HŽ INFRASTRUKTURAZAGREB 30. 03. 2005.
Željeznički vijadukt umjesto željezničkog nasipa u širem centru Zagreba
Jozo Ćurić, dipl.ing.građ.HŽ Infrastruktura
3
06
0504
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA
HŽ INFRASTRUKTURA
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM
CENTRU ZAGREBA
4
06
0504
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA
HŽ INFRASTRUKTURA
1. UVOD
Prva željeznička pruga prolazi kroz Zagreb 01. listopada 1862. (Dobova – Savski Marof – Zaprešić – Zagreb – Sisak)Današnja željeznička mreža u Zagrebu formirana je uglavnomkrajem 19. i početkom 20. stoljećaGrad se širio, intenzitet cestovnog prometa postajao je veći pa su se gradili novi i proširivali postojeći željeznički nadvožnjaciSagrađen je i željeznički vijadukt u istočnom dijelu grada
5
06
0504
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA
HŽ INFRASTRUKTURA
2. GRADNJA NOVOG ŽELJEZNIČKOG VIJADUKTA U ŠIREM CENTRU GRADA
Prometno-urbanistički, ekološki i ekonomski razlozi ukazuju na potrebu zamjene željezničkog nasipa željezničkim vijaduktom
6
06
0504
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA
HŽ INFRASTRUKTURA
2.1. NEKE TEHNIČKE KARAKTERISTIKE ŽELJEZNIČKOG VIJADUKTA
Uzdužni pogled MJ 1:200
860860 860860 8608605160
ukupna dužina AB vijadukta bila bi → cca 4.450 mdobila bi se korisna površina ispod vijadukta → cca 95.000 m2
Prilikom gradnje:iskopalo bi se i odvezlo zemljanog materijala → cca 350.000 m3
ugradilo bi se betona (2 kolosijeka) → cca 50.000 m3
ugradilo bi se čelične armature (2 kolosijeka) → cca 7.500 t
Poprecni presjek MJ. 1:100 cetirikolosijecna pruga
Legenda:
1800
2440
400300 400 400 300
1:1.5
1:1.5 450
POST
OJE
CI
KOLO
SJEK
POST
OJE
CI
KOLO
SJEK
konture bivšegnasipa
7
06
0504
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA
HŽ INFRASTRUKTURA
2.2. EKONOMSKA GLEDIŠTA GRADNJEProcjena cijene gradnje → cca 90.000.000 єFinancijska sredstva gradnje trebali bi
osigurati Grad Zagreb i Hrvatske željeznice
2.2.1. ISPLATIVOST GRADNJE- primjer na gradnji parkirališta
Na korisnoj površini moguće bi bilo izgraditiparkirnih jedinica → cca 2300
Ukoliko bi se dnevno po parkirnoj jedinicinaplatilo 3є povrat uloženih financijskih sredstava mogao bi se očekivati za → cca 35 god.
8
06
0504
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA
HŽ INFRASTRUKTURA
2.3. OSTALA GLEDIŠTA GRADNJE2.3.1. POZITIVNI UČINCI GRADNJE ZA GRAD ZAGREB
Dobila bi se korisna površina od 95.000 m2
(poslovni prostori, parkirališna mjesta ili drugi sadržaji)Omogućili bi se novi prometni tokovi za cestovni prometi prometno rasterećenje centra gradaStvorili bi se dodatni uvjeti za pješačke zone u centru gradaStvorili bi se uvjeti za kvalitetno povezivanje javnog gradskog i željezničkog prigradskog s korisnicima individualnog prijevoza (automobil, bicikl, motorkotač)
780
500
780
Tlocrt parkirališta ispod jednog kolosijeka
2060
Tlocrt parkiralištaispod dva kolosijeka
1000
720
720
2440
9
06
0504
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA
HŽ INFRASTRUKTURA
2.3.2. POZITIVNI UČINCI GRADNJE ZA HRVATSKE ŽELJEZNICE
Omogućila bi se dogradnja više kolosijeka unutar
granica željezničkog zemljišta
Smanjili bi se troškovi održavanja pruge
Povećala bi se pristupačnost stajalištima
prigradskog željezničkog prometa
Povećala bi se sigurnost željezničkog prometa
Povećao bi se faktor sigurnosti zaštite okoliša
10
06
0504
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA
HŽ INFRASTRUKTURA
3. ZAKLJUČAK
Potrebno je što prije osigurati financijska sredstva i sagraditi željeznički vijadukt kao zamjenu željezničkom nasipu u širem centru Zagreba
12
06
0504
ŽELJEZNIČKI VIJADUKT UMJESTO ŽELJEZNIČKOG NASIPA U ŠIREM CENTRU ZAGREBA
HŽ INFRASTRUKTURA
Zagreb Transport Show, 6. travnja, 2005.
Okrugli stolŽeljeznice na X. paneuropskom koridoru