BROJ 289 / FEBRUAR 2019.BROJ 284 / SEPTEMBAR 2018.
Februar 2019.
Broj 289
MAT MAKROEKONOMSKE ANALIZE I TRENDOVI MACROECONOMIC ANALYSES AND TRENDS
Aktuelnosti:
Dodatno usporavanje privredne dinamike u evrozoni
Koordinator istraživačkog programa
STOJAN STAMENKOVIĆ
Urednik
IVAN NIKOLIĆ
Autori
GORDANA VUKOTIĆ–COTIČ • VESNA SIMONOVIĆ
• MILADIN KOVAČEVIĆ • IVAN NIKOLIĆ
• KATARINA STANČIĆ • STOJAN STAMENKOVIĆ • ISIDORA JOVANDIĆ
• PETAR KOROVIĆ • DUŠKO BUMBIĆ
SADRŽAJ:
PRIVREDA U FOKUSU
Ocena privredne aktivnosti.......................................................................................................................
Prognoze...................................................................................................................................................
KONJUNKTURNI BAROMETAR................................................................................................................
AKTUELNOSTI U EKONOMSKOJ POLITICI................................................................................................
ANALIZA
Katarina Stančić i Miladin Kovačević
KOJA JE CENA STARENJA STANOVNIŠTVA?..............................................................................................
OCENA PRIVREDNE AKTIVNOSTI Autor: Stojan Stamenković
Dodavanjem statističkih podataka za decembar
kompletirani su godišnji podaci za 2018. godinu
za niz agregata koji definišu dinamiku privredne
aktivnosti i privredni rast. Zajednička
karakteristika raspoloživih godišnjih rezultata je
da su oni niži i od naših ranijih procena, ali i od
procena koje je RZS dao na samom kraju prošle
godine1. To se odnosi na industrijsku
proizvodnju, promet u trgovini na malo,
spoljnotrgovinsku razmenu (i izvoz i uvoz); s
obzirom na fleš procenu BDP-a za četvrti kvartal
2018, i konačna ocena rasta BDP-a u 2018. mogla
bi biti neznatno korigovana naniže.
Pre svega, kada je reč o industrijskoj proizvodnji,
njen rast u 2018. je RZS u pomenutom
saopštenju procenio na 2%. Ostvareno je 1,3%,
uz izrazito opadajuću tendenciju u četvrtom
kvartalu koja je u samom decembru uslovila
međugodišnji pad od 6,3%. Izrazito je opadajuća
u četvrtom kvartalu bila i proizvodnja
prerađivačke industrije (desezonirani indeksi su
sukcesivno opadali), u decembru je zabeležen
međugodišnj pad od 5,8% (vrednost ocenjenog
trenda u decembru 2018. pala je na 1% ispod
proseka prethodne godine); tako je godišnji
porast, koji smo mesec dana ranije procenjivali
na nešto manje od 3%, u konačnom rezultatu
sveden na 1,9%. U spojnotrgovinskoj razmeni
vrednost izvoza (u evrima) povećana je u celoj
2018. godini za 8,1% (procena RZS je bila 9%), a
vrednost uvoza za 13% (procena je bila 13,5%).
Usporen je tekući rast i izvoza i uvoza, mereno
desezoniranim indeksima ili (ocenjenim)
vrednostima trenda, pa je i međugodišnji porast
uvoza u decembru smanjen na 9,2% a izvoza na
2,4%. Prekinut je rastući trend prometa u
trgovini na malo i preveden u stagnaciju.
Godišnja vrednost tog prometa je u celoj 2018.
povećana za 6,9% (realno za 4,2%) – što je niže
od procene iz saopštenja RZS koja je bila 9,1%
(realno 4,5%); međugodišnji porast vrednosti
1 Ekonomska kretanja, 2018 – procena, Saopštenje br. 349, RZS 28.12.2018.
prometa u decembru izneo je 5,7% (realno
3,3%).
U vezi sa ovim, treba reći da se provizornim
računom dolazi do moguće korekcije porasta
BDP-a u 2018. godini na 4,2% do 4,3% – bilo da
se pođe od smanjenog porasta industrijske
proizvodnje i njenog učešća u obračunu bruto
dodate vrednosti, bilo od fleš procene o
međugodišnjem realnom porastu BDP-a u
četvrtom kvartalu 2018. za 3,5%.
Postavlja se pitanje šta je izazvalo ove negativne
promene i kako će se to odraziti na privrednu
aktivnost u 2019. godini.
1. Ukupna industrijska proizvodnja je u
decembru 2018. godine bila za 6,3% manja nego
u istom mesecu prethodne godine, tako da je i
kumulativni međugodinji porast za dvanaest
meseci, tj. porast u celoj godini, spušten na 1,3%
(sa 2,4% koliko je iznosio za deset meseci i 2,1%
za jedanaest meseci).
U decembru je međugodišnje smanjena
proizvodnja svih namenskih kategorija i to: trajnih
proizvoda za široku potrošnju za 11,3%,
intermedijarnih i kapitalnih proizvoda za 8,9%,
netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 5,4% i
energije za 3,8%. U celoj 2018. godini smanjena je
proizvodnja netrajnih proizvoda za široku
potrošnju za 1,5%; proizvodnja ostalih namenskih
kategorija je skromno povećana, najmanje
energije (1,2%), zatim trajnih proizvoda za široku
85
90
95
100
105
110
jan
.16
feb
.16
mar
.16
apr.
16
maj
.16
jun
.16
jul.
16
avg.
16
sep
.16
okt
.16
no
v.1
6
de
c.1
6
jan
.17
feb
.17
mar
.17
apr.
17
maj
.17
jun
.17
jul.
17
avg.
17
sep
.17
okt
.17
no
v.1
7
de
c.1
7
jan
.18
feb
.18
mar
.18
apr.
18
maj
.18
jun
.18
jul.
18
avg.
18
sep
.18
okt
.18
no
v.1
8
de
c.1
8
INDUSTRIJA PO NAMENI EU 2016-2018.
Trend-ciklus, Ø2017=100
Energija
Intermedijalni proizvodi,sem enegije
Kapitalni proizvodi
Trajni proizvodi za široku potrošnju
Netrajni proizvodi za široku potrošnju
potrošnju (1,8%), kapitalnih proizvoda (2.0%) i,
najviše, intermedijarnih proizvoda (3,6%). Svih
pet trendova proizvodnje po namenskim
kategorijama krajem 2018. godine su opadali i bili
na nivoima ispod proseka prethodne godine.
Ukupna industrijska proizvodnja je imala lagano
opadajući trend od počeka drugog kvartala 2018,
i on je bio uslovljen opadajućim trendom
proizvodnje elektroprivrede i, manjim delom,
rudarstva. U poslednjem kvartalu trend rudarstva
je prešao u stagnaciju na nivou za 5% nižem od
proseka prethodne godine, ali je tada trend (i
desezonirani indeksi) prerađivačke industrije
prešao u opadajući smer. Godišnji rezultati su pad
proizvodnje rudarstva za 4,8% i porast
proizvodnje elektroprivrede za 1,2% (uz
međugodišnji pad u decembru u obe kategorije za
7% do 8%).
Međugodišnji porast proizvodnje prerađivačke
industrije u novembru 2018. je izostao – obim te
proizvodnje ostao je isti kao u novembru
prethodne godine – a u decembru je usledio
međugodišnji pad za 5,8%, tako da je godišnji
porast u celoj 2018. sveden na 1,9%. Tekuća
tendencija je opadanje tokom četvrog kvartala,
bilo da se meri putem desezoniranih podataka ili
trend-ciklusa.
U celoj 2018. godini pad je zabeležen u šest
oblasti prerađivačke industrije (prehrambena,
duvanska i tekstilna industrija, proizvodnja
računara, proizvodnja električne opreme i
proizvodnja motornih vozila i prikolica). U samom
2 MAT 287.
decembru međugodišnji porast je zabeležen u
samo osam, a pad u čak 16 oblasti! Međutim,
polovina od njih obuhvata samo 13%
prerađivačke industrije i njihov pad nije bio
presudan. Od preostalih osam – prehrambene
industrije, hemijske industrije, proizvodnje
proizvoda od gume i plastike, nemetalnih
minerala, proizvodnje osnovnih metala,
proizvodnje metalnih proizvoda osim mašina,
proizvodnje električne opreme i proizvodnje
motornih vozila i prikolica – koji zahvataju 57%
ukupne prerađivačke industrije, zbog obima i
uzroka pada posebnu pažnju iziskuju
prehrambena industrija i proizvodnja motornih
vozila i prikolica. Ako se njima pridruže hemijska
industrija i proizvodnja osnovnih metala,
međugodišnji pad proizvodnje ove četiri oblasti
opredeljuje pad ukupne prerađivačke industrije
od 5,8%. Na drugoj strani, među oblastima sa
značajnijim udelom, međugodišnji porast u
decembru je zabeležen u farmaceutskoj industriji
za 23,8% (godišnji porast za samo 0,1%), naftnoj
industriji za 7,8% (u celoj godini 7,2%) i u
proizvodni pića za 3,2% (u celioj godini 2,5%).
Od svih oblasti, u decembru se najviše obrušila
proizvodnja motornih vozila i prikolica. Pri
međugodišnjem upoređenju ona je
prepolovljena; i desezonirani indeks je za 50%
manji nego u prethodnom mesecu, trend sada
opada po 7% mesečno.
Međugodišnj pad proizvodnje ove oblasti u
decembru je izneo 50%, u celoj godini 4,1%. Treba
naglasiti da ovo nije neočekivani ishod. U
pretprošlom broju2 MAT-a naveli smo: „Priča o
70
75
80
85
90
95
100
105
110
jan
.14
feb
.14
ma
r.1
4a
pr.
14
ma
j.1
4ju
n.1
4ju
l.1
4a
vg
.14
se
p.1
4o
kt.
14
no
v.1
4d
ec
.14
jan
.15
feb
.15
ma
r.1
5a
pr.
15
ma
j.1
5ju
n.1
5ju
l.1
5a
vg
.15
se
p.1
5o
kt.
15
no
v.1
5d
ec
.15
jan
.16
feb
.16
ma
r.1
6a
pr.
16
ma
j.1
6ju
n.1
6ju
l.1
6a
vg
.16
se
p.1
6o
kt.
16
no
v.1
6d
ec
.16
jan
.17
feb
.17
ma
r.1
7a
pr.
17
ma
j.1
7ju
n.1
7ju
l.1
7a
vg
.17
se
p.1
7o
kt.
17
no
v.1
7d
ec
.17
jan
.18
feb
.18
ma
r.1
8a
pr.
18
ma
j.1
8ju
n.1
8ju
l.1
8a
vg
.18
se
p.1
8o
kt.
18
no
v.1
8d
ec
.18
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 2014-2018.INDEKSI, Ø 2017 = 100
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, originalna serija
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, desezonirana serija
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, trend-ciklus
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
jan
.06
jul.06
jan
.07
jul.07
jan
.08
jul.08
jan
.09
jul.09
jan
.10
jul.10
jan
.11
jul.11
jan
.12
jul.12
jan
.13
jul.13
jan
.14
jul.14
jan
.15
jul.15
jan
.16
jul.16
jan
.17
jul.17
jan
.18
jul.18
PROIZVODNJA MOTORNIH VOZILA I PRIKOLICAindeksi, prosek 2017=100 (ponder u prerađivačkoj ind: 3,07)
originalna serija
desezonirana serija
trend-ciklus
proizvodnji motornih vozila i prikolica se ponavlja,
problem se produbljuje... Budući da je (kako je
najavljeno) proizvodnja automobila ponovo
zaustavljena u poslednjoj nedelji novembra i da
se neće pokretati do kraja godine, jasno je da će
doći do pada i u decembru i da će u celoj godini
međugodišnji pad biti dublji od ovoga za deset
meseci“. Da bi cela stvar bila jasnija, navešćemo
da je odraz ovog zaustavljanja proizvodnje u
Fijatu međugodišnji pad proizvodnje u grani
motorna vozila u decembru praktično izneo 100%
(indeks 0,4!), tako da je i godišnji pad za celu
2018. godinu produbljen na 24%, sa izgledima da
pad nastavi da se produbljuje i u 2019. Vredi li
ovde ponavljati priče o novom modelu i
saobraćajnoj infrastrukturi koje smo više puta
ponavljali?
Hemijska industrija je u decembru zabeležila
međugodišnji pad proizvodnje od 15,1%. U
najvećem broju meseci u 2018. godini ova oblast
je beležila međugodišnje padove; izuzetak su
meseci prvog kvartala i oktobar, ali je dvocifrena
stopa tog međugodišnjeg pada zabeležena još
samo u junu. U celoj godini ipak je ostvaren
skroman porast proizvodnje od 1,1%, uz opadanje
kao tekuću tendenciju krajem godine.
Najveći udeo u prerađivačkoj industriji ima
prehrambena industrija3. Njena je dinamika
suočena sa dva ograničavajuća faktora, o kojima
smo govorili u prošlom broju MAT-a.
Proizvodnja ove oblasti je na jasnom opadajućem
trendu od juna 2018. godine; mesečni pad je
0,9%. Uporedo su neprekidno opadali i
desezonirani indeksi, ali po 1% prosečno mesečno
3 Udeo (ponder za obračun indeksa u 2018) prehrambene u ukupnoj industriji iznosi 16%, a u prerađivačkoj industriji 21,15%. 4 Za opadajuću tendenciju zaključno sa oktobrom u MAT-u br. 287. naveli smo: „Uzrok se može tražiti u padu izvoznih cena. Prema Saopštenju RZS, u trećem kvartalu ove godine dinarska vrednost ukupnog izvoza bila je veća nego u istom periodu prošle godine za 7,5%, a jedinična vrednost tog izvoza 0,5% (fizički obim povećan je za 7%). Međutim u izvozu prehrambene industrije fizički obim izvoza povećan je za 2%, a vrednost toga izvoza bila je manja za 4,9%; jedinična
do zakljuno oktobra, a u poslednja dva meseca je
usledio utrostručeni pad za ukupno 6,3%.
Pri međugodišnjem upoređivanju, nakon što je
tokom prethodna tri meseca održavala stabilan
međugodišnji pad od po 2%, u novembru se
dinamika proizvodnje prehrambene industrije
obrušila – zabeležen je međugodišnji pad za
10%, u decembru je taj pad produbljen na
12,4%4. U celoj 2018. godini je, tako, proizvodnja
prehrambene industrije bila za 2,3% manja nego
u 2017.
Odnosi cena u spoljnotrgovinskoj razmeni sada su
objavljeni i za period januar-novembar i ti podaci
samo potvrđuju zaključke o njihovom uticaju na
dinamiku proizvodnje. Vrednost izvoza5 povećana
je i u slučaju ukupnog izvoza i u slučaju izvoza
prerađivačke industrije za 6,6%, a njegov fizički
obim za 7,3%, tako da je jedinična vrednost iznela
99,4. Drugim rečima, smanjena je za 0,6%, pad
vrednosti je gotovo zanemarljiv. Međutim, kod
prehrambene industrije fizički obim izvoza je
povećan za 4%, a njegova vrednost smanjena za
3,6% – jedinična vrednost je smanjena za 6,3%.
Jedinična vrednost uvoza je istovremeno
smanjena za 7,1% i to tako što je fizički obim
vrednost izvoza prehrambene industrije smanjena je za 6,7%! Ako se računa u evrima rezultati su slični, pa je tako vrednost izvoza prehrambene industrije smanjena za 3,5%, jer je jedinična vrednost bila manja4 za 5,4%. treba istaći i to da je jedinična vrednost uvezenih proizvoda prehrambene industrije smanjena još više – za 7,1% – pa je to praćeno osetnim povećanjem fizičkog obima uvoza (11%) i povećanjem vrednosti uvoza proizvoda prehrambene industrije za 3,1%“.
5 U dinarima , po tekućem kursu
70
75
80
85
90
95
100
105
110
115
120
125
jan
.14
feb
.14
mar.
14
ap
r.14
maj.14
jun
.14
jul.14
avg
.14
sep
.14
okt.
14
no
v.1
4d
ec.1
4ja
n.1
5fe
b.1
5m
ar.
15
ap
r.15
maj.15
jun
.15
jul.15
avg
.15
sep
.15
okt.
15
no
v.1
5d
ec.1
5ja
n.1
6fe
b.1
6m
ar.
16
ap
r.16
maj.16
jun
.16
jul.16
avg
.16
sep
.16
okt.
16
no
v.1
6d
ec.1
6ja
n.1
7fe
b.1
7m
ar.
17
ap
r.17
maj.17
jun
.17
jul.17
avg
.17
sep
.17
okt.
17
no
v.1
7d
ec.1
7ja
n.1
8fe
b.1
8m
ar.
18
ap
r.18
maj.18
jun
.18
jul.18
avg
.18
sep
.18
okt.
18
no
v.1
8d
ec.1
8
originalna serija
desezonirana serija
trend-ciklus
PROIZVODNJA PREHRAMBENIH PROIZVODA 2014-2018.indeksi, prosek 2017=100 (ponder u prerađivačkoj ind: 21,15%)
povećan za čak 18,3%, a vrednost toga uvoza za
9,8%. Drugim rečima, zbog smanjenja cena
proizvoda prehrambene industije dolazi do
supstitucije domaćih proizvoda uvoznim.
Na to se sada nadovezuje problem uvoznih taksa
na Kosovu, koje su uticale da se vrednost otpreme
robe na Kosovo svede, sa prosečno 39 miliona
evra mesečno u periodu januar-oktobar, na oko 9
miliona evra u decembru; kod prehrambene
industrije ta se otprema sa preko 7 miliona evra
mesečno u periodu januar-oktobar svedena je u
decembru na zanemarljiv iznos od 240 hiljada
evra.
Prema tome, buduća dinamika proizvodnje
prehrambene industrije zavisiće, s jedne strane,
od toga hoće li se i kada ukinuti uvozne takse na
Kosovu a, sa druge strane, od odnosa cena
proizvoda prehrambene industrije kod nas i kod
naših spoljnotrgovinskih partnera. Ovaj drugi
faktor se može ukloniti samo određenim
strukturnim promenama. Prema tome, dinamika
proizvodnje prehrambene industrije (a time i
prerađivačke industrije u celini) ostaje problem i u
ovoj godini.
Na kraju, kada je u pitanju dinamika privredne
aktivnosti i očekivani rast BDP-a u 2019. godini,
sem navedenih problema u pojedinim
oblastima, treba računati i sa mogućim
tendencijama u našem užem i širem okruženju.
U kojoj meri će nas pogoditi kvote za čelik koje
uvodi EU? Bili smo već suočeni sa redukijom
industrijske proizvodnje u Nemačkoj (sada
čekamo podatke za decembar). Za Hrvatsku su
poznati podaci za celu 2018. godinu. Proizvodnja
prerađivačke industrije je tamo u celoj godini
bila za 1% manja nego u prethodnoj godini, u
decembru međugodišnji pad iznosi 9%. Ovo su
sve upozoravajući podaci i oni, zajedno sa
analizama nekih kritičnih oblasti kod nas,
pokazuju da se na pad proizvodnje naše
prerđivačke industrije ne može gledati kao na
eksces, već kao na ozbiljno upozorenje. Ne bismo
ovde ulazili u to koliko su validne određene
analize koje to objašnjavaju time da je ekspanzija
u poslednjih nekoliko godina dostigla svoj plafon.
2. Ukupna vrednost spoljnotrgovinske
razmene u decembru 2018. iznela je 3095
miliona evra (6,4% više nego u istom mesecu
prethodne godine). U tom okviru, izvoz je vredeo
1214 miliona evra i međugodišnje je povećan za
2,4%, a uvoz je vredeo 1881 milion evra, povećan
je za 9,2%. Uvoz je pokriven izvozom sa 64,5%, i
to je najmanja vrednost ove pokrivenosti posle
decembra 2013. (kada je iznela 63%). Ukupna
vrednost izvoza u celoj 2018. godini iznela je
16271 milion evra (8,1% više nego godinu dana
ranije), a uvoza 21918 miliona evra (13,0% više),
tako da je uvoz pokriven izvozom sa 74,2%.
Kada je reč o tekućim tendencijama, gledano na
kratak rok, na samom kraju 2018. i uvoz i izvoz su
prešli u opadanje. Desezonirani indeks izvoza je u
decembru opao za 4% a desezonrani indeks uvoza
za 2,2%; u poslednja dva meseca (ocenjene)
vrednosti trenda izvoza i uvoza opadale su po
0,6% mesečno.
Kada se izvoz posmatra po nameni EU, vrednosti
svih trendova (trend-ciklusa) su još od početka
2018. godine iznad prošlogodišnjeg proseka, s tim
što je do avgusta najviše odmakao trend izvoza
energije (42% u avgustu) posle čega je prešao na
silaznu putanju (40% u septembru, 33% u
oktobru, 23% u novembru), da bi ga u decembru
(15%) praktično sustigao trend izvoza
intermedijarnih proizvoda (14% iznad proseka
prethodne godine), koji je zadržao stabilni rast.
Trend izvoza netrajnih proizvoda za široku
potrošnju trenutno stagnira na nivou koji je za
blizu 3% iznad proseka prethodne godine. Trend
izvoza trajnih proizvoda za široku potrošnju je
tokom poslednja tri meseca prešao u simbolično
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500
1600
1700
1800
1900
2000
jan
-06
jul-
06
jan
-07
jul-
07
jan
-08
jul-
08
jan
-09
jul-
09
jan
-10
jul-
10
jan
-11
jul-
11
jan
-12
jul-
12
jan
-13
jul-
13
jan
-14
jul-
14
jan
-15
jul-
15
jan
-16
jul-
16
jan
-17
jul-
17
jan
-18
jul-
18
SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMENA SRBIJE 2006–2018.U MILIONIMA EVRA
Izvoz, originalna serija
Izvoz, desezonirana serija
Izvoz, trend-ciklus
Uvoz, originalna serija
Uvoz, desezonirana serija
Uvoz, trend-ciklus
Deficit, originalna serija
Deficit, desezonirana serija
Deficit, trend-ciklus
uzlazni smer, do nivoa u decembru koji je za 6%
iznad proseka prethodne godine.
Trend izvoza kapitalnih proizvoda je prešao u
opadajući smer i u decembru se spustio na
vrednost koja je za 8% iznad prošlogodišnjeg
proseka (desezonirani indeks u decembru je pao
za 6,5%). Glavni razlog se nalazi u padu izvoza
motornih vozila i prikolica (koji su statistički
razvrstani u ovu namensku katrgoriju) u
decembru međugodišnje za 26%.
Pri međugodišnjem upoređivanju, izvoz svih ovih
namenskih kategorija je u celoj 2018. povećan –
energije za 27%, intermedijarnih proizvoda za
11,6%, kapitalnih proizvoda za 8,3%, trajnih
proizvoda za široku potrošnju za 5,7% i netrajnih
proizvoda za široku potrošnju za 3,6%. Međutim,
u samom decembru međugodišnje je povećan
jedino izvoz intermedijarnih proizvoda (za 4,1%).
Izvoz energije je pao za 30%, a izvoz ostalih
namenskih kategorija do 1%.
Porast vrednosti izvoza u 2018, u odnosu na
prethodnu godinu izneo je 1220,6 miliona evra, ili
po 101,7 miiona prosečno mesečno.
Međugodišnji porast vrednosti izvoza u
decembru izneo je 28,6 miliona evra, što je jedva
nešto više od četvrtine prosečnog mesečnog
porasta u celoj godini.
Glavni činioci ovog drastičnog pada priraštaja
vrednosti izvoza u decembru su proizvodnja
motornih vozila i prikolica, gde je prosečni
priraštaj od oko 6 miliona evra mesečno
zamenjen padom od 37 miliona, i osnovni metali,
gde je prosečni priraštaj od 22 miliona zamenjen
padom za 1 milion. Dakle, samo ove dve oblasti su
redukovale priraštaj izvoza za 66 miliona evra, ili
oko 90% ukupne redukcije međugodišnjeg
priraštaja izvoza.
U celoj 2018. godini najveću vrednost imao je
izvoz motornih vozila i prikolica (2043 miliona
evra); slede: proizvodnja osnovnih metala (1695
miliona), prehrambena industrija (1567 miliona),
proizvodnja proizvoda od gume i plastike (1412) i
proizvodnja električne opreme (1285 miliona
evra). Ovih pet oblasti donele su 53,3% vrednosti
izvoza prerađivačke industrije u 2018. godini (ili
49,2% ukupnog izvoza). Kada se posmatra izvoz u
decembru, u grupi od pet oblasti sa najvećim
izvozom proizvode od gume i plastike zamenjuje
proizvodnja metalnih proizvoda i mašina, a menja
se i redosled – na prvom mestu je sada
prehrambena industrija, sledi proizvodnja
osnovnih metala, pa tek na trećem mestu
proizvodnja motornih vozila i prikolica. Onih pet
oblasti koje su u celoj godini donele 53,3%
vrednosti izvoza prehrambene industrije u
decembru su donele 48,7% (ili 44,5% ukupnog
izvoza)
Poenta je sledeća: ako su među tri najveća
izvoznika dve oblasti koje su donele 90%
redukcije vrednosti izvoza u decembru, pri čemu
se uslovi za oporavak izvoza automobilske
industrije još uvek ne ispunjavaju a ne zna se
pouzdano kakav će efekat izazvati uvođenje
kvota za čelik u EU i ako se pored toga zna da,
zbog odnosa cena, izvoz prehrambene industrije
ne raste te da pada njen aproizvodnja jer se
tražnja delom alimentira porastom uvoza –
redukcija dinamike izvoza i ozbiljan pad
pokrivenosti uvoza izvozom u decembru ne
mogu se smatrati incidentnom pojavom.
Kada se uvoz posmatra po nameni EU, a tekuće
tendencije ocenjuju preko trend-ciklusa, može se
konstatovati da se u decembru 2018. nijedan
trend nije našao na nivou koji je niži od 10% iznad
proseka prethodne godine.
Od početka godine najbrže je rastao trend uvoza
energije – do avgusta, kada je dostigao nivo koji je
za 35% viši od proseka prethodne godine; posle
60
65
70
75
80
85
90
95
100
105
110
115
120
125
130
135
140
145
150
jan
-14
feb
-14
ma
r-1
4a
pr-
14
ma
j-1
4ju
n-1
4ju
l-1
4a
vg
-14
se
p-1
4o
kt-
14
no
v-1
4d
ec
-14
jan
-15
feb
-15
ma
r-1
5a
pr-
15
ma
j-1
5ju
n-1
5ju
l-1
5a
vg
-15
se
p-1
5o
kt-
15
no
v-1
5d
ec
-15
jan
-16
feb
-16
ma
r-1
6a
pr-
16
ma
j-1
6ju
n-1
6ju
l-1
6a
vg
-16
se
p-1
6o
kt-
16
no
v-1
6d
ec
-16
jan
-17
feb
-17
ma
r-1
7a
pr-
17
ma
j-1
7ju
n-1
7ju
l-1
7a
vg
-17
se
p-1
7o
kt-
17
no
v-1
7d
ec
-17
jan
-18
feb
-18
ma
r-1
8a
pr-
18
ma
j-1
8ju
n-1
8ju
l-1
8a
vg
-18
se
p-1
8o
kt-
18
no
v-1
8d
ec
-18
TRENDOVI IZVOZA PO NAMENI EU 2014-2018.PROSEK 2017=100
Energija,2,5%
Intermedijarni proizvodi,38,2%
Kapitalni proizvodi, 24,1%
Trajni proizvodi za široku potrošnju,5,4%
Netrajni proizvodi za široku potrošnju,22,3%
Neklasifikovano po nameni EU,7,5%
toga je lagano opadao, ali je i u decembru zadržao
nivo koji je za 30% viši od tog proseka.
Uzlazni smer su do kraja godine zadržali trendovi
uvoza intermedijarnih proizvoda i uvoza netrajnih
proizvoda za široku potrošnju. Trend uvoza
intermedujarnih proizvoda raste neprekidno od
sredine 2016. godine i na kraju 2018. je dostigao
nivo koji za 18% viši od proseka prethodne
godine. Rast ovog uvoza povezan je sa
privrednom aktivnošću. Trend uvoza netrajnih
proizvoda za široku potrošnju je dostigao nivo za
15% viši od proseka prethodne godine i u ovom
trenutku bi jednim delom mogao biti povezan i sa
uvozom proizvoda prehrambene industrije.
Trendovi uvoza kapitalnih proizvoda i trajnih
proizvoda za široku potrošnju, posle rasta tokom
većeg dela 2018, krajem godine stagniraju na
nivoima koji su 11% odnosno 10% iznad nivoa
prethodne godine.
Pri međugodišnjem upoređivanju, u 2018.
povećan je uvoz svih namenskih kategorija – od
7,6% u slučaju trajnih proizvoda za široku
potrošnju, do 13,0% kod intermedijarnih
proizvoda i 25,4% u slučaju energije. Uvoz je i u
decembru povećan u svim namenskim
kategorijama.
Vrednost ukupnog uvoza u decembru 2018.
godine bila je veća nego u istom mesecu
prethodne godine za 163 miliona evra, dok
prosečno mesečno povećanje vrednosti u celoj
godini iznosi 210 miliona evra. To smanjenje
priraštaja vrednosti uvoza u decembru locirano je
u uvozu električne opreme, uvozu osnovnih
metala, uvozu nepomenutih mašina i opreme,
uvozu motornih vozila i prikolica (sa po 10 miliona
evra), zatim u uvozu poljoprivrednih proizvoda i
uvozu sirove nafte i gasa (po oko 5 miliona evra),
itd. Na drugoj strani, valja zapaziti povećani
priraštaj uvoza proizvoda hemijske industrije.
3. Raspoloživi su podaci o kretanju platnog
bilansa za period januar-novembar 2018.
Deficit tekućeg računa platnog bilansa u periodu
januar-novembar 2018. godine u odnosu na isti
period prethodne godine iznosio je 1843,0
miliona evra (za 231,2 miliona evra ili za 14,3%
više).
Platni bilans Republike Srbije, januar-novembar 2017-2018. (u mil. EUR)
2017 2018 indeks
Tekući račun -1.611,8 -1.843,0 114,3
Prihodi 21.873,3 24.269,7 111,0
Rashodi 23.485,1 26.112,8 111,2
Roba i usluge -2.591,1 -3.607,6 139,2
Izvoz 17.694,7 19.501,9 110,2
Uvoz 20.285,8 23.109,5 113,9
Primarni dohodak -2.194,4 -1.944,4 88,6
Sekundarni dohodak 3.173,8 3.709,0 116,9
Prihodi 3.697,1 4.256,7 115,1
Od čega: Doznake radnika 1.967,4 2.454,1 124,7
Rashodi 523,3 547,8 104,7
Kapitalni račun 5,6 -6,3 -
Neto pozajmljivanje(+)/neto zaduživanje (-) (Saldo
tekućeg računa i računa kapitala)
-879 -1.689 192,1
Finansijski račun, neto 1.260,9 1.331,3 105,6
Direktne investicije 2.254,2 2.221,8 98,6
Direktne investicije u Srbiju (obaveze) 2.384,3 2.417,8 101,4
Portfolio investicije -685,8 -15,1 2,2
Neto povećanje finansijske aktive 79,4 -27,0 -
Neto povećanje finansijskih obaveza -765,2 11,9 -
Vlasničke hartije od vrednosti i hartije od
vrednosti investicionih fondova
-6,0 -20,6 341,4
Dužničke hartije od vrednosti -759,2 32,4 -
u tome: Država -759,2 32,4 -
Ostale investicije 43,8 604,8 1.379,4
Gotov novac i depoziti 442,8 106,4 24,0
Krediti 87,4 934,4 1.069,2
Neto povećanje finansijske aktive (naši
plasmani)
-116,3 -110,6 95,1
Neto povećanje finansijskih obaveza
(korišćenje)
203,7 1.045,0 513,0
Trgovinski krediti i avansi -486,4 -436,0 89,6
Devizne rezerve -351,3 -1.480,2 421,3
Neto greške i propusti 360,8 517,1 143,3
Napomena: Da bi se pratile tekuće promene u eksternoj
likvidnosti (za buduće promene ima dovoljno pokazatelja i
bez uvođenja aktive i pasive u tekući bilans), ovde je dat
prikaz finansijskog računa sa pozicijama iz modela BPM6, ali
sa prikazom priliva i odliva (a ne aktive i pasive) po tim
pozicijama, kao u sistemu BPM5.
Negativan saldo robne razmene iznosio je 4620,1
milion evra (za 1133,1 milion evra ili za 32,5%
više). Suficit po osnovu trgovine uslugama je
iznosio 1012,5 miliona evra (za 116,6 miliona evra
ili za 13,0% više).
Deficit primarnog dohotka je iznosio 1944,4
miliona evra (za 250,0 miliona evra ili za 11,4%
60
70
80
90
100
110
120
130
jan
-14
feb
-14
ma
r-1
4a
pr-
14
ma
j-1
4ju
n-1
4ju
l-1
4a
vg
-14
se
p-1
4o
kt-
14
no
v-1
4d
ec
-14
jan
-15
feb
-15
ma
r-1
5a
pr-
15
ma
j-1
5ju
n-1
5ju
l-1
5a
vg
-15
se
p-1
5o
kt-
15
no
v-1
5d
ec
-15
jan
-16
feb
-16
ma
r-1
6a
pr-
16
ma
j-1
6ju
n-1
6ju
l-1
6a
vg
-16
se
p-1
6o
kt-
16
no
v-1
6d
ec
-16
jan
-17
feb
-17
ma
r-1
7a
pr-
17
ma
j-1
7ju
n-1
7ju
l-1
7a
vg
-17
se
p-1
7o
kt-
17
no
v-1
7d
ec
-17
jan
-18
feb
-18
ma
r-1
8a
pr-
18
ma
j-1
8ju
n-1
8ju
l-1
8a
vg
-18
se
p-1
8o
kt-
18
no
v-1
8d
ec
-18
TRENDOVI UVOZA PO NAMENI EU 2014-2017.PROSEK 2016=100
Energija, 10,4%
Intermedijarni proizvodi,35,3%
Kapitalni proizvodi, 21,2%
Trajni proizvodi za široku potrošnju, 2,1%
Netrajni proizvodi za široku potrošnju,15,0 %
Neklasifikovano po nameni EU,15,9%
manje). U okviru dohotka od direktnih investicija
zabeležen je neto odliv dohotka po osnovu
dividendi u iznosu od 592,8 miliona evra (za 48,9
miliona evra ili za 7,6% manje), dok je neto odliv
reinvestirane dobiti iznosio 1041,7 miliona evra
(za 7,6 miliona evra ili za 0,7% manje). Neto odliv
kamata po osnovu portfolio investicija iznosio je
299,1 milion evra (za 99,3 miliona evra ili za
24,9% manje), dok je neto odliv kamata po
osnovu ostalih investicija iznosio 267,3 miliona
evra (za 46,8 miliona evra ili za 14,9% manje).
Suficit na računu sekundarnog dohotka iznosio je
3709,0 miliona evra (za 535,2 miliona evra ili za
16,9% više). Neto priliv doznaka radnika iz
inostranstva iznosio je 2355,6 miliona evra (za
482,0 miliona evra ili za 25,7% više).
Neto priliv po osnovu finansijskih transakcija u
periodu januar-novembar 2018. godine u
odnosu na isti period prethodne godine iznosio
je 1332,2 miliona evra (za 86,8 miliona evra ili
7,0% više).
Strane direktne investicije nerezidenata u Srbiju
iznosile su 2417,8 miliona evra (za 33,5 miliona
evra ili za 1,4% više). Neto odliv portfolio
investicija iznosio je 28,5 miliona evra (za 675,7
miliona evra manje u odnosu na period januar-
novembar 2017. godine). Neto priliv po osnovu
ostalih investicija (ostale investicije obuhvaju
gotov novac i depozite, finansijske kredite i
trgovinske kredite) je iznosio 605,7 miliona evra
(za 577,4 miliona evra više u odnosu na period
januar-novembar 2017. godine). U okviru ostalih
investicija, zabeleženo je povećanje depozita
domaćih poslovnih banaka u inostranstvu u
iznosu od 159,9 miliona evra, kao i istovremeno
povećanje depozita stranih poslovnih banaka u
Srbiji u iznosu od 266,3 miliona evra). Takođe,
zabeleženo je povećanje neto kreditnih obaveza
(neto povećanje finansijskih obaveza) poslovnih
banaka (za 457,1 milion evra), države (za 286,1
milion evra) i preduzeća (za 309,7 miliona evra).
Devizne rezerve (platnobilansne promene
deviznih rezervi ne uključuju međuvalutne
promene i promene vrednosti cene zlata i HoV) su
povećane za 1480,2 miliona evra (u periodu
januar-novembar 2017. godine zabeleženo je
povećanje od 351,3 miliona evra).
Sledi osvrt na najvažnije promene u novembru
2018. godine u odnosu na isti mesec prethodne
godine
U novembru 2018. godine zabeležen je deficit
tekućeg računa u iznosu od 200,9 miliona evra (za
45,7 miliona evra ili za 18,5% manje). U istom
mesecu, zabeležen je neto odliv po osnovu
portolio investicija u iznosu od 100,5 miliona
evra, što je pre svega, posledica povlačenja
nerezidenata iz dužničkih HoV države. U okviru
ostalih investicija, u novembru je zabeleženo
smanjenje depozita domaćih poslovnih banaka u
inostranstvu u iznosu od 194,8 miliona evra, kao
i povećanje neto kreditnih obaveza poslovnih
banaka (za 46,7 miliona evra), države (za 44,7
miliona evra) i preduzeća (za 31,7 miliona evra).
Platnobilansne devizne rezerve povećane su za
97,3 miliona evra (u novembru 2017. godine
zabeleženo je smanjenje od 567,3 miliona evra).
Ovo povećanje je, pre svega, rezultat priliva po
osnovu SDI, odnosno privatizacije Poljoprivredne
korporacije Beograd AD (PKB) u ukupnom iznosu
od 121,2 miliona evra, kao i donacija (ukupno
56,7 miliona evra). Rast deviznih rezervi ostvaren
je u ambijentu u kojem je država, kao rezultat
dobrih fiskalnih rezultata postignutih tokom
2018. godine, nastavila da smanjuje svoje devizne
obaveze (u novembru je zabeleženo neto
smanjenje u iznosu od 108,8 miliona evra) po
osnovu kredita i HoV, što je doprinelo daljem
smanjenju javnog duga i poboljšanju njegove
valutne strukture.
4.(a) Investicije u osnovna sredstva – procena za
2018. godinu
Na osnovu raspoloživih indikatora za 2018.
godinu izvršena je procena realnog kretanja bruto
investicija u osnovna sredstva, po sledećim
kategorijama kapitalnih sredstava:
1. investicije u zgrade i ostale građevine,
2. investicije u mašine i opremu (domaću i uvoznu),
3. investicije u ostala osnovna sredstva (kultivisani biološki resursi i intelektualna svojina).
Procena je zasnovana na revidiranim godišnjim
podacima o investicijama u tekućim cenama iz
2017. godine, kao i na poslednjim raspoloživim
podacima o cenama i količinama i drugim
dostupnim pokazateljima iz statističkog sistema
za 2018. godinu. Dobijeni podaci za 2018. godinu
predstavljaju procentualnu promenu u odnosu na
prethodnu godinu (stopa realnog rasta).
Na osnovu kretanja raspoloživih indikatora,
ocenjeno je da su bruto investicije u osnovna
sredstva u 2018. godini, u odnosu na prethodnu
godinu, ostvarile realan rast po stopi od 9,2%.
U 2018. godini, sve kategorije agregiranih
kapitalnih dobara pozitivno doprinose stopi rasta
investicija.
Posmatrano po tipovima osnovnih sredstava,
daleko najznačajniji doprinos ukupnoj stopi rasta
investicija potiče od kapitalnih ulaganja u zgrade i
ostale građevine. Povoljne tendencije u
građevinskim aktivnostima i nastavak realizacije
značajnih infrastrukturnih projekata (procenjena
stopa realnog rasta od 13,9%), rezultirali su
doprinosom ove kategorije ukupnoj stopi rasta
investicija sa 5,5 p.p. i povećanjem njenog učešća
u strukturi ukupnih investicionih sredstava za 2,3
p.p.
Takođe, dinamičniji uvoz mašina i opreme u
odnosu na ulaganja u domaću opremu, po
stopama rasta 16,3% i 2,0% respektivno, odrazio
se na promenu strukture investiranja u korist
blagog povećanja relativnog značaja uvozne
komponente.
Kada je reč o ostalim osnovnim sredstvima,
intenziviranje investiranja u delu koji se odnosi na
intelektualnu svojinu (pretežno softveri i R&D)
rezultiralo je doprinosom ukupne kategorije
realnom rastu fiksnog kapitala od 0,2 p.p.
2017. god 2018. god Struktura, %
Doprinos realnoj
stopi rasta
investiranja, p.p.
Investicije u osnovna sredstva - UKUPNO 7,3% 9,2% 100 9,2
Investicije u zgrade i ostale građevine 9,0% 13,9% 41,8 5,5
Investicije u opremu 7,6% 7,8% 44,7 3,6
Od toga:
Investicije u domaću opremu 5,0% 2,0% 25,7 0,5
Investicije u uvoznu opremu 11,6% 16,3% 19 3
Investicije u ostala osnovna sredstva 2,3% 1,3% 13,6 0,2
Realan rast bruto investicija
u osnovna sredstva
Investicije u osnovna sredstva,
2018. god
Procena bruto investicija u osnovna sredstva u Republici Srbiji u 2018.
b) Izvršenje budžeta Republike
Ukupna primanja budžeta u novembru 2018.
godine iznosila su 100,3 mlrd. RSD, što je za 0,6
mlrd. RSD više u odnosu na prethodni mesec,
odnosno za 8,6 mlrd. RSD više u odnosu na
novembar prethodne godine. U poređenju sa
prethodnim mesecom, ostvareni su manji prihodi
od PDV-a (za skoro 7 mlrd. RSD), što je i
očekivano, imajući u vidu da je u prethodnom
mesecu uplaćen i tromesečni PDV. U poređenju
sa novembrom 2017. godine, PDV je veći za 2,3
mlrd. RSD, što predstavlja realni rast od 4,2%.
Rast beleže i prihodi od akciza koji su veći su za
2,4 mlrd. RSD u odnosu na prethodni mesec,
odnosno za 2,6 mlrd. RSD u odnosu na novembar
2017. godine. Ukupna primanja od početka
godine iznose 1073,8 mlrd. RSD, što, u odnosu na
isti period prethodne godine, predstavlja porast
za 48,0 mlrd. RSD, odnosno realni rast od 2,7%.
Ukupni izdaci budžeta su, od početka godine,
iznosili su 1006,4 mlrd. RSD dinara, što je za 56,9
mlrd. RSD više u odnosu na isti period prethodne
godine. U poređenju sa prethodnim mesecom,
značajno su povećani transferi organizacijama
obaveznog socijalnog osiguranja (za 9,7 mlrd.
RSD), dok su najveće smanjenje zabeležili
kapitalni izdaci (za 4,3 mlrd. RSD). Ukoliko se
posmatra kretanje u celokupnom periodu u
odnosu na isti period prošle godine, najviše su
povećani kapitalni izdaci (51,7 mlrd. RSD) i
rashodi za zaposlene (18,4 mlrd. RSD), dok su
najviše smanjeni rashodi po osnovu otplate
kamata (14,7 mlrd. RSD) i nabavka finansijske
imovine (9,3 mlrd. RSD). Ukupni izdaci su, u
celokupnom periodu, realno viši za 4,0%.
Kao i u septembru i oktobru, budžet Republike
Srbije i u novembru 2018. godine beleži suficit,
imajući u vidu da su ukupna primanja budžeta za
6,2 mlrd. RSD viša u odnosu na ukupne izdatke.
Od početka godine budžet Republike ostvario je
suficit od 67,4 mlrd. RSD, što je za 9 mlrd. RSD niže
u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo je,
pre svega, rezultat povećanih kapitalnih izdataka,
čija je realna stopa rasta 78,1%.
(c) Promet robe u trgovini na malo –
zaustavljen je tekući rast i usporen međugodišnji
rast. Međugodišnji rast vrednosti prometa u
trgovini na malo je tokom prethodna četiri
meseca iznosio preko 9%, a u decembru 2018. se
spustio na 5,7%. Realni porast je, sa 5% do 6%, u
decembru tako sveden na 3,3%. Tako su i
nominalni i realni porast u decembru, za razliku
od prethodnih meseci, manji od kumulativnog
porasta koj za celu 2018. godinu iznosi 6,9%
nominalno, odnosno 4,2% realno.
Ovu promenu odnosa mesečnog i kumulativnog
međugodišnjeg rasta u decembru je izazvao realni
pad prometa u kategoriji hrana, pića i duvan.
Vrednost tog prometa u celoj godini je povećana
za 4,9%, a u decembru za 1,5%, tako da je u celoj
godini on realno povećan za 2,3%, a u decembru
(međugodišnje) smanjen za 1,5%. U ostalim
kategorijama međugodišnji porast vrednosti u
decembru ostao je nešto veći nego u celoj godini,
ali je to odstupanje znatno manje nego u
prethodnih nekoliko meseci – u slučaju
neprehrambenih prozvoda 7,9% u decembru i
7,6% u celoj godini (realno 8,3% i 7,0%), a u
slučaju motornih goriva 11,5% u decembru i 9,9%
u celoj godini (realno 5,9% i 3,8%).
Kada se dinamika prati tekuće, putem
desezoniranih podataka i trend-ciklusa, može se
konstatovati da desezonirani indeksi osciluju na
nivoima oko 5% do 6% iznad proseka prethodne
godine; u decembru je desezonirani indeks pao u
odnosu na prethodni mesec za 1,3%, trend sada
stagnira na 5,8% iznad proseka prethodne godine.
70
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
jan-05
jul-05
jan-06
jul-06
jan-07
jul-07
jan-08
jul-08
jan-09
jul-09
jan-10
jul-10
jan-11
jul-11
jan-12
jul-12
jan-13
jul-13
jan-14
jul-14
jan-15
jul-15
jan-16
jul-16
jan-17
jul-17
jan-18
jul-18
PROMET ROBE U TRGOVINI NA MALO 2005-2018.STALNE CENE, Ø2017=100
originalna serija
desezonirana serija
trend-ciklus
92
94
96
98
100
102
104
106
108
feb
.16
ma
r.1
6a
pr.
16
ma
j.1
6ju
n.1
6ju
l.1
6a
vg
.16
sep
.16
ok
t.1
6n
ov
.16
de
c.1
6ja
n.1
7fe
b.1
7m
ar.
17
ap
r.1
7m
aj.
17
jun
.17
jul.
17
av
g.1
7se
p.1
7o
kt.
17
no
v.1
7d
ec
.17
jan
.18
feb
.18
ma
r.1
8a
pr.
18
ma
j.1
8ju
n.1
8ju
l.1
8a
vg
.18
sep
.18
ok
t.1
8n
ov
.18
de
c.1
8
(d) Podaci o dinamici zarada dati su u novom
formatu6
Prosečna zarada (bruto) obračunata za novembar
2018. godine iznosila je 69 949 dinara, dok je
prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto)
iznosila 50 556 dinara.
Rast bruto zarada u periodu januar–novembar
2018. godine, u odnosu na isti period prošle
godine, iznosio je 6,0% nominalno, odnosno 3,9%
realno. Istovremeno, neto zarade su porasle za
6,5% nominalno i za 4,4% realno.
U poređenju sa istim mesecom prethodne
godine, prosečna bruto zarada za novembar
6 U cilju izračunavanja prosečnih zarada, Republički zavod za statistiku od januara 2018. godine, umesto sprovođenja Mesečnog istraživanja o zaradama (RAD-1), preuzima podatke iz evidencije Poreske uprave, koji se prikupljaju putem elektronske prijave za porez po odbitku (PPP-PD). Podaci o prosečnim zaradama su, po pravilu, dostupni 55 dana po isteku izveštajnog
2018. godine nominalno je veća za 6,5%, a realno
za 4,5%, dok je prosečna neto zarada veća za 7,0%
nominalno, odnosno za 5,0% realno.
Medijalna neto zarada za novembar iznosila je 39
654 dinara, što znači da je 50% zaposlenih
ostvarilo zaradu do navedenog iznosa.
Da bi se obezbedila uporedivost podataka
prilikom računanja indeksa, koja je narušena zbog
prelaska na novu metodologiju od januara 2018.
godine, podaci za 2017. godinu dobijeni su iz istog
izvora i na isti način kao i podaci za 2018. godinu7.
meseca, a prosečna zarada predstavljati obračunatu zaradu za izveštajni mesec, a ne više zarade isplaćene u tom mesecu.
7 Tekst je preuzet iz Saopštenja RZS broj 014, od 25.01.2019.
Javna
državna
preduzeća
Javna
lokalna
preduzeća
Zdravstveni i
socijalni rad
Obrazovanj
e i kultura
Administraci
ja - svi nivoi
Javni
sektor -
ukupno
Javna
svojina
Privatna
svojina
(domaća i
strana)
Zadružna Društvena
Bez
oznake
oblika
svojine
Ukupno
11.18/10.18 neto zarade
N 100,7 100,8 101,8 102,1 100,2 101,2 101,3 101,5 97 92,9 96,6 101,3
R 101 101,1 102,1 102,4 100,5 101,5 101,6 101,8 97,3 93,2 96,9 101,6
neto mase
N 100,7 100 101,2 102 100,5 101 99,7 101,5 96 66,3 124,5 100,7
R 101 100,3 101,5 102,3 100,8 101,3 100 101,8 96,3 66,5 124,9 101
zaposleni
N 100 99,2 99,4 99,9 100,3 99,8 98,4 100 98,9 71,3 128,8 99,4
11.18/11.17 neto zarade
N 107,6 107,9 111,4 108,8 104,1 107,6 107,2 107,7 102,2 96,4 81,7 107
R 105,6 105,9 109,3 106,8 102,2 105,6 105,2 105,7 100,3 94,6 80,2 105
neto mase
N 103,4 107,1 109,1 110,1 103,4 106,5 103,8 115,2 104,4 55,2 89,5 110,3
R 101,5 105,1 107,1 108 101,5 104,5 101,9 113,1 102,5 54,2 87,8 108,2
zaposleni
N 96,1 99,2 97,9 101,2 99,3 98,9 96,8 106,9 102,1 57,3 109,6 103,1
neto zarade
N 102 105,7 110,1 108,8 108,6 107,3 107,2 106,8 103,6 99,5 90,5 106,5
R 100 103,6 107,9 106,7 106,5 105,2 105,1 104,7 101,6 97,5 88,7 104,4
neto mase
N 98 102,8 108,4 110 107,7 106 103,7 113,5 101,2 66,6 73,6 109,3
R 96,1 100,8 106,3 107,8 105,6 103,9 101,7 111,3 99,2 65,3 72,2 107,2
zaposleni
N 96 97,3 98,5 101,1 99,2 98,8 96,8 106,3 97,7 66,9 81,3 102,6
67.208 47.647 50.187 52.633 58.707 55.332 56.019 45.717 40.724 53.152 42.080 49.697
65.861 45.081 45.597 48.371 54.080 51.561 52.257 42.815 39.316 53.425 46.473 46.402
Napomena:
Zbog računanja indeksa zarada u 2018. godini, prosečne zarade za 2017. godinu su takođe izračunate na osnovu podataka Poreske uprave.
(elektronska poreska prijava PPP-PD).Za razliku od istraživanja RAD-1, obračunom prosečnih zarada obuhvaćene su i zarade zaposlenih po ugovoruo obavljanjuprivremenih i povremenih poslova, kao i zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Ministarstvu odbrane.Prosečna zarada predstavlja obračunatu zaradu za puno radno vreme (full-time equivalent - FTE).Broj zaposlenih kojima je obračunata zarada računa se iz broja plaćenih časova rada.Oblik svojine poslovnih subjekata preuzet je iz Statističkog poslovnog registra.
Promene zarada u novembru 2018.
01-11.18/
01-11.17
neto zarada 01-10.18
neto zarada 01-10.17
Od januara 2018. godine prosečne zarade se računaju na osnovu podataka iz evidencije Poreske uprave
5. Inflacija8 je povišena i na mesečnom i na
međugodišnjem nivou u decembru 2018.
Inflacija je u novembru i decembru respektivno
iznela –0,3% i 0,1% na mesečnom, a 1,9% i 2,0%
na međugodišnjem nivou. Međugodišnja inflacija
je, tako, po povratku u granice cilja u maju – pošto
je u prethodna dva meseca bila ispod donje
granice cilja – ostala u tim granicama i u narednih
sedam meseci. Ona će se, štaviše, prema
očekivanjima u Narodnoj banci Srbije, i u sledeće
dve godine kretati u granicama cilja (3,0% ± 1,5
p.p.). Ovakvu mogućnost, inače, podupiru i
rezultati decembarske ankete agencije Ipsos o
inflacionim očekivanjima finansijskog sektora i
privrede u srednjem roku: finansijski sektor i
privreda očekuju, naime, međugodišnju inflaciju
od 3,0% i 2,3% (respektivno) u decembru 2020.
Međugodišnja inflacija je povišena u decembru
2018. zato što je, pri nepromenjenoj njenoj
baznoj komponenti, povišena njena nebazna
komponenta. U decembru je međugodišnja
nebazna inflacija9 povišena sa prošlomesečnog
nivoa od 2,7% na nivo od 2,8%, dok je
međugodišnja bazna inflacija10 ostala na
prošlomesečnom nivou od 1,0%. Na ubrzanje
8 Autor priloga o inflaciji je Gordana Vukotić-Cotič. 9 Reč je o nebaznoj inflaciji u najširem smislu, koja odražava kratkoročnu tendenciju opšteg rasta cena jer sadrži rast svih kategorija cena podložnih velikim kratkoročnim oscilacijama usled šokova ponude. Nebazna inflacija u najširem smislu obuhvata rast cena: energije, prehrambenih proizvoda (hrane i bezalkoholnih pića), alkoholnih pića i cigareta. Stavke koje ulaze u obračun nebazne inflacije u najširem smislu čine 54,1% potrošačke korpe u 2018. godini.
međugodišnje nebazne inflacije u decembru
prema novembru najviše je uticalo ubrzanje
međugodišnjeg rasta cena neprerađene hrane,
usled velikog ubrzanja međugodišnjeg rasta cena
svežeg povrća: sveže povrće i neprerađena hrana
su na međugodišnjem nivou respektivno
poskupeli za 18,2% i 3,5% u novembru, a za 23,1%
i 6,4% u decembru.
Na mesečnom nivou u decembru 2018. – uz
nepromenjene cene neprehrambenih proizvoda
bez energije – snižene su cene energije, a
povišene su cene i prehrambenih proizvoda i
usluga. Energija je pojeftinila za 1,6% (0,25 p.p.)
pre svega zato što su motorna goriva, zbog pada
cena sirove nafte na svetskom tržištu, pojeftinila
za 3,9% (0,24 p.p.). S druge strane, prehrambeni
proizvodi su poskupeli za 1,0% (0,32 p.p.) pre
svega zato što je sveže povrće poskupelo za 5,5%
(0,24 p.p.); a usluge su poskupele za 0,1% (0,02
p.p.) pre svega zato što je tehnički pregled vozila
poskupeo za 13,9% (0,02 p.p.).
Na međugodišnjem nivou u decembru 2018.
povišene su cene svih osnovnih kategorija
potrošačke korpe11. Prehrambeni proizvodi su
poskupeli za 2,7% (0,84 p.p.), pre svega zato što
je sveže povrće poskupelo za 23,1% (0,87 p.p.): od
10 Reč je o baznoj inflaciji u najužem smislu, koja odražava dugoročnu tendenciju opšteg rasta cena jer ne sadrži rast nijedne kategorije cene podložne velikim kratkoročnim oscilacijama usled šokova ponude. Bazna inflacija u najužem smislu ne obuhvata rast cena: energije, prehrambenih proizvoda (hrane i bezalkoholnih pića), alkoholnih pića niti cigareta. 11 Međugodišnji indeksi (i njihovi doprinosi) za decembar 2018. izračunati su kao umnošci mesečnih indeksa (i zbirovi njihovih doprinosa) za period od januara do decembra 2018.
januara do decembra 2018. sveže povrće je
kumulativno poskupelo za 45,2% (1,58 p.p.), a
kumulativno je pojeftinilo za 15,2% (0,71 p.p.).
Usluge su poskupele za 2,3% (0,56 p.p.), pre svega
zato što je tehnički pregled vozila poskupeo za
118,3% (0,10 p.p.): od januara do decembra 2018.
tehnički pregled vozila je kumulativno poskupeo
za 120,5% (0,10 p.p.), a kumulativno je pojeftinio
za samo 1,0% (0,00 p.p.)12. Energija je poskupela
za 2,2% (0,35 p.p.), pre svega zato što su motorna
goriva poskupela za 5,5% (0,30 p.p.): od januara
do decembra 2018. motorna goriva su
kumulativno poskupela za 11,7% (0,65 p.p.), a
kumulativno su pojeftinila za 5,6% (0,35 p.p.).
Neprehrambeni proizvodi bez energije su, pak,
poskupeli za 0,8% (0,23 p.p.), pre svega zato što
su cigarete, zbog povećanja akciza i poreza na
dodatu vrednost, jednokratno poskupele u
februaru i julu 2018. za 4,1% (0,18 p.p.) i 3,9%
(0,18 p.p.), respektivno.
Deflacija je u 2018. godini zabeležena samo u
trećem tromesečju. Inflacija od 2,0% u 2018.
godini bila je rezultat inflacije od: 0,8% u prvom,
1,4% u drugom, –0,3% u trećem i 0,1% u četvrtom
tromesečju. Na inflaciju u svim tromesečjima
2018. najviše je uticao rast cena povrća u okviru
neprerađene hrane. Sveže povrće je poskupelo
za: 10,5% (0,40 p.p.) u prvom, 9,7% (0,40 p.p.) u
drugom i 14,4% (0,58 p.p.) u četvrtom tromesečju
– a pojeftinilo je za 11,2% (0,51 p.p.) u trećem
tromesečju 2018. godine.
Promene sastava potrošačke korpe prema visini
međugodišnjeg rasta cena bile su povoljne u
decembru 2018. Prvo, povećano je učešće stavki
s međugodišnjim rastom cena u granicama
aktuelnog cilja (za 3,3 p.p.: od 19,6% u novembru
na 22,9% u decembru). Drugo, smanjeno je
učešće stavki s međugodišnjim rastom cena iznad
gornje granice aktuelnog cilja (za 2,6 p.p.: od
12 Tehnički pregled vozila je u velikoj meri poskupeo najpre u julu, a potom i u decembru u 2018. godine: u prvom slučaju za 80,6% (0,07 p.p.), a u drugom slučaju za 13,9% (0,02 p.p.). 13 Napomene: Prvo, poređenje inflacije u Evropskoj uniji zasniva se na jedinstvenom konceptu: harmonizovanom indeksu potrošačkih cena. Zato se za Srbiju – umesto nacionalnog koncepta: indeksa
22,4% u novembru na 19,8% u decembru). Treće,
smanjeno je učešće stavki s međugodišnjim
rastom cena ispod donje granice aktuelnog cilja
(za 0,7 p.p.: od 58,0% u novembru na 57,3% u
decembru). Pritom je, a znajući da je niska
inflacija bolji ishod od deflacije, i struktura ove
promene bila povoljna jer je učešće stavki s
niskim međugodišnjim rastom cena smanjeno u
manjoj meri (za 0,1 p.p.: od 27,0% u novembru na
26,9% u decembru) nego što je smanjeno učešće
stavki s negativnim međugodišnjim rastom cena
(za 0,6 p.p.: od 31,0% u novembru na 30,4% u
decembru).
Napomene: 1) Od januara 2013. do decembra 2016. ciljana
je inflacija od 4,0% ± 1,5 p.p., a od januara 2017. cilja se
inflacija od 3,0% ± 1,5 p.p. 2) Na slici su navedene
maksimalne procentualne vrednosti potrošačke korpe od
januara 2013. do decembra 2018. za međugodišnji rast cena:
do gornje granice aktuelnog cilja, ispod donje granice
aktuelnog cilja, i ispod 0%.
Broj zemalja Evropske unije koje su imale veću
međugodišnju inflaciju od Srbije smanjen je u
decembru u odnosu na novembar 201813. Na
međugodišnjem nivou je inflacija, kao
procentualna promena harmonizovanog indeksa
potrošačkih cena, iznela: 1,9% u Srbiji i 2,0% u
Evropskoj uniji u novembru; a 2,0% u Srbiji i 1,7%
Evropskoj uniji u decembru. U novembru je
petnaest zemalja Evropske unije imalo veću
međugodišnju inflaciju od Srbije, a u decembru je
potrošačkih cena – u obzir mora uzeti harmonizovani indeks potrošačkih cena, koji Republički zavod za statistiku eksperimentalno obračunava od januara 2013. U Srbiji su, međutim, ova dva indeksa imala istu vrednost kako u novembru tako i u decembru 2018: 101,9 i 102,0, respektivno. Drugo, Evrostat je naknadno objavio podatak o međugodišnjoj inflaciji u Velikoj Britaniji za novembar 2018.
osam zemalja Evropske unije imalo veću
međugodišnju inflaciju od Srbije. U novembru su
sledeće zemlje Evropske unije imale veću
međugodišnju inflaciju od Srbije: 1. Slovačka
(2,0%), 2. Slovenija (2,1%), 3. Švedska (2,1%), 4.
Nemačka (2,2%), 5. Francuska (2,2%), 6. Austrija
(2,3%), 7. Velika Britanija (2,3%), 8. Litvanija
(2,4%), 9. Luksemburg (2,6%), 10. Belgija (2,9%),
11. Letonija (2,9%), 12. Bugarska (3,0%), 13.
Estonija (3,2%), 14. Mađarska (3,2%), i 15.
Rumunija (3,2%). U decembru su, pak, sledeće
zemlje Evropske unije imale veću međugodišnju
inflaciju od Srbije: 1. Velika Britanija (2,1%), 2.
Belgija (2,2%), 3. Švedska (2,2%), 4. Bugarska
(2,3%), 5. Letonija (2,5%), 6. Mađarska (2,8%), 7.
Rumunija (3,0%), i 8. Estonija (3,3%).
AKTUELNOSTI U EKONOMSKOJ POLITICI
U Oceni privredne aktivnosti upozoravamo da redukcija te aktivnosti krajem 2018. godine nije
incidentna pojava. Ovde ćemo pokušati da dokumentujemo taj zaključak. U prvoj tački na osnovu
konkretnih podataka, u drugoj navođenjem i nekih teorijskih razmatranja.
1. Sve je naglašeniji rizik recesije u evrozoni. Kao bitni uzroci navode se geopolitička
previranja, rastući protekcionizam i trgovinsko nadgornjavanje SAD i Kine, neizvesnost oko ishoda
izlaska V. Britanije iz EU, restriktivnije politike FED-a i ECB-a, te volatilnost na finansijskim
tržištima koja je bila naraočito naglašena krajem prethodne godine. Međutim, ozbiljnije
usporavanje privredne dinamike zemalja evrozone koje je uočeno već sredinom 2018. do sada se
od strane zvaničnika opisivano kao privremenom pojavom. Čini se da su u zabludi.
U prošlom broju MAT-a smo preneli vest da je u novembru fizički obim industrijske proizvodnje
u Nemačkoj zabeležio najsnažniji međugodišnji pad od 2009. godine (-4,7%) predvođen padom
proizvodnje dobara za široku potrošnju i energije.
Slabljenje privredne aktivnosti u evrozoni je najuočljivije ukoliko pratimo vrednost izvoznih
narudžina koje objavljuje kompanija IHS Markit putem kompozitnog indeksa menadžera nabavki
(PMI). U januaru 2019. vrednost ovog indeksa je spuštena na nivo iz jula 2013. godine. Posebno
zabrinjava intenzitet pada trenda PMI. Naglašavamo da Markitov PMI indeks bazira na
anketiranju više hiljada kompanija i smatra se tzv. vodećim indikatorom ranog upozorenja.
Početak februara nam je doneo nove loše vesti. Dodatno su pogoršani makroekonomski
indikatori u evrozoni. Zabeležena je snažna kontrakcija tražnje u Nemačkoj. Tekući pad realnog
prometa u trgovini na malo iznosio je 4,3%, međugodišnje posmatrano 2,1%. Samim tim je i u
celoj 2018. realni rast prometa u trgovini u najvećoj ekonomiji evrozone spušten na samo 1%.
EUROSTAT je istovremeno izneo fleš procenu dinamike BDP-a evrozone. U poslednjem
tromesečju 2018. realni međugodišnji privredni rast snižen je na 1,2% i to je najslabiji rezultat u
poslednjih pet godina. Napominjemo da su u prva tri tromesečja 2018. međugodišnje stope rasta
iznosile: 2,4%, 2,2% te 1,6%, respektivno, te je očigledno da opadajuća tendencija privredne
dinamike nije incidentna već traje čitavu godinu.
Pri tome je Italija i formalno u recesiji budući da je i u poslednjem tromesečju još jednom
zabeležila tekući pad BDP-a od 0,2%.
Italija je najbitnija destinacija za naš robni izvoz. Izvoz u Italiju je lane dostigao vrednost od 1.986
miliona evra (što je 12,2% ukupnog robnog izvoza). Druga destinacija po značajnosti je upravo
Nemačka, sa udelom u ukupnom izvozu od 11,9%14.
2. Gde će se začeti sledeća kriza?
Ekonomske krize javljale su seu regularnim razmacima: 1987, 1994, 1998, 2000, 2007, kao i da je
svaka bila intenzivinija od prethodne. Prema očekivanjima stručne javnosti15, nova kriza je
neminovna, a njena magnituda će biti izraženija čak i od prethodne. Naime, tržište je veće i
kompleksnije nego ikada, a unutar njega figurišu složeni i nekontrolabilni odnosi. U poređenju sa
2003, danas je ukupan globalni dug veći za 150 hiljada milijardi dolara, zahvaljujući
intervencijama banaka u poslednjih deset godina, koje su omogućile politiku jeftinog novca i
14 Udeo BiH u ukupnom izvozu je 7,9%, a četvrta po značaju je Rumunija sa 6% (pre svega, zbog tranzitnog izvoza žitarica preko luke Konstance). 15 https://www.zerohedge.com/news/2019-01-10/heres-where-next-crisis-starts
lakog zaduživanja. Istorija nas takođe uči i da je svaka kriza inicirana u sektorima koji su
prezaduženi, a kasnije se širila kroz celu ekonomiju. Zatim sledi bank run, pad vrednosti aktive i
tržišna panika.
Pojedini signali upućuju da se u bliskoj budućnosti može desiti nešto slično.
Prvo, vrednost pojedinih oblika aktive drastično je opala. Prezaduženi investitori već pokušavaju
da se te aktive oslobode, ali mogućnosti njenog plasmana su sve manje, što polako dovodi do
tenzija i opreza u bankarskom sektoru. Nažalost, ekonomska logika nalaže i svim drugim tržišnim
subjektima da povećaju oprez, pa tako dolazi do širenja panike, budući da svi žele da osiguraju
svoju imovinu i da se reše rizične aktive. Time njena tržišna vrednost još više opada, a među
brokerima, dilerima i investitorima počinje da se stvara nervoza, koja se širi na finansijska tržišta.
Drugo, prisustvo tzv. visoko prinosnih obveznica danas je veće nego ikad – radi se o visoko
rizičnim hartijama od vrednosti, koje figurišu uglavnom u korporativnom sektoru. Prema nekim
procenama, danas ovaj oblik aktive obuhvata 3,7 hiljada milijardi dolara. Problem je u tome što
visoko zaduženi korporativni sektor, u slučaju nove krize, neće biti u mogućnosti da servisira svoje
obaveze. Za sada, prezaduženost se dobro reguliše samo zato što još uvek figurišu benigni
finansijski uslovi, međutim šta će biti kad naiđe epizoda stresa? Upravo da bi se izbegao taj šok,
Fed par godina unazad sprovodi postepeno ukidanje kvantitativnih olakšica i povećanje kamatnih
stopa – planirana su čak dva u 2019. godini. Međutim, 4. januara 2019. predsednik Feda, Jerome
Powell, izjavio je da se sa povećanjem kamatnih stopa neće žuriti, i da će se regulisanje
monetarne politike obavljati veoma pažljivo, uz neprestano osluškivanje finansijskih tržišta, što
se može shvatiti kao oklevanje i indirektna podrška još uvek slabom i malaksalom tržištu.
Treće, ako bi ekonomski cunami naišao, teško da bi neko bio pošteđen. Već samo pooštravanje
uslova finansiranja pogodilo bi, pored korporativnog i mnoge druge sektore – na primer,
studentski krediti su danas veći nego ikada, a krediti za kupovinu automobila su eskalirali do te
mere da je prodaja zamrla.
Četvrto, prisutna inverzna kriva prinosa često se smatra za pouzdan znak najave recesije16 –
predvidela je svaku od devet evidentiranih recesija od 1955. godine do danas. Kriva prinosa
predstavlja prikaz kamatnih stopa (na američke državne obveznice) sa različitim rokovima
16 http://arhivanalitika.hr/blog/u-strahu-su-niski-prinosi-inverzna-krivulja-prinosa-izmedu-fikcije-i-stvarnosti/?fbclid=IwAR3Q882VfPYGljBuOsFk3uDmcbCu4tAbL_xJU6_J9-QGTh2TAwzC_VNVy1M
dospeća. Njen normalan oblik je onaj sa pozitivnim nagibom, budući da su dugoročne kamatne
stope obično više, jer podrazumevaju određene rizike i veću inflaciju (inflacija predstavlja
aproksimaciju veće potrošnje, a kamatne stope ekspanziju ekonomije). I suprotno, inverzna kriva
prinosa ukazuje na niže kamatne stope u budućnosti (tj. usporavanje ekonomije) i nižu inflaciju
(tj. manju potrošnju). Recesija zvanično počinje posle 6 do 24 meseca od pojave inverzne krive
prinosa. Današnja situacija je sasvim u skladu sa istorijskom - niske dugoročne kamatne stope se
negativno odražavaju na kreditnu ekspanziju (jer marže banaka padaju), što uzrokuje pad
ekonomske aktivnosti. Istovremeno, investitori u strahu od recesija, počinju da prebaciju kapital
u manje rizične instrumente – dolazi do rasta njihove tražnje i cene, tj. do daljeg opadanja
kratkoročnih kamatnih stopa.
Peto, razlike između kratkoročnih i dugoročnih prinosa na američke državne obveznice se
smanjuju17, i ako se taj trend nastavi, dugoročni prinosi će biti manji od kratkoročnih, što će
ponovo dovesti do inverzne krive prinosa koja najavljuje recesiju. Premda dugoročni prinosi od
kraja 2018. godine imaju opadajuću trajektoriju, kratkoročni prinosi su, pod uticajem agresivne
restriktivne monetarne politike Feda otišli previsoko. Signal da je balans krakoročne-dugoročne
stope-ekonomska aktivnost narušen jeste taj što su američke banke sve manje motivisane da
kratkoročne izvore finansiranja (na koje plaćaju visoke kratkoročne kamate Fedu) transformišu u
dugoročne plasmane (koji su niski, i na njih akcije Feda nemaju uticaj), jer im ne donose željeni
profit. Budući da je Fed odstupio od plana da se i u 2019. nepokolebljivo nastavi podizanje
kamatnih stopa, moguće je da je došao kraj ignorantskom ponašanju prema dugoročnim
kamatnim stopama i da će se tržište korigovati i umiriti.
Ipak, većina makroindikatora još uvek ne ukazuje na pesimistični scenario, pa se sve navedene
insinuacije za sada mogu tretirati kao pojednostavljene kalkulacije sa tmurnom intonacijom.
17 http://arhivanalitika.hr/blog/miran-san-i-2019-fed-ov-bozic-u-sijecnju/?fbclid=IwAR2FKbjmD3watGZu1EoffA_Xu6eTdPNWnPfkslJoZFwGk_CZYEwVfTkS-Tc
ANALIZA
Koja je cena starenja stanovništva?
Obradili: Miladin Kovačević i Katarina Stančić
Kada se govori o makro agregatima i javnim finansijama, naglasak je uglavnom na potrošnji i njenim determinantama, tačnije na investicijama, zaradama, penzijama itd. Ipak, često se zanemaruje štednja i njena važna uloga u nacionalnoj ekonomiji, budući da predstavlja osnovni izvor investicija i glavnu odrednicu buduće potrošnje i stoka nacionalnog kapitala. Naime, nizak nivo nacionalne štednje nameće potrebu eksternog zaduživanja i vodi u narušavanje spoljnotrgovinske ravnoteže, i obrnuto, adekvatna domaća štednja ne samo da je očekivana i dobrodošla u ekonomiji koja raste, već predstavlja i zdravu osnovu za budući rast.
Nacionalna štednja predstavlja zbir domaće i javne štednje. Pojedinac u svom životu sledi tipičan obrazac ponašanja: u mladosti troši više nego što zarađuje, u srednjim godinama više štedi, a u starosti mu je štednja negativna. Na individualnom nivou, motivi štednje su oprez i sigurnost za budućnost, a na makro planu stok štednje služi kao amortizer šokova i izvor investicija. Međutim, šta se dešava kada dođe do demografske tranzicije i starosne redistribucije i kako to utiče na distribuciju javnih sredstava? Ovo pitanje je od suštinskog značaja za ceo tzv. „zapadni svet“ gde je proces starenja stanovništva izražen već decenijama unazad, a kao posledica toga, pritisci na budžet sve veći, budući da su socijalni izdaci u porastu. Ovim problemom, koji otvara i brojne druge teme, bave se stručnjaci MMF-a u jednoj od najnovijih studija18, objavljenoj u januaru 2019. godine.
Starenje populacije i izdaci za penzije. Smanjenje stopa fertiliteta, produžen životni vek i rapidno starenje stanovništva pojmovi su koji danas najuverljivije predstavljaju demografsku sliku mnogih zemalja, pre svega Evrope, Severne Amerike, Australije i Rusije. Naime, ove ekonomije se nalaze u odmakloj fazi demografske tranzicije, što znači da je proces starenja stanovništva već dugo prisutan, a zajedno s njim i opadanje kontingenta radno sposobnih lica. Stope fertiliteta su niže od neophodnih za prostu reprodukciju stanovništva, koeficijent zavisnosti (odnos lica starosti 65 i više godina i lica starosti 15 do 64 godina) će se, prema projekcijama, udvostručiti do 2050. godine. Makroekonomske posledice ovakvih kretanja biće pad BDP-a po glavi stanovnika, smanjena privatna štednja (zbog rastućeg kontingenta starijeg stanovništva, koje po definiciji manje štedi), smanjena nacionalna štednja (jer je u populaciji prisutno više neaktivnih nego aktivnih lica) i povećan iznos transfera (tj. rast socijalnih izdataka). Smatra se da će, u sadašnjim uslovima, izdaci za penzije porasti od 1-2,5 p.p. BDP-a do 2050. u rastućim i razvijenim ekonomijama, čime se dovodi u pitanje održivost sadašnjeg penzionog sistema. Ne bi li rešile probleme finansiranja penzija, mnoge zemlje su pribegle reformama penzijskog sistema u pravcu povećanja starosnih granica, pooštravanja uslova odlaska u penziju, ali i smanjenja iznosa penzija. S druge strane, na individualnom nivou odluke o štednji će takođe biti pod uticajem ovih reformi, budući da će ljudi iz predostrožnosti morati da povećaju stopu štednje. Prema tome, dizajn penzionog sistema u bliskoj budućnosti biće glavni faktor kretanja privatne štednje, na sledeći način: isuviše izdašne penzije destimulisaće duže ostajanje u radnom odnosu, a isuviše niske penzije mogu negativno delovati na stopu potrošnje, jer ljudi od straha od budućnosti povećavaju štednju na račun potrošnje. Neophodno je naći balans između svih ovih determinanti, tj. racionalizovati socijalnu potrošnju, ali bez ugrožavanja sadašnje potrošnje i ugrožavanja standarda stanovništva.
Dizajn penzionog sistema, štednja i starenje populacije. U radu se navodi da bi, samo radi neutralisanja postojećih efekata starenja stanovništva, poreski prihodi u Evropi morali da se povećaju za 14-28% do 2050. godine. U Japanu, zemlji sa najvećim brojem stanovnika starosti 65+, poreski prihodi bi se morali
18 The Future od Saving: the Role of Pension System Design in an Aging World; David Amaglobeli, Hua Chai, Era Dabla-Norris, Kamil Dybczak, Mauricio Soto, Alexander F. Tieman; IMF Staff Discussion Note, January 2019
povećati za 26% da bi se održalo sadašnje stanje. Uzimajući u obzir blisku vezu između penzionog sistema, starenja i štednje, efekte starenja populacije moguće je ublažiti variranjem načina na koji se penzije finansiraju. Najčešće prisutan sistem finansiranja penzija, PAYG, (sistem međugeneracijske solidarnosti) u kojem trenutno zaposleni finasiraju trenutne penzionere, baziran je na doprinosima, dok je visina penzija uslovljena visinom zarade i radnom stažu. Drugi vid, znatno ređi vid finansiranja penzija, temelji se na privatnim penzionim aranžmanima, finansiranim ličnom štednjom pojedinaca. Izbor između ova dva sistema utiče i na izbor pojedinca u pogledu štednje i potrošnje. Konkretnije, što je zagarantovana penzija viša, privatna štednja će biti niža, i obrnuto. Istovremeno, smanjiće se i javna štednja, budući da izdvajanja za finasiranje penzija postaju sve veća budžetska stavka, koja često mora biti finansirana zaduživanjem. U godinama koje dolaze, najveći pad javne štednje očekuje se u rastućim ekonomijama, pre svega u onima gde je prisutan proces starenja stanovništva, a penzioni sistem nije reformisan. Tako će recimo, prema projekcijama, troškovi za penzije u Kini i Brazilu porasti za 6 i 7 p.p. BDP-a do 2050. što će se odraziti i na pad nacionalne štednje za (prosečno) 4 p.p. BDP-a.
Slučaj Japana – 80e su nove 60e. Sa najstarijom populacijom na svetu, rapidnim smanjenjem radne snage i najvećim keoficijentom zavisnosti - preko 4019, Japan je i najsporije rastuća G7 ekonomija. Konkretno, oko 35 miliona, tj. 28% od ukupne populacije starije je od 65 godina. Prema projekcijama, ukupno stanovništvo bi trebalo da se sa sadašnjih 127 miliona smanji na 88 miliona do 2060. godine, što će biti težak udarac na javne finansije, budući da se kontigent aktivnog stanovništva smanjuje brže nego ukupna populacija. Demografska tranzicija se odvija tolikom brzinom, da mere koje treba da ublaže njene efekte ne mogu da „sustignu“ove promene. Poređenja radi, Japan je u 2018. imao za 1% manje stanovništva nego u 2000. dok je u SAD u istom periodu stanovništvo povećano za 16%, u Kanadi za 13%, a u UK za 21%. Takođe, u istom periodu se u Japanu broj lica radnog uzrasta smanjio za čak 13%, dok je u drugim G7 zemljama rastao proporcionalno rastu ukupnog stanovništva. Uz sve navedeno, Japan je i zemlja u kojoj živi najveći broj lica starijih od sto godina - blizu 68 hiljada. U 45% japanskih domaćinstava živi bar jedna osoba starija od 65 godina, ali najčešće su prisutna dvočlana domaćinstva sa jednim licem 65+ i jednim mlađem koje živi s njim. U pitanju je ne samo demografska tranzicija, već i socio kulturološka transformacija japanske porodice.
Kao zemlja sa najnižom stopom rađanja i najvišim očekivanim trajanjem života, Japan već decenijama pokušava da sistem socijalne zaštite prilagodi demografskim promenama. Starenje i smanjenje populacije znači i manje unutrašnje tržište, manju potrošnju, manju produktivnost, manji BDP, i rastuće troškove za socijalne izdatke (nega, zdravstvo, penzije, naknade). Izdaci za zdravstvo trenutno iznose oko 10% BDP-a, što je duplo više nego u SAD. Želi li održati sadašnji nivo ekonomskog rasta, Japan bi morao imati rastuću dinamiku tržišta rada. Međutim, pošto će ona izvesno zbog depopulacije biti negativna, vlada pokušava da taj jaz popuni povećanjem produktivnosti tj. kroz pokušaje da podigne stopu participacije, pre svega žena i starijih lica (senior participation). Jedan od ciljeva je da se do 2020. na tržište rada vrati 1,7 miliona lica starijih od 65 godina. Na snazi je i čitav niz mera za suzbijanje negativnih demografskih efekata - od promovisanja zdravog načina života, uvođenja robota koji zamenjuju medicinske radnike, promovisanje rasta populacije - promene se veoma sporo dešavaju. Vlada je takođe donela i niz olakšica za imigrante, u smislu omogućavanja boljih radnih uslova i lakšeg dobijanja dozvola za rad. Ipak, kulturološke predrasude prema strancima, kao i rigidan i neprilagodljiv korporativni sistem deluju kontraproduktivno ovim merama. I na kraju, Japanska demografska tranzicija nametnula je mnogim zemljama izazov starenja populacije kao prioritetan ekonomski problem, budući da se u narednim decenijama većina razvijenog sveta može naći u situaciji u kakvoj je danas Japan. Ironično, promenili su se i koncepti percepcije zdravlja, mladosti i starosti, pa je tako čuvena krilatica „šezdesete su nove četrdesete“, koja aludira na poboljšanu
19 Koeficijent starosne zavisnosti od 40% znači da je na svakih 100 Japanaca starosti između 15 i 64 godine bilo 40 onih koji su stari 65 godina ili više. Poređenja radi, prema podacima Evrostata, ovaj pokazatelj je u 2017. godini iznosio 29,9 za EU28, 30,7 u Francuskoj, 29,2 u Srbiji itd. (https://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tps00198&plugin=1)
psiho-fizičku kondiciju šezdesetogodišnjaka, pod uticajem slučaja Japana izmenjena u „osamdesete su nove šezdesete“20.
Kina. Druga zemlja koja zaslužuje pažnju u pogledu interakcije između penzionog sistema i starenja stanovništva, imajući u vidu obim njene populacije, je Kina. Kina je poznata po tome da ima jednu od najviših stopa nacionalne štednje u svetu (46% u 2017. godini), zahvaljujući visokoj stopi privatne štednje. Naime, i penzioni sistem i sistem socijalne zaštite veoma su „štedljivi“, zbog čega su, ne bi li se osigurala u budućnosti, domaćinstva prinuđena da štede. Uz to, i ekspanzija kineske ekonomije u dvehiljaditim, zajedno sa rastom životnog standarda, kao i visoko učešće kontingenta radno sposobnog stanovništva, znatno su doprineli porastu privatne štednje. Međutim, Kina se nalazi na razvijenom stadijumu demografske tranzicije, što znači da ulazi u početnu fazu starenja populacije. Očekuje se da će se koeficijent zavisnosti, koji trenutno iznosi 13%, utrostručiti do 2050. godine, doprinoseći na taj način smanjenju nacionalne štednje, ali i povećanju socijalnih transfera. Stope rođenja se nisu povećale i pored ukidanja zabrane rađanja više od jednog deteta 2016. godine, zbog velikih životnih troškova koje veća porodica nameće, ličnih razloga i stila života. Štaviše, broj rođenja je opao sa 18,5 miliona u 2015. na 17,2 miliona u 2016. i pored napora koje su vlasti preduzele sa ciljem da stimulišu rađanje – kao što su poreske olakšice, subvencije za školovanje i sl. U Kini postoje još neke specifičnosti - na primer, odnos muške i ženske populacije je 1,2:1, što muškarcima otežava ženidbu. Uz to, kako se ekonomija razvija i žene napreduju u karijeri, sve ređe se odlučuju na stvaranje porodice.
Prema nekim računicama21, ako ne poraste kontigent radne snage, do 2050. potrošnja22 u Kini će morati da opadne za 25%, u Americi za 9%, a u ostalim razvijenim ekonomijama za 13%. Budući da se kontingent radne snage smanjuje, zbog raskoraka između uplaćenih doprinosa i broja penzionera, država je već intervenisala 2014. godine, a zatim i 2015. i 2016, ostavljajući u državnoj kasi svake godine sve veći manjak (u 2016. on je iznosio 421 milijardu juana). Trenutno je rizik od kolapsa penzionog sistema najveći fiskalni rizik u Kini. Stručna javnost sve češće apeluje na ekspanzivni dug Kine, čiji rast premašuje rast BDP-a. Naročito rapidan je porast privatnog duga, zbog stambenih i hipotekarnih kredita, koji su u zadnjih desetak godina u ekspanziji. U novinskim naslovima se sve češće može naići na apokaliptične naslove u stilu „Ko će vratiti dug?“ budući da 34 triliona dolara kineskog duga – ili 266% BDP-a (zbir javnog, privatnog i korporativnog duga), predstavlja pretnju ne samo kineskoj, već i globalnoj ekonomiji. Najveći deo duga je skoncentrisan u korporativnom sektoru, gde se gomila još od 2008, kada su centralne vlasti odobravale zaduživanje na lokalnom nivou, radi finansiranja opsežnih infrastrukturnih radova.
Problem starenja je u Kini već prepoznat kao jedan od najvećih izazova i kineske vlasti se aktivno bave pripremom strategije za jačanje mreže socijalnih transfera. Kad je fraza period „strateških oportuniteta“ prvi put u Kini upotrebljena, 2002. godine, brzo je prihvaćena kao moto tadašnje nacionalne ekonomske strategije, označen kao period maksimalnog iskorišćavanja prednosti novog milenijuma, i to bez većih izazova i rizika. Budući „oročena“ na dvadeset godina, ova fraza je modifikovana u „period istorijskih oportuniteta“, kako je predsednik Si nazvao period izazova sa kojima se druga ekonomija sveta (očekivano) susreće. Prema tome, period oportuniteta za Kinu je uvek prisutan, a svet će u godinama koje dolaze, svakako moći da neka od kineskih rešenja demografskih problema integriše u domaće prilike.
Mere i preporuke. Prva i osnovna mera regulisanja posledica starenja stanovništva i ublažavanja pritisaka na javne finansije jeste reforma penzionog sistema. Varijacije su brojne i kreću se od smanjenja visine penzija i smanjenja obuhvata, pa do povećanja starosne granice odlaska u penziju, uvođenja penala za rani odlazak u penziju itd. Ove reforme neizbežno dotiču i tržište rada, na koje će se najpre reflektovati negativni efekti depopulacije i starenja, kroz smanjenje kontingenta radne snage. Mere treba usmeriti ka povećanju participacije na tržištu rada onih kategorija koje tradicionalno učestvuju sa niskom stopom
20 https://www.straitstimes.com/opinion/search-for-solutions-in-ageing-societies 21 https://www.imf.org/external/pubs/ft/fandd/2017/03/lee.htm 22 Cifre su dobijene preko indeksa podrške, koji pokazuje odnos zaposlenih i „potrošača“ (gde spadaju sva lica koja ne rade, bez obzira na starosnu dob)
aktivnosti (žene, mladi i lica preko 65 godina.), ali i ka podsticanju zaposlenih da produže svoj radni vek u skladu sa produženim životnim vekom.
Pored toga, današnji zaposleni treba da se pripreme na budućnost koja će prema njima biti manje darežljiva u pogledu socijalnih davanja nego prema prethodnim generacijama, i da povećaju ličnu štednju gde je to moguće. Istovremeno, donosioci odluka morali bi pažljivo da kalibriraju efekte svih mogućih pravaca delovanja uvedenih mera, ne bi li sprečili pad tražnje i obezbedili adekvatan životni standard najugroženijih kategorija stanovništva. Iskustva su pokazala da prelazni period prelaska sa PAYG sistema na druge oblike finansiranja penzija uvek u početku donosi sa sobom povećane fiskalne troškove. Naime, kako bi se ispunile obaveze i obećanja prema nekadašnjim korisnicima PAYG sistema koji se mogu naći zatečeni i nepripremljeni u tranzicionom periodu, država treba da računa na povećane socijalne izdatke, što dodatno iscrpljuje i budžet, i stok nacionalne štednje. U tom smislu, rad na poboljšanju finansijske pismenosti stanovništva treba da bude usmeren na povećanje kulture štednje i racionalizaciju potrošnje u svetlu budućih rizika i izazova.
Pre više od jedne decenije MAT (Makroekonomske analize i trendovi) je započeo objavljivanje radova koji su posvećeni reformama u javnom sektoru Srbije i u tom kontekstu posebno važnoj, a sa opštom temom reformi u javnom sektoru (fiskalna i korporativna reforma i reforma upravljanja javnom imovinom i pravima) povezanoj reformi sistema penzijskog osiguranja. Ovde navodimo nekoliko takvih radova:
Miladin Kovačević i dr: „Reforma javnog sektora“, MAT broj 159, januar 2008;
Miladin Kovačević i dr: „Karakteristike i nasleđe sistema penzijsko-invalidskog osiguranja i pravci reforme sa ciljem utemeljenja održivog sistema i emancipacije od budžeta“, MAT broj 164, juni 2008;
Mahmud Bušatlija, Miladin Kovačević, Stojan Stamenković: „Zakoni kao smetnja daljem razvoju i nedovršenoj tranziciji“, „Evropska unija i Srbija-od tranzicije do pridruživanja“, monografija radova prezentiranih na savetovanju Naučnog društva ekonomista i Ekonomskog fakulteta održanom 5.maja 2012. godine na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, izdanje Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Miladin Kovačević i dr: „ Demografski izazovi i finansiranje penzija“, MAT br 231,mart 2014;