doba religije: sumnja u apsolutnu racionalnost · 2017. 4. 24. · doba religije: sumnja u...
TRANSCRIPT
-
98
Mohammad Javad Pirmoradi
Doba religije: Sumnja u apsolutnu racionalnost
Od
um kao samodostatan element, bavi rasvjetljavanjem svjetskih fenomena, te
molitvu" iskl
dekartovski suhoparni um, izvjesno vrijeme konfrontiran legendama, i sam odjenuo
za ovladavanjem nad svim aspektima ljudske egzistencije i njihovim elaboriranjem
zasnovanim na umu.
da je doj
svijet je gorio i gori u vatri krize racionalnosti, krize koju je sam stvorio. Ipak, ovakvo
pojavljivale iskre sumnje u to da um predstavlja vrhovnog presuditelja. Mnogi mislioci
kraj
Re
j
-
99
prosvjetiteljstva, ekstremnog empirizma i racionalizma, sekularizma, dovele su do toga
da
jedinstva, blagonaklonosti, humanosti, bratstva - svih onih vrijednosti koje su prije
odre
zadovoljava
nazivom "jednakost" izgubila je svoja stvarna prava. Vjerska poduka uklonjena je iz
sistema visokog obrazovanja na Zapadu. To je prouzrokovalo da religija ostane potpuno
nepoznata ili da bude predstavljena u okvirima propagande ateista i protivnika religije.
Uklanjanjem duhovne i religijske istine iz sistema obrazovanja, znanost, znanstvenik i
onaj ko traga za znanjem bivaju nepotpuni.
Vjera u znanost zauzela je mjesto vjere u Boga. Zbog toga pojedini znanstvenici
tpunog, reduciranog
u na nivo
instrumenta, ponekad na nivo ekonomije, a ponekad na nivo seksualnosti itd.
civiliza
alna
-
100
planete gladuju, a opasnosti proistekle iz stalnih atomskih i hemijskih
Iako se Zapad, usljed nepovoljnih okolnosti u vrijeme papinske vlasti tokom Srednjeg
-
religijom. U p
prema religiji. U
Danas je Zapad shvatio da je smrt emocionalnosti nastupila tragom "objave smrti Boga"
rezultat bijega od Boga i apsolutnog pouzdanja u um, nauku i tehniku? Zar nauka i
tehnika nisu slijepe? Zar nauka i tehnika raspoznaju prijatelja od neprijatelja? Zar nauka
savremenog iranskog filozofa Morteze Mottaharija, nauka bez vjerovanja (iman)
e imao. Filozofije nastale posredstvom tehnike, pitanja izvan
-
101
vrsta ludosti, u na
Augustina. Taj put za sebe samog zahtijeva jednu posebnu filozofiju.
religijski sistem koji bi bez pribjegavanja diktaturi, a na temelju mudrosti dijaloga i
morala, mogao da dovede do cilja - spa
e, sudske i
virima
inu alternativu za
-
102
-andak svijeta koji ne
du, ljudskoj prirodi
isto vrijeme, odgovori
vjere. Religija predstavlja sistem svetinja, vrijednosti i ideja
ug
vo
od strane neke natprirodne sile, te vrijednosti nemaju ozbiljnu vrijednost, niti mogu da
ukoliko se na te vrijednosti stavi naglasak od strane Vrhovnog i Neprijepornog
-
103
stvara uvjerenost u
rezultate djelovanja na osnovu moralnih vrijednosti. To je uspjelo samo onima koje su
ljudi smatrali donosiocima poruke Istinskog Gospodara ovoga svijeta. U svojim
astojanja, da
azrade
i
zakona. Za ljudske odnose potreban je element morala, tj. unutarnja kontrola. Postoje
bu
gi
obezbijediti
samo religija i religioznost. U religiji postoje elementi garancije ostvarenja morala, koji
ne postoje ni u jednom odgojno-
u
- e smrt
osobenost.
-
104
roces je
Bog o kojem go
zaljubljeni i vrlo im
ima Vajtheda, profesori zasjeli na mjesto poslanika i vjerovjesnika,
motivira ljude d
vanmaterijalnog svijeta, otkrivanje vlastitih tajni Bogu, spoznaju istine Objave i meleka
po
pr
pose
odredio njegov Stvoritelj.