prof. dr. sc. Željko Dugac: 10 NAJZNAČAJNIJIH OTKRIĆA U POVIJESTI MEDICINE

Na ovom će popularnom predavanju biti riječi o najznačajnijim otkrićima od antike do naših dana koja su dovela do spoznaja na kojima počiva suvremena medicina.

Prof. dr. sc. Željko Dugac radi kao znanstveni savjetnik u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Zavodu za povijest i filozofiju znanosti, Odsjeku za povijest medicinskih znanosti te predaje povijest znanosti i medicine na Odjelu za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se istraživanjem povijesti javnoga zdravstva, posebice međuratnoga razdoblja, djelom dr. Andrije Štampara, poviješću zdravstvenoga prosvjećivanja i Škole narodnoga zdravlja u Zagrebu, poviješću zdravstvene promidžbe (mediji i zdravstvene teme) te poviješću narodne medicine. Suradnik je brojnih povijesno–medicinskih projekata u zemlji i inozemstvu. Jednako tako sudjeluje na brojnim interdisciplinarnim projektima (primjerice, u suradnji je sa stručnjacima Etnografskoga muzeja u Zagrebu izvodio terenska istraživanja, postavio izložbu Narodna medicina i objavio monografski katalog o narodnoj medicini u Hrvatskoj s posebnim poglavljem o zdravstvenom prosvjećivanju Škole narodnoga zdravlja između dvaju svjetskih ratova). Kao rezultat je svoga znanstvenoistraživačkog rada objavio brojne knjige, znanstvene članke te prezentirao referate na nizu domaćih i stranih skupova.

----------------------------------------------------------------------------------------

Ana Mornar: Top 10 najkontraverznijih lijekova

U prezentaciji će biti predstavljeni lijekovi o kojima se danas najviše raspravlja. Koji su to lijekovi i zašto izazivaju poseban interes među stručnjacima i široj javnosti? Koliko dobro poznajete lijekove koje često i svakodnevno uzimate?

Ana Mornar rođena je u Splitu gdje je završila osnovnu i srednju školu.2001. godine završila je Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, studij farmacije. Iste godine upisala je poslijediplomski studij te je doktorirala 2007. Od 2008. godine radi kao docent na Zavodu za analitiku i kontrolu lijekova farmaceutsko-biokemijskog fakulteta.Do sada je objavila 24 znanstvena rada, 1 poglavlje u knjizi, 1 stručni rad te 52 priopćenja na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima.-----------------------------------------------------------------------------------------

Tamara Nikuševa Martić, Ljiljana Šerman: 10 lunarnih mjeseci – biološka radionica,

Normalna trudnoća traje deset lunarnih mjeseci, odnosno 40 tjedana ili 280 dana. Embrionalni razvitak započinje neposredno nakon oplodnje i odvija se u četiri faze:

brazdanje formiranje zametnih listića organogeneza histološka diferencijacija organa

Oplođena jajna stanica- zigota prvo se razvija u zametak ili embrij, a poslije 12 tjedna trudnoće zametak nazivamo plod odnosno fetus.

Dr.sc. Tamara Nikuševa Martić zaposlena je kao docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U svojem znanstvenoistraživačkom radu bavi se proučavanjem biologije tumora i molekularnom patologijom. Sudjeluje u izvođenju nastave na Medicinskom i Stomatološkom fakultetu. Objavila je 12 originalnih znanstvenih radova Članica je Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju te Hrvatskog društva za istraživanje raka te Htvatskog društva za neuroznanost. Majka je dvoje djece.

Dr.sc. Ljiljana Šerman, dr. med. zaposlena je kao izvanredni profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U svojem znanstvenoistraživačkom radu bavi se proučavanjem procesa implantacije i placentacije kako na čovjeku tako i na eksperimentalnim modelima glodavaca. Sudjeluje u izvođenju nastave na Medicinskom i Stomatološkom fakultetu. Članica je Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju, Hrvatskog mikroskopijskog društva, Hrvatskog biološkog društva, te posjeduje važeću licencu Hrvatske liječničke komore. Majka je troje djece.

-----------------------------------------------------------------------------------------

Sandra Šupraha Goreta: CSI: 10 načina kako pronaći i utvrditi identitet DNA

Suvremene metode analize DNA danas se rutinski koriste kao metode u kriminalistici, analizi očinstva, utvrđivanju identiteta neidentificiranih tijela ili njihovih dijelova te su danas neizostavne metode u biomedicinskim istraživanjima i laboratorijskoj dijagnostici. Značajan doprinos razvoju novih primjena analize DNA postignut je usavršavanjem metoda izolacije DNA te se DNA danas može izolirati iz gotovo bilo kojeg uzorka. Postoje brojne izvanredne metode analize DNA koje su dovoljno osjetljive te predstavljaju standard prihvaćen od strane pravosudnih sustava mnogih zemalja, a ujedno su omogućile stvaranje baze podataka osuđenih kriminalaca. Takve baze podataka pomažu u rješavanju brojnih zločina u svijetu. Napredak metoda analize DNA omogućio je ujedno i velik napredak u forenzici i kriminalistici.

Sandra Šupraha Goreta rođena je 1970. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1989. upisala je studij Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je u 1994. godine. Nakon obvezatnog jednogodišnjeg staža, upisala je poslijediplomski studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Od 1997. do 2000. godine radila je kao mlađi asistent na Zavodu za analitičku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, a od 2000. godine radi kao znanstvena novakinja na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akademski stupanj magistra znanosti u području biomedicine i zdravstva stekla je 2003. godine. Doktorat znanosti obranila je 2007. godine te tako stekla akademski stupanj doktora znanosti u području biomedicine i zdravstva. Od 2007. godine radi kao viši asistent na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu. Do danas je sudjelovala je na tri znanstvena projekta Ministarstva znanosti i tehnologije RH te jednom stranom projektu (FIRCA – NIH Grant). Autor je 10 znanstvenih radova, održala je više predavanja, kako na međunarodnim, tako i na domaćim skupovima te na više stručnih sastanaka (javnih predavanja). Autor je dvije recenzirane skripte te šest nastavnih tekstova. Sudjelovala je u održavanju vježbi i seminara iz deset kolegija diplomskog studija farmacije i diplomskog studija medicinske biokemije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovala je na 26 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i tečajeva te u nekima bila član organizacijskog odbora.

Član je Hrvatskog društva za biokemiju i molekularnu biologiju i Hrvatskog društva medicinskih biokemičara. Udana je i majka dvoje djece.

-----------------------------------------------------------------------------------------

Danka Grčević, Vladiana Crljen, Tomislav Kelava, Alan Šućur: Ritam srca i ritam disanja – fiziološka radionica

U okviru radionice "Ritam srca" nastojat ćemo odgovoriti na neka pitanja o tome kako funkcionira srce: Zar u ljudskom tijelu nastaje struja? Što omogućuje pojavu struje u tijelu? Kako struja nastaje u srcu? Možemo li na površini kože snimiti struje koje nastaju u unutrašnjosti tijela? Kakva je veza između uzbuđenja i struja u srcu? Da li struje nastaju samo u srcu? Objasnit ćemo koja je veza između struja u srcu i toplih ili hladnih ruku… Ali to je tek jedan mali dio zanimljivih promjena vezanih uz rad srca, pumpe u našem tijelu koja nam osigurava da rastemo, učimo i trčimo… Sigurno nas i Vi želite pitati nešto o radu srca!U drugom dijelu radionice "Ritam disanja"odgovarat ćemo na pitanja o funkciji pluća: Koliki volumen zraka može ispuniti pluća? Dolazi li sav zrak koji udahnemo do pluća? Možemo li izdahnuti sav zrak koji se nalazi u plućima? Koliko puta u minuti izmijenimo zrak u plućima? Koji je sastav udahnutog zraka? Kako mjeriti volumen zraka kojeg udišemo i izdišemo? Pokazat ćemo princip rada staromodnog i modernog aparata za mjerenje disanja (spirometra).

Danka Grčević je izvanredni profesor u Katedri za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nastavnik je na kolegijima Fiziologija, Imunologija i Uvod u znanstveni rad. Bavi se znanstvenim radom u području osteoimunologije.Vladiana Crljen je docentica na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U okviru studija medicine predaje Fiziologiju i Temelje neuroznanosti, voditeljica je izbornog predmeta "Stres i mozak“. Područje znanstvenog interesa su drugi glasnici u stanici.Tomislav Kelava je viši asistent u Katedri za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U okviru studija medicine predaje Fiziologiju i Imunologiju.Alan Šućur budući je asistent u Katedri za fiziologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Završio je studij medicine, a svoju profesionalnu karijeru želi graditi kao nastavnik i znanstvenik na Medicinskom fakultetu.

------------------------------------------------------------------------------

Pavle Trošelj, Marija Alešković, Anamarija Briš, Trpimir Ivšić, Josipa Matić, Boris Zimmermann, Tihomir Pospišil, Margareta Horvat, Marijana Radić Stojković, Željka Ban, Lidija Uzelac, Matija Gredičak; koordinator: Matija Gredičak, Institut Ruđer Bošković: MOLEKULSKA ARHITEKTURA

Kako opće nastaju molekule? Postoje li "lijevo" i "desno" orijentirane molekule poput političara? Budući da ih ne vidimo, kako ih opisujemo i dokazujemo? Za što se uopće rabe? Postoji li neka vrsta transporta molekula u ljudsko tijelo, nekakav mikroskopski ZET ili HŽ? Kako djeluju? Na ova i mnoga druga pitanja odgovore će vam na zabavan i edukativan način dati predavanje-igrokaz pod naslovom "Molekulska arhitektura".

-----------------------------------------------------------------------------

dr. sc. Robert Vianello: 10 najznačajnijih molekula 20. stoljeća

Sav svijet oko nas, pa i mi sami, sve živo i neživo, sve što možemo zamisliti izgrađeno je od molekula. Svaka molekula predstavlja grupu međusobno povezanih atoma kemijskih elemenata, čiji se broj može kretati od dva do nekoliko stotina milijuna atoma. Ipak, molekule su toliko male da, primjerice, samo u našem organizmu postoji više molekula nego svih zvijezda u svemiru zajedno. Od 118 danas poznatih kemijskih elemenata kombinacijom njih svega 6 (ugljik, vodik, kisik, dušik, fosfor i sumpor) izgrađeno je oko 99% svih živih organizama i nešto više od 99% svih poznatih kemijskih spojeva. No, bez obzira na to,

ukupan je broj molekula koje čovječanstvo danas poznaje izuzetno velik. Točnije, nedavno je premašio brojku od čak 65 milijuna! Taj broj idalje svakodnevno raste te se udvostručuje svakih 13 godina. Procjenjuje se da ćemo 2100. godine poznavati 10 milijardi spojeva – broj koji će premašiti ukupan broj stanovnika Zemlje.U tom mnoštvu i različitosti molekula odabrati one najznačajnije nije nimalo jednostavno. Svatko će od nas lako napraviti svoj izbor. Bilo da se radi o nekoj od molekula koje nam u organizmu omogućuju život, o nekom lijeku, dodatku prehrani, omiljenom parfemu, boji za kosu, komadu odjeće ili ekranu našeg telefona – izbor će biti drugačiji. U ovom ćemo predavanju otići na putovanje u prošlost i kroz svakih 10 godina prošloga stoljeća izdvojiti onu molekulu koja je odigrala najznačajniju ulogu za život ljudi toga vremena. Ako želite saznati o kojim se to molekulama radi – dođite na predavanje!

Dr. sc. Robert Vianello rođen je 1977. godine u Rijeci, gdje je stekao osnovnoškolsko i srednjoškolsko gimnazijsko obrazovanje u Prvoj sušačkoj hrvatskoj gimnaziji. Godine 1996. upisuje studij kemije na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu, koji završava 2000. godine. Iste se godine zapošljava na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, gdje i danas radi u zvanju višega znanstvenog suradnika. Titulu doktora prirodnih znanosti stekao je 2003. godine na Sveučilištu u Zagrebu.U svom se znanstvenom radu bavi računskom kemijom, a posebice predviđanjem novih molekula ciljanih i poboljšanih svojstava, interpretacijom reaktivnosti kemijskih spojeva te razumijevanjem enzimskih reakcija. Objavio je više od 40 znanstvenih radova te održao desetak pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama. Voditelj je nekoliko istraživačkih projekata te mentor mlađim kolegama pri izradi diplomskih radova i doktorskih disertacija.Za svoj je znanstveni rad primio nekoliko nagrada, među kojima su Nagrada "Leopold Ružička" (2006, Hrvatsko kemijsko društvo), Državna nagrada za znanost znanstvenim novacima (2005, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Sabor Republike Hrvatske) te Javno priznanje Grada Rijeke – Godišnja nagrada Grada Rijeke u 2004. godini. Dobitnik je i Nagrade za postignute rezultate u oblasti tehničke kulture i promociju grada Rijeke (1995, Zajednica tehničke kulture i Grad Rijeka) te je bio stipendist Grada Rijeke neprekidno od 1993. do 2000. godine. Također, 2010. je godine primio međunarodnu nagradu „Perspektivni znanstvenik“ Centra za primijenjenu kvantnu mehaniku u Parizu, kao i posebno priznanje „50.000-ti Marie Curie stipendist“ Europske komisije u Briselu. Ovo mu je treći nastup na Festivalu znanosti u Rijeci.-------------------------------------------------------------------------------------Bojana Davda Sirovina: MOJE TIJELO: OSJETILO VIDA

Oči su osjetni organi kojima primamo većinu informacija o okolišu. Poznatu tvrdnju da okom gledamo, a mozgom vidimo potkrijepit će se demonstracijom različitih optičkih varki i pojava vezanih uz građu oka i vid. Sekcijom će se goveđega oka prikazati građa i objasniti uloga pojedinih dijelova oka. Usporedit će se građa i smještaj očiju kod čovjeka i različitih skupina životinja, kao što su predatori i biljojedi. Tijekom radionice naglasit će se povezanost različitih osjetila ljudskoga organizma u nastajanju ukupnoga doživljaja nekoga predmeta ili pojave.

Bojana Davda Sirovina rođena je 21. studenoga 1986. u Vukovaru. Osnovnu školu i opću gimnaziju pohađala je u Iloku. Diplomirala je u svibnju 2011. godine na Prirodoslovno–matematičkom fakultetu u Zagrebu te stekla zvanje magistra edukacije biologije i kemije. Radi u V. gimnaziji u Zagrebu kao nastavnica biologije.------------------------------------------------------------------------

Zdenko Kovačić: ROBOTI HODAČI – OD OPONAŠANJA ŽIVOTINJA DO OPONAŠANJA LJUDI

Glavna je tema radionice prikaz robotskih sustava – hodača, koji se posljednjih godina razvijaju, grade, koriste i unapređuju u Laboratoriju za robotiku i inteligentne sustave

upravljanja (LARICS) na FER-u u Zagrebu. Cilj je radionice poticanje robotičkoga stvaralaštva među zainteresiranim osobama, studentima i učenicima na području biološki inspirirane robotike. Radionica je zamišljena kao jednosatni performance interaktivnoga tipa i uključivat će praktičnu demonstraciju šesteronožnih, četveronožnih i dvonožnih hodajućih robota. Radionica ujedno želi u javnosti i osobito među zainteresiranim sudionicima radionice promovirati ideju razvoja robotskoga alkara – četveronožnoga hodača/trkača (konja) s vitezom/jahačem (alkarom). Ova ideja potekla iz Hrvatskoga društva za robotiku (HDR) s ciljem da se 2015. godine u čast 300. godišnjice čuvene Sinjske alke održi slično robotičko nadmetanje – Robotička alka.

Prof. dr. sc. Zdenko Kovačić (1958.) doktorirao je 1993., magistrirao 1987., a diplomirao 1981. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Hrvatska. On je redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu i voditelj Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS). U razdoblju 2004. – 2008. bio je predstojnik Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo. Njegova su glavna područja interesa robotika, upravljanje i automatizacija. Glavni je istraživač i voditelj brojnih istraživačkih i razvojnih projekata financiranih od strane međunarodnih i hrvatskih industrijskih partnera, kao i hrvatske vlade. Suautor je dviju znanstvenih monografija, jednoga sveučilišnog udžbenika i suautor brojnih radova objavljenih u časopisima i prezentiranih na domaćim i međunarodnim konferencijama. Član je strukovnih udruženja IEEE i KoREMA. Također, bio je osnivač i predsjednik Hrvatskoga društva za robotiku.

-------------------------------------------------------------------------------------Adnan Abdagić, Toni Kork, Nikola Martinec, Petar Mrazović, Robert Mrkonjić, Željko Mijočević, Ana Nekić i Mario Volarević: FERmula 1 – TEHNIČKA DEMONSTRACIJA PROŠIRENE STVARNOSTI

FERmula 1 je tehnička demonstracija (engl. techdemo) „proširene stvarnosti“. Program je nastao na kolegiju Projekt iz programske potpore pod vodstvom prof. Željke Mihajlović. Sam je naziv FERmula 1 igra riječi jer vozila podsjećaju na bolide formule 1, a okruženje je tematikom vezano za FER.

„Proširena stvarnost“ (engl. Augmented Reality, AR) predstavlja spoj virtualnih objekata i stvarnoga svijeta. Kombiniranjem virtualnih i stvarnih objekata u stvarnom okruženju te njihovom interakcijom u stvarnom vremenu kod promatrača se stvara dojam koegzistencije stvarnoga i virtualnoga svijeta.U ovom slučaju „prošireni“ dio stvarnosti proizlazi iz postavljanja virtualne scene FER-a u stvarni svijet i „drugačije“ interakcije s virtualnim objektima pomoću objekata u stvarnom svijetu. Pokretanjem programa i pravilnim postavljanjem kamere scena se pojavljuje na monitoru računala s pozadinom stvarnoga svijeta.--------------------------------------------------------------------------------------

Monika Štetić: MOJE TIJELO

Ljudsko nam je tijelo uvijek zanimljivo promatrati. Njegova složenost, brojni procesi i njihove uloge uvijek su pobuđivali ljudsku znatiželju. Radionica se bavi našim tijelom s biološke i kemijske strane. Učenici V. gimnazije će predstaviti nekoliko pokusa kojima će na jednostavan način objašnjavati kako naš probavni sustav vrši svoju funkciju u svakom pojedinom dijelu. A pokazat će i temeljna kemijska svojstva naših bioloških makromolekula.

Monika Štetić, magistra edukacije biologije i kemije, zaposlena je kao profesorica kemije u zagrebačkoj V. gimnaziji. Diplomirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Kroz studij je bila aktivna u vođenju radionica i raznih sličnih interaktivnih sadržaja namijenjenih mlađoj populaciji. Tako je s kolegicama osmislila i vodila radionice Ljetne tvornice znanosti u Splitu, sudjelovala u organizaciji Noći biologije, vodila radionice u

Znanstvenim čarolijama, radila u Zoološkom vrtu grada Zagreba kao edukator te kroz šarolike izborne kolegije na fakultetu stjecala razne vještine i znanja.----------------------------------------------------------------------------------------

Kristina Mlinac, Danijela Cvijanović, Igor Picek i Vladimir Damjanović: KOKTELI KEMIČARA

Dragi naši, pozivamo vas na veliko slavlje povodom 10. rođendana našega Festivala znanosti. Vesela družina kemičara priprema, uz koktele iznenađenja, program koji pršti bojama. Što se krije u našim tikvicama i čašama? Semafor, kemijski kameleon, veliko plavetnilo ili čudesna oscilirajuća reakcija – otkrijte sve čari kemijskih promjena i proslavimo ovaj rođendan zajedno!

Kristina Mlinac je rođena 17. studenoga 1980. godine u Bjelovaru. Osnovnu školu i Opću gimnaziju završila je u Garešnici. Studij molekularne biologije je završila 2005. godine na Biološkom odsjeku zagrebačkog PMF-a. Od 2007. godine je zaposlena kao znanstveni novak – asistent na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskoga fakulteta u Zagrebu, gdje sudjeluje u izvođenju nastave za studente medicine, a znanošću se bavi na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga (neurokemija). Doktorski studij biokemije je upisala na PMF-u 2008. godine.

Danijela Cvijanović je rođena 18. lipnja 1985. godine u Doboju, BiH. Osnovnu školu i III. gimnaziju završila je u Zagrebu. Diplomirala je na zagrebačkom PMF-u 2009. godine nakon studija kemije. Iste je godine zaposlena kao asistentica na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskoga fakulteta u Zagrebu te je upisala doktorski studij anorganske i strukturne kemije na PMF-u. Sudjeluje u izvođenju nastave za studente Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu.

Igor Picek je rođen 9. ožujka 1978. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i VII. gimnaziju. Diplomirao je na zagrebačkom PMF-u 2002. godine nakon studija kemije. Od 2003. godine zaposlen je kao znanstveni novak – asistent na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskoga fakulteta u Zagrebu te je upisao doktorski studij anorganske kemije na PMF-u. Doktorirao je 2011. godine. Sudjeluje u izvođenju nastave za studente Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu.

Vladimir Damjanović je rođen 28. kolovoza 1985. godine u Rijeci, gdje je završio osnovnu školu i Prvu sušačku hrvatsku gimnaziju (prirodoslovno–matematički smjer). Diplomirao je na zagrebačkom PMF-u 2009. godine nakon studija kemije. Iste je godine zaposlen kao asistent na Zavodu za kemiju i biokemiju Medicinskoga fakulteta u Zagrebu te je upisao doktorski studij anorganske i strukturne kemije na PMF-u. Sudjeluje u izvođenju nastave za studente Medicinskoga i Stomatološkoga fakulteta u Zagrebu.

---------------------------------------------------------------------------------------

Ticijana Ban: FORENZIKA MOLEKULA

Molekule su vrlo male čestice nastale spajanjem atoma. Raznolikost svijeta oko nas potpis je nezamislivo velikoga broja različitih molekula i njihove interakcije s okolinom. Identifikacija raznovrsnih molekula koje sudjeluju u određenom procesu ključni je element u znanostima kao što su kemija, fizika, biologija, ekologija i medicina. Kako možemo identificirati različite molekule? Ostavljaju li one svoje otiske „prstiju“ svuda oko nas?Spektroskopija je tehnika koja se bavi identifikacijom molekula, a temelji se na interakciji molekula i svjetlosti. U ovom će predavanju biti predstavljena nova, vrlo perspektivna spektroskopska metoda koja omogućava istovremenu detekciju velikog broja molekula [1].

Tehnika se temelji na interakciji optičkoga frekventnog češlja (jedan je od najmodernijih laserskih izvora nastao kao rezultat femtosekundnih laserskih pulseva) i plina smještenoga u visoko reflektivni rezonator. Zbog svoje je velike osjetljivosti, visoke rezolucije i kratkoga vremena akvizicije tehnika idealna za detekciju elemenata u tragovima. Jedna je od najatraktivnijih primjena navedene tehnike analiza ljudskog daha [2]. Svakim izdahom u atmosferu otpustimo ugljikov dioksid i još približno 1000 različitih molekula. Znanstvenici su pokazali da postoji korelacija između molekula koje su u našem dahu i razvoja određenih bolesti, stoga je razumljivo zanimanje za tehnikom koja će relativno jednostavno, bezbolno, uz veliku točnost identificirati molekule sadržane u našem dahu. Osim navedene se primjene spektroskopija optičkim frekventim češljem može proširiti na istraživanja ekološki važnih molekula, na detekciju malih koncentracija otrovnih tvari, detekciju ostalih biomarkera itd.

[1] F. Adler et al., Annu. Rev. Anal. Chem. 3, 175–205 (2010).[2] M. J. Thorpe et al., Science 311, 1595 (2006).

Dr. sc. Ticijana Ban viša je znanstvena suradnica na Institutu za fiziku u Zagrebu. Njezino područje rada obuhvaća atomsku i molekularnu fiziku s užom specijalizacijom u primjeni kontinuiranih i femtosekundnih lasera za fundamentalna istraživanja atoma i molekula. Dr. sc. Ticijana Ban doktorirala je 2003. godine na Prirodoslovnom-matematičkom fakultetu u Zagrebu, fizički odsjek, temom disertacije „Laserska fotoasocijacija i fotodisocijacija alkalijskih molekula“ pod mentorstvom akademika G. Pichlera. Godine 2004. zaposlila se kao znanstveni suradnik na Institutu za fiziku, gdje je nastavila istraživanja u području laserske spektroskopije. Međunarodno je znanstveno usavršavanje obavljala u prestižnim evropskim (LENS-Firenca, ISAS-Dortmund) i američkim laboratorijima (JILA-Boulder). Dobitnica je Fulbrightove stipendije za 2010/2011 akademsku godinu. Sudjelovala je na 3 domaća i 6 međunarodnih znanstvenih projekta. Ukupno je publicirala 33 originalna znanstvena rada, 1 poglavlje u knjizi i desetke konferencijskih priopćenja. Osim navedenoga, dr. Ban aktivno sudjeluje u popularizaciji znanosti.

---------------------------------------------------------------------------------------------

Brankica Cigrovski-Detelić: SATELITSKA GEODEZIJA I DINAMIČKE POJAVE NA ZEMLJI

Danas je život na Zemlji gotovo nezamisliv bez podataka dobivenih iz svemira putem umjetnih Zemljinih satelita različitih orbita (npr. satelitski prijenosi događaja, telefoni, kompjutorske informacije, pozicioniranje na kopnu i moru, vremenske prognoze, informacije o Mjesecu, Suncu i ostalim planetima, registriranje ozonskoga omotača, kretanje ledenjaka i niz drugih pojava). Važnost je geodezije porasla korištenjem umjetnih satelita, posebno ulaskom GPS-a u široku primjenu jer pored statičkih stvara i dinamičke modele Zemlje. Time geodezija mjerenjima, na vanjskoj površini Zemlje, pridonosi razumijevanju, tumačenju i predviđanju mnogih prirodnih katastrofa, čiji je uzrok u nepristupačnoj i još uvijek nedovoljno istraženoj unutrašnjosti Zemlje. To se prvenstveno odnosi na kretanje litosferskih ploča, praćenje kretanja postojećih i stvaranje novih rasjeda, određivanje epicentara potresa, predviđanje i praćenje poplava i niz drugih prirodnih pojava koje ugrožavaju život na Zemlji. Prof. dr. sc. Brankica Cigrovski-Detelić rođena je 26. siječnja 1952. godine u Stipernici, općina Pregrada u Hrvatskom zagorju. Osnovnu i Geodetsku tehničku srednju školu pohađala je u Zagrebu. Maturirala je 1971. godine i iste godine upisala Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Završila je studij među prvim studentima u generaciji te diplomirala odličnim uspjehom 1976. godine. Akademski stupanj magistre tehničkih znanosti, znanstveno polje geodezija, stekla je u lipnju 1989. U studenom 1998. godine na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranila je disertaciju pod naslovom Primjena GPS mjerenja i geotektonskih informacija u obradi geodinamičke mreže CRODYN 94-96,

koju je izradila pod mentorskim vodstvom akademika Krešimira Čolića. Disertacija je izrazito interdisciplinarnoga karaktera iz područja matematike i fizike Zemlje. Brankica Cigrovski-Detelić stalno je zaposlena na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u znanstveno-nastavnom zvanju i na radnom mjestu izvanredne profesorice. Osim navedenoga, završila je tečaj za pedagošku izobrazbu sveučilišnih asistenata te položila i stručni ispit. Članica je Znanstvenoga vijeća za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Hrvatskoga geodetskog društva te Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. Objavila je više desetaka znanstvenih i stručnih radova. Služi se, u govoru i pismu, engleskim, njemačkim i poljskim jezikom. Udana je i majka dvoje djece.-------------------------------------------------------------------------

Ivka Kljajić, Ana Kuveždić Divjak: DODJELA PRIZNANJA NA NATJEČAJU HKD-a ZA NAJBOLJU DJEČJU KARTU NA TEMU ŽIVOT U GLOBALIZIRANOM SVIJETU

Na Međunarodnoj je izložbi dječjih radova koja se na temu Život u globaliziranom svijetu održala u sklopu 25. međunarodne kartografske konferencije Međunarodnoga kartografskog društva u Parizu (od 3. do 8. srpnja 2011.) bilo izloženo 186 dječjih radova iz 31 države, među kojima i 6 radova iz Hrvatske. Nagradu Barbara Petchenik za dječju kartu svijeta pokrenulo je Međunarodno kartografsko društvo (International Cartographic Association – ICA) 1993. godine kao uspomenu na Barbaru Petchenik, dopredsjednicu toga društva i kartografkinju koja se cijeli život bavila kartama i djecom. Nagrade se dodjeljuju svake druge godine za vrijeme međunarodne kartografske konferencije, po mogućnosti barem jedna za svaki kontinent, a posebna se pažnja posvećuje dobi djeteta koje je nacrtalo crtež.Povjerenstvo za izložbe Hrvatskoga kartografskog društva obavijestilo je hrvatsku javnost o pravilima i uputama za natječaj Nagrade Barbara Petchenik za dječju kartu svijetu za 2011. godinu. Na poziv su se odazvale 34 ustanove s ukupno 190 radova.Povjerenstvo u sastavu: dr. sc. Ivka Kljajić, doc., dr. sc. Robert Župan, doc., Ana Kuveždić Divjak, dipl. ing. geod. iz Zavoda za kartografiju i fotogrametriju Geodetskoga fakulteta, mr. sc. Mira Miletić-Drder iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Vladimir Blažanović, akademski slikar iz Zagreba odabralo je sljedećih šest dječjih radova da predstavljaju Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi dječjih radova u Parizu:

1. Ima li koga? Svi želimo biti on line!, Is anybody there? Everybody wants to be on line!, Mihaela Popec, 10 god., OŠ Molve, Trg kralja Tomislava 10, 48327 Molve

2. I Zemlja ima svoj rođendan, The earth has its birthday, too, Ana Grgić, 10 god., OŠ braće Radića, Školska 20, 10312 Kloštar Ivanić

3. Svaki čovjek je mali dio slagalice zvane svijet!, Each man is a tiny piece of the puzzle called World!, Iva Volović, 14 god., OŠ Dubovac, Primorska 9, 47000 Karlovac

4. Dječja karta svijeta, Children's World Map, Nikolina Popijač, 14 god. i Ana Galić, 14. god., OŠ “Đuro Ester”, Trg slobode 5, 48000 Koprivnica

5. Život u globaliziranom svijetu, Life in Globalized World, Fran Jalšovec, 14 god., II. OŠ Čakovec, Trg pape Ivana Pavla II. 1, 40000 Čakovec

6. Naš svijet bi mogao biti bolja simfonija, Our World could be a better symphony, Stjepan Pranjković, 15 god., Škola za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti Osijek, Krbavska bb, 31000 Osijek.

Međutim, međunarodni koordinatori natječaja utvrdili su da rad Life in Globalized World Frana Jalšovca ne zadovoljava jedno od pravila natječaja. U zamjenu za taj rad izabran je i poslan rad:

Za dug život na Zemlji, For long life on Earth, Tea Cecelja, 12 god., OŠ braće Radića, Školska 20, 10312 Kloštar Ivanić.

Na svečanosti će se dodijeliti zahvalnice i prigodni darovi djeci čiji su radovi izabrani. Zahvalnice će se dodijeliti i njihovim mentorima (odgojiteljima, učiteljima, nastavnicima i profesorima) te svim ustanovama.

Ivka Kljajić rođena je 26. prosinca 1970. u Ceriku. Diplomirala je 1992. na Geodetskom fakultetu na studiju za stjecanje više stručne naobrazbe, a 1996. na studiju za stjecanje visoke stručne naobrazbe. Na istom je fakultetu završila poslijediplomski magistarski studij 2001. i poslijediplomski doktorski studij 2006. Od veljače 1997. zaposlena je na Geodetskom fakultetu kao znanstvena novakinja i asistentica. Za docenticu je izabrana 2007. Surađivala je u radu nekoliko znanstvenih i znanstveno-stručnih projekata. Suradnica je na znanstvenom projektu Kartografija Jadrana. Znanstveni su joj interesi računalna kartografija, GIS i povijest kartografije. S Miljenkom Lapaineom je priredila biografski leksikon Hrvatski kartografi. Sudjelovala je na desetak znanstveno-stručnih skupova u zemlji i inozemstvu i objavila pedesetak članaka u časopisima i zbornicima znanstveno-stručnih skupova. Članica je Hrvatskoga geodetskog društva i Hrvatskoga kartografskog društva.

Ana Kuveždić Divjak, geodetkinja i kartografkinja, rođena je u Osijeku 19. prosinca 1981. Osnovnu je školu pohađala u Osijeku. Maturirala je 2000. na I. (općoj) gimnaziji u Osijeku. Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2006. Od 2007. zaposlena je u Zavodu za kartografiju i fotogrametriju Geodetskoga fakulteta kao znanstvena novakinja i asistentica. Iste je godine upisala poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Suradnica je na znanstvenom projektu Kartografija Jadrana. Objavila je nekoliko članaka u časopisima i zbornicima znanstveno-stručnih skupova. Samostalno ili u suautorstvu je radovima sudjelovala na nekoliko znanstveno-stručnih skupova. Članica je Hrvatskoga kartografskog društva. Godine 2005. nagrađena je Nagradom dekana za studentski rad pod naslovom „Suvremeni način pretraživanja kataloga rukopisnih karata i starih atlasa u NSK u Zagrebu”.------------------------------------------------------------------------------

Miranda Sertić: 10 LIJEKOVA KOJI SU PROMIJENILI SVIJET

Danas je teško zamisliti svijet bez lijekova; od lijekova za običnu prehladu ili primjerice glavobolju, preko antibiotika cjepiva, do lijekova za vrlo ciljanu i specifičnu terapiju. Iako se ponekad govori o neracionalnoj i neopravdanoj upotrebi lijekova, bez ikakve se sumnje može reći da su – lijekovi promijenili svijet. Kako? Zašto? Lijekovi su unaprijedili medicinu, produljili prosječni životni vijek, u mnogome povećali kvalitetu života. Koji su to najvažniji lijekovi koje je čovjek otkrio, koji su lijekovi omogućili izlječenje i prevenciju do tada smrtonosnih bolesti, koje lijekove danas koriste milijuni ljudi diljem svijeta?

Miranda Sertić je magistra farmacije. Diplomirala je 2006. godine, odradila staž u ljekarni i položila državni ispit za magistre farmacije. Od 2007. je godine zaposlena kao asistentica – znanstvena novakinja na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 2008. godine upisala je poslijediplomski doktorski studij Farmaceutske znanosti, a 2011. i poslijediplomski specijalistički studij Razvoj lijekova. U svom se znanstvenom radu bavi razvojem novih analitičkih metoda za analizu i kontrolu kvalitete lijekova. Znanstveno se usavršavala 2008. godine na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani kao dobitnik CEEPUS-stipendije. Godine 2009., kao stipendist Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, vodila je projekt na Institutu za kemijsku metodologiju Talijanskog istraživačkog vijeća u Rimu (Italija). Članica je Hrvatske ljekarničke komore te Hrvatskoga farmaceutskog društva, gdje je članica izvršnoga odbora sekcije farmaceuta juniora.

-----------------------------------------------------------------------------------------

Karmela Barišić: 130 GODINA FARMACEUTSKO-BIOKEMIJSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Farmaceutsko-biokemijski fakultet sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu. Jedini je fakultet u Hrvatskoj koji obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake. Nastava farmacije na Sveučilištu u Zagrebu započela je 1882. godine. Institucija nosi naziv Farmaceutsko-biokemijski fakultet od 1963., a od 1986. godine Fakultet organizira nastavu u dva studijska programa, studij farmacije i studij medicinske biokemije.Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas ustrojava i izvodi sveučilišne diplomske studije farmacije i medicinske biokemije, poslijediplomski doktorski studij Farmaceutsko-biokemijske znanosti i poslijediplomske specijalističke studije. Također organizira nastavu stalnoga usavršavanja za magistre farmacije i magistre medicinske biokemije.Prepoznat po svojoj izvrsnosti u diplomskoj i poslijediplomskoj edukaciji te svom prinosu znanosti Farmaceutsko-biokemijski fakultet je ekspertni izvor brojnih farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih znanja.Kroz znanstveno-istraživačke projekte surađujemo s drugim fakultetima i istraživačkim institutima u Hrvatskoj i svijetu, farmaceutskom industrijom, bolnicama i drugim javno-zdravstvenim institucijama.Kroz 130-godišnju povijest Farmaceutsko-biokemijski fakultet se spremno nosio s izazovima brzoga tehnološkog razvoja suvremene farmacije i medicinske biokemije te širio, prenosio i primjenjivao stečena znanja za dobrobit pojedinca, društva i domovine. Na tim zasadama gradimo svoju budućnost.

Prof. dr. sc. Karmela Barišić rođena je u Bosanskom Šamcu, gdje je završila osnovnu školu. Gimnaziju je pohađala u Modriči. Diplomirala je 1983. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer medicinska biokemija. Staž je odradila 1984. u Biokemijskom laboratoriju Studentske poliklinike. Stručni je ispit položila 1985. Od siječnja do lipnja 1985. radila je kao asistent pripravnik na Zavodu za medicinsku biokemiju Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a od 1985. do 1987. u Laboratoriju za eksperimentalnu patofiziologiju Zavoda za patološku fiziologiju KBC-a Zagreb. Od 1988. do 1990. boravila je kao stipendist doktorand na Max-Planckovu institutu za biokemiju u Münchenu. Od 1991. zaposlena je u Zavodu za medicinsku biokemiju i hematologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Poslijediplomski studij iz Medicinske biokemije završila je 1989. magistarskim radom "Kemotaksija kod Dictyosteliuma discoideuma. Biokemijski studij kemotaksične mutante". Akademski stupanj doktora prirodnih znanosti, područje kemija, stekla je 1992. na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obranom disertacije pod naslovom "Cyclophilin from Dictyostelium discoideum".Godine 1991. izabrana je u zvanje znanstvenoga asistenta, 1997. u znanstveno-nastavno zvanje docenta, 2003. izvanrednoga profesora, a 2007. redovitoga profesora.

Doktorsko i poslijedoktorsko usavršavanje provela je 1988. – 1990. i 1996. – 1998. na Max-Planckovu institutu za biokemiju u Münchenu.Akademske godine 2002./2003. boravila je kao gostujući profesor na Kwansei Gakuin University, Nishinomya, Japan, te u istom svojstvu 2003. na Farmaceutskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani.Objavila je 42 (40 CC/SCIE) znanstvena rada, održala 15 pozvanih predavanja i 73 posterska priopćenja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima te održala 11 javnih predavanja. Nagrađena je 2003. Godišnjom nagradom za znanstveni rad Hrvatskoga društva medicinskih biokemičara. Pod njezinim su voditeljstvom izrađene 4 disertacije, 1 disertacija je u postupku i 1 magistarski rad, preko 40 diplomskih radova te 5 studentskih radova nagrađenih Rektorovom nagradom. Suautorica je sveučilišnoga udžbenika, nastavnih tekstova (skripta) i stručnih priručnika.

Članica je Hrvatskoga društva za biokemiju i molekularnu biologiju (predsjednica 2001. – 2005.) i Hrvatskoga društva medicinskih biokemičara. Kao članica je navedenih stručnih društava sudjelovala u programskim i organizacijskim odborima nekoliko nacionalnih i internacionalnih kongresa i simpozija.

Predsjednica je Odbora za kvalitetu Sveučilišta u Zagrebu te članica Radne skupine za studijske programe. Sudjeluje u radu nekoliko nacionalnih tijela: Matičnoga odbora za područje biomedicine i zdravstva, Matičnoga odbora za interdisciplinarno područje, Akreditacijskoga savjeta te međunarodnoga tijela te Odbora za edukaciju Federacije europskih društava za biokemiju i molekularnu biologiju (FEBS-EC).U razdoblju 2006 – 2010. obnašala je dužnost prodekanice za nastavu, a od 2010. dužnost dekanice FBF-a.---------------------------------------------------------------------------------------

Renata Brezinščak: GEOLOGIJA U 10 SLIKA – LJUDI I DJELA Na radionici će se predstaviti deset znamenitih osoba, prirodoslovaca, geologa. Njihov je rad od velike važnosti ili za razvoj geološke struke općenito, ili su zaslužni za postanak i unaprjeđivanje prirodoslovnih zbirki Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Svi su oni svojom naprednom znanstvenom mišlju pridonijeli razvoju i popularizaciji prirodoslovlja i geologije u svijetu i kod nas. Na radionici će sudionici upoznati 10 osoba – 10 djela, tj. svaku od zaslužnih osoba kroz njihova najznačajnija djela, djela koja su obilježila vrijeme u kojem su ti velikani živjeli i njihov cjelokupni rad, te tako dobiti kratak uvid u to što je geologija i zašto nam je važna. Renata Brezinščak, dipl. ing. geologije, muzejska savjetnica u Hrvatskom prirodoslovnom muzeja u Zagrebu. Vodi i organizira razne poučne i kreativne programe i aktivnosti za posjetitelje muzeja kako bi njihov boravak u muzeju bio poučan i zabavan. Radi na programima predstavljanja muzeja, njegove djelatnosti, građe i izložbi. Surađuje s brojnim obrazovnim i kulturnim ustanovama na promicanju muzeja i geološke struke, kroz likovne i istraživačke radionice, predavanja, izložbe za djecu i mlade itd. Sudjeluje na kongresima i skupovima, objavljuje radove i članke u stručnim, znanstvenopopularnim časopisima te časopisima za djecu.19---------------------------------------------------------------

Marija Babac, Biljana Blažeković, Sanda Vladimir-Knežević: 10 otrovnih biljaka koje skrivaju lijekoveOd davnina su poznata otrovna svojstva nekih biljaka, a znanstvena istraživanja pokazuju da iste mogu poslužiti kao bogat izvor ljekovitih tvari. Poznati liječnik, filozof i alkemičar Paracelsus još je u 16. st. ustvrdio da samo doza čini razliku između otrova i lijeka (Sola dosis facit venenum). Tijekom predavanja upoznat ćemo vas s 10 otrovnih biljaka uz koje se vežu intrigantna trovanja, kako ona iz stvarnog života, tako i ona ispričana u knjigama i filmovima. Istovremeno ćemo vam otkriti koji se danas važni lijekovi u tim biljkama skrivaju.

Marija Babac, mag.pharm., zaposlena je kao znanstvena novakinja-asistentica u Zavodu za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Znanastvenu aktivnost ostvaruje unutar projekta pod nazivom Bioaktivne prirodne tvari: izolacija, karakterizacija i biološki učinci. Sudjeluje u izvođenju nastave studija farmacije unutar kolegija Farmakognozija 1, Farmakognozija 2 i Izolacija bioaktivnih prirodnih produkata. Članica je Centra za primijenjenu farmaciju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta i Hrvatske ljekarničke komore.

----------------------------------------------------------------

Sonja Obranić: Antibiotici – 10 najvećih otkrića

Antibiotici su jedni od najpropisivanijih lijekova današnjice. Njihovo otkriće i početak sustavne primjene u liječenju bakterijskih infekcija uvelike je pridonijelo poboljšanju kvalitete života ljudi te značajno produljilo životni vijek. Iako su prirodni pripravci koji su čudotvorno liječili različite bolesti (a za koje se danas zna da sadrže različite antimikrobne spojeve) bili poznati kroz povijest čovječanstva, tek je otkriće penicilina omogućilo ciljano korištenje antibiotika za liječenje bakterijskih infekcija. Penicilin, prvi komercijalni antibiotik, počeo se koristiti u terapiji početkom četrdesetih godina prošlog stoljeća. Uspjeh penicilina potaknuo je nagli razvoj farmaceutske industrije, koja je sustavno radila na otkriću novih antimikrobnih spojeva. Zlatno doba antibiotika traje sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća, a karakterizira ga otkriće mnogih uspješnih antimikrobnih terapeutika mahom izoliranih iz mikroorganizama prirodnih proizvođača antibiotika. Nakon zlatnog doba antibiotika slijedi zastoj u pronalasku novih uspješnih antimikrobnih lijekova. Fond postojećih antibiotika smanjuje se i zbog pojave bakterijske rezistencije na antibiotike koja se u kraćem ili duljem vremenu pojavila za sve razrede antibiotika korištenih u kliničkoj praksi. Budući da je vrlo izgledno da će se za svaki novi antibiotik prije ili kasnije pojaviti mehanizam bakterijske rezistencije, antibiotike je potrebno prepisivati s oprezom kako se ne bismo vratili u vrijeme neizlječivih bakterijskih infekcija.

Dr. sc. Sonja Obranić rođena je 25. rujna 1983. godine u Varaždinu, gdje je 1997. završila osnovnu i osnovnu glazbenu školu, a 2001. prirodoslovno-matematičku gimnaziju i srednju glazbenu školu. 2001 godine upisala je studij Molekularne biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala je 2006. godine, u 10 % najboljih studenata te godine. Iste je godine postala znanstvena novakinja - asistentica na Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je stipendije FP6 Marie Curie Initial Training Network Fellowship, u sklopu koje je, ukupno osam mjeseci tijekom 2007. i 2008.godine, boravila na Nucleic Acid Center, University of Southern Denmark, Odense, Danska. 2007. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisala je doktorski studij "Farmaceutsko-biokemijske znanosti", modul Medicinsko-biokemijske znanosti. Doktorat je obranila u siječnju 2011. godine. Tijekom 2011. godine postdoktorski se usavršavala na International Institute of Molecular and Cell Biology in Warsaw, Varšava, Poljska u sklopu stipendije FEBS Short-Term Fellowship u trajanju od tri mjeseca. Koautor je pet znanstvenih radova objavljenih u časopisima iznadprosječnog faktora odjeka (zastupljenim u bazama Current Contents ili Science Citation Index-Expanded), a koji su citirani ukupno 21 put. Predstavila je 18 kongresnih priopćenja te je koautor jednog nastavnog teksta. Održala je dva pozvana predavanja na znanstvenim skupovima i jedno javno predavanje. Govori, čita i piše engleski i njemački jezik.--------------------------------------------------------------------------------

Vesna Poslončec-Petrić, Dražen Tutić i Ana Kuveždić Divjak: Kako nastaje karta?

Zašto i za što su potrebne karte? Tko, kako i gdje upotrebljava kartu? Koji su mi podaci potrebni za izradu karte? Kako ću prikupiti potrebne podatke? Kakva je kvaliteta dostupnih podataka? Kako ću izraditi kartu? Hoće li ona biti upotrebljiva? Gdje će drugi korisnici naći moju kartu? … Odgovore na ova i druga pitanja o tome Kako nastaje karta?, potražite na predavanju i radionici!

Poslončec-Petrić, dr. sc. Vesna, dipl. inž. geodezije – Rođena je u Vinkovcima (1966.) gdje je završila osnovnu školu i srednju školu. Diplomirala je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1993. godine s temom „Digitalne karte naselja Republike Hrvatske“. Dobitnica Rektorove nagrade (1993.) za studentski rad pod naslovom „Uspoređivanje datoteke centroida naselja i Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj“.

Od 1993. radi u Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta, najprije kao stručna suradnica, a zatim kao asistentica iz predmeta Geodetsko crtanje, Opća kartografija, Tematska kartografija, Kartografska reprodukcija, Kartografska vizualizacija i Topografska kartografija. Poslijediplomski magistarski studij geodezije završila je obranom rada pod nazivom „Uspoređivanje programskih paketa za automatsko sjenčanje reljefa“ (mentor: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš). Poslijediplomski doktorski studij završila je 2010. godine obranom rada „Distribucija prostornih podataka za potrebe službene kartografije Republike Hrvatske“ (mentori: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš i prof. dr. sc. Željko Bačić). Kao suradnica sudjelovala je u znanstvenim projektima MZOŠ-a: Hrvatski kartografi – znanstvene osnove, Kartografija i nove tehnologije, a trenutačno sudjeluje u znanstvenom projektu Kartografija Jadrana (voditelj: prof. dr. sc. Miljenko Lapaine). Samostalno i u koautorstvu objavila više znanstvenih i stručnih radova iz područja kartografije, veći broj karata te je surađivala na stručnim projektima Zavoda za kartografiju i fotogrametriju Geodetskog fakulteta. Sudjelovala je na desetak međunarodnih i domaćih skupova. Posebni interesi: topografska i tematska kartografija, razmjena prostornih podataka i autorsko pravo u kartografiji. Voditeljica je radne skupine za izgradnju kapaciteta NIPP-a, članica Hrvatskoga kartografskog društva (u kojem je od 2006. do 2010. bila tajnica), Hrvatskoga geodetskog društva, Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije i Saveza izviđača Hrvatske.

Tutić, doc. dr. sc. Dražen – Rođen je 29. lipnja 1973. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađao je u Kloštar Ivaniću, a maturirao na srednjoj školi "Ruđer Bošković" u Zagrebu, elektronički smjer. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1993. i diplomirao 1998. godine s temom Računalni program “Kartografske projekcije”. Od 1998. radi u Zavodu za kartografiju Geodetskog fakulteta, najprije kao stručni suradnik, a od 2001. kao znanstveni novak-asistent. Poslijediplomski magistarski studij geodezije, smjer Kartografija, upisuje 1998. godine i završava ga 2004. godine obranom rada pod nazivom "Poboljšanje upravljačkog programa za DeSkan Express 5.0". Poslijediplomski doktorski studij upisao je 2005. godine, a disertaciju pod nazivom "Stereografska i druge konformne projekcije za Hrvatsku" obranio u kolovozu 2009. godine. Kao suradnik sudjelovao je na znanstvenom projektu MZOŠ-a Hrvatski kartografi - znanstvene osnove, potom Kartografija i nove tehnologije, a trenutno je suradnik na projektu MZOŠ-a Kartografija Jadrana. Surađivao je i na znanstveno-stručnim projektima Prijedlog službenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske i Hrvatski geodetski rječnik. Osim znanstvenih i znanstveno-stručnih, sudjelovao je i na više stručnih projekata Zavoda za kartografiju i fotogrametriju Geodetskog fakulteta. Posebni su mu interesi primjena računala u kartografiji, geoinformacijski sustavi te kartografija na internetu. Bio je suradnik za prikaz reljefa na većem broju karata. Član je Hrvatskoga kartografskog društva, Hrvatskoga geodetskog društva, Hrvatskog društva za geometriju i grafiku, Međunarodnoga društva za geometriju i grafiku, te suradnik Povjerenstva za kartografiju planina Međunarodnoga kartografskog društva. Obnašao je dužnost tajnika Hrvatskoga kartografskog društva od njegovog osnutka 2001. do 2007. te ju ponovo obnaša od 2010. godine do danas. Bio je član organizacijskog odbora nekoliko skupova u organizaciji Hrvatskoga kartografskog društva.

Ana Kuveždić Divjak (rođena Kuveždić), geodetkinja i kartografkinja (Osijek, 19. XII. 1981). Osnovnu školu pohađala je u Osijeku. Maturirala je 2000. na I. (općoj) gimnaziji u Osijeku. Na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2006. Od 2007. zaposlena je u Zavodu za kartografiju i fotogrametriju Geodetskog fakulteta kao znanstvena novakinja i asistentica. Iste godine upisala je poslijediplomski doktorski studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Suradnica je na znanstvenom projektu Kartografija Jadrana.Objavila je nekoliko članaka u časopisima i zbornicima znanstveno-stručnih skupova. Sudjelovala je s radovima u koautorstvu na nekoliko znanstveno-stručnih skupova. Članica je Hrvatskoga kartografskog društva. Godine 2005. nagrađena je Nagradom dekana za studentski rad pod naslovom „Suvremeni način pretraživanja kataloga rukopisnih karata i starih atlasa u NSK u Zagrebu”.

79. godine u Rijeci. Diplomirala je biologiju, smjer ekologija s----------------------------------------------------------------------------------

ROBOTI HODAČI – OD OPONAŠANJA ŽIVOTINJA DO OPONAŠANJA LJUDIZdenko Kovačić, Alan Mutka, Damjan MiklićPočetci robotike vezani su uz zamišljanje robota kao inteligentnih umjetno stvorenih bića koji svojim izgledom, radnim sposobnostima i inteligencijom oponašaju, pa i nadmašuju ljude. Takav pogled na robote nije ništa izgubio od svoje aktualnosti ni u današnje vrijeme kada je dostignuti tehnološki razvoj omogućio realizaciju sve atraktivnijih oblika čovjekolikih robota. Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja posljednjih nekoliko godina intenzivno radi na proučavanju hodajućih robota – dvonožnih (humanoida), četveronožnih (konja, pasa) te šesteronožnih hodača u različitim konstrukcijskim izvedbama. U sklopu radionice pokazat će se i objasniti rad četveronožnoga hodača – konja Dynarobina te humanoidnog robota NAO H25 Atom. Prof. dr. sc. Zdenko Kovačić (1958.) redoviti je profesor i voditelj Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja – LARICS na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Osnovna područja interesa su mu robotika, automatika i primjena novih tehnologija u upravljanju. Voditelj je velikoga broja uspješno završenih razvojnoistraživačkih projekata financiranih iz državnih izvora te od strane brojnih industrijskih partnera. Autor je sveučilišnoga udžbenika, dviju znanstvenih monografija i velikoga broja međunarodno recenziranih znanstvenih radova. Do sada je već dvaput sudjelovao na Festivalu znanosti organiziravši prigodne robotičke radionice.-----------------------------------------------------------------------------------

ČOVJEK I TEHNIKA – KRATKA PRIČA O JEDNOJ CIVILIZACIJIBranko KatalinićOpis u ključnim riječima: Nastanak tehnike. Temeljne ideje znanosti i tehnike te smjerovi njihova razvitka. Principi tehnološkoga napretka. Organizacija društva kao zrcalna slika mogućnosti tehnike s kojom ono raspolaže. Usponi, padovi, propasti i zaboravi tehnike kroz povijest. Industrijska revolucija. Globalizacija. Uporaba i zlouporaba tehnike. Pohlepa i potreba. Blagostanje i siromaštvo. Mogući scenariji uspona i propasti naše civilizacije. Znanje: Kreativnost i znanje pri školovanje inženjera. Inženjerska etika. Značajke inženjera za društvo temeljeno na znanju. Visak inteligencija i nedostatak mudrosti pri pokusaju prijelaza iz lokalnih na planetarno društvo

Prof. dr. sc. Branko Katalinić je svjetski stručnjak i znanstvenik za područje fleksibilne automatizacije, robotike, inteligentnih samoorganizirajućih proizvodnih sustava i mehatronike. Sveučilišni je profesor na Technische Universitat Wien i na više domaćih sveučilišta te dobitnik pet počasnih doktorata.

---------------------------------------------------------------------

10 zabluda oVelikom praskuDavor Horvatić

Ljude nerijetko iznenadi činjenica da poveći broj „uobičajenih“ podataka o Velikom prasku i nastanku svemira i nije točan. Već koja pogrešno upotrijebljena riječ znatno promijeni opis događaja, pa se stvori teorija da je svemir nekada bio velik poput zrna graška. No, nije to jedina zabuna. U predavanju će se govoriti o činjenicama koje su se dogodile pri nastanku našega svemira, ali o sudbini koja ga čeka.

Pazi Mirko, apokalipsa!Davor Horvatić

Apokalipsa samo što nije. Od pamtivjeka imamo potrebu nagovještavati apokalipse.Tome svemu kumuju i kvaziznastvenici koji vas plaše "znanstvenim žargonom" i koriste manjkavosti našeg mozga da bi sebi pumpali ego ili priskrbili materijalnu korist. Pored toga, na tržištu imamo toliko "proizvoda" koji bi nas trebali zaštiti u slučaju i najgorih apokalipsa.Što fizika može reći o tome, te kako se naoružati skepticizmom zdravim razumom i primijetiti pravu apokalipsu. Na kraju ćemo prikazati prave teorije o kraju svijeta.

Dr. sc. Davor Horvatić, doc. je znanstveni novak na Zavodu za teorijsku fiziku zagrebačkoga Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta. Usavršavao se na Fachbereich Theoretische Physik Institut für PhysikKarl-Franzens-Universität u Grazu, Austria. Glavno je područje njegova istraživanja kvantna kromodinamika (teorija jake sile) na konačnim temperaturama i gustoći materije. Pored toga, bavi se i fizikom kritičnih fenomena, koja ima veliku važnost u modernoj ekonomiji, fiziologiji i seizmologiji. U slobodno vrijeme drži popularna predavanja, tako da je čest gost na Festivalu znanosti, Istrakonu, Sferakonu, Rikonu i Hoykinoj Fotosofiji.izv

-------------------------------------------------------------------rsnim uspjehom na Biološkom odsjeku Prirodoslovno – matematičkog fakulteta HACCP, GLOBAL GAP, ACTA, HRANA…Aleksandar MešićDanas se rabi mnogo oznaka za hranu; one označavaju različite sustave kontrole hrane koje provode sami proizvođači, trgovci ili neovisni stručnjaci. Realna su očekivanja da će u budućnosti sve značajniju ulogu imati i podrijetlo hrane, ne samo država u kojoj je hrana proizvedena nego i autorsko pravo nad sadnim materijalom.

Dr. sc. Aleksandar Mešić, doc. zaposlen je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje o pesticidima (biološkim, biotehničkim i kemijskim) te štetnim kukcima. U vezi se sa sigurnosti hrane usavršavao u Velikoj Britaniji. Član je Odbora za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Zagrebu.----------------------------------------------------------------------------------10 SORATA JAGODA – U ČEMU JE RAZLIKA!?Boris Duralija

Svoj nastanak sorte jagoda zahvaljuju ljudima koji su započeli hibridizaciju različitih vrsta jagoda početkom 18. stoljeća kada je stvorena vrtna jagoda (Fragaria x ananassa Duch.), koja je danas najzastupljenija u uzgoju. Nekada su jagode bile skupo voće dostupno vrlo kratko, samo tijekom sezone u proljeće. Razvojem je novih sorata omogućeno produžavanje sezone plodonošenja. Također, nove sorte imaju veću produktivnost po proizvodnoj površini čime su cijene plodova jagoda realno snižene.Možda niste razmišljali da postoje razlike između jagoda koje konzumirate, no one su značajne i najviše ovise o sorti. Vrijeme dozrijevanja, veličina, oblik, boja, okus i aroma ploda pod direktnim su utjecajem genetske osnove sorte.Velik broj istraživačkih timova diljem svijeta radi na unaprjeđenju postojećega sortimenta kroz oplemenjivačke programe i stvaranje novih sorata koje će odgovoriti na sve veće zahtjeve proizvođača, ali i potrošača.

Dr. sc. Boris Duralija, doc. doktorirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, gdje radi kao docent na Zavodu za voćarstvo. Sudjeluje u izvođenju nastave većega broja modula vezanih uz voćarstvo na preddiplomskim i diplomskim studijima. Objavio je niz stručnih i znanstvenih radova iz problematike jagoda. Sudjelovao je kao voditelj ili istraživač na većem broju istraživanja povezanih s jagodama. Na projektu je EU – COST 863 “Euroberry Research: from Genomics to Sustainable Production, Quality & Health”, koji financira Europska komisija, bio koordinator akcije za RH. Od samoga pokretanja uređuje internetsku stranicu www.jagode.org.

-----------------------------------------------------------------------------------MLIJEKO VOLI DJECU – MLIJEKO JE ZA 10!Milna Tudor KalitMlijeko je neizostavna namirnica u prehrani djece, prvenstveno radi zdravlja kostiju i zubiju. Kao dio doručka pozitivno utječe na rad mozga, usredotočenost i radnu učinkovitost školarca. Temelji dječjega zdravlja i razvoja stvaraju se u majčinoj utrobi, te je stoga važnost majčine prehrane neprocjenjiva za buduće zdravlje djeteta. Velik je zadatak roditelja da djecu uče piti mlijeko jer prehrambene navike djece uvelike ovise o utjecaju roditelja, ali i ,nažalost, medija.

Milna Tudor Kalit, dipl. ing. diplomirala je 2005. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, studij prehrambene tehnologije, smjer nutricionizam. Od 2006. godine zaposlena je na Zavodu za za mljekarstvo Agronomskoga fakulteta u Zagrebu. Godine 2007. upisala je doktorski studij nutricionizma na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. ---------------------------------------------------------------------------ŽIVOT NA 6 NOGU – KUKCIIvan Juran Svi zainteresirani će moći doznati osnovne informacije o gospodarskom značaju, podrijetlu i rasprostranjenosti kukaca. Na prepariranim će se primjerima vizualno objasniti morfologija kukaca, koja uključuje vanjski opis glave, prsa i zatka. Kroz interaktivne oblike upoznat će se s anatomijom, fiziologijom, rastom i razmnožavanjem kukaca. Na kraju će polaznici radionice dobiti osnovna saznanja o odnosu kukaca i ekoloških čimbenika sredine, koji obuhvaćaju odnose kukaca i klime, kukaca i tla te kukaca i čimbenika ishrane.

Ivan Juran rođen je 27. kolovoza 1983. u Zagrebu. Završio je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer zaštita bilja. Radi kao asistent na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju. Znanstveni su mu interesi: entomologija, integrirana zaštita uljane repice od štetnika te utjecaj različitih proizvodnja uljane repice na pojavu korisnih kukaca. ---------------------------------------------------------------------------10% DOBITI I 10:1 NOVČANI MULTIPLIKATOR U SUVREMENOJ EKONOMIJIZvonimir ŠikićKako je došlo do financijske krize 2008. godine? Zbog sve riskantnijih i složenijih poslova financijske su institucije posuđivale od drugih financijskih institucija te ulazile u poslove s 10:1 (ali i većim) multiplikatorima, potom posuđivale sljedećim financijskim institucijama koje su stvarale svoje 10:1 multiplikatore itd. Tako su stvarani tzv. toxic assets („loša imovina“), koji su konačno srušili cijeli financijski sustav.

W. Buffet je te derivate mnogo prije 2008. zvao weapons of financial mass destruction („oružje za masovno uništenje financijskoga sustava“). Kada sustav postane „toksičan“, nitko ne želi posuđivati nikome zbog opravdanoga straha da je taj drugi pred bankrotom te neće moći vratiti posuđeno. Tržište kredita se zaledi, pa nema kredita ni za realni sektor i njegovo normalno poslovanje. Dolazi do recesije…

U predavanju će se dati analiza o ulozi matematike i matematičara u navedenim situacijama.

Prof. dr. sc. Zvonimir Šikić rođen je u Zagrebu 1952. godine. Diplomirao je 1975. na MO PMF-a Sveučilišta u Zagrebu diplomskim radom Struktura kontinuuma. Na istome je fakultetu magistrirao 1979. radom Opća teorija dokaza i njena veza s klasičnom metamatematikom i doktorirao 1986. disertacijom Sistemi pravila i sistemi sekventi.Zaposlen je na FSB-u od 1976. kao asistent, od 1988. kao docent, od 1990. kao izvanredni profesor, od 1998. kao redoviti profesor i od 2003. kao redoviti profesor u trajnom zvanju.

Voditelj je Katedre za matematiku FSB-a od 1984.

Od 1993. do 2002. bio je predsjednik Nezavisnoga sindikata znanosti (kao volonter).

Od 1999. do 2003. bio je predsjednik Hrvatskoga matematičkog društva.

Bio je glavni urednik časopisa Poučak od njegova osnivanja 1999. do 2009.

Direktor je godišnje konferencije Philosophy of Science IUC-Dubrovnik od 1997.

Predsjednik je Hrvatskoga logičkog udruženja od njegova osnivanja 2011.

-----------------------------------------------------------------------------------------

10 najpoznatijih vrsta sireva

Danas se prepoznatljivi sirevi, uz vanjski izgled, odlikuju iznimnom kvalitetom i posebnošću. Postoji više kriterija po kojima se razlikuju, među kojima su vrsta mlijeka od koje su proizvedeni, kemijski sastav, tehnološki procesi u proizvodnji, dužina zrenja, konzistencija i zemlja podrijetla. Zahvaljujući dugogodišnjoj tradiciji neki sirevi postali su međunarodno poznati. Tako su Parmezan i Mozzarela poznati talijanski, Gauda i Edamac nizozemski, Camembert i Roquerfort francuski, Ementalac i Gruyere švicarski, a Fetta grčki sir. Europska unija prepoznala je važnost razlikovanja kvalitetnih proizvoda na regionalnoj osnovi kroz niz propisa o zaštiti oznaka zemljopisnog porijekla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode. Hrvatska može postati prepoznatljiva kao gastronomska i turistička destinacija zbog velikog broja kvalitetnih sireva, koje može ponuditi kao svoje tradicionalne specijalitete. Neki od njih postali su poznati i u svjetskim razmjerima poput čuvenog Paškog i Krčkog sira.

Dr. sc. Nataša Mikulec zaposlena je od 2001. g u Referentnom laboratoriju Zavoda za mljekarstvo na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu projekta Ministarstva znanosti obrazovanja i športa „Elementi ekološke proizvodnje i analitičke metode za dokazivanje izvornosti sira" izradila je disertaciju. Dio eksperimentalnog istraživanja provela je u Institutu „Ruđer Bošković" u Zagrebu. Na Agronomskom fakultetu obranila je 2010. g doktorsku disertaciju naslova „Promjene sadržaja topljivih peptida i aminokiselina tijekom zrenja Krčkog sira. Od 2007. g aktivno sudjeluje u izvođenju nastave na modulu preddiplomskog studija („Mlijeko i mliječni proizvodi“ i „Laboratorijska tehnologija“) i na četiri modula diplomskog studija („Kemija i fizika mlijeka, „Sirarstvo“, „Biokemija i tehnologija zrenja sira“ i „Prerada mlijeka na OPG“). Kao autor ili koautor objavila je 11 znanstvenih radova u časopisima a1 te četiri znanstvena rada u časopisima a2 skupine. Aktivno je sudjelovala na desetak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova, te već 5 godine za redom sudjeluje na Festivalu znanosti.

--------------------------------------------------------------------------------

Zvjezdana Marković: Vinova loza ispod -10CVinova loza gospodarski je vazna kultura. Pohrana i dugoročno čuvanje biljnog materijala postaju imperativ vinogradarstke proizvodnje. Istraživanja autothonog sortimenta upućuju na visoku zaraženost virusima i izumiranje nekih rijetkih sorata. Krioprezervacija je dugoraočna pohrana biljnog materijala na niskim temperaturama u tekućem dušiku koji dosiže temperaturu do -196C. Potrebno je istražiti primjenjivost protokola krioprezervacije za vinovu lozu da bi se hrvatske autothone sorte mogle čuvati na taj u svijetu popularan način u tzv. bankama genaZvjezdana Marković, znanstveni je novak na Agronomskom fakultetu. Diplomirala je 2007.godine na Agronomskom fakultetu, a 2008. godine započela je s radom na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u ZAgrebu. 2010. godine upisuje dvojni doktorat na francuskom institutu INRA, SupAgro u Montpellieru. Područje interesa:, vinogradarstvo, specijalizacija: kultura tkiva i krioprezervacija. Tema doktorata: Razvoj krioprezervacijskih metoda za dugoročnu pohranu biljnog materijala.

------------------------------------------------------------------------------

Nikolina Bošnjak: 10 recepata profesora Snapea

Cilj je radionice približiti mlađoj djeci svojstva i načine korištenja ljekovitih biljaka, predstaviti neke od naših domaćih biljnih vrsta i upoznati sudionike radionica s načinima korištenja tih biljaka u prošlosti i u današnje vrijeme. Pokazat ćemo djeci kako izgledaju sušene biljke, dati im da ih omirišu, dodirnu i ispričati im čemu sve te biljke služe. Bit će na radionici i eteričnih ulja, a osvrnut ćemo se i na ljekovita svojstva biljaka koje susrećemo svakodnevno. Biljke koje ćemo predstaviti jesu: kopriva, češnjak, kamilica, lavanda, čajevac, limunska trava, čuvarkuća, glog…Djeca će moći aktivno sudjelovati i sama iskusiti nešto od biljne čarolije, omirisati i skuhati ljekoviti čaj, koji će na kraju i degustirati.

Nikolina Bošnjak: Zašto su kristali čarobni?

Cilj je ove radionice omogućiti djeci da vide i čuju nešto o važnim vrstama kristala i minerala. Djeca će vidjeti kristale koji se koriste u različite svrhe: tehnološke, industrijske, prehrambene pa čak i ljekovite. Moći će se poigrati kristalima i osjetiti njihovu vibraciju, kvarc, pomoću magneta ispitati magnetičnost i druga zanimljiva svojstva koja određeni tipovi kristala posjeduju. Kristali predviđeni za radionicu jesu: kvarc, halit, pirit, aventurin, ružičasti kvarc, magnetit, hematit, gline, gips, kalcit...

Mr. sc. Nikolina Bošnjak diplomirala je i magistrirala na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, na Geološkom odsjeku. Znanstvene teme kojima se bavila vezane su uz zagađenje okoliša teškim metalima i procjenu opasnosti za ljudsko zdravlje. Bavi se edukacijom i savjetovanjem u vezi s održivim razvojem i zaštitom okoliša. Od 2007. godine organizira radionice za djecu kao voditeljica edukativnoga programa“Gea jučer, danas, sutra” u udruzi ViGea. Radionice obrađuju sve važnije teme vezane uz okoliš, otpad, energiju, razvoj života na Zemlji, zaštitu šuma. Autorica je dječjih ekoloških bajki Tigiji i spletka duha Pohlepića i Tigiji i uvrijeđena biljka Anuk, tiskanih u obliku slikovnica. Slikovnice su osmišljene tako da educiraju i senzibiliziraju djecu o temama vezanim uz okoliš, ali na način da u njima potiču razmišljanje i usađuju vrijednosti koje su u skladu s načelima održivoga razvoja. U pripremi je i treća slikovnica koja obrađuje temu učinkovitoga korištenja energije.--------------------------------------------------------------------------

Franka Miriam Brückler: 10 najboljih matematičkih trikova

Mnogi se mađioničarski trikovi temelje na matematici. U ovoj će radionici posjetitelji moći ne samo vidjeti nego i naučiti izvođenje kao i matematičku pozadinu deset klasičnih matematičkih trikova: Gergonneov trik, Cheneyjev trik, Judahov trik s konopom i olovkom, Yatesov trik, srednjovjekovni trik s tri predmeta, Bannonov trik s preklapanjem, „Nestala znamenka“, „Osobni podatci“, „Što je u kojoj ruci?“ i „Predskazivanje karte“. Za prisustvovanje radionici nije potrebno posebno matematičko predznanje osim znanja računanja i poznavanja osnovnih svojstava i vrsta cijelih brojeva, pa je radionica prikladna za sve koji su završili prvih šest razreda osnovne škole.Franka Miriam Brückler: Top 10 matematičkoga origamija

Modularni origami je tehnika origamija, umjetnosti izrade modela iz papira. U modularnom se origamiju konačni model slaže iz više dijelova (modula), bez rezanja i lijepljenja. Ova je tehnika posebno zgodna za izradu modela različitih poliedara, posebice jer je u većini slučajeva manje osjetljiva na sitne nepreciznosti od klasičnog origamija u kojemu se koristi samo jedan papir, a i pogodna je za grupni rad.

Tijekom ovoga sci-caféa, prikladnog za osobe od 10 ili više godina, posjetioci će moći naučiti izraditi neke ili svih deset poznatih modela poliedara koji se izrađuju tehnikom modularnog origamija iz od 2 do 30 dijelova: Jacksonovu kocku (*), Nealeov oktaedar (*), Toshiein dragulj (*), Mitchellov „dva-u-jedan oktaedar/tetraedar“ (**), Sullivanov XYZ–model (**), Kawamurin ikozaedar (**), Robinsonov rompski dodekaedar (***), Fuse-Hagain pravilni dodekaedar (***), Fuseina nogometna lopta (***), te Hullovih pet tetraedara koji prodiru jedan kroz drugi (***). Pritom su (*) označeni modeli „za početnike“, (**) modeli koji trebaju nešto više spretnosti i/ili vremena, a (***) kompliciraniji modeli.

Franka Miriam Brückler: Je li 10 = 10,0?

Zapis brojeva u bazi deset pomoću tzv. arapskih znamenki danas je gotovo uobičajen, no to nije uvijek bilo tako. U ovom ćete predavanju saznati (gotovo) sve što ste oduvijek htjeli znati, možda se usudili i pitati, vezano za broj koji zovemo „deset“: Koja je razlika između broja i brojke? Kako se razvio dekadski zapis brojeva? Što uopće znači zapis broja u bazi deset (ili nekoj drugoj)? Po čemu je broj deset poseban? Što su decimalni razlomci? Što smo učinili broju ako smo ga prikazali s konačno mnogo znamenki? Zašto je (ili nije?) 0,999999... isto što i 1? Je li 10 = 10,0? Odgovore na sva ta pitanja, a i mnoga druga, dobit ćete na ovom predavanju prikladnom za širu publiku, a očekivano je predznanje osnovnoškolska matematika (za praćenje je glavnine predavanja dovoljno poznavanje gradiva prvih pet razreda osnovne škole).--------------------------------------------------------------------

Franka Miriam Brückler: 10 najznamenitijih matematičkih formula

Godine 1988. časopis Mathematical Intelligencer objavio je upitnik kojim je tražio od čitatelja da odaberu 10 najljepših matematičkih poučaka. Prvo je mjesto osvojio poučak poznat pod nazivom Eulerova formula, koja povezuje pet najpoznatijih matematičkih konstanti – brojeve 0, 1, e, p i imaginarnu jedinicu i. Uz nju su se na listi pojavile i Eulerova poliedarska formula, koja povezuje broj vrhova, bridova i strana poliedra, te formula za zbroj recipročnih kvadrata prirodnih brojeva. Uz spomenute tri formule, u ovom će se predavanju slušači na nestandardan način moći upoznati s još sedam poznatih formula iz različitih područja matematike: Pitagorinim poučkom, formulom za rješavanje kvadratne jednadžbe, osnovnim svojstvom logaritama, Bayesovom formulom, Gaussovim integralom, Newton – Leibnizovom formulom te hipotezom kontinuuma. Predavanje je prikladno za širu publiku, a očekivano je predznanje osnovnoškolska matematika.

Franka Miriam Brückler: 10 klasičnih metoda šifriranja

Kriptografija je (ne samo) matematička disciplina koja se bavi proučavanjem metoda za slanje poruka u takvu obliku da ih samo onaj kome su namijenjene može pročitati. S matematičke se strane mnoge, a pogotovo sve važne suvremene, kriptografske metode temelje na teoriji brojeva, matematičkoj disciplini koja se bavi svojstvima cijelih brojeva.U ovoj će se radionici posjetitelji upoznati s deset metoda šifriranja koje su korištene tijekom povijesti (skital, Polibijev kvadrat, Cezarova šifra, atbaš-šifra, Vigenèreova šifra, Playfairova šifra, Jeffersonov valjak, nihilistička šifra, ADFGVX-šifra, VIC-šifra), kao i saznati ponešto o njihovoj matematičkoj pozadini. Za prisustvovanje radionici nije potrebno nikakvo predznanje izvan znanja računanja i nekih osnovnih svojstava cijelih brojeva (i čitanja :-)), pa je radionica prikladna za svakoga tko je završio prvih šest razreda osnovne škole.

------------------------------------------------------------------------------------Katarina Rajšl, Ivan Gudelj, Sanja Dabelić: 10+ hokus-pokusa

Radionica će sadržavati eksperimentalne prikaze različitih fizičkih, kemijskih, bioloških i biokemijskih procesa uz objašnjenja prikazanih fenomena.

Katarina Rajšl rođena je 1989. godine u Slavonskom Brodu. Osnovnu školu i Prirodoslovno-matematičku gimnaziju pohađala je u Županji. Godine 2008. upisala je Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, smjer farmacija. Redovita je studentica četvrte godine s izvrsnim uspjehom.

Ivan Gudelj rođen je 1989. godine u Travniku. Osnovnoškolsko obrazovanje započeo je u Sračincu kraj Varaždina, a završio u Vodicama. Srednju školu, smjer farmaceutski tehničar, završio je u Medicinskoj i kemijskoj školi u Šibeniku. Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, smjer farmacija, upisao je 2008. godine. Redoviti je student četvrte godine s izvrsnim uspjehom.-------------------------------------------------------------------------------

Irena Đapić: 10 (ne)poznatih zanimljivosti o dijamantima Prva slika koja nam se stvara u glavi kada razmišljamo o dijamantima jesu manji ili veći blještavi kamenčići koje bi mnogi rado posjedovali na svom nakitu. No, malo je poznato da su dijamanti u početku služili kao oruđe, a prilično je nejasna granica kada su se počeli koristiti za ukras. Među ostalima, opće je priznata činjenica da je dijamant najtvrđa tvar na svijetu, no je li to zaista tako ili ipak postoje neke tvari koje imaju veću tvrdoću od dijamanta? Dok se jednim od najvećih dijamanata na svijetu smatra Golden Jubilee, koji ima 546 karata, u svemiru postoji dijamant sasvim druge vrste, nastao gašenjem nekadašnje zvijezde, koji posjeduje više milijuna karata. Mnoge su činjenice o dijamantima već poznate te je svrha ovoga predavanja podsjetiti na neke manje poznate zanimljivosti o mnogima najdražoj alotropskoj modifikaciji ugljika.

Irena Đapić je asistentica u Laboratoriju za analitičku kemiju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Rođena je u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu i III. gimnaziju Osijek. Diplomirala je kemiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, nakon čega upisuje poslijediplomski studij kemije. Bavi se popularizacijom znanosti te sudjeluje u radu ljetnih škola i radionica.------------------------------------------------------------------------------------

Mladen Matvijev: 10 rodova oblaka

Radionicom će biti obuhvaćeno detaljno opisno i slikovno upoznavanje sudionika radionice s deset rodova oblaka, a kroz bogat slikovni i videoprikaz svakoga roda, uključujući i prikaz po vrstama, podvrstama i dodatnim značajkama. Prikaz će slikovnoga materijala biti organiziran kroz PwPt–prezentaciju. U drugom će dijelu radionice kroz pitalice, kviz i križaljku provjeravati stečeno znanje.

Mladen Matvijev rođen je u Zagrebu 1955. godine. Diplomirao je 1979. godine na PMF-u, smjer geofizike s meteorologijom, i stekao zvanje dipl. meteorologa. Radio je u Državnom hidrometeorološkom zavodu od 1979. do 2000. godine u obrani od tuče i potom u upravi Zavoda. Od 2000. do 2004. bio je zaposlen u Meteo Centar d.o.o., a od 2004. godine nadalje u Šumarskoj i drvodjeljskoj školi Karlovac kao nastavnik meteoroloških i informatičkih predmeta i fizike, te voditelj programa GLOBE.-------------------------------------------------------------------

Danijela Ašperger: 10 najboljih tvari u čokoladi

Čokolada koju konzumiramo ima niz dobrih spojeva, a 10 od njih su bjelančevine, masnoće ugljikohidrati, balastne tvari, esencijalni metali (Fe, Ca, Mg, K, Na), fosfor, triptofan, anandamid, feniletilamin i jedni od najznačajnijih spojeva, flavonoidi (teobromin i dr.).Kvaliteta čokolade ne ovisi samo o proizvođaču, već najvećim djelom o sirovinama, a najvažnija je sirovina kakaovac, koji dolazi iz vrlo specifičnih podneblja. Svako podneblje svojim klimatskim uvjetima i vrstom tla određuje kvalitetu kakaovca, koji se dobiva s drva Teobroma caccao. To je drvo kakaovca koje raste u specifičnom tropskom podneblju s točno doziranim svijetlom na visokim nadmorskim visinama. S vremenom su drvo preselili i u vruću Afriku, no to je utjecalo i na kvalitetu plodova. Ako se prati sadržaj flavonoida kao poznatih antioksidansa, može se otkriti iz kojega podneblja dolazi kakaovac te kako je skladištena i čuvana čokolada. Analiza se antioksidansa provodi u laboratorijima kako bi se odredila cijena sirovine, što diktira cijenu čokolade. Na ovom će predavanju uz prezentaciju eksperimentalnog dijela posjetitelji moći naučiti kako se određuju karakteristični flavonoidi u čokoladi tankoslojnom kromatografijom, te na taj način otkriti slatke tajne čokolade.

Dr. sc. Danijela Ašperger rođena je 22. prosinca 1973. u Zagrebu. Diplomirala je (1998.), magistrirala (2003.), doktorirala (2007.) i od 2009. godine docent na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije u Zagrebu. Na istom se fakultetu zaposlila 1999. godine kao asistent na Zavodu za analitičku kemiju. Područje znanstvenoga interesa su joj analitička kemija, kromatografske metode i određivanje toksičnosti organskih zagađivala u okolišu. Objavila je 35 znanstvenih radova. Članica je Hrvatskoga društva kemijskih inženjera – Sekcija za kromatografiju te Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkoga studija (AMACIZ). Godine 1997. dobila je Rektorovu nagradu.

------------------------------------------------------------------------------------------------Nenad Bolf: Infracrvena termografija – toplinska slika svijeta oko nas

Infracrvena termografija je nekontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini tijela. Temelji se na mjerenju intenziteta infracrvenoga zračenja s površine promatranog tijela. Rezultat je termografskog mjerenja termogram, koji daje sliku temperaturne raspodjele na površini promatranog objekta. Pomoću IC–opreme moguće je na daljinu mjeriti temperaturu objekta, vidjeti gdje nastaju gubici toplinske energije iz procesnih postrojenja i zgrada, otkriti greške na električnim vodovima i spojevima, mehaničkim dijelovima, toplovodnim ili parovodnim nadzemnim i podzemnim instalacijama, staviti pod nadzor požar. U građevinarstvu se primjenjuje kod ispitivanja kvalitete izolacije objekta, utvrđivanja mjesta s povećanom vlagom i sl. Također se koristiti u medicini te za nadzor objekata, prostora, prometa i zagađenja.

Dr. sc. Nenad Bolf, izv. prof. zaposlen je na Zavodu za mjerenja i automatsko vođenje procesa Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Područje su njegova znanstvenog rada procesna mjerenja, modeliranje i vođenje procesa, a područje posebna interesa napredne metode automatskog vođenja, primjena umjetne inteligencije u kemijskom inženjerstvu te softverski senzori infracrvena termografija. Trenutno je voditelj znanstvenog projekta Softverski senzori i analizatori za motrenje i vođenje procesa, koordinator je međunarodnog projekta Cybernetics and Modern Control Methods te voditelj stručnog projekata u suradnji s industrijom. Član je Hrvatskoga društva kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), Hrvatskoga mjeriteljskog društva (HMD), Hrvatskog društva za sustave (CROSS), Hrvatske udruge za infracrvenu termografiju (HUICT) te International Federation of Automatic Control (IFAC).

------------------------------------------------------------------------------------------------

Dragana Mutavdžić Pavlović, Mirta Zrnčić: Otkrij metal u rudi

Metalne se mineralne sirovine (ili rude/rudače) koriste za dobivanje metala (npr. zlato, srebro, platina, željezo, olovo, cink, bakar, aluminij, kositar, nikal, krom, titan, molibden, mangan, vanadij, kobalt, volfram, antimon, živa i dr.). Rude ili rudače su prirodni spojevi (koncentrirani na pojedinim mjestima u Zemljinoj kori) u kojima se nalaze metali u takvoj količini koja omogućuje rentabilno dobivanje odgovarajućeg metala. Imaju vrlo široku i svestranu primjenu u građevinarstvu, kemijskoj tehnologiji i metalurgiji. Da bi se metali iz ruda mogli koristiti za odgovarajuću namjenu, kemijski sastav ruda treba biti poznat. U tu se svrhu rude otapaju, a potom se u dobivenoj otopini dokazuju i određuju prisutni metali.U ovoj će radionici posjetitelji moći na vrlo brz i jednostavan način dokazati metale u otopini, takozvanim reakcijama mokrim putem, te na temelju dokazanoga metala otkriti o kojoj se metalnoj mineralnoj sirovini radi. Uz kvalitativnu će se analizu moći raditi i na spektrometru te kvantitativno odrediti neke od metala.

Dr. sc. Dragana Mutavdžić Pavlović, doc. rođena je 24. lipnja 1976. u Osijeku. Diplomirala je (2000.), magistrirala (2004.), doktorirala (2007.), a u zvanju docenta je od 2008. godine. Dobitnica je Rektorove nagrade (1998.). Od 2000. godine je zaposlena na Zavodu za analitičku kemiju Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije kao asistentica. Objavila je 32 znanstvena rada. Područja su joj znanstvenoga interesa analitička kemija, kromatografski separacijski procesi te procesi pripreme uzorka i izolacije analita. Članica je Kromatografske sekcije HDKI-a i Sekcije za izobrazbu HKD-a te Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkoga studija (AMACIZ).

Mirta Zrnčić, dipl. kem. inž. je 2001. godine odličnim uspjehom završila matematičku gimnaziju i iste godine upisuje Fakultet kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Zbog uspjeha na prijemnom ispitu ostvaruje pravo na stipendiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, koju prima tijekom cijelog studija. Diplomirala je na Zavodu za analitičku kemiju, gdje tijekom studija, ali i nakon diplome sudjeluje na vježbama raznih kolegija prvo kao demonstrator, a nakon diplome kao vanjski suradnik. Upisuje doktorski studij Inženjerska kemija na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije 2007. godine.Zapošljava se u Plivi također 2007. godine u Kontroli kvalitete, Laboratorij Savski Marof. Na tom radnom mjestu ostaje sve do 2009., kada je primljena na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak.------------------------------------------------------------------------------------------------

Mirta Zrnčić, Dragana Mutavdžić Pavlović: Raskrinkajte boje kromatografijom

Mnoštvo boja koje nas okružuje svaki dan vidimo zahvaljujući svjetlosti. Sunčeva je svjetlost bijela svjetlost i sastoji se od zračenja različitih valnih duljina. Najbolje se to vidi kada se zraka bijele svjetlosti propusti kroz prizmu jer se ona raspe na zrake različitih valnih duljina, što vidimo kao zrake različitih boja. Boju nekoga predmeta vidimo zato što svjetlost kada dolazi na njegovu površinu odbija zraku svjetlosti one valne duljine koja ima boju istu kao i taj predmet. Boje se dijele na primarne boje i na boje koje nastaju miješanjem primarnih boja – sekundarne boje.Kromatografija je analitička tehnika koja kemičarima služi da bi saznali od kojih se komponenti sastoji neka nepoznata smjesa. U ovoj će nam radionici ova tehnika pomoći otkriti od kojih se boja sastoje sekundarne boje. Iako je to već poznato, mi ćemo to zajedno potvrditi i na kraju pokusa imati papirnati dokaz da je to doista tako.

Mirta Zrnčić, dipl. kem. inž. je 2001. godine odličnim uspjehom završila matematičku gimnaziju i iste godine upisuje Fakultet kemijskoga inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Zbog uspjeha na prijemnom ispitu ostvaruje pravo na stipendiju Ministarstva

znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, koju prima tijekom cijelog studija. Diplomirala je na Zavodu za analitičku kemiju, gdje tijekom studija, ali i nakon diplome sudjeluje na vježbama raznih kolegija prvo kao demonstrator, a nakon diplome kao vanjski suradnik. Upisuje doktorski studij Inženjerska kemija na Fakultetu kemijskoga inženjerstva i tehnologije 2007. godine.Zapošljava se u Plivi također 2007. godine u Kontroli kvalitete, Laboratorij Savski Marof. Na tom radnom mjestu ostaje sve do 2009., kada je primljena na Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak.

Dr. sc. Dragana Mutavdžić Pavlović, doc. rođena je 24. lipnja 1976. u Osijeku. Diplomirala je (2000.), magistrirala (2004.), doktorirala (2007.), a u zvanju docenta je od 2008. godine. Dobitnica je Rektorove nagrade (1998.). Od 2000. godine je zaposlena na Zavodu za analitičku kemiju Fakulteta kemijskoga inženjerstva i tehnologije kao asistentica. Objavila je 32 znanstvena rada. Područja su joj znanstvenoga interesa analitička kemija, kromatografski separacijski procesi te procesi pripreme uzorka i izolacije analita. Članica je Kromatografske sekcije HDKI-a i Sekcije za izobrazbu HKD-a te Društva diplomiranih inženjera i prijatelja Kemijsko-tehnološkoga studija (AMACIZ).

------------------------------------------------------------------------------------------------

Andrijana Meščić, Silvija Korunda: Duga na kemijskom stolu

Koja vam je prva asocijacija na kemijski pokus? Aparatura s puno različito obojanih tikvica? Svaka nam promjena boje u tikvici govori da je došlo do kemijske reakcije ili promjene nekog svojstva tvari. Kemijske su tvari koje se dodaju otopinama kako bi se vizualno (pojavom, promjenom ili nestankom boje) odredila kiselost ili bazičnost pH–indikatori. Boje nam omogućuju da vidimo promjenu nekoga svojstva tvari ili pak samu razliku u svojstvima. Kako? U ovoj ćemo se radionici poigrati bojama. Želite li sami napraviti svoju dugu ili načiniti kemijske slike? Ispitati pH kućanskih namirnica? Čuli ste za tintu koja nestaje – magija ili samo kemija? Pridružite nam se i napravite to i još puno više na našem kemijskom stolu.

Andrijana Meščić, dipl. inž. rođena je 10. svibnja 1985. u Gradačcu (BiH). Maturirala je 2004. u Virovitici, a diplomirala (2009.) na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) gdje je više puta izabrana za najboljeg studenta godine. Godine 2009. upisala je poslijediplomski studij Inženjerska kemija i zaposlila se kao znanstveni novak na Zavodu za organsku kemiju. Radi na projektu prof. dr. sc. Silvane Raić Malić Razvoj i primjena novih molekula u pozitron emisijskoj tomografiji (PET).

Silvija Korunda, dipl. inž. rođena je 15. prosinca 1984. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađala je u Svetoj Nedelji, a srednju školu na Zdravstvenom učilištu (smjer: farmaceutski tehničar) u Zagrebu, gdje je maturirala 2003. godine. Nakon jednogodišnjeg stažiranja 2005. g. položila je Državni stručni ispit za farmaceutskog tehničara. Godine 2004. upisala je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, gdje se na 4. godini studija opredijelila za smjer Procesi i proizvodi, modul Organski procesi i proizvodi. Godine 2010/2011. upisala je poslijediplomski studij Inženjerska kemija te je od siječnja 2011. godine zaposlena na Fakultetu kao znanstveni novak na znanstvenom projektu prof. dr. sc. Silvane Raić-Malić Razvoj i primjena novih molekula u pozitron-emisijskoj tomografiji (PET).-------------------------------------------------------------------------------------------------Silvija Korunda, Andrijana Meščić: Zabavni i poučni eksperimenti u kemiji

Kemija je znanost koja proučava tvari, njihova svojstva i međudjelovanja, a njezino razumijevanje pomaže u svakodnevnom životu: kuhanje je kemija, sve što je moguće dodirnuti, kušati ili pomirisati kemijski je preparat. Poznavanjem je kemije lakše objasniti

svakodnevne stvari, poput činjenice zašto su deterdženti za pranje rublja učinkovitiji u toploj vodi ili na kojem principu djeluje kvasac. Organska kemija izučava spojeve koji sadrže ugljik ili točnije, molekule koje sadrže veze između ugljika i vodika, kao i njihove reakcije. Ona igra važnu ulogu u istraživanju i razvoju lijekova, hrane, goriva, plastičnih masa te kemikalija prisutnih u domaćinstvima. Ova je radionica zamišljena kako bi se na zabavan način kemija približila polaznicima i svima onima koji nisu s njome usko povezani. U sklopu će se radionice izvoditi zanimljivi eksperimenti za koje su potrebni jednostavni i bezopasni sastojci.

Silvija Korunda, dipl. inž. rođena je 15. prosinca 1984. godine u Zagrebu. Osnovnu školu pohađala je u Svetoj Nedelji, a srednju školu na Zdravstvenom učilištu (smjer: farmaceutski tehničar) u Zagrebu, gdje je maturirala 2003. godine. Nakon jednogodišnjeg stažiranja 2005. g. položila je Državni stručni ispit za farmaceutskog tehničara. Godine 2004. upisala je Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, gdje se na 4. godini studija opredijelila za smjer Procesi i proizvodi, modul Organski procesi i proizvodi. Godine 2010/2011. upisala je poslijediplomski studij Inženjerska kemija te je od siječnja 2011. godine zaposlena na Fakultetu kao znanstveni novak na znanstvenom projektu prof. dr. sc. Silvane Raić-Malić Razvoj i primjena novih molekula u pozitron-emisijskoj tomografiji (PET).

Andrijana Meščić, dipl. inž. rođena je 10. svibnja 1985. u Gradačcu (BiH). Maturirala je (2004.) u Virovitici, a diplomirala (2009.) na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), gdje je više puta izabrana za najboljeg studenta godine. Godine 2009. upisala je poslijediplomski studij Inženjerska kemija i zaposlila se kao znanstveni novak na Zavodu za organsku kemiju. Radi na projektu prof. dr. sc. Silvane Raić-Malić Razvoj i primjena novih molekula u pozitron-emisijskoj tomografiji (PET).------------------------------------------------------------------------------------------------

Marin Matošić: Obrada otpadnih voda

Porast broja ljudi na Zemlji i potrošnje vode po stanovniku suočava našu civilizaciju s ispuštanjem velikih količina otpadnih voda u prirodu, što za posljedicu ima uništavanje vodenih ekosustava čije je očuvanje vrlo značajno za ljudsku civilizaciju. Zbog toga je potrebno razviti svijest o potrebi očuvanja kvalitete vode u prirodi i potaknuti razvoj i financiranje tehnologija obrade otpadnih voda koje će omogućiti zaštitu vodenih ekosustava i održivi razvoj ljudske civilizacije. Predavanjem će se dati pregled problema koji se javljaju u vodenim ekosustavima zbog ispuštanja otpadnih voda i pregled najnovijih tehnologija obrade otpadne vode koje bi trebale riješiti navedene probleme.

Dr. sc. Marin Matošić izvanredni je profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje radi u Laboratoriju za tehnološke i otpadne vode Zavoda za prehrambeno tehnološko inženjerstvo od 1996. godine. Voditelj je predmeta „Tehnologija vode“ i „Membranski bioreaktori u zaštiti okoliša“. U znanstvenom se radu najviše bavi obradom otpadnih voda membranskim bioreaktorima i membranskim procesima. Autor je više od 30 znanstvenih radova iz područja tehnologije obrade voda. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ksenija Durgo i Ana Butorac: Zašto su spojevi toksični – toksičnost 10 najzastupljenijih spojeva iz okoliša

Hrana, voda i zrak sadrže različite vrste spojeva i mikroorganizama koji u većoj ili manjoj mjeri mogu utjecati na našu kvalitetu života. Svakodnevnim konzumiranjem hrane, bilo da je termički obrađena ili nije, u organizam unosimo velik broj kemijskih spojeva koji su prisutni u namirnicama ili su nastali kao posljedica uzgoja ili obrade hrane. Njihov je učinak na ljudski organizam različit, ovisno o koncentraciji, izloženosti i afinitetu prema molekulama koje

izgrađuju organizam. Zrak, voda i hrana bogati su izvor mikroorganizama koji uglavnom nisu patogeni i koji u velikoj mjeri pridonose poboljšanju kvalitete života omogućujući nam da proizvodimo različite fermentirane proizvode kao što su sirevi, jogurt, vino, pivo itd. Nadalje, korisni mikroorganizmi omogućavaju konzerviranje namirnica i sprečavaju rast nepoželjnih mikroorganizama koji bi mogli dovesti do kvarenja i smanjenja kvalitete hrane koju konzumiramo. Ponekad ljudi dođu i u kontakt s patogenim mikroorganizmima. Vrlo često sam organizam nije sposoban sam uništiti mikroorganizme pa moramo posegnuti za lijekovima, antibioticima, no je li njihova primjena sigurna i do koje je mjere sigurna? U ovoj će radionici učenici biti upoznati s temeljnim odrednicama koje definiraju kvalitetu hrane i pića, sastavom najčešće konzumiranih namirnica kao i opasnostima koje vrebaju iz hrane, vode i okoliša. Učenici će naučiti izrađivati antibiograme, upoznat će se s metodama izolacije i selekcije mikroorganizama iz okoliša, dokazat će štetni učinak UV–zračenja, naučit će da i korisne tvari mogu biti štetne za organizam te se upoznati s alergenim tvarima iz hrane i okoliša.-----------------------------------------------------------------------------------------------

Ana Pilipović: 10 slojevitih proizvoda

Današnji bi svijet bio nezamisliv bez plastike. Mnogi su proizvodi koje koristimo u svakodnevnom životu načinjeni od plastičnih materijala koji se odlikuju malom masom, dobrim mehaničkim svojstvima i laganom preradom. Osim klasičnih postupaka prerade plastike postoje i noviji postupci nazvani slojeviti postupci. Slojevitim se postupcima mogu izraditi proizvodi komplicirane geometrije u jako kratkom vremenu bez upotrebe kalupa i alata. U izlaganju će se opisati i prikazati deset proizvoda komplicirane geometrije koji se ne mogu načiniti klasičnim postupcima prerade polimera.

Ana Pilipović diplomirala je strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, gdje je danas i zaposlena kao znanstvena novakinja/asistentica na Zavodu za tehnologiju, na Katedri za preradu polimera. Područja kojim se bavi su brza proizvodnja prototipova, postupci prerade polimera i kompozita i zaštita okoliša. Do sada je samosatlno ili u suautorstvu objavila 28 znanstvenih i stručnih radova u raznim časopisima i zbornicima radova u zemlji i inozemstvu. Uključena je u rad stručnog časopisa Polimeri te je član Društva za plastiku i gumu. Dobitnica je Rektorove nagrade i stipendije za izobrazbu doktoranada Hrvatske zaklade za znanost. Sudjeluje na nekoliko međunarodnih i domaćih projekata.--------------------------------------------------------------------------------------------------Tomislav Petković: Sto godina od Rutherfordova otkrića atomske jezgre

Ernest Rutherford jedan je od najvećih atomskih i nuklearnih fizičara 20. stoljeća.1 U Manchesteru je 1911. otkrio nuklearnu strukturu (modela) atoma s pozitivnom jezgrom u središtu, o čemu je pisano u Philosophical Magazine 21, 1911. godine. U organizaciji Instituta za fiziku (IOP) u Londonu i Sveučilišta u Manchesteru u kolovozu je 2011. održana konferencija posvećena stogodišnjici Rutherfordova epohalnoga otkrića. U povijesti znanosti je to poznat pokus gold foil (zlatni listak), što su ga u laboratoriju u Manchesteru pod Rutherfordovim vođenjem izveli H. Geiger i E. Marsden 1909. te ponovio Geiger 1910. godine. Rutherfordovo je epohalno otkriće dovelo do temeljne razdiobe atoma na gustu jezgru u središtu atoma i elektronski oblak oko nje. Rutherford je u članku iz 1911. koristio pojam pozitivnog naboja u središtu atoma, dok je pojam 'nucleus' za jezgru ili srž atoma uveden 1912. godine jer je više od 99,9 % mase atoma u toj sićušnoj jezgri. Rutherford je omogućio ulazak femtometarske skale u nuklearnu fiziku i pojave u njoj kroz nuklearne sudare, ponajprije raspršenje projektila na metama (jezgrama) da bi se otkrila konačna 1 Sir Ernest Rutherford (Ernest Baron Rutherford of Nelson; Nelson, Novi Zeland, 30. kolovoza 1871. – Cambridge, 19. listopada 1937.), genijalni otkrivač materije, izumitelj i praktičar, bio je predsjednikom Kraljevskoga društva od 1925. do 1930. Faradayevu medalju primio je 1930. godine, a poznato je njegovo predavanje u vezi s eksperimentima 1934. u Kraljevskome društvu. Njegov je grob u Westminster Abbeyju u Londonu uz grobom J. J. Thomsona, u samoj blizini Newtonova groba. Sintetski radioaktivni element rednog broja Z = 104 i simbola Rf (transaktinid, 4. grupa elemenata) od 1997. nosi ime ovoga cijenjenoga znanstvenika raderfordij (Rutherfordium).

struktura materije. Obilježavamo stoljeće metode elastičnoga ili kvazielastičnoga Rutherfordova raspršenja utemeljeno na čistom i definiranom monoenergetskom snopu -čestica iz izvora 214Po (velike jakosti 0,1 curie) energije 7,7 MeV, koji je kao projektil pogađao listonosnu zlatnu metu. Raspršene (otklonjene) -čestice detektirane su pod kutom prema ulaznome snopu jednostavnom scintilacijskom tehnikom. Kasniji je razvoj fizike, osobito u sudarima jezgara na visokim energijama, prevladao klasičnu jednostavnu Rutherfordovu sliku. Strukture jezgara i subnuklearnih čestica, projektila i detekcijskih sustava u suvremenoj nuklearnoj fizici silno nadmašuje Rutherfordovu pionirsku sliku fizike. Spomenimo samo da u nuklearnoj karti danas postoji 3176 poznatih izotopa (nuklida) te da je Rutherfordova masa protona oko 2 reda veličine veća od zbira njegovih sastavnih kvarkova danas. Baš u stogodišnjici Rutherfordova povijesnog otkrića atomske jezgre njegova je povijesna meta (zlato) u sudarivaču RHIC u BNL-u postala projektilom. U sudarima je snopova jezgara zlata u detektoru STAR opažena antičestica ( ) nasuprot običnoj -čestici (Rutherfordovu projektilu). Najteže je opažena antimaterija do sada bila u laboratoriju. Međutim, Rutherfordovo djelo i njegovo mišljenje u nuklearnoj fizici još je uvijek preteča velike većine nuklearnih fenomena, pravi smoking gun za nove eksperimentalne putove i suvremena raskršća. U Rutherfordovo nasljeđe spada i njegova izjava o univerzalnosti fizike: „All science is either physics or stamp collecting“. / „Svekolika je znanost ili fizika ili sakupljanje maraka“. U predavanju će se, uz popularne komentare o paradigmi nuklearne fizike, prikazati i nagrađeni kratki videofilm Gold Foil, mlade 11-godišnje autorice Rebecce Siddall (Harrogate u Yorkshireu) kao primjer dječjeg stvaralaštva na tragu širenja Rutherfordova nasljeđa novim mladim generacijama. Premijera je bila u sklopu poster programa konferencije u Manchesteru, gdje se autor ovoga priloga upoznao s mladom autoricom i njezinom majkom, prigodom njihova razgledavanja postera o spoznaji i djelima R. Boškovića o 300. obljetnici njegova rođenja (Bošković u Manchesteru 2011.). Kopija se CD-a s uratkom mlade autorice u Hrvatskoj prikazuje u obrazovne svrhe.

Prof. dr. sc. Tomislav Petković redoviti je profesor fizike u trajnome zvanju u Zavodu za primijenjenu fiziku, gdje predaje razne kolegije na preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskome studiju FER-a. Kontinuirano je zaposlen na FER-u od 1975., a od 1991. izvodi i nastavu iz opće fizike na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu. Njegovi su znanstveni doprinosi u granama nuklearne pionske i mionske fizike te u preciznoj hipernuklearnoj spektroskopiji lakih i srednje teških lambda-hiperjezgara nastalih elektronskim snopom koji pogađa standardne jezgre. Fenomenologiju moderne fizike i velike pokuse na srednjim i visokim energijama do najvećih u CERN-u Petković povezuje sa spoznajnom teorijom u poljima povijesti znanosti i filozofije. Sudjelovao je na 11 svjetskih konferencija iz fizike, na 6 iz povijesti i filozofije znanosti, na 6 međunarodnih škola i radionica iz fizike, na jednoj (prvoj) radionici (mreži) zemalja jugoistočne Europe iz povijesti znanosti te na preko 50 domaćih znanstvenih skupova. Njegova knjiga Uvod u modernu kozmologiju i filozofiju (tri izdanja: 2001., 2002., 2006.) na tragu je razvoja filozofije i fizike, te na velikoj tradiciji relativizma u modernoj hrvatskoj fizici i kulturi. Monografija Eksperimentalna fizika i spoznajna teorija (3. prom. izd., 2011.) bavi se odnosom spoznaje i fizike, od platonovskoga traganja za istinom do međudisciplinarnog povezivanja nove eksperimentalne fizike na visokim energijama i filozofije u 21. stoljeću.

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Irena Keser, Ivana Rumbak, Ivana Rumora: Indeks tjelesne mase (BMI), WHR i udio masnoga i mišićnoga tkiva

Sudionici radionice upoznaju se s osnovnim antropometrijskim mjerenjima, kao što su mjerenje tjelesne visine, tjelesne mase, opsega struka i bokova te udjela masnoga i mišićnoga tkiva. Prekomjerna se tjelesna masa definira kao tjelesna masa veća od referentne koja je najčešće definirana s obzirom na visinu. Tjelesna masa i visina se koriste

za izračunavanje indeksa tjelesne mase (BMI), koji se koristi da bi se odredio stupanj uhranjenosti. Omjer opsega struka i bokova (WHR) se koristi da bi se utvrdilo kako je raspoređeno masno tkivo u organizmu. Raspodjela masnog tkiva se svrstava u dvije kategorije: (1) androidni ili muški tip, gdje je masno tkivo smješteno u gornjem dijelu tijela i (2) ginoidni ili ženski tip, gdje je masno tkivo smješteno u donjem dijelu tijela. Raspodjela je masnog tkiva vrlo važna za povezanost pretilosti i zdravlja. Smještaj odnosno raspodjela masnog tkiva može biti jednako važna ili čak važnija od količine masnog tkiva. Vrijednosti dobivene antropometrijskim mjerenjima omogućuju jednostavnu procjenu rizika u odraslih za kronične bolesti, kao što su npr. bolesti srca i krvnih žila, povišeni krvni tlak i dijabetes tip II.

Dr. sc. Irena Keser rođena je 1976. godine u Zagrebu, gdje je završila IV. gimnaziju. Diplomirala je 2003. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je iste godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u svojstvu znanstvenog novaka te je 2004. godine upisala doktorski studij Nutricionizam. Disertaciju pod naslovom Povezanost razina serumskog folata, vitamina B12 i homocisteina s mineralnom gustoćom kosti u starije ženske populacije (mentorica: dr. sc. Irena Colić Barić, red. prof.) obranila je 2010. godine. Suautor je 12 znanstvenih radova, od čega ih je 8 indeksirano prema SCI/CC (A1), 1 u sekundarnim publikacijama (A2), a 3 su objavljena u zbornicima radova s međunarodnih znanstvenih skupova (A3). Sudjelovala je na 18 kongresa s 26 radova, od čega na 14 međunarodnih i 4 nacionalna. Član je Hrvatskoga društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista. Dobitnica je potpore Biotehničke zaklade Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta poslijediplomandima na temelju znanstvenih dostignuća u ak. god. 2004./2005. Danas radi kao viša asistentica u Laboratoriju za znanost o prehrani i kao suradnik na znanstvenom projektu MZOS-a Prehrana, homocistein i kvaliteta koštanog tkiva.

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ana Šantić, Janja Milković: Meteorološko motrenje – meteorološka postaja Tehnički muzej

U dvorištu je Tehničkoga muzeja postavljena klasična klimatološka postaja za mjerenje osnovnih meteoroloških elemenata i pojava potrebnih za upoznavanje vremena i klime. Postaja ostaje trajno u dvorištu Muzeja i nakon završetka Festivala znanosti. Opremljena je osnovnim klasičnim meteorološkim instrumentima za mjerenje temperature i vlažnosti zraka, oborine te registriranim instrumentima. Upoznajte se s dobivanjem i mjerenjem meteoroloških podataka o kojima svakodnevno čitate u novinama ili ih čujete na radiju ili televiziji. Bez tih podataka prikupljenih širom Hrvatske i okolnoga područja nema ni poznavanja vremena i klime, ni vremenskih prognoza koje nam često olakšavaju planiranje i svakodnevne aktivnosti.

Ana Šantić diplomirala je Fiziku atmosfere i mora na PMF-u Zagrebu, zaposlena u Službi za motrenje vremena i klime Državnoga hidrometeorološkog zavoda. Uz posao kontrole meteoroloških podataka bavi se popularizacijom meteorologije u okviru DHMZ-a i Festivala znanosti te u drugim prigodama.

Mr. sc. Janja Milković zaposlena je u Državnom hidrometeorološkom zavodu kao načelnica Odjela za obradu i kontrolu podataka i klimatske podloge. Uz redovite poslove objavila je veći broj znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima te sudjelovala na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijama. Od samog početka rada programa GLOBE u Hrvatskoj 1995. sudjeluje u osmišljavanju i provođenju tog programa. Članica je Državnog povjerenstva za program GLOBE i jedna je od stručnih voditelja u programu GLOBE, specijalizirana za područje meteorologije i meteoroloških motrenja.

Pomoćnici u ovoj radionicu bit će i učenici Šumarske i drvodjeljske škole iz Karlovca koji se u toj školi obrazuju za meteorološke tehničare.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------Neven Soić: Kako je nastalo 10 najlakših kemijskih elemenata u svemiru

Vidljiva se materija u svemiru sastoji uglavnom od atoma vodika (gotovo 73%) i helija (oko 25%), dok su sljedeća dva najčešća kemijska elementa kisik i ugljik, koji su osnova za stvaranje i razvoj života. Najlakših 10 kemijskih elemenata zajedno predstavlja 99.64% mase vidljivoga svemira. Nuklearne reakcije u kojima sudjeluju jezgre tih 10 elemenata objašnjavaju proizvodnju energije i evoluciju svih osim najmasivnijih zvijezda. Zašto je raspodjela elemenata u svemiru baš takva? Gdje su ti elementi nastali i kojim procesima? Na koja neriješena pitanja astrofizike i nuklearne fizike trebamo odgovore da bismo u potpunosti razumjeli sastav vidljive materije u svemiru? U predavanju će se izložiti odgovori na ova pitanja te ukratko prikazati rad znanstvenika IRB u istraživanjima geneze najlakših kemijskih elemenata u zvijezdama.

Dr. sc. Neven Soić diplomirao je eksperimentalnu fiziku na PMF-u Sveučilišta u Zagrebu 1991. Doktorirao je na temu iz područja eksperimentalne nuklearne fizike 1999. na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1991. radi na Zavodu za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu, a radio je i na Institutu Paul Scherrer u Švicarskoj, Sveučilištu u Birminghamu u Velikoj Britaniji i PMF-u Sveučilišta u Zagrebu. Od 2006. je u znanstvenom zvanju višega znanstvenog suradnika. Područje su mu znanstvenog rada eksperimentalna istraživanja nuklearnih reakcija i građe lakih jezgara te nuklearne reakcije u eksplozivnim zvjezdanim fenomenima. Voditelj je nekoliko međunarodnih znanstvenih projekata. Sudjelovao je na 56 eksperimenata na akceleratorskim postrojenima u Europi, Australiji i SAD. Objavio je 60-ak znanstvenih radova (citiranih više od 900 puta) te više znanstveno-popularnih članaka.-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ankica Đukić: Termoakustika i električna energijaTermoakustički uređaji rade na principu stvaranja zvuka uslijed temperaturne razlike i obrnuto, stvaranja temperaturne razlike pomoću zvuka. Prema takvoj klasifikaciji postoje dvije osnovne funkcionalne grupe uređaja. Prva koristi temperaturnu razliku (odnosno toplinu) da se proizvede zvuk koji zatim preko specijalnog konvertera proizvodi elektricitet. Druga grupa koristi zvuk da bi proizvela rashladni učin. Termoakustički uređaji su u stalnom napretku. Demonstracijske su primjene već prisutne u različitim područjima tehnike: rashladni uređaji, dizalice topline, generatori električne energije (npr. u ispušnoj cijevi automobilskog motora), ukapljivanje prirodnog plina, separacija plinova iz smjese. Uređaji su u principu jednostavni, jeftini i pouzdani. Nije potrebna specijalno precizna izrada ili dimenzioniranje. Još nisu dosegli zasićenje u pogledu postizivih stupnjeva efikasnosti. Ne oštećuju okolinu, ne proizvode niti koriste štetne plinove poput CO2. Na Festivalu će biti prikazani dijapozitivi, filmovi i primjerci eksperimentalnih laboratorijskih uređaja za proizvodnju električne energije iz sunčeve energije.

Ankica Đukić diplomirala je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu te postigla zvanje diplomiranog inženjera zrakoplovstva. Nakon završenog studija zaposlila se na istom Fakultetu u zvanju znanstvenoga novaka. Područje istraživanja kojim se bavi u okviru buduće doktorske disertacije su obnovljivi izvori energije i vodik kao nosilac/spremnik energije (proizvodnja: elektrolizator; primjena: gorivni članci). Sudjelovala je na sedam međunarodno priznatih konferencija kao autor radova s međunarodnom recenzijom. Objavila je dva rada u časopisima s međunarodnom recenzijom od kojih je jedan CC–časopis International Journal of Hydrogen Energy (IF: 4.053). Članica je IAHE (International Association for Hydrogen Energy, Young Scientists Division). U lipnju je 2011. pohađala međunarodnu ljetnu školu u Izmiru u Turskoj na temu primjene i integracije PEM gorivnih

članaka. Nagrađena je Godišnjom nagradom mladim znanstvenicima u 2011. godini za znanstveni doprinos iz područja tehničkih znanosti.---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Damir Lacković: Kako je nastala špilja Veternica?

Špilja Veternica nalazi se na Medvednici i jedna je od najpoznatijih i najvećih špilja Hrvatske, s ukupnom dužinom kanala od preko 7 km. Poznata je kao turistički uređena špilja, kao špilja koja je speleološki još uvijek do kraja neistražena te kao geomorfološki spomenik prirode. U predavanju će se prikazati različite vrste špiljskih sedimenata i različiti oblici kanala koji svjedoče o dugotrajnom dinamičnom razvoju špilje kroz geološku prošlost. Osim toga, prikazat će se i fotografije iz različitih teško dostupnih kanala Veternice.

Damir Lacković je geolog, viši kustos Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja za zbirke Sige i Sedimentne stijene. Autor je brojnih prirodoslovnih izložbi (Sige, Zrmanja – skrivena ljepotica, U carstvu podzemnog zmaja, Tragom špiljskoga medvjeda, Biokovo i dr.). Autor je popularno znanstveno knjige Sige te edukativne dječje slikovnice Kapljica i kamen. Bavi se znanstvenim istraživanjima špiljskih sedimenata.

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------Nikola Biliškov: 10 molekula života

Pokretačka je sila života sinergija nebrojivih kemijskih reakcija. Neke su od tih reakcija odgovorne za pretvorbu energije uskladištene u hrani u one oblike energije koji služe živim bićima kako bi obavljali svoje svakodnevne funkcije. Tu središnju ulogu igra glukoza, kao glavni energetski izvor u mehanizmu života. Međutim, dobivanje bi energije bilo nemoguće bez stalne izmjene tvari s okolinom te bez proteinske kontrole. Ugljikov dioksid svakim izdahom ispuštamo u okoliš, da bi ga klorofil zelenih biljaka, u procesu fotosinteze, pretvorio opet u glukozu i ugljikohidrate. Druge reakcije služe drugim oblicima pretvorbe energije, a kao primjer možemo istaknuti pretvorbu svjetlosti u električni signal. Čitav se taj veliki niz međusobno usklađenih reakcija odvija u stanicama koje su same po sebi složen sustav koji je u svojoj biti vodena otopina. Unatoč velikoj složenosti čuda života tek je nekoliko kemijskih spojeva ili vrsta spojeva odgovorno za sve životno važne funkcije. Cilj je ovoga predavanja upoznati vas upravo s tim spojevima.

Dr. sc. Nikola Biliškov je donedavno bio zaposlen na Institutu Ruđer Bošković, gdje je u Zavodu za organsku kemiju i biokemiju i doktorirao. Bavi se molekularnom spektroskopijom. Vodene otopine, njihova struktura i dinamika glavni su mu znanstveni interes. Osim toga, jako ga zanimaju međumolekulske interakcije. Osim kemijom, bavi se i astronomijom, najviše meteorima. Održao je mnoga popularno-znanstvena predavanja, pisao o znanosti te podučavao učenike osnovnih i srednjih škola. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Lovro Kalin: Mala tv-prognoza vremena

Lovro Kalin diplomirao je fiziku atmosfere i mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Zaposlen je u Državnom hidrometeorološkom zavodu i kao prognostičar nastupa u prognozi vremena HRT-a. Član je Hrvatskoga meteorološkog društva i aktivno se bavi popularizacijom meteorologije. Mlad je, visok i zgodan.------------------------------------------------------------------------------------

Dubravka Rasol: Mali meteorolog

Dubravka Rasol diplomirala je fiziku atmosfere i mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je na Državnom hidrometeorološkom zavodu. Članica je Hrvatskoga meteorološkog društva i aktivno se bavi popularizacijom meteorologije.

------------------------------------------------------------------------------------

Kornelija Špoler Čanić: Od mora do mora do 10 bofora

Mr. sc. Kornelija Špoler Čanić magistrirala je fiziku atmosfere i mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je na Državnom hidrometeorološkom zavodu. Članica je Hrvatskoga meteorološkog društva i aktivno se bavi popularizacijom meteorologije.------------------------------------------------------------------------------------

Krešimir Čanić: Naoblaka od 0 do 10

Krešimir Čanić studirao je meteorologiju i računarstvo. Član je Hrvatskoga meteorološkog društva i aktivno se bavi popularizacijom meteorologije.------------------------------------------------------------------------------------

Ivana Tomašević: 10 meteoroloških rekorda

Ivana Tomašević je diplomirala fiziku atmosfere i mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu početkom 2012. godine. Članica je Hrvatskoga meteorološkog društva i aktivno se bavi popularizacijom meteorologije.------------------------------------------------------------------------------------

Nikola Vikić-Topić: Klima li se naša klima?

Nikola Vikić-Topić apsolvent je smjera fizika atmosfere i mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Član je Hrvatskoga meteorološkog društva i aktivno se bavi popularizacijom meteorologije.------------------------------------------------------------------------------------

Barbara Sušanj: Jedna tona zraka stoji nam na glavi, kak' to da nas ne smlavi??!

Barbara Sušanj apsolventica je smjera fizika atmosfere i mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Članica je Hrvatskoga meteorološkog društva i aktivno se bavi popularizacijom meteorologije.------------------------------------------------------------------------------------

Ante Ivčević: 10 meteoroloških pokusa

Ante Ivčević student je završne godine smjera fizike atmosfere i mora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Član je Hrvatskoga meteorološkog društva i aktivno se bavi popularizacijom meteorologije.------------------------------------------------------------------------------------

Janja Milković: Mrežne stranice Državnoga hidrometeorološkog zavoda

Želite brzo i jednostavno saznati vremenske prognoze do sedam dana za tridesetak mjesta u Hrvatskoj? Putujete negdje u Europu ili u Australiju? Kakvo vas uopće ondje vrijeme očekuje? Izvanredne meteorološke pojave mogu biti opasne. Od nedavno postoji i METEOALARM, informacije o prognozi izvanrednih i opasnih pojava u Hrvatskoj i Europi. Kako se školovati za zanimanja u meteorologiji? Ove i mnoge druge informacije brzo i jednostavno možete dobiti na internetu počevši od e-adrese naše meteorološke službe. Upoznajte meteorološku službu Hrvatske i neke od njezinih produkata, a zatim upoznajte i stotinjak drugih meteoroloških i hidroloških službi širom svijeta.

Mr. sc. Janja Milković zaposlena je u Državnom hidrometeorološkom zavodu kao načelnica Odjela za obradu i kontrolu podataka i praćenje klime. Uz redovite je poslove objavila veći broj znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima, sudjelovala u domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima te sudjelovala na mnogim domaćim i međunarodnim konferencijma. Od samoga početka rada programa GLOBE u Hrvatskoj 1995. sudjeluje u osmišljavanju i provođenju toga programa. Članica je Državnog povjerenstva za program GLOBE i jedna od stručnih voditelja toga programa, specijalizirana za područje meteorologije i meteoroloških mjerenja.------------------------------------------------------------------------------------

Ana Weissenberger: Meteorološka motrenja – meteorološka postaja Tehnički muzej

------------------------------------------------------------------------------------

Margerita Mužić, Marija Mijatović: Grički top

Pribor:Kippov aparat, keramička zdjelica, klorovodična kiselina, aluminijska folija, otopina sapunice, šibiceDokapavanjem klorovodične kiseline na aluminijsku foliju razvija se vodik, koji se uvodi u otopinu sapunice prilikom čega nastaju mjehuri praskavca. Stavljanjem zapaljene šibice u keramičku zdjelicu čuje se prasak.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Margerita Mužić, Marija Mijatović: Uhvatimo 10 duginih boja u staklenu čašuPribor:10 plastičnih čaša, visoka staklena čaša, žlica, šećer, voda, jestive boje (bijela, žuta, narančasta, roza, crvena, svijetlo zelena, zelena, svijetlo plava, plava, ljubičasta).Pripravljamo otopine šećera i vode različitih koncentracija, potom dodajemo boju usklađujući koncentraciju i boju, i naposljetku sve izlijemo u staklenu čašu formirajući dugu.--------------------------------------------------------------------------------------------------Margerita Mužić, Marija Mijatović: Tko zna, osvaja 10 papirnatih feznaPribor:Papir, lužina, otopina kiseline, fenolftalein, staklene čaše, kistoviPrethodno pripremljene papire, na koje je djelovano otopinom kiseline i lužine, premažemo fenolftaleinom i promatramo koje će „novčanice“ poljubičastiti.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Margerita Mužić, Marija Mijatović: Tko zna, osvaja 10 kovanih feznaPribor:Staklena čaša, pinceta, silikonski kalup, grijaće tijelo, voda, olovoU kipuću se vodu stavi komad olova, a nakon što se olovo rastali, izlije se u prethodno pripremljeni kalup, ohladi i izvadi pincetom.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Margerita Mužić, Marija Mijatović: Nestalo je struje? Upalite 10 limuna!Pribor:10 limuna, bakrena i cinkova elektroda, led dioda, žicaLimuni se spoje u seriju. Nakon što se elektrode zabodu u limune, prethodno zalemljena led–dioda počne svijetliti.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Margerita Mužić, Marija Mijatović: 10 istih, a opet različitihPribor:

Prašak za uzimanje otisaka prstiju, instant–folija, četkica za nanošenje praška, skener, laptopČetkicom se nanese prašak za uzimanje otisaka na podlogu na kojoj su sudionici ostavili otiske prstiju, potom se otisci izoliraju uz pomoć instant folije te se skeniraju i prenesu na računalo. --------------------------------------------------------------------------------------------------

Margerita Mužić, Marija Mijatović: Plesni bal 10 grožđica Pribor:Staklena boca, grožđice, soda bikarbona, ocat, vodaU bocu s vodom se dodaju grožđice, soda bikarbona i ocat. Grožđice će postupno tonuti, a potom se dizati natrag na površinu.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Margerita Mužić, Marija Mijatović: 10 loptica skočicaPribor:Staklene i plastične čaše, spatula, žlica, boraks, pšenični ili kukuruzni škrob, škrobno ljepilo, jestive boje, voda.Sastojke izmiješati u odgovarajućim omjerima. Prvo miješati žlicom, a potom rukama dok se ne dobije kompaktna cjelina.

Marko Cvetković: CSI na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu

Svaki je posao istraživanja zapravo posao detektiva. Osim takve poveznice s popularnim serijalom CSI, prilikom istraživanja ugljikovodika koristi se i zajednička metoda – metoda luminiscencije pri kojoj se nafta izlaže svijetlom ultraljubičastoga spektra kako bi se ne samo otkrila njezina prisutnost u stijeni, nego i odredila vrsta prema boji kojom isijava. Osim pojava na nafti, bit će prikazano i nekoliko svakidašnjih stvari kako izgledaju pod ultraljubičastim svijetlom.

Marko Cvetković rođen je 1984. u Bjelovaru. Diplomirao je 2007. godine na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, smjer Geologija mineralnih sirovina i geofizička istraživanja. Od 2007. do danas zaposlen je kao znanstveni novak na znanstvenom projektu Stratigrafska i geomatematička istraživanja naftnogeoloških sustava u Hrvatskoj. Bavi se primjenom geomatematičkih analiza na dubinskogeološkim podatcima te geologijom nafte.------------------------------------------------------------------------

Jelena Parlov: 10 dana na kišinu putu

Odakle dolazi kiša? Kako nastaje? Kamo odlazi kada padne na zemlju? Krenimo na putovanje i upoznajmo krajeve kojima prolazi kiša.

Dr. sc. Jelena Parlov, doc. diplomirala je geologiju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2000. godine obranivši diplomski rad Stanje vodoopskrbe na području grada Zagreba. Doktorsku disertaciju pod naslovom Identifikacija parametara za modeliranje toka podzemne vode glavnih izvora u porječju Mirne obranila je 2010. godine na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Docentica Jelena Parlov održava nastavu iz skupine hidrogeoloških predmeta na RGNF-u neprekidno od 2000. godine. Suradnik je na znanstvenom projektu MZOS-a Dinamika, zaštita i eksploatacijske zalihe podzemnih voda Hrvatske. Od 2008. godine aktivni je suradnik na međunarodnom projektu GENESIS – Groundwater and dependent Ecosistems: NEw Scientific basIS on climate change and land-use impacts for the update of the EU Groundwater Directive.

---------------------------------------------------------------------------------------Iva Kolenković: CO2 – put neba ili put podzemlja?

Sagorijevanje fosilnih goriva rezultira povećanjem količina stakleničkih plinova u atmosferi, što ima negativan utjecaj na klimatske promjene. Staklenički plinovi sprječavaju reflektirane Sunčeve zrake da napuste atmosferu uzrokujući time njezino jače zagrijavanje. Kako bi se postigla značajna smanjenja emisija CO2, nužno je primijeniti niz različitih mjera, uključujući kaptiranje i skladištenje CO2. Ugljični je dioksid moguće trajno uskladištiti na više načina: u duboko smještenim poroznim i propusnim stijenama (geološko uskladištenje), stvaranjem karbonatnih minerala na površini te otapanjem u oceanima. Koncept kaptiranja i geološkog skladištenja ugljika uključuje njegovo izdvajanje iz dimnih plinova i kaptiranje na velikim stacionarnim izvorima (npr. termoelektranama, rafinerijama, cementarama), siguran transport plina cjevovodima ili brodovima od izvora do mjesta uskladištenja te njegovo utiskivanje u duboko smještene porozne i propusne stijene.

Iva Kolenković je rođena 1980. u Zagrebu. Godine 2006. završila je diplomski studij geologije na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu te je na istom fakultetu zaposlena kao asistent na katedri Geologija fosilnih goriva. Bavi se procjenama kapaciteta uskladištenja CO2 u dubokim slanim vodonosnicima. Sudjelovala na projektima s područja geološkog skladištenja ugljičnog dioksida: FP6 EU GeoCapacity, FP6 CO2NetEast, FP7 ECCO – European Value Chain for CO2. Trenutno je suradnik na projektu FP7 CGS Europe – Pan-European coordination action on CO2 Geological Storage.------------------------------------------------------------------------------------------Darko Dudjak, Jasna Orešković, Saša Kolar: Digitalni pogled u podzemlje

Kako bez bušenja otkriti što se nalazi u podzemlju? Odgovor na to mogu dati geofizička mjerenja koja s površine prodiru u Zemljinu unutrašnjost, od dubine svega nekoliko metara pa sve do Zemljine kore na dubini od nekoliko desetaka kilometara. Najdublja istraživanja sežu do stotinjak kilometara, a koriste se u istraživanju Mohorovičićeva diskontinuiteta i dubokih struktura litosfere. Geofizičari se pri tome služe opažanjima na površini različitih fizičkih svojstava stijena pa prema tome postoji i niz metoda: električne, seizmičke, magnetne, gravimetrijske, elektromagnetne i dr. Geofizička istraživanja primjenu nalaze u istraživanju vode, ugljikovodika, mineralnih sirovina, za rješavanje geotehničkih problema. Ali ne treba zanemariti ni primjenu u drugim istraživanjima, primjerice pri traženju zakopanih metalnih predmeta, podzemnih prostorija, a velika je primjena i u arheologiji. Instrumenti kao što su georadar, elektromagnetski instrumenti, seizmograf danas omogućuju prikaz rezultata na licu mjesta, putem ekrana na instrumentu ili prijenosnog računala.

Dr. sc. Jasna Orešković diplomirala je 1996. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Geofizike. Od 1999. godine zaposlena je kao asistentica u Zavodu za geofizička istraživanja i rudarska mjerenja Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. Magistrirala je 2006. godine, a doktorsku disertaciju pod naslovom Određivanje strukture litosfere na području Dinarida i Panonskog bazena na temelju novih dubokih seizmičkih istraživanja obranila je 2010. godine. Na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu sudjeluje u izvođenju nastave na preddiplomskom i diplomskom studiju na grupi geofizičkih kolegija. Sudjeluje u znanstvenom projektu Geofizička istraživanja vodonosnih sustava, okoliša i energetskih izvora te međunarodnim projektima ALP 2002 – Seismic Exploration of the Alpine Lithosphere“ i ALPASS-DIPS (Alpine Lithosphere and Upper Mantel PASsive Seismic Monitoring - DInarides Pannonian Segment). Članica je Hrvatskoga geološkog društva (HGD), Američkoga udruženja geofizičara (American Geophysical Union – AGU) te Znanstvenog vijeća za naftu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.----------------------------------------------------------------------------------------------

Daria Karasalihović-Sedlar: Bitka za Sjeverni Pol

Arktički pojas i oceanski prostori na sjeveru zemaljske kugle skrivaju značajne količine prirodnoga plina. Prostorima iznad 66. sjeverne paralele vladaju okrutne hladnoće s temperaturama u ljetnim mjesecima od -10˚C do 10˚C, a u zimskima se temperature spuštaju i ispod -60˚C. Usprkos tomu ljudi žive i u tim predjelima. Je li moguće proizvesti plin u takvim uvjetima? Kojim zemljama pripada taj plin? Kako savladati ekstremne vremenske uvjete i polarnu noć? Tko će pobijediti u bitci za najsjeverniji Zemljin otok – Sjeverni Pol?

Dr. sc. Daria Karasalihović Sedlar docentica je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu. Klasičnu je gimnaziju završila u Zagrebu, a diplomirala je i doktorirala na RGNF-u, gdje radi u Zavodu za naftno inženjerstvo. Objavila je četrdesetak znanstvenih i stručnih radova iz područja ekonomike i poslovnoga upravljanja u naftnom rudarstvu, strategije razvoja naftnih kompanija te energetike. Dobitnica je nagrada Hrvatskoga energetskog društva „Hrvoje Požar“ i Društva Sveučilišnih nastavnika. Suautorica je knjige Stoljeće nafte. Član je Sekcije za ekonomiku naftnoga gospodarstva Znanstvenoga vijeća za naftu i Znanstvenog vijeća za+ energetiku HAZU te je član HUNIG-a i HUSP-a.

-------------------------------------------------------------------------------------------Bojan Matoš, Alan Vranjković: Stijene Zemljine kore – makrosvijet i Planina ispod mikroskopa

Zemljina kora čini tanki površinski sloj Zemlje, debljine nekoliko desetaka kilometara. Izgrađena je od stijena, prvenstveno bogatih silikatnim te aluminijskim i magnezijskim mineralima i predstavlja prvotni medij kojim je ostvarena interakcija između čovječanstva i našega planeta. Ta nas povezanost, koja je svakim danom sve više izražena, treba nagnati da bolje upoznamo građu Zemljine kore te da osvijestimo važnost održavanja ravnoteže između korištenja njezinih blagodati i očuvanja prirode i okoliša. Cilj radionica Stijene Zemljine kore – makrosvijet i Planina ispod mikroskopa (predviđenih za osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast) jest prikaz stijena koje čine Zemljinu koru. U prvom će dijelu radionice (Stijene Zemljine kore – makrosvijet) pomoću makroskopskih uzoraka stijena s područja Hrvatske i interaktivne baze podataka biti prikazana građa Zemljine kore. U drugom će dijelu radionice (Planina ispod mikroskopa) građa Zemljine kore biti prikazana pomoću mikroskopa i mikroskopskih izbrusaka stijena, kroz interaktivnu igru prepoznavanja minerala i fosila koji čine stijene Zemljine kore.

Bojan Matoš rođen je 1982. u Koprivnici. Godine 2005. završio je diplomski dvopredmetni studij geologije i geografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Dobitnik je Sveučilišne stipendije za akademsku godinu 2003/04. Diplomirao je na geološkom odsjeku u 10% najuspješnijih studenata u 2005. Od 2009. godine zaposlen je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu kao znanstveni novak na Zavodu za geologiju i geološko inženjerstvo. Sudjeluje na znanstvenoistraživačkom projektu MZOS-a CROTEC, koji se bavi analizom recentne seizmičke aktivnosti na području SZ Hrvatske s direktnom implikacijom na neotektonski aktivne rasjede i rasjedne zone. Projekt CROTEC je ujedno i pridruženi član međunarodne istraživačke mreže SourceSink, koja se bavi integriranom procjenom prirodnog hazarda kroz kvantifikaciju prijenosa materijala od planinskih lanaca do aktivnih sedimentacijskih bazena.--------------------------------------------------------------------------------------------

Sibila Borojević-Šoštarić, Uroš Barudžija: Planina ispod mikroskopa

Zemljina kora čini tanki površinski sloj Zemlje, debljine nekoliko desetaka kilometara. Izgrađena je od stijena, prvenstveno bogatih silikatnim te aluminijskim i magnezijskim mineralima i predstavlja prvotni medij kojim je ostvarena interakcija između čovječanstva i našega planeta. Ta nas povezanost, koja je svakim danom sve više izražena, treba nagnati da bolje upoznamo građu Zemljine kore te da osvijestimo važnost održavanja ravnoteže između korištenja njezinih blagodati i očuvanja prirode i okoliša. Cilj radionica Stijene

Zemljine kore – makrosvijet i Planina ispod mikroskopa (predviđenih za osnovnoškolski i srednjoškolski uzrast) jest prikaz stijena koje čine Zemljinu koru. U prvom će dijelu radionice (Stijene Zemljine kore – makrosvijet) pomoću makroskopskih uzoraka stijena s područja Hrvatske i interaktivne baze podataka biti prikazana građa Zemljine kore. U drugom će dijelu radionice (Planina ispod mikroskopa) građa Zemljine kore biti prikazana pomoću mikroskopa i mikroskopskih izbrusaka stijena, kroz interaktivnu igru prepoznavanja minerala i fosila koji čine stijene Zemljine kore.

Dr. sc. Sibila Borojević Šoštarić docentica je na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu. Diplomirala je 1998 na RGNF-u. Magistrirala je na PMF-u 2004. godine s temom Geneza sideritno-baritno-polisulfidnih ležišta u paleozoiku Unutrašnjih Dinarida, a doktorirala 2009. s temom Genetic model of the Pb-Zn-Ag deposit Crnac, Mts. Rogozna, Kosovo. Od 1999. do 2009. sudjeluje u izvođenju nastave na Geološkom odsjeku PMF-a kao znanstveni novak. Od 2010. godine izvodi nastavu iz mineraloško-petrološke skupine predmeta na RGNF-u. Sudjeluje u radu projekata MZOS Geokemija mineralnih ležišta u Dinaridima i njezin utjecaj na vode u kršu i FWF project, Austrian research agency No. P22728 Polyhalite: Polyhalite - a key for dating sedimentary and tectonic processes of evaporites i No. P22110 ALDI-ADRIA: How to link surface motion with distinct lithospheric processes. Voditeljica je međunarodnoga projekta Sulphatic evaporite mélanges: basic principles and application to Dinarides and Eastern Alps.-----------------------------------------------------------------------------------------------Anamarija Kutlić: Putovanje svijetom – od rudnika do iPod-a i natrag

Publiku će se u ovoj jednosatnoj prezentaciji povesti na putovanje Zemljom, njezinom površinom i dubinom, kao i znanošću te njezinom primjenom u službi čovječanstva koja u praksi počinje i završava – rudarstvom!

Koristeći rijetke metale u elektroničkim uređajima kao osnovni motiv prezentacije, prikazat će se dijelovi svijeta u kojima se eksploatiraju rijetki metali, dotaknut će se načini na koje se eksploatiraju te procesi koji su potrebni kako bi izvađena ruda postala sirovina za industriju. Također, objasnit će se kako i zašto elektronički otpad nije smeće, koja je njegova vrijednost te će se prodiskutirati i o nekim potrošačkim navikama.

Anamarija Kutlić je od 2009. znanstvena novakinja – asistentica na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu, gdje u okviru istraživačkog laboratorija i katedre za oplemenjivanje mineralnih sirovina i zaštitu okoliša obavlja znanstveno-istraživačku i nastavnu djelatnost. Suradnik je projekta MZOS-a Oplemenjivanje kremenog pijeska i procjena utjecaja na okoliš, što je i područje njezina doktorskog istraživanja. Izvođač je laboratorijskih vježbi iz kolegija Procesi fizikalne separacije i Recikliranje krutog otpada. U sklopu profesionalnog razvoja pod mentorstvom prof. dr. sc. Gordana Bedekovića radi na integraciji znanstvenog istraživanja u nastavni proces, istraživanjima vezanim uz primjenu oplemenjivačkih metoda u zaštiti okoliša te primjeni metodologije procjene životnoga ciklusa.

---------------------------------------------------------------------------------------Ana Marija Tomša: Geodetektivi ili kada kamen priča priču

Sudionici radionice, uz animatora i pomoćne materijale (leksikoni, slike i dr.), određuju vrste i porjeklo uzoraka minerala, fosila i stijena.

Ana Marija Tomša rođena je u Zagrebu 1976. Apsolventica je smjera profesor geologije i geografije na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom studija sudjelovala je u raznim aktivnostima: voditelj studijskih putovanja, predstavnik Studentskoga odsjeka Hrvatskoga geološkog društva i PMF-a na raznim priredbama i smotrama, demonstrator na vježbama i predavanjima,i dr. Od 2001. godine je koordinator animatora i animator u geološkim i astronomskim radionicama za djecu koje se

održavaju u suradnji s Crvenim križem grada Zagreba. Dobitnica je Rektorove nagrade 2002. godine za studentski rad iz područja geologije. Suautor je nekoliko znanstvenih radova i postera. Tajnica je udruge ProGEO – Hrvatska.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Ivana Adžić: Priča o paprati: izradite svoj fosil

Sudionici radionice samostalno izrađuju replike fosila lišća paprati od gipsa, a od animatora kroz razgovor uče o geologiji, fosilima, procesu fosilizacije i "živom fosilu" – paprati.

Mr. sc. Ivana Adžić rođena je 1987. g. u Zadru, a školovala se u Starigradu-Paklenici i Zadru. Studirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2009. g. završila preddiplomski studij, a 2012. magistrirala eksperimentalnu biologiju (smjer: botanika). Godine 2010. i 2011. g. je sudjelovala u manifestaciji Noć istraživača kao suautor izložbe Okusi znanosti --------------------------------------------------------------------------------------------------

Ivana Adžić: Kako su biljke određivale civilizacijski razvoj

Koji je pravi razlog propasti drevnoga Sumera? Koliko je vrijedio kilogram papra? U ovome će predavanju biti riječi o krumpiru, papiru i biljkama koje su na razne načine utjecale na razvoj civilizacije.

Mr. sc. Ivana Adžić rođena je 1987. g. u Zadru, a školovala se u Starigradu-Paklenici i Zadru. Studirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2009. g. završila preddiplomski studij, a 2012. magistrirala eksperimentalnu biologiju (smjer: botanika). Godine 2010. i 2011. g. je sudjelovala u manifestaciji Noć istraživača kao suautor izložbe Okusi znanosti --------------------------------------------------------------------------------------------------

Ivana Adžić: Jezero kakvo ne poznajete

U južnom je dijelu Velebitskoga kanala postojalo prije 300.000 godina veliko jezero u koje je sa sjevera ulazio ledenjak. Na obalama tog jezera rasla je vegetacija na osnovi koje se uspjelo rekonstruirati tadašnju klimu. U prezentaciji će biti prikazana rekonstrukcija tog jezera i fosili koji su nađeni u njegovim sedimentima.

Mr. sc. Ivana Adžić rođena je 1987. g. u Zadru, a školovala se u Starigradu-Paklenici i Zadru. Studirala je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2009. g. završila preddiplomski studij, a 2012. magistrirala eksperimentalnu biologiju (smjer: botanika). Godine 2010. i 2011. g. je sudjelovala u manifestaciji Noć istraživača kao suautor izložbe Okusi znanosti

--------------------------------------------------------------------------------------------------

Josipa Adžić: Slaganje drvenih i papirnatih modela dinosaura

Sudionici sastavljaju drvene i papirnate modele kostura dinosaura te razgovaraju o paleontologiji, dinosaurima i svijetu u kojem su oni živjeli.

--------------------------------------------------------------------------------------------------

Maja Hrustić: Nacrtajmo i obojimo svijet dinosaura

Uz pomoć animatora sudionici drvenim bojicama crtaju pretpovijesni svijet dinosaura te bojaju predloške raznih pretpovijesnih životinja. --------------------------------------------------------------------------------------------------

Luka Blažić: Šumarstvo u Republici Hrvatskoj: ekocid ili opravdano djelovanje?

Tamo gdje smo donedavno slušali cvrkut ptica sada je pustoš. Šuma je posječena i ostala je gola zemlja. Izvršen je ekocid! No je li to zaista tako? Tko sječe šumu, kada i zašto te za što će nam uopće šumarstvo, odgovorit ćemo na ovom predavanju.

Luka Blažić je student završne godine preddiplomskoga studija šumarstva. U slobodno vrijeme studira na Geološkom odsjeku PMF-a, i bavi se slobodnim penjanjem.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Ljerka Marjanac: Geološka baština, odgovornost i (ne)briga

Geološka baština su sve stijene, sedimenti i geološke strukture koje izgrađuju kontinente i oceane. U njoj je zapisana prošlost nešeg planeta i svi oni događaji koji su se odvijali tijekom njegove burne prošlosti; tu su ostatci nekadašnjih organizama i odgovori na brojna pitanja o razvoju života na Zemlji i njezinoj bioraznolikosti. Očuvanje geološke baštine je za nas jednako važna zadaća kao i skrb za kulturnu baštinu koji čuvamo po muzejima i knjižnicama. Geološka je baština dokument naše pradavne prošlosti, a kako se prema njoj odnosimo? U prezentaciji će biti prikazani primjeri geološke baštine u Hrvatskoj, primjeri dobre, ali i primjeri loše prakse sa željom da se potakne svijest o potrebi njenog očuvanja.

Ljerka Marjanac rođena je u Zagrebu 16. svibnja 1956. godine. Osnovnu je školu i jezičnu gimnaziju pohađala u Zagrebu. Maturirala u Cubberley Highschool u Palo Altu (California, SAD). Na studiju geologije u Zagrebu diplomirala je 1980. g. u Geološko-paleontološkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala 1988. g. U razdoblju od 1993. do 1995. boravila je u Bergenu (Norveška), gdje je u Geološkom institutu Sveučilišta u Bergenu pohađala nastavu specijalističkih kolegija naftne geologije i predavala kolegij Sedimentologija klastita. Godine 2001. završila je tečaj o mikromorfologiji glacijalnih sedimenata u Tübingenu. Od 1996. sudjeluje u aktivnostima europske asocijacije ProGEO, a trenutno je predsjednica udruge ProGEO – Hrvatska.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Tihomir Marjanac: Voda na Marsu

Ima li vode na Marsu? Od davnina se Mars držalo za Zemljina manjega blizanca, na kojem su se sa Zemlje teleskopom nazirali kanali. Tu romantičnu sliku Marsa promijenili su satelitski snimci, koji su ga razotkrili kao gol pustinjski planet izbrazdan kanjonima i kraterima. Na prvi pogled, a i na drugi – bez imalo vode, osim na polovima gdje se nalaze ledene kape – baš kao i na Zemlji. U prezentaciji će biti prikazani dokazi da je na Marsu i u nedavnoj prošlosti bilo vode, ali da je ima (u malim količinama) i danas. Na novim se satelitskim snimcima vide izvori, potoci pa i zaleđena jezera. Voda je oblikovala znatan dio površine Marsa, a danas je još uvijek prisutna u tlu i u njegovu polarnom ledu.

Dr. sc. Tihomir Marjanac, izv. prof. rođen je 1953. godine u Zagrebu. Studij geologije završio je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirao i doktorirao. Proveo je dvije i pol godine na postdoktorskom usavršavanju u Norveškoj. Tijekom studija i nakon diplomiranja radio je kao geološki tehničar u Institutu za geološka istraživanja Zagreb, a od 1982. godine zaposlen je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Bavi se proučavanjem dubokomorskih sedimenata, problemima oledbe na Zemlji, geološkim hazardima i paleoseizmikom, a u

novije vrijeme intenzivno proučava geološke učinke udara velikih meteorita. Aktivan je popularizator znanosti i organizator geoloških i astronomskih radionica.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Aleksandar Mezga: Svijet prije 10 milijuna godina

Na prezentaciji će biti prikazan izgled Zemlje prije 10 milijuna godina: kako su izgledala pojedina područja, što je na Zemlji hodalo, trčalo, letilo i plivalo.

Dr. sc. Aleksandar Mezga, doc. rođen je u Zagrebu 27. svibnja 1971. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je na Geološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1998. godine. Bio je na specijalizaciji u institutu za geologiju i paleontologiju Sveučilišta u Baselu, a od 2001. godine radi na Geološko-paleontološkom zavodu PMF-a. Doktorirao je na istraživanju dinosaura na Jadransko-dinaridskoj karbonatnoj platformi.--------------------------------------------------------------------------------------------------

Marina Marjanac: 10 stvari koje niste znali o tekstilnim vlaknima

Prezentacija obuhvaća upoznavanje s raznovrsnim tekstilnim vlaknima promatranjem uzoraka i mikroskopskih snimaka. Sudionici uče o građi, svojstvima i primjeni tekstilnih vlakana, uče prepoznavati tekstilna vlakna te izvode jednostavne pokuse.

Marina Marjanac rođena je 1990. g. u Zagrebu, gdje je završila srednju Grafičku školu, a trenutno studira modni dizajn na Tehničko-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Volontirala je na brojnim filmskim festivalima i sudjelovala kao animator na Noći istraživača, a bavila se i crtanim filmom te plesom.

--------------------------------------------------------------------------------------------------Vanja Biševac: Čudesan svijet kristala

U radionici će se uz pomoć škara, ljepila i bojica moći izraditi idealni kartonski modeli pojedinih minerala (zlato, srebro, dijamant, cirkon, granat…) te dobiti osnovni podaci o njihovim fizičkim i kemijskim svojstvima. Radionica će biti popraćena fotografijama minerala iz cijelog svijeta.

Vanja Biševac rođen je 1977. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu (Gimnazija Čakovec) završio je u Čakovcu. Studij geologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisao je 1996., a diplomirao 2002. Poslijediplomski je studij iz područja geoznanosti, grana geologije, upisao 2004. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 2009. s temom Porijeklo materijala, starost i stupanj metamorfizma Radlovačkog metamorfnog kompleksa. Njegov znanstveno-istraživački rad obuhvaća istraživanja vrlo niskog i niskog stupnja metamorfizma na području slavonskih planina koristeći različite metoda istraživanja ("kristalinitet" illita i klorita, vitrinitna refleksija, K-Ar datiranje). Na nastavnom planu sudjeluje u radu vježbi iz kolegija vezanih uz petrologiju (Petrologija magmatskih i metamorfnih stijena) te pripadajućoj terenskoj nastavi. Aktivno sudjeluje u radu jednoga domaćeg i dvaju međunarodnnih znanstvenoistraživačkih projekta. Član je Hrvatske grupe za gline pri Hrvatskom geološkom društvu, Hrvatske kristalografske zajednice pri HAZU te Odbora za geokemiju HAZU.

-----------------------------------------------------------------------------------------------Sadko Mandžuka: Inteligentna mobilnost

Suvremeni socijalni, ekonomski i tehnološki razvoj nameće sve jače i složenije zahtjeve na transportni sustav. Osim toga, stalni pritisak na smanjenje svih troškova, a posebno transportnih, postavlja dodatne zahtjeve na njegovu učinkovitost. U tom smislu, nove tehnologije i inovacije mogu dati važan doprinos novom projektiranju inteligentne mobilnosti koja može zadovoljiti buduće potrebe. Učinkovitost, atraktivnost i sigurnost transportnog sustava ovim se pristupom značajno poboljšava, a negativni se učinci na okoliš (prirodni, socijalni i dr.) svode na minimum. Osim toga, visoki se troškovi za održavanje prometne infrastrukture mogu značajno smanjiti ovim novim pristupom. Suvremenim razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija, novih senzora i algoritama obrade podataka te upravljanja dobivaju se rješenja koja već danas nude zadovoljavajuće odgovore. U tom smislu, od posebnog su značaja mnogi istraživačko-razvojni projekti u Europskoj uniji. Jedan od njih je i program CIVITAS kao odgovor na rastuće probleme koje promet uzrokuje u europskim gradskim centrima. Zagušenje prometom, buka, ispušni plinovi i otežan pristup središtu sve ozbiljnije ugrožavaju ljudsko zdravlje i okoliš te umanjuju kvalitetu života u gradovima. Inicijativa CIVITAS pridonosi postizanju održivog, čistijeg i energetski učinkovitijeg prometa u gradovima diljem Europe te unaprjeđuje kvalitetu života građana kombiniranom primjenom najsuvremenije tehnologije i osiguranjem punog sudjelovanja građana. U okviru će se ove radionice pokazati neki od rezultata projekta CIVITAS ELAN u Gradu Zagrebu.

Sadko Mandžuka: Što je to „inteligentna mobilnost“?Inteligentna mobilnost je nov buzzword koji označava korištenje novih pristupa, modela i tehnologija u rješavanju nagomilanih problema u području prometa i transporta. Malo je iskoraka u posljednjih pedesetak godina u području prometa i transporta imalo takvo značenje, kao što je pojava novog pristupa u rješavanju nagomilanih problema u području opće mobilnosti, poznatog pod imenom inteligentni transportni sustavi (ITS). Može se reći da ITS ima značenje novoga kritičnog pojma koji mijenja pristup i trend razvoja prometne znanosti i tehnologije transporta ljudi i roba tako da se na nov način uspješno rješavaju rastući problemi zagušenja prometa, onečišćenja okoliša, učinkovitosti prijevoza, sigurnosti i zaštite ljudi i roba u prometu itd. Inteligentni se transportni sustavi mogu definirati kao holistička, upravljačka i informacijsko-komunikacijska nadgradnja klasičnog sustava prometa i transporta. U okviru se predavanja ITS prikazuje kroz korisnički orijentiran pristup, kao skup usluga i infrastrukturne opreme koja omogućava operatoru da osigura korisniku usmjerene usluge. Na jednostavan se način prikazuju neke od suvremenih tehnologija, koje transportni sustav već danas, čini značajno prihvatljivijim, kako za korisnike tako i za okoliš u cjelini.

Dr. sc. Sadko Mandžuka završio je Elektrotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, smjer automatika. Na istom je fakultetu magistrirao i doktorirao u području teorije upravljanja plovnim objektima. Po završetku studija zapošljava se u Brodarskom institutu u Zagrebu. Od samog početka radi na zadacima istraživanja i razvoja raznih sustava upravljanja plovnim objektima. Radio je kao istraživač, samostalni istraživač, voditelj odjela Razvoj sustava upravljanja te direktor Sektora za upravljanje sustavima i procesima. Danas je stalno zaposlen na Fakultetu prometnih znanosti, na Zavodu za inteligentne transportne sustave. Predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju te doktorskom studiju. Sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih i razvojnih projekata. Član je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, IFAC-odbora za transportne sustave i vozila (Coordinating Committee on Transportation and Vehicle Systems – Technical Commitee on Marine Systems). Član utemeljitelj je međunarodne asocijacije ITS World Forum te član više inozemnih i domaćih stručnih udruga iz područja inteligentnih sustava, prometa i transporta. Vršitelj je dužnosti predsjednika nacionalne asocijacije ITS – Hrvatska. Dobitnik je godišnje državne nagrade (1997.) Ministarstva znanosti i tehnologije i Ministarstva obrane za osobit doprinos na području tehničkih znanosti. Urednik je Engineering Applications Section u međunarodnom znanstvenom časopisu An International Journal of Optimization and Control: Theories &

Applications (IJOCTA). Član je uredništva međunarodnog znanstvenog časopisa International Journal of Intelligent Transportation Systems Research (Springer) te domaćeg časopisa Ceste i mostovi. Savjetnik je u području upravljanja inovativnim razvojem i razvojem poslovnih procesa kod izlaska inovativnih proizvoda na tržište.--------------------------------------------

Edouard Ivanjko: Predviđanje prometnih parametara

Transport i promet općenito u današnjem društvu i gospodarstvu zauzima značajno mjesto te je svakodnevni život postao nezamisliv bez učinkovitog i brzog transporta ljudi i roba. Omogućuje nam svakodnevnu kupovinu egzotičnih potrepština u prodavaonicama, brzu dostavu nove elektroničke igračke kupljene od prodavača s druge strane zemaljske kugle, odlazak na putovanja u daleke tople ili hladne krajeve, a naravno i svakodnevni odlazak na posao, školu, fakultet, posjete i izlaske. Pri tome su bitni udobnost transporta, brzina, točnost dostave te minimalna potrošnja energije i što manje zagađenje okoliša naročito kod cestovnog transporta koji većina ljudi svakodnevno koristi. Za ispunjavanje se navedenih značajki koriste inteligentni transportni sustavi sastavljeni od osjetila za mjerenje stanja prometa, sustava za odlučivanje te članova za djelovanje na promet kao što su semafori, inteligentni znakovi i dr. Korištena osjetila mjerne podatke spremaju omogućujući kasniju procjenu stanja prometa u određenom trenutku dajući bolji odgovor na naša svakodnevna pitanja: “Hoću li ranije krenuti da izbjegnem gužvu?“, „Je li mi je dosta 30 minuta da dođem do tebe?“, „Je li bolje da idem kroz grad ili preko obilaznice?“, „Nešto se naprijed dogodilo. Da čekam ili da krenem drugim pravcem?“, „Čime da putujem: avionom ili vlakom?“ itd. Ljudi, odnosno sudionici u prometu, na ta pitanja daju odgovor temeljen na iskustvu dobivenom pamćenjem situacija u prometu. Iskustvo čovjeka tako više ili manje uspješno pokušava predvidjeti što je najbolje napraviti u nekom trenutku. Ovo će predavanje prikazati kako računala mogu stvarati vlastite iskustvene odgovore za predviđanje prometne situacije da bi nama svima olakšali svakodnevno sudjelovanje u prometu.

Dr. sc. Edouard Ivanjko rođen je 31. prosinca 1977. godine u Dudelangeu, Veliko vojvodstvo Luxembourg. Osnovnu školu pohađa u Dudelangeu te Krapinskim Toplicama. Srednju školu završava 1996. godine u Krapini stekavši zanimanje elektrotehničara. Studij na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu započeo je 1996. godine. Dobitnik je triju plaketa Josip Lončar te brončane plakete Josip Lončar. Primao je stipendiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te jednogodišnju stipendiju tvrtke Pliva d.d. Diplomirao je 2001. godine s temom Simulator mobilnih robota. Od 2001. do 2011. godine radi u Zavodu za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2006. sudjelovao je u projektu izrade hrvatskog paviljona za 10. Međunarodnu izložbu arhitekture, Venecijanski bijenale. Disertaciju pod naslovom Autonomna navigacija mobilnih robota zasnovana na ultrazvučnim senzorima udaljenosti obranio je 2009. godine. Od 2011. godine radi u Zavodu za inteligentne transportne sustave Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Područja su njegova znanstvenog interesa: navigacija autonomnih vozila, simulacija rada inteligentnih sustava, estimacija i predikcija parametara prometnog toka te upravljanje sustavima preko računala. Član je KoREMA, IEEE te Hrvatskog društva za robotiku. Objavio je ukupno 23 rada u domaćim i međunarodnim časopisima i konferencijama. U slobodno se vrijeme bavi biciklizmom, osobnim usavršavanjem i trenira Cro Ryu Ju-Jitsu. -------------------------------

Ivana Ćavar: Virtualni prometni sustavPromet predstavlja kompleksan sustav s nizom međusobno ovisnih, a najčešće i stohastičnih elemenata. Navedeno predstavlja dodatan izazov pri planiranju, unaprjeđenju i upravljanju prometnim sustavom. Svaka intervencija u prometnu infrastrukturu ili regulaciju svoj učinak prenosi putem prometne mreže na međusobno povezane i prostorno udaljene prometne entitete. Stoga takve odluke treba temeljiti na pomno modeliranom i analitički definiranom

opisu promatranog sustava. U navedenu postupku od velike su pomoći računalni modeli i prezentacije prometnog sustava, koje nazivamo virtualnim prometnim sustavima. Virtualna prezentacija sustava omogućuje vizualizaciju promatranog područja u 3D–okruženju, gdje je ponašanje svakog entiteta pomno analitički modelirano, a eksperimentiranje nad sustavom provođenjem prometnih simulacija omogućuje brže i lakše analiziranje učinaka svake od predloženih intervencija u sami sustav.

Dr. sc. Ivana Ćavar rođena je u Dubrovniku, gdje je završila Opću gimnaziju. Svoje je školovanje nastavila u Zagrebu. Na Fakultetu prometnih znanosti 2003. stječe titulu diplomiranoga inženjera prometa (cum laude), te upisuje poslijediplomski znanstveni magistarski studij, a potom i doktorski studij gdje 2010. stječe titulu doktora znanosti obranom teme pod nazivom Predviđanje vremena putovanja u gradskom prometnom sustavu združivanjem prostorno-vremenskih i meteoroloških podataka. Uz studij se dodatno usavršavala u zemlji i inozemstvu. Autorica je dvaju poglavlja u knjigama, izlagala je na tri pozvana predavanja, napisala je sedam članaka u znanstvenim časopisima i preko 20 radova objavljenih na međunarodnim konferencijama. Članica je znanstvenog i organizacijskog odbora međunarodnog savjetovanja POWA, udruženja ITE Institute of Transportation Engineers, ITS Croatia, Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta, International Institute of Forecasters. Do sad je sudjelovala na sedam međunarodnih i nacionalnih znanstvenih i istraživačkih projekata. Od 2004. g. je zaposlena na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu gdje i trenutno radi u zvanju znanstvenog suradnika.-----------------------------Pero Škorput: Upravljanje incidentnim situacijama u prometu

Incidentnim situacijama u prometu nazivamo općenito sve događaje koji ometaju normalno odvijanje prometa. Takvi događaji mogu biti uzrokovani prometnim nezgodama, prirodnim katastrofama, terorističkim djelovanjem, prosvjedima i sl. U takvim je okolnostima važno u što kraćem vremenu odrediti točnu poziciju nastanka incidenta i uputiti odgovarajuće terenske ekipe na mjesto događaja. Pored toga, potrebno je održati evakuacijske smjerove prohodnima te preusmjeriti prometne tokove na alternativne pravce i spriječiti približavanje mjestu incidenta. Za učinkovito je upravljanje incidentima nužna primjena najnovijih komunikacijskih i informacijskih tehnologija te znanstvenih dostignuća iz polja tehnologije prometa i transporta. Primjena najnovijih tehnologija kao što je satelitsko pozicioniranje i navigacija, mobilni internet, videokonferencije, tehnologije “Street View” i digitalne karte omogućuje “futurističko” upravljanje hitnom pomoći, policijom, vatrogascima i spasilačkim timovima na terenu, u stilu Zvjezdanih staza.

Mr. sc. Pero Škorput rođen je 18. listopada 1976. u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Osnovnu je školu završio u Vrgorcu, srednju elektrotehničku školu u Zadru, smjer elektrotehničar te Fakultet prometnih znanosti, smjer poštanski i telekomunikacijski, gdje diplomira 2002. godine i stječe stručni naziv diplomirani inženjer prometa. Poslijediplomski znanstveni magistarski studij završava 2009. godine na Fakultetu prometnih znanosti. Paralelno uz znanstveni magistarski studij 2007. godine upisuje doktorski studij, koji je u tijeku. Pet je godina radio u ICT–sektoru, a kao djelatnik tvrtke Ericsson Nikola Tesla radi za najveće europske i svjetske telekomunikacijske operatore kao što je Telekom Italia, Rostelekom-Rusia, Sibir Telekom – Rusija, Meditel – Maroko te brojne druge. Godine 2007. izabran je u suradničko zvanje asistenta te se zapošljava na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu pri Zavodu za inteligentne transportne sustave. Autor je i suautor niza znanstvenih i stručnih radova vezanih za područje inteligentnih transportnih sustava. Sudjelovao je na više istraživačko-razvojnih projekata. Kao student je 2001. godine nagrađen Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu. ------------------------------------------------------

Ivan Grgurević, mag. ing. traff.: Sustav zajedničkih vožnji osobnim vozilima u gradovima

Većina se gradova u Europi i svijetu sve više suočava s nerazmjerom prijevozne potražnje i kapaciteta prometne mreže. Gradovi bilježe nagli rast stupnja motorizacije, a načinska se raspodjela putovanja sve više mijenja u korist putovanja osobnim vozilom, te se stoga središta gradova sve više suočava sa zagušenjima prometne mreže, što producira niz negativnih efekata kao što su: produljeno vrijeme putovanja, povećanje zagađenja i buke od vozila, povećan broj prometnih nezgoda, povećane troškove građana, nepropisna parkiranja i dr. Prometni je sustav kao složen dinamički sustav po svom sastavu heterogen i sastoji se od mnoštva elemenata, međusobnih relacija, operatera, sudionika, opreme, organizacijskih struktura i ciljeva. Za ispravno je funkcioniranje prometnog sustava bitno primijeniti suvremene načine putovanja, čime bi se pozitivno utjecalo na mobilnost građana. Mobilnost predstavlja sposobnost putovanja, ali bi njegovo značenje moglo biti mnogo šire, jer mobilnost ne obuhvaća samo aktivnost putovanja već i mogućnost da putnik odluči kada i gdje putovati, s punom sviješću i uz korištenje informacija kao podrške za optimizaciju svojeg putovanja. Jedno su od takvih suvremenih rješenja i sustavi zajedničkih vožnji osobnim vozilima, u svijetu poznati kao sustavi carpooling, carsharing, ridesharing i sl. Za uvođenje je sustava zajedničkih vožnji osobnim vozilima potrebno definirati osnovne parametre koji utječu na predloženi sustav. Također je potrebno osmisliti jedinstven način uparivanja putovanja građana i rezervacije s ciljem automatiziranosti procesa uparivanja u stvarnom vremenu ili mogućnošću rezervacije unaprijed putem suvremenih informacijsko komunikacijskih sustava, dodijeliti prioritete na prometnicama (posebne prometne trake, prednost pri parkiranju i dr.) te odrediti polazišne lokacije prema zahtjevima potencijalnih korisnika (dnevnim migracijama).

Ivan Grgurević rođen je 7. travnja 1981. godine u Zagrebu. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu završio je u Zagrebu 1999. godine izvrsnim uspjehom, a iste godine upisuje Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, smjer pošta i telekomunikacije. Diplomirao je 2004. godine obranivši diplomski rad izvrsnim uspjehom, te stekao naslov diplomirani inženjer prometa. Tijekom studija je primio više priznanja te Rektorovu nagradu za studentski rad 2003. godine. Poslijediplomski znanstveni magistarski studij Tehničko-tehnološki sustavi u prometu i transportu Fakulteta prometnih znanosti upisuje 2004. godine Od 2005. godine zaposlen je kao asistent na Fakultetu, gdje sudjeluje u izvođenju dodiplomske, preddiplomske i diplomske nastave. Član je Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti, Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta (ovlašteni inženjer poštansko-informacijsko-komunikacijskog prometa). Od 2006. godine suradnik je na znanstvenom projektu Definiranje intermodalnih transportnih koridora višekriterijskim odlučivanjem. Iste godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Tehnologija prometa i transport. U postupku je stjecanja doktorata znanosti, a tema doktorskog rada je Određivanje polazišnih lokacija putovanja zajedničkih vožnji osobnim vozilima u gradovima. Godine 2010. upisuje, a 2011. diplomira izvrsnim uspjehom na dodiplomskom studiju Fakulteta prometnih znanosti, smjer cestovni promet. Od 2008. godine aktivni je suradnik, istraživač i voditelj strukturne mjere Upravljanje mobilnošću za veće tvrtke, te evaluator na međunarodnom FP7 projektu CIVITAS ELAN. Objavio je preko 30 radova u domaćim i međunarodnim časopisima te zbornicima s konferencija.

----------------------------------------------------------------------------------------Vesna Blažek, Dijana Saftić, Ivo Crnolatac: Ćiribu–ćiriba za male kemičare

Sadržaj radionice vidljiv je na mrežnoj stranici http://www.irb.hr/Dogadanja/Medunarodna-godina-kemije. Kao pravi čarobnjaci zajedno ćemo mijenjati boje tekućinama u čaši, raditi duge u staklenoj epruveti, čarobnim štapićem raspršivati boje te nakraju napraviti pravu malu vulkansku erupciju, a najvažnije je od svega da ćemo se dobro zabavljati. Baš je fora što se sve

čudnovate tekućine i čarobni sastojci mogu kupiti u samoposluzi pa ove „čarolije“ možemo pokazati mamama i tatama, bakama i dedama te prijateljima.

Kada je postala velika, Vesna Blažek nije mogla postati novi profesor Baltazar ni biti vila koja miševe pretvara u konje, bundevu u kočiju, a Pepeljugi napravi najljepšu haljinu na balu. A kada je morala krenuti u školu, nije bilo one za čarobnjake koju pohađa Harry Potter. Stoga je odlučila kemijati i to radi na Institutu Ruđer Bošković. Voli svu veliku i malu djecu, a trudi se da i sama nikada posve ne odraste.

Dijana Saftić isto tako nije završila čarobnjačku ni vilenjačku školu iz jednostavnoga razloga što ih nije bilo u bližoj okolici, ali se zato bavi kemijom, znanošću koja je sama po sebi čarobna. Za vas će se barem nakratko pretvoriti u vilu Zvončicu i pokušati vas uvjeriti u moć vilinske prašine. Sve što je naučila, pisalo je u bajkovitim slikovnicama debelima i više tisuća stranica. Zato dođite u što većem broju jer sigurno znate da Zvončica voli imati puno prijatelja. Čeka vas maštovit i čaroban svijet prepun iznenađenja i sjajne zabave. Upravo onakav u kakvu radi i Zvončica na Institutu Ruđer Bošković, gdje pripravlja čudesne nove kemijske spojeve.

Ivo Crnolatac, od milja zvan i Striček Ivo, ima već dosta godina i ponosni je tata dvoje djece. Završio je puno raznih škola, ali nikako da prestane učiti nove i zanimljive stvari. Još nije siguran što će biti kad odraste, a trenutno radi na Institutu Ruđer Bošković.------------------------------------------------------------------------------Vesna Blažek, Dijana Saftić, Ivo Crnolatac: Kemijanje za 10!

Sadržaj radionice vidljiv je na mrežnoj stranici http://www.irb.hr/Dogadanja/Medunarodna-godina-kemije.

Redoks reakcije, kiselinsko-bazne reakcije, taloženje, oksidacija, kompleksiranje… kako to komplicirano i nerazumljivo zvuči, a proći ćemo sve to kroz jednostavne i zanimljive kemijske eksperimente u izvedbi kojih ćemo svi zajednički sudjelovati. Boje će nastajati i nestajati, mijenjati se, metali će se „stvarati“ iz prozirnih tekućina. U našem malom kemijskom laboratoriju bit će, naravno, vatre i dima, tek toliko da vidimo da kemija može ponekad biti i opasna.

Kada je postala velika, Vesna Blažek nije mogla postati novi profesor Baltazar ni biti vila koja miševe pretvara u konje, bundevu u kočiju, a Pepeljugi napravi najljepšu haljinu na balu. A kada je morala krenuti u školu, nije bilo one za čarobnjake koju pohađa Harry Potter. Stoga je odlučila kemijati i to radi na Institutu Ruđer Bošković. Voli svu veliku i malu djecu, a trudi se da i sama nikada posve ne odraste.

Dijana Saftić isto tako nije završila čarobnjačku ni vilenjačku školu iz jednostavnoga razloga što ih nije bilo u bližoj okolici, ali se zato bavi kemijom, znanošću koja je sama po sebi čarobna. Za vas će se barem nakratko pretvoriti u vilu Zvončicu i pokušati vas uvjeriti u moć vilinske prašine. Sve što je naučila, pisalo je u bajkovitim slikovnicama debelima i više tisuća stranica. Zato dođite u što većem broju jer sigurno znate da Zvončica voli imati puno prijatelja. Čeka vas maštovit i čaroban svijet prepun iznenađenja i sjajne zabave. Upravo onakav u kakvu radi i Zvončica na Institutu Ruđer Bošković, gdje pripravlja čudesne nove kemijske spojeve.

Ivo Crnolatac, od milja zvan i Striček Ivo, ima već dosta godina i ponosni je tata dvoje djece. Završio je puno raznih škola, ali nikako da prestane učiti nove i zanimljive stvari. Još nije siguran što će biti kad odraste, a trenutno radi na Institutu Ruđer Bošković.--------------------------------------------------------------------------------