B’’H

Priprema i uređuje:

Vatroslav Ivanuša

rod izraelski okuplja u podnoţju Sinaj-

skog brda. B-g se, praćen grmljavinom,

munjama, valovima dima i praskom šo-

fara, spušta na brdo i poziva Mošea da se

popne.

B-g objavljuje Deset zapovijedi – za-

povijeda narodu izraelskom da vjeruje u

B-ga, da se ne klanja idolima, da ne iz-

govara Boţje ime uzalud, da čuva šabat,

da poštuje roditelje, da ne ubija, ne poči-

nja preljub, ne krade, ne svjedoči laţno i

ne poţeli tuđe imovine. Narod zavapi

Mošeu da je objavljenje preţestoko za

njih i ne mogu ga izdrţati. Mole ga da on

preuzme od B-ga Toru i njima je prenese.

Prijevod: Dolores Bettini

(Šemot 18,1 - 20,23)

Mošeov svekar, Jitro, čuo je o velikim

čudima koja je B-g izveo za izraelski na-

rod, pa iz Midjana dolazi u tabor Izraela-

ca i dovodi sa sobom Mošeovu ţenu i

dvojicu njihovih sinova. Jitro savjetuje

Mošeu da organizira upravu i suce koji će

mu pomagati u vođenju i provedbi pra-

vosuđa.

Izraelci su se utaborili nasuprot Sinaj-

skog brda gdje im je rečeno da ih je B-g

izabrao da mu budu "kraljevstvo sveće-

nika" i "sveti narod". Narod odgovara,

"Sve što je B-g rekao, činit ćemo".

Šestog dana trećeg mjeseca (sivana),

sedam tjedana poslije Izlaska, čitav se na-

Paraša Jitro

Godina 9

Broj 17

20. ševata 5776.

30, siječnja 2016.

Rabbi Goldwasser 3

Slušanje 5

Kabala 6

Matan Tora 7

Ne zbog pameti 11

Žuži Jelinek 18

U ovom broju :

■

divrejtora@gmail.com

DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora

petak

29.1.2016.

subota

30.1.2016.

Šabat Jitro

Jeruzalem 16:29 17:49

Zagreb 16:38 17:40

Rijeka 16:46 17:48

Split 16:42 17:44

Dubrovnik 16:38 17:40

Vinkovci 16:28 17:30

Sarajevo 16:34 17:35

Bihać 16:41 17:43

B. Luka 16:36 17:38

Beograd 16:23 17:28

Novi Sad 16:24 17:30

Subotica 16:22 17:30

Zrenjanin 16:21 17:28

Niš 16:21 17:25

Beč 16:30 17:32

Frankfurt 16:54 17:57

Edison, NJ 16:53 17:54

Mi moramo nastojati da u svemu

što radimo damo najbolje od sebe, a

posebno onda kada se to tiče dobro-

biti drugih. Ne smijemo biti aljkavi,

nemarni ili bezobzirni. Svakako da

trebamo biti razumnno uznemireni

kada počinimo pogrešku i iz takvih

grešaka naučiti kako ih moţemo

ubuduće izbjeći. Međutim, ako i

pored naših najboljih napora poči-

nimo greške koje su posljedica naše

ljudske pogrešivosti, mi se ne smi-

jemo predati. Dopustimo li pogrešci

da nas u potpunosti dotuče, poslje-

dica toga će biti da nećemo činiti

ništa kako bismo izbjegli pogreške.

To nepostupanje bilo bi najveća od

svih pogrešaka.

stranica 2 D ivrejTora

Jitro

Arona je bilo

stid (i nećkao se

da prihvati polo-

žaj Velikog sve-

ćenika) zbog

uloge koju je

imao kod doga-

đaja sa Zlatnim teletom, pa je Moj-

sije rekao, „Upravo zbog toga si

odabran“ (Raši, Lev 9,7)

Jednom su me zatraţili da primim

na pregled medicinsku sestru na

školovanju koja je bila van sebe

zbog toga što je napravila pogrešku

prilikom davanja lijeka. Mada je ta

pogreška sama po sebi bila bezaz-

lena, ona je smatrala da joj nedostaje

sposobnosti da bude medicinska

sestra, jer je uvidjela da moţe poči-

niti i puno ozbiljnije pogreške.

Ja sam toj mladoj ţeni rekao da ne

poznajem nikoga tko moţe ići kroz

ţivot bez da čini pogreške. Savršen-

stvo pripada jedino B-gu. Kada bi

sve medicinske sestre koje je toliko

uznemirila pogreška prilikom dava-

nja lijeka napustile to zanimanje, je-

dine koje bi ostale raditi bile bi one

koje su u potpuno ravnodušne pre-

ma pogreškama koje čine, i to bi bila

golema medvjeđa usluga čovječan-

stvu. ■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

120. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa

svojom kćeri

Čak i ako je ona na svijet došla kroz nemoralni čin,

ona je svejedno njegova kćer. Ova se zabrana ne nalazi

izričito izrečena u Spisima, već je izvedena (Talmud

Bavli, Sanhedrin 76a) kal va-homer (zaključivanjem od

manjega ka većem) i gezera šava (izjednačavanjem kroz

istovjetne izraze). Kazna je za to smrt na lomači. Ako je

počinjeno namjerno/svjesno, no bez prethodnog upo-

zorenja, kazna je karet; a ako je učinjeno nehotice, zah-

tijeva se hatat. Ako je to kćer koju je dobio sa svojom

ţenom, on ima obavezu prinijeti dvije ţrtve za grijeh

(jednu zbog toga što mu je kćer, i jednu zbog prisnosti s

„ţenom i njenom kćeri―) (Vajikra 18,17; §121)

Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako vrijeme.

Negativne zapovijedi

119. Negativna je zapovijed ne biti spolno intiman sa

kćeri vlastitog sina; negativna je zapovijed ne biti

spolno intiman sa kćeri vlastite kćeri

Kao što Pismo kaţe: Golotinje kćeri svoga sina ili kćeri

vlastite kćeri, čak i njihovu golotinju mećeš otkriti (Va-

jikra 18,10). Kazna za svaku od njih je smrt na lomači.

Ako je učinjeno svjesno, no bez svjedoka, kazna je karet;

a ako je bilo nehotice, zahtijeva se hatat.

Odnosi među srodnicima u drugom koljenu, prema

odredbama učenjaka, za sinovljevu kćer, i kćeri sinov-

ljeve kćeri, samo ona [ne proteţe se dalje u naraštaje], i

kćer sinovljeva sina, samo ona. Za kćerinu kćer odnosi

među srodnicima u drugom koljenu, prema odredbama

učenjaka su kćer kćerine kćeri, samo ona i kćer sina

njegove kćeri

Na snazi je posvuda i u svako doba.

■

Godina 9 Broj 17 stranica 3

Rabbi Dovid Goldwasser:

Sredstva moći

faraona, njegovih kola i konjanika."

Ţidovski narod je bio zaštićen obla-

cima Slave i, iako su ih Egipćani

sustigli, u stvari im nisu mogli

naštetiti. Naši mudraci nam također

govore da ţidovski narod nije pre-

šao more s jedne strane na drugu;

išli su kroz more polukruţno i za-

pravo su se vratili na stranu s koje

su došli. Dakle, to je čudo izvršeno

samo kao prikaz Hašemove sve-

moći. Nasuprot tome, be'er i mana

su primijenjeni radi dobrobiti Klal

Jisraela.

Rat s Amalekom, međutim, spada

u obje kategorije jer ima dvostruki

cilj. S jedne strane, Amalek je htio

uništiti ţidovski narod i trebalo ih je

nadjačati i eliminirati, a s druge

strane, trebalo je poučiti ţidovski

narod. Tora kaţe (Šemot, 17,11) da

tijekom bitke, „kad je Moše podigao

ruku, Bnei Jisrael su bili jači; kad je

spustio ruku, Amalek je bio jači.―

Talmud (Roš Hašana 29a) pita: „Vo-

de li Mošeove ruke rat i slamaju li

one neprijatelja?― Objašnjeno je da

tekst ukazuje da onoliko dugo ko-

liko Bnei Jisrael gledaju prema

Hašemu i svoja srca njemu pod-

vrgavaju, toliko dugo pobjeđuju, a

u protivnom gube.

Dakle, kaţe Taz, prva dva čuda

koja Raši navodi su ona kojima se

povećala čast Hašema u svijetu, tj.

krias Jam suf i rat s Amalekom.

Kasnije Raši navodi čuda učinjena u

ime ţidovskog naroda, a ona opet

uključuju rat s Amalekom, ali ne i

razdvajanje Crvenog mora.

Na temu emune, rabin Moše Hajim

Luzato – Ramhal, razrađuje značaj

čovjekovog jačanja emune, vjero-

vanja i uvjerenja da Hašem upravlja

cijelim svijetom. Izjavljuje da nada-

jući se i čekajući Hašema, te njegu-

jući takvu razinu bitahona, čovjek je

u mogućnosti osloboditi se iz sva-

kog neprobojnog mjesta, pa čak i

pobjeći iz gehenoma.

Rabin Naftali iz Ropšica ističe da

je hebrejska riječ za povjerenje -

bitahon - anagram od riječi hein tov, a

time aludira na činjenicu da kroz

bitahon osoba moţe steći naklonost i

milost u očima Hašema i čovječan-

stva.

Rabin Ja'akov iz Radzmina citira

pasuk Berešit 37,31: „Uzeše oni

Josefovu halju, zaklaše jednu kozu i

natopiše je njenom krvlju,― i pita zašto

„A Jitro … Mošeov tast, čuo je sve

što je Hašem učinio Mošeu i Bnei Jis-

roelu … da ih je Hašem izveo iz Egip-

ta“ (Šemot, 18,1)

Raši piše: što je to Jitro čuo što ga

je nadahnulo da dođe? Čuo je o kriat

Jam suf (razdvajanju Crvenog mora)

i ratu s Amalekom. A onda u zase-

bnom odjeljku Raši navodi da „sve

što je Hašem učinio― uključuje

manu, čudo Mirjaminog vrela (be'er)

i rat s Amalekom.

Sve u svemu, prema Rašijevim

riječima čini se da su četiri čuda

utjecala na Jitra. Zašto ih je Raši

razdvojio, a ono o Amaleku pono-

vio?

Taz objašnjava da se čuda koja su

Bnei Jisrael doţivjeli mogu podijeliti

u dvije kategorije. Jedna kategorija

uključuje nisim (čuda) koja je Hašem

izveo samo zato da pokaţe svoju

snagu i moć. U drugoj grupi su

nisim koje su učinjene u ime Klal

Jisroela.

Cilj razdvajanja Crvenog mora je

bio, kao što je navedeno (Šemot

14,18), "Egipat će znati da sam ja

Hašem, kad se proslavim preko

nastavak na stranici 4

Mnogi ljudi prolaze kroz život

misleći da nemaju duhovne ili

tjelesne moći da prevladaju svoje

nisjonot jer pred sobom vide

visoke zgrade i čini im se da

nemaju odgovarajuće alate da

se uhvate u koštac s njima.

■

Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora

(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Sredstva moći

veliku hrpu micvot koje je učinio u

svom ţivotu i stavili ih na jednu

stranu vage. Zatim su anđeli uni-

štenja došli s hrpom grijeha koje je

počinio i stavili ih na drugu stranu

vage. Izgledalo je kao da će micvot

prevagnuti nad aveirot, ali onda je

još jedan malah došao s grijehom

mita i prevagnulo je na drugu

stranu.

Prisjetio se onog dana kad mu je

neki bogataš prišao neposredno

prije razmatranja njegovog predme-

ta i gurnuo pozamašan novčani

iznos u dţep. Dajan je sam sebi

udijelio oprost jer se osjećao kao da

nije „uzeo― mito onako kako je to

zabranjeno u Tori; čovjek mu ga je

ugurao u dţep njegova kaputa, a on

se nije usprotivio. Odlučio je zadr-

ţati novac. Takva jedna aveira pre-

vagnula je nad svim micvot i dosu-

đen mu je gehenom. Dok su ga vodili

prema gehenomu, dajan je počeo

osjećati vrućinu vatre, pa je krenuo

plakati i vrištati od boli. Molio je da

ga se vrati natrag pred Nebeski sud

i da ga se drukčije kazni jer takvu

kaznu neće biti u stanju izdrţati.

Doveli su ga do nekih visokih

tornjeva i dobio je jedan mali čekić i

uputu da ih s njim uništi. Dajan je

shvatio da mu je zadan nemoguć

izazov i da nikad neće moći s tako

nedjelotvornim alatom srušiti ta

zdanja. A onda se sabrao te rekao:

u olam haze (u ovom svijetu) sam

cijeloga ţivota molio i učio Toru.

Jesam li ikada to radio zbog vlastite

časti? Ne. Ţelio sam izvršavati volju

Hašemovu. I sad također ţelim

ispuniti Njegovu volju. Ako od

mene traţi da srušim tornjeve s

alatom koji imam, onda je to ono što

ću nastojati napraviti. Popeo se na

vrh krova i krenuo raditi s čekićem.

Lupao je snaţno, nastojeći dohvatiti

grede. Čim je to počeo raditi, sve

visoke zgrade su nestale kao da ih

tamo nikada nije ni bilo, a on je

odveden u Gan Eden.

Mnogi ljudi prolaze kroz ţivot

misleći da nemaju duhovne ili

tjelesne sposobnosti da prevladaju

svoje nisjonot jer vide ispred njih

visoke zgrade i čini im se da nemaju

odgovarajuće alate za borbu protiv

jecer hara. Istina je, međutim, da je

jedino oruđe koje treba, jaka emuna

u Hašema. Onda će svaka visoka

zgrada i toranj pasti kao ljuska s

luka, jer bitahon je nadmoćan u

svojoj sposobnosti da poništi sve

fizičke sile na svijetu. To omogućuje

pojedincu da se uzdigne do stanja

koje nadilazi uobičajeni poredak

stvari.

Prevela Dolores Bettini

su Josefova braća to učinila. Uos-

talom, kad je Ja'akov avinu vidio da

se Josef nije vratio, zaključio je da je

vjerojatno ubijen na cesti. Moglo bi

se reći da braća nisu htjela da Ja'a-

kov njih osumnjiči, a okrvavljenom

haljom će potvrditi da ga je stvarno

napala divlja ţivotinja. Rodzimer

dodaje da je ipak postojala potreba

za time jer bi u protivnom Ja'akov-

ljeve nepokolebljive emuna i bitahon

mu dopustile da vjeruje kako se

Josef ipak moţe vratiti. Ja'akov bi

molio i preklinjao Hašema i on bi

mu pomogao, kao što je rečeno

(Tehilim 146,5): „Hvale vrijedan je

onaj kojem je pomoć Ja'akovljev Hašem,

čija je nada u Hašemu ….― Radi se o

tome da je bitahon toliko moćan da

omogućuje pojedincu da mu pomoć

siđe s Neba, pa bi sigurno Ja'akov

mogao dovesti Josefa natrag k sebi.

Veliki rabin Mordehai iz Slonima

ispričao je o dva ugledna dajanima

koji su godinama sudili u svojoj

zajednici. U poznim godinama su se

dogovorili da tko god od njih dvo-

jice prvi napusti ovaj svijet, vratit će

se i svom će prijatelju otkriti što se

dešava na drugom svijetu.

A onda je jedan umro i ubrzo se u

snu otkrio svom prijatelju. Ispričao

mu je da je bio odveden pred Ne-

beski sud. Malahei hašaret su donijeli

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Nije svako slušanje istinsko slušanje

Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 17 stranica 5

Ovotjedna parša započinje riječi-

ma, 'A Jitro je čuo sve što je B-g učinio

za svoj ţidovski narod. I došao je…'

Egipat je bio najveća civilizacija

tog vremena i tokom perioda od 10

mjeseci doveden je do uništenja

nakon što ga je zadesila pošast za

pošasti – a Crveno more progutalo

sve ono što je preostalo.

To je bio međunarodni događaj i,

čak i u vrijeme bez Twittera i Face-

booka, Jitro nije mogao biti jedini

koji je čuo za to. Zašto je onda on

izdvojen?

Vjerujem da postoji velika razlika

između onoga što je Jitro čuo i ono-

ga što su ostali čuli. Postoje dvije

vrste slušanja. Postoji površno slu-

šanje riječi, slušanje djela, slušanje

okolnosti. A postoji i slušanje sa-

drţaja.

Dijete plače. Svatko moţe čuti tu

buku. Ali tko čuje njegovu bol? Tko

čuje poziv na djelovanje? Odrastao

čovjek nam nešto govori. Mi čujemo

riječi, ali čujemo li osjećaje? Pove-

zujemo li s dušom ono što dopire

do nas? To je istinsko slušanje. Naš

osjet sluha uvijek je uključen – čak i

kada spavamo; zato nas budilica

moţe probuditi. Ali slušanje na

dubljoj razini zahtijeva izbor. Čuti

ono što nam ljudi zaista govore, što

nam iskustvo zaista znači – to zah-

tijeva izbor, fokus, našu paţnju,

otvorenost za slušanje, poniznost.

Istinsko slušanje nije nešto što se

događa samo od sebe.

Ljudi mogu govoriti i mi se mo-

ţemo oglušiti na njihove potrebe.

Djeca mogu plakati i mi se moţemo

oglušiti na njihovu bol. Ţivot nam

moţe pokazati neke stvari, a mi se

moţemo oglušiti na njihovo zna-

čenje. Naša boţanska duša moţe

nam govoriti – a mi se moţemo

oglušiti na njeno postojanje… jer

istinsko slušanje traţi nešto od nas.

Jitro je 'čuo' što se dogodilo. To ga

je dotaknulo. On je znao da tome

treba pridati značaj – i zato je došao

da se pridruţi ţidovskom narodu. I

to je razlika. Slušanje potiče odgo-

vor. Ako čuješ, ako istinski 'čuješ', ti

odgovaraš. Ako ne odgovaraš, znači

da nisi istinski čuo…

Šabat šalom

Prevela Anja Grabar

■

Mošeov tast Jitro pridruţuje se

ţidovskom narodu, savjetuje Mošea

kako da na najbolji način sluţi i sudi

narodu – pomoću uspostavljanja

hijerarhije posrednika – i zatim se

vraća kući u Midjan. Izgleda da je

on postavio trend kojeg se drţe

današnji rođaci – dođu, kaţu ti što

da radiš i zatim odu. Ono što je

neobično jest da je Moše bio dovolj-

no ponizan da posluša savjet svog

tasta i zbog toga je profitirao.

Ipak, glavna tema parše jesu Deset

zapovijedi. Iako većina prikaza

prikazuje ploče Saveza sa zaoblje-

nim vrhovima, Talmud kaţe da su

one zapravo bile kockaste sa rije-

čima koje su prelazile s jedne strane

na drugu, tako da su bile vidljive s

obje strane. To zahtijeva dva vrlo

specifična čuda. Prvo, da riječi s

druge strane ne izgledaju naopako i

drugo, da je sredina slova sameh

koje izgleda kao 'o' izbjegnuta na

prijelazima.

Dijete plače. Svatko može čuti tu

buku. Ali tko čuje njegovu bol?

Odrastao čovjek nam nešto

govori. Mi čujemo riječi,

ali čujemo li osjećaje?

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: J: J: JITROITROITRO

Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora

■

Kad je Jitro primijetio koliko truda

Moše ulaţe u vođenje svog naroda,

on mu kaţe: "Ono što ti radiš, nije

dobro. Ti ćeš se sigurno istrošiti ...

Saslušaj dakle moj glas ... i postavi

ovako nad njima, da budu rukovo-

ditelji nad tisućama, rukovoditelji

nad stotinama, rukovoditelji nad

pedesetoricom, i rukovoditelji nad

desetoricom". Znači, Jitro podučava

Mošea kako da delegira ovlasti.

Međutim, ima ovdje još jedna

pouka. Da bi osoba postigla ost-

varenje i potpuno ispunjenje, uje-

dinjenje sa Stvoriteljem, svaka oso-

ba, bez obzira na to koliko je prave-

dna, onoga trenutka kada se njemu

ili njoj da moć i kontrola, teško je

znati kako će to na njih utjecati. Sto-

ga je potrebno izgraditi sustav

provjeravanja i ravnoteţe koji će

omogućiti ispravan proces duhov-

nog rasta, sličan onome u pustinji

koji je narod doveo do jedinstva i

omogućio objavu na gori Sinaj.

Jitro otkriva onu tajnu "Pribavi si

učitelja i kupi si prijatelja" (Etika

otaca 1,6). Duhovni put je uv-

jetovan spoznajom da povezivanje s

negativnošću, strahom, kritiziran-

jem, ljutnjom, ponosom, itd, znači

smrt.

Objava na gori Sinaj prema Zo-

haru je tajna besmrtnosti za ljudski

rod. Da bi došli do tog cilja postoje

tri uvjeta:

A. prijateljska i briţna zajednica

koja nas gura prema duhovnom

rastu s ljubavlju i s potpunom vje-

rom u nas. Zajednica koja će nas

drţati odgovornima za naše

ponašanje i postupke, i koja će nas

uvjeţbavati da postanemo što bolji

moţemo biti.

B. Osnovna pravila društva koja

su zasnovana na zlatnom pravilu:

Voli svog bliţnjeg, kao što voliš

sebe samoga - svako ljudsko biće je

stvoren na sliku B-ţju i zato treba

biti tretirano s poštovanjem.

C. Svjetlo B-ţje nalazi se u svak-

ome i svemu, pa se sreća moţe do-

ţivjeti jedino kada poštujemo to

Svjetlo.

To je glavna ideja Objave na gori

Sinaj - vječni ţivot za svakoga.

Prevela Tamar Buchwald

■

Paraša (priča) Jitro je peta paraša u,

prema kabali, vrlo vaţnom periodu

godine, šest tjedana koji se nazivaju

Šovavim (prema početnim slovima

naziva parašot tih tjedana). Tijekom

ovih šest tjedana, dok čitamo o Iz-

lasku, imamo sjajnu priliku da se-

be dovedemo na više i dareţljivi-

je mjesto. Ovi tjedni nisu lagani.

Skrivena bol, konflikti i stres imaju

tendenciju da isplivaju na površinu.

Moramo biti strpljivi i hrabri. Ţeli-

mo vam svima uspjeha!

U prethodnom smo odlomku

spomenuli da smo sada u petom

tjednu razdoblja koje kabalisti poz-

naju kao - ŠOVaVIM; priliku za

povezivanje s jedinstvenim silama

rasta i slobode (slobode od okova

našega tijela, sebičnosti i strahova).

Ovaj tjedan (peti tjedan) imamo

povezivanje na najvišu razinu –

Objavu na gori Sinaj.

Paraša Jitro (Jetro) dobila je ime

po Mošeovom tastu. Mnogi mu-

draci postavljaju pitanje kako moţe

biti da je Jitro, koji je bio veliki

poganski svećenik, dobio takvu

značajnu čast da ima specijalnu

parašu, ovu objavu na gori Sinaj, što

je najsilniji i najznačajniji događaj u

povijesti čovječanstva?

Naša priča počinje odmah nakon

što su Izraelci došli do gore Sinaj i

rečeno je da je Jitro napustio svoju

zemlju, Midjan, poveo sa sobom

Ciporu (Mošeovu ţenu) i njenu

djecu i otišao se susresti s Mošeom

u pustinji.

Mnogi mudraci postavljaju

pitanje kako može biti da

je Jitro, koji je bio veliki

poganski svećenik, dobio

takvu značajnu čast

da ima specijalnu parašu,

Rav Kook:

Datum Matan (poklona) Tore

Strana 7 stranica 7 Godina 9 Broj 17

naglasiti jedan još viši cilj Tore.

Naime, nakon što Tora ostavi svog

traga na čovječanstvu, i njeni ideali

budu usvojeni u srcima ljudi, ona će

se tada ukorijeniti u dubini srca

duše svijeta, te uzvisiti i poboljšati

cijeli svemir.

U skladu s ovim krajnjim ciljem

Tore, prikladno je da Tora svijetu

bude objavljena na sedmi dan, za-

vršni dan stvaranja. Putem sedmog

dana Tora je povezana s istinskim

vrhuncem Stvaranja - šabatom,

danom konačnog savršenstva i

odmora.

Čisto Otkrivenje

"Mojsije ustade rano ujutro i pope se

na goru Sinaj." (Izl 34, 4.)

Tekst ističe da se Mojsije u zoru

popeo na brdo da primi Toru. Mu-

draci su podučavali da se Mojsijev

potonji silazak sa Sinaja da preda

Toru narodu također zbio u osvit

dana. "Baš kao što se uspeo u zoru,

tako je i njegov silazak bio u zo-

ru" (Šabat 86a). Zašto je toliko zna-

čajno u koji sat su se ti događaji

zbili?

Savršeno jasno

Kvaliteta Mojsijeva proročanstva

bila je bez premca. Mudraci su je-

dinstvenu jasnoću njegove proročke

vizije usporedili sa aspaklaria me'ira,

jasnom, prozirnom lećom. Ova me-

tafora izraţava jedinstvenu auten-

tičnost B-ţanske objave Mojsiju,

kojemu je B-g govorio "licem u lice,

u viziji, a ne u alegorijama" (Brojevi

12,8.).

Što je Mojsijevu viziju učinilo tako

jedinstveno točnom? Njegovo je

proročanstvo bilo vjerno svom

B-ţanskom izvoru; ono nije bilo pod

uplivom društvenih potreba ili

političkih elemenata. Naprotiv, nje-

govo je proročanstvo nedirnuto

B-ţansko otkrivenje koje nalaţe

ispravan put društvu, naciji i cije-

lom svijetu.

Iz tog razloga Tora ističe sat tog

povijesnog događaja. Mojsije je svoj

uspon na Sinaj započeo s prvim

zracima dana - prije nego li su ot-

počele dnevne društvene interakcije

– pokazujući na taj način da je

otkrivenje na Sinaju bilo neovisno

od svih društvenih, političkih i

praktičnih zadovoljstava. Upravo

zbog svog apsolutnog integriteta

Tora ima moć da poništi ţivot i

obnovi stvaranje, kako bi opleme-

nila čovječanstvo i podigla svijet do

visina čistoće i svetosti.

Precizna predaja

Ovom shvaćanju mudraci su na-

dodali još jedan vaţan ishod. Nije

samo Mojsijevo prvobitno otkri-

venje bilo oslobođeno svjetovnih

utjecaja. I prenošenje Tore narodu

također je zadrţalo svoju izvornu

autentičnost. "Baš kao što se uspeo

u zoru, tako je i njegov silazak bio u

zoru." Zakoni Tore ne odraţavaju

utjecaj društvenih i političkih po-

treba. Tora je svjetlost Stvoritelja,

Kojeg je dana Tora otkrivena

Izraelu? Većina je mišljenje da je

Tora dana šestog dana mjeseca

sivana. Međutim, Rabi Josi se ne

slaţe, i tvrdi da je Tora dana se-

dmog sivana (Šabat 86b).

U čemu je suština ovog nesla-

ganja? Kakav značaj ima datum

Matan Tore?

Usavršavanje Stvaranja

Rav Kook je objasnio da su mu-

draci raspravljali o osnovnom cilju

Tore. Šesti i sedmi dan sivana odg-

ovaraju prvom šestom i sedmom

danu u povijesti - šestom i sedmom

danu stvaranja.

Većina mudraca povezuju objavu

na Sinaju sa šestim danom stvara-

nja, danom kada je stvoreno čovje-

čanstvo. Ova veza upućuje na to da

je glavni cilj Tore dovršiti to djelo

stvaranja - rađanje čovječanstva. Cilj

je Tore usavršiti čovječanstvo, izno-

va ga stvoriti u svetijem, čišćem

obliku.

Rabi Josi je, s druge strane, ţelio

nastavak na stranici 8

Mojsijevo je proroštvo bilo

vjerno svom B-žanskom izvoru;

bez upliva društvene zahtjeva

ili politike.

(nastavak sa 7. stranice) Rav Kook: Datum Matan (poklona) Tore

DivrejTora DivrejTora stranica 8

skog naroda, onda bi Tora trebala

biti dana na mjestu koje odraţava tu

svetost. Objava na gori Sinaj potvr-

đuje univerzalnu prirodu Tore. Ovu

ideju potvrđuje i talmudska tradi—

cija da je "B-g Toru ponudio svakom

narodu i svakom jeziku, ali nitko je

nije prihvatio, sve dok nije došao

narodu Izrael, koji ju je prihva-

tio" (Avoda Zara 2b). Ovaj je midraš

dobro poznat, no u njemu se nalazi i

dublji smisao koji često bude pre-

viđen. Kako je B-g mogao narodima

ponuditi nešto što je bilo iznad

njihove duhovne razine? Jedino

zbog toga što je Tora relevantna za

sve narode, njihovo odbijanje da ju

prihvate se na njih tako teško odra-

ţava.

Objava Tore na Sinaju, kao neu-

tralnom mjestu koje ne pripada

nikome, pa time pripada svima,

naglašava razočaranje i otuđenje od

B-ga koje su narodi doveli na sebe

odbacivanjem Tore i njenih etičkih

učenja. Iz tog razloga je gora Sinaj

"unijela neprijateljstvo među narode

svijeta." brought upon

U budućnosti, međutim, narodi će

uočiti tu pogrešku i ispraviti je:

"U one dane, dogoditi će se da će se

deset ljudi od svakog jezika naroda

hvatati svakog Ţidova za ugao njegovog

skuta i govoriti: 'Daj da idemo s to-

bom, jer smo čuli da je B-g s vama." .

(Zaharija 8,23)

Prevela Tamar Buchwald

■

B-ţje Volje koja daje ţivot svijetu,

koja tjera svemira da napreduje u

svim aspektima, materijalnim i

duhovnim.

Tora koju je Mojsije donio izra-

elskom narodu bila je sasvim ista

Tora koju je on primio na Sinaju –

potpuna Tora apsolutne istine koja

nadilazi ograničenja našeg manj-

kavog svijeta. 'Njegov silazak bio je

u zoru", bez utjecaja svakodnevnih

društvenih interakcija. Tora je ostala

čista, i donio ju je na svijet duhovni

genij vrhunskog proroka.

Pouka gore Sinaj

Što znači ime Sinaj? Talmudsko

tumačenje iznenađuje - i pomalo je

šokantno:

"Što je gora Sinaj? Gora koja je

unijela neprijateljstvo (sin'a) među

narode svijeta." (Šabat 89b)

Koja je priroda ovog animoziteta?

Kakve veze ono ima s gorom Sinaj?

Zašto Sinaj?

Gdje bi se očekivalo da će B-g ob-

javiti svoju Toru Ţidovskom naro-

du? Logično bi mjesto bilo najsvetije

brdo na svijetu - gora Morija u

Jeruzalemu, mjesto vezivanja Jic-

haka, Jaakovljeva sveta "vrata ne-

beska" (Post 28,17), mjesto na kojem

su stajala oba Hrama. Zašto se ob-

java Tore dogodila van Zemlje

Izraela, usred pustinje?

Činjenica da Tora nije dana Ţidov-

skom narodu u njegovoj zemlji,

nego u pustinji, ničijoj zemlji, vrlo je

značajna. To nagovještava da se ono

što Tora u sebi sadrţi odnosi na sve

narode. Da je za primanje Tore bila

potrebna posebna svetost Ţidov-

Rabbi Berel Wein:

Insajderi i autsajderi

Strana 9 stranica 9 Godina 9 Broj 17

Ova osnovna pravila ţivota koja

su toliko jasna i logično očita u

svojoj mudrosti i suštini ipak bolje

uočavamo dok ih se krši kršenje

toga nego pri njihovovom istinskom

poštivanju. Jedan pogled na dnevne

novine bilo gdje na svijetu potvrditi

će ovo tuţnu ocjenu o ponašanju

ljudi u našem današnjem svijetu.

Mi smo još daleko od toga da

apsorbiramo ideja sa Sinaja u naše

ţivote čak i nakon trideset i tri

stoljeća njhovog postojanja kao

temelja ljudske civilizacije. Naţa-

lost, zla priroda ljudi nekako ostaje

najvaţnijom osobinom u našem

društvu.

No Tora od nas traţi da se borimo

s ovom prirođenom osobnom zlom

prirodom u nama. Moramo krenuti

od sebe. Kaţe se da je jedan veliki

učenjak jednom u svojim poznim

godinama rekao: ‖Dok sam bio

mlad pokušao sam ispraviti sve što

je krivo u svijetu. Kako sam stario

shvaćao sam da je ta zadaća van

mojih moći, pa sam se usredotočio

na svoju zajednicu. Nakon nekog

vremena shvatio sam da i to prelazi

moje sposobnosti, pa sam se tada

usredotočio na svoju obitelj i moje

potomke. Naţalost, shvatio sam da

mi ni ispravljanje toga ne ide. Stoga

sam sada odlučio da se usredotočim

na sebe – svoju samodisciplinu i

popravljanje.‖

Tora nam se uvijek obraća osobno,

kao pojedincima odgovornima za

svoje postupke i propuste. Deset

zapovijedi su zbog toga napisane

izravno za nas, u drugom licu jed-

nine, a ne tek u općenim moralnim

pojmovima. One su zapovijedi, a ne

samo savjeti koje se moţe prihvatiti

ili odbaciti.

Talmud i halaha su nam definirali

svaku od tih zapovijedi na pravni i

tehnički način. Ţidovska tradiciija,

običaji i pravila ponašanja proširili

su to pravnim detaljima i razradili

t o u m o ra l n i k o d e k s z a

svakodnevno, praktično ljudsko

vladanje.

Tek u tom širem moralnom

kontekstu moţemo razumjeti

zapovijed ―ne poţeli. ― Moţda je

ona sama po sebi na sudu pravno

neprovediva sve dok netko zaista

ne počini krađu zbog toga, no

moralne implikacije te zapovijedi

trebale bi biti jasne svima. Blago

Temelj cjelokupnog građanskog

morala i osobne poboţnosti nalazi

se u riječima objave koju je Izrael

dobio na gori Sinaj i koje su za nas

zapisane u Tori u ovotjednoj parši.

Teško je zamisliti bilo kakvu vrstu

ljudskog napretka ili civilizacije bez

Deset zapovijedi i njenog vrijednos-

nog sustava. Monoteizam, pošto-

vanje prema roditeljima i autorite-

tima, zaštita osoba i imovine, va-

ţnost dana za odmor i duhovnog

mira, istina i pravda, sve je to temelj

ljudskog postojanja i napretka.

Mi smo svjesni i dan danas, tisuć-

ljećima kasnije, da ove ideje koje su

nuţne za ostvarenje ciljeva čovje-

čanstva još uvijek nisu općeprihva-

ćene. Kriminal, ubojstva i nemoral

svake vrste još uvijek vlada dobrim

dijelom ljudskog društva. Moţda je

to jedan način na koji moţemo

razumjeti strašnu izjavu rabina u

Avot da se svakoga dana sa Sinaja

čuje nebeski glas koji kaţe: ―Jao

mojim stvorenjima jer su zloupo-

trijebili i uvrijedili Toru!‖

nastavak na stranici 8

Tora nam se uvijek obraća

osobno, kao pojedincima

onima koji snose odgovornost

za svoje postupke i propuste

(nastavak sa 9. stranice) Rabbi Berel Wein: Insajderi i autsajderi

DivrejTora DivrejTora stranica 10

Nilu i zato su se utopili u Jam sufu.

Tako je Jitro impresioniran ne samo

čudom uništenja egipatskog poro-

bljivača već i načinom i metodom

koje su sama čuda pokazala.

Upravo je metoda kaţnjavanja

mjerom za mjeru ono što ga fasci-

nira i navodi da ostavi svoj dom i

svoju sredinu kako bi se pridruţio

Izraelu u pustinji. Došavši do svog

novog vjerovanja sudačkom i ra-

zumskom analizom, Jitro potom

primjenjuje taj isti postupak kada

savjetuje svog zeta Mošea kako

oblikovati i djelotvorno postaviti

Ţidovski sudski sustav u pustinji.

On je dosljedan u svom analitičkom

pristupu stvarima. Moţda je baš

zbog toga na njega tako pozitivno

utjecalo kaţnjavanje mjerom za

mjeru Faraona i njegovih egipatskih

hordi.

Jitro je onaj najkrajnji ―autsajder―

koji traţi da vidi Toru i Ţidovski

narod. Mnogo puta "autsajder" vidi

stvari mnogo jasnije od onih koji su

"insajderi" u društvu. Na jidišu

postoji fraza da povremeni gost vidi

milju daleko. (Znam da se nešto

izgubilo u prijevodu, ali shvatili ste

bit.) Ţidovski narod, a posebno u

našem vjerskom svijetu, ţivi po-

nešto suţenim ţivotom. Zbog toga

mnogo puta nismo u stanju vidjeti

ono što je drugima očito.

Jitroov primjer potiče nas da s

poštovanjem prihvatimo ono što

vide ―autsajderi― u našem društvu.

Često puta oni dolaze iz drugačijih

sredina i probili su se kroz mnoga

laţna vjerovanja kako bi došli do

Tore i poštivanja micvot. Njihova

gledišta i iskustva trebali bi nam biti

vaţni. Teţnja da ―autsajdere― pri-

moramo da postanu upravo poput

―insajdera― je na kraju kontrapro-

duktivna za obje grupacije. Jitro

nikada ne postaje Moše, no Moše i

Izrael imaju koristi od Jitroove

procjene i savjeta. Svi mi moţemo

imati koristi od uvida, savjete i

dobrih ţelja naših vlastitih ―aut-

sajdera―.

Šabat šalom. ■

nama kojima je dana takva Tora i

takav moralni vrijednosni sustav,

Jitro je jedna od najzagonetnijih

osoba koje se pojavljuju u Tori. Ima

mnogo Jitroa u Jitroovom ţivotu i

moţda je to razlog zašto nas rabini

uče da je on imao sedam različitih

imena. Svako ime, vjerojatno, pred-

stavlja različitog Jitroa u različitim

momentima njegovog ţivota. Mi ga

susrećemo na raskriţju njegovih

ţivotnih izbora i vjerovanja. S jedne

strane on je paganski svećenik ili

bivši paganski svećenik u Midjanu.

On je eksperimentirao sa svakom

vrstom religije na svijetu prije nego

li je došao do vjerovanja monote-

izma. Na njega je, nesumnjivo,

utjecaj izvršio njegov nepredviđeni

zet Moše. No veliki je utjecaj na

njega izvršio i Izlazak iz Egipta, te

vidna i dojmljiva čuda koja su

pratila taj događaj.

No postoji također i unutarnje

uvjerenje koje ga je pokrenulo i

učinilo ga monotestičkim vjerni-

kom. On izjvaljuje: ‖Sada znam da

je Vječni B-g jer Se osvetio na

Egipćanima onako kako su oni

namjeravali uništiti Ţidove. ‖ Egip-

ćani su utapali Ţidovsku djecu u

Na jidišu ima fraza koja kaže

da povremeni gost vidi

milju daleko.

Rabbi Yissocher Frand:

Nismo izabrani zbog naše pameti

Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 17

poruku da postoji mudrost među

narodima svijeta i da 'postoje neki

mudri pogani'. Lekcija je bila da

Ţidovi ne smiju misliti da ih je

Hašem izabrao jer su oni najpame-

tniji od svih naroda. Razlog zbog

kojeg smo mi nacija koju je Hašem

izabrao da joj da svoju Toru nije taj

što je naš IQ viši od IQ-a neţidova.

Događaj sa Jisrom je uvod u Kabalas

haTora kako bi nas podučio toj

lekciji.

Pa zašto smo onda izabrani? Iza-

brani smo zbog boţanske dobrote i

zbog Hašemove ljubavi prema na-

šim praočevima. Izabrani smo za-

slugom Avrahama, Jichaka i Jakova.

Oni su moţda bili darovani mudro-

šću, ali to nije ono što je Hašem cije-

nio u njima. Hašem je cijenio činje-

nicu da je Avraham posjedovao

hesed (dobrotu, velikodušnost) bez

premca. Cijenio je Jichakovu

duhovnu snagu (gevura). Cijenio je

Jakova zbog njegovog atributa istine

(emes). B-g je cijenio praočeve zbog

njihovih atributa koje su oni pre-

nijeli svojim potomcima. Zato nas je

'izabrao između naroda.'

Naţalost, u našem društvu često

dolazi do pogrešne percepcije da su

narodi svijeta bezumni. To nije is-

pravan svjetonazor Ţidova. Zapra-

vo, postoje mnogi izuzetno pametni

ljudi u svijetu. Zadnji puta kada

sam provjeravao, Bill Gates nije bio

Ţidov. Kada moj kompjuter otkaţe,

ja ne znam što učiniti, a on zna.

Zato je on barem malo pametniji od

mene! Warren Buffet zaradio je

milijarde dolara na trţištu dionica, a

mnogi od nas to nisu učinili. I on je

pametniji od nas. Siguran sam da

postoje izvrsni neţidovski doktori,

vrhunski neţidovski odvjetnici i

fantastični neţidovski znanstvenici.

Naša 'izabranost' nema nikakve

veze sa našim mozgovima, već ima

veze sa našim 'midos' (karakternim

osobinama). To je razlog zbog kojeg

smo izabrani, smatra Or HaHaim

haKadoš. Na kraju, to je poanta

svega.

Rabeinu Behaje ističe da kada

Tora govori o veličini Avrahama,

Jichaka, Jakova, Mošea i Davida,

nikada ne komentira njihovu pamet.

Spominje Mošeovu skromnost, ne

njegovu pamet. Spominje Noinu

pravednost. Zbog svoje praved-

nosti, a ne svoje pameti, bio je

spašen. Jakov se spominje kao

jednostavan čovjek (iš tam). Ništa o

mozgu, inteligenciji ili razini IQ-a.

Poanta svega je da je glavni izazov

judaizma rad na čovjekovom kara-

kteru (midos). Vilna Gaon komentira

stih ''Čvrsto se drţi discipline (mus-

ara/karaktera); ne odvajaj se od nje.

Budi oprezan s njom; pazi na nju jer

ona je tvoj ţivot.'' (Mišlei 4,13): Ra-

zlog zbog kojeg smo tu u ovom svi-

jetu jest da unaprijedimo karakter

koji još do sada nismo usavršili. Za-

to čovjek mora uvijek marljivo ra-

diti na tome jer, ako ne unaprijedi-

mo svoje , dok smo ovdje, koja je

svrha ţivota?

To je vaţna ideja koje se moramo

sjetiti u odgoju naše djece. Toliko

cijenimo pamet, cijenimo ocjene,

cijenimo uspjeh. Ali kada naše dijete

dođe iz škole sa pohvalom za pri-

stojnost, ljubaznost, pomoć drugima

i sl. trebali bismo to cijeniti jednako

kao i odlične ocjene. Na kraju dana,

to je ono što se računa – Čvrsto se

Nismo izabrani zbog naše pameti

Iako je objava na Sinaju i davanje

Deset zapovijedi (Aseres HaDibros)

svakako vrhunac ovotjedne parše,

ona započinje u sasvim drugom

tonu. Jisro, Mošeov tast, došao je k

Mošeu, i vidio da je Moše čitav dan

zauzet suđenjem u sporovima

između ljudi; on je predloţio Mošeu

da uvede sistem viših i niţih sudo-

va. Hazal kaţu da je Mošeovom

tastu (koji je imao više imena) do-

dano još i ime Jeser jer je zbog

njegove zasluge u Toru dodana

parša ('Jeser al šem še'jiter parša ahas

b'Tora').

Talmud biljeţi raspravu o tome

jesu li događaji u ovotjednoj parši

poredani kronološki ili ne. Drugim

riječima, prema jednom mišljenju

Jisro je došao prije davanja Tore kao

što je zabiljeţeno u parši, a prema

drugom mišljenju koje smatra da

događaji u parši nisu poredani kro-

nološki, on je došao nakon davanja

Tore.

Dakle, uvod u primanje Tore je

narativ o Jisru koji dolazi i daje Klal

Jisraelu plan hijerarhijskog sistema

suđenja. To trebamo malo razmo-

triti. Zašto je to početak priče o

'kabalas haTora'? Zašto se ova parša

ne naziva 'parša kabalas haTora' i

zašto ovaj šabos nije nazvan 'šabas

kabalas haTora'? Zašto je to 'parša

Jisro' i 'šabas paršas Jisro' gotovo kao

da je Jisrov dolazak zasjenio značaj

davanja Tore ('matan Tora')?

Or HaHaim haKadoš daje vrlo

zanimljiv odgovor na ovo pitanje.

Uistinu, piše Or HaHaim, Jisrova

ideja nije 'raketna znanost'. Ideja

efikasne podjele posla i praktičnost

hijerarhije sudstva stvari su kojih bi

se Klal Jisrael svakako bio sposoban

dosjetiti i bez Jisra. Ipak, Svemogući

je ţelio poslati ţidovskom narodu

nastavak na stranici 8

''Čvrsto se drži discipline

(musara/karaktera); ne odvajaj

se od nje. Budi oprezan s njom;

pazi na nju jer ona je tvoj život.''

(nastavak sa 9. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Nismo izabrani zbog naše pameti

DivrejTora DivrejTora stranica 12

izgledaju kao temeljni principi naše

vjere.

Zabrana izgovaranja B-ţjeg imena

uzalud ne čini se jednako vaţnom

kao ostale zapovijedi. Uzmimo u

obzir to da ''Ne uzimaj B-ţje ime

uzalud'' ne znači samo da se ne ku-

nemo laţno (što bi moţda mogao

biti jedan od temelja društva), već

znači i da se ne kunemo nečim što je

očigledno istina. (Kunem se da je

ovaj stol – stol, i sl.) Takva zakletva

nema utjecaj na društvo. Izgleda

kao potpuno 'bezazlen zločin'. Zašto

je to toliko vaţno?

Vidio sam u jednoj knjizi da je va-

ţnost te zapovijedi u tome da nas

uči vaţnosti govora. Zato je uvrš-

tena među Aseres HaDibros. Govor

nas razlikuje od ţivotinja. Targum

prevodi izraz 'ţiva duša' (nefeš haja)

iz stiha ''I udahnuo je u njegove

nozdrve duh ţivotni i čovjek je

postao ţiva duša'' (Berešit 2,7) kao

'biće koje govori', što indicira da je

govor osnovna razlika između

čovjeka i ţivotinje. Govor je jedan

od najvećih darova koje je Svemo-

gući dao ljudskim bićima. Zato, ka-

ţe Tora, ''budi oprezan u svom go-

voru''. Zaklinjati se da je stol - stol

ili krava – krava, je gubljenje i zlo-

upotreba dara govora. Taj je dar

toliko vaţan i temeljan za Jidiškajt

da je njegova zloupotreba

zabranjena u Aseres HaDibros.

Drug a 'pro -

blematična' za-

povijed je 'Lo sah-

mod' (Ne poţe-

li…). Zabranjeno

nam je poţeljeti

kuću ili ţenu svog

bliţnjeg. Zavist je

loša i biti zavidan

nije dobra ka-

rakteristika, ali

moţe li se mjeriti

sa 'Ja sam tvoj B-g',

sa šabatom i sa 'ne počini zločin

ubojstva'?

Što je još čudnije, Rav Haim Vital

piše o desetoj zapovijedi (Lo sahmod)

da je ona 'značajna kao sve druge

zapovijedi zajedno'. Što je to toliko

temeljno u zapovijedi da ne bude-

mo zavidni na imetak svog

bliţnjeg?

Rekanti kaţe da onaj tko je zavi-

dan ne vjeruje u B-ga. Ako zaista

vjerujemo u B-ga, onda vjerujemo

da ţenu koju imamo, auto koji ima-

mo, poziciju koju imamo i sve što

imamo, imamo jer Gospodar sve-

mira ţeli da to imamo. To je osobna

B-ţja providnost (hašgoha pratis) da

imamo ono što imamo i nemamo

ono što nemamo. Emocionalno se

uzrujavati zato što nemam ono što

ima moj bliţnji značilo bi da mi

nedostaje emuna (vjera u B-ga). To je

nedostatak našeg temeljnog vjero-

vanja kao Ţidova – konkretno vje-

rovanja u princip 'hašgoha pratis':

Svemogući zna što imamo i kontro-

lira svaki aspekt naših ţivota. To je

temeljno ţidovsko vjerovanje.

Gemara kaţe na kraju traktata

Makos (24a) da su proroci jedan za

drugim pojednostavljivali bit ţi-

dovskog vjerovanja. Zadnji dio kaţe

'Habakuk je došao i sveo sve na

jedan princip, kao što je pisano: 'a

pravednik će ţivjeti od svoje vje-

re' (Habakuk 2,4).' Na kraju, bit svega

je vjera (emuna) i to je ono što 'lo

sahmod' ističe.

Zato, 'Lo sisa es šem Hašem Eloheha

l'šav', koja govori o vaţnosti dara

govora i 'Lo sahmod beis re'jeha', koja

podcrtava vaţnost vjerovanja u

kontrolu Svemogućeg nad svijetom

i nad osobnim ţivotom – jesu te-

meljna ţidovska vjerovanja i doista

s razlogom pripadaju među Aseres

HaDibros.

Prevela Anja Grabar

■

drţi discipline karaktera, ne odvajaj

se od nje.

Razumijevanje temeljne prirode

treće i desete zapovijedi

Komentari ističu da su Aseres

HaDibros (10 zapovijedi) temelj svih

drugih micvi. Oni idu u sitne detalje

kako bi pokazali balans u kojem su

sve micve zapravo sadrţane unutar

samih Deset zapovijedi. Moţemo to

opisati kao da su Deset zapovijedi

'avos' (temeljni principi), a ostale

zapovijedi 'toldos' (derivativni

principi koji proizlaze iz temeljnih).

Za osam od deset zapovijedi, vrlo

je lako zaključiti da su one zapravo

temeljni principi naše vjere. ''Ja sam

Gospod, vaš B-g…'' je zaista temelj.

''Nemaj drugih bogova uz Mene…'',

također je temeljna stvar. Činjenica

da je B-g stvorio svijet u sedam da-

na i zapovijedio nam da drţimo

šabos je također temelj. Poštivanje

roditelja temeljni je princip jer je

judaizam religija utemeljena na

tradiciji, a ako ţelimo imati tradi-

ciju, moramo imati nosioce tradicije

(baalei mesora). Društvo ne moţe

opstati ako u njemu postoji uboj-

stvo. Obitelj ne moţe sačuvati sve-

tost ako se u njoj događa preljub.

Društvo nije stabilno ako u njemu

vladaju krađa i laţ.

Ipak, među Deset zapovijedi, po-

stoje dvije koje na prvi pogled ne

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Jovel, dibrot i svojta

Strana 13 stranica 13 Godina 9 Broj 17

kom i punskom (na primjer u pun-

skom Marseilles Tariff, redak 7.)

Kutscher naglašava da područje

koje se naziva "Arabija", zapravo je

značilo Arabia Petraea, čiji je glavni

grad bio poznati grad Petra, u ko-

jem su govorili dijalektom aramej-

sko-hebrejskog.

Klein piše da se značenje jovela kao

ovna izvodi iz korijena יבל , koji ima

značenje "nositi, drţati" i zato je riječ

prvobitno značila "vođa stada,

predvodnik".

Dakle jovel je isprva značio "ovan", a

značenje se kasnije suzilo na "ovnuj-

ski rog". Značenje riječi se razvilo i

dalje od toga. U Vajikra 25 imamo

opis posebne godine oslobođenja,

koja dolazi svakih 50 godina. Dola-

zak godine proglašava se zvukom

šofara (Vajikra 25,9), i nju se nazivalo

jovel (25,10). Tako, kao što ističe Ku-

tscher, kada Tora govori o jovelu, to

zapravo znači "[godina puhanja u]

jovel." (Za daljnje razmatranje, po-

gledajte Ibn Ezru i Rambana na

25,10).

Hebrejska riječ pronašla je svoj put

do grčkoga - iobelos i iabelaios – i od

tamo u latinski - jubilaeus. Od tamo

smo dobili našu riječ jubilej, koja je

pod utjecajem nepovezane latinske

riječi - jubilare (izvor za riječ jubilant:

oduševljen), sa značenjem "zazvati

nekoga" i kasnije "uskliknuti od ra-

dosti". Kutscher piše da je moţda

kasnije značenje riječi jubilare došlo

pod utjecaj radosne prirode godine

jovela, no riječ jubilej svakako nosi

svečanu konotaciju, zbog zbliţava-

nja dviju slično zvučećih riječi. Iz

latinskog riječ je ušla u europske

jezike sa značenjem "proslava godi-

šnjice" - često 50-e godine, ali ne

uvijek. Suvremeni je hebrejski us-

vojio europski smisao riječi, pa jovel

moţe značiti obiljeţavanje bilo koje

godišnjice.

Evo nešto osobno, naš sin je rođen

1998. - na 50. godišnjicu osnivanja

Drţave Izrael. Razmišljali smo da

mu damo ime Jovel, ali smo shvatili

da će ga bez nikuda, oznaka za sa-

moglasnike, puno češće zvati popu-

larnim hebrejskim imenom Juval. U

to vrijeme, nisam mislio da je Juval

povezano s jovel, ali dok sam istra-

ţivao za ovaj tekst otkrio sam vezu.

Juval je bio sin Lemeha, i bio je po-

znat kao "praotac svih koji sviraju

na liru i sviralu" (Berešit 4,21). Daat

Mikra spominje nekoliko teorija o

porijeklu njegova imena. Jedna od

njih dovodi u vezu Juval i jovel –

jedan rani muzički instrument.

jovel

Šofar ima svoj sinonim - jovel יובל i

o njemu ćemo danas govoriti. Jovel

kao drugi naziv za šofar nalazimo u

Šmot 19,13:

ר ה ה, יעלו ב בל, המ משך, הי " - ב Kad se

jovel oglasi dugačkim zvukom, oni

se smiju popeti na goru."

Kako znamo da se jovel odnosi na

ovnujski rog? U Jehošui, šestom

poglavlju, nalazimo da je jovel ţivo-

tinja. A Rabi Akiva u Roš HaŠana

26a kaţe:

"Kada sam posjetio Arabiju otkrio

sam da oni ovna nazivaju 'Jovela'"

Steinsaltz ističe da se riječ jovela ne

pojavljuje u arapskom. Međutim,

tom se značenju pojavljuje u fenič-

nastavak na stranici 14

(nastavak sa 13. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Jovel, dibrot i svojta

DivrejTora DivrejTora stranica 14

kao kod kise כסא i kisaot כסאות -

stolice. Ima čitav popis takvih situ-

acija, te objašnjenje toga fenomena.

Netanel također piše da tamo gdje

se u Erec Jisraelu upotrebljava po-

jam diber, u Bavelu bi rekli dibur

Ovo nam pomaţe objasniti .דיבור

midrašku izreku koja kaţe (Švuot

20b; pojavljuje se i u pjesmi Leha

Dodi) - דוזכור בדיבור אח שמור - šamor

v'zahor b'dibur ehad. Ovo se odnosi

na činjenicu da se četvrti diber –

micva šabata – pojavljuje s riječju

šamor u Sefer Šmot te zahor u Sefer

Devarim. Općenito se smatra da to

znači da su one bile izgovorene -

dibur – istovremeno. No dibur je

Bavli pojam za diber, pa to znači da

su oni bili u istom četvrtom diber -

također čudom, prema midrašu, ali

malo drugačijeg shvaćanja.

Međutim, vratimo li se još više una-

trag, vidimo da se u samoj Tori

(Šmot 34,28, Devarim 4,13, Devarim

10,4), one ne nazivaju aseret hadibrot,

već עשרת הדברים deset hadvarim.

Ovo neke navodi na mišljenje da je

grčki pojam decalogue - "deset iz-

java" ili "deset riječi" – najtočnija

varijanta za upotrebu na našem

jeziku.

hotenet i hamot

U ovotjednoj parši, Jitroa se naziva

Moševim hotenom חותן – njegovim

tastom. U pravilnom hebrejskom

postoje različiti nazivi za muţev-

ljeve roditelje i ţenine roditelje. Dok

nisam ovo počeo pisati – nikako

nisam uspijevao zapamtiti što je što.

Kada bih govorio o svojem tastu i

punici na hebrejski, izbjegavao bih

to tako da bih rekao "majka moje

ţene" ili "ţenin otac". Ali sada,

imam javni forum pa moram znati

što je što.

Safa-Ivrit je obavio dobar posao

tumačeći ovo pitanje. Ukratko -

hoten i hotenet חותנת su ţenini ro-

ditelji, a ham חם i hamot חמות su

muţevi roditelji. Stranica nudi ovaj

savjet kako bi se zapamtilo što je što

- hoten i hotenet udaju - mehatnim

svoju kćer, a ham i hamot s – מחתנים

toplom dobrodošlicom dočekuju

svoju snahu - b'hom בחום.

Hamot ima jednaku strukturu kao i

ahot אחות - sestra. Tako, iako zvuči

kao mnoţina, ono je zapravo jed-

nina. (Tako da vic o שפך חמתך šfoh

hamat'ha kao izgovora da se vlastitu

punicu izbaci iz kuće za vrijeme

sedera ne funkcionirra – trebalo bi

pisati שפך חמותך - šfoh hamot'ha.)

Bilo kako bilo, ako to pobrkate, ne

trebate se previše brinuti. Čak i u

doba Talmuda bilo je slučajeva u

kojima su razlike bile nejasne.

Sada se svi slaţu da je riječ za zeta

hatan. Međutim, prije više godina

naletio sam na brošuru koja je nas-

tojala ukazati kako Jastrowljev rje-

čnik nije ozbiljno djelo. (Moţda je to

onaj kojeg je napisao Shlomo Alter

Halperin? Ne sjećam se točno.) Je-

dini argument kojega se sjećam bio

je iz Jastrowljeve definicije za

hatana, gdje on piše: "veza, zet;

mladoţenja". Autor brošure tvrdio

je da Jastrow uključuje i jidišizme,

što je očito bila šala. Nisam tada

razumio taj argument – a svakako

mi je problem shvatiti ga i danas,

budući da brošuru nisam vidio go-

dinama. Ima li tko od čitatelja tu

brošuru ili moţda nekako drugačije

razumije taj argument? ■

dibrot

Na Šavuot slavimo davanje Tore na

Sinaju i čitamo Deset zapovijedi. Ili

ne?

Prije svega, "Deset zapovijedi" nije

dobar prijevod. Kao što je Philolo-

gos pisao:

Počnimo s brojem 1. Ono što se na-

ziva "Deset zapovijedi" na našem i

drugim europskim jezicima, fraza

prevedena s latinskog Decem Man-

dati, u hebrejskom je poznata kao

Aseret Ha-dibrot, "deset dibrot." Diber

(jednina od dibrot) nije mandatus ili

zapovijed; naprotiv – to je imenica

izvedena od glagola daber, govoriti –

i ona označava čin govora ili izri-

canje riječi, kao u retku u Knjizi

proroka Jeremije, "A proroci će biti

kao vjetar i govora [diber] nema u

njima." Aseret Ha-dibrot prema Ţi-

dovskoj su tradiciji stoga "Deset

izjava," a ne "Deset zapovijedi."

Zašto je jednina od dibrot דברות diber

Dr. Eliyahu Netanel objasnio ? דיבר

je to u svojoj kolumni, Lashon Li-

mudim, u Shabbat B'Shabbato, Ba-

midbar 5766. On piše da je diber mu-

škog roda, a plural je dibrot (koji je

naizgled ţenskog roda) a to je slično

Godina 9 Broj 17 stranica 15

Rabbi Dr. Nissan Mindel:

Moja molitva (As For Me... My Prayer)

Esre, dobiva B-ţju milost i preokreće lošu presudu u dobru. Priznanje grijeha ušutkava Štetnika, Tuţitelja na Nebu, koji na zemlji ima ulogu zavođenja na grijeh – Jecera hara alias Satana, i sl. Priznati grijehe dobro je za pojedinca ali i za svijet jer se time povećava B-ţja Milost – Rachamim a umanjuje i raspršuje lošu Presudu - Din.

Molitva Ašamnu alfabetskim re-dom sadrţi 22 izraza za krivnju, grijeh, prijestup i sl. Koristi se prvo lice mnoţine “Mi smo krivi…” kako bi se naglasila zajednička odgovor-nost koju osjećamo kada se doga-đa /čini neki grijeh. Ovu molitvu moţe moliti i cadik koji nikada nije počinio niti jedan ozbiljni grijeh koji se spominje u Ašamnu . Treba istaknuti da je svaki pojedinac od-govoran za svoja loša djela i zajed-nica kojoj pripada dotični pojedinac ne bi trebala biti kaţnjena radi grije-ha koje je počinio neki član te zajed-nice, naravno ukoliko zajednica nije bila upletena u činjenje tog grijeha. S druge strane, istina je da je Ţidov-ski narod cjelina poput jednog tijela; kada jedan dio pogriješi to utječe na čitavo tijelo a ako jedan dio napre-.duje i razvija se na dobar način, dobrobit osjeća cijelo tijelo. Zato, kada neki Ţidov čini grijehe,to se odraţava i šteti svim Ţidovima i suprotno, kada Ţidov čini dobra djela, dobrobit se također odraţava

na čitav Ţidovski narod.

Najvaţniji razlog za izgovaranje ove molitve kojim se ispovijedaju grijesi je izraziti iskreno ţaljenje radi počinjenih grijeha i izraţavanje čvr-ste odluke da više nikada nećemo griješiti na isti način. Samo nabraja-nje raznih grijeha bez iskrenog ka-janja radi grijeha koje smo počinili i bez odluke da ih više nikada neće-mo počiniti, bio bi vrhunac drskosti i besramnosti, jer B-g vidi u naša srca i zna sve naše misli i naše osje-ćaje. Nikada ne treba zaboraviti da ovo priznanje izgovaramo izravno pred B-gom (jer mi to ne činimo putem posrednika kao u nekim drugim vjerama) jer samo B-g nam moţe oprostiti i poništiti naše gro--zne grijehe i dati nam priliku za novi početak.

Prije molitve Ašamnu je kratka uvodna molitva:

„Naš B-ţe, i B-ţe naših Otaca! Neka bi naša pokorna molitva došla do Tebe, usrdno Te molimo da ne odbiješ poniznu molbu našu; jer nismo stali pred Tebe drski i sa-movoljni, O B-ţe naš B-ţe i B-ţe naših Otaca, jer ne govorimo: „Pra-vedni smo i nismo griješili,― nego priznajemo da smo i mi i naši oci činili grijehe.―

Zato jer je zapisano; „I oni će pri-znati njihov grijeh i grijeh njihovih otaca...― razlog je zašto uključujemo i naše pretke u priznanje naših grije-ha. Ponekad djeca moraju proţiv-ljavati velike ţivotne teškoće i pa-tnje radi grijeha njihovih otaca, ako nastave s istim grijesima. S druge strane, roditelje se moţe dijelom kriviti radi lošeg ponašanja i loših djela njihove djece pa to unekoliko olakšava poloţaj djece,radi podijeljene odgovornosti.

Nakon molitve Ašamnu slijedi priznanje; „Nedostojno smo se odv-ratili od Tvojih zapovijedi i dobrih pravila ali Ti si pravedno postupao

MOLITVA „TACHNUN” - ZA-

KLINJANJE – SVAKODNEVNE

MOLITVE POKAJNICE

“David reče Gadu: Meni je vrlo teško! Daj da padnemo u ruke Vječnoga, jer je veliko smilovanje Njegovo, ali ne daj da padnem u ruke čovjeka!

Milostivi i Milosrdni, griješio sam pred Tobom! Vječni, milosrđa pun, smiluj mi se i primi molbe moje!”

(Molitvenik dr. Šalom M. Freiberger)

Nakon Šemone Esre, običnim dani-ma u tjednu, izgovoramo nekoliko molitvi koje zovemo Tachnun “Zaklinjanje”. Hebrejska riječ se izvodi iz korijena riječi “Chen” sa značenjem “milost”; stoga Tachnun je posebna molitva B-gu u kojoj mo-limo da nam B-g milosrdno oprosti naše grijehe, pa i onda kada mi to ne zasluţujemo.

Prema Nusach Ari, svakidašnji Tachnun sadrţi molitvu zaklinjanja “Ašamnu” – “Krivi smo…” U nekim sefardskim zajednicama ova se molitva moli ponedeljkomi i četvrtkom, dok u većini aškenaskih zajednica ova molitva nije dio dnevne molitve i moli se samo u vrijeme Selichot u dane posta.

Zapovijed je iz Tore da svatko tre-ba svoje grijehe priznati pred B-gom i traţiti od B-ga oprost. Općenito gledano to isto činimo u Šemone Esre gdje u šestom blagoslovu piše: “Oprosti nam, O Oče naš, zato jer smo griješili; oprosti nam, O Kralju naš, zato jer smo činili prijestupe.” itd. Pa ipak, pravednik Ari je ustra-jao da se molitva Ašamnu izgovara svaki dan, u Jutarnjoj – Šacharit i Podnevnoj – Mincha molitvi, uvijek kad se izgovara Tachnun. Izvor je iz svetog Zohara, u kojem se posebno naglašava vaţnost toga da se svaki dan izriče priznanje grijeha. U Zo-haru piše da kada neka osoba pri-zna svoje grijehe, nakon Šemone

nastavak na stranici 10

■

Strana 16 D ivrejTora stranica 16 D ivrejTora

(nastavak s 17. stranice) Rabbi Dr. Nissan Mindel: Moja molitva (As For Me... My Prayer)

v'Rav Chesed (8) ve'Emet (9) Nocer Chesed La'alafim (10) Nose Avon (11) va Feša (12) v'Chata'a (13) v'Nake.

(1) (2) Prva dva atributa simboli-ziraju B-ţje Ime (HaŠem, HaŠem) i ukazuju na B-ţju Milost – prije i poslije - prije nego je osoba zgrije-šila i nakon što je zgriješila, a znači; prije nego što je netko zgriješio B-g je milostiv prema toj osobi i pomaţe joj da izbjegne grijeh sve dok je sa-ma osoba odlučna biti slobodna od grijeha i ne griješiti. No, ako netko pogriješi, B-g je milostiv prema toj osobi i potiče je na pokajanje – tešu-

vu.

(3) Treći atribut ukazuje na B-ţje Ime „Kel― (alef-lamed). Ovaj atribut označava „Snagu u Milosti― a znači da čak i onda kada B-g dok kaţnja-vajući griješnika pokazuje svu Nje-govu Moć On to čini milostivo da griješnik ne bude posve satrt.

(4) Četvrti atribut Rachum - „Milo-srdni― predstavlja B-ţju Milost.

(5) Peti v'Chanun-„Dobrohotan― je B-ţji atribut koji opisuje B-ţju osobinu radi koje On štiti i one koji nisu zasluţili Njegovu naklonost.

(6) Erech Apajim –„strpljiv ili suzdrţan u ljutnji― B-ţja je osobina radi koje On ne kaţnjava odmah

nego griješniku daje vremena da se pokaje.

(7) Sedmi v'Rav chesed – „izobilan u milosrdnoj ljubavi― je B-ţje obilje-ţje velike obzirnosti radi koje On poravnava ravnoteţu između do-brih i loših djela koje je netko po-činio.

(8) Osmi v'emet – „pouzdan―, B-g se drţi obećanja i izvršava što je obećao.

(9) Deveti Nocer chesed la'alafim – Njegovu milosrdnu ljubav daje na-raštajima a odnosi se na Njegovo sjećanje na zasluge naših predaka – zechut avot - i radi njihovih je zaslu-ga milosrdan prema nama.

(10) Deseti Nose avon - „oprašta prijestupe― odnosi se na prijestupe koje smo počinili znajući da ih činimo jer smo podlegli iskušenju.

(11) Jedanaesti vaFeša –„oprašta krivnju― oprašta grijehe koji su namjerno počinjeni kao pobuna protiv Njega /B-ga.

(12) Dvanaesti v'Chata'ah – „oprašta nepromišljenost i ravno-dušnost― odnosi se na grijehe koje smo počinili nenamjerno ili radi nepaţnje.

(13) Trinaesti atribut v'Nake – „oslobođenje, odriješenje― je B-ţja osobina da u potpunosti uklanja sve grijehe onih koji se vrate B-gu s iskrenim pokajanjem i ljubavlju.

U Ţidovstvu je broj trinaest zna-kovit; predstavlja trinaest Izraelskih plemena – 12 plemena i trinaesto pleme Levija - kohanim i leviim; sva-ko pleme ima posebna plemenska obiljeţja i uloge; u tom smislu isto je trinaest tipova ljudskih karaktera.

Brojčana vrijednost hebrejske riječi „jedan― je trinaest - (zbroj tri slova je 13 - 1,8,4). Konačno značenje je; iako ima Trinaest Atributa B-ţje Milosti ipak je B-žje jedinstvo

savršeno - on je jedan.

Izabrala i prevela Jasenka Furst

u svemu što nas je snašlo, jer Ti si činio po istini a mi smo bili pokva-reni.“

Poslijednji stih je iz Nehemije. Na-ši su Mudraci ovaj stih protumačili: „B-g je rekao Njegovim sluţbujućim anđelima; dođite i pokazati ću vam pravičnost moje djece - jer iako sam im natovario brojne nesreće i patnje koje su ih pratile kroz naraštaje ipak se nisu odrekli Mene; i sebe su na-zivali „pokvareni― a Mene „prave-dni―.―

TRINAEST ATRIBUTA MILOSTI

Nakon što izgovorimo Ašamnu i kada molimo u zajednici (ali ne i kada molimo sami) izgovaramo Trinaest Atributa Milosti.

Dok je Moše Rabenu molio B-ga za oprost radi grijeha Zlatnog Teleta otkrilo mu se Trinaest Atributa B-ţ-je Milosti. Naši su Mudraci rekli da je B-g za tu priliku Sebe omotao u talit poput hazana koji staje pred Ormar (Aron HaKodeš) i rekao Mo-šeu; „Moliti ćeš ovako i govoriti HaŠem, HaŠem (itd)...― Sam je B-g pokazao Mošeu kako Ţidovi mogu postići B-ţji oprost čineći tešuvu - pokajanje i povratak B-gu, pri tome izgovarajući Trinaest Atributa B-ţje Milosti. Zato se Trinaest Atributa izgovaraju u sve dane Posta, za vrijeme Selichot prije Roš hašane; u nekim zajednicama i za vrijeme pokajanja između Roš hašane i Jom kipura. Prema (svetom) Ariju ovu molitvu trebamo izgovarati svaki dan tijekom tjedna u Jutarnjoj i Popodnevnoj molitvi osim u one dane kada se Tachnun ne moli.

Uvod u Trinaest Atributa je moli-tva Kel Erech Apajim – „Ti si B-ţe strpljiv―. U ovoj se molitvi obraća-mo B-gu s molbom za Njegovo strpljenje i milost na način kako nas je B-g preko Mošea naučio činiti tešuvu. Čitava zajednica, puna stra-hopoštovanja i posve usredotočena izgovara u jedan glas ovih Trinaest Atributa B-ţje Milosti; (1) HaŠem (2) HaŠem (3) Kel (4) Rachum (5) V'Chanun (6) Erech Apajim (7)

■

Strana 17 Strana 17 Page 17 Strana 17 Strana 17 Godina 9 Broj 17 Strana 17 Godina 9 Broj 17 stranica 17

Halahička satnica (za grad Zagreb)

Datum Alot Hašahar

Najranije Talit

Nec Hahama

Najkasni-je Š’ma

Zman Tefila

Minha Ketana

Plag Haminha

Šekia Cet Ha-kohavim

Minha Gedola

Hacot

utorak 2. 2. 2016.

5:46 6:21 7:17 9:44 10:32 15:01 16:01 17:02 17:44 12:34 12:10

Haftara za parašu Jitro

“Izaija dobija

deprimirajuće

proročanstvo

u vezi egzila

koji će narod

stići kao

kazna za

njihove brojne

grijehe .“

bude B-ţji poslanik kako bi prenio Njegovu poru-ku Izraelcima. On istog trenutka dobija depri-mirajuće proročanstvo u vezi egzila koji će narod stići kao kazna za nji-hove brojne grijehe — a Zemlja Izrael će ostati prazna i opustjela.

(Izaija 6,1-7,6; 9,5-9,6.)

Ovotjedna haftara raspravlja o Izaijinoj vi-ziji nebeskih Kola (mer-kava), otkrivenju koje su doţivjeli svi Izraelci ka-da je B-g govorio Deset zapovijedu na gori Si-naj—događaj koji se spo-

minje u ovotjednom čitanju iz Tore.

Izaija vidi B-ga kako sjedi na prijestolu okru-ţen anđelima. Izaija ţivo opisuje anđele i njihovo ponašanje (antropomor-fnim pojmovima). Tije-kom te vizije, Izaija do-brovoljno pristane da

■

Page 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 Strana 18 D ivrejTora stranica 18 D ivrejTora

proslavila u modnom svijetu

izvan granica SFR Jugoslavije,

a domaći tisak ju je zbog toga

prozvao ambasadorom mode.

ŽUŽI JELINEK: ‘Muškarci

su zbog |feminizma postali

oholi: čekaju da žene njih

osvoje’

No, Žuži nije počela sa savjeti-

ma u Gloriji, ona to radi barem

sedamdeset godina, otkako se

zaposlila kao krojačica u salonu

Nine Ricci u Parizu neposredno

prije Drugog svjetskog rata.

Jednom je i toj majstorici

mode drsko rekla: ‘Jučerašnja

haljina bolje vam je stajala,

ova danas nije za vaše tijelo.’

Davala je slične savjete i Jo-

vanki Broz i Beli Krleži, za što

je doista bila potrebna hra-

brost, no mlada Žuži usudila se

reći Nini Ricci što joj ne stoji u

trenutku kad je ova u svoj

salon navratila s prijateljicom -

Coco Chanel. Coco je stala uz

prosudbu mlade, 19-godišnje

Žuži i tako je uz blagoslov

same besmrtne Coco zapravo

roĎena i naša modna legenda.

‘Sad mi je najljepše’

Zar to nije divna priča, film-

ična, puna značenja, čak i na-

petosti, baš kao i stotine dru-

gih Žužinih, dobro poznatih

sjećanja - kao da se svijet uro-

tio da postane uspješna, da

postane Netko, kako ona voli

reći kad govori o muškarcima

kakvi su joj čitav život imponi-

rali: 'visoki, crni, doktori,

Netko'...

No, imala je u životu 'četiri ve-

lika uspona i četiri strmoglava

pada', otkad je u Praškoj, ne-

posredno prije rata otvorila

svoj salon, a onda sve ostavila

i pobjegla pred ustašama na

talijanski teritorij, priča vedro,

sa svojim neuništivim optimiz-

mom:

- No, sad mi je najljepše, ko

-načno sam u svome stanu

u koji sam se kroz godine

ne-prestano vraćala. Znaš,

novac nikome nije potreban

u mlado-sti. Kad sam otišla

u Pariz, živjela sam na Trgu

Madeleine, na šestom katu, u

maloj sobici bez grijanja, jela

sam omlete sa šunkom svaki

bogovetni dan, za mene sig-

urno Pariz nije bio 'grad svjet-

la', no sad konačno mirno ži-

vim u svojih osam soba, sretna

što si mogu platiti pomoć u ku-

ći... Od svoje djece ne moram

ništa tražiti, darovala sam im

kuće i stanove, sve sam podi-

jelila i sad se jako svi skupa

volimo.

No, s priče o vjerojatno dese-

tak stanova i kuća koje je Žuži

kupila u životu (ako ne računa-

mo stanove koje je morala

pokupovati brojnim sustanari-

ma svoga velikog stana na

Trgu bana Jelačića) vraćamo

se na savjet vezan uz ovu

rubriku. Žuži u posljednje vri-

jeme puno manje izlazi (nakon

'atentata', kako kaže, kad se

prije nekoliko godina jedan

čovjek u nju zaletio glavom na

njezinu trgu pa je završila u

bolnici sa slomljenom nogom),

ruča veoma malo, isključivo

doma. Dogovorile smo se za

susret u vrijeme večere.

‘Žena uvijek treba osvajati’

No, niti jedna žena koja drži do

sebe, osim u izuzetnim prigo-

dama, ne bi trebala večerati,

objašnjava. Žuži ne pamti kad

je doma večerala nešto drugo

osim jogurta s prepečenim

kruhom. Popodne, iscijeĎeni

sok jedne naranče! To je

dovoljno, govori i dodaje mi

orahe, 'oni su ti puni omega 3'.

Na stolu su i švicarske ručno

raĎene praline, no njih Žuži

drži isključivo zbog gostiju, niti

ih ne gleda:

- Evo, opet imam 60 kilo-

grama, isplati se. Često me

pitaju jesam li radila lifting, a

ja odgovaram da lifting radim

svako jutro, kad žustro izvodim

vježbe za mišiće lica (pokazuje

mi kako treba otvarati usta i

raditi grimase). Vježbam koliko

mogu na sobnom biciklu i

svako se jutro čvrsto trljam

četkama da mi krv procirkulira.

Čuvanje ljepote, njegu, dotjeri-

vanje Žuži i u devedesetoj

smatra jednim od najvažnijih

zadataka moderne žene, koja u

životu uvijek 'treba osvajati',

sve, čak i vlastitu djecu, o

muškarcima da i ne govorimo.

‘Oni su mi bili puno lošiji pri-

jatelji od igle, to je sigurno, no

ne znam kako bih da sam sada

sama, bez četvrtog muža,

govorim samo o legalnima...’

Odjedanput osmijeh, žar u

očima, Žuži mi se prinosi licu i

tiho šapće sjećam li se kad mi

je davno savjetovala da si

naĎem ljubavnika: ‘Sad si tako

mlada i lijepa, no i tebi će

proći.’ Nekako joj se činilo da

sam se ja možda na nju tada

uvrijedila. Je li to istina? - pita.

Ma na vas nikada, Žuži! Jedino

sam pomislila, naivna kakva

sam bila prije puno godina, da

meni nema što proći, kako to

ona misli, je li starost možda

zarazna...

Da, mladi uvijek misle da život

i mladost traju vječno, obja-

šnjava, što bi rekli Englezi,

mladost je doista uludo po-

trošena na mlade.

Večernji list, 23.1.2016.

Žuži Jelinek, legendarna dizaj-

nerica, stilistica, kolumnistica,

preminula je u U 96. godini u

Zagrebu.

Žuži Jelinek je dvadeset i dvije

godine pisala poznatu kolumnu

za hrvatski tjednik Gloria –

ukupno 1088 članaka, a autori-

ca je mnoštvo knjiga, meĎu

njima i "Seks liječi sve", "Žene,

osvajajte...," i "Mijenjaju li se

muškarci".

Žuži Jelinek roĎena je kao

Suzana Faber u Budimpešti

17.7. 1920. godine i bila je

najmlaĎe od ćetvero djece uz

braću Imru, Aleksandra i

Ivana. Njezini roditelji Izidor i

Ruža su oboje bili gluhi, a

upoznali su se Budimpešti.

Ubrzo nakon roĎenja Žuži

njezina obitelj preselila se u

Zagreb, u tadašnju Kraljevinu

Srba, Hrvata i Slovenaca.

Žuži je školu za krojačice

završila u Zagrebu, a sa 17

godina počela raditi kao kro-

jačica u Parizu kod poz-

nate Nine Ricci, a kraće vri-

jeme radila je i za modnu

dizajnericu Coco Chanel. U

Zagreb se vratila 1939. godine,

u osvit Drugog svjetskog rata

te otvorila krojačku radnju.

Za prvog supruga, zagrebač-

kog zubara dr. Eriha Jelineka,

udala se 1941. godine. S njim

je imala dvoje djece, sina Ivicu

i kćer Dijanu. Nažalost, tijekom

Nezavisne Države Hrvatske

stradala su sva tri njezina bra-

ta. Po završetku rata nastavila

je raditi ako krojačica, a na ne-

ko se vrijeme preselila u SAD.

Krajem 1950-ih godina Žuži je

prva svoje modele prikazala na

revijama u inozemstvu, te je

tako obišla Europu, Ameriku,

Bliski i Daleki Istok. Prva se

UMRLA JE ŽUŽI JELINEK Legendarna dizajnerica i

stilistica preminula u 96. godini Iz medija

■

milijuna Židova u Drugome

svjetskom ratu.

Eichmann je svoju molbu za

pomilovanjem pisao plavom

kemijskom olovkom dva dana

prije vješanja, a objavljeno je u

isto vrijeme kad se obilježava

MeĎunarodni dan sjećanja na

holokaust.

Iako je Eichmannova molba

bila javnosti poznata od nje-

gova suĎenja u Jeruzalemu,

pismo je tek nedavno prona-

Ďeno kada su se skenirali do-

kumenti radi digitalnog arhi-

viranja, objavio je glasnogo-

vornik izraelskog predsjednika

Reuvena Rivlina.

Rivlin želi da dokument bude

izložen u izraelskom memorijal-

nom centru žrtava holokausta

Yad Vashemu.

"Pismo nije viĎeno u javnosti

otkad je spremljeno u pred-

sjedničk arhive", rekao je Ri-

vlinov glasnogovornik.

Eichmann je jedan od idejnih

tvoraca nacističkog plana za

"konačno rješenje" i nadgledao

je organizirane deportacije Ži-

dova u logore smrti poput Au-

schwitza. Nakon rata je pob-

jegao u Argentinu, ali su ga

agenti Mossada pronašli, oteli i

prevezli u Izrael. OsuĎen je na

smrt u svibnju 1962. godine.

Molba za pomilovanjem mu je

odbijena i obješen je u lipnju

iste godine.

tportal, 27.1.2016.

Izrael je u srijedu objavio

rukom pisanu molbu idej-

nog tvorca holokausta

Adolfa Eichmanna da mu se

poštedi život pošto je na

suđenju za ratne zločine u

Jeruzalemu osuđen na smrt

U pismu ondašnjem predsjed-

niku Yitzhaku Ben-Zviju, Eich-

mann je rekao da je bio "samo

sredstvo" nacističkih voĎa

odgovornih za ubojstvo šest

TVORAC HOLOKAUSTA Izrael objavio Eichmannovu

molbu za pomilovanjem Iz medija

ne odustajem od njih jer, una-

toč svemu, i dalje vjerujem da

su ljudi dobri.'

4. 'Ljudi ti mogu reći da za-

čepiš, ali to te ne sprečava u

tome da imaš vlastito mišlje-

nje.'

5. 'Uspomene mi znače više od

haljina.'

6. 'Sjeti se sve ljepote koja je

oko tebe i budi sretan.'

7. 'Veličina čovjeka ne leži u

bogatstvu i moći, nego u ka-

rakteru i dobroti. Ljudi su samo

ljudi, i svi ljudi imaju mane i

nedostatke, ali svi se mi ro-

dimo dobri.'

8. 'Shvatila sam da ljepota

uvijek negdje postoji – u

prirodi, zrakama sunca,

slobodi, u tebi samom; to ti

sve može pomoći.'

9. 'Roditelji mogu dati dobar

savjet ili usmjeriti dijete na

pravi put, ali konačno formi-

ranje nečijeg karaktera leži u

njegovim vlastitim rukama.'

10. 'Svatko

tko je sretan

činit će i

druge

sretnima'.

11. 'Na duge

staze, naj-

oštrije oružje

od svih je

dobra i nje-

žna duša'.

12. 'Tamo gdje postoji nada,

postoji i život. Ona nas puni

svježom hrabrošću i ponovno

nas čini jakima.'

13. 'Svi živimo sa željom da

budemo sretni. Naši životu su

svi različiti, a opet isti.'

14. 'Možeš biti usamljena čak i

onda kada te mnogi ljudi vole

ako nikome nisi jedna i jedina.'

15. 'Dečki će biti dečki. A čak

ni to ne bi bilo važno kada

bismo spriječili da cure bude

cure.'

16. 'Sreća se zaslužuje čineći

dobro i radeći, ne spekulirajući

Zadovoljna.hr 27.1.2016.

Anne Frank bila je djevojčica

kada je pisala svoj dnevnik i

kratke priče, ali njene riječi i

misli pokazuju izuzetnu zrelost

i pamet. Anne je pisala o ži-

votu, ljubavi, dobroti, a i u

najtežim trenucima nije izgu-

bila pozitivan i optimističan

duh.

Na MeĎunarodni dan sjećanja

na žrtve holokausta sjećamo se

Anninih citata i riječi koje ne

blijede, štoviše kako vrijeme

prolazi zvuče sve snažnije i

mudrije. Riječi protiv kojih

svako zlo gubi bitku.

"1. 'Kako je divno to da nitko

ne mora čekati ni trenutak da

bi počeo svijet činiti boljim.'

2. 'Samo je jedno pravilo koje

trebaš zapamtiti: smij se sve-

mu i zaboravi sve ostale! Zvuči

egoistično, ali to je zapravo

jedini lijek protiv samosažalije-

vanja.'

3. 'Zbilja je čudo da nisam

odustala od svih svojih ideala

jer se čine tako apsurdnima i

nemogućima za ostvariti. Ipak,

i ljenčareći. Lijenost možda je

privlačna, ali samo rad pruža

istinsko zadovoljstvo.'

17. 'Duboko u sebi, mladi su

usamljeniji od starijih.'

18. 'Želim pisati, ali još više od

toga, želim iznijeti sve ono što

leži duboko u mom srcu.'

19. 'Zašto neki ljudi moraju

gladovati, dok u drugim

dijelovima svijeta postoji višak?

Oh, zašto su ljudi tako ludi?'

20. 'Ne želim živjeti uzalud,

kao većina ljudi. Želim biti

korisna i donositi zadovoljstvo

svim ljudima, čak i onima koje

nikada nisam upoznala. Želim

nastaviti živjeti i nakon smrti!'.

DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST 20 citata Anne Frank koje moraju znati i naši

praunuci

■

■

Strana 19 Strana 19 Page 19 Strana 19 Strana 19 Godina 9 Broj 17 Strana 19 Godina 9 Broj 17 stranica 19