Download - Analiza članaka o Zadru i njegovoj okolici u
Sveučilište u ZadruOdjel za turizam i komunikacijske znanostiDiplomski studij: Novinarstvo i odnosi s javnostimaKolegij: Povijest hrvatskog novinstva
Mentor: Marijana Ražnjević Zdrilić, dipl. tur. kom., asistentStudentica: Anita Gebaj, 1. god. dipl., red.
O časopisu Hrvatski zemljopis Počinje izlaziti 1994.
godine Glavni urednik dr.
sc. Dragutin Feletar U početnom formatu
od 29 cm izlazi kao mjesečnik za vrijeme trajanja školske godine
Mjesto izdavanja je u Koprivnici (kasnije Zagreb)
2002. godine mijenja se naziv časopisa Meridijani
Časopis Hrvatski zemljopis
prvi put izlazi, još uvijek ratne,
1994. godine kao dodatni
materijal u nastavi zemljopisa
odnosno geografije u
osnovnim i srednjim školama
jer zbog teške ratne situacije i
tek „stasale“ zemlje u
školama još nisu bili uvedeni
novi udžbenici iz tih predmeta
pa je ovakva „nadopuna“ bila
u to vrijeme izuzetno poželjna
i korisna
-Časopis je ispočetka imao 48 stranica većinom u boji, sa bogatim sadržajem za učenike, profesore ali i sve one koji, neovisno o akademskom statusu, vole zemljopis i povijest
-sa izlaskom trećeg broja, naklada časopisa prešla je 10 000 primjeraka, a sukladno tome povećala se i kvaliteta napisa, grafičke opreme i tiska, broj stranica povećan na 52 stranice
Biografija urednika Rođen 1941. u
Koprivnici Poznati hrv. publicist i
znanstvenik Diplomirao je
geografiju u Zagrebu, radio kao učitelj, profesor, novinar
neko vrijeme obnašao dužnost dekana na PMF-u
Autor i koautor velikog broja knjiga kao i znanstvenih i stručnih članaka
1993. osnovao je u Koprivnici nakladnu kuću "Dr. Feletar" koja se specijalizirala za geografiju i povijest
pokrenuo i uređivao niz časopisa od kojih je široj javnosti najpoznatiji časopis Meridijani čiji je prethodnik bio Hrvatski zemljopis
2006. godine izabran je za člana HAZU
Karakteristike geografskog časopisa
pokrivaju raznolike predmete povezane s geografijom, uključujući fizičku geografiju i antropogeografiju
imaju odsjeke posvećene kartografiji, a mnogi su poznati po svojim veličanstvenim fotografijama
Članci pisani za objavljivanje u geografskim časopisima uglavnom su stručne ili znanstvene prirode
Pisanje za geografski časopis kompliciranije je od pisanja „običnog“ novinskog članka uključuje neophodno poznavanje geografije u kontekstu znanosti ali i struke, specifičnu stručnu terminologiju i poznavanje određenih prirodnih pojava
Metodološki dio Korpus istraživanja:
Napravit će se kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja časopisa Hrvatski zemljopis
Analiza će obuhvatiti razdoblje od šest godina (1994.- 1999.), odnosno uzorak od 62 broja, od kojih su 2 broja specijalna izdanja
Od ukupno objavljena 62 broja, odabran je uzorak od 18 brojeva u kojima su zastupljeni članci o gradu Zadru i njegovoj okolici
Cilj istraživanja: Provesti analizu članaka pisanih o Zadru i
njegovoj okolici u časopisu Hrvatski zemljopis i na temelju dobivenih rezultata utvrditi koje su najčešće obrađene teme napisanih članaka.
Hipoteza: S obzirom na vrstu časopisa činjenica je da su
u njemu zastupljeni članci o raznim stoljetnim i novootkrivenim fenomenima i ljepotama u Hrvatskoj i svijetu koje su mahom geografske prirode pa se iz tog razloga očekuje brojčano najviše napisanih članaka (koji se tiču Zadra i okolice) o Velebitu i Paklenici.
Mjerni instrumenti: kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja
Kvantitativna metoda obuhvatit će ove tri kategorije:
1. Veličina članaka- klasifikacija članaka na male i velike, prilikom čega su mali članci svi koji su manji od jedne stranice teksta, dok su veliki članci oni koji zauzimaju jednu i više stranica časopisa
2. Naslovnica- objavljene najave članaka odnosno njihovog „lead-a“ na naslovnici časopisa
3. Zastupljenost fotografija uz članke
Rezultati od ukupnih 62 broja časopisa koji su izišli u
vrijeme od 1994. do 1999. godine u časopisu Hrvatski zemljopis, u 18 brojeva nalaze se članci pisani o Zadru i njegovoj okolici
Nakon provedene analize članaka pisanih o Zadru i njegovoj okolici u časopisu Hrvatski zemljopis, hipoteza o najčešće zastupljenoj temi u vezi Zadra i okolice- člancima o Paklenici i Velebitu, a koju smo prethodno postavili- potvrđena je
Od 25 članaka koji su objavljeni u 18 brojeva u kojima se spominju Zadar ili njegova okolica, 12 članaka se bavilo temom Paklenice ili Velebita dok su se u ostalih 13 članaka pojavljivale druge teme vezane za Zadar i njegovu okolicu kao npr. crkva Sv. Donata, Kninska tvrđava i slično
Što se tiče veličine članaka, podijelili smo ih u dvije skupine: male i velike članke
Mali članci okarakterizirani su kao svi čija je veličina manja od jedne stranice
Veliki članci su svi oni čija je veličina jedna ili više stranica teksta
Od ukupnih 25 članaka o Zadru i njegovoj okolici objavljeno 15 malih članaka i 10 velikih članaka
Što se tiče analize pojavljivanja naslova članaka vezanih za Zadar i okolicu na naslovnici časopisa Hrvatski zemljopis, utvrđeno je kako se od ukupno objavljenih 25 članaka, najava članka na naslovnici časopisa pojavila 10 puta
Veličina članka povezana je sa objavljivanjem njegovog „lead-a“ na naslovnici, jer je jednaki rezultat ukupno objavljenih velikih članaka (veličine jedne i više stranica) kao i ukupni broj naslova o gradu Zadru i njegovoj okolici koji su objavljeni na naslovnici.
Zadnji grafikon prikazuje rezultate pojavljivanja fotografija uz članke pisane o Zadru i njegovoj oklici u časopisu Hrvatski zemljopis
S obzirom da su fotografije izuzetno često zastupljene u časopisima ovakve (geografske) vrste, bilo je i za očekivati da će uz većinu članaka biti objavljena barem jedna fotografija
od ukupno objavljenih 25 članaka, njih 19 pratila jedna ili više fotografija dok uz ostalih 6 članaka nije bilo popratne fotografije
Kvalitativna metoda
Kvalitativnom metodom istraživanja također se potvrdila postojeća hipoteza kako će najviše članaka iz časopisa Hrvatski zemljopis povezanih sa gradom Zadrom i njegovom okolicom biti upravo u vezi Paklenice i Velebita
„Rijetko gdje na Mediteranu, ljeti, posjetitelj plaža, primjerice u Jablancu ili Starigradu Paklenici, može u istom danu uživati u blagom ozračju mora i svježini pa i snijegu najviših velebitskih vrhova...“
„U neposrednom zaleđu Starigrada- Paklenice i Selina na površini od 36, 5 kvadratnih kilometara prostire se Nacionalni park Paklenica sežući sve do najviših vrhova Velebita.“
„Velebitski dragulji Dabri i Dabarski kukovi protežu se središnjim grebenom srednjeg Velebita, oku nevidljivi kako kako sa primorske tako i s one ličke strane, ali ipak lako dostupni i sa mora i sa kopna.“
„Najveća i najljepša hrvatska planina toliko je prostrana i reljefom prebogate plastike da svakim našim dolaskom otkriva tek djelić tog bogatstva dostatnog za upoznavanje cijelog života, a s obzirom na relativno visok središnji greben, protegnut čak 150 km dinarskim smjerom kao i blizinu Jadranskog mora, Velebit nam nudi nedogledne vidike i ljepotu krajolika bez premca.“
Zaključak Ponekad, čitajući razne novine i časopise možda
zaboravljamo na jednu njihovu bitnu stavku da njihov cilj ujedno obećaje i edukaciju
Upravo u geografskim časopisima poput Hrvatskog zemljopisa možemo pronaći pregršt zanimljivih informacija koje smo možda nekad i čuli pa zaboravili ali i sasvim neka nova otkrića što se tiče u ovom slučaju geografije i usko povezane povijesti
Provedena analiza časopisa pomoću kvalitativne i kvantitativne metode istraživanja potvrdila je postavljenu hipotezu. Utvrđeno je da se od 25 objavljenih članaka vezanih za grad Zadar i njegovu okolicu, Velebit i Paklenica spominju u čak 12 članaka, dok ostalih 13 obrađuju druge teme iz županije.