dobno-spolna struktura stanovništva

Dobno-spolna struktura stanovništva

student: Matea Markić mentor: dr.sc. Martin Glamuzina

Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Strukture stanovništva:

• Biološka struktura stanovništva

• Rasno-etnička struktura stanovništva

• Gospodarska struktura stanovništva

• Obrazovna struktura stanovništva

• Vjerska struktura stanovništva


Biološka struktura stanovništva

Biološka ili dobno-spolna struktura stanovništva obuhvaća sastav stanovništva prema dobi i spolu.


Dobna struktura stanovništvaStanovništvo prema starosti dijelimo na:Mlado stanovništvo – do 14 g Zrelo stanovništvo – 15 – 64 gStaro stanovništvo – više od 65 god


Tablica ukupnog broja stanovnika, po spolu i dobi (podaci iz 2010. godine)


GODINE BROJ STANOVNIKA MUŠKO STANOVNIŠTVO ŽENSKO STANOVNIŠTVO

Total 6,852,472,823 3,450,376,409 3,402,096,414

0-4 621,484,971 321,269,865 300,215,106

5-9 600,725,107 311,077,379 289,647,728

10-14 595,369,490 308,125,066 287,244,424

15-19 597,734,190 307,881,923 289,852,267

20-24 599,531,724 306,544,025 292,987,699

25-29 548,479,210 279,156,212 269,322,998

30-34 504,049,737 256,225,034 247,824,703

35-39 492,014,888 249,645,934 242,368,954

40-44 462,080,144 233,419,279 228,660,865

45-49 408,531,784 204,136,578 204,395,206

50-54 348,388,305 172,736,945 175,651,360

55-59 303,929,422 149,111,882 154,817,540

60-64 237,529,083 115,521,682 122,007,401

65-69 178,710,319 85,065,314 93,645,005

70-74 144,991,432 66,375,317 78,616,115

75-79 102,676,301 44,808,153 57,868,148

80-84 63,807,518 25,437,537 38,369,981

85-89 30,192,904 10,428,935 19,763,969

90-94 9,471,249 2,772,129 6,699,120

95-99 2,417,852 567,765 1,850,087

100+ 357,193 69,455 287,738

Republika Hrvatska Bosna i Hercegovina

Ukupan broj stanovnika u RH iz 2001.godine je 4 437 460 stanovnika.

Prosjek godina je 38.9; kod žena 40.7 a kod muškaraca 37.1 godina.

• 0-14 godina 18,3%• 15-64 godina 66,1%• 65 godina i više

15,6%

Ukupan broj stanovnika: 4,552,198 (Srpanj 2007. Proc.)

Prosječna starost stanovnika zemlje iznosi 35,9 godina. Za muškarce je ona 35,5 a za žene 36,2 godina.

• 0-14 godina 15%• 15-64 godina 70.4% • 65 godina i više 14.6%



Populacijska piramida Bosne i Hercegovine, 2005.

Tipovi dobne strukture stanovništva PROGRESIVNI-tip dobne strukture obilježava široka

baza piramide, dakle visok udio djece i dinamičan razvoj uzrokovan visokim stopama nataliteta. Oblik dobne strukture stanovništva je oblik piramide.

STACIONARNI-tip dobne strukture obilježava ga sužavanje baze piramide i umjeren udio djece uz niske, stabilne stope nataliteta i mortaliteta iz kojih proizlazi nepromijenjen, te nizak ili nulti prirodni prirast. Oblik podsjeća na košnicu.

REGRESIVNI-tip dobne strukture karakterizira nizak udio djece tako da baza piramide postaje uža od njezina središnjeg dijela, što uzrokuje nizak, opadajući prirodni prirast ili prirodno smanjenje i pokazuje proces depopulacije. Stope nataliteta praktički su na razini stopa mortaliteta ili niže.Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih

znanosti

Spolna struktura stanovništvaSpolna struktura stanovništva se odnosi na podjelu

stanovništva na muško i žensko. U ukupnom broju svjetskog stanovništva (6,852,472,823) muškaraca ima 3,450,376,409 , a žena ima 3,402,096,414.

U Republici Hrvatskoj imamo drugačiji slučaj, naime broj žena u odnosu na broj muškaraca je veći. Prema popisu iz 2001.godine žena je 2.301.560, a muškaraca 2.135.900.

Što se tiče Bosne i Hercegovine, prema podacima iz 1991. ukupan broj stanovnika je 4.377.033 stanovnika, broj stanovnika ženskog spola: 2.193.238 ( +9.443), a broj stanovnika muškog spola: 2.183.795. Dakle, broj žena u odnosu prema broju muškaraca je 1004 : 1000.


Problem suvremenih zemalja DEMOGRAFSKO STARENJE Demografsko starenje možemo definirati kao

proces bržeg povećanja broja i udjela starog stanovništva (65 i više godina) u odnosu na radno sposobno stanovništvo.

Jedan od osnovnih uzroka starenja stanovništva jest dugotrajno smanjivanje nataliteta/fertiliteta.

Na dobni sastav i starenje stanovništva utječu imigracije, putem selektivnosti prema dobi, a dijelom prema i spolu. Svjetska iskustva kazuju da jezgru migracijskog kontingenta čine dobne skupine između 20 i 40 godina.


Demografsko starenje Republike Hrvatske

Dobno-spolna struktura stanovništva Hrvatske u

posljednjih se pola stoljeća razvijala pod

utjecajem dinamičnih društvenih i gospodarskih

procesa, ali i brojnih destabilizacijskih čimbenika

razvoja .

Uzroci i odrednice demografskog starenja u

Hrvatskoj identični su onima u razvijenim

zemljama Europe i svijeta.Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Podaci vitalne statistike za posljednjih deset godina

prošloga stoljeća (1991.-2001.) pokazuju da je u

Hrvatskoj na djelu prirodna depopulacija stanovništva.

Starenje stanovništva u Hrvatskoj je potaknuto i

produbljeno i nekim karakterističnim, i za hrvatske

prilike specifičnim čimbenicima, koji su determinirani

svjetskim ratnim sukobima i Domovinskim ratom, te

jakim i učestalim iseljeničkim valovima. Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti

Pokazatelji starenja stanovništva Hrvatske

Jedan od najpouzdanijih analitičkih

pokazatelja procesa demografskog starenja

je indeks starenja.

Ukoliko indeks starenja premaši vrijednost 40

(starih na 100 mladih stanovnika), govorimo o

staroj populaciji.



Hrvatska je 1961. godine imala indeks

starenja 34,3

1971. bio je 47,2

1981. bio je 52,6

1991. bio je 66,7

2001. je porastao na 90,7



Prema metodologiji stručnjaka UN-a, koja u analizi tipova polazi od visine udjela stanovništva starijeg od 65 godina, proizlazi da je Hrvatska već 1961. godine ušla u skupinu zemalja sa starim stanovništvom.

Naime, te je godine stanovništvo starije od 65 godina činilo već više od 7% (7,4%) ukupnog stanovništva Hrvatske, što se u ovoj metodologiji uzima kao granica između zrele i stare populacije.



Godine 1971. udjel ove velike dobne skupine iznosio je 9,6%

1981. iznosi 11,4%1991. iznosi 11,6%2001. čak 15,6%

Hrvatska je 1961. godine bila zemlja na

pragu starenja, a 2001. godine zemlja je

duboke starosti.


Posljedice starenja stanovništva Hrvatske

Tendencije u strukturno-dinamičkom razvoju kontingenta radno sposobnog stanovništva.

Demografski potencijal radnog kontingenta postaje sve siromašniji.

Povećanjem obujma staračkog stanovništva, povećava se osobna i javna potrošnja u Hrvatskoj, napose u domeni izdvajanja sredstava za zdravstveno, socijalno i mirovinsko zbrinjavanje starih osoba.


Hvala na pozornosti !

dobno-spolna struktura stanovništva

Documents