EKONOMSKI UČINCI PROIZVODNJE PČELINJIHPROIZVODA NA PLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVUŠIMIĆ
Šimić, Filip
Undergraduate thesis / Završni rad
2014
Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of agriculture / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet
Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:151:144252
Rights / Prava: In copyright
Download date / Datum preuzimanja: 2021-11-09
Repository / Repozitorij:
Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek - Repository of the Faculty of Agrobiotechnical Sciences Osijek
SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU
Filip Šimić
Preddiplomski studij
Smjer Agroekonomika
EKONOMSKI UČINCI PROIZVODNJE PČELINJIH PROIZVODA
NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU ŠIMIĆ
Završni rad
Osijek, 2014. godina
SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU
Filip Šimić
Preddiplomski studij
Smjer Agroekonomika
EKONOMSKI UČINCI PROIZVODNJE PČELINJIH PROIZVODA
NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU ŠIMIĆ
Završni rad
Osijek, 2014. godina
SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA U OSIJEKU
POLJOPRIVREDNI FAKULTET U OSIJEKU
Filip Šimić
Sveučilišni preddiplomski studij
Smjer Agroekonomika
EKONOMSKI UČINCI PROIZVODNJE PČELINJIH PROIZVODA
NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU ŠIMIĆ
Završni rad
Povjerenstvo za obranu završnog rada:
Prof.dr.sc.Tihomir Florijančić, predsjednik
Prof.dr.sc.Zlatko Puškadija, mentor
Prof.dr.sc. Jadranka Deže, član
Doc.dr.sc. Siniša Ozimec, zamjenski član
Dipl.ing.Marin Kovačić, zapisničar
SADRŽAJ
1. UVOD ................................................................................................................................ 1
1.1. Metode rada ................................................................................................................. 2
1.2. Izvori podataka ............................................................................................................ 2
2. ZNAČAJ PČELARSKE PROIZVODNJE......................................................................... 3
2.1. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO ŠIMIĆ – PODRUČJA UZGOJA ............ 4
2.2. VRSTE KOŠNICA ...................................................................................................... 5
2.2.1. LANGSTROTH-ROOTOVA KOŠNICA ............................................................ 5
2.2.2. DADANT-BLATTOVA KOŠNICA ................................................................... 6
2.2.3. ALBERTI -ŽNIDARŠIČEVA KOŠNICA ......................................................... 7
2.2.4. NUKLEUSI ILI POMOĆNE KOŠNICE ............................................................. 8
2.3. KOŠNICE NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU ŠIMIĆ ........................ 9
2.4. BOLESTI PČELA ..................................................................................................... 10
3. EKONOMIČNOST PČELARSKE PROIZVODNJE ...................................................... 11
3.1. EKONOMIČNOST KOŠNICA I INVENTARA ...................................................... 11
3.2. EKONOMIČNOST RADA ...................................................................................... 12
3.3. PRODUKTIVNOST I JAKOST PČELINJE ZAJEDNICE ...................................... 13
3.4. RENTABILNOST ..................................................................................................... 14
3.5. POČETNA ULAGANJA U PROIZVODNJU .......................................................... 15
4. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 19
5. LITERATURA ................................................................................................................. 20
6. POPIS TABLICA,GRAFIKONA I SLIKA ..................................................................... 21
7. SAŽETAK ........................................................................................................................ 22
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA .................................................................. 23
1
1. UVOD
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti stoga su interes i ljubav prema pčelama
rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Pčelarska proizvodnja kao i ostale
stočarske proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima može biti organizirana kao hobistička
odnosno organizirana kao proizvodnja za potrebe obitelji, prijatelja i poznanika ili kao
proizvodnja proizvoda za tržište.
Ukoliko smještamo pčelinjak u bilo kojem dijelu Republike Hrvatske možemo očekivati dvije
pčelinje paše i to prva jaka bagremova te kasnije cvjetna paša. Kod proizvodnje pčelinjih
proizvoda za tržište moramo poznavati strukturu troškova proizvodnje kako bi mogli
formirati prodajnu cijenu te u konačnosti donositi zaključke o isplativosti ove
proizvodnje.Uvidom u ekonomske pokazatelje gospodarstva odlučujemo o proizvodnji.
Kako bi ostvarili što bolje ekonomske rezultate potrebno se odmaknuti od proizvodnje samo
meda nego se upustiti u proizvodnju ostalih pčelinjih proizvoda kao što su propolis i cvjetni
prah, a poželjno je savladati i proizvodnju matične mliječi i pčelinjeg otrova. Od osobite je
važnosti ostvariti direktni kontakt sa kupcima i ukazati na važnost korištenja pčelinjih
proizvoda u svakodnevnoj prehrani te na blagotvoran učinak istih po čovjekovo zdravlje.
Cilj rada je prikazati značaj pčelarske proizvodnje te metodama analize,indukcije, dedukcije i
ekonomskim indikatorima prikazati sposobnost poljoprivrednog gospodarstava Šimić da
ostvari poslovni uspjeh te se uspješno kroz kvalitetu svojih proizvoda pozicionira na tržištu.
2
1.1. Metode rada
U radu su korištene metode analize, indukcije, dedukcije te ekonomski indikatori
poslovnog uspjeha poljoprivrednog gospodarstva. Cilj rada je prikazati potrebna ulaganja
i ekonomsku opravdanost projekta pčelarske proizvodnje na poljoprivrednom
gospodarstvu Šimić.
Rad je formiran u 3 poglavlja. Nakon uvodnog djela slijedi drugo poglavlje u kojem je
opisan značaj pčelarske proizvodnje na globalnom nivou kao makroregije te na području
sjevero-zapadne Hrvatske na kojem poljoprivredno gospodarstvo Šimić obavlja
gospodarsku djelatnost. Treći dio odnosi se na ekonomsku analizu proizvodnje pčelinjih
proizvoda kojim se bavi poljoprivredno gospodarstvo Šimić. Radom se također nastoji
prikazati količina potrebnih inputa za početak proizvodnje pčelinjih proizvoda te
jedinstvenost određenih stavki inputa koji su od osobite važnosti za samu pčelarsku
proizvodnju. Na kraju rada nalazi se zaključak, korištena literatura, popis grafikona, slika i
tablica, te ostali izvori korišteni prilikom pisanja rada.
1.2. Izvori podataka
Kao izvori podataka korišteni su isključivo podaci iz knjige „Suvremeno pčelarstvo“. Svi
podaci dobiveni na temelju analiza kalkulacija koje se nalaze u istoj knjizi. Slike i
grafikon označeni izvorom autor isključivo su napravljene za svrhu ovog rada i u drugu se
ne upotrebljavaju. Navedene lokacije u tekstu ovog rada također su dobivene od strane
samog autora. Poljoprivredno gospodarstvo Šimić o kojem se i govori u tekstu rada
djeluje na području općine Bistra u Zagrebačkoj županiji dok se navedene lokacije paša
nalaze u raznim djelovima Republike Hrvatske. Poljoprivredno gospodarstvo Šimić još
uvijek spada u male proizvođače stoga može prodavati svoje proizvode na kućnom pragu.
3
2. ZNAČAJ PČELARSKE PROIZVODNJE
Pčela je građom svoga tijela ali i sposobnošću orjentacije u prostoru idealan oprašivač. Na
taj način pčela je sposobna seliti se na druge lokacije te oprašivati više entomofilnog bilja.
Važnost pčelinjog postojanja možemo prikazati i važnošću koje ona ima za prehranu
stanovništva Zemlje. Od 100 usjeva koji su najbitniji za čovjekovu ishranu pčela je
odgovorna za oprašivanje 71-og usjeva. Kada bi se omogućila pravilna upotreba pčela kao
oprašivača to bi rezultiralo povećanjem prinosa i do 70%.
Smatra se da doprinos pčela kao ekonomskog čimbenika u ukupnom svjetskom
gospodarstvu iznosi zadivljujućih 153 biliona eura.
U Republici Hrvatskoj postoji oko 300 000 košnica koje su razmještene na preko 8700
pčelinjaka.
Pojavom pčelarske krize na globalnoj razini došlo je do značajnog pada u populaciji pčela
čime je došlo do ozbiljnog ugrožavanja čitavog eko - sustava.
Pojavljuje se na područjima najintenzivnije pčelarske proizvodnje – osobito Sj. Amerika
Uzroke oprašivačke krize možemo pronaći u raširenosti određenih procesa kao što su:
Degradacija krajobraza
Bolesti
Invazivne vrste
Pčelarske aktivnosti
Klimatske promjene
Pčelarska praksa(sistemski insekticidi)
Ovaj problem ne predstavlja samo problem agro - ekološkog sustava već globalni problem
svih kopnenih ekoloških sustava. (Puškadija, 2013.)
4
2.1. POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO ŠIMIĆ – PODRUČJA UZGOJA
Sjeverozapadna Hrvatska a osobito područje općine Bistra mjesto je gdje poljoprivredno
gospodarstvo Šimić obavlja poljoprivrednu djelatnost baveći se uzgojem pčela i pčelinjih
proizvoda. Općina Bistra nalazi se u samoj blizini grada Zagreba što omogućuje
poljoprivrednom gospodarstvu ne samo uzgoj već i veliku mogućnost plasmana proizvoda na
veliko tržište. Samom području gravitira preko milion ljudi što čini ogroman potrošaki
potencijal.
Samo područje općine Bistra vrlo dobro utječe na sam razvoj pčela ne samo sa ekonomskog
nego i razvojnog aspekta pčela kao zajednica što omogućuje nekoliko paša:
Bagremova paša
Kestenova paša
Livada(zlatošipka)
Poljoprivredno gospodarstvo Šimić ima mogućnost rasta i razvoja svojih pčelinjih zajednica i
u gorskoj hrvatskoj gdje na području općine Saborsko također razvijaju zajednice i jačaju
kapacitete pčelarske proizvodnje.
Samo područje općine Saborsko bogato je šumama bora i jele te se ističu i velikim travnatim
površinama što omogućuje poljoprivrednom gospodarstvu Šimić još dvije paše:
Livada
Jela,Ariš – dobiva se medun
Med dobiven na području gorske Hrvatske izvrsne je kvalitete, a med pod nazivom
medun izrazito je cjenjen na tržištu zbog svojih ljekovitih svojstava kod lječenja
bolesti dišnih sustava.Razlikujemo dva tipa meduna:
Crni – javlja se kod crnogoričnih šuma te se u roku od par dana kristalizira
Bijeli – javlja se kod bjelogoričnih tipova stabala(hrast,lipa,klen)
Poljoprivredno gospodarstvo Šimić u tom slučaju dobiva uvijek crni medun što posao
otežava zbog brze kristalizacije crnog meduna što kasnije onemogućava vađenje meda iz saća.
U godinama koje ne obiluju medunom poljoprivredno gospodarstvo Šimić osigurava med iz
livade kojima je to područje također bogato.
5
2.2. VRSTE KOŠNICA
Košnice služe za smještaj pčela. U njima je smješteno leglo kojemu je potrebna dosta visoka
temperatura zatim hrana koja se sastoji od meda i peluda te voda. Na našem području, ali i u
okruženju može se doći do podataka da se pčelari na oko 35 tipova košnica. U malenoj
košnici zajednica se neće moći normalno razvijati stoga se košnice moraju moći smanjivati ili
povećavati ovisno o stanju same zajednice. Mogućnost nadograđivanja košnice osobito je
važna u vrijeme: proljetnog razvoja, za vrijeme rojenja i za vrijeme sakupljanja i sazrijevanja
nektara. (Periškić, 2006.)
Najzastupljenije vrste košnica:
Langstroth - Rootova košnica
Dadant - Blattova košnica
Alberti - Žnidaršičeva košnica
2.2.1. LANGSTROTH-ROOTOVA KOŠNICA
Ova košnica se kod nas sve više upotrebljava, a sastoji se od podnice s regulatorom leta, tri
jednaka nastavka. Kod jakog unosa nektara može se dodavati i veći potrebiti broj nastavka.
Uz nastavke moguće je dodavati i polunastavke sa 10 okvira saća. Obično se polunastavci
upotrebljavaju u SAD-u. Uz nastavke LR košnica još ima: matičnu rešetku, poklopac,
hranilicu sa zbježištem i mrežom te krov.
6
Slika br.1. LR Košnica na 3 nastavka.
(Izvor: Autor)
2.2.2. DADANT-BLATTOVA KOŠNICA
DB košnica također je američkog podrijetla. Spada u grupu nastavljača ali se bitno razlikuje
od LR košnica jer u medištu ima upola manje okvira nego u plodištu. Razlika u veličini
okvira plodišta i medišta osnovni je nedostatak ove košnice. Dobre karakteristike ove košnice
su:velika dubina okvira (veća medna kapa) omogućava lakše preživljavanje zajednice kroz
zimu također pčele se razvijaju u jednom nastavku. Preporučuje se držanje jednog
polunastavka sa medom u zalihama meda. Američki pčelari najčešće rade sa cijelim
polunastavkom, a ne sa pojedinim okvirima.
7
Slika br.2. Dadant-Blattova košnica
(Izvor:http://www.pcelarstvo.org/pcelarski-clanak/dadan-blatova-kosnica-35)
2.2.3. ALBERTI -ŽNIDARŠIČEVA KOŠNICA
AŽ košnica pripada grupi košnica koju bi bilo teško preporučiti pčelarima. Najozbiljniji
prigovor kod ove košnice je što mali obujam same košnice ne omogućva ozbiljno i
produktivno iskorištavanje pčelinjih paša. Zbog malenog prostora u košnici rojenje je teško
držati pod kontrolom. Rad s okvirima je prilično složen te bi svaki pčelar barem jednom
trebao isprobati ovaj način rada da uoči svu problematiku. Prilikom vađenja meda na vrhuncu
sezone dolazi do curenja meda prilikom vađenja, a vađenjem stradaju i pčele ma koliko pčelar
pazio.
Prednost ove vrste košnica je što se vrlo lako učvrste na vozilo te prevoze bez puno ukrcaja i
iskrcaja na pašu. Trajnost samih košnica je velika pošto su dobro zaštićene a i pčele u njima
dobro zimuju. Rasprostranjene su u: Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj i Sloveniji.
8
Slika br.3.Alberti-Žnidaršičeva košnica,
(Izvor:http://www.zlatnapcela.com/images/kosnice/azotvorenafull.jpg)
2.2.4. NUKLEUSI ILI POMOĆNE KOŠNICE
U tehnologiji pčelarske proizvodnje vrlo važno mjesto zauzimaju nukleusi. Najčešće su
napravljeni od drveta isto kao i košnice ali mogu biti i od stiropora zbog njegovih toplinskih
karakteristika izvrstan je za nukleuse koji služe za početni razvoj pčelinjih zajednica. Vrlo su
lagani te u njih stane 5-7 okvira okvira. Okviri su napravljeni tako da takva 2 okvira grade
jedan veći koji se kasnije stavlja u 5 okvirni nastavak. Nukleuse LR košnica stavljamo iznad
normalnih zajednica kako bi veća zajednica pomogla u preživljavanju manje.
Slika.br.4.Nukleusi
(Izvor:http://www.db-505.com/aaforum/viewtopic.php?f=8&t=566&start=390)
9
2.3. KOŠNICE NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU ŠIMIĆ
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Šimić bavi se uzgojem pčela i proizvodnjom njihovih
proizvoda isključivo na LR košnicama. Za takav tip košnica odlučili su se isključivo radi
lakšeg rukovanja košnicama te im on omogućuje najbolji uvid stanja košnice u svakom
trenutku. Hijerarhija razvoja pčela na PG ŠIMIĆ:
Slika br 5. Oplodnjak; (Izvor: Autor) Slika br 6. Nukleus 5-okvirni; (Izvor: Autor)
Slika br.8. Košnica 10- okvirna Slika br. 7. Nukleus 7-okvirni,
(Izvor: Autor) (Izvor: Autor)
10
2.4. BOLESTI PČELA
Najznačajnija bolest koja napada pčele naziva se Varooza. Bolest je to koja je uzrokovana
grinjama. Za razliku od drugih bolesti koje najčešće pogađaju pčelu u samo određenom
razvojnom ciklusu varooza se javlja u svim fazama razvoja pčele i to kružno jer grinje
prezime na odraslim pčelama. Dok se radi o maloj invaziji bolest se ne primjećuje no kako
broj varoa raste zajednica slabi jer se skraćuje životni vijek pčele te na kraju dolazi do
potpunog propadanja pčelinje zajednice. U Hrvatskoj se prvi put pojavila 1978. godine i od
tada je stalna prijetnja pčelarstvu. (Laktić i Šekulja, 2008.)
Suzbijanje: termički način, kemoterapeutici, pare mravlje kiseline, kontaktna sredstva, dimna
sredstva.
Ostale bolesti:
Akarapidoza
Ektoakaroza
Nematodoza
Ameboza
Etinoza
Brauloza
Također možemo spomenuti i prehlađeno leglo koje više spada u poremećaj regulacije
temperature nego bolest. Javlja se najčešće u rano proljeće, a rijetko u jesen. Najčešće se
javlja nakon dužih toplih dana što je znak maticama da je proljeće te one poćinju intenzivnije
leći. Ukoliko je zajednica slabija neće imati dosta pčela koje će uspijeti zagrijati sve djelove
legla te će se jedan dio sigurno smrznuti. Kod slabijih zajednica to je i pogubno jer su uložile
dosta energije i hrane u razvoj ličinki nakon čega su se one smrznule. Uginule pčele postupno
gube boju i sjaj te postupno potamnjuju i na kraju pocrne. Da bi se spriječila mogućnost
pojave prehlađenog legla, pčele treba uzimljavati na onoliko ulica saća koliko mogu
kontrolirati. Sukladno tome po potrebi treba i smanjiti prostor u kojem se pčele nalaze ukoliko
je zajednica slabija te izbjegavati dulje proljetne preglede. (Tomašec, 1955.)
11
3. EKONOMIČNOST PČELARSKE PROIZVODNJE
Ekonomičnost u pčelarstvu znači ostvariti što veću vrijednost proizvodnje sa što manjim
troškovima proizvodnje. Tim načelom nastoji poslovati i poljoprivredno gospodarsvo Šimić.
Poljoprivredno gospodarstvo Šimić sa stajališta ekonomičnosti pčelarenja sagledava
pčelarstvo kao dopunsko zanimanje. Ovakvim načinom pčelarenja poljoprivredno
gospodarstvo Šimić nastoji osigurati prihod iako to nije osnovno zanimanje. Samom
klasifikacijom i brojem košnica kojom gospodarstvo raspolaže također se možemo pronaći u
ovoj kategoriji pčelarenja. Gospodarstvo Šimić raspolaže sa 25 košnica pčela te raspolaže
njima na više lokacija u Republici Hrvatskoj što izuzetno pridonosi povećanju produktivnosti
proizvodnje. Seljenjem zajednica na više lokacija omogućuje se kontinuirani razvoj i rast
samog pčelinjaka ali i mogućnost iskorištavanja medonosnih paša.
3.1. EKONOMIČNOST KOŠNICA I INVENTARA
Pčelarima je sasvim jasno da tip košnice kojom se pčelar koristi utječe na ekonomičnost
pčelarenja veličinom početnog ulaganja. Osim toga tip košnice utječe i na mogućnost
jednostavnije i brže manipulacije što bitno olakšava posao pčelaru. Ako je moguće obično se
kupuju jeftinije košnice jer takva košnica ima manje troškove amortizacije, a uz redovito
održavanje košnice njezina ekonomičnost se povećava. (Šekulja i Laktić 2008.)
Slika br.9. Pčelinjak,Izvor:autor Slika br.10. Američki nož
(Izvor:http://free-vt.t-com.hr/StefanBucek/pribor_files/pcelarska-dlijeta.jpg)
12
3.2. EKONOMIČNOST RADA
Za pčelartvo je bitno istaknuti da postoje radno intenzivni mjeseci i oni koji to baš i nisu
(osobito zimski mjeseci). Troškovi radne snage mogu biti značajni stoga je iznimno važno da
se na pčelinjaku obave samo one stvari koje si zaista i potrebne. U zajednicama pčelara
postoji misljenje da se pčele ne bi trebale često pregledavati ukoliko to nije potrebno no taj
zaključak ne odnosi se na pčelinje zajednice koje služe za stvaranje novih zajednica tj. onih
zajednica koje služe za proizvodnju matica. Neke od situacija specifičnih u kojima je pčelar
prinuđen intervenirati te su u njima troškovi rada opravdani, a utječu na životni cuklus
zajednice su:
Zajednica je ostala bez matice
Matica slabo nese jajašca
Zajednica je veoma agresivna
Rojenje zajednice
Mnogo radne snage potrebno je i da se na pčelinjak veličine 100 i više košnica doveze pred
pašu te se nakon toga u svaki nastavak rasporedi prazno saće. Takav posao bitno je započeti
što ranije te završiti što prije. U selećem pčelarstvu je neophodno posjedovati vagu koja
zabilježava svaki veći unos meda i nektara u košnicu te čini nepotrebnim otvaranja košnica i
na taj način traženja odgovora ima li meda u košnici ili nema. (Šekulja,2008)
Poljoprivredno gospodarstvo Šimić za sada nema potrebu za korištenjem vaga koje javljaju
unos meda u košnicu no zacjelo povećanjem kapaciteta (košnica) proizvodnje i to će biti
jedan od prioriteta bez kojeg se nece moći kvalitetno obavljati proizvodnja. Gospodarstvo
nastoji što više smanjiti troškove rada stoga se u rad sa pčelama angažiraju samo članovi
obitelji Šimić, a veliku korist pridonosi u samom radu i vrcaljka za med koji je neizostavni
element u procesu dobivanja meda.
13
Slika br.11. Vrcaljka
(Izvor:http://www.mps-67.hr/img-vrcaljka-6-okvirna-cr-kos-640x640-180-191.jpg)
3.3. PRODUKTIVNOST I JAKOST PČELINJE ZAJEDNICE
Proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda prije svega ovisi o jakim pčelinjim
zajednicama.Jaka pčelinja zajednica mora imati značajan broj pčela, ali njihova produktivnost
ovisi i o njasljednim osobinama. Jakost pčelinje zajednice mjeri se brojem pčela u
zajednici,težinom pčelinje zajednice te težinom jedinki u zajednici. Postoji velika ovisnost
između plodnosti matice i jakosti zajednice kao i između plodnosti matice i količine
skupljenog meda. (Šekulja, 2008.)
Tablicom ćemo prikazati da je svaka pčela u zajednici od 60000 pčela produktivnija nego
ostale pčele u 3 zajednice od po 15000 pčela.
Tablica br. 1.Istraživanje (Rahmlov)
Snaga
zajednice
Skupi meda u
kg
Na 1000 pčela otpada
meda u kg
15000 pčela 6,79 0,5
30000 pčela 18,35 1,35
45000 pčela 29,44 1,45
60000 pčela 41,22 1,52
(Izvor:Suvremeno pčelarstvo; Laktić i Šekulja, 2008.)
14
Kako ovisi uspješnost proizvodnje meda o jakosti pčelinje zajednice vidjet ćemo u sljedećoj
tablici:
Tablica br.2. Ovisnost proizvodnje meda o jakosti pčela
Količina
pčela na
početku paše
u kg
Skupljeni med
od pčelinje
zajednice od 1 kg pčela
1,0 7,0 7,0
1,5 14,0 9,0
2,0 20,0 10,0
3,0 34,0 11,0
4,0 49,0 12,0
(Izvor:Suvremeno pčelarstvo; Laktić i Šekulja, 2008.)
Možemo zaključiti da samo jake zajednice imaju veliku produktivnost koja direktno djeluje
na uspjeh osobito onaj ekonomski, dakle na sigurnije pokriće troškova te na veću zaradu po
jednoj košnici na kraju godine.
3.4. RENTABILNOST
Rentabilnost u pčelarskoj proizvodnji osobito je vezana uz produktivnost i ekonomičnost
pčelarenja. Rentabilnost se u pčelarstvu može prikazati i kao rentabilnost:
Pčelinjaka
Više pčelinjaka
Županija
Država
Ovakovo tretiranje rentabilnosti vezano je uz niz stvari kao što su: veličina i struktura
pčelinjaka, način pčelarenja, tip pčelinjaka,geografski položaj, klimatski i fenološki uvjeti,
razdoblje itd. Cilj rentabilnosti u pčelarstvu je proizvesti kvalitetne proizvode koji će svojom
cijenom pokriti ukupne troškove i troškove utrošenog rada u proizvodnju. Specijalizacijom u
pčelarskoj proizvodnji također možemo povećati rentabilnost proizvodnje.
(Šekulja i Laktić, 2008.)
15
Poljoprivredno gospodarstvo Šimić odlučilo se na raznovrsnu proizvodnju koja će donijeti
više kvalitetnih proizvoda u paleti proizvoda kojim će gospdarstvo nastojati zadovoljiti apetite
tržišta.
3.5. POČETNA ULAGANJA U PROIZVODNJU
Pčelarstvo može biti rentabilna proizvodnja ukoliko zadovoljimo 3 važna čimbenika:
Ako odaberemo pravi način pčelarenja, a to je seleće ili stacionirano pčelarenje
Ako imamo dovoljno pčelinjih zajednica
Ako znamo i možemo plasirati med po zadovoljavajućoj cijeni
Ako se odlučimo na stacionirano pčelarstvo možemo biti sigurni da će nam i zarada biti
manja. Seleće pčelarstvo je isplativije zbog veće količine proizvedenog meda. Dok se kod
dobrog stacioniranog pčelarstva može proizvesti do 30 kg meda po košnici, kod selećeg
pčelarenja ta proizvodnja može biti veća i od 70 kg što je povećanje od 233%. Kako bi
ostvarili što bolje rezultate u proizvodnji meda jasno je da se pčelar treba okrenuti što većoj
proizvodnji pčelinjih proizvoda što podrazumjeva i veću količinu košnica. (Šekulja i Laktić)
Tablica 3. – početna ulaganja u pčelarsku proizvodnju u kunama
Tip koš. 1 košnica 20 košnica 50 košnica 100 košnica
LR AŽ LR AŽ LR AŽ LR AŽ
Košnica 500 740 10000 14800 25000 37000 50000 74000
Satne
osnove 180 120 3600 2400 9000 6000 18000 18000
Pribor za
rad 2000 2000 2000 2000 2000 2000 3000 3000
Vrcaljka 5800 5800 5800 5800 5800 5800 5800 5800
Z.zaštita 40 40 800 800 2000 2000 4000 4000
pčelinja
zajed. 300 300 6000 6000 15000 15000 30000 30000
matica 60 60 1200 1200 3000 3000 6000 6000
pogače 36 36 720 720 1800 1800 3600 3600
šećer 60 60 1200 1200 3000 3000 6000 6000
Ukupno 8976 9156 31320 34920 66600 75600 126400 150400
(Izvor:Suvremeno pčelarstvo; Laktić i Šekulja, 2008.)
16
Grafikon br 1. Početna ulaganja u pčelarsku proizvodnju u kunama
(Izvor:Autor)
Po jednoj košnici su financijska ulaganja 6.981 kn za LR i 7.161 kn za AŽ košnicu. Sama AŽ
košnica je i skuplja od LR za 180 kn. Najskuplja stavka je vrcaljka koja iznosi 5800 kn.
Vrcaljka je dovoljna i za 100 košnica na pčelinjaku. Satne osnove su također značajne za
jednu LR je potrebno 30 satnih a za AŽ 20 satnih osnova po košnici.
Tablica 4. Kalkulacija prihoda u stacioniranom pčelarstvu uz proizvodnju 30 kg po košnici
Stavka
Jedinica
mjere Količina
Jedinična
cijena K.amortizacije
Ukupno
kn/koš
Prihodi
med kg 30 13 390
propolis kg 0,2 310 62
vosak kg 1 30 30
pelud kg 0,2 65 13
m.mliječ 0 0 1800 0
rojevi nukleus 1,5 300 450
poticaj kn 50 50
Ukupni prihod 995
Izvor:Suvremeno pčelarstvo(Laktić i Šekulja, 2008)
1 košnica LR
20 košnica LR
50 košnica LR 100 košnica LR
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
160000
1 košnica LR
1 košnica AŽ
20 košnica LR
20 košnica AŽ
50 košnica LR
50 košnica AŽ
100 košnica LR
100 košnica AŽ
17
Tablica 5. Kalkulacija troškova materijala u stacioniranom pčelarstvu uz proizvodnju 30 kg
po košnici.
Stavka
Jed.
mjere Količina
Jedinična
cijena K.amortizacije
Ukupno
kn/koš
Varijabilni troškovi
šećer kg 20 6 120
pogača kg 3 12 36
Z. Zaštita kn 40
ambalaža kom 1 200 0,21 42
Ukupni varijabilni troškovi 238
Fiksni troškovi
materijal kom 1 780 0,07 55,7
p.zajednica zajednica 1 300 0,1 30
matica komad 1 60 0,5 30
pribor komad 1 6200 0,08 5,16
Ukupni fiksni troškovi 120,86
Sveukupni troškovi 358,86
Višak prihoda nad troškovima 636,14
Izvor:Suvremeno pčelarstvo(Laktić i Šekulja, 2008)
18
Tablica 6. – Kalkulacija prihoda i troškova materijala u mobilnom pčelarenju uz proizvodnju
70 kg meda po košnici
Stavka
Jedinica
mjere Količina
Jed.
cijena
Koef.
amortizacije
Ukupno
kn/koš
med kg 70 13,00 910,00
propolis kg 0,2 310,00 62,00
vosak kg 1 30,00 30,00
pelud kg 0,2 65,00 13,00
mat.mliječ 0 0 0 0,00
rojevi nukleus 1,5 300,00 450,00
poticaj kn 50,00 50,00
Ukupan prihod 1515,00
Varijabilni trošak
šećer kg 20,0 6,00 120,00
pogača kg 3,0 12,00 36,00
Z.zaštita kn 40,00
ambalaža kom 1 200,00 0,21 42,00
Ukupni varijabilni troškovi 238,00
Fiksni troškovi
materijali kom 1,0 780,00 0,07 55,70
pč.zajednica zajednica 1,0 300,00 0,10 30,00
matica kom 1,0 60,00 0,50 30,00
pribor kom 1,0 6200,00 0,08 5,16
prijev.sredstvo kom 1,0 38000,00 0,08 31,66
Ukupni fiksni troškovi 152,52
Sveukupni troškovi 390,52
Višak prihoda nad troškovima 1124,48
Izvor:Suvremeno pčelarstvo (Laktić i Šekulja, 2008)
Poljoprivredno gospodarstvo Šimić također se odlučilo za seleće pčelarenje što im omogućuje
više paša tijekom godine ali i veću proizvodnju meda po košnici. Također iznimno bitna
stavka za razvoj poljoprivrednog gospodarstva Šimić je i razvoj novih zajednica koje naravno
dodatno jačaju kroz više godišnjih paša i na taj način se što bolje pripremaju za zimsko
razdoblje.
19
4. ZAKLJUČAK
Uz povoljne klimatske uvjete i mogućnost razvoja pčelinjaka na više paša, pčelarstvo na
poljoprivrednom gospodarstvu Šimić ima dobre preduvjete da se i dalje uspješno razvija.
Poljoprivredno gospodarstvo Šimić tek je na početku svog poslovnog puta rasta i razvoja u
pčelarstvu. Ekonomski gledano tek nakon nešto više od 30 košnica sama proizvodnja
pčelinjih proizvoda biti će isplativa, a do tada preostaje samo da se poljoprivredno
gospodarstvo i dalje razvija uz naravno povećanu količinu troškova koji su potrebni da bi se
došlo do brojke od 30 košnica koja označava i početak ekonomskog zamašnjaka rasta i
razvoja na gospodarstvu.
Pčelarstvo je vrlo bitno zanimanje koje zahtjeva mnogo znanja ali i stručne prakse kako bi se
došlo do željenih rezultata. Ljudi koji rade na poljoprivrednom gospodarstvu Šimić svjesni su
da nema naglog razvoja preko noći te su spremni u daljnja ulaganja u taj oblik poljoprivredne
proizvodnje.
Ekonomski pokazatelji pčelarske proizvodnje kao što su:ekonomičnost, rentabilnost te
ekonomičnost rada ukazuju da je pčelarstvo grana poljoprivrede kojom se može osigurati
egzistencija svih ljudi koji se njome bave. Poljoprivredno gospodarstvo Šimić nastojati će
podignuti razinu proizvodnje tj. proizvodne kapacitete kako bi mogli zadovoljiti potrebe
tržišta za pčelarskim proizvodima te time osigurati svoj opstanak na tržištu.
20
5. LITERATURA
1. Zdravko Laktić i Damir Šekulja (2008.): Suvremeno pčelarstvo, Nakladni zavod Globus,
Zagreb
2. Tomašec, I. (1955):Bolesti pčela, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb
3. Periškić, M. (2006):Utjecaj tipa košnica (materijala od kojeg su građene) i podrijetla matica
na razvoj bolesti u košnicama i kvalitetu meda; Disertacija, Poljoprivredni fakultet Osijek
4. Puškadija, Z. (2013):Medonosna pčela i agro-eko sustav (suvremeni problemi oprašivanja),
Slavonski Brod
WEB STRANICE
http://www.medun.hr/proizvodi/Medun_kralj/Medun_kralj.htm (28.8.2014)
http://www.pcelarstvo.org/pcelarski-clanak/dadan-blatova-kosnica-35 (31.8.2014)
http://www.zlatnapcela.com/images/kosnice/azotvorenafull.jpg (31.8.2014)
http://www.db-505.com/aaforum/viewtopic.php?f=8&t=566&start=390 (31.8.2014)
http://free-vt.t-com.hr/StefanBucek/pribor_files/pcelarska-dlijeta.jpg (4.9.2014)
http://www.mps-67.hr/img-vrcaljka-6-okvirna-cr-kos-640x640-180-191.jpg (4.9.2014)
21
6. POPIS TABLICA,GRAFIKONA I SLIKA
1.Popis tablica
Redni
broj Naziv tablice Str.
1. Istraživanje (Rahmlov) 13
2. Ovisnost proizvodnje meda o jakosti pčela 14
3. Početna ulaganja u pčelarsku proizvodnju u kunama 15
4. Kalkulacija prihoda u stacioniranom pčelarstvu uz proizvodnju 30 kg po košnici 16
5.
Kalkulacija troškova materijala u stacioniranom pčelarstvu uz proizvodnju 30 kg
po košnici 17
6.
Kalkulacija prihoda i troškova materijala u mobilnom pčelarenju uz proizvodnju
70 kg meda po košnici. 18
2.Popis slika
Redni
broj Naziv slike Str.
1. LR košnica na 3 nastavka 6
2. Dadant - Blattova košnica 7
3. Alberti - Žnidaršičeva košnica 8
4. Nukleusi 8
5. Oplodnjak 9
6. Nukleus 5-okvirni 9
7. Nukleus 7-okvirni 9
8. Košnica 10-okvirna 9
9. Pčelinjak 11
10. Američki nož 11
11. Vrcaljka 13
3.Popis grafikona
Redni
broj Naziv grafikona Str.
1. Početna ulaganja u pčelarsku proizvodnju u kunama 16
22
7. SAŽETAK
Pčelarstvo je jedna vrlo bitna djelatnost poljoprivrede, a med kao najbitniji proizvod u
pčelarstvu te jedan od važnijih u očuvanju ljudskog zdravlja iznimon je važan i cjenjen.
U radu je prikazano više načina uzgoja pčela ovisno o vrsti košnice što također bitno utječe i
na poslovni rezultat svakog gospodarstva koje se bavi pčelarstvom.
Ukupni troškovi ulaganja iznimno su visoki u početku proizvodnje, ali kalkulacija prikazuje i
vrlo brzi povrat uloženih sredstava.Visina troškova varira ovisno o tipu košnice pa su tako
financijska ulaganja za LR košnicu 500 kn dok su za AŽ košnicu 740 kn po 1
košnici.Poljoprivredno gospodarstvo Šimić još uvijek konstantno ulaže u razvoj svojih pčela,
a tako će biti i dalje.
Ključne riječi: med, košnica, kalkulacija.
23
SUMMARY
Beekeeping is a very important activity in agriculture, and honey as the most important
product of beekeeping, and one of the most important in the preservation of human health
exceptionally important and esteemed. In this work was present several ways of breeding
bees, depending on the type of hive which also significontly offects the operating results of
each farm engaged in beekeeping. Total investment coast is extremely high at the beginning
of production, but the calculation shows a very quick return of investment. Height coast varies
depending on the hive so that the financial investment for LR hive is 500 kn whilw AZ hive
740 kn per 1 hive. A farm Šimić still constantly investing in the development of their bees a
will investing on. Althought the cost structure of the largest component is the purchase of
hives must be emphasized that it is extremely important to have a honeyycomb because
whoever has the honeycomb definitley not be achieved poor bussiness results in beekeeping.
Key words: honey,hive, calculation
24
temeljna
TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA
Sveučilište J.J.Strossmayera
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Završni rad
EKONOMSKI UČINCI PROIZVODNJE PČELINJIH PROIZVODA NA
PLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVU ŠIMIĆ
Filip Šimić
SAŽETAK
Pčelarstvo je jedna vrlo bitna djelatnost poljoprivrede, a med kao najbitniji proizvod
u pčelarstvu te jedan od važnijih u očuvanju ljudskog zdravlja iznimon je važan i
cjenjen.U radu je prikazano više načina uzgoja pčela ovisno o vrsti košnice što
također bitno utječe i na poslovni rezultat svakog gospodarstva koje se bavi
pčelarstvom.Ukupni troškovi ulaganja iznimno su visoki u početku proizvodnje, ali
kalkulacija prikazuje i vrlo brzi povrat uloženih sredstava.Visina troškova varira
ovisno o tipu košnice pa su tako financijska ulaganja za LR košnicu 500 kn dok su za
AŽ košnicu 740 kn po 1 košnici.Poljoprivredno gospodarstvo Šimić još uvijek
konstantno ulaže u razvoj svojih pčela, a tako će biti i dalje.
Ključne riječi: med, košnica, kalkulacija
SUMMARY
Beekeeping is a very important activity in agriculture, and honey as the most
important product of beekeeping, and one of the most important in the preservation
of human health exceptionally important and esteemed.In this work was present
several ways of breeding bees, depending on the type of hive which also significontly
offects the operating results of each farm engaged in beekeeping.Total investment
coast is extremely high at the beginning of production, but the calculation shows a
very quick return of investment.Height coast varies depending on the hive so that the
financial investment for LR hive is 500 kn whilw AZ hive 740 kn per 1 hive.A farm
Šimić still constantly investing in the development of their bees a will investing on.
Key words: honey,hive, calculation