAK
Grad Dugo Selo nalazi se na prometnoj ţili kucavici koja spaja istoĉni dio
ţupanije sa gradom Zagrebom. Zbog velikog opterećenja prometnice, potrebno je
razmišljati o uspostavi vlastite prijevozne kompanije koja bi obuhvatila sva naselja
grada Dugo Selo i povezala ih sa prigradskom ţeljeznicom.
Obzirom na planirane investicije Hrvatskih ţeljeznica te prirast stanovništva,
sa velikom dozom sigurnosti moţe se pretpostaviti daljnji razvoj i ulaganja u razvoj
prigradske ţeljeznice. S tom pretpostavkom na umu organiziran je prijevoz putnika
od mjesta stanovanja pa do ţeljezniĉkog kolodvora u Dugom Selo. Svaki dan u
neposrednoj blizini ţeljezniĉkog kolodvora parkirano je oko 300 osobnih vozila, a
upravo ti radnici su najveći potencijal u korištenju javnog prijevoza putnika koji je
detaljno opisan u ovom radu.
KLJUČNE RIJEČI
Javni gradski prijevoz putnika; Dugo Selo; Prijevoz putnika minibusem; Školski
prijevoz putnika; Ĉazmatrans; Zagrebaĉki elektriĉni tramvaj; Prijevozni prihodi i
troškovi;
3
SADRŽAJ
1. PREDGOVOR ....................................................................................................................... 5 2. PREGLED OSNOVNIH POJMOVA .................................................................................... 6 3. UVOD .................................................................................................................................... 8 3.1. PRIJEVOZ PUTNIKA ........................................................................................................ 8 3.1.1. UNAJMLJIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA ........................................................ 8
3.1.2. OSNIVANJE VLASTITOG PODUZEĆA .................................................................... 10 4. OSNIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA - ORGANIZACIJA ..................................... 11 4.1. POČETAK ........................................................................................................................ 11 4.2. ANKETA .......................................................................................................................... 11
4.3. PROVOĐENJE ANKETIRANJA .................................................................................... 12 4.4. GLAVNE HIPOTEZE ...................................................................................................... 13 4.5. OSOBLJE U PRIJEVOZNOM PODUZEĆU ................................................................... 14 4.5.1. ADMINISTRATIVNO OSOBLJE ................................................................................ 14
4.5.2. PROMETNO OSOBLJE ................................................................................................ 14 4.5.3. ZAKLJUČAK ................................................................................................................ 15 5. OSNIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA – PRIHODI I RASHODI ............................ 16
5.1. CIJENA PRIJEVOZA ....................................................................................................... 16 5.2. PROFITABILNOST PRIJEVOZNOG PODUZEĆA ....................................................... 16 5.3. TROŠKOVI PRIJEVOZNOG PODUZEĆA .................................................................... 17
5.4. FINANCIRANJE PROJEKTA ......................................................................................... 19 5.4.1. FINANCIRANJE IZ PRORAČUNA GRADA I OPĆINA ........................................... 20
5.4.2. PRORAČUN ZAGREBAČKE ŢUPANIJE................................................................... 20 5.4.3. O ERDF FONDU ........................................................................................................... 20
5.5. SMJEŠTAJ PRIJEVOZNIH SREDSTAVA ..................................................................... 21 5.6. POTREBAN BROJ VOZILA ........................................................................................... 22
6. PRIJEDLOG LINIJA I VOZNOG REDA ........................................................................... 23 6.1. LEPROVICA – DUGO SELO – SREDNJA ŠKOLA ...................................................... 23 6.2. ANDRILOVEC – DUGO SELO - CIGLANA ................................................................. 24 6.3. PUHOVO – DUGO SELO – MARTIN BREG – DUGO SELO - KOPČEVEC ............. 25
6.4. ŠKOLSKA LINIJA OŠ JOSIPA ZORIĆA – LEPROVICA (BEZ VELIKE OSTRNE) . 27 6.5. ŠKOLSKA LINIJA OŠ JOSIPA ZORIĆA – MARTIN BREG – VELIKA OSTRNA.... 28 6.6. ŠKOLSKA LINIJA OŠ IVANA BENKOVIĆA – MARTIN BREG - CIGLANA .......... 29
6.7. KAPACITETI VOZILA ................................................................................................... 30
6.8. PRIMJERI VOZNOG REDA ........................................................................................... 34 6.8. PRIMJERI VOZNOG REDA ........................................................................................... 34 6.9. PRIMJERI VOZNOG REDA ZA KORISNIKE LINIJA ................................................. 38
6.10. PODATCI O LINIJAMA (DULJINA, VRIJEME VOŢNJE TE TROŠAK) ................. 40 6.11. SLUŢBE ZA VOZAČE – JESENSKI RASPORED ...................................................... 41 6.12. SLUŢBE ZA VOZAČE – RASPORED TIJEKOM PRAZNIKA .................................. 42 7. PRIHODI I TROŠKOVI ...................................................................................................... 43 7.1 PRIHODI ............................................................................................................................ 43
7.2 TROŠKOVI ........................................................................................................................ 45 7.3 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA ............................................... 46 8. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 47
4
POPIS SLIKA
Slika 1: Autobus ZET-a .............................................................................................................. 9 Slika 2: Ţeljeznička stanica Dugo Selo ...................................................................................... 9 Slika 3: ZET-ov minibus .......................................................................................................... 10 Slika 4: Izgled online ankete .................................................................................................... 12
Slika 5: Prigradski vlak HŢ-a ................................................................................................... 13 Slika 6: Izgled autobusnog terminala (s administrativnim prostorijama) u gradu Varaţdinu . 18 Slika 7: Klasični autobus .......................................................................................................... 30 Slika 8: Minibus ....................................................................................................................... 30
Slika 9: Kombibus na šasiji kombija ........................................................................................ 31 Slika 10: Vanjski izgled kombibusa ......................................................................................... 31 Slika 11: Unutrašnjost kombibusa............................................................................................ 31
Slika 12: Minibus proizvoĎača Mecedes ................................................................................. 32 Slika 13: Unutrašnjost minibusa proizvoĎača Mercedes ......................................................... 33
POPIS TABELA
Tabela 1: Izračun prijevoza ZET-a do Sesvetskog Kraljevca .................................................... 8 Tabela 2: Popis stanovništva iz 2011. Godine ......................................................................... 43 Tabela 3: Broj potencijalnih putnika po naseljima ................................................................... 44
5
1. PREDGOVOR
Grad Dugo Selo nalazi se na prometnoj ţili kucavici koja spaja istoĉni dio
ţupanije sa gradom Zagrebom. Zbog velikog opterećenja prometnice, voţnja
automobilom ili autobusom do istoĉnog dijela Zagreba traje najmanje 45 minuta
tijekom vršnog opterećenja. Primjera radi, s prigradskom ţeljeznicom se do istog
odredišta moţe doći za manje od 20 minuta voţnje dosta visoke udobnosti.
Obzirom na pozitivan godišnji prirast broja stanovnika te uz pozitivan natalitet,
uvoĊenje gradskog prijevoza na podruĉju grada nameće se kao iznimno zanimljiva
ideja. Povećanje broja stanovnika rezultira povećanjem broja osobnih vozila na
prometnicama te samim time smanjenjem sigurnosti na istim – kako za vozaĉe, tako i
za pješake. Isto tako, Dugo Selo ima dvije osnovne i jednu srednju školu te je od
iznimne vaţnosti osigurati sigurnost pješaka uĉenika na putu do škole i natrag kući.
UvoĊenje posebne regulacije na nekim prometnicama moţe vatrogasnim mjerama
smanjiti broj nezgoda, ali za pravo smanjivanje godišnjeg broja nezgoda potrebno je
smanjiti broj vozila na prometnicama.
U dugoroĉnom planu je gradnja obilaznice oko grada, ali do tada problem
ostaje. Jedna od mjera smanjivanja broja vozila je i uvoĊenje gradskog prijevoza,
odnosno osnivanje gradskog prijevoznog poduzeća.
6
2. PREGLED OSNOVNIH POJMOVA
„javni prijevoz“ je prijevoz, koji je pod istim uvjetima dostupan svim korisnicima
prijevoznih usluga.
„javni linijski prijevoz putnika u cestovnom prometu“ je prijevoz koji se obavlja
na odreĊenim relacijama i po unaprijed utvrĊenom voznom redu, cijeni i općim
prijevoznim uvjetima, kao meĊuţupanijski i ţupanijski linijski prijevoz putnika.
„prijevoznik“ je domaća ili strana fiziĉka ili pravna osoba koja ima licenciju za
obavljanje prijevoza u cestovnom prometu.
„domaći prijevoznik“ je fiziĉka ili pravna osoba sa sjedištem/prebivalištem u
Republici Hrvatskoj koja ima licenciju za obavljanje prijevoza ili obavlja prijevoze za
vlastite potrebe u skladu s Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu.
„vozač vozila“ je osoba koja ima srednju struĉnu spremu u zanimanju vozaĉ.
„putnik“ je osoba koju prijevoznik prevozi uz naknadu.
„relacija“ je udaljenost izmeĊu dvaju mjesta na liniji, koji su u voznom redu oznaĉeni
kao autobusni kolodvori odnosno autobusna stajališta.
„linija“ je relacija ili skup relacija obavljanja prijevoza u cestovnom prometu, od
poĉetnog do završnog kolodvora, odnosno stajališta, na kojoj se prevoze putnici po
registriranom i objavljenom voznom redu s jednim ili više polazaka.
„putnička linija“ je linija na kojoj se obavlja prijevoz izmeĊu poĉetnog i završnoga
autobusnog kolodvora, odnosno autobusnog stajališta, s obveznim zaustavljanjem
na svim usputnim autobusnim kolodvorima, odnosno autobusnim stajalištima
utvrĊenim u voznom redu.
7
„autobusno stajalište“ je posebno izgraĊena i oznaĉena prometna površina,
odreĊena za zaustavljanje autobusa, koja omogućava sigurni ulazak, odnosno
izlazak putnika.
„vozni red“ je akt koji sadrţi: naziv prijevoznika, liniju na kojoj se obavlja prijevoz,
vrstu linije, redoslijed autobusnih kolodvora, odnosno autobusnih stajališta, te njihovu
udaljenost od mjesta gdje poĉinje linija, vrijeme dolaska i polaska s autobusnog
kolodvora, odnosno autobusnog stajališta, reţim odrţavanja linije, razdoblje u kojem
se odrţava linija, te rok u kojem vrijedi utvrĊeni vozni red.
8
3. UVOD
3.1. PRIJEVOZ PUTNIKA
Prijevoz putnika na nekom podruĉju predstavlja organizacijski i tehniĉko-
tehnološko zahtjevan proces. Prijevoz putnika moţe se obaviti na dva naĉina:
unajmljivanjem prijevoznog poduzeća koje će obavljati posao prijevoza ili osnivanjem
vlastitog prijevoznog poduzeća.
3.1.1. UNAJMLJIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA
Ovaj naĉin uobiĉajen je u većini gradova u Hrvatskoj. Gradska uprava
raspisuje natjeĉaj i odabirom najpovoljnijeg ponuĊaĉa povjeri mu prijevoz putnika na
svojem podruĉju. Posljednjih 15-tak godina na podruĉju Dugog Sela prometuje
„Ĉazmatrans“ koji po glavnoj prometnici povezuje Zagreb (Borongaj), Dugo Selo i
dalje istoĉno prema Vrbovcu. Iako je u poĉetku prijevoz putnika bio uĉestao i
kvalitetan, vremenom je ponuda, a samim time i potraţnja pala. Postoji više razloga
smanjivanja potraţnje za putniĉkim prijevozom kompanije „Ĉazmatrans“, ali oni nisu
svrha ovog projekta.
U posljednje vrijeme javlja se ideja ponovnog uspostavljanja ZET-ove linije na
podruĉju grada Dugog Sela, meĊutim ako se takvu liniju gleda iz kuta prometne
struke, ona neće biti kvalitetno rješenje iz više, dalje navedenih, razloga.
Kontaktiranjem odgovarajuće sluţbe podruţnice ZET, utvrĊena je sluţbena cijena
prijevoza ZET-a koja iznosi oko 22 kune po prijeĊenom kilometru.
Tabela 1: Izračun prijevoza ZET-a do Sesvetskog Kraljevca
cijena
km (kn)
frekvencija
(min)
broj
obrta
krug
(km)
dnevno
(kn)
tjedno
(kn)
mjesečno
(kn)
godišnje
(kn)
22 45 22 28 13.552 81.312 406.560 4.309.536
Kao što se moţe uoĉiti iz gornje tabele, odabrana je cijena od 22 kn/km.
Planirano vrijeme voţnje bilo bi od 05:00 do 22:00, dakle 17 sati frekvencijom od 45
minuta, što iznosi oko 22 polaska sa svakog terminala. Dionica od 14 km izmjerena
je od naselja Štakorovec pa do okretišta u Sesvetskom Kraljevcu.
9
Kada se cijela raĉunica postavi u cijenu
koštanja kilometra, dolazi se do znatnih
sredstava koje Grad Dugo Selo treba uplatiti
Zagrebaĉkom holdingu za uvoĊenje nove linije.
Ovo je dosta kompliciran naĉin prijevoza pošto
putnici moraju izaći iz vozila te presjesti na liniju
268 Sesvetski Kraljevec – Borongaj.
Ukoliko se ţeli uspostaviti nova linije od Borongaja u Zagrebu do Štakorovca,
cijena prijevoza postaje duplo veća od gore navedene pošto udaljenost Sesvetski
Kraljevec – Borongaj iznosi dodatnih 14 km. Znaĉi, grad Dugo Selo bi na godišnjoj
razini plaćao oko 1.000.000 € za putniĉki prijevoz od Štakorovca pa do Borongaja.
PREDNOSTI UVOĐENJA LINIJE ZET-a: u Grad dolazi prijevoznik sa jako
kvalitetnim prijevoznim sredstvima i sluţbom za odrţavanje. Polasci bi bili toĉni, a
cjelokupan prijevoz bio bi kvalitetniji nego postojeći koji nudi tvrtka Ĉazmatrans.
NEDOSTACI UVOĐENJA LINIJE ZET-a: neovisno o postotku sufinanciranja
od strane Zagrebaĉke ţupanije, potrebno je uloţiti znatna sredstva u odrţavanje
linije. Isto tako, potrebno je upitati se što će stanovnici Dugog Sela dobiti novom
linijom? Ne treba zaboraviti kako će budući putnici na toj liniji morati kupiti novi pokaz
pošto postojeći ZET-ov pokaz vrijedi do
Sesvetskog Kraljevca, a za sva daljnja
odredišta će se morati kupiti doplatna
karta (sliĉna situacija je i u HŢ-u).
TakoĊer, negativno je to što će se uz
toliko uloţenih sredstava pokriti samo
glavna prometnica kroz Grad, sva ostala
naselja (Puhovo, Martin Breg, Ostrna,
Leprovica, Andrilovec, ...) ostaju i dalje
izolirana.
Slika 1: Autobus ZET-a
Slika 2: Željeznička stanica Dugo Selo
10
Isto tako, upitno je koliko je moguća definicija autobusne linije izmeĊu dva
grada (Zagreba i Dugog Sela), iz razloga što autobusna linija mora prometovati
izmeĊu dva terminala. Zagreb ima veliki broj terminala, ali Dugo Selo ima samo
prostor kod ţeljezniĉke stanice. Ukoliko će autobusni prijevoz ići samo do ţeljezniĉke
stanice, gubi se svaki smisao prijevoza, a prijevozni uĉinak će biti jako mali uz
potrošena znatna novĉana sredstva.
3.1.2. OSNIVANJE VLASTITOG PODUZEĆA
Prilikom osnivanja prijevoznog
poduzeća potrebno je uzeti u obzir veliki
broj faktora, pozitivnih i negativnih.
PREDNOSTI OSNIVANJA PODUZEĆA:
podizanje prijevozne ponude na višestruko
veći nivo, atraktivnost prijevoza, obuhvat
svih naselja u gradu kod prijevoza putnika,
grad dobiva veći status u oĉima stanovnika,
smanjivanje prometnog opterećenja na
prometnicama, povećanje stupnja
sigurnosti na prometnicama, porast broja
zaposlenih na podruĉju grada.
Osim navedenog, vlastito poduzeće organiziralo bi i prijevoz uĉenika osnovnih
škola od mjesta stanovanja pa do škole. Obzirom da Zagrebaĉka ţupanija financira
navedeni prijevoz, nuţno je i taj aspekt prijevoza uzeti u obzir.
NEDOSTACI OSNIVANJA PODUZEĆA: povećanje financijskog opterećenja
gradskog proraĉuna (dok stanovnici ne krenu u masovno korištenje prijevoza),
troškovi prijevoza, troškovi odrţavanja vozila, troškovi osobnih dohodaka zaposlenih
u poduzeću.
Slika 3: ZET-ov minibus
11
4. OSNIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA - ORGANIZACIJA
4.1. POČETAK
Uz pomoć Mjesnih Odbora, lokalnih medija i tribina te uz pomoć ankete koja
sadrţi 20tak ciljanih pitanja odrediti potrebe stanovnika svakog naselja posebno te na
osnovu rezultata definirati buduće gradske linije. Svaka organizacija linije mora se
temeljiti na potraţnji, odnosno na zainteresiranosti stanovnika Dugog Sela i okolnih
naselja.
4.2. ANKETA
Anketa (fr. enquête; lat. inquisita; enquirere = istraţivati) je naziv za skup
postupaka pomoću kojih se pobuĊuju, prikupljaju i analiziraju izjave ljudi kako bi se
saznali podaci o njihovu ponašanju ili o njihovim stavovima, mišljenjima,
preferencijama, interesima i sliĉno, radi statistike, ispitivanja javnog mnijenja, trţišta
ili kao temelj za potrebe medicinskog, sociološkog ili nekog drugog istraţivanja.
Izjave se pobuĊuju promišljeno odabranim pitanjima, koja trebaju biti
jednostavna, jasna, nedvosmislena i nesugestivna. Pitanja se mogu postaviti
pismeno, pomoću otisnutog upitnika, ili usmeno, putem intervjua. Pitanja se ne
postavljaju bilo kome, već paţljivo izabranom uzorku ispitanika koji mora biti
reprezentativan za populaciju koja se prouĉava. Registrirani odgovori ispitanika na
kraju se obraĊuju razliĉitim postupcima statistiĉke analize.
Vrijednost ankete je ograniĉena, jer spoznaje koje nam ona moţe dati ovise o
iskrenosti ispitanika i o njihovoj sposobnosti da odgovore na postavljena pitanja. Ali,
uz primjeren problem istraţivanja, dobro konstruiran i provjeren upitnik,
reprezentativan uzorak ispitanika i uz konkretno prikupljanje i prikladnu analizu
podataka, anketom se moţe doći do korisnih podataka o ljudskom doţivljaju i
ponašanju te o svakodnevnim migracijskim potrebama stanovnika.
12
4.3. PROVOĐENJE ANKETIRANJA
Anketa se provodi po kućanstvima svakog naselja posebno. Neka od pitanja
vezana su uz definiciju strukture stanovništva (broj ĉlanova u obitelji, broj
umirovljenika, broj radnika, broj srednjoškolaca i studenata, broj osnovnoškolaca te
broj djece predškolskog uzrasta). Nakon toga nuţno je definirati mjesto putovanja
svakog ĉlana obitelji posebno (mjesto putovanja definirano je imenom: Zagreb,
Sesvete, Zaprešić). Sljedeće što treba utvrditi jest koja prijevozna sredstva ĉlanovi
obitelji trenutno koriste (osobno vozilo, javni prijevoz, motocikl, bicikl, pješice). Na
kraju valja traţiti mišljenje ĉlanova o mogućnosti angaţiranja gradskog prijevoza
(slaţete li se s time, biste li koristili takav prijevoz, koliko ĉesto bi po vašem mišljenju
trebao autobus prometovati, i sliĉno).
Dobivene rezultate anketa potrebno je objediniti na jednom mjestu i nakon
toga detaljno analizirati te komentirati dobivene rezultate s gradskom
administracijom. Tek nakon toga moţe se detaljnije ući u kvalitetno definiranje ove
kompleksne problematike.
Osim ankete po kućanstvima, moţe
se provesti i web anketa, odnosno anketa
objavljena na nekoj web stranici. Primjer
izgleda web ankete moţe se vidjeti s lijeve
strane.
Slika 4: Izgled online ankete
13
4.4. GLAVNE HIPOTEZE
Glavni cilj gradskog prijevoza putnika je zvjezdastim prijevozom spojiti okolna
naselja sa ţeljezniĉkom stanicom. Pri tome valja imati na umu prometnu potraţnju te
prijevozna sredstva i njihove kapacitete. Glavne hipoteze ovog projekta su:
1. Okolna naselja koja se nalaze unutar grada Dugog Sela povezati kombi
autobusima prijevoznog kapaciteta do 30 putnika
2. Okolna udaljena naselja povezati sa osnovnim školama (školski prijevoz)
3. Prijevozne kapacitete iskoristiti preko vikenda za prijevoz raznih sportskih
udruga, škola, vrtića, umirovljenika te ostalih koji imaju potrebe za masovnim
prijevozom
Isto tako potrebno je definirati sljedeći
problem: trebaju li sva prijevozna sredstva ići do
ţeljezniĉkog kolodvora ili samo do dijela trase,
odnosno da putnici presjedaju? Na primjer:
ukoliko imamo liniju od Leprovice, kroz Ostrnu
do Dugog Sela, treba li kombi autobus ići do
ţeljezniĉke stanice ili samo do okretišta na
kriţanju s Bjelovarskom i tamo se okrenuti, a
putnici presjednu na autobus koji od Štakorovca
ide na kolodvor. Na taj naĉin bi okolna naselja
dobila više polazaka, ali bi se smanjila udobnost
putovanja zbog presjedanja.
Dosadašnja praksa prometnog planiranja pokazala je uĉinkovitiju varijantu s
presjedanjem, ali pod uvjetom usklaĊivanja dolazaka prijevoznih sredstava (ne
smije se dogoditi da se putnicima „ispred nosa“ odveze prijevozno sredstvo na
koje moraju presjesti). Iako je ovaj naĉin planiranja prometno uĉinkovit,
korisnicima stvara više problema nego smanjeni broj polazaka uzrokovan većom
trasom.
Slika 5: Prigradski vlak HŽ-a
14
4.5. OSOBLJE U PRIJEVOZNOM PODUZEĆU
4.5.1. ADMINISTRATIVNO OSOBLJE
- Voditelj gradske podruţnice (jedan izvršitelj) kao karika izmeĊu
poduzeća i Grada i poduzeća i putnika. IzraĊivao bi godišnji plan i
procjenu troškova, vršio analizu rada vozaĉa, obavljao razgovore sa
osobljem i nadzirao rad djelatnika.
- Referent za sigurnost (dva izvršitelja) koji bi vodio raĉuna o polascima i
povratku u garaţu, vodio bi kartoteku djelatnika i vozila, kontrolirao i
pratio preko tahografa prijeĊenu kilometraţu, vršio obraĉun plaća,
odrţavao vozni park te obavljao ostale administrativne poslove.
Potrebno je naglasiti kako je jedan od glavnih uvjeta za navedeno
radno mjesto i vozaĉka dozvola za autobus.
4.5.2. PROMETNO OSOBLJE
- vozaĉi
Ukoliko se optimizira koliĉina sluţbi i prijevoznih sredstava, dolazi se do
broja od šest prijevoznih sredstava od kojih bi tri vozila na redovitim linijama,
dva prijevozna sredstva obavljala bi školski prijevoz, a jedno vozilo bilo bi u
priĉuvi. Potreban broj vozaĉa raĉuna se na sljedeći naĉin:
- redovite linije: 3 vozaĉa od 04:00 – 15:00 sati + 3 vozaĉa od 15:00 –
21:30 sati = 6
- školske linije: 2 vozaĉa tijekom cijelog dana
- priĉuve: 2 vozaĉa (1 od 04:00 – 12:00 i 1 od 12:00 – 20:00)
- ostalo: dnevni odmor 2 vozaĉa, bolovanje i godišnji odmor 2 vozaĉa
Ukupno vozaĉa: 14
Takav raspored bio bi aktivan radnim danom i subotom, a nedjeljom bi bile
aktivne samo dvije sluţbe uz dodatak priĉuve – ukupno ĉetiri sluţbe.
15
4.5.3. ZAKLJUČAK
Na temelju gore navedenih podataka dolazimo do ukupnog broja djelatnika u
prijevoznom poduzeću koji iznosi 17 zaposlenih. Ukoliko se odrţavanje ne
definira tijekom nabave vozila, potrebno je sklopiti ugovor s lokalnim auto
servisom za hitne i redovite intervencije. Navedeni servis garantirao bi promptno
rješavanje eventualnog problema s ciljem aktiviranja dotiĉnog prijevoznog
sredstva. Vozilo ne mora biti na servisu cijeli dan, moţe se dogoditi primjerice da
vrata zakoĉe i ne otvaraju se. Dotiĉni kvar nije takav da bi vozilo cijeli dan provelo
na servisu, dovoljno je da voditelj prijevoznog poduzeća nazove auto servis i da
deţurni serviser izaĊe na teren te na terenu popravi kvar.
16
5. OSNIVANJE PRIJEVOZNOG PODUZEĆA – PRIHODI I RASHODI
5.1. CIJENA PRIJEVOZA
Cijena prijevozne karte mora biti konkurentna, ne samo prema ostalim
ponuĊaĉima prijevozne usluge nego i prema prijevozu osobnim vozilom. Jedan od
osnovnih zadataka je da stanovnici ostave osobno vozilo kod kuće, odnosno da
prihvate voţnju gradskim autobusom.
Mjeseĉna cijena prijevozne karte mora biti definirana na taj naĉin da potiĉe
korisnike na korištenje ţeljezniĉkog prijevoza. Potrebno je definirati s Hrvatskim
Ţeljeznicama zajedniĉku kartu koja bi vrijedila kao prikljuĉna karta od Dugog Sela do
Sesvetskog Kraljevca i kao prijevozna karta u gradskom prijevozu Dugog Sela.
Povoljna cijena prijevozne karte bila bi izmeĊu 5 i 10 kn u jednom smjeru,
odnosno 10 i 20 kn tijekom dana. Cijena mjeseĉne karte za prijevoz kretala bi se do
200 kn.
5.2. PROFITABILNOST PRIJEVOZNOG PODUZEĆA
Profitabilnost prijevoznog poduzeća ostvaruje se na više naĉina: kupnjom
dnevnih i mjeseĉnih karata, prodavanjem reklamnog prostora za razna poduzeća
unutar prijevoznog sredstva, naplata usluge prijevoza raznih udruga, djeĉjih vrtića,
osnovnih škola, umirovljenika i sliĉno.
Na taj naĉin proraĉun grada Dugog Sela, odnosno prijevoznog poduzeća se
svakodnevno puni redovitim prihodom od prodanih karata. Reklamiranjem raznih
poduzeća preko reklamnih panoa unutar prijevoznih sredstava ostvaruje se dodatna
zarada, a postoji mogućnost oslikavanja cijelog prijevoznog sredstva (primjer:
tramvaji u Zagrebu). Vikend prijevozom raznih sportskih udruga te djece i
umirovljenika dolazi se do dodatnog prihoda kojim se puni proraĉun.
17
Dakle, broj prodanih karata nije jedini izvor zarade za prijevozno poduzeće,
postoji još nekoliko izvora koje je nuţno iskoristiti za dodatnu profitabilnost poduzeća.
Prijevoz vikendom obraĉunavao bi se po prijeĊenom kilometru koji će se utvrditi
nakon nekoliko mjeseci rada prijevoznog poduzeća.
Isto tako, potrebno je naglasiti kako se dodatna ušteda moţe ostvariti uz pomoć
gradskih sluţbi, posebno kod sljedećih usluga:
- ĉišćenje vozila
- prodaja karata u prostorima gradske uprave
- obraĉun plaća
Za gore navedene usluge nije potrebno angaţirati dodatne radnike ukoliko gradska
uprava „posudi“ svoje radnike za obavljanje tih usluga.
Prihodi prijevozne kompanije mogu se prikazati na sljedeći naĉin:
- Reklamiranje tvrtki unutar vozila: 20.000 kn
- Vikend prijevoz udruga: 100.000 kn
- Vikend prijevoz vrtića i škola: 60.000 kn
- Sufinanciranje školskog prijevoza od strane Zagrebaĉke ţupanije: 1.600.000
kn
- Prodane karte u vrijednosti od 1.200.000 kn
o Ukupan prihod: 2.800.000 kn
5.3. TROŠKOVI PRIJEVOZNOG PODUZEĆA
Nakon prikupljanja rezultata anketa te nakon obrade rezultata potrebno je
(sukladno rezultatima) toĉnije odrediti ukupne troškove, ali već sada je moguće
navesti neke troškove. Jedan kombi autobus ima cijenu od oko 60.000 €; odnosno
180.000 € za sva tri (ponuda dobivena od kompanije Termobil Thermo King).
18
Jedan klasiĉni školski autobus ima cijenu od oko 180.000 €, odn. 540.000 € za sva tri
vozila.
UKUPNA CIJENA VOZILA = 720.000 € ili oko 5.400.000 kn
Osim troškova nabave potrebno je uzeti u obzir sljedeće troškove:
- troškovi održavanja vozila
Troškovi se definiraju s nabavljačem vozila, odnosno potrebno je kod cijene
nabave vozila pregovarati oko povoljnije cijene održavanja. Procjena je kako bi
svih šest vozila uz 7-godišnju otplatu leasinga te uz troškove održavanja
koštala oko 850.000 kn godišnje.
- troškovi pogonskog goriva
Troškovi pogonskog goriva mogu se izračunati u ovisnosti o prijeđenoj
kilometraži koja bi iznosila oko 300.000 km godišnje. Naravno, krajnja
kilometraža izračunati će se nakon odrađene ankete među stanovnicima
naselja. Ukoliko se uzme cijena goriva od deset kuna te potrošnja goriva
11l/100 km, dolazimo do godišnjih troškova za gorivo od oko 300.000 kn
- troškovi nabave, projektiranja i gradnje garaže s administrativnim
prostorijama
Troškovi koji se moraju
definirati uz stručni
savjet službi koje se
bave tim poslovima. Za
smanjivanje ovih
troškova, garaža može
biti postojeći prostor u
vlasništvu grada koji je
čuvan, a administrativni
objekt može se riješiti
nabavom dva kontejnera
koji mogu biti smješteni Slika 6: Izgled autobusnog terminala (s administrativnim prostorijama) u
gradu Varaždinu
19
na gradskoj površini koja je čuvana od strane zaštitarske službe.
- troškovi osobnog dohotka zaposlenika
Ukoliko se uzima da prijevozno poduzeće zapošljava 14 vozača, dva
prometna tehnologa te jednog direktora, dolazimo do ukupno 17 zaposlenih
djelatnika. Prosječna bruto plaća na nivou poduzeća iznosi 7.500 kn. Godišnji
troškovi za plaće iznosili bi oko 1.500.000 kn.
- troškovi marketinga
Troškovi reklamiranja na radiju, lokalnim te županijskim novinama.
RADIO POSTAJA
Jedno puštanje govorne reklame u trajanju od 60 sekundi iznosi 230.00 kn na
lokalnoj radio postaji Radio Martin.
DUGOSELSKA KRONIKA
Oglašavanje u Dugoselskoj kronici iznosi 1200,00 kn na pola stranice. Ukoliko
računamo na reklamu tijekom cijele godine, dolazimo do iznosa od 14.400,00
kn.
5.4. FINANCIRANJE PROJEKTA
Cjelokupan projekt moţe se financirati iz nekoliko izvora, ovisno o
zainteresiranosti okolnih općina za prijevoz putnika. Izvori financiranja:
- proraĉun grada Dugo Selo
- proraĉun općine Rugvica
- proraĉun općine Brckovljani
- proraĉun Zagrebaĉke ţupanije
- Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
20
5.4.1. FINANCIRANJE IZ PRORAČUNA GRADA I OPĆINA
Ukoliko bi gradski prijevoz bio organiziran preko susjednih općina, za
financiranje projekta mogu se koristiti i sredstva iz proraĉuna gore navedenih općina.
Naravno, sve ovisi o dogovoru, politiĉkoj volji i sluhu za potrebe graĊana.
5.4.2. PRORAČUN ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Obzirom da Zagrebaĉka ţupanija financira troškove školskog prijevoza, nuţno
je uzeti u razmatranje i taj aspekt financiranja. Primjerice, tijekom 2011. godine
prijevozno poduzeće „Ĉazmatrans“ dobilo je od Zagrebaĉke ţupanije sredstva za
prijevoz 565 školske djece u visini od 1.608.753,6 kn. Rijeĉ je o sredstvima za
prijevoz školske djece za obje osnovne škole u Dugom Selu.
5.4.3. O ERDF FONDU
ERDF fond je jedan od strukturnih fondova. U Financijskoj perspektivi 2007.-
2013. uspostavljen je Uredbama Vijeća br. 1083/2006 i 1080/2006. Cilj mu je jaĉanje
ekonomske i socijalne kohezije te smanjivanje razlika izmeĊu regija unutar EU, kroz
podršku u razvoju i strukturnim prilagodbama regionalnih gospodarstava, kao i
podršku prekograniĉnoj, transnacionalnoj i meĊuregionalnoj suradnji.
ERDF fond je usmjeren na proizvodne investicije u cilju otvaranja radnih
mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg
poduzetništva. Hrvatskoj će ERDF biti otvoren nakon pristupanja, za što se priprema
kroz program IPA. Republika Hrvatska je u ovom trenutku korisnica Instrumenta
pretpristupne pomoći – IPA. Unutar toga programa imamo pet komponenti od kojih je
jedna, komponenta IIIa namijenjena projektima u podruĉju prometne infrastrukture.
U ovom trenutku projekt ne moţe biti financiran u programskom razdoblju 2007-
2009. iz navedene IPA komponente, jer je programiranje završeno. Projekt ovog tipa
21
moći će se financirati iz strukturnih fondova (ERDF-a toĉnije) i to već u prvom
programskom razdoblju 2012.-2013., ali je potrebno da se što prije uvrsti na listu koja
se šalje u Europsku komisiju. Ono što je najvaţnije je da projekt moţe ići u objavu
natjeĉaja već poĉetkom 2012. ukoliko se ţeli financirati iz prvog programskog
razdoblja.
5.5. SMJEŠTAJ PRIJEVOZNIH SREDSTAVA
Za obavljanje kvalitetnog prijevoznog procesa, potrebno je imati prostor za
smještaj prijevoznih sredstava te administrativnog i prometnog osoblja. Osim same
površine i objekta za administrativno i prometno osoblje, potrebno je izgraditi
zatvorenu garaţu za vozila. Na taj naĉin je vozila lakše odrţavati (manji servis i
ĉišćenje), a tijekom zime lakše ih je pokrenuti (nema mogućnosti smrzavanja vrata,
goriva ili vjetrobranskog stakla).
Veliĉina same garaţe ovisi o broju prijevoznih sredstava koje prijevozno
poduzeće posjeduje (u konkretnom sluĉaju izmeĊu 5 i 7 vozila).
Za osiguranje prostora garaţe nije potrebno zapošljavati novu radnu snagu.
Kvalitetnim video nadzorom moţe se nadzirati cijela garaţa, a u sluĉaju provale,
alarmirala bi se najbliţa policijska postaja. Alarm aktivira posljednja osoba koja
napušta garaţu zatvaranjem glavnih vratiju, a deaktivira otvaranjem vrata ujutro, pola
sata prije prvog polaska.
Ukoliko se u poĉetnom stadiju pokretanja prijevoznog poduzeća ne mogu
osigurati sredstva za ureĊenje cijelog kompleksa, potrebno je prostor ureĊivati po
prioritetima. Na primjer, veći je prioritet izgradnja garaţe za vozila nego
administrativni objekt – osoblje moţe boraviti i u dva kontejnera (primjer: prijevozno
poduzeće u Varaţdinu te administracija kod naplatnih kućica uz autoput). U jednom
kontejneru mogu boraviti voditelj i tehnolog, a u drugom vozaĉko osoblje (smjene i
priĉuve).
Kao što je već navedeno, u cilju smanjenja troškova, garaţa s pripadajućim
objektima nije potrebna. Dovoljno je da postoji gradska ĉuvana površina za smještaj
22
vozila i dva kontejnera smještena u centru grada (po mogućnosti u blizini
ţeljezniĉkog kolodvora). Jedan kontejner bio bi za smještaj vozaĉkog osoblja, a drugi
za administrativno osoblje. Kao primjer ĉuvane gradske površine moţemo navesti
prostor gradskog poduzeća Dukom gdje vozila mogu biti smještena tijekom noći.
5.6. POTREBAN BROJ VOZILA
Kao što je prethodno navedeno, za sva okolna naselja dovoljan bi bio
prijevozni kapacitet kombi vozila. Neki modeli kombi vozila imaju kapacitet 10
sjedećih i 20 stajaćih mjesta što je i više nego zadovoljavajuće za potrebe lokalnih
naselja. Isto tako, tri kombi vozila navedenog kapaciteta bila bi dovoljna za
svakodnevno obavljanje prijevoza putnika.
Ukoliko bi politika razvoja kompanije bila i u smjeru razvoja školskog prijevoza,
kombi autobusi nisu zadovoljavajućeg kapaciteta za taj prijevoz. U tom sluĉaju
potrebno je nabaviti još tri klasiĉna autobusa specijalizirana za prijevoz djece.
Navedeni autobusi prometovali bi iskljuĉivo u vrijeme poĉetka ili završetka školske
nastave, a u preostalom vremenu bili bi priĉuvna vozila u garaţi ili terminalu.
Navedeni kombi autobusi i klasiĉni autobusi mogu se koristiti i tijekom vikenda
za prijevoz raznih udruga, ovisno o broju putnika.
Znaĉi, koliko je vozila potrebno za sav planirani prijevoz?
- 3 vozila na liniji (tri kombi autobusa)
- 2 vozila za školski prijevoz (dva školska autobusa)
- 1 vozilo u priĉuvi (jedan klasiĉni školski autobus ili jedan kombi bus)
o UKUPNO: 6 (šest) vozila
23
6. PRIJEDLOG LINIJA I VOZNOG REDA
6.1. Leprovica – Dugo Selo – Srednja škola
Dugo Selo - Leprovica
Duljina obrta:
oko 15 700 m
Vrijeme voţnje:
oko 40 minuta
Dugo Selo – Srednja
škola
Duljina obrta:
oko 4 200 m
Vrijeme voţnje:
oko 20 minuta
24
6.2. Andrilovec – Dugo Selo - Ciglana
Dugo Selo - Andrilovec
Duljina obrta: oko 15 000 m Vrijeme voţnje: oko 40 minuta
Dugo Selo - Ciglana
Duljina obrta:
oko 7 500 m
Vrijeme voţnje:
oko 20 minuta
25
6.3. Puhovo – Dugo Selo – Martin Breg – Dugo Selo - Kopčevec
Dugo Selo - Puhovo
Duljina obrta:
oko 7 100 m
Vrijeme voţnje:
oko 20 minuta
Dugo Selo – Martin
Breg
Duljina obrta:
oko 7 100 m
Vrijeme voţnje:
oko 20 minuta
26
Dugo Selo – Kopĉevec
Duljina obrta: oko 5 200 m Vrijeme voţnje: oko 15 min
27
6.4. Školska linija OŠ Josipa Zorića – Leprovica (bez Velike Ostrne)
Duljina obrta: oko 15 700 m Vrijeme voţnje: oko 45 min
28
6.5. Školska linija OŠ Josipa Zorića – Martin Breg – Velika Ostrna
Duljina obrta: oko 8 000 m Vrijeme voţnje: oko 35 min
29
6.6. Školska linija OŠ Ivana Benkovića – Martin Breg - Ciglana
Duljina obrta: oko 10 000 m Vrijeme voţnje: oko 45 min
30
6.7. KAPACITETI VOZILA
Za definiranje potrebnog kapacitet vozila, moramo navesti raspoloţive vrste
prijevoznih sredstava koja su na raspolaganju:
a) Klasiĉni autobus kapaciteta 35 sjedećih te 40 stajaćih mjesta
Slika 7: Klasični autobus
b) Minibus kapaciteta 30 sjedećih te 10 stajaćih mjesta
Slika 8: Minibus
c) Kombibus kapaciteta 17 - 20 sjedećih mjesta
31
Slika 9: Kombibus na šasiji kombija
d) Kombibus kapaciteta 10 sjedećih te 20 stajaćih mjesta
Navedeni modeli su primjenjivi na podruĉju Dugog Sela, svaki sa svojim
pozitivnim i negativnim karakteristikama.
Klasiĉni autobus ima velikih problema u mimoilaţenju na cestama koje spajaju
lokalna naselja sa centrom, da ne spominjemo nemogućnost prolaska klasiĉnog
autobusa preko Martin Brega. Isto tako, klasiĉni autobus sa svojim najvećim
kapacitetom od 75 putnika je prekapacitiran za podruĉje Dugog Sela.
Minibus kapaciteta 30 sjedećih mjesta odliĉno je prijevozno sredstvo za turistiĉke
voţnje vikendom. MeĊutim, zbog svojih dimenzija nije pogodan za uske prometnice,
posebno na podruĉju Martin Brega i Prozorja.
Slika 11: Unutrašnjost kombibusa Slika 10: Vanjski izgled kombibusa
32
Kombibus većeg putniĉkog kapaciteta savršeno odgovara potrebama stanovnika
na podruĉju grada. Uz 10 sjedaćih i 20 stajaćih mjesta, kombi koji moţe prevesti 30
putnika, a uz to moţe prometovati po svim prometnicama, savršeno je rješenje za
problem prijevoza putnika na podruĉju grada.
Osim navedenih prijevoznih sredstava, postoje i autobusi veliĉine minibusa koji
imaju sjedala za sjedenje te prostor za stajanje, meĊutim prijevozna sredstva takvog
tipa teško je pronaći u Hrvatskoj.
Mercedes MB 0520 Cito s 12 sjedećih te 25 stajaćih mjesta Slika 12: Minibus proizvođača Mecedes
33
Slika 13: Unutrašnjost minibusa proizvođača Mercedes
34
6.8. PRIMJERI VOZNOG REDA
35
36
37
38
6.9. PRIMJERI VOZNOG REDA ZA KORISNIKE LINIJA
39
6.10. PODATCI O LINIJAMA (DULJINA, VRIJEME VOŽNJE TE TROŠAK)
6.11. SLUŽBE ZA VOZAČE – JESENSKI RASPORED
42
6.12. SLUŽBE ZA VOZAČE – RASPORED TIJEKOM PRAZNIKA
43
7. PRIHODI I TROŠKOVI
7.1 PRIHODI
U nekoliko navrata navedeno je kako anketiranje još nije provedeno te ćemo se
ovom prilikom koristiti odreĊenim pretpostavkama.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broj stanovnika je sljedeći:
Tabela 2: Popis stanovništva iz 2011. Godine
Andrilovec 287
D. Dvorišće 186
Dugo Selo 17531
Kopĉevec 1113
Kozinšĉak 1331
Leprovica 254
Lukarišće 1023
M. Ostrna 326
Prozorje 497
Puhovo 722
V. Ostrna 1266
Da bi pretpostavili broj ljudi koji će koristiti javni gradski prijevoz, definirati ćemo
nekoliko skupina putnika: nezaposleni, umirovljenici, radnici, školarci i studenti.
Sljedeća pretpostavka je odreĊivanje postotka svake pojedine skupine od ukupnog
stanovništva. Procijenjeno je kako na ukupan broj stanovnika otpada po 20% na
radnike, umirovljenike te školarce. Nezaposlenih je po procjeni 5% na ukupno
stanovništvo.
Sljedeća pretpostavka je kako će 15% od ukupnog broja školaraca i studenata
putovati gradskim prijevozom. Isto tako, pretpostavljen je i broj radnika od 15%, te
1% umirovljenika i 1% nezaposlenih.
44
Dugo Selo kao centar je u procjeni broja potencijalnih putnika smanjeno na 1% po
svakoj kategoriji obzirom da je većina Dugog Sela u relativnoj blizini ţeljezniĉkog
kolodvora.
Krajnji pretpostavljeni broj putnika je sljedeći:
Tabela 3: Broj potencijalnih putnika po naseljima
Djeca i mladi
Zaposleni Umirovljenici Nezaposleni
Andrilovec 9 9 1 0
D. Dvorišće 6 6 0 0
Dugo Selo 35 35 35 12
Kopĉevec 33 33 2 1
Kozinšĉak 40 40 3 1
Leprovica 8 8 1 0
Lukarišće 31 31 2 1
M. Ostrna 10 10 1 0
Prozorje 15 15 1 0
Puhovo 22 22 1 0
V. Ostrna 38 38 3 1
245 245 49 16
556
Dakle, krajnji broj putnika koji bi putovali svaki dan gradskim prijevozom iznosio bi
oko 550. Ukoliko uzimamo u obzir pet radnih dana u tjednu i deset mjeseci u godini,
dolazimo do godišnjeg broja putnika od 111.200 putnika, odn. prihoda od prodanih
karata u iznosu od oko 1.100.000 kn.
Reklamiranjem tvrtki i obrta, procjenjuje se kako bi prijevozna kompanija ostvarila
zaradu od oko 30.000 kn godišnje, a od turistiĉkih voţnji (vrtići, udruge, škole, …)
oko 100.000 kn godišnje.
Isto tako, ukoliko se odluĉi obavljati i prijevoz djece do osnovnih škola, prijevozna
kompanija dobila bi od Zagrebaĉke ţupanije subvenciju od 1.600.000 kn (podatak
dobiven iz struĉnih gradskih sluţbi – na temelju isplate Zagrebaĉke ţupanije tvrtki
„Ĉazmatrans“).
Znaĉi, ukupni prihodi iznosili bi: 1.111.000 + 30.000 + 100.000 + 1.600.000 =
2.841.000 kn
45
7.2 TROŠKOVI
Troškovi prijevozne tvrtke sastoje se od nekoliko dijelova:
- troškovi za plaće radnika: uz prosjeĉni mjeseĉni bruto od 7.300 kn, godišnji troškovi
na plaće iznose 1.488.000 kn
- troškovi nabave vozila: ukupna cijena vozila iznosi oko 3.300.000 kn, a uz redovitu
kamatu leasinga na sedam godina i troškova odrţavanja dolazimo do troška od
850.000 kn godišnje
- troškovi ĉišćenja vozila, goriva i ostalih troškova iznose oko 300.000 kn godišnje
Ukupni troškovi prijevozne tvrtke iznose oko 2.638.000 kn.
Dakle, po procjeni dolazimo do oko 200.000 kn nerasporeĊenih sredstava. Naravno,
prethodno navedena projekcija troškova zasniva se na hipotezi punog razvoja
gradskog prijevoza. Navedeni razvoj je dio procesa koji poĉinje medijskom
pripremom stanovnika na uvoĊenje gradskog prijevoza, zatim uvoĊenjem probne
linije na (po procjeni) najfrekventnijoj liniji te na kraju otvaranjem preostalih linija.
46
7.3 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O PRIHODIMA I RASHODIMA
47
8. ZAKLJUČAK
Odluka pokretanja vlastitog gradskog prijevoza nije mala stvar, ali upravo to je
jedna od stvari koja grad ĉini Gradom. Kao što je i navedeno u ovoj analizi, potrebno
je sakupiti dovoljno valjanih podataka iz svih naselja te na osnovu tih podataka
kreirati linije. Anketni podaci su polazište za sve ostalo i zato je nuţno da Mjesni
Odbori taj posao odrade maksimalno profesionalno.
Dugom Selu je potreban gradski prijevoz – kvalitetan gradski prijevoz koji
Grad ne moţe ostvariti niti s jednim postojećim ponuĊaĉem usluge prijevoza putnika.
Osim aspekta društvene korisnosti potrebno je sagledati i aspekt imidţa Grada
nakon uvoĊenja svojeg prijevoza, a on bi se mogao dodatno naglasiti ukoliko bi
prijevozna sredstva koristila ekološko gorivo (plin ili biodizel).
UvoĊenje gradskog prijevoza odluka je koja ima višestruke pozitivne efekte u
naseljima i zato je potrebno ozbiljno razmisliti o toj opciji. Gradu Dugom Selu
potreban je gradski prijevoz koji će biti u poĉetku subvencioniran iz gradskog
proraĉuna. Prigradska ţeljeznica svojim velikim kapacitetom i brzinom privlaĉi većinu
putnika na svoj podsustav tako da je potrebno usmjeriti stanovnike grada na
ţeljezniĉki kolodvor, odnosno na prigradsku ţeljeznicu.
Isto tako, ne treba zaboraviti i opći dojam koji će grad Dugo Selo ostaviti na
buduće turiste koji će doći u posjet našem gradu kada vide razvijen gradski prijevoz.
48
9. LITERATURA
Cerovac Vesna (2002), Tehnika i sigurnost prometa, Fakultet prometnih
znanosti, Zagreb
Narodne Novine (2008), Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati autobusi
kojima se organizirano prevoze djeca, ministarstvo mora, prometa i
infrastrukture, Zagreb
Narodne Novine (2005), Pravilnik o naĉinu voĊenja oĉevidnika o polascima i
dolascima autobusa, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Zagreb
Narodne Novine (2003), Naredba o homologaciji malih autobusa za prijevoz
putnika s obzirom na njihove konstrukcijske znaĉajke, Drţavni zavod za
normizaciju i mjeriteljstvo, Zagreb
Narodne Novine (2005), Pravilnik o posebnim uvjetima za vozila kojima se
obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe, Ministarstvo mora,
turizma, prometa i razvitka, Zagreb
http://www.mppi.hr/default.aspx?id=338, 10.06.2012.
.