Download - Психологија

Razvojna psihologijaDr.sc. Anđelka Metzing, viša predavačica

Filozofski fakultet u OsijekuStudij psihologije

Plan predavanja

• Adolescencija-emocionalni i socijalni razvoj– Moralni razvoj– Rodno tipiziranje– Obitelj– Vršnjaci– Problemi razvoja

Moral i moralni razvoj

Moral i adolescenti?????

Ideja pravednosti u adolescentovom okruženju

• Sportske aktivnosti-praćenje i poštivanje pravila• Dompitanja “Zašto ne mogu ostati vani koliko i (stariji)

brat/sestra???” “Ona/ona uvijek gleda šta hoće!”• Kućanski poslovisudjeluju u obavljanju kućanskih

poslova, ali i lamentiraju da ”moraju sve raditi” po kući.

• U svakodnevnim situacijama mladi imaju ideju o “dobrom/pravom” i “lošem/krivom”postavljaju pitanje o pojedinim situacijama


• Moral: sposobnost razlikovanja pravog od krivog, te sposobnost reagiranja na temelju te razlike

• Moralni razvoj: proces kojim osobe usvajaju društvene norme o tome što je pravo, a što krivo


• Dvije dominantne teorije:– Piaget

– Kohlberg

• i jedna i druga pojašnjavaju razvoj u fazama

Piagetova teorija moralnog razvoja

• Heteronomna moralnost (5-10 godina)

• Autonomna moralnost (od 10. godine)

Usporedba faza moralnog razvoja

Heteronomna moralnost•Pravila su:

•zadana od strane autoriteta (Bog, roditelj, nastavnik)

•trajna, nepromjenjiva i MORAJU se poštivati

•Procjena ponašanja drugoga-ishodi

•Kazna je automatska posljedica kršenja pravila

Autonomna moralnost•Pravila su:•društveno dogovorena; idealni reciprocitet•promjenjiva po potrebi

•Procjena ponašanja drugoga-namjera•Kazna je određena namjerom

LAWRENCE KOHLBERG (1927-1987)

Kolbergova teorija moralnog razvoja

Jednoj ženi prijeti smrt od raka. Može je spasiti lijek jednog farmaceuta koji taj lijek naplaćuje po cijeni deset puta većoj od njegove stvarne vrijednosti. Suprug ove žene ima samo pola potrebnog iznosa. Farmaceut mu ne želi prodati lijek po toj cijeni, niti mu želi omogućiti da ostatak iznosa plati naknadno. Očajan suprug provalio je u ljekarnu i ukrao lijek.

Je li to trebao učiniti? Zašto?

Primjer 2

• Očito očajan zbog teškog materijalnog stanja svoje obitelji, 26-godišnjak koji nikada ranije nije evidentiran zbog krađa odlučio se na radikalan potez te je upravo krađom pokušao doći do onoga što ne može kupiti.

• Razbio je staklo na čekaonici Doma zdravlja u Ulici kralja Tomislava, a nakon što je ušao u unutrašnjost, pokidao je lokot sa zaštitne metalne rešetke. Razbio je potom staklo na vratima te ušao u ljekarnu s čijih je polica otuđio veću količinu dječje hrane, pelena i lijekova za dijete, kao i tlakomjer i uređaj za mjerenje glukoze u krvi. Sve to bilo je, kako je rekao, prijeko potrebno njegovoj supruzi i djetetu.

Primjer 2

• Treba li sud mladog tatu osuditi na zatvorsku kaznu? Zašto da ili zašto ne?

• http://www.tportal.hr/vijesti/crnakronika/56309/Mladi-tata-provalio-u-ljekarnu-i-ukrao-pelene-za-bebu.html

Kohlbergovi stadiji moralnog shvaćanja

• 1. razina: PRETKONVENCIONALNA (4-10god)

• 2. razina: KONVENCIONALNA (10-13 god)

• 3. razina: POSTKONVENCIONALNA (od 13 god)

Pretkonvencionalna razina

• “Krivo je krasti pelene kako bi pomogao svojoj obitelji jer bi mogao biti uhvaćen”

• Fokus na posljedice ponašanja, odnosno izbjegavanje kazne

Konvencionalna razina

• Osoba u obzir uzima zakon i socijalne norme• “krivo je krasti pelene jer je to protuzakonito” ili

“u redu je krasti jer će tata tako pomoći svojoj obitelji. Kasnije će platiti što je ukrao ili će prihvatiti posljedice svog ponašanja (krađe)”

• Osoba smatra da se zakon ne smije kršiti, ali i dalje žele zadržati naklonost obitelji, prijatelja (dobra osoba)

Postkonvencionalna razina

• Npr. “nije krivo ukrasti jer će na taj način mladi tata održati bebu na životu, a ljudski život j važniji od osobne svojine”

• Moral se definira u apstraktnim načelima

• Osoba shvaća da su zakoni nužni da bi društvo funkcioniralo, ali je svjesna da su zakoni ponekad rigidni-zakone tumačiti ovisno o situaciji

Kohlbergovi stadiji moralnog shvaćanja

• Postkonvencionalna razina-vrlo rijetka

• Moralno rasuđivanje se ne razvija urednim postupnim putem

VEĆ

• Postoji raspon moralnih reakcija koje variraju o kontekstu

Spolne razlike u moralnom rasuđivanju

• Muškarci i žene razlikuju se s obzirom na način na koji rješavaju dileme

• Žene-više naglašavaju brigu

• Muškarci- više naglašavaju pravdu ili pravdu i brigu koriste podjednako

Čimbenici koji utječu na razvoj moralnosti

Okolinski činitelji

•Odgojni postupci-autoritativni roditelji visoka kontrola (jasni i precizna zahtjevi, pravila i kontrola ponašanja) i visoka toplina

•Godine školovanja-rasprave o moralnim pitanjima

•Druženje s vršnjacima-rasprave o moralnim pitanjima

Čimbenici koji utječu na razvoj moralnosti

Drugi činitelji

•Emocije empatije i krivnje

•Temperament

•Važnost moralnosti za pojam o sebi

Moralnost-kulturno specifična, a ne univerzalna

Rodno tipiziranje

• Društvo pred muškarce i žene postavlja različite zahtjeve u pogledu dužnosti i obveza, ali i različita očekivanja o tome kako bi se trebali ponašati te koje bi osobine ličnosti trebali imati.

• Intenziviranje rodne pripadnosti-tjelesne i kognitivne promjene; pritisak vršnjaka i roditelja

Rodno tipiziranje

• Rodne uloge: – feminina

– maskulina i

– androgina (istovremeno posjedovanje i maskulinih i femininih osobina)

Rodno tipiziranje-rodne uloge

• Androgina osoba:– iskazuje i maskulina i feminina ponašanja-

ovisno o situaciji u kojoj se nalazi,– nije ograničena kulturalnim stereotipima o

rodnoj prikladnosti i fleksibilnija je.

• Androgina rodna uloga: poželjna bez obzira na spol jer pridonosi psihološkoj prilagodbi i duševnom zdravlju pojedinca.

Androgine osobe-primjeri

Utjecaj obitelji-odnos mladih i roditelja

• Kompetentno roditeljstvo-autoritativni stil

• Obiteljske interakcije-zadovoljavanje adolescentove potreba za autonomijom

• Adolescenti prestaju idealizirati roditelje, dovode u pitanje njihov autoritet-pristupaju iz različitih perspektiva

Utjecaj obitelji-odnos mladih i roditelja

• Roditelji koji su:– financijski sigurni – zadovoljni u vlastitom braku– Koji ulažu vlastiti rad

• lakše daju adolescentima podršku i odgovarajuću autonomiju

• Loš odnos adolescent-roditelj: teškoće često počele već u djetinjstvu

Odnosi s članovima obitelji

• U vrijeme kada se adolescenti separiraju od obitelji i kad se oslanjaju na svoje grupe vršnjaka-odnosi s braćom/sestrama postaju manje intenzivni

• Ulaskom u ranu odraslu dob većina mladih ljudi postaje jako privržena svojoj braći/sestrama

Odnosi s vršnjacima

• potreba za pripadanjem skupini vršnjaka postaje izraženija,

• kontakti s vršnjacima se intenziviraju• istaknuta solidarnost među članovima skupine• vršnjački pritisak veći

• mladi privrženiji vršnjacima nego roditeljima;• roditelji postaju 'objekti privrženosti u pričuvi'

Prijateljstva

• Priroda prijateljstva u adolescenciji se mijenja:– pomicanje prema većoj intimnosti i lojalnosti

• Spolne razlike u prijateljstvu:– djevojke-emocionalna bliskost– mladići-aktivnosti, postignuća i status

• Prijateljstvo i rodni identitet– Mladići s androginim osobinama-često kao i

djevojke formiraju istospolna prijateljstva,– mladići s maskulinim identitetom-rjeđe

Prijateljstva

• Prijateljstva (ne “antisocijalna”) potiču: – razvoj pojma o sebi, – stvaranja identiteta i – kapaciteta za intimne odnose

• Psihoterapijska uloga– nošenje sa stresom – poticanje povoljnije stavove prema školi

Prijateljstva-vrste grupa

• Klike-male grupe prijatelja – slične stavovi, vrijednosti, interesi i socijalni

status-popularnost)– razvoj socijalnih vještina

• Klape ili društvo– Utemeljeno na reputaciji i stereotipima

(“štreberi”)– pruža identitet unutar šire socijalne strukture;

Prijateljstva-vrste grupa

• Kojoj kliki/klapi će se adolescent pridružiti ovisi o:– Interesima– Osobinama ličnosti– Roditeljskom stilu (npr autoritativni roditelji-

štreberi, sportaši; permisivni roditelji-partijaneri)

• Klike mješovitog spola-podržavajući kontekst za upoznavanje adolescenata i adolescentica

Romantični odnosi (“hodanje”)

• Za sve adolescente prve ljubavi služe kao praksa za kasnije, zrelije odnose

• Dob prvih romantičnih odnosa: kulurno specifična, kraj osnovne škole-početak srednje škole

• Rani romantični odnosi-ne potiču socijalnu zrelost

Konformizam u vršnjačkim grupama

• Intenzivniji nego u mlađoj ili starijoj školskoj dobi

• Pritisku za antisocijalno ponašnje-najpodložnji mladi adolescenti


• Antisocijalno ponašanje• http://www.24sata.hr/automoto/ilegalne-utrke-aut

omobila-u-rijeci-na-youtube-u-44585• http://www.youtube.com/watch?v=yovRF9AnCb

w• http://www.source.ba/clanak/849097241242/vije

sti/Da%20li%20ste%20%C4%8Duli%20za%20%E2%80%9Esurfanje%20na%20autu%E2%80%9C-!/?ref=pretraga


• Percepcija (doživljaj) vršnjačkog pritiska:– značajno predviđa antisocijalno ponašanje (Šincek, 2011)

• Antisocijalno ponašanje-mali postotak

• Zaštitni čimbenik za nepovoljan vršnjački pritisak:– Autoritativno roditeljstvo (Ricijaš, 2011)– Sigurna privrženost (Lotar, 2011)

Problemi razvoja

• Depresija

• Samoubojstvo

• Delinkventno ponašanje

Depresija

Depresija je bolest!

Često se u svakodnevnom razgovoru čuje termin da je netko u depresiji. Svako loše raspoloženje koje traje malo dulje skloni smo opisati kao depresiju te se zbog toga, kada netko stvarno pati od ove bolesti, njegovo stanje najčešće ne shvaća ozbiljno.

Depresija

• MIT 1: Depresija se ne treba liječiti.• MIT 2: Proći će sama od sebe.

• Depresivni adolescenti= depresivne odrasle osobe s velikim problemima na poslu, obiteljskom okruženju, društvenom životu...

Depresija

• Oko 15 do 20% adolescenata imala je jedno ili više depresivnih epizoda-odgovara ranoj odrasloj dobi

Manifestacija depresije• Osjećaji tuge• Frustriranosti• Beznađe u životu• Nemogućnost sudjelovanja i uživanja u velikom broju

aktivnost• Proremećaji spavanja• Poremećaji u apetitu• Poremećaji u koncentraciji

Depresija

• Manifestacija na različite načine– Djevojke: češće crne misli i hipohonfdrija,– Mladići: nemirni i besciljni

• Od tog postotka 2-8% kronično depresivno

• Češća kod djevojaka i žena

• Ne mogu svladati kritične razvojne zadatke

• Narušen razvoj identiteta

Depresija

• Povezana s:

– Anksioznošću

– Lošim školskim uspjehom

– Uporabom droga

– Kršenjem zakona

Kako razlikovati depresiju od “lošeg dana”?

• ako serija loših dana bez prekida traje tjednima-vrijeme je za uzbunu!

• Promjene se mogu vidjeti u trima važnim područjima života: – kuća, – škola i – zabava.

Kako razlikovati depresiju od “lošeg dana”?

• Mladi koji pate od depresije:

• vrlo nervozni i reagiraju burno, za razliku od starijih koji se povlače.

• U ranoj fazi: imaju više nesuglasica i svađa s ljudima s kojima se inače dobro slažu.

• Kako depresija napreduje: izolacija, manje interesa za školu, a ocjene su sve lošije. Da bi se osjećali bolje i mogli družiti, mladi počnu koristiti narkotike i alkohol ili izgube interes za zabavu.

Činitelji povezani s depresijom

• Kombinacija bioloških i okolinskih čimbenika

• Studije srodnika: otkrivaju važnu ulogu nasljednih faktora

Samoubojstvo

Hrvatska•Suicid je treći uzrok smrti kod mladih od 15 do 24 (oko 10%; 17% mladića i 4% djevojaka), a šesti uzrok smrti kod djece od 5 do 14 godina.

•Pokušaji su karakteristični za mlade ljude (do 35. godine), a završeno samoubojstvo za starije (65 i više godina)

•Ubijaju se i djeca (već od 5. godine života)

Znaci upozorenja

• česti razgovori o samoubojstvu• preokupiranost smrću i umiranjem• znakovi depresije• promjene ponašanja (npr. sklonost samo-

ozljeđivanju kao rezanje, paljenje i sl.• poklanjanje dragih stvari• dogovaranje nedovršenih poslova• poteškoće sa snom i spavanjem

Znakovi upozorenja

• poduzimanje pretjeranih rizika (npr. izbor ekstremnih sportova, ili ponašanje koje ne mari za zdravlje: ozljede, predoziranja itd.)

• povećana uporaba droga

• gubitak zanimanja za uobičajene aktivnosti

Kome se povjeriti?

• Osobu ohrabriti da potraži profesionalnu pomoć, a ako treba, otići s njom

• Ne smijemo biti sami u pomaganju.

• Nikako ne smijemo ostavljati suicidalnu osobu samu.

• Moramo provjeriti jesu li joj dostupni lijekovi, otrovi ili opasni predmeti.

• Trebamo smiriti trenutnu kriznu situaciju.

Prevencija i liječenje

• Uvježbati vidjeti znakove upozorenja• Škole:

– Susojećajno savjetovanje (educirani timovi)

– Vršnjačke grupe za podršku

– Informacije o kriznim telefonskim linijama

• Hospitalizacija, antidepresivi, individualna i grupna obiteljska terapija

• Samo 25% koji su pokušali samoubojstvo potraži pomoć liječnika!

STUPANJ PUBLICITETA KOJI DOBIVA PRIČA OSAMOUBOJSTVU

PROPORCIONALAN JE BROJU SAMOUBOJSTAVA KOJA USLIJEDE.

• Najopasnije su priče koje dobivaju najveći publicitet,

pojavljuju se u različitim programima, na svim TVpostajama, u tiskanim medijima i internetu, naročitoAko uključuju poznate osobe.

Nakon što televizija izvijesti o samoubojstvu, u sljedećih deset dana poraste broj samoubojstavaCopycat suicide

www.suicidi.info

Mitovi i činjenice o samoubojstvu

Uručak

www.suicidi.info

Delinkventno ponašanje

• Delinkventno ponašanje: – zabranjeno zakonskim propisima i za koje postoje

propisane sankcije

• Rizično ponašanje: – nije kršenje postojećih pravnih propisa, ali često

prethodi ili se javlja uz delinkventno ponašanje (npr. konzumacije alkohola, bježanja iz škole, rizična spolna ponašanja, autoagresivna ponašanja itd.)

Delinkventno ponašanje-čimbenici

• individualni činitelji: – osobito niža inteligencija,– loš školski uspjeh, – hiperaktivnost, impulzivnost

• socioekonomski činitelji: – slabi prihodi obitelji, – obitelji s puno članova


• obiteljski činitelji: – slab roditeljski nadzor, grubosti u

discipliniranju, tjelesno zlostavljanje djece, – hladnoća u roditeljskim stavovima,

zanemarivanje djece, nekonzistentna disciplina, slaba uključenost roditelja u život djece,

– konflikti među roditeljima, razvod/odvojeni život roditelja,

– kriminalitet roditelja, rizična braća i sestre


• vršnjački činitelji: rizični vršnjaci, odbacivanje i nepopularnost među vršnjacima

• činitelji vezani uz školu: škole s visokom razinom delinkventnog ponašanja

• činitelji vezani uz susjedstvo: susjedstva s visokom razinom delinkventog ponašanja

Spolne razlike u delinkventnom ponašanju

• djevojke i mladići manifestiraju jednake oblike delinkventnog ponašanja

ALI

• djevojke manifestiraju rjeđe gotovo sve oblike delinkventnog ponašanja od mladića

• razlika u prevalenciji/stopi najveća za teža (nasilna) kaznena djela, a najmanja za lakša (krađe ili zloporaba droga)

Spolne razlike u delinkventnom ponašanju-RH

• Hrvatska, 1422 učenika osnovnih i srednjih škola (Osijek-Zagreb; 866 Ž i 556 M):

• prevalencija krađe iz trgovine slična za mladiće i djevojke.

• 22% djevojaka i 27% mladića izjavilo da je ukralo stvari iz trgovine vrednije od 100kn.

Spolne razlike u delinkventnom ponašanju-RH

ALI

•razlika u prevalenciji nasilnog ponašanja između mladica i djevojaka je značajna

– 11% djevojaka i 36% mladića sudjelovalo u tučnjavi poslije koje je nekome bila potrebna liječnička pomoć

(Ajduković, Ručević i Šincek, 2007)

Spolne razlike-jedini izuzetak!!!!

• nasilno ponašanje u romantičnim odnosima.

• Mladići i djevojke podjednako manifestiraju nasilno ponašanje prema svojim partnerima (u novije vrijeme djevojke više)

Nasilno ponašanje u romantičnim odnosima

• Hrvatska: • 1422 učenika osnovnih i srednjih škola (Osijek-

Zagreb; 866 Ž i 556 M):

• 4% mladića bilo fizički nasilno prema svojim partnericama, dok je kod djevojaka njih 8% izvijestilo o fizičkom nasilju prema svojim partnerima

• (Ajduković, Ručević i Šincek, 2007)

Nasilno ponašanje u romantičnim odnosima

• Svijet

• Swahn i sur. (2008): 2888 adolescenata (12-18 godina)– Djevojke češće izvještavale o viktimizaciji i

nasilnom ponašanju prema partneru.

• O'Learyja i sur. (2008) 2363 adolescenata– 24% mladića bilo fizički nasilno prema partnerici,

dok je postotak kod djevojaka viši i iznosi 40%

Literatura

• Laura E. Berk 2008. Psihologija cjeloživotnog razvoja, Naklada SLAP; str 381-407.

Download - Психологија

Top Related