Download - Danski kotači - Design bicikla
![Page 1: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/1.jpg)
DIZAJN = KONSTRUKCIJA BICIKLA
Zagreb, Tehnički muzej, 10/05/2012
DIZAJN = KONSTRUKCIJA BICIKLA
Zagreb, Tehnički muzej, 10/05/2012
Gordan KrpanecGordan Krpanec
DIZAJN = KONSTRUKCIJA BICIKLA
Zagreb, Tehnički muzej, 10/05/2012
![Page 2: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/2.jpg)
POVI
JEST
1790 CÉLÉRIFÈRE - SivracDrvena konstrukcijaPrednji kotač nije se mogao zakretatiPokretanje – otiskivanjem nogu o tlo
1817 DRAISIENNE – Karl von DraisDrvena konstrukcijaZakretni prednji kotačPokretanje – otiskivanje nogu o tlo
1840 – 1865 POGON PEDALAMA1861 PRVA TVORNICA BICIKALA – Ernest Michaux1867 KOTAČ SA ŽBICAMA – Madison1888 PNEUMATICI ZA BICIKLE - Dunlop
~ 1880 VISOKI BICIKL
POVIJEST
![Page 3: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/3.jpg)
POG
ON
SKI M
EHA
NIZ
AM
PJEŠAK vs BICIKLISTPješak pri svakom koraku podiže svoju
težinuPješak: 60 W => 6 km/hBiciklist: 60 W => 16 - 20 km/h
PJEŠAK vs BICIKLISTPješak skraćivanjem koraka savladava
uspon Biciklist promjenom prijenosnog omjera
prilagođava vožnju uvjetima
POGONSKI MEHANIZAM
![Page 4: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/4.jpg)
POG
ON
SKI M
EHA
NIZ
AM
IZBOR BROJA ZUBI STRAŽNJEG LANČANIKAOdnos da susjedna stupnja prijenosa treba biti
približno jednak => broj zubi pojedinih lančanika čini geometrijski red
LANČANI PRIJENOS
MSR – srednji momentrD – dinamički opseg kotačaFVSR – srednja vučna silaFR – otpori vožnje
![Page 5: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/5.jpg)
POG
ON
SKI M
EHA
NIZ
AM
IZBOR POGONSKOG MEHANIZMAPrijenosni omjeri moraju osigurati da pri
promjeni brzine broj okretaja pogona ostane u rasponu 60 – 90 o/min.
Šrafirano je područje normalne uporabe
IZBOR POGONSKOG MEHANIZMA
![Page 6: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/6.jpg)
OD
RŽ
AVA
NJE
RA
VNO
TEŽ
E
U STANJU MIROVANJA BICIKL I VOZAČ SU U LABILNOJ RAVNOTEŽI
Neznatnim nagibanjem stvara se moment G·b koji izazva prevrtanje
U KRETANJU BICIKL I VOZAČ OSTVARUJU DINAMIČKU RAVNOTEŽU
U vožnji kotači djeluju kao zvrkovi (opiru se promjeni položaja svoje osi)Tijekom vožnje po luku javiti ce se moment centrifugalne sile
[C·h=(G·v2/g·r)·h] koji će nagnuti bicikl ispravljatiKako centrifugalna sila ne bi momentom C·h izvrnula bicikl, vozač mora
nagibanjem osigurati ravnotežu momenta C·h = G·b
Kut nagiba nezavisan je od težine bicikl+vozač, a veća brzina i manji promjer zavoja zahtijevaju jače nagibanje
Kako ne bi došlo do proklizavanja, polumjer zaokreta pri brzini v ne smije
biti manji od - polumjer zaokreta ovisi samo od brzine i vrste podloge
iz r = l/sinβ zaključujemo da se s manjim osnim razmakom postiže manji polumjer zakretanja bicikla
ODRŽAVANJE RAVNOTEŽE
2
rg tg
v⋅
=ϕ
g⋅=μ
2
minv
r
![Page 7: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/7.jpg)
OTP
OR
I VOŽ
NJE
OTPOR KOTRLJANJAnastaje uslijed:
deformacije kotača i podloge na mjestu njihovog dodira,otpora deformacije pneumatika,otpora u ležaju.
OTPOR USLIJED DEFORMACIJEFRK1=e/rD·G (veličina e ne može se teoretski odrediti => iskustvene vrijednosti)
OTPOR U LEŽAJU
FRK2=G/r·d/2·μ (otpor u ležaju posljedica je trenja koje se javlja u ležaju)
OTPOR KOTRLJANJA
Koeficijent otpora kotrljanja fK ovisi o:vrsti podloge, fK asfalt (gladak) 0,010 – 0,015Izvedbi i stanju kotača, fK asfalt (hrapav) 0,018 – 0,022Promjeru i širini pneumatika, fK makadam 0,020 – 0,040Natpritisku zraka u pneumatiku, fK zemljani put (suh) 0,025 – 0,060Brzini vožnje. fK zemlja (vlažna) 0,050 – 0,150
OTPORI VOŽNJE
2
rg tg
v⋅
=ϕ
HORIZONTALNA PODLOGAFRK – otpor kotrljanjaFRZ – otpor zraka
UZDUŽNO NAGNUTA PODLOGA UKUPNI OTPORFRP – otpor svladavanja uspona FR=FRK+FRZ+FRP+FRN
NESTACIONARNO GIBANJEFRN – otpor ubrzavanja
GfGdeFFF KRKRKRK ⋅=⋅⎟⎠⎞
⎜⎝⎛ ⋅+=+=
221 μ
![Page 8: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/8.jpg)
OTP
OR
I VOŽ
NJE
SILA OTPORA ZRAKA proporcionalna je kvadratu relativne brine između struje zraka i
bicikla.SNAGA ZA POKRETANJE BICIKLA
raste s trećom potencijom (snaga = sila x brzina)Pri brzino od 30 km/h biciklist
80% snage koristi za savladavanje zračnog otporaod tih 80%
• 70% koristi se za savladavanje zračnog otpora tijela
• 30% za savladavanje zračnog otpora samog bicikla
OTPOR ZRAKA
OTPOR ZRAKANastaje uslijed:
Dinamičkog tlaka na frontalnoj površini vozača i biciklistaPodtlaka na stražnjoj strani vozača i biciklaVrtloženja zraka u kotačuFRZ = cX·A·ρ ·(v2/2)
• cx – koeficijent otpora zraka (cx = 0,65 … 0,75)• A – efektivna čeona površina vozača i bicikla (A ≈ 0,5 m2)• v – relativna brzina između struje zraka i biciklista• ρ – gustoća zraka
![Page 9: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/9.jpg)
OTP
OR
I VOŽ
NJE
OTPOR SAVLADAVANJA USPONA
OTPOR SAVLADAVANJA USPONAPojavljuje se kod uzdužnog nagiba ceste Nastaje uslijed:
FRP = G·sinα• G – ukupna težina vozača i bicikla• α – kut nagiba ceste
Uobičajeno se uspon ceste označava u postocima s[%]/100=tg α• za uspone do 10% vrijedi tgα ≈ sinα pa vrijedi:
s – uzdužni nagib ceste u postocima100sGFRP ⋅≈
![Page 10: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/10.jpg)
OTP
OR
I VOŽ
NJE
OTPOR UBRZAVANJA
OTPOR UBRZAVANJASastoji se od:
otpora ubrzavanja bicikla s vozačem koji se translaciono gibaOtpora dijelova koji rotiraju (prednji i stražnji lančanici i kotači)FRU = (m + mO)·a
• m – stvarna masa bicikla i vozača• mO – virtualna masa bicikla i vozača (u pravilu mO ~ 1…5 % od m)• a – ubrzanje bicikla
mO – ovisno od slučaja uvodi se u račun procjenom ili se zanemaruje
![Page 11: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/11.jpg)
RA
SPO
RED
OPT
EREĆ
ENJA
NA
KO
TAČ
E
RASPORED OPTEREĆENJA NA KOTAČE
POGONSKA SILAMaksimalna (granična) vrijednost uvjetovana je opterećenjem stražnjeg (pogonskog) kotača:
FV = μ·GA• μ – koeficijent trenja • GA – opterećenje pogonske osovine (adheziono opterećenje)
Ako vučna sila FV prijeđe graničnu vrijednost (FV > μ·GA) nastupa klizanje pogonskog kotačaNa veličinu adhezionog opterećenje kod bicikla utječe isključivo geometrijskim oblikom okvira:
• pomicanjem zajedničkog težišta bicikla i vozača prema stražnjem kotaču• Variranje geometrijskog oblika određene je:
ergonomskim veličinama čovjekauzdužnim stabilitetom sustava čovjek-bicikl
Vrijednosti koeficijenta trenja μ zavi se od:Stanja gumeStanja i vrste vozne podloge
![Page 12: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/12.jpg)
RA
SPO
RED
OPT
EREĆ
ENJA
NA
KO
TAČ
E
BOČNO VOĐENJE
PNEUMATIK MORA OMOGUĆITIostvarivanje pogonske silesilu kočenjabočno vođenje (FBV= μ·FN)
sila od bočnog vjetracentrifugalna silaotpora ubrzavanja bicikla s vozačem koji se translaciono gibabočna sila od poprečnog nagiba vozne podloge
Obično se bočna sila FB javlja u kombinaciji s uzdužnim silama FUOdržavanje smjera bicikla moguće je ako rezultirajuća sila na kotač ne prelazi
vrijednost FR = μ·FN
Kod kočenja blokiranjem kotača u potpunosti se koristi umnožak μ·FN, tako da za bočno vođenje ne postoji nikakva sila => najmanja bočna sila izaziva gubitak smjera vožnje.
( ) 2222UNBURB FFFFFF −⋅≤⇒−≤ μ
![Page 13: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/13.jpg)
RA
SPO
RED
OPT
EREĆ
ENJA
NA
KO
TAČ
EOPTEREĆENJE KOTAČA NA HORIZONTALNOJ PODLOZI
Opterećenje kotača kada se bicikl nalazi na horizontalnoj ravnini i u stanju mirovanja
faktor adhezionog opterećenja kA=GA/G• za cestovne bicikle kA=0,55• za brdske bicikle kA=0,59…0,63kod kočenja zbog djelovanja kočnica na oba kotača adheziona
težina jednaka je ukupnoj težini bicikla i vozala FK=μ·Gtrakciona i kočiona sposobnost te upravljivost bicikla (uz
μ=const.) karakteristike su direktno proporcionalne opterećenju kotača koji osiguravaju trakciju, kočenje i upravljanje biciklom
waGGF
wbGF ANN
⋅==
⋅= 21 L
Opterećenje kotača pri kretanju po horizontalnoj ravnini mijenja se uslijed:
momenta otpora zraka FRZ·hZmomenta sile ubrzavanja ili kočenja FRU·hT=G·a/g·hTmomenata otpora kotrljanja prednjeg i stražnjeg kotača (MRK1 i
MRK2; MRK=FRK·rD)Opterećenje prednjih i stražnjih kotača
• kod zagona: ΣMR = FRZ·hZ + FRU·hT + MRK1 + MRK2• kod kočenja: ΣMR = FRZ·hZ - FRU·hT + MRK1 + MRK
WMaG
Fw
MbGF R
NR
N∑∑ +⋅
=−⋅
= 21 L
Svi dodatni momenti otpora na horizontalnoj podlozi dodatno opterećuju stražnju osovinu pri ubrzavanju.Pri kočenju moment sile inercije rasterećuje stražnji kotač što dovodi do lakšeg blokiranja stražnjeg kotača i
gubitka stabilnosti (nestaje giroskopski stabilizacijski moment i sila bočnog vođenja) Rasterećenje stražnjeg kotača => veći dio sile kočenja ostvaruje se na prednjem kotaču
![Page 14: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/14.jpg)
Vučna sila koja se može ostvariti pogonom na stražnji kotač:
Pri svladavanju uspona vučnom silom treba savladati otpor uspona FRP= G·sinα. Izjednačavanjem FV = FRP dobivamo kut uzdužnog nagiba koji se može savladati biciklom:
Uzdužno prevrtanje i gubitak upravljivosti nastupa u trenutku odvajanja prednjeg kotača od podloge, tj. FN1 = 0 =>
Prevrtanje nastupa kada pravac vektora težine bicikla i vozača prolazi iza dirališta stražnjeg kotača s podlogom
RA
SPO
RED
OPT
EREĆ
ENJA
NA
KO
TAČ
EOPTEREĆENJE KOTAČA NA UZDUŽNOM NAGIBU
)sincos(
2
ααμ
μ
⋅+⋅⋅⋅=
⋅=
TV
NV
hbwGF
FF
Kod ovog razmatranja zanemaruje se otpor zraka (zbog male brzine) i otpor uslijed ubrzavanja (v=const.)
normalno opterećenje kotača na uzdužnom nagibu
savladavanje uzdužnog nagiba za posljedicu ima dodatno opterećenje stražnje osovine i rasterećenje prednje osovine => povoljno sa stanovišta vučne sile zbog pogona na stražnji kotač
α
αα
αα
cos
)sincos(
)sincos(
21
2
1
⋅=+
⋅+⋅⋅=
⋅−⋅⋅=
GFF
hbwGF
hbwGF
NN
TN
TN
TV hw
atg⋅−
⋅=
μμα
TS h
btg =α
)sincos(
2
ααμ
μ
⋅+⋅⋅⋅=
⋅=
TV
NV
hbwGF
FF
TV hw
atg⋅−
⋅=
μμα
TS h
btg =α
Vučna sila koja se može ostvariti pogonom na stražnji kotač:
Pri svladavanju uspona vučnom silom treba savladati otpor uspona FRP= G·sinα. Izjednačavanjem FV = FRP dobivamo kut uzdužnog nagiba koji se može savladati biciklom:
Uzdužno prevrtanje i gubitak upravljivosti nastupa u trenutku odvajanja prednjeg kotača od podloge, tj. FN1 = 0 =>
Prevrtanje nastupa kada pravac vektora težine bicikla i vozača prolazi iza dirališta stražnjeg kotača s podlogom
)sincos(
2
ααμ
μ
⋅+⋅⋅⋅=
⋅=
TV
NV
hbwGF
FF
TV hw
atg⋅−
⋅=
μμα
TS h
btg =α
![Page 15: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/15.jpg)
RA
SPO
RED
OPT
EREĆ
ENJA
NA
KO
TAČ
EKOČENJE
Kočenje je namjerno (umjetno) povećanje tangencijalnih sila između kotača i podloge, kojem je svrha usporavanje ili zaustavljanje dvokolice.
Tijekom kočenja kinetička se energija bicikla i vozača kočenjem pretvara u toplinu koja se radi osiguravanja funkcioniranja kočnica odvodi u okolinu.
O uspješnosti kočenja sudi se na osnovu veličine usporenja i puta kočenja.
Suma sila u smjeru vožnje
αμ
α
sin
sin
21
21
⋅⋅=+
⋅=
⋅−+=
GFFgGaF
GFFF
KK
KI
KKI
)sincos( ααμ −⋅⋅= ga
)sincos(2
1
22
21
2
1
ααμ −⋅⋅⋅−
=
⋅= ∫
gvvl
dvva
dlv
v
L
Kočenje je namjerno (umjetno) povećanje tangencijalnih sila između kotača i podloge, kojem je svrha usporavanje ili zaustavljanje dvokolice.
Tijekom kočenja kinetička se energija bicikla i vozača kočenjem pretvara u toplinu koja se radi osiguravanja funkcioniranja kočnica odvodi u okolinu.
O uspješnosti kočenja sudi se na osnovu veličine usporenja i puta kočenja.
Suma sila u smjeru vožnje
αμ
α
sin
sin
21
21
⋅⋅=+
⋅=
⋅−+=
GFFgGaF
GFFF
KK
KI
KKI
Kočenje je namjerno (umjetno) povećanje tangencijalnih sila između kotača i podloge, kojem je svrha usporavanje ili zaustavljanje dvokolice.
Tijekom kočenja kinetička se energija bicikla i vozača kočenjem pretvara u toplinu koja se radi osiguravanja funkcioniranja kočnica odvodi u okolinu.
O uspješnosti kočenja sudi se na osnovu veličine usporenja i puta kočenja.
Suma sila u smjeru vožnje
αμ
α
sin
sin
21
21
⋅⋅=+
⋅=
⋅−+=
GFFgGaF
GFFF
KK
KI
KKI
Iz prethodne tri jednadžbe => usporenje pri kočenju:Put kočenja: put što ga bicikl pređe od trenutka aktiviranja kočnica do trenutka zaustavljanja, odnosno
usporenja do neke nove, niže brzine.
v1 brzina bicikla prije, a v2 nakon kočenja
Kod bicikla dodatnu pozornost privlači problem uzdužne stabilnosti pri kočenju, jer kod naglog zaustavljanja (pogotovo na nizbrdici) postoji opasnost odizanja stražnjeg kotača od tla.
Opterećenje prednjeg i stražnjeg kotača pri kočenju:
[ ]
[ ]αμαα
αμαα
cos)(sincos
cos)(sincos
2
1
⋅⋅−⋅=⎥⎦
⎤⎢⎣
⎡⎟⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛+⋅−⋅⋅=
⋅⋅+⋅=⎥⎦
⎤⎢⎣
⎡⎟⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛+⋅+⋅⋅=
TK
TN
TK
TN
hawG
gaha
wGF
hbwG
gahb
wGF
)sincos( ααμ −⋅⋅= ga
)sincos(2
1
22
21
2
1
ααμ −⋅⋅⋅−
=
⋅= ∫
gvvl
dvva
dlv
v
L
![Page 16: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/16.jpg)
za određivanje kritične veličine usporavanja kod koje dolazi do gubitka uzdužnog stabiliteta treba izraz za opterećenje stražnje osovine izjednačiti s nulom, tj. FN2 = 0:
Kod brdskih bicikala težište bicikla i vozača više je pomaknuto prema osovini stražnjeg kotača nego kod cestovnih što osigurava:
• veću adhezionu težinu pogonskog kotača• ravnomjerniju raspodjelu sile kočenja na prednji i stražnji kotač• povećanu uzdužnu stabilnost bicikla
RA
SPO
RED
OPT
EREĆ
ENJA
NA
KO
TAČ
EKOČENJE
Kako je FK= μ·FN , faktor raspodjele sile kočenja XKiznosi:
za ostvarenje maksimalnog usporenja potrebno je da vrijednost XK poprimi što niže vrijednosti => jer je pri tome manja razlika u ostvarenju sile kočenja između prednjeg i stražnjeg kotača
za što ujednačeniju raspodjelu sila kočenja potrebno je da težište bicikla i vozača bude što niže i više pomaknuto osovini stražnjeg kotača
T
T
KT
KT
N
N
K
KK ha
hb
gaha
gahb
FF
FFX
⋅−⋅+
=
⎟⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛+⋅−⋅
⎟⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛+⋅+⋅
===μμ
αα
αα
sincos
sincos
2
1
2
1
( )αα sincos ⋅−⋅⋅= TT
K hahga
![Page 17: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/17.jpg)
Visina težišta bicikla iznad tla:
TEŽ
IŠTE
–K
LJUČ
NI B
IOM
EHA
NIČ
KI P
AR
AM
ETA
R
TEŽIŠTE
U svim razmatranjima koja se odnose na mehaničke značajke bicikla javlja se kao ključna veličina zajedničko težište vozača i bicikla.
Za određivanje zajedničkog težišta potrebno je odvojeno odrediti• središte masa ljudskog tijela• težište bicikla.Kao ishodište koordinatnog sustava najpogodnija je točka os pogona:• kao čvrsta točka okvira• kao točka oko koje se okreću pedale.
TEŽIŠTE BICIKLAPoložaj težišta bicikla
određuje se eksperimentalnim putem – vaganjem
Pretpostavlja se da je bicikl konstruiran simetrično s obzirom na uzdužnu ravninu, pa je potrebno odrediti položaj težišta u toj ravnini simetrije
rwh
GFF
hwh
B
PPTB +−⋅
−⋅= 2
212
2
1
![Page 18: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/18.jpg)
TEŽ
IŠTE
–K
LJUČ
NI B
IOM
EHA
NIČ
KI P
AR
AM
ETA
R
TEŽIŠTE
TEŽIŠTE VOZAČAPoložaj težišta vozača određuje se iz
umnoška volumena i gustoće dijelova ljudskog tijela (podaci W.T. Dempster)
dijelovi tijela koji miruju:• glava i trup• nadlaktica i podlaktica• šake
pokretni dio tijela:• stopala• potkoljenice• bedra
Koordinate težišta pokretnog dijela tijela izračunavaju se zasebno za lijevu i desnu nogu jer su pri vrtnji pedala one pomaknute u fazi za 180°
![Page 19: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/19.jpg)
TEŽ
IŠTE
–K
LJUČ
NI B
IOM
EHA
NIČ
KI P
AR
AM
ETA
R
TEŽIŠTE
TEŽIŠTEU tijeku jednog okreta pedala težište načini dva
obilaska po zatvorenoj krivuljizbog malog pomicanja zajedničkog težišta
vozača i bicikla može se uzeti da težište mirujeza približne proračune kod normalnih izvedi
brdskih bicikala može se uzeti da je položaj težišta na sjecištu:
• horizontale koja dodiruje gornju površinu sjedišta• i vertikale koja prolazi kroz os pogona
![Page 20: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/20.jpg)
ELEM
ENTI
OB
LIK
OVA
NJA
BIC
IKLA
ELEMENTI OBLIKOVANJA BICIKLA
ERGOMETRIJAKvaliteta kontakta koji povezuje čovjeka s njegovim uređajima često određuje sposobnost i krajnje
performanse sprege čovjek-stroj.Početak bilo kakve simbioze čovjek-stroj leži u objektivnom poznavanja čitavog opsega veličina čovjekovog
tijela, njegovog oblika i mehaničkih mogućnosti.
![Page 21: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/21.jpg)
ELEM
ENTI
OB
LIK
OVA
NJA
BIC
IKLA
ELEMENTI OBLIKOVANJA BICIKLA
![Page 22: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/22.jpg)
ELEM
ENTI
OB
LIK
OVA
NJA
BIC
IKLA
ELEMENTI OBLIKOVANJA BICIKLA
UPRAVLJIVOST BICIKLANeutralno upravljanje podrazumijeva da se pri ulasku bicikla u zavoj zakrenuti prednji kotač zadržava smjer u
koji je zakrenut (bez tendencije da se ispravi ili zakrene još jače).Pri ulasku u zavoj većom brzinom giroskopski efekt rotirajućih kotača i inercijska sila vozača i bicikla pružaju
otpor skretanju u zavoj i pokušavaju održati gibanje po pravcu. => bicikl će se ponašati podupravljivo.Da bi se eliminirala takva podupravljivost treba “fork rake“ izabrati iz područja nadupravljivostiS nadupravljivim “fork rake“ osiguravamo:
neutraliziranje sila koje izazivaju podupravljivost,bolju upravljivost bicikla,manju silu na upravljaču za usmjeravanje bicikla u željenom pravcu.
![Page 23: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/23.jpg)
ELEM
ENTI
OB
LIK
OVA
NJA
BIC
IKLA
ELEMENTI OBLIKOVANJA BICIKLA – OBLICI I MATERIJALI OKVIRA
![Page 24: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/24.jpg)
ELEM
ENTI
OB
LIK
OVA
NJA
BIC
IKLA
ELEMENTI OBLIKOVANJA BICIKLA
OBLIKOVANJE UVJETOVANO IZBOROM KOMPONENATA - PRIMJERIKonačno oblikovanje elemenata okvira uvjetovano je izborom komponenata koje će se primijeniti na biciklu.Tehnologično oblikovanje, točnost izrade i geometrijski ispravno pozicioniranje pojedinih dijelova okvira
uvjetuju kvalitetu djelovanja okviru pridruženih komponenata.
![Page 25: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/25.jpg)
ELEM
ENTI
OB
LIK
OVA
NJA
BIC
IKLA
ELEMENTI OBLIKOVANJA BICIKLA
![Page 26: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/26.jpg)
ELEM
ENTI
OB
LIK
OVA
NJA
BIC
IKLA
ELEMENTI OBLIKOVANJA BICIKLA
![Page 27: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/27.jpg)
ELEM
ENTI
OB
LIK
OVA
NJA
BIC
IKLA
ELEMENTI OBLIKOVANJA BICIKLA
![Page 28: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/28.jpg)
BRDSKI BICIKLI
![Page 29: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/29.jpg)
BRDSKI BICIKLI
![Page 30: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/30.jpg)
HARDTAIL BICIKLI
![Page 31: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/31.jpg)
GRADSKI BICIKLI
![Page 32: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/32.jpg)
CESTOVNI BICIKLI
![Page 33: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/33.jpg)
“TEHNIČKI DETALJI” NA BICIKLIMA
![Page 34: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/34.jpg)
BICIKL BUDUĆNOSTI
![Page 35: Danski kotači - Design bicikla](https://reader038.vdocuments.site/reader038/viewer/2022102809/55cf9231550346f57b947f58/html5/thumbnails/35.jpg)