POGLAVLJE 8

DOKOVANJE BRODA

1

1. UVOD Dokovanjem se brod izvlai izvan doticaja s morskom vodom u svrhu pregleda, odravanja ili

remonta podvodnog dijela trupa broda i brodske opreme koja se nalazi uronjena u more. Osim toga, na dokovima se mogu izvoditi preinake broda, dodavanjem ili izmjenama brodskih prostora (kao zasebnih brodskih sekcija), ime se mijenja korisna nosivost broda, dimenzije i oblik brodskih prostora. Postoje vie naina dokovanja broda, a najee se izvodi pomou objekata morske tehnologije koji se nazivaju dokovi. Za izvoenje operacije dokovanja koriste se:

- plutajui dokovi, - suhi dokovi, - synchro-liftovi.

2. PLUTAJUI DOKOVI Operacija dokovanja u plutajuem doku izvodi se podizanjem iznad razine vode. Brod na

poziciju ulaska u plutajui dok dolazi tegljenjem pomou remorkera, te se pomou vitala na plutajuem doku uvlai kroz dok na eljenu poziciju. Plutajui dok se naplavljivanjem vlastitih tankova sputa u morsku vodu, tako da iznad njegove palube brod uplovi u plutajui dok. Prikaz ulaska broda u dok dan je na slici xxx.

Slika xxx. Ulaz broda u plutajui dok Nakon uplovljavanja broda u plutajui dok i crpljenja morske vode iz njegovih tankova, brod i

dok se sasvim izdignu iz morske vode, prilikom ega brof nasjedne na centralne i bone potklade plutajueg doka. Proces dokovanja broda vrlo je osjetljiv posao. Tijekom operacije dokovanja nastaje period kada je stabilitet sustava brod-dok vrlo lo. Taj period traje od trenutka kada centralne potklade poinju podupirati kobilicu broda, pa sve dok paluba plutajueg doka itava ne izroni. Prilikom toga se teite broda poinje dizati i ako bi to teite broda dolo iznad poloaja metacentra, brod bi se nagnuo jer gubi stabilan poloaj. To se sprjeava pravodobnim postavljanjem bonih potklada, koje preuzimaju dio teine broda.

Plutajui dokovi mogu biti opremljeni dizalicama manje nosivosti, pa se na njima mogu graditi manji brodovi ili drugi objekti morske tehnologije kao to su naftne platforme, brodovi za specijalne namjene itd. Prema obliku poprenog presjeka postoje U i L tipovi plutajuih dokova. U-dok ima popreni presjek u obliku U. Sastoji se od vodoravnog i dva okomita tornja. Tornjevi doka odravaju

2

potrebnu stabilnost plutajueg doka prilikom njegova uranjanja i izranjanja. L-dok ima samo jedan okomiti toranj. Primjer plutajueg U doka dan je na slici xxx.

Slika xxx. Plutajui U dok

2.1 Oprema plutajueg doka Oprema za balastiranje i debalastiranje jedana je od najvanije opreme plutajueg doka. Sastoji

se od balastnih pumpi, cjevovoda za balastiranje i debalastiranje, ventila i opreme za daljinsko upravljanje ventilima. Pumpe su redovito centrifugalnog tipa s elektrinim pogonom. Pumpe su smjetene na najniem dijelu doka, a elektrini motori iznad sigurnosne palube. Pumpe za usis balasta spojene su sistemom cjevovoda s usisnim koarama plutajueg doka, koje se nalaze ispod lake vodene linije i oznaene su na bokovima plutajueg doka. Osim balastnog cjevovoda, tankovi balasta opremljeni su cijevima za zrak, odunicima, kao i zvunim ureajima pomou kojih se prati i nadzire proces dokovanja broda. Ventilima se upravlja s gornje palube tornjeva i to redovito s centralnoga mjesta.

U ostalu opremu plutajuega doka spadaju: a) cjevovodi, b) elektrina instalacija, c) oprema za sidrenje i vez, d) oprema za uvlaenje, smjetaj i uvrivanje broda u plutajuem doku.

a) cjevovodi Osim balastnog i kaljunog cjevovoda plutajui dok je opskrbljen cjevovodima ope slube:

- za protupoarnu slubu, - za pranje i ienje, - za acetilen, - za kisik, - za komprimirani zrak.

Ovi sistemi cjevovoda slue za opu i sigurnosnu slubu, rezanje plinskim plamenom, zavarivanje i pneumatske alate. b) elektrina instalacija

Elektrina energija potrebna je za pogon pumpi, aparata za elektroluno zavarivanje i za rasvjetu. Najee se dovodi s kopna, ali plutajui dokovi mogu biti opskrbljeni i vlastitim dizel elektrinim generatorima.

c) oprema za sidrenje i vez Ureaj za sidrenje i vez sastoji se od dovoljnoga broja bitvi, zjevaa, skretnih valjaka, itd.

d) oprema za uvlaenje, smjetaj i uvrivanje broda u plutajuem doku.

3

Ova se oprema sastoji od potklada, potpornih greda, priteznih vitala i pokretnih dizalica. 2.2 Potklade suhih i plutajuih dokova Postoje dvije vrste potklada za dokovanje broda u plutajuem doku, centralne i bone.

Centralne potklade slue za nasjedanje kobilice broda tijekom dokovanja, dok bone potklade slue za podupiranje broda na njegovim bokovima. Kod suhih dokova obino se upotrebljavaju centralne potklade. Centralne potklade na koje se osloni brod i koje preuzimaju njegovu teinu mogu biti drvene, betonske ili eline. Visoke su 1,2 m, a razmak od jedne do druge iznosi od 0,8 m do 1,5 m i kvadratnog su poprenog presjeka. Obino su pozicionirane tako, da se mogu pomicati unutar plutajuih dokova, dok se kod suhih dokova, centralne potklade ne mogu pomicati. Na gornjem dijelu potklada nalazi se elini pokrov na kojem se nalaze paketi drvenih podmetaa, koji slue za bolji smjetaj broda na potklade. Ti se paketi sastoje od tvrdog drva, koje se nalazi u izravnom dodiru s elinim pokrovom potklade, a iznad tvrdog drva nalazi se mekana drvena kapa, koja osim za podupiranje broda na potkladama, slui za sprjeavanje oteenja vanjske oplate broda prilikom oslanjanja broda na potklade.

Bone potklade, koje slue za bono podupiranje dna broda, razmaknute su tri do pet metara. One se esto opremaju mehanikim ureajem s pomou kojega se mogu uvlaiti ispod broda im brod sjedne na centralne potklade. Ureajem se rukuje s palube tornjeva plutajueg doka. Bone potporne grede umeu se izmeu broda i tornjeva, a osiguravaju vertikalni poloaj broda. Bone potporne grede imaju ili mehaniki pogon (runi ili elektriki) i pridravaju brod pri ulazu u plutajui dok, kako bi nasjeo tono na centralne potklade. Primjer nasjedanja broda na potklade prikazan je na slici xxx.

Slika xxx. Nasjedanje strukture brodskog trupa na potklade u plutajuem doku

4

3. SUHI DOKOVI Suhi dokovi su takoer objekti morske tehnologije kojima se obavlja operacija dokovanja

broda, ali se u njima moe graditi vie brodova od jednog. Kod suhih dokova nije potrebno izvoditi pripreme za porinue ili obavljati operacije dokovanja, jer se suhi dokovi naplavljuju vodom. Time su izbjegnute opasnosti oteenja broda prilikom izranjanja doka. Na slici xxx prikazan je brod u suhom doku.

Slika xxx. Smjetaj broda u suhom doku Proces naplavljivanja obavlja se tako da se u suhi dok postepeno puta morska voda i u

odreenom trenutku brod zapluta na mirnoj povrini morske vode. Suhi dokovi grade se na obalnom terenu ili na morskom dnu, to zavisi od konfiguracije terena gdje e se suhi dok graditi. Oblik suhog doka u tlocrtu je pravokutan, a popreni presjek moe biti trapez ili pravokutnik. Dno suhog doka u uzdunom smjeru ima manji pad prema vratima doka, kako bi se omoguilo lake otjecanje vode tijekom isuivanja doka. Kod suhih dokova brodovi izlaze kroz vrata na jednom kraju doka, a ostali su dijelovi suhog doka dio kopna. Osim ovakvih tipova suhog doka, postoje i suhi dokovi s vratima na oba kraja doka, kao i dokovi s poprenim i uzdunim vratima unutar bazena suhog doka. Vrata suhih dokova mogu biti s arnirima za vertikalno otvaranje, s arnirima za horizontalno otvaranje ili klizna vrata.

Suhi dokovi se prazne i pune ureajima koji se sastoje od pumpne stanice, zdenaca i odvodnih kanala. Voda se pumpa iz zdenaca centrifugalnim pumpama i izbacuje u more. Suhi dok naplavljuje se kroz iste kanale kroz koje se i prazni. U suhom doku je uza sam rub smjeten cjevovod plina i kisika, te razvod elektrine energije. Sa strane doka nalaze se dizalice za posluivanje. Suhi dokovi grade se od armiranog betona. Na slici xxx prikazani su sastavni dijelovi suhog doka.

5

Slika xxx. Tlocrt i bokocrt suhog doka LEGENDA:

1. Vrata suhog doka 2. Dno suhog doka 3. Pumpna stanica 4. Potklade suhog doka 5. Odvodni kanal

4. SYNCRO-LIFTOVI Syncrolift je dizalo za podizanje plovila iz mora. Sastoji se od plutajue platforme, snanih

vitala koja sinkronizirano diu i sputaju plutajuu platformu, sistema upravljanja i kontrole vitala, te elinih uadi. Plutajua platforma je s gornje strane obloena drvom i nalazi se izmeu dva meusobno razmaknuta mola. Syncrolift objedinjuje funkcije suhog doka, navoza i plutajueg doka.

Slika xx. Syncrolift 1-plutajua platforma, 2-kolijevka, 3-platforma brodogradilita (mol)

6

Slika xxx. Brod na synncroliftu 5. USPOREDNE KARAKTERISTIKE PLUTAJUIH I SUHIH DOKOVA

1. Po veliini brodova koji se mogu dokovati, plutajui dokovi ogranieni su veliinom i nosivou plutajueg doka, dok su suhi dokovi ogranieni samo veliinom suhog doka.

2. Kod suhih dokova trokovi izgradnje su vei nego kod plutajuih dokova. Karakteristike obalnog terena imaju veliku ulogu u poetnim trokovima izgradnje suhih dokova.

3. Plutajuim dokovima dokovanje broda se bre izvodi. Operacije dokovanja kod plutajuih dokova traju jedan do tri sata, dok kod suhih dokova te operacije traju est do deset sati.

4. Kod odravanja dokova, bilo plutajuih ili suhih, ureaji i strojevi na dokovima moraju se pregledavati i preventivno odravati. Zajedniko suhim i plutajuim dokovima je i to to moraju imati odgovarajuu katodnu zatitu, a i cink protektori moraju biti redovito pregledavani i odravani. U suhim i plutajuim dokovima provodi se kontrola pojave korozije i sanacije oteenja zbog njenog djelovanja na licu mjesta..

5. Godinji troak odravanja plutajuih dokova iznosi 1 4 % poetnih trokova gradnje plutajueg doka, dok kod suhih dokova ta vrijednost iznosi od 1 2 % poetnih trokova gradnje suhog doka.

6. Kod plutajuih dokova boni tornjevi doka ograniavaju pristup doku, dizalice imaju manju nosivosti, a time je otean transport materijala na brod u doku. Suhi dokovi imaju dizalice veih nosivosti i neometan pristup sa kopna, pa je transport materijala lake organizirati.

7. Zbog vremenskih nepogoda, plutajue dokove potrebno je sidriti, slino kao i brod. Suhi dokovi pak suoeni su s problemom podizanja razine mora tijekom plime.

8. Plutajui dokovi mogu se projektirati da budu rastavljivi u dvije nezavisne jedinice, dok kod suhih dokova meuvrata omoguuju podjelu suhog doka za istovremeno dokovanje vie brodova.

9. Poveanje kapaciteta plutajuih dokova moe se ostvariti u svim dimenzijama i to pregraivanjem ili dodavanjem sekcija, dok se suhi dokovi mogu produljiti iskapanjem.

10. Za ienje podvodnog dijela, kod plutajuih dokova potrebno je osigurati odgovarajuu nominalnu dubinu u podruju ispod plutajueg doka, dok se kod suhih dokova mora osigurati da razina dna bude odravana ispod razine praga vrata.

6. IZVOENJE OPERACIJE DOKOVANJA BRODA NA PLUTAJUEM DOKU Pripremni postupak operacije dokovanja, kao i samo dokovanje ovise o karakteristikama

objekta morske tehnologije koji se dokuje, a na realizaciji sudjeluje oko petnaest radnika razliitih zanimanja. Radove na plutajuem doku organizira upravitelj doka. Pripremni postupak sastoji se od

7

vie faza. Upravitelj doka zajedno sa zapovjednikom plovnog objekta, a po potrebi i s voditeljem objekta utvruje uvjete dokovanja, koje plovni objekt mora zadovoljiti pri ulasku na plutajui dok.

Ispunjava se obrazac koji sadri osnovne tehnike podatke o plovnom objektu, stanju masa na brodu (prazan brod, brod s balastom, teina goriva, teina vode, ostale teine, ukupna teina itd.), gaz na pramcu kao i gaz na krmi broda, stanje plovnog objekta u pogledu stabiliteta (metacentarska visina broda), zahtjevi u odnosu na opskrbu elektrinom energijom, vodom i drugo. Zapovjednik plovnog objekta treba upravitelju doka dati na uvid potrebnu dokumentaciju.

Osnovni nacrt za izvoenje operacije dokovanja je Plan dokovanja. Na njemu se vidi forma trupa plovnog objekta, smjetaj opreme na brodskom trupu (usisne koare, oplatni prikljuci, dubinomjer, brzinomjer, epovi tankova, ljuljne kobilice, stabilizatori), te se na osnovi toga odreuje poloaj plovnog objekta u plutajuem doku i razmjetaju centralne i bone potklade. Kod odreivanja poloaja plovnog objekta u uzdunom smislu, osnovni zahtjev odnosi se na poloaj teita plovnog objekta u odnosu na poloaj teita plutajueg doka. U idealnom sluaju poloaj tih dvaju teita treba se poklapati. Nastoji se da ta razlika bude to manja, osobito kada je istisnina plovnog objekta blizu maksimalne nosivosti doka. U sluaju dokovanja plovnih objekata nestandardnih veliina u pogledu duine, irine, trima, istisnine ili rasporeda teina, konzultira se konstrukcijski ured brodogradilita. U poprenom smislu simetrale plutajueg doka i plovnog objekta moraju se poklapati.

Svi parametri koji odreuju poloaj plovnog objekta u plutajuem doku, kao i sve radnje izvrene na pripremi operacije dokovanja, upisuju se u dokument pod nazivom Karton, koji se koristi prilikom narednog dokovanja istog plovnog objekta ili za sline sluajeve. Pripremne radnje za ulazak broda na plutajui dok obuhvaaju potapanje doka na odreeni gaz, ovisno o gazu broda, pripremu priteznih vitala, konopa za tegalj broda i elinih uadi za pozicioniranje broda na plutajuem doku. Plutajui dok se potapa naplavljivanjem balastnih tankova s centralnog upravljakog mjesta. Prilikom potapanja doka, s upravljakog mjesta prate se instrumenti koji pokazuju pramani i krmeni gaz, uzduni i popreni nagib, izvijanje i savijanje plutajueg doka. Sve veliine moraju biti u skladu s tehnikim uputstvima, a prema potrebi izvode se korekcije poloaja broda u doku.

Za ulazak plovnog objekta u plutajui dok koriste se pritezna vitla na pramcu broda i konopi za tegalj. Po ulasku, plovni objekt se pozicionira u uzdunom i poprenom smjeru na poziciju definiranu u pripremnom postupku. Pozicioniranje se ivodi pomou elinih uadi i priteznih vitala na pramcu i krmi broda. Uzduno je pozicioniranje odreeno poloajem Plimsol oznake u odnosu na oznaku glavnog rebra doka, a popreno, prema oznakama na centralnim potkladama ili mjerenjem udaljenosti paralelnog srednjaka na pramanom i krmenom dijelu od tornja doka.

Po zavretku pozicioniranja broda, plutajui dok izranja otvaranjem izlaznih ventila balasta i ventila balastnih tankova te ukljuivanjem balastnih pumpi. Do trenutka dodira kobilice plovnog objekta i centralnih potklada plutajueg doka izvodi se korekcija pozicioniranja. Radom balasntih pumpi i ventila balasta upravlja deurni strojar prema uputama upravitelja doka. Tijekom dizanja plutajueg doka stalno se prati stanje sistema plovni objekt-plutajui dok i izvodi se korekcija uzdunog poprenog nagiba i savijanja broda. Ovisno o formi podvodnog dijela plovnog objekta podiu se bone potklade koje ga osiguravaju od naginjanja, budui da izranjanjem postepeno gubi stabilitet. Broj upotrebljenih bonih potklada kao i veliine sila kojima su optereene zapisuju se u poseban formular. Tona vremena svake faze u procesu dokovanja od ulaska plovnog objekta u plutajui dok do samog zavretka operacije dokovanja upisuju se u dokument pod nazivom Protokol dokovanja, koji se pohranjuje u Karton dotinog objekta. Iz razloga sigurnosti potrebno je kontinuirano praenje sistema plutajui dok-plovni objekt to je dunost upravitelja doka, a u njegovoj odsutnosti deurnog strojara koji je u tom sluaju odgovorna osoba. Nadzor se provodi vizualno i pomou instaliranih instrumenata na plutajuem doku.

8

Slika xxx. Brod na potkladama plutajueg doka

7. RAZDOKOVANJE BRODA Kada su svi zahtijevani radovi kod dokovanja broda zavreni, zapoinje razdokovanje broda.

Prije poetka razdokovanja broda, mora se pogledati jesu li svi podvodni ventili dobro zatvoreni, a brod se mora dovesti u stanje u kakvom je obavljeno dokovanje. To znai da svi tereti na brodu moraju biti na istim mjestima, tankovi u istom stanju napunjenosti, itd. Razumljivo je da mala odstupanja nee predstavljati prepreku prilikom razdokovanja, ali o njima zapovjednik broda mora upozoriti rukovoditelja doka.

Prilikom razdokovanja stalno se kontroliraju svi otvori na oplati, posebno mjesto gdje je obavljen popravak (bez obzira na ispitivanje tlaenjem prije razdokovanja) i u sluaju proputanja mora se obustaviti razdokovanje, a proputanje ukloniti. Daljnji postupak razdokovanja obrnut je od redoslijeda dokovanja broda.

Postupci i radovi u suhom doku, na navozu i syncroliftu su isti, s time da se kod tih sistema razlikuje samo faza sputanja broda u vodu.

8. SIGURNOSNI ASPEKTI KOD DOKOVANJA BRODA Obavljanje radova u plutajuem doku nosi odreenu rizik, te je potrebno voditi rauna o

sljedeim sigurnosnim aspektima: - vremenski uvjeti pri izvoenju radova remonta u plutajuem doku, - iskustvo radnika brodogradilita za obavljanje radnih aktivnosti u plutajuem doku, - stanje alata i opreme za izvoenje radova u plutajuem doku, - adekvatna rasvjeta, kako bi se osiguralo izvoenje radova nou ili u sluajevima slabe

vidljivosti, - sva dokumentacija potrebna za pregled broda u plutajuem doku mora biti odobrena od

strane klasifikacijskog drutva i predstavnika brodovlasnika, - moraju biti otklonjene sve opasnosti od naplavljivanja plutajueg doka tijekom loih

vremenskih prilika, - moraju biti otklonjene sve opasnosti vezane za poar i eksploziju u plutajuem doku, - mora biti osigurano adekvatno oskeljenje brodske oplate i unutranjosti broda, ako se

radovi izvode na visini, - moraju biti osigurana odgovarajua sredstva i medicinske prostorije za pruanje prve

pomoi unesreenima, - radna snaga brodogradilita mora koristiti propisana zatitna sredstva.