Download - Čitanka ,,Kreativni Centar
^ITANKA
za prvi razred osnovne {kole
Vodi~
zadatak
crtamo i bojimo
seti se {ta smo nau~ili
glumimo
pi{emo
gramatika
kwi`evnost
govorna ve`ba
re{avamo
istra`ujemo
smisli, ispri~aj i napi{i
re~nik
2
Uputstvo
U ~itanci ovoj ima divnih pri~a i pesama,
one nude radost tebi, uzbu|ewa svima nama.
Mo`e da ti neko ~ita ‡ tada slu{aj i u`ivaj;
kad ti ~ita{, tada kazuj kao da je tvoj do`ivqaj.
Vaqa da ih obja{wava{ kako si ih razumeo,
da navede{ ose}awa koja tad si do`iveo.
Mo`e{ da ih prepri~ava{ ‡ od po~etka, naduga~ko,
mo`e{ nekad i od kraja, telegrafski, vrlo kratko.
^ini mi se da }e biti ipak ovo najva`nije
‡ da prona|e{ tajne koje pesma ili pri~a krije:
lepe re~i, lepe slike i likove zanimqive,
va`ne misli i poruke, doga|aje uzbudqive.
Neki draguq vaqalo bi i napamet da nau~i{
i pone{to da nacrta{, da otpeva{ il’ odglumi{.
Izmisli im drugi naslov, po~etak il’ drugi kraj,
pro{iri ih, dodaj strofu, lik il’ neki doga|aj.
Od pesmice gradi pri~u il’, recimo, tekst za glumu,
biraj re~i kao biser ‡ imaj uvek to na umu.
SVAKO IMA GOVOR SVOJ
Za{to }uran pu}puri~e,
Za{to vo~i} ri~e,
Za{to guska ga~e,
A magarac wa~e?
Za{to maca ka`e ‡ mau,
Za{to kuca veli ‡ vau?
Svako ima govor svoj,
Kao i ti, mili moj.
Milica Bingulac
1.
4
Simeon Marinkovi}
MI[IN PAS
Evo kako Mi{a ume
pse}i govor da razume:
Kad pas sedne, glavu digne,
tad zavija:
„Au, au, usamqen sam,
to ne prija“.
Kad uz mene ska~e, laje,
onda cvili:
„Radujem se {to te vidim,
dru`e mili!“
Nekad preti o{trim zubom
i zare`i:
„Ne diraj me, glo|em kosku,
daqe be`i!“
Kad skaku}e, to je poziv,
to je pozdrav:
„Hajde da se poigramo,
av-av, av-av!“
A ~arapu kad odnese
‡ ne bi smeo ‡
tada ne znam {ta je moj pas
re}i hteo.
Prona|i i podvuci plavom bojom re~i koje pokazuju {ta radi
Mi{in pas kad je usamqen.
Prona|i i podvuci zelenom bojom re~i koje pokazuju kako Mi{in
pas preti.
Napi{i kako Mi{in pas iskazuje radost.
Napi{i kako si uspeo da po glasu i pokretu razume{ {ta ti je
htela re}i neka `ivotiwa.
5
GOVORIMO POKRETIMA
Prona|i i upi{i ispod svake slike re~i koje govore isto {to i pokret.
Odglumi govor pokreta sa ovih slika. Neka drugi poga|aju {ta govori{.
Ne}u vi{e da se igram. Do|i ovamo!
Dosadno mi je.
Ne mo`e!
Ne znam. Tu`i}u te u~iteqici! Ba{ me briga!
Do vi|ewa! Bravo!
6
Slobodan Lazi}
TRI SUSRETA
Upi{i re~ koja nedostaje u re~enici:
Koga je sve de~ak pozdravio?
Potra`i u
re~niku {ta
zna~i re~
`aketi}.
Kraj vode susretoh pa~e
i pa~e pozdravih ja.
Rekoh mu: „Dobar dan, pa~e!“
A pa~e meni: „Kva-kva!“
Na mostu susretoh pile,
`uto kô pili}i svi.
Rekoh mu: „Dobar dan, pile!“
A pile meni: „Pi-pi!“
Pred ku}om susretoh {tene,
na wemu `aketi} plav.
Rekoh mu: „Dobar dan, {tene!“
A {tene meni: „Av-av!“
Dobar dan,
pile!
Pi-pi!
Dobar dan,
{tene!
Av-av!
Dobar dan,
pa~e!
Kva-kva!
Ma~ka mau, mau.
@aba kre, kre.
Guska ga, ga.
Krava mu, mu.
Magarac ia, ia.
Ovca be, be.
7
Zamisli da ho}e{ da pita{ nekoga koliko je sati ili gde se nalazi neka ulica.
Kako }e{ se obratiti odrasloj osobi? Kako }e{ pitati vr{waka?
KOLIKO JE SATI?
Ti:
Tvoj vr{wak:
Ti:
Tvoj vr{wak:
Ti:
Tvoj vr{wak:
Ti:
Tvoj vr{wak:
Ti:
Odrasla osoba:
Ti:
Odrasla osoba:
Ti:
Odrasla osoba:
Ti:
Odrasla osoba:
8
Vlada Stojiqkovi}
SA MNOM IMA NEKA GRE[KA
Sa mnom ima neka gre{ka
lice mi se stalno sme{ka
he-he
Bez razloga i bez veze
usta mi se sama keze
ho-ho
I kad ne}em i kad ho}em
moram da se zakiko}em
hi-hi
Nestrpqiv sam, jedva ~ekam
da se malo zacerekam
hu-hu
Postalo je zbiqa stra{no:
smejem se kô lud na bra{no
ha-ha.
Prona|i u pesmi i prepi{i re~i koje govore kako sve mo`e da se
smeje.
Sme{ka se,
,
,
,
.
Prona|i i podvuci u pesmi dve re~i koje nisu pravilno napisane.
Zna~ewe re~i keziti se,
kikotati se, cerekati se
potra`i u re~niku.
Izgovori ovu re~enicu na vi{e na~ina:
veselo Eno ga pas.
tu`no Eno ga pas.
upla{eno Eno ga pas.
9
Semjon Kogan
KAKO SE KO ZOVE
Upitala deca `drebe:
„Za{to tebe zovu Vetri}?“
„Ja brzo tr~im. Kao vetar.“
„A za{to se ti zove{ Nosiqa?“, obratila se deca koko{ki.
„Ja nosim jaja.“
„A za{to su tebe nazvali Pevac?“, pitala deca petla.
„Ja glasno pevam i svojim kukurikawem vas budim u zoru.“
„A tebe, magar~e, za{to Tvrdoglavi?“
„Ne}u da ka`em!“, odgovori magarac i udari kopitima o zemqu.
Za{to magarac nije hteo da odgovori na pitawe?
Podvuci u tekstu one re~enice kojima se postavqa pitawe.
Postavi po jedno pitawe svakoj `ivotiwi sa slike. Pazi na ?.
10
[aqiva narodna pesma
JA SAM ^UDO VIDEO
Pu` se s bikom tu~e,
Koza kola vu~e,
Mrav brkove su~e,
Kow na grani spava,
Zec put preorava,
Muva tovar nosi,
Vuk na putu prosi,
Roda `abu slu`i,
Mi{ se s ma~kom dru`i.
U re~niku
prona|i {ta
zna~e re~i
~udo, sukati
i tovar.
Koje bi ~udo ti najvi{e voleo da vidi{?
11
JO[ NEKA ^UDA
Napi{i kakva se ~uda vide na ovim slikama.
12
PRIJATEQI
Zamisli da se `aba naqutila na svog prijateqa, nilskog kowa.
Zatim su razgovarali, pa su se pomirili. Smisli i napi{i o ~emu su razgovarali.
@aba:
Nilski kow:
@aba:
Nilski kow:
@aba:
Nilski kow:
@aba:
13
Vlada Stojiqkovi}
MNOGO ZVUKOVA
Kad sko~i pas na tas
~uje se
Napi{i koji se zvuci ~uju u ovoj pesmi.
Kad padne kum na drum
~uje se
Kad stigne xip u [tip
~uje se
Kad padne zvrk na {mrk
~uje se
Kad lupi kup u }up
~uje se
Kad padne brus u |us
~uje se
U re~niku prona|i zna~ewe re~i
tas, zvrk, {mrk, kup i brus.
Izgovaraj vi{e puta glasno. Nastavi niz.
S SA SO SU SE SI
Z ZA ZO ZU ZE ZI
[ [A [O [U [E [I
@ @A @O @U @E @I
C
MLEKO
MI
[
RE
ZA
NA
C
14
Miroslav Anti}
ZAVRZLAMA
Zamislite, deco, jao!
Rep u mleko
mi{u pao.
A on jadan
nije znao,
pa ga skoro progutao.
Sve misle}i za svoj rep:
„Gle rezanac, {to je lep!“
U re~niku }e{ na}i {ta
zna~i re~ zavrzlama.
[ta to mi{ nije znao?Smisli i napi{i druga~iji naslov
za ovu pesmu.
RE
P
Napi{i koje se re~i iz pesme kriju iza sira.
15
RAZGOVOR NA SANKAWU
Upi{i u obla~i}e o ~emu ove devoj~ice razgovaraju na sankawu.
Pazi da se razgovor slo`i sa slikom.
• Poka`i SLOVO.
• Poka`i RE^.
• Poka`i RE^ENICU.
Na kraju re~enice mo`e da stoji:
ta~ka.upitnik?uzvi~nik!
16
SETI SE {ta smo nau~ili...
ZIMA
Bele koke s neba pale,
na{a vrata zatrpale.
(sneg)
2.
18
Petar Stoki}
PADA SNEG
Ura, deco, pada sneg!
Bela {uma, beo breg,
bela staza, bela reka,
bela vrana, beo zeka,
beo ~ovek, beo brk...
Hajd’ u igru, br`e, trk!
Ovo je
pesma!
Ovo je
stih!
Ovo je pesma koja se zove Pada sneg.
Jedan red u pesmi zove se stih.
Napi{i re~ koja se najvi{e pomiwe u ovoj pesmi.
Napi{i {ta je jo{ belo kad padne sneg.
Izbroj koliko stihova ima pesma „Pada sneg“.
Ova pesma ima stihova.
Re{i rebuse.
(acivakur)
(eknas)
19
Narodna pri~a
PAS I KU]A
Ovo je
pasus!
Pripovedaju kako je pas, skupiv{i se u
klupko na mrazu, rekao da druge zime ne}e
~ekati bez ku}e, nego da }e je odmah graditi
~im leto do|e. Dodao je jo{ da mu velika ku}a
ne treba i da }e je lako na~initi.
A kad se leti na vru}ini izvalio i
razbacao sve ~etiri noge i rep i glavu na sve
strane, onda je rekao:
„Ko }e meni ovoliku ku}u na~initi?“
I tako je opet ostao ~ekati zimu bez ku}e.
Ovo je pri~a!
U re~niku
pi{e {ta
je klupko.
Za{to pas nije napravio ku}u?
Ovo je pri~a koja se zove Pas i ku}a.
Ona je pisana u prozi.
Ispri~aj kako je pas le`ao na mrazu. Kako je le`ao na vru}ini?
Objasni za{to je tako le`ao.
Napi{i naslov jo{ neke pri~e o `ivotiwama koju zna{.
Re{i zagonetke.
Lonac ima ‡ kuvar nije,
metlu ima ‡ ~ista~ nije.
(ok{ens)
Zube nema, ruke nema,
a opet ujeda.
(zarm)
20
PRVI SNEG
Cele no}i padao je sneg.
Ujutru je sve bilo belo.
Deca su se radovala:
„Ura! Pravi}emo
sne{ka!“, rekao je Marko.
„Hajde da se sankamo“,
kazala je Lena.
Iz `buna je virio zec.
Bio je zabrinut:
„Te{ko mi je da ska~em
po dubokom snegu. Kako da
na|em hranu?“
Za{to su se deca radovala?
Za{to je zec bio zabrinut?
Da li je ovo pri~a ili pesma?
Po ~emu to zakqu~uje{?
21
VO]NA SALATA
R e c e p t z a d v e o s o b e
Za ovu salatu potrebno je:
Uzmi jednu ve}u ~iniju. Uz pomo} odrasle
osobe iseci banane na koluti}e.
1.
Operi jabuke. Zajedno sa odraslom osobom
oqu{ti jabuke i iseci ih na komadi}e.
2.
Neka ti ta osoba pomogne da oqu{ti{
pomoranxu i ise~e{ je na komadi}e.
3.
Preko komadi}a vo}a pospi suvo gro`|e.
4.
Sve malo prome{aj.
5.
Salatu poslu`i u {irokim ~a{ama.
Ne zaboravi ka{i~ice!
6.
Da li ti se vo}na salata dopala? Zaokru`i odgovor.
DA1. NE2. ONAKO3. BQAK!4.
Wam, wam!
22
Gvido Tartaqa
SANKE
Lete, lete sanke,
lete kao strele,
uzane i tanke
na{e sanke bele.
Sanke jure, jure.
Ima snega, ima.
Ako se preture
i mi }emo s wima.
Ovo je
pesma!
Ovo je
strofa!
Dva stiha ili vi{e wih ~ine strofu.
Prona|i i podvuci re~i koje pokazuju
kako izgledaju sanke.
Za{to se ka`e da sanke lete?
Prebroj stihove i strofe u ovoj pesmi.
Ova pesma ima stihova.
Ova pesma ima strofe.
U re~ima koje slede, slova su ispreme{tana. Napi{i ih tako da dobije{ imena `ivotiwa.
`je cze calisi
{mi kuv vedmed
p`u val rivecave
Ovo je
stih!
23
OD SLOVA DO RE^ENICE
KESAN
JESKI
[KOSNE
SLOVO z i m a
SLOG zi ma
RE^ zima
RE^ENICA Zima je hladna.
SUPREVRNULE
SANKESE
GLAVI
LONAC
SNE[KO
AN
MA
ISMRZAOZECSE
Z
IA
SG GR
EBN EM
Od slova sastavi re~i.
Od slogova sastavi re~i.
Od re~i sastavi re~enice. Pazi na veliko slovo i ta~ku.
Narodna pri~a
PETAO I BOJE
Jedno popodne nacrtao Voja petla, ali je zaboravio da
ga oboji. Po|e taj petao u {etwu po dvori{tu.
Sretne ga kuca i pita: „Za{to ti {eta{ tako neobojen?“
Pogleda petao u vodu. I zaista ‡ kuca istinu govori.
„Ne `alosti se“, kazala je kuca.
„Idi kod bojica, one }e ti pomo}i.“
Ode petao bojicama i zamoli ih:
„Bojice, bojice, pomozite mi!“
„Dobro“, re~e Crvena Boja i oboji
mu ~etkicom krestu i podbradak.
A Plava Boja ‡ velika pera na repu.
Zelena ‡ krila.
A @uta grudi.
Obojeni petao pope se na tarabu.
„E, sad si pravi petao“, re~e kuca.
Petao radosno zapeva: „Kukuriku!“
Zna~ewe re~i kresta
potra`i u re~niku.
[ta je Voja zaboravio?
Dopuni odgovore na pitawa o pri~i:
Glavni lik ove pri~e je:
U pri~i se pomiwu i ovi likovi:
Podvuci odgovor za koji misli{ da je ta~an.
Na kom mestu se odvija radwa ove pri~e? Mesto radwe je: dvori{te ‡ {uma ‡ reka
Kada se de{ava ova pri~a? Vreme radwe je: jedno popodne ‡ nekada davno ‡ jedne no}i
Oboj petla onako kako je re~eno u pri~i.
24
25
ZIMSKE TV VESTI
Napi{i tekst vesti.
Zaokru`i sve re~i koje imaju veze sa zimom. (Ima ih osam.) Ovde napi{i jo{ neke re~i
koje imaju veze sa zimom.
ekqazilk
suncobran
zarm
ritp
el
aquhap
vejavica
acinebul
eknas
ok{e
ns
del
e~upap
atsal
ava}em
Na Kopaoniku celog dana pada sneg.
Putevi su zavejani.
26
Desanka Maksimovi}
BAJKA O LABUDU
@ivela je na vrhu planine mala Sne`ana,
kraqica zime. Na no`icama je imala cipelice
od srebra, bila je ogrnuta belim pla{tom
poprskanim sne`nim zvezdicama, a na glavi
nosila ledenu kapu koja se prelivala u
bezbroj boja kad Sun~ev zrak na wu padne.
Kraqici zime nije bilo hladno ni na vrhu
planine. Spavala je u sne`nom gnezdu,
goli{ava se vaqala po smetovima, loptala se
po ceo dan sa pahuqicama, vozila se po jezeru
na jednoj crnoj ptici tu`no oborene glave.
Kako je Sne`ana bila vrlo mala, mogla je
sasvim udobno da joj sedne na krilo. Sletele
su na to jezero i druge ptice, divqe patke i
guske, ali one su bile isuvi{e male da bi
maloj kraqici zime mogle slu`iti umesto
~am~i}a.
^esto je Sne`ana mislila za{to li je crna
pti~ica tu`na, za{to uvek obara glavu, pa je
jednom upita:
‡ Moj crni ~am~i}u, za{to si uvek toliko
tu`an?
‡ Mala kraqice, odve} sam sad uzbu|ena i
ne mogu ti re}i {ta me ti{ti ‡ prozbori
najzad ptica ‡ ali dove~e do|i opet na obalu
pa }e{ ~uti.
Celoga dana Sne`ana je bila nemirna,
jedva ~ekaju}i da padne no}. Kad se smrklo
oti{la je na obalu jezera gde je crna ptica ve}
~ekala. Skrivena u no}i, ispovedala se tiho
kraqici zime.
‡ Sve je oko mene belo: i drve}e, i nebo, i
zveri, i ti, mala kraqice, samo sam ja od no}i
crwa. Zato me mori tuga.
27
Drugom bojom podvuci re~enice koje govore
o tome kako se Sne`ana zabavqala.
Prona|i i podvuci re~enice kojima se opisuje
kako je izgledala Sne`ana, kraqica zime.
Ovo je bajka. Objasni po ~emu se bajke
razlikuju od drugih pri~a. Koje bajke jo{ zna{?
Tre}om bojom podvuci re~enice kojima
je Sne`ana molila Srebrnu zvezdu da
pomoge ptici.
Prepri~aj ovu bajku po slede}em podsetniku:
• Sne`ana, kraqica zime, se igra
• crna ptica govori Sne`ani za{to je tu`na
• Sne`anino obe}awe
• Sne`ana moli Srebrnu zvezdu za pomo}
• crna ptica postaje beli labud
Koji je glavni lik u ovoj bajci?
Drugi likovi su:
^uv{i to, Sne`ana radosno re~e:
‡ Kad ti je to jedina nevoqa, ~am~i}u, ne
brini! U~ini}u da postane{ i ti beo. Zaplovi
no}as na sredinu jezera i ~ekaj.
Posle ovoga, kraqica je oti{la do ledene
kule me|u stewem, gde je `ivela Srebrna
zvezda, majka svih pahuqica. Mogla joj je
zapovediti, ali Srebrna zvezda je bila vrlo
stara, pa je Sne`ana zbog toga umiqato zamoli:
‡ Dobra Srebrna zvezdo, ti koja si jo{ mojoj
majci ode}u tkala, po{aqi no}as na pticu {to
stoji sred jezera jato pahuqica i pokri wima
zauvek weno crno perje. U~ini da se sutra
probudi sva bela kao sneg moga prestola.
Tako je molila Sne`ana, a crna ptica je
uzdrhtalo ~ekala nasred jezera. Kad bi oko
pono}i, san savlada pticu, ona polo`i glavu
na krilo, i ostade tako nepomi~na. A istoga
~asa pade jato pahuqica i svu je zaveja, te u
trenu postade bela kao sneg na prestolu
kraqice zime.
Ujutru Sne`ana opazi da vodom plovi beli
labud, prvi na svetu. Drugi su se posle toga
ra|ali i umirali, ali taj prvi jo{ i sad `ivi
i po istom jezeru vozi Sne`anu, kraqicu zime.
Zna~ewe re~i pla{t, smet, loptati se,
ti{tati, prozboriti, ispovedati se
i tkati potra`i u re~niku.
SLOVO
SLOG
RE^
RE^ENICA
v e t a r
ve tar
vetar
Vetar je jak.
PRI^A I PROZAPESMA I STIHOVI
GLAVNI LIK U PRI^I
MESTO RADWE U PRI^I
VREME RADWE U PRI^I
Ovo je nastrani 23.
Ovo je nastrani 24.
Ovo je nastrani 19.Ovo je na
strani 18.
28
SETI SE {ta smo nau~ili...
DRUGARSTVO
PESMA DRUGARSTVA
^udna neka dru`ina
Pod jasenom u`ina.
Dele zrno proje
Na dvoje, na troje.
To mravi ru~aju
U svome carstvu
I pevaju pesmu
O drugarstvu.
Dragomir Brajkovi}
3.
30
Dragan Luki}
[APUTAWE
Od ku}e do {kole,
od {kole do ku}e,
uvek se pone{to
{apu}e, {apu}e.
Tiho, ti{e,
tiho, ti{e,
tiho ‡ kô padawe ki{e.
[apu}u se pisma
i {apu}u tajne,
{apu}u se zakletve
velike i trajne.
Tiho, ti{e,
tiho, ti{e,
tiho ‡ kô padawe ki{e.
[ta se {apu}e od ku}e do {kole? Upi{i slova koja nedostaju.
D_U_A R_T V O
P R_J__E Q S_V O
Pro~itaj nekoliko puta ovu pesmu.
Podvuci crvenom bojom stihove koje }e{ ~itati glasnije.
Objasni za{to se neki stihovi izgovaraju glasno.
Plavom bojom podvuci stihove koje }e{ ~itati ti{e.
Objasni za{to se neki stihovi izgovaraju tiho.
31
TELEFONSKI RAZGOVOR
Pro~itaj o ~emu su razgovarale Sara i Maja.
Prepi{i wihov razgovor u obla~i}e. Pazi na redosled!
Imam ne{to va`no
da ti ispri~am.
Za{to?
Saro, ho}e{ li da se
na|emo u parku?
Dobar dan. Ovde je Maja.
Mogu li dobiti Saru?
Dolazim odmah!
]ao!
Zdravo, Majo.
Ovde je Sara.
32
Vladimir Sutejev
BRODI]
Po{li da {etaju @abica, Pile, Mi{i},
Mrav i Bubamara. I{li, i{li ‡ i do{li
do bare.
„Hajde da se kupamo!“, re~e @abica i
sko~i u vodu.
„Mi ne umemo da plivamo“, reko{e Pile,
Mi{i}, Mrav i Bubamara.
„Kreke-he-he! Kreke-he-he!“, nasmeja se
@abica. „A {ta onda umete?“
Uvredili se Pile, Mi{i}, Mrav i
Bubamara, pa su se zamislili.
Mislili ‡ mislili, pa smislili.
Ode Pile i donese listi}.
Mi{i} ‡ orahovu qusku.
Mrav dovu~e slamku.
A Bubamara ‡ kon~i}.
33
I otpo~e rad: u qusku udenu{e slamku, kon~i}em
priveza{e listi} ‡ i napravi{e brodi}!
Gurnu{e brodi} u vodu.
U{li svi u brodi} i otplovili! @abica virnu
iz vode da se opet nasmeje, ali je brodi} ve}
daleko otplovio ... nije mogla da ga stigne!
Prevod s ruskog: Vera Kusicki i Petar Antonovi}
U re~niku }e{ na}i
{ta zna~i re~ udenuti.
Prona|i i podvuci re~enicu u kojoj se
govori kako se ose}ala dru`ina kad
im se `aba podsmevala.
Da li je ovo pri~a ili pesma?
Ispri~aj {ta je dru`ina smislila da
bi pokazala {ta ume.
U ovoj pri~i re~i: `abica, pile, mi{i},
mrav i bubamara napisane su velikim slovom
zato {to su to li~na imena tih `ivotiwa.
U ~emu je `aba pogre{ila?
34
Qubivoje R{umovi}
AU [TO JE [KOLA ZGODNA
Au {to je {kola zgodna
Le~i lewost i samo}u
Ko da mi je ku}a rodna
[teta {to ne radi no}u
Kad nisam u svojoj {koli
Mene moja du{a boli
Nema one dru`ine
Da delimo u`ine
Au {to je {kola sjajna
U klupama par do para
Svaki {apat svaka tajna
Jednu novu qubav stvara
Kad nisam u svojoj {koli
Mene moja du{a boli
Nema one s kikom
Koju ne dam nikom
[ta radi ova dru`ina u {koli?
Podvuci stih u pesmi u kojem se govori o tome kako
deca sede u klupama.
(alok{)
(gurd)
Re{i rebuse.
Napi{i imena dece iz tvoje dru`ine.
Pitajnekog drugog
da ti pozajmi!
Hajde da pu/tamo
zmaja!
Na snegu je dosadno.
Ho]e/li polauyineÝ
Mrzi me daiza;emnapoqe.
Volimda se
smejem.
IZABERI DRU[TVO
Pro~itaj {ta govore ova deca.
Izaberi i napi{i s kim od wih bi
voleo da se dru`i{.
Razmisli i napi{i za{to nekoga mo`e mrzeti
da iza|e napoqe.
Za{to bi voleo s wima da se dru`i{?
Marko
Lena
Mi{a
Dejan
Luka
Maja
35
36
EN DEN DORE
En, den, dore,
duboko je more,
jo{ je dubqa Mitrovica,
gde se kisi kiselica.
Kiselica kisi,
ti za mene nisi!
Prona|i u re~niku
zna~ewe re~i
kiselica i kisiti.
Razbrajalice su kratke pesmice
koje deca govore dok se igraju.
Napi{i kada koristi{ razbrajalice.
Napi{i slede}u razbrajalicu pravilno u stihovima.
Jedan,dva,volimteja.Jedan,dva,tri,voli{meti.
Re{i zagonetke.
^etiri brata
pod jednim {e{irom.
(ots)
Ku}ica u gorici
na jednoj no`ici.
(akru~ep)
37
RE^ENICE
Obave{tajna Ja imam druga.
Upitna Kako se on zove?
Zapovedna Marko, sa~ekaj me!
Na kraju svake re~enice stavi ili . Pro~itaj naglas.
Obrati pa`wu na znak koji treba da stoji na kraju re~enice.
!?.
Ptica je sletela u gnezdo
U parku ima snega
Za{to se smeje{
Ne gazi po ledu
Gde mi je torba
Dolazi odmah
Posle {kole idemo na
sankawe
Mama, daj mi rukavice
Da li je to mogu}e
Prepi{i re~enice iz tabele. Ne zaboravi znak na kraju.
Obave{tajne re~enice:
Zapovedne re~enice:
Upitne re~enice:
38
Narodna pri~a
GOLUB I P^ELA
Jednog letweg dana po{la je p~ela na potok da se
napije vode. Sletela je na jedan kamen i po~ela da pije.
Omakla se s kamena, pala u vodu i po~ela da se davi.
To je video golub s grane. Otkinuo je kqunom jedan list
s drveta i bacio ga p~eli. P~ela se popela na list, krila
su joj se osu{ila i ona je odletela.
Drugog dana do{ao je lovac u {umu. Opazio je goluba na
grani, pa nani{anio pu{kom na wega. Videla to p~ela i
sletela lovcu na ruku. Boje}i se da ga p~ela ne ujede,
lovac je mahnuo rukom i golub je odleteo.
Pogledaj slike. Razmisli o tome kako treba da budu pore|ane.
Upi{i u kru`i}e brojeve (1,2,3,4) po redosledu doga|aja.
Kako je golub pomogao p~eli? Kako je p~ela pomogla golubu?
Glavni likovi u ovoj pri~i su:
Mesto radwe u pri~i je:
Vreme radwe u pri~i je:
Tvoje ime i prezime Tvoj omiqeni crtani film
Ime i prezime druga (drugarice) Naziv omiqenog crtanog filma
39
MALA ANKETA
Pitaj svoje drugove i drugarice koji je wihov omiqeni crtani film.
Upi{i odgovore u tabelu. Pazi na veliko slovo.
40
Po Ezopu
LAV I MI[
Dok je lav spavao, pretr~i preko wega mi{.
Lav se probudi, uhvati mi{a i htede da ga pojede.
Mi{ zacvile i re~e lavu:
‡ Molim te, po{tedi me, a ja }u ti se kad-tad
odu`iti.
Lav se nasmeja i pusti mi{a.
I zaista, posle nekog vremena lav se na|e u
nevoqi. Lovci, koji su ga dugo progawali, uhvate
ga u veliku mre`u.
Za~uje mi{ lava koji je bespomo}no rikao,
do|e i pregrize mre`u. Lav se ponovo na|e na
slobodi, a mi{ mu re~e:
‡ Ti si mi se onda smejao i nisi verovao da
i slabi mogu pomo}i jakima.
Po ~emu vidi{ da je lav bio milostiv
prema mi{u?
Kako je mi{ pomogao lavu?
Koje su osobine lava iz ove basne?
Koje osobine ima mi{?
Podvuci re~enicu za koju misli{ da je
najva`nija u ovoj basni.
Ovo je basna. Basne su pri~e u kojima
`ivotiwe govore i pona{aju se kao qudi.
41
Lav Tolstoj
DVA DRUGA
I{la {umom dva druga, a pred wih isko~i
medved. Jedan se dade u bekstvo, uspuza se uz
drvo i sakri, a drugi ostade na putu. Ni{ta mu
drugo ne ostade ‡ baci se na zemqu i
pretvara{e se da je mrtav.
Medved pri|e i po~e da ga wu{i, a ovaj
prestade da di{e.
Medved mu owu{i lice, pomisli da je
mrtav pa ode.
Kad se medved udaqio, onaj drug si|e s
drveta i stade se smejati: „Deder, reci mi {ta
ti je medved {aputao na uho?“
„Rekao mi je da su lo{i oni qudi koji u
opasnosti napu{taju svoje drugove.“
[ta su u~inila dva druga kada je pred wih
isko~io medved?
Kako se pona{ao medved kada je pri{ao
~oveku koji je le`ao?
[ta zna~i poruka: „Lo{i su oni qudi koji u
opasnosti napu{taju svoje drugove“?
Za{to je ~ovek rekao to svome drugu?
ZAPOVEDNEOBAVE[TAJNE
UPITNE
RE^ENICE
Ovo je nastrani 37.
42
SETI SE {ta smo nau~ili...
PROLE]E
Sunce nam se smeje
i lasta dole}e,
visibaba cveta
‡ do{lo je prole}e.
4.
44
Stanko Rakita
QUBI^ICA
Qubi~ice, lepotice,
digni glavu iz travice!
Lepa ti je boja plava
i krunica mirisava.
Podigni se,
ne stidi se!
U re~niku prona|i
zna~ewe re~i krunica.
Kako u pesmi izgleda qubi~ica?
Iz ~ega se vidi da se qubi~ica stidi?
Koliko strofa ima ova pesma?
Prepi{i jednu re~enicu iz pesme.
Napi{i re~i iz pesme koje ti se dopadaju.
Napi{i {ta bi poru~io drugima da rade
kada se na|u u prirodi.
[ta da posmatraju? U ~emu da u`ivaju?
45
Napravi plan za proslavu svog ro|endana.
MOJ RO\ENDAN
Napi{i ro|endansku pozivnicu.
Koga }u pozvati: [ta }emo raditi:
[ta }emo jesti i piti: Koje poklone `elim:
Na torti docrtaj sve}ice.
Pozivam te da do|e{ na
proslavu mog .............. ro|endana.
Gde slavim
...........................................................
Kog dana
...........................................................
U koliko sati
...........................................................
Pozdrav od
...........................................................
46
Voja Cari}
PROLE]E
Opet kre}e
prole}e
s pesmom kroz moj kraj.
Do|e lasta, do|e roda,
za`ubori bistra voda
i polete zmaj.
Topli dani,
sun~ani,
izmenili svet.
I gle, svuda naokolo,
gde je bilo grawe golo,
osuo se cvet.
Vredne p~ele
po~ele
da skupqaju med.
Snega nema, zima nije,
bacili smo bundu, skije ‡
loptin sad je red!
Podvuci stihove koji ti se najvi{e dopadaju u
ovoj pesmi.
Kakvo je drve}e iz ove pesme?
Prepi{i iz pesme neke re~i koje se rimuju.
‡
‡
‡
‡ (abab)
Re{i rebus.
kre}e ‡ prole}e
kraj ‡
‡
‡
Prona|i u re~niku
{ta zna~i re~
osuti se.
47
VELIKO SLOVO
jasamtawarodi}i
zvaqeva.
jasamm
egi.
jasam
ar~i.
jasammilansimi}izs
elakupinova.
Napi{i pravilno re~enice sa ove slike.
Pazi na veliko slovo.
Devoj~ica:
De~ak:
Pudlica:
Vu~jak:
Navedi kada se pi{e velikim slovom.
(Vidi u Bukvaru na strani 65).
3.
2.
1.
Napi{i nadimke svojih drugova i
drugarica.
Pogledaj sliku.
Otkrij {ta
govore likovi na
slici.
48
Dragomir \or|evi}
KI[A
Kad se oblak
nebom stu{ti,
ki{a pqu{ti,
samo pqu{ti.
Iznad sela,
iznad grada,
ki{a pada,
samo pada.
Preko breza,
preko lipa,
ki{a sipa,
samo sipa.
Bila trava,
bila trska,
ki{a prska,
samo prska.
I na rode
i na ~apqe,
ki{a kapqe,
samo kapqe.
I na snaje,
i na prije,
ki{a lije,
samo lije.
Bile tre{we
il’ orasi,
ki{a kvasi,
samo kvasi.
U re~niku je
obja{weno {ta zna~e
re~i stu{titi se,
snaja i prija.
^itaj pesmu i nastavi da pi{e{:
Napi{i jednu razbrajalicu.
Ki{a pada na: selo, grad, brezu,
, ,
, ,
, ,
, ,
i na .
Ki{a mo`e i da: pqu{ti, pada,
, ,
, ,
i .
Kada re|am i nabrajam, zarezima
re~ odvajam. Ispred toga
stavqam zna~ke ‡ dve ta~ke.
49
[AQIVA STRANA
Pro~itaj ove viceve. Ispri~aj ih drugu ili drugarici.
Ova dva vica mogu i da se glume. Odglumi ih s nekim drugom ili drugaricom.
Ovde napi{i jedan vic koji ti se dopada.
„Hajde da se igramo!“
„Va`i.“
„Pitaj me da li sam zec.“
„Da li si zec?“
„Jesam. A sad me pitaj da li sam slon.“
„Da li si slon?“
„Uh, ba{ si glup! Pa jesam li ti ve} rekao
da sam zec?“
Perici se nije i{lo u {kolu,
te je pozvao direktora {kole i rekao
mu:
„Hteo sam da Vam javim da je moj sin
Perica bolestan i da ne}e danas do}i u
{kolu“.
„Dobro, nego s kim razgovaram?“
„S mojim tatom.“
50
Re{i prole}nu ukr{tenicu.
Mom~ilo Te{i}
PRVI LEPTIR
Poleteo kroz zrak prvi
leptiri},
leptiri}.
Plavi cvet mu ponudio
{e{iri},
{e{iri}.
A on re~e: „Ba{ ti hvala,
cvete plav,
cvete plav.
Vi{e volim lepr{ati
gologlav,
gologlav...“
[ta je cvet ponudio leptiru?
k u k u r e k
Napi{i kako je izgledao ovaj leptiri}.
51
POTVRDNE I ODRI^NE RE^ENICE
Ovo su
potvrdne
re~enice.
Ovo su
odri~ne
re~enice.
Leptir nema {e{ir.
Leptir ne voli ki{u.
Cvet nije leteo.
Cvet ima {e{ir.
Cvet voli ki{u.
Leptir je leteo.
Potvrdne re~enice Odri~ne re~enice
Ja znam da
Ja
Ja mogu
Ja ho}u
Ja ne znam da
Ja ne volim
Ja
Ja
Zavr{i zapo~ete re~enice.
52
Narodna pri~a
KOZA I SEDAM JARI]A
Bila jedna koza, pa imala u {umi ku}icu i nekoliko
jari}a. Kad god je polazila od ku}e, zatvarala je jari}e
u ku}u. Savetovala im je da nikome ne otvaraju vrata, jer
mo`e do}i vuk, pa }e ih pojesti. A kad se vra}ala ku}i,
pevala je pred vratima:
Jari}i, kozli}i, Nosi vama mama
otvorite sami puno vime mleka,
svojoj miloj mami! pa te~e kô reka,
U gori sam bila, niz no`icu
hladne vode pila, u travicu!
napasla se travice
i zelene {umice.
Jari}i bi poznali maj~in glas i odmah otvorili vrata.
Slu{ao to vuk iz {ume. Kad je jednog jutra koza oti{la,
on do|e pred vrata i po~ne dubokim glasom pevati:
Jari}i, kozli}i, Nosi vama mama
otvorite sami puno vime mleka,
svojoj miloj mami! pa te~e kô reka,
U gori sam bila, niz no`icu
hladne vode pila, u travicu!
napasla se travice
i zelene {umice.
„Ne mo`e{ nas prevariti, ne mo`e{! Ne peva na{a
mama tako!“, povika{e jari}i iz ku}e i ne htedo{e
otvoriti vrata.
53
Vuk utawi glas da bi bio {to sli~niji kozinom glasu,
pa po~e ponovo pevati. Jari}i opet poznado{e da to nije
wihova majka i ne otvori{e vrata.
Dugo je vuk ~ekao. Kad vide da ih ne mo`e prevariti,
ode qut i gladan u {umu.
Posle je do{la koza. Jari}i joj ispri~a{e kako je neko
dolazio i pevao druk~ijim glasom, pa mu oni nisu hteli
otvoriti vrata.
„Pametni mamini! To je bio vuk. Da ste mu otvorili, sve
bi vas pojeo!“, re~e koza i dade im da se nasisaju slatkog
mleka.
U re~niku potra`i
zna~ewe re~i kozli}
i gora.
Prona|i i podvuci u pri~i {ta je mama savetovala svojim jari}ima.
Da li ti se dopada vuk iz pri~e? Da li ti se dopada koza?
Za{to? Za{to?
54
Vuk je poku{avao da jo{ nekim
lukavstvima do|e do jari}a.
Smisli i napi{i kako je to bilo.
Smisli i napi{i imena za kozu, vuka
i sedam jari}a.
Koza:
Vuk:
Jare 1:
Jare 2:
Jare 3:
Jare 4:
Jare 5:
Jare 6:
Jare 7:
55
• Koje je to drvo?
• Gde se ono
nalazi?
• Kako to drvo
izgleda?
• Opi{i wegovo
stablo, grane,
li{}e.
• Kakvi su mu
cvetovi?
• Ima li plodova?
• [ta si
zanimqivo
primetio na
wemu?
• Za{to voli{ ovo
drvo?
• Kada odlazi{ do
wega?
• [ta tamo radi{?
• Kako se brine{ o
wemu?
Opi{i omiqeno drvo. Neka ti u tome pomognu pitawa.
56
Mom~ilo Te{i}
SLIKOVNICA
Na livadi na{oj
kada do|u laste,
od cve}a i trava
slikovnica raste.
Slikovnica divna
od zvon~i}a plava,
ogwice, masla~ka
i vi`qastih trava.
U wenome krilu
prepelica spava,
praporcima rose
no} je ulep{ava.
Svakoga je jutra
vetri} prelistava...
Dopuni slede}e re~enice:
Podvuci u pesmi one re~i koje pokazuju {ta
se u slikovnici nalazi.
Ispri~aj kako to vetri} prelistava
slikovnicu.
Re~ vetri} ozna~ava mali vetar. To je re~
sa umawenim zna~ewem. Za veliki vetar
rekli bismo vetrina ili vetru{tina. To
su re~i sa uve}anim zna~ewem.
Mala glava je ,
a velika .
Mala torba je ,
a velika .
Mali kow je ,
a veliki .
Mali lonac je ,
a veliki .
Potra`i u re~niku {ta
zna~e re~i: ogwica,
vi`qast i praporac.
57
Bo`idar Timotijevi}
KAD PROLE]E DO\E
Kad prole}e do|e, Sunce svima ne{to lepo
pokloni. [umi i livadi nove zelene haqine.
Pticama vedro nebo i radosni cvrkut.
Leptirima cvetne livade i nova krila.
@ivotiwama ‡ {iroka poqa i {ume, i mnogo
hrane. A ~oveku pokloni sve to i mnogo, mnogo
radosti.
Za{to?
Zato {to onda sve `ivo na zemqi po~ne da:
gugu~e, zuji, kvoca, klik}e, kukuri~e, kokoda~e,
laje, piju~e, pi{ti, }u}ori, cvr~i, ~avrqa,
cvrku}e, {i{ti, peva, {apu}e i tepa...
Sunce tada, kao u~iteq, svakome zada neki
zadatak.
‡ Ko spava ‡ da se probudi.
‡ [to je tmurno ‡ da se razvedri.
‡ Ko je zimovao u rupi ‡ da proviri.
‡ Ko je gladovao ‡ da se najede.
‡ [to je posa|eno ‡ da proklija.
‡ [to je na drvetu ‡ da prolista.
‡ [to je u jajetu ‡ da prokquvi.
Kad prole}e do|e, sve naboqe po|e.
Kakvu radost Sunce poklawa ~oveku
u prole}e?
Smisli i napi{i jo{ neki zadatak
sli~an zadacima koje je zadalo Sunce.
Napi{i koje je zadatke Sunce zadalo svetu?
U re~niku je obja{weno zna~ewe re~i:
}u}oriti, cvr~ati, ~avrqati, tepati.
Velikim slovom se pi{e
LI^NOIME
PREZIME IMENASEQA
Ovo je nastrani 47.
NAPO^ETKURE^ENICE
U prole}e dole}u:laste, rode, slavuji,~vorci, kukavicei druge ptice.
Kada re|am inabrajam, zarezima re~
odvajam. Ispred togastavqam zna~ke ‡
dve ta~ke.
Ovo je nastrani 48.
POTVRDNA re~enica
ODRI^NA re~enica Ovo je nastrani 51.
58
SETI SE {ta smo nau~ili...
LEPO PONA[AWE
Lep je onaj
koji se lepo pona{a.
5.
60
D
E
^
J
I
^
A
S
O
P
I
S
Ovo je jedna strana iz de~jeg ~asopisa „Poletarac“,
koji je izlazio u vreme kada su tvoji roditeqi bili deca.
Napisao: Qubivoje R{umovi}
Ilustrovao: Du{an Petri~i}
[ta misli{, po ~emu se vidi da se
Ana lepo pona{a?
Na osnovu ~ega zakqu~uje{ da se Milovan
pona{a ru`no?
61
SLIKA IZ PARKA
Gledaj sliku i napi{i:
Ko se pona{a lepoKo se ne pona{a lepo
Prvo ja!
Prvo ja!
62
Miroslav Anti}
GOZBA
Bio kozi ro|endan,
pa je goste zvala,
ma~ku, psa i kvo~ku
i dva prasca mala,
i u tawir svakom
mladog li{}a dala.
Gosti rekli jadni:
Hvala, nismo gladni.
Potra`i u re~niku
{ta zna~i re~ kvo~ka.
Za{to su gosti rekli da nisu gladni?
BRZALICE
Na vrh brda vrba mrda.
Mi{ uz pu{ku, mi{ niz pu{ku.
Riba ribi grize rep.
Ode |a~i} u du}an~i}.
Kako su se gosti ose}ali?
Re{i rebuse.
(afari`) (~alok)
Brzalice su skup re~i te{kih za
izgovor pri brzom izgovarawu.
Pazi
da se ne
zapetqa{.
63
PISMO KOZI
Zamisli da su posle ovog doga|aja gosti re{ili da napi{u pismo kozi.
Pomozi im da ga sastave.
64
Du{an Radovi}
NAMERNO I SLU^AJNO
NAMERNO je tukao sestru,
a SLU^AJNO je udario.
NAMERNO je bacio kamen,
a SLU^AJNO je razbio prozor.
NAMERNO se popeo,
a SLU^AJNO je pao.
NAMERNO je ne{to dirao,
a SLU^AJNO je pokvario.
Nije krivo NAMERNO.
Krivo je SLU^AJNO.
Potra`i u re~niku {ta zna~i
namerno, a {ta slu~ajno.
Objasni kako je to de~ak NAMERNO bacio
kamen, a SLU^AJNO razbio prozor.
Zavr{i zapo~ete re~enice kako ti `eli{.
Opi{i ne{to {to si uradio namerno.
Opi{i ne{to {to si uradio slu~ajno.
Ja volim da
Ja se bojim kad
Ja ne volim
Ja se radujem kad
65
RE^I SA SLI^NIM ZNA^EWEM
Bila je tama, bio je mrak,
a on je bio sna`an i jak,
tako je bio hrabar i smeo,
celu pitu je smazao, pojeo!
Podvuci u pesmi istom bojom re~i sa sli~nim zna~ewem.
Prona|i u ~iniji i napi{i re~i koje imaju sli~no zna~ewe.
Re{i rebuse.
‡
‡
‡
‡
‡
‡
‡
‡
vatra ogaw
(tup)
(murd)
vatra
|ak
ogaw
hodam
divankazao
razli~ito
druga~ije
lep
galama
buka
radostan idem
rekao
veseo
u~enik
66
Narodna pri~a
RADOZNALI SUSED
Pisao neki ~ovek pismo svome prijatequ.
Pored wega je sedeo drugi ~ovek. Sve vreme mu je
zavirivao preko ramena. ^itao je {ta ovaj pi{e.
To je dosadilo ~oveku. On se doseti, pa napisa
i ovo:
„Oprosti, ne mogu ti daqe pisati. Pored mene
sedi nekakav prostak. On stalno zaviruje u ovo
{to ti pi{em”.
Kad je sused to pro~itao, uvredio se i qutito
rekao:
„Ti si prostak! Niko ne gleda u to {to pi{e{!”
U re~niku }e{ na}i
zna~ewe re~i
radoznao i prostak.
[ta ti misli{, ko je ovde prostak? Smisli i napi{i druga~iji naslov za ovu pri~u.
Objasni {ta zna~i re~ prostak.
Objasni {ta zna~i re~ radoznao.
Prona|i u pri~i i prepi{i jednu
obave{tajnu re~enicu.
Objasni zna~ewe re~i sused.
67
Dositej Obradovi}
DVE KOZE
Srele se dve koze na uzanoj stazi. Iznad
staze be{e stena uspravna kao zid. Ispod wih
duboka provalija.
Zamisli{e se koze: {ta sad da rade? Nisu
se mogle okrenuti da bi se vratile odakle su
krenule. Zato jedna koza le`e i opru`i se po
zemqi, a druga pa`qivo pre|e preko we.
Tako obe odo{e `ive i zdrave svojim putem.
Objasni u kakvoj su se nevoqi na{le
dve koze.
Uporedi ovu pri~u s pri~om „Dva jarca“ iz
Bukvara. [ta zakqu~uje{?
Kakvo su re{ewe na{le?
Smisli i napi{i kako su razgovarale
koze u ovoj pri~i:
Prva koza:
Druga koza:
Prva koza:
Druga koza:
Prona|i i zaokru`i ove re~i:
neuredan, drzak, pa`qiv, qubazan,
pristojan, bezobrazan, dobra, lo{, fin.
S N D O B R A Q V ^
K E \ U ] K V U F O
R U X L O [ L B I X
P R I S T O J A N \
B E Z O B R A Z A N
X D R Z A K R A X F
P A @ Q I V S N [ S
[ N M O R J F V E J
68
Du{an Radovi}
TU@IBABA
TU@IBABA: Molim, u~iteqice, on mi je uzeo gumu!
U^ITEQICA: Dobro, dobro, vrati}e ti je... Sedi.
DE^AK (ismeva tu`ibabu {apatom): Molim, u~iteqice,
molim u~iteqice...
TU@IBABA: Molim, u~iteqice, on me ismeva...
U^ITEQICA: Nemoj, Popovi}u, da ga ismeva{...
TU@IBABA (kezi se): Eeee!
DE^AK: Tu`ibabo!
TU@IBABA: Molim, u~iteqice, on mi ka`e da sam ja
tu`ibaba!
U^ITEQICA: Nisi ti tu`ibaba, sedi samo...
TU@IBABA (obra}a se de~aku): E, eto vidi{ da nisam!
DE^AK: Nisi ti tu`ibaba ‡ ti si tu`ideda!
TU@IBABA: Molim, u~iteqice, on mi
ka`e da sam ja tu`ideda!
U^ITEQICA: Nije mogu}e!... Popovi}u,
Popovi}u, budi miran!
TU@IBABA: Eeee... U~iteqica ti je
rekla da bude{ miran!
DE^AK: Nisi ti tu`ibaba, ni
tu`ideda ‡ ti si ni{ta!
TU@IBABA: Molim, u~iteqice, on mi
ka`e da sam ja ni{ta!
U^ITEQICA: A {ta ti wemu ka`e{?
TU@IBABA: I on je ni{ta!...
U^ITEQICA: E, pa u redu... Sedite sada i budite mirni.
69
TU@IBABA (Seda na svoje mesto i radoznalo gleda {ta }e
de~ak da u~ini; de~ak ne reaguje, {to
tu`ibabu nervira. Odjednom sko~i.):
Molim, u~iteqice, on me gleda!
U^ITEQICA: [ta ka`e{?
TU@IBABA (pla~no): Molim, on me stalno ovako ‡ gleda!
(Okre}e se prema de~aku i kezi se.) Bee!
Ovaj tekst je napisan tako
da se po wemu glumi.
Re~i u zagradi pokazuju kako
glumci treba da se pona{aju.
Podvuci te re~i.
Zna~ewe re~i
tu`ibaba i reagovati
potra`i u re~niku.
Objasni za koga se ka`e da je tu`ibaba.
Kako se ose}a de~ak koga tu`ibaba tu`i?
Kako se ose}a u~iteqica iz ove pri~e?
Predlog: napravite malo pozori{te u odeqewu i odglumite ovu
pri~u. Probajte da je nastavite.
Prepri~aj ovaj tekst u tri
re~enice.
3.
2.
1.
Tekst koji je napisanda se po wemu glumi
RE^I SA SLI^NIM ZNA^EWEM
PROVERI ZNAWEPro~itaj zadatke i zaokru`i sve odgovore za koje misli{ da su ta~ni:
Ovo je nastrani 68.
Ovo je nastrani 65.
• Velikim slovom se pi{e: a. li~no ime
• Na kraju obave{tajne re~enice pi{e se: a. upitnik
• Zarez se pi{e: a. u nabrajawu
• Re~enica: „Ja znam da ~itam“ je: a. potvrdna
b. delovi name{taja
b. ta~ka
b. na kraju re~enice
b. odri~na
v. ime naseqa
v. uzvi~nik
v. posle ta~ke
v. zapovedna
sna`an ‡ jakrekao ‡ kazaopojeo ‡ smazao
tama ‡ mrak
70
SETI SE {ta smo nau~ili...
MOJA KU]ICA
‡ MOJA SLOBODICA
Narodna izreka
6.
72
Dragan Luki}
SRCE
U srcu moje mame
i moje srce kuca.
Kad weno kucne ‡ tak
moje se ~uje ‡ tik.
Weno je oko toplo
kô oko `utog Sunca
i u tom toplom oku
stanuje i moj lik.
R
O
D
B
I
N
A
[ta zna~e ovi stihovi:
U srcu moje mame / i moje srce kuca?
Objasni {ta zna~i:
... i u tom toplom oku / stanuje i moj lik.
Upi{i ove re~i u ukr{tenicu: ujna, baba,
strina, deda, ro|ak, ujak, stric.
73
• Podnaslov
(Moja mama ili
Moj mla|i brat ili
ne{to drugo).
Opi{i jednog
~lana svoje
porodice. Neka ti
pitawa koja slede
pomognu u pisawu.
• Kako se zove?
• Koliko ima godina?
• Kako izgleda?
• Da li je visok
ili nizak?
• Kakva mu je kosa?
• Koje boje su mu o~i?
• Kako se pona{a?
• [ta je jo{
zanimqivo kod
wega?
• Kako se vi dru`ite?
• [ta kod wega ne
voli{?
• [ta kod wega
voli{?
• Za{to?
74
Desanka Maksimovi}
BAKA
Neko voli da ima
lutke i pajace,
dobo{e i trube;
neko voli `ive
ku~i}e i mace,
koke i golube.
A ja bih volela
od svega najvi{e
da imam tri bake.
Prva bi mi pri~ala
pri~e svakojake
i napamet pesme
u~ila me lake.
Druga bi me branila
kad me majka kara
i ~itala umesto
mene iz bukvara.
I vazdan bi sa mnom
igrala se tre}a
igara {to ih se
iz detiwstva se}a.
U re~niku }e{
na}i {ta zna~e
re~i dobo{, pajac i
karati.
Napi{i koliko ova pesma
ima strofa.
Koliko ima stihova?
Za{to je devoj~ica po`elela da ima tri bake?
Pogledaj sadr`aj ~itanke. Potra`i ko je napisao koju pesmu.
Pove`i ime pisca i naziv pesme.
Stanko Rakita
Miroslav Anti}
Gvido Tartaqa
Dragan Luki}
Voja Cari}
Srce
Sanke
Prvi leptir
Prole}e
Qubi~ica
Gozba
75
RE^I SA SUPROTNIM ZNA^EWEM
Pove`i re~i koje imaju suprotno zna~ewe.
Ne{to je gorko,
ne{to je slatko!
Ne{to je hrapavo,
ne{to je glatko!
Ne{to je slabo,
ne{to je jako!
Ne{to je te{ko,
ne{to je lako!
Napi{i re~i sa suprotnim zna~ewem.
veseo
vru}
sit
mra~an
lep
debeo
‡
‡
‡
‡
‡
‡
ru`an
hladan
svetao
mr{av
gladan
tu`an
Podseti se re~i koje imaju sli~no zna~ewe.
u~enik ‡ |ak veseo ‡ divan ‡
tama ‡ prijateq ‡ kora~ati ‡
zdrav
suv
kratak
pun
spor
vredan
76
Dragomir \or|evi}
NIGDE REDA NIGDE MIRA
Kad se ~astim
Teglom meda
Osvrnem se
Gleda deda
Kada ska~em
Sa taraba
Osvrnem se
Gleda baba
Kad se igram
[ibicama
Osvrnem se
Gleda mama
Kada bijem
Mla|eg brata
Osvrnem se
Gleda tata
Nigde reda
Nigde mira
Svako gleda
Da sekira
Pobe}i }u
Bar do Qiga
Moj `ivot je
Moja briga
Prona|i u re~niku
zna~ewe re~i taraba.
Za{to je ovaj de~ak nezadovoqan?
[ta bi bilo s wegovima kod ku}e posle
wegovog bega?
Objasni kako razume{ stihove:
Nigde reda / Nigde mira / Svako gleda / Da
sekira.
Zamisli da je ovaj de~ak pobegao u Qig.
Kakvu je poruku ostavio svojim uku}anima?
77
I
Z
D
E
^
J
E
E
N
C
I
K
L
O
P
E
D
I
J
E
LEDENI SEVER
Pre vi{e hiqada godina Eskimi su do{li
iz Azije u Kanadu. Na po~etku su koristili
saonice koje su vukli psi, a ku}e su pravili
od ledenih santi i ko`a. Po{to na severu
nije bilo obradivog zemqi{ta, lovili su
irvase i foke za hranu i ode}u. Danas love
samo neki Eskimi, a ve}ina ih radi u
kancelarijama i fabrikama.
Eskimi love ribu za hranu. Ovaj ~ovek
kopqem lovi ribu kroz rupu u ledu.
Prona|i u nekoj enciklopediji kako izgleda
iglo (ku}a Eskima) i nacrtaj ga.
Trqawe
noseva je kod
Eskima znak
qubavi, kao
poqubac.
(Iz „Velike enciklopedije za decu”,
Zmaj‡Atlantis, Novi Sad, 1997, str. 452)
U dana{we vreme mnogi Eskimi `ive u drvenim
ku}ama i voze motorne sanke i automobile,
a namirnice i lekove dopremaju avionima.
Potra`i u re~niku
zna~ewe re~i santa.
78
Qubivoje R{umovi}
ZA[TO A@DAJA PLA^E
A`daja gorko pla~e,
jer vre|aju weno a`daj~e.
Rekli mu da je ru`no,
pa majci do{lo tu`no.
Nek je i gluvo i slepo,
ono je majci lepo.
U re~niku pi{e {ta
zna~e re~i a`daja i
vre|ati. Potra`i ih.
[ta misli{, kako se a`daj~e ose}alo kada
su ga vre|ali?
Napi{i kako si se ose}ao kada je tebe
neko uvredio.
Napi{i kako zami{qa{ a`daj~e.
Napi{i re~i koje se rimuju u pesmi. Podvuci samo one re~i ~ije je zna~ewe
sli~no zna~ewu prve re~i u nizu.
‡
‡
‡
lep ‡ divan ‡ dobar ‡ krasan
spasti ‡ osloboditi ‡ izbaviti ‡ pobe}i
79
MALO SLOVO
U~iteqica pita
Nikolu:
„Za{to si ime
Milica napisao malim
slovom? Zar ne zna{
da imena qudi pi{emo
velikim slovom?”
„Znam”, odgovori
Nikola, „ali to je ime
moje sestre, a ona je
sasvim mala.”
[ta se sve pi{e velikim slovom? (vidi stranu 47)
3.
2.
1.
Napi{i pravilno ove re~enice:
NA[A DUWA VOLI KOMPOT OD DUWA.
U BA[TI TETKA RU@E CVETAJU RU@E.
Pored svakog slova imena Duwa
napi{i re~i koje po~iwu tim
slovom.
U kvadrati}e upi{i svoje ime.
Pored svakog slova napi{i re~i koje
po~iwu tim slovom.
D
U
W
A
80
Kornej ^ukovski
PILE
@ivelo na svetu pile.
Bilo je maju{no.
Ba{ ovakvo.
Ali, ono je mislilo da je veliko,
pravilo se va`no i visoko je diglo glavu.
Ba{ ovako.
Pile je imalo mamu, [arenperku.
Mama je bila ba{ ovakva.
Ona je mnogo volela pile
i hranila ga crvi}ima.
A crvi}i su bili ba{ ovakvi.
Jedanput je na [arenperku naleteo
ma~ak i poterao je prema jezeru.
A ma~ak je bio ba{ ovakav.
Pile je ostalo samo pored plota.
Odjednom ono vide ‡ uzleteo na plot
petao, protegao {iju ‡ ba{ ovako:
„Ku-ku-riku! Zar nisam delija, zar
nisam sila?”
81
Piletu se to mnogo dopalo. I ono je protegnulo
{iju ‡ ba{ ovako ‡ i iz sve snage zapi{talo:
„Pi-pi-pi-pi! I ja sam delija! I ja sam sila!”
Ali, saplelo se i tresnulo u baru, ba{ ovako.
U bari je sedela `aba.
Ugledala je pile i nasmejala se:
„Ha-ha-ha! Ha-ha-ha!”
A `aba je bila ba{ ovakva.
Prevod s ruskog:
Qubomir Kqaki}
Tada je piletu pritr~ala mama.
Sa`alila se i pomilovala ga.
Ba{ ovako.
U re~niku
prona|i {ta
zna~i re~ {ija.
O ~emu je pile razmi{qalo dok je gledalo
petla?
Kako se ose}ala mama kada je pritr~ala
piletu?
Napi{i {ta misli{ da je mama rekla piletu
na kraju.
82
Jovan Jovanovi} Zmaj
MATI
Labudi}i mali
Jo{ ne mogu znati
Koliko im vredi
Wina dobra mati.
Ona brigu brine.
Bdi o wima svima.
Kraj sebe ih vodi,
Na le|a ih prima.
No}u ih pokriva
Perjem svojih krila
Da joj ne ozebe
Porodica mila.
Kad ih kogod dirne,
Ne zna {ta je {ala,
Ta za wih bi mati
Glavu svoju dala.
Materina qubav
Nije prazna bajka ‡
Vi bar, deco, premi{qajte
[ta vam vredi majka.
Izaberi strofu iz pesme koja ti se najvi{e
svi|a. Objasni za{to.
No}u ih pokriva
Perjem svojih krila
Objasni {ta zna~e stihovi:
Materina qubav
Nije prazna bajka
Potra`i u re~niku
{ta zna~i izraz dati glavu
i re~ premi{qati.
83
Narodna pesma
SLAVUJAK
Lepo peva slavujak
u zelenoj {umici,
na tananoj gran~ici.
Otud idu tri lovca
da streqaju slavuja.
On se wima molio:
„Nemojte me streqati,
ja }u vama pevati
u zelenoj ba{tici,
na rumenoj ru`ici!“
Uhvati{e tri lovca
i odne{e slavuja,
metnu{e ga u dvore
da im drage veseli.
Ne}e slavuj da peva,
nego ho}e da jada.
Odne{e ga tri lovca
i pusti{e u luge.
Stade slavuj pevati:
„Te{ko drugu bez druga
i slavuju bez luga!“
Kako se ose}ao slavuj u lugu?
Podvuci u pesmi sve re~i sa umawenim
zna~ewem.
Kakva je bila wegova pesma u lugu?
Kako se ose}ao slavuj u dvorima?
Re~i sa umawenim
zna~ewem
Re~i sa uve}anim
zna~ewem
Objasni {ta zna~e stihovi:
Te{ko drugu bez druga
i slavuju bez luga!
ku}a ‡
‡ ru~ica
pile ‡
cvet ‡
‡ kwi`ica
ptica ‡
‡ ku}etina
glava ‡
junak ‡
‡ ru~etina
84
Evo nekih re~i koje ozna~avaju delove
ku}e (nastavi daqe):
RE^NIK O KU]I
vrata, prozor, krov, dimwak,
stepenice, ,
, ,
, ,
, .
Evo nekih re~i koje imenuju stvari iz
kuhiwe (nastavi daqe):
sudopera, ka{ike, tawiri,
, ,
, ,
, .
Napi{i re~i koje ozna~avaju stvari iz
kupatila.
, ,
, ,
, ,
, .
Napi{i re~i koje imenuju stvari iz
dnevne sobe.
, ,
, ,
, ,
, .
85
• Naslov
(Moja ku}a)
Opi{i svoju ku}u.
Neka ti pitawa koja slede
pomognu u pisawu.
• Gde se nalazi tvoja
ku}a?
• Kako izgleda kraj u
kojem se ona
nalazi?
• Kako izgleda tvoja
ku}a?
• Koliko u woj ima
prostorija?
• Koje su to
prostorije?
• [ta se nalazi u
sobama?
• Ko `ivi u tvojoj
ku}i?
• Opi{i kako
izgleda tvoje
omiqeno mesto?
• [ta tamo radi{?
• Za{to je to tvoje
omiqeno mesto?
RE^I SA SUPROTNIM ZNA^EWEM
Ovo je nastranama 75 i 83.
Ovo je nastrani 79.
KADA SE PI[EMALIM SLOVOM?
Ovo je nastrani 47.
KADA SE PI[EVELIKIM SLOVOM?
vru}e ‡ hladnosito ‡ gladno
RE^I SA UMAWENIM ZNA^EWEM
noga ‡ no`ica nos ‡ nosi}
RE^I SA UVE]ANIM ZNA^EWEM
ma~ka ‡ ma~ketina kamen ‡ kamen~ina
o{tro ‡ tupojeftino ‡ skupo
lepo ‡ ru`noveselo ‡ tu`noduga~ko ‡ kratkoslano ‡ slatko
86
SETI SE {ta smo nau~ili...
[TA KO RADI 7.
88
Budimir Ne{i}
^UDO
Uzmem kredu ‡
ona pi{e;
taknem cveti} ‡
zamiri{e;
ja za`murim ‡
no} se stvori;
pri|em vodi ‡
za`ubori;
ja zapevam ‡
cvr~ak cvr~i;
ja potr~im ‡
Sunce tr~i.
Mora da sam
li~nost slavna,
jer po meni ‡
sve se ravna.
Za{to junak ove pesme misli da je slavna
li~nost?
Smisli jo{ neki stih sli~an ovima iz
pesme.
Slede}e re~enice su pome{ane. U kru`i}e
stavi brojeve da bi re~enice pore|ao
pravilnim redom.
Ispr`ila je pala~inke.
Mama je zamesila testo.
Vlada je prvi probao i rekao:
„Mmmm!“
Zagrejala je tigaw.
Tawa ih je namazala xemom.
89
Du{an Radovi}
DVE RUKE
Re~i privatni i li~ni imaju
vi{e zna~ewa, a {ta ovde
zna~e potra`i u re~niku.
Za{to Dragan nije hteo da poka`e
u~iteqici drugu ruku?
Podvuci u tekstu upitne re~enice.
Kako }e{ ih pro~itati?
Prona|i i prepi{i iz teksta po jednu
re~enicu:
obave{tajnu:
upitnu:
zapovednu:
Napi{i re~i sa uve}anim zna~ewem.
ta{na ‡
ki{a ‡
Ovaj tekst je napisan tako da mo`e{ da ga
odglumi{, kao i tekst „Tu`ibaba“ sa strana
68-69. Odglumi ga s nekim.
U^ITEQICA: Deco, stavite ruke na klupe...
Svi... Petrovi}u, Qubice,
Neboj{a...
DRAGAN: Molim, u~iteqice, a za{to treba
da stavimo ruke na klupe?
U^ITEQICA: Ho}u da pogledam da li su ~iste,
da li ste isekli nokte...
DRAGAN: A da li da poka`emo obe ruke,
ili...?
U^ITEQICA: [ta ‡ ili?... Koliko ima{ ruku?
DRAGAN: Dve.
U^ITEQICA: Pa {to onda pita{?
DRAGAN: Pitam zato {to ja imam samo
jednu {kolsku ruku...
U^ITEQICA: Samo jednu?
DRAGAN: Jeste... Tom {kolskom rukom ja
pi{em, crtam, okre}em listove...
U^ITEQICA: A ona druga?
DRAGAN: Ona druga je moja privatna ruka...
Za klikere, za blato i uop{te ‡
za moje li~no igrawe!
90
Bogdan Popovi}
APOTEKA
Mali Sima nagovara
Olgu, svoju seku,
da otvore zajedno
novu apoteku.
Olga ima kola~a
i raznih bombona.
Bolesnik }e biti Sima,
apotekar ona.
Apoteku smestili
na sandu~i} mali:
„Po`urite kupci“,
Olga robu hvali.
Nije dugo ~ekala,
evo ide Sima,
za tu robu kupaca
uvek dosta ima.
Prvo zub ga boleo,
pa bolovi razni
i sve malo-pomalo
apoteku prazni.
Al' se Olga doseti
kud Sima navija,
pa mu re~e: „Izvinite,
bolesna sam i ja“.
Za{to je Olga re{ila da se razboli?
Napi{i re~i sa suprotnim zna~ewem.
Prona|i i napi{i re~i koje se
rimuju u pesmi.
‡
‡
‡
‡
‡
‡
‡
‡
‡
‡
‡
seka apoteka
mali
nov
dug
bolestan
91
Pesmu „Apoteka“ napi{i tako da mo`e da se glumi.
• Smisli druga~iji
naslov.
• ^itaj pesmu i
zami{qaj {ta }e
ko da govori.
Sima: Seko, hajde da se igramo apoteke!
Olga: Va`i! Moji kola~i bi}e nam lekovi.
Sima:
Olga:
Sima:
Olga:
Sima:
Olga:
Sima:
Olga:
Pogledaj crte`e i smisli {ta govore Olga i Sima. Svoju pri~u odglumi s nekim.
92
Narodna pri~a
LISICA I MI[
Jednog prole}nog dana razgovarali mi{ i lisica
preko potoka:
„Mi{i}u, mi{i}u, za{to ti je tako prqav nosi}?“
„Kopao sam zemqu“, ka`e mi{.
„A za{to si kopao zemqu?“
„Pravio sam rupu.“
„A za{to si pravio rupu?“, pita lisica.
„Da se sakrijem od tebe“, odgovara mi{.
Lisica se po~e{a iza uva, pa re~e:
„Neka, neka, mi{i}u, ja }u te sa~ekati na
ulazu i uhvati}u te“.
„A ja u rupi imam sobu sa krevetom, pa }u
tu i spavati.“
„Kad ogladni{, mora}e{ da izi|e{“, re~e lisica.
„Jest, da ja nemam u rupi magacin sa hranom.“
„Onda }u ja raskopati tvoju rupu i izvadi}u
te napoqe“, naquti se lisica.
„A ja }u“, re~e mi{i}, „na drugi izlaz i
‡ tu-tu-u i odoh!...“
Prona|i u re~niku {ta
zna~i re~ magacin.
Kakva je lisica u pri~i?
Kakav je mi{?
lukava
Nastavi pri~u.
Podvuci u pri~i crvenom bojom sve re~i sa
umawenim zna~ewem.
93
Pro~itaj jo{ jednom pri~u „Lisica i mi{“ i odgovori na pitawa:
Kada se de{ava ova pri~a?
Vreme radwe je:
Na kom mestu se odvija radwa ove pri~e?
Mesto radwe je:
Koji su glavni likovi?
Seti se potvrdnih i odri~nih re~enica (sa strane 51) i ispuni tabelu:
Potvrdne re~enice Odri~ne re~enice
Mi{i} ima prqav nosi}.
Lisica se po~e{ala iza uva.
Ja nisam pravio rupu.
Mi{i} ne mora da iza|e iz rupe.
Lisica ga nije uhvatila.
94
Bo`idar Timotijevi}
[TA KO RADI U DOSADI
Trepavica trep}e:
trep, trep, trep,
ptica krilom lepe}e:
lep, lep, lep.
S krova ki{a kapqe:
kap, kap, kap,
barom gaze ~apqe:
{qap, {qap, {qap.
Zec po poqu tr~ka:
trk, trk, trk,
kow u {tali frk}e:
frk, frk, frk.
Samo mali Vice
nema maramice,
pa mora da {mrk}e:
{mrk, {mrk, {mrk.
Potra`i u re~niku {ta zna~i
lepetati, a {ta frktati.
[ta ti je u ovoj pesmi zanimqivo?
Smisli i napi{i stihove sli~ne ovima
iz pesme:
Tata tepih treska , , .
Dete rukom pqeska , , .(rabir)
Re{i rebus:
Ime i prezime ?ta radimkad mi jedosadno
?ta radimkad mi jedosadno
Ime i prezime
95
MALA ANKETA
Pitaj svoje dru{tvo {ta ko radi kad mu je dosadno.
Neka svako izabere jedan od ponu|enih odgovora.
Pored wihovih imena upi{i slovo koje su izabrali.
A) Idem napoqe
B) ^itam
V) Gledam TV
G) Gledam kroz prozor
D) Ni{ta
odgovora
odgovora
odgovora
odgovora
odgovoraD
G
V
B
A
Iz ankete zakqu~ujem da najve}i broj
mojih drugova i drugarica (ukupno ) kad
im je dosadno .
Najmawi broj (ukupno ) kad im je dosadno
.
Rezultati ankete:
96
Vladimir Andri}
HLEB
Mnogo qudi treba da se trudi pre nego {to
hleb zamiri{e i zarudi.
Koji qudi?
Ora~, ratar, seja~, `etelac, kombajner,
mlinar, pekar, prodavac.
Kako se trude?
Oru, drqaju, seju, `awu, vrhu, mequ, mese i
peku, prodaju.
Ko sve treba da se potrudi da bi hleb stigao
u prodavnice?
Napi{i pri~u pod naslovom
„Kako nastaje hleb“. Upotrebi re~i iz
teksta „Hleb“ koje ozna~avaju zanimawa
i vr{ewe radwe. Pomeni jo{ neke poslove
koji su va`ni za dobijawe hleba.
Objasni kako dolazi do toga da hleb
zamiri{e i zarudi.
97
Stevan Rai~kovi}
CRTANKA
Daj mi dve-tri ~iste
hartije al’ iste
i jednu olovku
da nacrtam plovku.
Daj mi `utu boju
da obojim proju
pa }u wome zatim
Sunce da pozlatim.
I plava mi treba
za komadi} neba
ona }e da doda
vodu radi broda.
Daj mi posle plave
zelenu zbog trave
i zbog skoro trista
na drvetu lista.
Sad crvenu novu
zbog crepa na krovu
i zbog jednog lica
i zbog lubenica.
Daj mi boju belu
zbog cveta za p~elu
a i posle wega
zbog dve grudve snega.
Daj mi boju crnu
da nacrtam srnu
da obojim ma~ku
da udarim ta~ku.
^itaj pesmu i podvuci one re~i koje `eli{ da ilustruje{.
Sve crte`e oboj onim bojama koje su zadate u pesmi.
Lisica i mi{ ‡ narodna pri~a, strana 92
PRI^A
^udo ‡ Budimir Ne{i}, strana 88
Apoteka ‡ Bogdan Popovi}, strana 90
[ta ko radi u dosadi ‡ Bo`idar Timotijevi}, strana 94
Crtanka ‡ Stevan Rai~kovi}, strana 97
PESMA
Dve ruke ‡ Du{an Radovi}, strana 89
TEKSTZA GLUMU
naslov tvog teksta‡ , strana 91
tvoje ime
98
SETI SE {ta smo nau~ili...
LETO
STOJI, STOJI JER SE BOJI
Ukraj vode Mi{a stoji,
plivao bi, al' se boji.
I roniti on bi hteo,
kad bi znao, kad bi smeo.
Jovanka Hrva}anin
8.
100
Desanka Maksimovi}
HVALISAVI ZE^EVI
Hvalili se ze~i}i
u zelenoj travici.
Jedan rekô:
„Tako mi
ne otpala ruka,
ne bojim se vuka“.
Drugi rekô:
„Majka
da me `iva
ne gleda,
ne bojim se medveda“.
Tre}i rekô:
„Tako mi
kupusova struka,
ne bojim se lisice,
kopca ni bauka“.
Uto ne{to {u{nulo
negde ispod grana,
razbegli se ze~evi
na stotinu strana.
U re~niku }e{ na}i zna~ewe
re~i hvalisav, struk, kobac i bauk.
Objasni {ta zna~i kad je neko hvalisav.
[ta misli{, {ta je to {u{nulo negde ispod
grana?
Koliko stihova ima ova pesma?
Prona|i i zaokru`i re~i: letovawe, kupawe,
pewawe, sladoled, deca, hlad, more, reka,
~amac, plivawe, leto.
X O F S R E K A
] N K L P C U M
I Z E A L K P O
H L A D I ^ A R
L E T O V A W E
S T P L A M E F
A O P E W A W E
X \ N D E C A [
101
MOJA BIBLIOTEKA
Napravi ovde spisak nekih kwiga iz
tvoje biblioteke. Spisak sredi po
azbu~nom redu, prema prezimenu pisca.
U re~niku }e{ na}i da re~ biblioteka
ozna~ava zbirku kwiga. Bibliotekom
zovemo i zgradu u kojoj je sme{tena velika
zbirka kwiga i u kojoj se kwige ~itaju.
REDNIBROJ PREZIME I IME PISCA NAZIV KWIGE
Branko ]opi} je na{
veliki pisac. Napisao
je mnogo lepih kwiga za
decu i odrasle. Poznate su:
„Je`eva ku}ica“, „Pri~e ispod
zmajevih krila“, „Do`ivqaji ma~ka
To{e“ i druge.
102
Branko ]opi}
PRVI DAN U [KOLI
Re~e meni u~iteqica:
„Ustani, mali!“
Meni noge klecaju i ja buqim u wu, a ceo
razred mi se okre}e.
„Kako se zove{?“
„Branko!“
„A prezime?“
^udim se ja {ta to ona mene pita, {ta je to
prezime.
„Kako se preziva{?“, pita ona glasnije,
misli, vaqda, da sam gluv.
Ja }utim, ni da beknem.
„Pa kako te zovu?“, re~e u~iteqica sad
nekako umilno.
„Baja!“, ka`em ja.
„A kako jo{?“
„Kad se na mene naqute, zovu me Bjelov.“
„A ~iji si?“
„Mamin!“, odvalim ja na op{ti smijeh
cijelog razreda.
„^iji si jo{?“
„Djedov!“, opet }u ja, a jedan dje~ak ustade i
re~e:
„Molim, u~iteqice, on se zove ]opi}!“
„Zna~i, zove{ se ]opi}?!“, pita u~iteqica
i ~eka da ja potvrdim.
„Jok!“, ka`em ja. „Ne zovem se ja ]opi},
na{a ku}a se zove ku}a ]opi}a, i ceo
zaselak.“
„Idi bestraga!“, na to }e u~iteqica. „Kako
si bistar, svaki razred }e{ dvije godine
u~iti. Ajd', sjedi drvo na drvo!“
To je bio prvi razgovor i moj prvi dan u
{koli. Ali u~iteqi~ino proro~anstvo, na moju
sre}u, nije se ba{ ispunilo.
Zna~ewe re~i klecati,
beknuti, umilno,
zaselak i proro~anstvo
potra`i u re~niku.
Kako se ose}ao Branko prvog dana u {koli?
103
Branko ]opi}
PJESMA \AKA PRVAKA
Zbogom, bako, mili rode,
u {kolu me jutros vode,
tamo }e me vazda tu}i,
`iv ti ne}u do}i ku}i.
Zbogom, jawe, sviloruno,
~oban ti je poginuo.
Zbogom, kravo, mlije~na spravo,
odnio je {alu |avo,
pozdravi mi drago tele,
poginu}u danas, vele,
posledwe ti {aqem zbogom,
osveti me tvrdim rogom.
Zbogom, kowu, ritaju}i,
nastrada}u ~itaju}i,
unaprijed mi du{a zebe,
vi{e jahat ne}u tebe,
daj pomozi stradalniku,
bje`a}emo ~ak u Liku.
Kako je ovaj |ak prvak zami{qao {kolu?
[ta misli{ da zna~e re~i du{a mi zebe?
Uporedi ovu pesmu sa pesmom „Au {to je {kola zgodna“ sa
strane 34. Ispri~aj {ta si zapazio.
Potra`i u re~niku {ta
zna~e re~i vazda i stradalnik.
Lika je kraj u kojem je
ro|ena Brankova majka.
104
Branko ]opi}
SUN^EV PJEVA^
U topli letwi dan sjedi cvr~ak na ulazu svoje tamne rupe,
svoje drage ku}ice, i pjeva svoju beskrajnu sun~anu pjesmu.
Pjeva cvr~ak o tome kako se u rano svitawe, puno jutarwe
rumeni, bude ptice i cvrkutawem do~ekuju sunce, pjeva o
podnevu kad zlatna p{enica {umi i vrapci se sva|aju u
zelenim kro{wama, o svje`em ve~eru kad cvjetovi {ire
krunice i o~ekuju rosu. Pri~a cvr~ak u pjesmi i to kako se
mrav znoji vuku}i slamku mnogo puta ve}u od sebe, i to kako
je ju~e jedna stra{no velika gove|a noga stala upravo ispred
wegove rupe, a on je pobjegao duboko pod zemqu i srce mu je
bilo mawe od makova zrna.
Pored cvr~kove rupe wegov susjed, zlovoqni srditi hr~ak,
nezadovoqan gun|a:
‡ Pjevaj samo, pjevaj, lakomislena glavo, presje{}e ti brzo
tvoja pjesma. Zar ne vidi{ kako se crni oblaci di`u iznad
planine.
‡ Hej, hej, cvrk-cvrk, oblaci }e se razi}i i opet }e biti
sunca ‡ pjevaju}i mu odgovara cvr~ak.
‡ Zbiqa, zbiqa, je li to istina? ‡ pripita{e ga sa grane
vrapci upla{eni od nepogode.
‡ Hm, kakva istina! ‡ qutito im odgovori hr~ak. ‡ Naletje}e
takva oluja koja }e bestraga odnijeti sve `ito s poqa i ja }u
onda ~itavu zimu gladovati. A i vi ne}ete boqe pro}i,
prokleti kradqivci. Pokupiste svu p{enicu, pa meni ba{
ni{ta ne}e ostati.
‡ Hej, hej, poslije oluje sunce uvijek veselije sija i nebo
postaje qep{e od modrih razli~aka u poqu ‡ pjeva cvr~ak.
‡ Gle, modrih razli~aka! Kakva mi je to qepota u tim
tvojim razli~cima, kad se oni ne jedu. Zar je lijepo ono {to
se ne mo`e pojesti? ‡ gun|a hr~ak.
‡ Hvala ti, mali moj prijatequ ‡ slete do cvr~kove rupe
jedna bri`na grlica ‡ hvala ti {to me hrabri{ lijepim
vremenom, jer djeca su mi jo{ mlada, pa se bojim da ne
nastradaju u oluji.
105
Dok su oni tako razgovarali, oblak ve} bije{e zaklonio
sunce. Sijevnu prva zelenkasta stra{na muwa.
‡ Eto, ka`em ti ja ‡ zakuka hr~ak ‡ udari}e takve bujice i
poplave, koje }e uni{titi sve {to se nalazi u poqu. A voda
}e prodrijeti u moju rupu, ovla`i}e `ito koje sam qetos
ukra... hm, ovaj ... skupio, i ono }e jo{ prije zime istrunuti...
Jao, jao, propa{}e onda cio svijet.
‡ Kakve bujice, kakve poplave ‡ nasmija se raspjevani
cvr~ak. ‡ I poslije najbujnije ki{e {eve }e se opet dizati u
plavo nebo, wihova pjesma ispuni}e cijeli svijet, a zlatni
masla~ak opet }e se radovati suncu, pijan od svoje qepote.
‡ Oh, oh, sun~ani pjeva~u, kako je veselo srce moje od tih
tvojih rije~i ‡ zadihano uskliknu jedan mrav `urno silaze}i
niz vitku vlat p{enice. ‡ Znate, moja su bra}a daleko na putu,
pa se sve bojim kakve nesre}e. Oh, oh, bude li tako kao {to ti
ka`e{, pokloni}u ti najzrelije i najve}e p{eni~no zrno.
Planina se zamra~i, muwe u~esta{e i prve te{ke kapqe
udari{e o zemqu. Jato ~voraka `urno preletje nisko nad
samim klasjem.
‡ Po~iwe smak svijeta ‡ zlurado progun|a hr~ak gledaju}i
upla{eno vrapce {}u}urene u kro{wi stare kru{ke, usred
poqa. ‡ Kad se ja ponovo vratim iz svoje rupe, vas vi{e ne}e
biti u `ivotu i onda su sva `ita svijeta moja.
To re~e i nestade ga pod zemqom.
‡ Oho-ho, oho-ho, ali }e nas osvije`iti ovaj pqusak ‡
zapjeva cvr~ak. ‡ Do vi|ewa, svi koji me poznajete i ~ujete,
moram malko da sklonim glavu.
I on se uvu~e u svoju rupu tek toliko da ga ki{na kap ne bi
udarila u glavu, pa je ushi}en gledao kako blistave muwe
paraju oblake. Uop{te, to je bila wegova slaba strana da je
u`ivao gledaju}i muwe.
‡ Sve }e se opet na dobro svr{iti kad to cvr~ak veli ‡
pomisli{e i vrapci, i mravi, i jedna {arena bubamara,
skrivena pod listom ma}uhice.
106
Plaha qetwa ki{a za~as pro|e poqem,
oblaci se razi|o{e, a sunce se razli poqima
kao zlatna rijeka. Ugledav{i ponovo sunce, koje
je ra|alo radost u wegovu srcu, cvr~ak prvi
izi|e iz skloni{ta i zapjeva svoju najqep{u
pjesmu u po~ast suncu. I svi osjeti{e da je to
zanosna pjesma dobrom suncu, koje se ujutru
di`e iznad drve}a na brijegu. Za{umi p{enica
talasaju}i se kao more, vrapci se radosno
razlijeti{e na sve strane, osmijehnu se modri
razli~ak, uvjeren da je wegov cvijet dio samog
neba, pa ~ak i vje~ito zlovoqni hr~ak osjeti
kako mu se po licu razlijeva bla`enstvo i
hitro pobje`e u rupu da to ne bi ko vidio.
Na vlatu p{enice, iznad samog
cvr~ka-pjeva~a, zadivqen je slu{ao jedan mrav
zaboraviv{i trenutno kud ono bija{e po{ao.
Potra`i u re~niku {ta zna~e re~i:
rumen, srdit, lakomislen, presesti,
razli~ak, vlat, ~vorak, zlurado,
parati, slaba strana, ma}uhica i plah.
Prona|i i podvuci jednom bojom ono {to
govori cvr~ak.
Drugom bojom podvuci re~i hr~ka.
Uporedi hr~kove re~i sa cvr~kovim.
[ta zakqu~uje{?
Opi{i kako izgleda slika:
Sunce se razli poqima kao zlatna rijeka.
Koji se likovi pojavquju u ovoj pri~i?
Koji su likovi glavni?
Smisli i napi{i koje osobine
ima cvr~ak.
Napi{i koje su osobine hr~ka.
107
Drugu uspavanku sam prona|i i prepi{i.
USPAVANKE I PRAZNI^NE PESME
Nuna, nuna, nuna~a,
slatka s medom poga~a,
mesila je teta~a,
pa svom ~edu davala,
da bi ga uspavala.
Uspavanke su narodne pesme koje se
pevaju deci pred spavawe da bi
lak{e zaspala. Evo jedne uspavanke.
Drugu prazni~nu pesmu sam prona|i i prepi{i.
Bo`i} {tapom bata:
nosi suva zlata,
od vrata do vrata.
Na ~ija }e vrata
dat blagoslov, zlata?
Na na{a }e vrata
prosut {aku zlata!
Prazni~ne pesme su narodne pesme
koje se pevaju u vreme nekih va`nih
praznika ‡ Bo`i}a, Uskrsa i drugih.
Evo jedne bo`i}ne pesme.
Prona|i u re~niku zna~ewe re~i
batati, suvo zlato i blagoslov.
108
Petar Stoki}
SENICA I DRVO
U mome dvori{tu `ivi drvo. Wegova
kapa je zelena i ogromna, a struk mu je
uzan i hrapav.
Na drvo slete senica. Ona je {arena i
vesela i ima malo rumeno oko. Naro~ito
se ponosi zlatnim percima koja se kao
dukat `ute na wenim krilcima.
„[ta ho}e{?“, upita drvo.
„Ho}u da se nastanim u tvom hladu“,
re~e senica pomirqivo.
„Ne mo`e!“, namrgodi se drvo.
Senica odlete.
Sutradan je padala ki{a. Zatim je
sinulo sunce. Posle su odnekud dopuzale
gusenice. One su halapqive. Drvo ne
mo`e da ih se oslobodi.
Jedu gusenice. Grickaju. Kvare kapu
drveta.
„Upomo}! Senice, upomo}!“, povika
drvo.
Senica je dobra. ^ula je drvo, pa je
doletela i odmah se dala na posao.
Kquc! Kquc! Sve je mawe gusenica.
[arena senica je o~istila zelenu kapu,
posle je o~istila kquni} i {arena
perca. Drvo je tada upita:
„[to se ne nastani{ kod mene?“
Senica se malo ne}kala se}aju}i se
kako je nekada bila odbijena. Ali je ipak
svila gnezdo na drvetu.
Od toga dana `ive slo`no u mome
dvori{tu drvo sa zelenom kapom i
senica sa zlatnim percima.
U re~niku je obja{weno
{ta zna~e re~i rumen
2
i
dukat. Potra`i ih.
Napi{i kako poma`e senica drvetu.
Kako poma`e drvo senici?
109
IZABERI SLIKU I NAPI[I PRI^U
110
Jevrejska narodna pesma
DIVNO ^UDO
Imam jedno me~e, me~e,
Svu mi zimu kesten pe~e.
Pravo ~udo,
Divno ~udo,
Kako me~e
Kesten pe~e.
Imam jedno prase, prase,
Crvene ga ~izme krase.
Pravo ~udo,
Divno ~udo,
Kako prase
^izme krase,
Kako me~e
Kesten pe~e.
Pravo, divno ~udo!
Imam jedno ma~e, ma~e,
[to mi krpi stare hla~e.
Pravo ~udo,
Divno ~udo,
Kako ma~e
Krpi hla~e,
Kako prase
^izme krase,
Kako me~e
Kesten pe~e.
Pravo, divno ~udo!
111
Imam pa{~e Xeni, Xeni,
^im prst dignem, ono {eni.
Pravo ~udo,
Divno ~udo,
Kako {eni
pa{~e Xeni,
Kako ma~e
Krpi hla~e,
Kako prase
^izme krase,
Kako me~e
Kesten pe~e.
Pravo, divno ~udo!
Imam jedno lu~e, lu~e,
Za kosu me stalno vu~e.
Pravo ~udo,
Divno ~udo,
Kako lu~e
Kosu vu~e,
Kako {eni
Pa{~e Xeni,
Kako ma~e
Krpi hla~e,
Kako prase
^izme krase,
Kako me~e
Kesten pe~e.
Pravo, divno ~udo!
Koje ti se od ~uda iz ove pesme najvi{e dopada?
Nastavi ovu pesmu tako {to }e{ da smisli{ jo{ jedno ~udo.
Imam jedno
Pravo ~udo,
Divno ~udo,
Kako
Pravo, divno ~udo!
Prona|i u re~niku
{ta zna~e re~i hla~e
i {eniti.
112
Hans Kristijan Andersen
PRINCEZA NA ZRNU GRA[KA
Prona|i u re~niku
zna~ewe re~i doku~iti,
poti{ten i perina.
Bio jednom jedan princ koji je hteo da se o`eni
princezom, ali pravom pravcatom princezom. Tako je
obi{ao ceo svet da bi je na{ao, ali mu se svud ispre~ilo
ne{to na putu. Princeza je bilo mnogo, ali da li su to bile
prave pravcate princeze, nije mogao nikako da doku~i, jer je
uvek bilo ne~eg {to mu je smetalo. Vratio se ku}i sav
poti{ten, jer je `eleo da se o`eni pravom princezom.
Jedne ve~eri bilo je strahovito nevreme: sevalo je i
grmelo, ki{a je pqu{tala, jednom re~ju bilo je u`asno. Tada
neko zakuca na kapiju dvorca, a stari kraq po|e da otvori.
A napoqu je stajala jedna princeza. Ali kako je
izgledala od ki{e i ru`nog vremena! Voda joj je curela s
kose i odela i slivala se u vrhove cipela, pa na pete opet
izlazila ‡ a ona je tvrdila da je prava pravcata princeza!
„To }emo ve} doznati“, pomisli stara kraqica, ali ne
re~e ni{ta, ve} ode u spava}u sobu i stavi zrno gra{ka na
dno posteqe; zatim uze dvadeset du{eka i stavi ih preko
zrna gra{ka, a odozgo jo{ dvadeset perina od gu{~jeg perja.
Tu je trebalo da preno}i princeza.
Ujutru je zapita{e kako je spavala.
„O, vrlo r|avo“, re~e princeza. „Gotovo cele no}i nisam
ni trenula. Ko zna {ta je bilo u toj posteqi? Le`ala sam
na ne~em tvrdom, tako da sam po celom telu modra i zelena.
To je stra{no.“
Tako su se uverili da je ona prava princeza, jer je kroz
dvadeset du{eka i dvadeset perina od paperja osetila zrno
gra{ka. Toliko ne`an nije mogao biti niko osim prave
pravcate princeze!
Kraqevi} je uze za `enu, jer je sad znao da uzima pravu
pravcatu princezu, a zrno odne{e u muzej, gde se i sada
mo`e videti, ako ga neko nije uzeo.
113
Objasni kako je kraqica proverila
da li je princeza prava.
Ovo je bajka. Po ~emu se bajke razlikuju od
drugih pri~a?
Smisli neki drugi na~in za proveru da li
je princeza prava.
Koji je tvoj omiqeni lik iz bajke?
Za{to?
Re{i ukr{tenicu tako {to }e{ da upi{e{
re~i: posteqa, perina, kruna, zrno, princ,
gra{ak, kraqica.
P R A V A
R
I
N
C
E
Z
A
Jovan Jovanovi}
Zmaj je ro|en u Novom
Sadu 1833. godine.
Bio je lekar. Napisao
je mnogo lepih pesama za
decu i izdavao je de~ji ~asopis
„Neven“. Zbog toga danas neke
ulice i {kole nose wegovo ime.
Svake godine u Novom Sadu se
odr`avaju Zmajeve de~je igre.
114
Jovan Jovanovi} Zmaj
ZMAJEVO DETIWSTVO
Wegova ku}a je bila u ulici Zlatna greda. Imala
je veliko ogwi{te sa gomilom drva. Pored ogwi{ta
`ivela je i ma~ka sa ma~i}ima, a tu je i kuja Bela
o{tenila svoje psi}e.
Mali Jova je mnogo ma`en i pa`en od roditeqa
koji su bili plemi}kog porekla. Morao je da iza|e na
ulicu obu~en kao gospodi~i}, u rukavicama i sa
slamnim {e{irom. Ali, on je vi{e voleo gacawe po
barama bosih nogu, tr~awe, rvawe, pesme i igre sa
decom iz ulice. Zato se ~esto vra}ao ku}i kaqav.
U~ili su ga da ~ita jo{ pre polaska u {kolu.
Bogati deda iz Sentoma{a donosio mu je poklone, a
tetka Mika mu je pri~ala zanimqive pri~e. U ku}i je
imao biblioteku izabranih kwiga. Wegov otac bio je
gradski senator i pretplatnik na nova izdawa kwiga.
U osmoj godini otac mu je kupio svesku u kojoj je
trebalo da mali Jova pi{e svoje zabele{ke i
pesmice. Na svesci mu je zapisao naslov: Stare pesme
mladog stihotvorca. Svi su `eleli da Jova postane
pesnik. To se i ostvarilo.
U re~niku }e{ na}i {ta
zna~i biti kaqav. Potra`i
i zna~ewe re~i stihotvorac.
Pro~itaj ovaj tekst.
Prona|i i podvuci re~enice iz kojih se vidi kako
se pesnik Zmaj u detiwstvu igrao s decom.
Napi{i nazive pesama ~ika Jove Zmaja koje si ~itao.
115
Jovan Jovanovi} Zmaj
GLEDAO SAM SVET KROZ RUMENO STAKLO
Jednoga dana po podne krasno je vreme
bilo. Otac mi je oti{ao svojim poslom. Mati
mi samo na ~asak ode da pohodi neku bolesnu
prijateqicu. Ja i Kata ostali smo doma. Ona
je sedila na kujinskome pragu kqukaju}i guske.
Ja sam ba{ na{ao par~ence rumenog
stakleta. Stajao sam iza weni le|i i kroz to
staklo prema svetlosti gledao. Kako je to
divno, kad je sve na svetu rumeno ‡ i nebo, i
oblaci, i golubovi na krovu i ona bela guska u
Katinoj ruci i ona bela marama na wenoj
glavi ‡ sve je to bilo rumeno.
A ja sam se tome vanredno radovao, jer do
onda jo{ nikada nisam svet kroz takove
nao~are gledao.
U re~niku potra`i {ta zna~e re~i
pohoditi i vanredno.
Jo{ jednom pa`qivo pro~itaj pri~u i
podvuci re~enice koje opisuju kakav je svet
kada se posmatra kroz rumeno staklo.
Kada bi mogao da bira{, koje bi boje po tvojoj
`eqi bio svet?
Nacrtaj malog Jovu kako gleda kroz rumeno staklo.
116
Jovan Jovanovi} Zmaj
[TA VOLIM
Volim zvezdu kad zablista.
Volim reku kad je ~ista.
Volim nebo kad se plavi.
Volim cvetak mirisavi.
Volim {umu. Volim goru.
Volim blagu rujnu zoru.
Volim ba{tu. Volim poqe.
Volim qude dobre voqe.
I slavuja kad izvija.
I pupoqak kad izbija.
Volim zumbul, |ur|ic, lale.
Volim one ptice male.
Volim oca, majku, strinu,
bra}u, sestre, svu rodbinu.
Volim svoju domovinu.
Pogledaj u re~niku
{ta zna~e re~i
rujan i izvijati.
Nastavi ovu pesmu tako {to }e{ napisati
{ta jo{ ti voli{.
Volim
Podvuci u pesmi re~i koje govore
o onome {to i ti voli{.
117
Jovan Jovanovi} Zmaj
PA^JA [KOLA
„Jeste l' ~uli, kumo
‡ Verujte, bez {ale ‡
Otvara se {kola
Za pa~i}e male.“
Svi pa~i}i do{li,
Na skamijam' stoje;
Stari patak metnô
Nao~are svoje.
U~io ih, u~io
Od srede do petka,
Al' se nisu odmakli
Daqe od po~etka.
Ni{ta vi{e ne nau~i
Pa~urlija ta,
Nego {to je i pre znala
Ga, ga, ga, ga, ga!
U re~niku na|i
zna~ewe re~i
skamija.
Na osnovu ove pesme napi{i pri~u koja }e
se tako|e zvati „Pa~ja {kola“.
118
Qubivoje R{umovi}
DESET QUTIH GUSARA
Deset qutih gusara
Do{lo u moj krevet
Jedan pao s kreveta
Ostalo ih
Devet qutih gusara
Jo{ ne znaju ko sam
Jednog sam uspavao
Ostalo ih
Osam qutih gusara
Ja ih o{tro gledam
Jedan pao u nesvest
Ostalo ih
Sedam qutih gusara
Pobeglo na brest
Jedan pao na glavu
Ostalo ih
[est qutih gusara
Zbrisalo u svet
Jedan se izgubio
Ostalo ih
Pet qutih gusara
Lete kô leptiri
Jedan pao u bunar
Ostalo ih
Gle ~etiri gusara
Bes u wima vri
Jedan pukô od muke
Ostalo ih
Tri quta gusara
A protiv wih ja
Jednoga sam zviznuo
Ostala su
Dva quta gusara
A pogled im ledan
Jedan se okliznuo
Jo{ ostao
Jedan quti gusar
Postao je medan
Prosto se istopio
Ostao
U svakom pogledu
Pro{la me je strava
Sad je sve u redu
Mo`e da se
Potra`i
zna~ewe re~i
brest i medan
u re~niku.
Upi{i re~i koje nedostaju u pesmi.
Opi{i jednog od ovih qutih gusara.
Koji je od ovih gusara najqu}i?
119
MOJ ADRESAR
Dolazi leto i raspust. Sigurno }e{
po`eleti da se ~uje{ i vidi{ sa svojim
dru{tvom. Zato je dobro da ima{ wihove
adrese i telefonske brojeve.
Ovde napravi mali adresar. Sredi ga po
azbu~nom redu po~etnog slova prezimena.
Broj telefonaPrezime i ime Adresa
SLOVO
SLOG
RE^
RE^ENICA
v e t a r
ve tar
vetar
Vetar je jak.
RE^ENICEANJAT[EVABO
ZAPOVEDNA
AN
TI
PU
RE^ENICE
ODRI^NAPOTVRDNA
120
SETI SE {ta smo nau~ili tokom ove godine...
RE^I SA SLI^NIM ZNA^EWEM RE^I SA SUPROTNIM ZNA^EWEM
RE^I SA UMAWENIM ZNA^EWEM RE^I SA UVE]ANIM ZNA^EWEM
PESMA ‡ PRI^A ‡ TEKST ZA GLUMU
GLAVNI LIKMESTO RADWEVREME RADWE
u pri~i postoje:
DVE TA^KE I ZAREZ UPOTREBQAVAMO KAD NABRAJAMO.
VELIKIM SLOVOM SE PI[E
NA PO^ETKURE^ENICE
LI^NOIME
PREZIME IMENASEQA
121
122
RE^NIK
A
a`daja ‡ velika neman, obi~no vodena, sa
vi{e glava i krilima, koja u bajkama
pro`dire qude i `ivotiwe
anketa ‡ istra`ivawe, ispitivawe,
prikupqawe raznih mi{qewa
B
batati ‡ lupati, udarati
bauk ‡ zami{qeno zlo bi}e koje uliva strah
beknuti ‡ izustiti re~, progovoriti
biblioteka ‡ zbirka kwiga i zgrada u kojoj se
kwige ~uvaju
blagoslov ‡ izra`avawe `eqe za ne~ijim
uspehom i sre}om; ovde zna~i:
blagostawe, sre}a
brest ‡ granato listopadno drvo
brus ‡ kamena alatka za bru{ewe, o{trewe i
gla~awe
V
vazda(n) ‡ uvek, stalno
vanredno ‡ izuzetno, posebno, mnogo
vi`qast ‡ visok, tanak i vitak; gibak
vlat ‡ {upqa stabqika trave
vre|ati (nekoga) ‡ nanositi nekome uvredu i
izazivati u wemu neprijatno ose}awe
G
gora ‡ {uma
D
dati glavu (izr.) ‡ ovde zna~i: dati `ivot,
`rtvovati se
dobo{ ‡ muzi~ki instrument po kojem se udara
palicama, mali bubaw
doku~iti ‡ razumeti, shvatiti
dukat ‡ zlatan novac koji se nekada
upotrebqavao i kao `enski nakit
@
`aketi} ‡ kratki kaput, obi~no de~ji, jakna
Z
zavrzlama ‡ zbrka, zabuna
zaselak ‡ izdvojeno naseqe u sastavu sela
zvrk ‡ ~igra, de~ja igra~ka koja se obr}e, vrti
zlurado ‡ pakosno, zlobno, zlonamerno
I
izvijati ‡ pevati neku melodiju prelivaju}i
glasom
ispovedati se ‡ ovde zna~i: otvoreno
govoriti ne{to o sebi, saop{tavati
svoje misli i ose}awa
K
kaqav ‡ isprqan, ubrqan blatom
karati ‡ grditi, prekorevati
kvo~ka ‡ koko{ka koja le`i na jajima ili je
izlegla pili}e
keziti se ‡ ceriti se, kreveqiti se, obi~no
pokazuju}i zube
kikotati se ‡ smejati se glasno i neobuzdano,
zvonko
kiselica ‡ kisela ~orba, boza, ali i vino
lo{eg kvaliteta
kisiti ‡ postajati pomalo kiseo, dobijati
nakiseo ukus
klecati ‡ popu{tati, savijati se u kolenu pri
hodu ili stajawu
klupko ‡ konac, pre|a ili vuna namotana u
loptasti smotuqak
kobac ‡ ptica grabqivica koja hvata koko{ke
i mi{eve
kozli} ‡ mladun~e koze, jare
kresta ‡ mesnata, crvena zup~asta izraslina
na glavi petla
123
krunica ‡ deo cveta koji ~ine cvetni listi}i,
latice
kup ‡ velika metalna ~a{a, pehar
L
lakomislen ‡ koji o va`nim, ozbiqnim
problemima olako odlu~uje, lakouman,
nepromi{qen, neozbiqan, nerazborit,
nerazuman
lepetati ‡ sna`no mahati, udarati krilima
li~ni ‡ koji pripada odre|enom licu,
sopstveni, vlastiti
loptati se ‡ igrati se s nekim, dobacivati se
loptom ili predmetom u obliku lopte
M
magacin ‡ skladi{te za sme{taj hrane i druge
robe
ma}uhica ‡ ukrasna biqka iz familije
qubi~ica, dan-i-no}
medan ‡ pun slasti, mio, drag
N
namerno ‡ sa odre|enom namerom, svesno
O
ogwica ‡ vrsta {umske i livadske biqke
osuti se ‡ posuti se, pokriti se, obasuti se
ne~im (ovde: cvetovima)
P
pajac ‡ sme{na lutka, lutak
parati oblake (o muwama) ‡ u prenosnom
zna~ewu: rezati, se}i oblake, praviti
linije po nebu
perina ‡ deo posteqine napuwen perjem na
kojem se le`i ili se wim pokriva
plah ‡ koji se pojavquje, de{ava iznenada,
neo~ekivano, nagao, `estok, bujan
pla{t ‡ vrsta ogrta~a bez rukava koji se ogr}e
preko ramena i le|a
poti{ten ‡ utu~en, snu`den, neraspolo`en
pohoditi ‡ posetiti, oti}i nekome u posetu,
obi}i nekoga
praporac (obi~no u mno`ini) ‡ {upqa
metalna loptica s kuglicom unutra koja
zvecka pri protresawu; ovde ozna~ava
kuglicu rose nalik na praporac
premi{qati ‡ bri`qivo, temeqno
razmi{qati, dobro razmatrati,
smi{qati
presesti ‡ imati nepriliku zbog svog
postupka, lo{e pro}i, prisesti
privatni ‡ ovde zna~i: li~ni, osobni, koji se
odnosi na odre|enu osobu
prija ‡ majka mlade ili mlado`ewe prema
roditeqima drugog bra~nog druga
prozboriti ‡ progovoriti, re}i, kazati
proro~anstvo ‡ predskazawe, ono {to je
unapred re~eno da }e se dogoditi
prostak ‡ prost, nevaspitan ~ovek koji ne ume
lepo da se pona{a
pu}purikati ‡ ispu{tati glas pu}-puru},
sli~an glasu prepelice
R
radoznao ‡ qubopitqiv, znati`eqan, koji
`eli da saznaje i istra`uje
razli~ak ‡ korovska biqka plavih cvetnih
glavica, ~esta na `itnim poqima
reagovati ‡ odgovoriti, odazvati se na utiske
primqene spoqa
rujan ‡ rumenkast, crvenkast
rumen
1
‡ rumenilo, crvenilo
rumen
2
‡ crvenkast, u tonovima crvene ili
ru`i~aste boje
124
S
santa ‡ velika gromada ili plo~a leda koja
plovi po vodi, a ve}i deo joj se nalazi
ispod morske povr{ine
skamija ‡ {kolska klupa iz starih vremena
slaba strana (izr.) ‡ ono u ~emu je neko vrlo
osetqiv, na {ta je slab, {to mu je
strast
slu~ajno ‡ neo~ekivano, nepredvi|eno, bez
namere
smet ‡ velika hrpa snega nanesena vetrom
snaja ‡ sinovqeva, bratova ili unukova `ena
srdit ‡ koji se quti, srdi, qutit, gnevan
stihotvorac ‡ pesnik, onaj koji stvara
stihove
stradalnik ‡ onaj koji strada i pati
struk ‡ deo biqke iznad zemqe koji nosi na
sebi list, cvet i plod; stabqika niske
biqke
stu{titi se ‡ natu{titi se, pokriti se crnim
oblacima
suvo zlato ‡ zlato bez primesa, ~isto zlato
sukati ‡ doterivati, uvijati brkove
T
taraba ‡ ograda od letava ili dasaka, plot
tas ‡ metalni predmet u obliku tawira, deo
vage na kojem stoji roba koja se meri
ili tegovi
tepati ‡ 1. govoriti sli~no detetu koje tek
po~iwe da izgovara prve re~i 2. ne`no
se obra}ati nekome
ti{tati ‡ izazivati bol, muku, te{ko}u,
mu~iti
tkati ‡ izra|ivati tkaninu na razboju
ukr{tawem i sabijawem konaca, niti
tovar ‡ teret koji se nosi
tu`ibaba ‡ onaj koji voli da tu`aka, optu`uje,
prijavquje nekoga
]
}u}oriti ‡ 1. cvrkutati 2. ~avrqati, }askati
3. {aputati
U
udenuti ‡ uvu}i, proturiti kroz ne{to uzano
umilno ‡ umiqato, blago
F
frktati ‡ sna`no duvati kroz nos uz glasan
{um
H
hvalisav ‡ koji se mnogo hvali{e,
neopravdano di~i sobom
hla~e ‡ pantalone
C
cvr~ati ‡ a. pu{tati glas „cvr“ (o cvr~ku)
b. javqati se glasom sli~nim cvr~awu
cvr~ka
cerekati se ‡ smejati se glasno i nepristojno
^
~avrqati ‡ govoriti, pri~ati, }askati,
brbqati, }eretati; uporedi: }u}oriti (2)
~vorak ‡ vrsta ptice peva~ice koja imitira
glasove i uni{tava insekte po wivama
i vinogradima
~udo ‡ ~udna, neobi~na pojava koja izaziva
op{te ~u|ewe
[
{eniti ‡ stajati na stra`wim nogama (obi~no
o psu)
{ija ‡ vrat
{mrk ‡ gumeno crevo kojim se pod pritiskom
izbacuje voda u mlazevima
125
SADR@AJ
UPUTSTVO
SVAKO IMA GOVOR SVOJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
SVAKO IMA GOVOR SVOJ, Milica Bingulac . . . . . . . . . . . . . . . . . .3
MI[IN PAS, Simeon Marinkovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4
GOVORIMO POKRETIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5
TRI SUSRETA, Slobodan Lazi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6
KOLIKO JE SATI? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
SA MNOM IMA NEKA GRE[KA, Vlada Stojiqkovi} . . . . . . . . . . . . .8
KAKO SE KO ZOVE, Semjon Kogan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9
JA SAM ^UDO VIDEO, {aqiva narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . .10
JO[ NEKA ^UDA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11
PRIJATEQI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .12
MNOGO ZVUKOVA, Vlada Stojiqkovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13
ZAVRZLAMA, Miroslav Anti} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14
RAZGOVOR NA SANKAWU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15
SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16
ZIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .17
PADA SNEG, Petar Stoki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .18
PAS I KU]A, narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .19
PRVI SNEG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .20
VO]NA SALATA (recept za dve osobe) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .21
SANKE, Gvido Tartaqa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .22
OD SLOVA DO RE^ENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .23
PETAO I BOJE, narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .24
ZIMSKE TV VESTI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25
BAJKA O LABUDU, Desanka Maksimovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26‡27
SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .28
126
DRUGARSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
PESMA DRUGARSTVA, Dragomir Brajkovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . .29
[APUTAWE, Dragan Luki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .30
TELEFONSKI RAZGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .31
BRODI], Vladimir Sutejev . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .32‡33
AU [TO JE [KOLA ZGODNA, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . . .34
IZABERI DRU[TVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .35
EN DEN DORE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .36
RE^ENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .37
GOLUB I P^ELA, narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38
MALA ANKETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .39
LAV I MI[, po Ezopu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .40
DVA DRUGA, Lav Tolstoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .41
SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .42
PROLE]E . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .43
QUBI^ICA, Stanko Rakita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .44
MOJ RO\ENDAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .45
PROLE]E, Voja Cari} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .46
VELIKO SLOVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47
KI[A, Dragomir \or|evi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .48
[AQIVA STRANA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .49
PRVI LEPTIR, Mom~ilo Te{i} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50
POTVRDNE I ODRI^NE RE^ENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .51
KOZA I SEDAM JARI]A, narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . .52‡54
PI[EMO SASTAV: MOJE OMIQENO DRVO . . . . . . . . . . . . . . . . . .55
SLIKOVNICA, Mom~ilo Te{i} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .56
KAD PROLE]E DO\E, Bo`idar Timotijevi} . . . . . . . . . . . . . . . . . .57
SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .58
LEPO PONA[AWE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .59
LEPO‡RU@NO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60
SLIKA IZ PARKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .61
GOZBA, Miroslav Anti} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .62
127
PISMO KOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .63
NAMERNO I SLU^AJNO, Du{an Radovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .64
RE^I SA SLI^NIM ZNA^EWEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65
RADOZNALI SUSED, narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .66
DVE KOZE, Dositej Obradovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67
TU@IBABA, Du{an Radovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .68‡69
SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70
MOJA KU]ICA ‡ MOJA SLOBODICA . . . . . . . . . . . . .71
SRCE, Dragan Luki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .72
PI[EMO SASTAV: ^LAN MOJE PORODICE . . . . . . . . . . . . . . . . . .73
BAKA, Desanka Maksimovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .74
RE^I SA SUPROTNIM ZNA^EWEM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .75
NIGDE REDA NIGDE MIRA, Dragomir \or|evi} . . . . . . . . . . . . . . .76
IZ DE^JE ENCIKLOPEDIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .77
ZA[TO A@DAJA PLA^E, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . . . . . . .78
MALO SLOVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79
PILE, Kornej ^ukovski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .80‡81
MATI, Jovan Jovanovi} Zmaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .82
SLAVUJAK, narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83
RE^NIK O KU]I . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84
PI[EMO SASTAV: MOJA KU]A . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .85
SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .86
[TA KO RADI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .87
^UDO, Budimir Ne{i} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .88
DVE RUKE, Du{an Radovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .89
APOTEKA, Bogdan Popovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90‡91
LISICA I MI[, narodna pri~a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .92‡93
[TA KO RADI U DOSADI, Bo`idar Timotijevi} . . . . . . . . . . . . . .94
MALA ANKETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .95
HLEB, Vladimir Andri} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .96
CRTANKA, Stevan Rai~kovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97
SETI SE [TA SMO NAU^ILI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .98
128
LETO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .99
STOJI, STOJI JER SE BOJI, Jovanka Hrva}anin . . . . . . . . . . . . . .99
HVALISAVI ZE^EVI, Desanka Maksimovi} . . . . . . . . . . . . . . . . . .100
MOJA BIBLIOTEKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .101
PRVI DAN U [KOLI, Branko ]opi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .102
PJESMA \AKA PRVAKA, Branko ]opi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103
SUN^EV PJEVA^, Branko ]opi} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .104‡106
USPAVANKE I PRAZNI^NE PESME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .107
SENICA I DRVO, Petar Stoki} . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .108
IZABERI SLIKU I NAPI[I PRI^U . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .109
DIVNO ^UDO, jevrejska narodna pesma . . . . . . . . . . . . . . . . . .110‡111
PRINCEZA NA ZRNU GRA[KA, Hans Kristijan Andersen . .112‡113
ZMAJEVO DETIWSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114
GLEDAO SAM SVET KROZ RUMENO STAKLO, Jovan Jovanovi} Zmaj .115
[TA VOLIM, Jovan Jovanovi} Zmaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .116
PA^JA [KOLA, Jovan Jovanovi} Zmaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .117
DESET QUTIH GUSARA, Qubivoje R{umovi} . . . . . . . . . . . . . . . . .118
MOJ ADRESAR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .119
SETI SE [TA SMO NAU^ILI TOKOM OVE GODINE . . . . . . . . .120‡121
RE^NIK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .122‡124
SADR@AJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .125‡128
TEMATSKI SADR@AJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129‡131
129
TEMATSKI SADR@AJ
U^IMO I VE@BAMO KWI@EVNOST
pesma, stih 18, 100
pri~a, proza 19
stih, strofa 22, 74
glavni i sporedni likovi, vreme i mesto radwe 24, 27, 38, 93
razbrajalice 36, 48
tok pri~e, redosled doga|aja 38, 88
basna 40
rima 46, 78, 90
brzalice 62
tekst po kojem se glumi 69, 70
bajka 26‡27, 113, 133
uspavanke 107
prazni~ne pesme 107
U^IMO I VE@BAMO GRAMATIKU
postavqawe pitawa 9
slovo, slog, re~, re~enica 23
obave{tajne, upitne, zapovedne re~enice 37, 66, 89
veliko slovo i malo slovo 47, 79
zarez i dve ta~ke 48
potvrdne i odri~ne re~enice 51, 93
re~i sa sli~nim zna~ewem 65, 70, 75, 78
re~i sa suprotnim zna~ewem 75, 90
re~i sa umawenim zna~ewem 56, 83, 92
re~i sa uve}anim zna~ewem 56, 83, 89
objasni zna~ewe re~i 66
PI[EMO
koliko je sati? 7
jo{ neka ~uda 11
prijateqi 12
razgovor na sankawu 15
re~nik o zimi 25
prepi{i re~enice 37, 44
poruke 44, 76
ro|endanska pozivnica 45
vic 49
vukova lukavstva 54
moje omiqeno drvo 55
slika iz parka 61
pismo kozi 63
130
razgovor dve koze 67
tu`ibaba 69
~lan moje porodice 73
a`daj~e 78
re~nik o ku}i 84
moja ku}a 85
apoteka 91
nastavqamo pri~u 92
kako nastaje hleb 96
moja biblioteka 101
uspavanke i prazni~ne pesme 107
pri~a po slici 109
nastavqamo pesmu 111
{ta volim 116
pa~ja {kola 117
moj adresar 119
GLUMIMO
govorimo pokretima 5
vicevi 49
tu`ibaba 68‡69
dve ruke 89
apoteka 91
GOVORNA VE@BA
izgovori na vi{e na~ina 8
izgovaraj glasno 13
pas i ku}a 19
bajka o labudu 26‡27
brodi} 33
slikovnica 56
dve koze 67
nigde reda, nigde mira 76
hleb 96
pjesma |aka prvaka 103
CRTAMO I BOJIMO
oboj petla 24
sve}ice na torti 45
iglo 77
crtanka 97
ilustruj pri~u 115
131
RE[AVAMO
{ta se krije iza sira 14
zagonetke 19, 36
rebuse 18, 34, 46, 62, 65, 94
premetaqke 22, 23
slova koja nedostaju 30
ukr{tenice 50, 72, 113
osmosmerke 67, 100
re|amo re~enice 88
ISTRA@UJEMO
mala anketa ‡ omiqeni crtani film 39
mala anketa ‡ o dosadi 95
de~ja enciklopedija 77
SMISLI, ISPRI^AJ, NAPI[I
govor pokreta 5
druga~iji naslov 14
zimske TV vesti 25
telefonski razgovor 31
imena za kozu, vuka i jari}e 54
kad prole}e do|e 57
radoznali sused 66
dve koze 67
cvr~ak i hr~ak 106
pa~ja {kola 117
SETI SE [TA SMO NAU^ILI
slovo, re~, re~enica, ta~ka, upitnik, uzvi~nik 16
slovo, slog, re~, re~enica 28
pesma i stih, pri~a i proza 28
glavni lik u pri~i, mesto radwe, vreme radwe 28
re~enice: obave{tajne, upitne, zapovedne 42
veliko slovo 58, 70, 86
malo slovo 86
re~i sa suprotnim zna~ewem 86
re~i sa umawenim zna~ewem 86
re~i sa uve}anim zna~ewem 86
zarez i dve ta~ke 58, 70
potvrdna i odri~na re~enica 58, 70
re~i sa sli~nim zna~ewem 70
seti se {ta smo ~itali 98
seti se {ta smo nau~ili tokom ove godine 120‡121
^ITANKAza prvi razred osnovne {koledrugo izdawe
autori
ilustrovao
re~nik izradila
recenzenti
lektor
grafi~ko oblikovawe
tipografsko oblikovawe
priprema za {tampu
izdava~
urednik
za izdava~a
{tampa
tira`
copyright
Dr Simeon Marinkovi}
Slavica Markovi}
Tihomir ^elanovi}
Violeta Babi}
Prof. dr @ivojin Stanoj~i}, Filolo{ki fakultet u Beogradu
Jelena Gojak, u~iteqica, O[ „Veqko Dugo{evi}“ u Beogradu
Sla|ana Ili}, profesor
Violeta Babi}
Du{an Pavli}
Neda Doki}
Slobodan Miladinov
Neboj{a Miti}
Kreativni centar
Gradi{tanska 8
Beograd
Tel./faks: 011/ 38 20 464, 38 20 483, 24 40 659
Violeta Babi}
Mr Qiqana Marinkovi}
Publikum
20.000
Ÿ Kreativni centar, 2005
CIP ‡ Katalogizacija u publikaciji
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
37.016:821.163.41+821(075.2)
^ITANKA : za prvi razred osnovne {kole
/ [autori Simeon Marinkovi}, Slavica
Markovi} ; ilustrovao Tihomir ^elanovi} ;
re~nik izradila Violeta Babi}]. - 2. izd. -
Beograd : Kreativni centar, 2005 (Beograd
: Publikum). - 131 str. : ilustr. ; 22 h
24 cm
Tira` 20.000. - Re~nik: str. 122-124.
ISBN 86-7781-352-7
1. Marinkovi}, Simeon
COBISS.SR-ID 121907724
Ministar prosvete i sporta Republike Srbije odobrio je izdavawe i upotrebu ovog uxbenika u prvom razredu osnovne {kole
za {kolsku 2005/06. godinu re{ewem broj 6-00-28/2005-06/03 od 21. januara 2005. godine.