Download - 12. Predavanje - Buka i Vibracije u Prometu
-
Buka i vibracije u cestovnom prometu
12. predavanje
-
Ope karakteristike prometne buke BUKA = svaki zvuk koji utjee na psihiko i fiziko
osjeanje graana i radnih ljudi tako da ih: ometa u radu,
smanjuje produktivnost rada,
stvara nemir i smeta okolini,
onemoguava uobiajeni odmor ljudima i teti njihovom raspoloenju i zdravlju
Objektivna definicija = buka je kompleksan zvuni podraaj koji ima malo ili nimalo periodiciteta u svom kontinuitetu
-
Izvor buke Svaki stroj, ureaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i
transport, tehnoloki postupak, elektroakustiki ureaj za glasno
emitiranje glazbe i govora, buna aktivnost ljudi i ivotinja i druge radnje od kojih se iri zvuk
Izvorima buke smatraju se i cjeline kao pokretni i nepokretni
objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za port, igru, ples,
predstave, koncerte i slino
Promet, aktivan ili u mirovanju, vezan za odreene djelatnosti ili sadraje smatra se izvorom buke od te djelatnosti ili sadraja
-
Efekat buke
Na ljude koji upravljaju prometnim sredstvima
Na putnike koji se prevoze
Na ljude koji ive pored prometnica, pruga i aerodroma
Od svih izvora komunalne buke najvei postotak 80% otpada na prometnu buku
Vie od 50% cestovni promet
18% promet na tranicama
13% zrani promet
-
Buka i vibracije u cestovnom prometu
-
Mjere zatite od buke Obuhvaaju:
Odabir i uporabu malobunih strojeva, ureaja, sredstava za rad i transport,
Promiljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s
izvorima buke (emitenata) i podruja ili objekata sa sadrajima koje treba tititi od buke (imitenata),
Izvedbu odgovarajue zvune izolacije graevina u kojima su izvori buke radni i boravini prostori,
Primjenu akustinih zatitnih mjera na temelju mjerenja i prorauna buke na mjestima emisije, na putovima irenja i na mjestima imisije buke,
Akustika mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke
-
Izvori cestovne buke
Dva osnovna i nezavisna izvora buke:
1. Pogonski sustav i
2. Kontakt guma s povrinom kolnika
U gradskoj vonji najvie je buan motor, na autocesti
dominiraju gume, kod punog optereenja najvie se uju ispuh i usis
Kod starih vozila glavni izvor buke je motor s ispunim sustavom
Moderni motori i ispuni sustavi su prigueni, stvaraju manje
buke, gume postaju glasnije
Kako bi se smanjio otpor kotrljanja gazea je povrina sve krua
Zbog poveanja sigurnosti povrina kolnika se izvodi sve hrapavije
-
Izvori cestovne buke
Buka motora
Buka usisnog sustava
Buka ispunog sustava
Ventilator
Buka pneumatika
-
Buka motora
Nastaje pri djelovanju plinova na klip u tijeku kompresije i
ekspanzije u cilindru motora to proizvodi vibracije vanjskih
zidova bloka motora koji emitiraju buku
Buka ovisi o
radnom volumenu motora,
optereenju i
broju okretaja
to je manja brzina, a vei broj okretaja, vea je buka
-
Buka usisnog sustava
Nastaje pri otvaranju i zatvaranju usisnih ventila, tj. pri
prolasku i zaustavljanju protoka zraka u cilindar
Intenzitet buke ovisi o
reimu rada motora,
optereenju i broju okretaja,
vrsti zranog filtra i priguivaa
Usisna buka ovisi o optereenju te je manja uz manje
optereenje i obrnuto
-
Buka ispunog sustava Nastaje otvaranjem i zatvaranjem ispunog ventila i naglim
otputanjem plina u ispuni sustav
Zatvaranjem ventila ne proizvodi se nikakav uinak
Pojavljuje se i visokofrekvencijska buka zbog velike brzine struje
plina kroz sjedite ventila
Razinu buke odreuju razliiti imbenici:
Tlak u cilindru motora u trenutku otvaranja ventila, brzina
podizanja ventila, promjer ventila
Ovisi o optereenju i broju okretaja
-
Ventilator
Buka sustava za hlaenje nastaje radom ventilatora
Aksijalni kod motora hlaenih vodom
Centrifugalni kod motora hlaenih zrakom
Obje vrste proizvode irokopojasnu buku
-
Buka pneumatika Nastaje zbog dodira pneumatika s kolnikom
Razina buke ovisi o:
zastoru kolnika,
na cestovnim zastorima koji proizvode veu buku (kamena kocka i sl.) treba voziti sporije
konstrukciji pneumatika ire su gume glasnije
buka je izraenija kod popreno postavljenih ljebova nego kod kosih ili uzdunih
brzini vonje
pri brzini vonje od 160 km/h pneumatici uzrokuju 100x veu buku nego pri brzini od 40 km/h
pri smanjenom tlaku u pneumaticima, proizvodi se vea buka
-
Buka prometnog toka Prosjena razina buke pojedinih vozila
Prema nekim ispitivanjima buka u gradovima poveava se u prosjeku za 1 dB na godinu
Ovisi o gustoi prometa i udjelu teretnih vozila
Vrsta vozila Koliina buke (dB)
Osobna vozila 70
Kamioni 85-90
Tramvaji, motorkotai i vlakovi 90
Zrakoplovi 110-140
-
Buka prometnog toka
Buka pojedinog vozila ovisi o:
Nainu pogona stupanj prijenosa mjenjaa, broj okretaja motora, brzina, ubrzanje
Lokalnim i vremenskim uvjetima put po kojem se vozi,
upravljanje prometom, objekti pored puta
Razmaku promatraa od prometnice
Zajedniko djelovanje ovih imbenika stvara ukupnu buku koja vremenski varira
-
Buka prometnog toka
imbenici koji utjeu na razinu buke:
a) Urbanistiki prostorna orijentacija zgrada, namjena
prostora unutar stana
b) Graevinske poloaj prometnice (nagib, nasip, usjek),
kvaliteta kolnikog zastora
c) Tehnike imbenici vezani za vozilo kao izvor buke
d) Prometne struktura prometnog toka, protok, gustoa i brzina prometnog toka
e) Psiholoke imbenici vezani za subjektivni osjeaj smetnji od buke
-
Buka prometnog toka
Izraen utjecaj imaju teka vozila
Njihovim uklanjanjem dovelo bi se do vee brzine toka lakih
vozila to bi povealo nivo buke
Promjena protoka vozila i strukture jae utjee na stanje nivoa buke nego promjena brzine prometnog toka
Pri poveanju protoka vozila brzina toka se smanjuje, nivo buke
se poveava
-
Utjecaj buke na zdravlje ljudi
Auralno i ekstraauralno djelovanje buke
1. Auralno djelovanje izravno na organ sluha (vozai, strojari, piloti)
2. Ekstraauralno djelovanje na ostale organe i cijeli
organizam
Utjee na neurovegetativni sustav, poveava napetost, krvni
tlak, izaziva poremeaje rada srca, plua, eluca i endokrinog
sustava, smanjuje imunoloku otpornost, izaziva osjeaj straha, suava pozornost i produktivnost rada
-
Utjecaj buke na zdravlje ljudi
Intenzitet djelovanja
buke (dB)
Uinak
Do 50 Prekida san
Do 60 Izaziva slabije psiholoke uinke
Od 60 90
Stvara ozbiljne psiholoke uinke i neurovegetativne smetnje,
rast krvnog tlaka, ubrzano disanje, poveava broj crvenih
krvnih zrnaca, poremeaj u regulaciji eera u krvi
Iznad 90 Dovodi do oteenja sluha
Iznad 120 Dovodi do akutno oteenja sluha i izaziva bol
-
Mjere za smanjenje buke na vozilu
Provode se na tri mjesta:
1. na izvoru buke
smanjenje buke motora, usisa, ispuha, ventilatora
2. u prijenosu buke
primjena tehnike, izolacije, izvora buke od okolnog prostora
3. na prijamniku
Redukcija osjetljivosti na titranje kabine vozila uz upotrebu
panelnih ploa
-
Mjere za smanjenje buke na vozilu
HLAENJE Smanjenje kutne brzine ventilatora
Postavljanje difuzora
Izrada remenice koljenastog vratila i ventilatora
Primjena veih hladnjaka
MOTOR Poboljanje sustava oslanjanja
Oblaganje zidova motornog prostora
Intervencije na bloku PNEUMATICI Oblik i dubina protektora
Optereenje i brzina vozila Podloga puta
USIS Dodavanje ulazne cijevi
Promjena mjesta usisa
Postavljanje usisnog difuzora
Primjena suvremenih preistaa
ISPUH Promjena naina veze ispuha i motora
Elasino oslanjanje ispunog lonca Primjena sloenih viestrukih
priguivaa
-
Mjere za smanjenje buke izvan vozila
Prilikom projektiranja i graenja cesta treba na mjestima gdje se
eli postii zatita od buke poduzeti odgovarajue mjere:
Uzduni nagib ne treba biti vei od 3%, jer kod uzdunog nagiba od
4-6% poveava se razina zvuka za 3dB, svaki stupanj nagiba vei od
5% poveava buku za 0,6 dB
Odabrati odgovarajuu brzinu, kod brzine vee od 90 km/h dolazi
do poveanja zvune razine za 3 dB; regulacijom prometa
semaforima poveava se razna buke za 1-2 dB
Paljivo locirati krianja i prijelaze, svako krianje, prijelaz preko
pruge i sl. poveava zvunu razinu za 3 dB
Voenjem prometnice u tunelu smanjuje se zvuna razina za 20 dB
-
Mjere za smanjenje buke izvan vozila
Zatitni tunelski pokrovi, cijevi i sl. trebaju biti produeni za
nekoliko stotina metara od graevine koja se eli zatititi
Rjeenja s djelomino otvorenim pokrovima imaju prednost zato to ne zahtijevaju posebna rjeenja za ventilaciju i
osvjetljenje, ali se kod njih ne moe oekivati smanjenje zvune razine za 20 dB kao kod tunela
-
Mjere za smanjenje buke izvan vozila
Gradnjom zvunih barijera (zidovi, titovi, nasipi, poumljeni
pojasevi) moe se postii zatita
Zidovi na suenim prostorima gdje je teko izvesti drugi oblik zatite
Graeni od lima, stakla i sl.
Trebaju biti zvuno nepropusni, buka se priguuje do 25 dB
Postavljaju se na udaljenosti 2,5 m od ruba kolnika, visine do 2 m
Budui da smanjuju vidljivost potrebno ih je stavljati samo onda kada je
potrebno smanjiti zvunu razinu za vie od 5 dB
Nasipi izvan sredita naselja
Prednosti u odnosu na zidove: predstavljaju deponije za viak materijala koji se
pojavljuje tijekom gradnje, njihova masa apsorbira buku, uz ispravno
ozelenjavanje povoljno djeluju u asporpciji tetnih tvari, estetski se uklapaju u
okoli
Nedostatak: zahtijevaju mnogo prostora
-
Mjere za smanjenje buke izvan vozila
Ozelenjene konstrukcije za zatitu od buke kombinacija
graevnih materijala i biljaka koje moraju biti najprikladnije
u smislu jae apsorpcije zvuka te otpornosti na oneienje i
specifine prilike uz prometnice
Zeleni zid mora biti potpuno formiran od vrha do
dna, nuna je olistalost pri tlu
Drvee treba saditi u kombinaciji s visokim i niskim grmljem
Treba voditi rauna o svojstvima odreenih vrsta u
vezi s otpornosti na oneienje i sol
-
Mjere za smanjenje buke izvan vozila
Reciklirani zatitni zid od plastinog otpada
Sastoje se od recikliranih plastinih masa pomijeanih s zelenim otpadom (sijeno, trava)
Velika adsorpcija zvuka i smanjenje buke
Nasip pokriven biljem filtrira prainu i ispune plinove
Vijek trajanja ~ 30 godina
Velika estetska vrijednost
Ekoloki: rjeavanje problema otpada, smanjenje buke
-
Vibracije
-
Vibracije
mehanike oscilacije
Stvorene kretanjem vozila i radom pogonskog motora, prenose
se na putnika i organe koji ponu vibrirati (oscilirati)
Nepovoljno: kada je frekvencija oscilacija vozila jednaka vlastitoj
frekvenciji organa dolazi do rezonancije ija je posljedica osciliranje organa s velikim amplitudama
Izazivaju zamor materijala i lomove dijelova vozila, unitavaju
ceste i pruge, oteuju mostove i zgrade
Intenzitet vibracija ovisi o neuravnoteenosti pneumatika,
neravnosti podloge, nainu rada motora i sl.