direktive evropske unije o javnim nabavkama · marian lemke - uvod u direktive o javnim nabavkama...

www.javnenabavke.ba

Projekat finansira Evropska unija

DIREKTIVE EVROPSKE UNIJE

O JAVNIM NABAVKAMA

PREVOD: Prevod “Direktive 2004/18/EZ” i “Direktive 2004/17/EZ” baziran je na prevodu Ureda za javne nabave Republike Hrvatske. Ovaj prevod je objavljen na web stranici Ureda: http://www.javnanabava.hr/zakonska_regulativa.htm. Prevod “Direktive Saveta 89/665/EEC” i “Direktive Saveta 92/13/EEZ” baziran je na prevodu Komisije za javne nabavke Republike Crne Gore. Ovaj prevod je objavljen na web stranici Komisije: http://www.nabavka.cg.yu/11direu.htm. Ovim putem zahvaljujemo se institucijama na saradnji.

www.javnenabavke.ba

Ovaj Projekat finansira Evropska unija

SADRŽAJ:

• UVOD U DIREKTIVE O JAVNIM NABAVKAMA EU 5

• DIREKTIVA 2004/18/EZ 79

• DIREKTIVA 2004/17/EZ 199

• DIREKTIVA SAVETA 92/13/EEC 337

• DIREKTIVA SAVETA 89/66/EEC 351

www.javnenabavke.ba


UVOD U DIREKTIVE O JAVNIM NABAVKAMA EU

- Marian Lemke, vođa tima -

Marian Lemke - Uvod u direktive o javnim nabavkama EU

- 7 -

SADRŽAJ

Broj stranice

1 UVOD 9

1.1 Cilj ovih propisa 9 1.2 Historija propisa o javnim nabavkama EU 9

2 OSNOVNI PRINCIPI DIREKTIVA JAVNIH NABAVKI EU 15

3 PREDMET DIREKTIVA 17

3.1 Ugovorni organi 17 3.1.1 Javni sektor 17 3.1.2 Komunalni sektor 19 3.2 Vrijednosni razredi 22 3.3 Javni ugovori 23 3.3.1 Okvirni sporazumi 26 3.4 Izuzeci 27 3.5 Nabavka u polju odbrane 28

4 OPĆA PRAVILA 30

4.1 Tehničke specifikacije i standardi 30 4.2 Objavljivanje obavještenja i transparentnost 31 4.2.1 Obavještenja o nabavkama 31 4.2.2 Vremenski rokovi 36 4.2.3 Informiranje učesnika i sredstva komunikacije 38 4.3 Kvalifikacija kandidata 39 4.3.1 Konzorcij 43 4.3.2 Službena lista odobrenih ekonomskih operatera 44 4.4 Ocjena ponuda i dodjela ugovora 44 4.4.1 Kriterij za ocjenu ponuda 44 4.4.2 Prihvatljivost pregovaranja nakon podnošenja ponuda 47 4.4.3 Elektronska aukcija 48 4.5 Društveni i okolišni faktori 49

5 POSTUPCI JAVNIH NABAVKI 52

5.1 Odabir postupka 52 5.2 Otvoreni postupak 57 5.3 Ograničeni postupak 59 5.4 Pregovarački postupak 61 5.5 Konkurentski dijalog 63 5.6 Konkurs zs izradu idejnog rješenja 64

6 ŽALBENI POSTUPAK 65

6.1 Principi žalbenih postupaka 65 6.2 Predmet žalbenih postupaka 66 6.3 Žalbena tijela 68 6.4 Žalbeni postupci 69

7 BUDUĆI RAZVOJI SISTEMA JAVNIH NABAVKI EU 71

8 SPISAK CITIRANIH PRESUDA EVROPSKOG SUDA PRAVDE 72


- 9 -

1 UVOD 1.1 Cilj ovih propisa Javne nabavke u Evropskoj uniji predstavljaju značajno tržište. Prema procjenama Evropske komisije1, ukupna vrijednost javnih nabavki u 2002. godini iznosila je 1,500 milijardi Eura, što predstavlja 16,3 % bruto nacionalnog proizvoda Unije. Javni organi troše mnogo novca na javnu nabavku.

Kao što nedavno sprovedeno empirijsko istraživanje pokazuje, konkurentna praksa u javnim nabavkama je ključ za efikasnu javnu potrošnju. Konkurentni i transparentni postupci nabavke pomažu javnim organima da nabavljaju proizvode i usluge bolje kvalitete za nižu cijenu. Primjena adekvatnih postupaka javnih nabavki i velika konkurencija kada su u pitanju javni ugovori u EU očito umanjuju cijene za oko 30%2. Rezultat toga je da se novac poreskih obveznika efikasnije troši, poboljšava se ekonomski razvoj, stvaraju novi poslovi i bolja konkurentnost.

Usklađivanje državnih sistema javnih nabavki zemalja članica je jedan od najbitnijih instrumenata za postojanje internog tržišta i uklanjanje prepreka za slobodnu trgovinu unutar EU.

Otvoreni, nediskriminatorni i transparentni postupci također podržavaju pozitivnu konkurentnost među firmama koje posluju na tržištu javnih nabavki. Samo firme koje se natječu sa stranim kompanijama jesu u stanju da efikasno i u potpunosti uspješno budu prisutne na stranom tržištu te da se odupru konkurenciji stranih kompanija u svojoj zemlji.

Iako borba protiv korupcije nije primarni cilj propisa o javnim nabavkama, pouzdani i transparentni postupci javnih nabavki sigurno, smanjuju prostor za prevaru i korupciju, što smanjuje mogućnost zloupotrebe. 1.2 Historija propisa o javnim nabavkama EU Primarni zakon Evropske unije se ne odnosi direktno na javne nabavke. Sporazum Evropske zajednice iz 1957. godine ne govori o javnim nabavkama koje sprovode javne institucije zemalja članica.

Sporazum Evropske zajednice ipak pruža neke osnovne principe, zajedničke za sve zakone EU, na kojima je izgrađen i režim javnih nabavki. Osnovni principi Sporazuma, koji se uveliko mogu primjenjivati i u javnim nabavkama su:

1 Evropska komisija. Izvještaj o funkcioniranju tržišta javnih nabavki u EU: dobit od primjene direktiva EU u budućnosti (03/02/2004) 2 Ibid.


- 10 -

• Zabrana diskriminacije na osnovu državljanstva (član 12. (ranije 6.)),

• Slobodna razmjena roba - zabrana poreza, obaveza, kvantitativnih restrikcija na uvoz i izvoz kao i svih mjera koje imaju ekvivalentan efekat (slobodni promet robe) (član 28. (ranije 30.)),

• Sloboda formiranja (član 43. (ranije 52.)),

• Sloboda pružanja i primanja usluga (član 49. (ranije 59.)).

U kontekstu postupaka javnih nabavki ovi opći prinicipi sadržani u Sporazumu imaju za cilj uklanjanje granica u trgovini, prepreka i diskriminatorne prakse prema svim kompanijama iz EU koje se natječu za javne ugovore u zemljama članicama EU. Ti principi uglavom imaju negativnu formulaciju – oni zabranjuju svaki oblik diskriminacije. Evropski sud pravde donio je presudu da principi nediskriminacije sadržani u Sporazumu impliciraju obaveznu transparentnost (objavljivanje prilika za nabavke), i time predstavljaju jednu pozitivnu obavezu (C-275/98 Unitron Scandinavia p. 31; C-324/98 Telaustria p. 61 - 62).

Specifični propisi EU o javnim nabavkama obrađeni su kroz niz detaljnih direktiva, koje navode detaljne zahtjeve za reguliranje postupaka javnih nabavki (stvarajući time konkretne obaveze za institucije koje dodjeljuju javne ugovore).

Prvo su u julu 1971. godine, Evropske zajednice odlučile da koordiniraju postupke dodjele ugovora o javnim radovima (Direktiva 71/305/EEC3). Ova direktiva je uvela jedan koordiniran sistem dodjeljivanja javnih ugovora (u daljem tekstu “klasični sektor”), koji je u osnovi ostao neizmjenjen sve do danas – objavljivanje obavještenja o javnim nabavkama na nivou Evropske zajednice (u “Službenom glasniku Evropskih zajednica”),pravila nediskriminacije kada je u pitanju učešće (kvalificiranost kandidata), nediskriminatorna tehnička specifikacija zasnovana na evropskim standardima, minimalni vremenski rokovi, objektivni kriteriji za procjenu ponuda.

Nakon toga, u decembru 1976. godine, režim javnih nabavki je proširen i na javnu nabavku roba (Direktiva 77/62/EEC kojom se koordiniraju postupci dodjele ugovora o javnoj nabavci roba4). Propisi za ugovore o dodjeli roba su skoro identični kao i oni za nabavku radova.

3 Direktiva Vijeća 71/305/EEC od 26. jula 1971. vezana za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, Službeni glasnik L 185, 16/08/1971 4 Direktiva Vijeća 77/62/EEC od 21. decembra 1976. vezana za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o robama, Službeni glasnik L 013, 15/01/1977


- 11 -

Nakon revidiranja i bitnih izmjena i dopuna koje su usvojene krajem 1980-tih (Direktiva 89/4405 kojom se mijenja direktiva o dodjeli radova i 88/2956 i direktiva o dodjeli roba), čiji su konsolidirani tekstovi objavljeni 1993. godine: Direktiva 93/36/EEC7 koja koordinira postupke dodjele ugovora o dodjeli roba i Direktiva 93/37/EEC8 koja se tiče koordinacije postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima. Kasnije su donešene izmjene i dopune EU direktiva9, zbog potpisivanja Sporazuma o vladinoj nabavci (World Trade Organisation - WTO). Taj pravni akt ostaje na snazi više od jedne decenije – do početka 2006. godine.

Ugovori o javnoj dodjeli usluga nisu bili nikako regulirani na nivou EU do juna 1992. godine, kada je usvojena direktiva 92/50/EEC10 vezana za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o nabavci usluga (pod istim procedurama kao i ona ranija za radove i robe).

1990. godine odvojen režim javnih nabavki Evropske unije uključivao je sve organe koji posluju u sektoru energije, vode, prevoza i telekomunikacija (“komunalni sektor”) – Direktiva 90/531/EEC11 o nabavci od strane organa koji posluju u sektoru vode, prevoza, energije i telekomunikacija. Za razliku od tzv. “klasičnih direktiva”, koje reguliraju samo javne institucije (u vlasništvu države), “komunalne direktive” uključivale su sve ekonomske subjekte koji se bave tim određenim sektorima, uključujući i privatne kompanije. Postupak dodjele ugovora je bio nešto drugačiji (fleksibilniji) od onog koji je bio određen za klasični sektor. 1993. godine novi tekst “komunalne direktive” je usvojen (Direktiva 93/38 od 14.06.199312).

Unatoč nastojanjima, primjena novih propisa o javnim nabavkama u zemljama članicama nije bila zadovoljavajuća. Kako bi se ojačala primjena mehanizama na državnim i na evropskom nivou, 1989. godine nova “korektivna” direktiva je

5 Direktiva Vijeća 89/440/EEC od 18. jula 1989. izmjena Direktive 71/305/EEC vezane za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o radovima, Službeni glasnik L 210, 21/07/1989 6 Direktiva Vijeća 88/295/EEC od 22. marta 1988. izmjena Direktive 77/62/EEC vezane za kooridnaciju postupaka dodjele ugovora o robama, koja poništava određene odredbe direktive 80/767/EEC, Službeni glasnik L 127, 20/05/1988 7 Direktiva Vijeća 93/36/EEC od 14. juna 1993. koja koordinira postupke za dodjelu ugovora o javnoj nabavci roba, Službeni glasnik L 199, 09/08/1993 8 Direktiva Vijeća 93/37/EEC od 14. juna 1993. vezana za koordinaciju procedura o dodjeli ugovora o dodjeli radova, Službeni glasnik L 199, 09/08/1993 9 Direktiva Evropskog parlamenta i Vijeća 97/52/EC od 13. oktobra 1997. koja mijenja Direktive 92/50/EEC, 93/36/EEC i 93/37/EEC vezane za kooridnaciju postupaka za odjelu ugovora o uslugama, robama i radovima, Službeni glasnik L 328, 28/11/1997 10 Direktiva Vijeća 92/50/EEC od 18. juna 1992. vezana za koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o uslugama, Službeni glasnik L 209, 24/07/1992 11 Direktiva Vijeća 90/531/EEC od 17. septembra 1990. godine o postupcima javne nabavke za organe koji posluju u sektorima vode, energije, transporta i telekomunikacije, Službeni glasnik, L 297, 29/10/1990 12 Direktiva Vijeća 93/38/EEC od 14. juna 1993. godine o koordinaciji postupaka javnih nabavki za organe koji posluju u sektorima voda, energije, transporta i telekomunikacija, Službeni glasnik L 199, 09/08/1993


- 12 -

usvojena, ona je formulirala zahtjeve za postupke revizije koji su dostupni za nezadovoljne ponuđače (Direktiva 89/665/EEC13 o koordinaciji zakona, uredbi i administrativnih odredbi vezanih za primjenu postupka revizije za dodjelu ugovora o robama i ugovora o radovima). Slična direktiva usvojena je kasnije i za komunalni sektor (Direktiva 92/13/EEC14 koja koordinira zakone, uredbe i administrative odredbe vezane za primjenu pravila Zajednice kada je u pitanju primjena postupaka od strane organa koji posluju u sektoru voda, energije, prevoza i telekomunikacija).

U novembru 1996. godine, obavljivanjem Zelene knjige: Javne nabavke u Evropskoj uniji – kako naprijed15 (Green Paper: Public procurement in the European Union - Exploring the Way Forward), Evropska komisija započela je diskusiju o modernizaciji režima javnih nabavki u EU. Diskusija je dovela do formuliranja zakonskih mjera (prijedlog dvije nove direktive predstavljen u maju 2000. godine16). Obje ove nove direktive usvojene su 31.03.2004. godine

Direktiva 2004/18/EC17 Evropskog parlamenta i Vijeća 31.03.2004. godine o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova, javnoj nabavci roba i javnoj nabavci usluga zamijenila je “klasične direktive” 92/50, 93/36 i 93/37. Direktiva 2004/17/EC18 Evropskog parlamenta i Vijeća od 31.03.2004. godine koja koordinira postupke nabavki organa koji posluju u sektoru voda, energije, prevoza i poštanskih usluga zamijenila je “komunalnu direktivu” 93/38. Novi propisi konsolidiraju postojeće tekstove klasičnih direktiva, pojednostavljuju neke odredbe, uvode moderne i fleksibilnije tehnike za postupke (okvirni sporazum, konkurentni dijalog, elektronska nabavka). Obje direktive bi trebale biti inkorporirane u državne pravne sisteme zemalja članica EU do 31.01.2006. godine.

Pored gore navedenih direktiva, koje reguliraju postupke javnih nabavki, EU je nedavno usvojila i druge propise vezane za javne nabavke, a koji se tiču tehničkih aspekata:

• Direktiva Komisije 2001/78/EC19 od 13. septembra 2001. godine o upotrebi standardnih obrazaca kod objavljivanja obavještenja o javnim nabavkama,

13 DirektivaVijeća 89/665/EEC od 21. decembra 1989. godine o koordinaciji zakona, uredbi i administrativnih odredbi vezanih za primjenu postupka revizije dodjele ugovora o robama i radovima, Službeni glasnik L 395, 30/12/1989 14 Direktiva Vijeća 92/13/EEC od 25. februara 1992. godine o koordinaciji zakona, uredbi i administrativnih odredbi vezanih za primjenu pravila Zajednice o postupcima javnih nabavki za organe koji posluju u sektorima voda, energije, transporta i telekomunikacija, Službeni glasnik L 076, 23/03/1992 15 COM 96/583 16 COM 2000/275 i COM 2000/276 17 Službeni glasnik L 134, 30/04/2004 18 Službeni glasnik L 134, 30/04/2004 19 Službeni glasnik, L 285, 29/10/2001


- 13 -

• Propis (EC) br. 2195/200220 Evropskog parlamenta i Vijeća o Općem vokabularu javnih nabavki (Common Procurement Vocabulary (CPV)) (kasnije izmjene i dopune Odredba br. 2151/200321 od 16. decembra 2003. godine).

Direktive i odredbe predstavljaju dva različita tipa podzakonskih akata EU. Odredbe su obvezujuće za primjenu u zemljama članicama i važe direktno za zemlje članice odmah nakon objavljivanja u Službenom glasniku22. Nije potrebna nikakva posebna zakonska radnja zemalja članica kako bi se implementirale odredbe. Implementacija direktiva je pak drugačija. Direktive se ne primjenjuju automatski u zemljama članicama. Direktive treba transponirati u državni pravni sistem – zemlje članice moraju uskladiti svoj pravni sistem i praksu sa direktivama.

Bitno je upamtiti da cilj propisa o javnim nabavkama EU nije usklađivanje svih državnih pravila o javnim nabavkama23. Cilj je uspostavljanje minimalnog seta zajedničkih pravila koja će štititi osnovne prinicipe iz Sporazuma (nediskriminacija i četiri velike slobode) u segmentu javnih nabavki. Naravno, zemlje članice mogu nametnuti oštrije zahtjeve svojim državnim zakonom, ako ta dodatna pravila nemaju diskriminirajući efekat tako što ograničavaju učešće stranih kompanija (sa sjedištem u EU) u odnosu na domaće tržište.

Ova zajednička pravila se odnose na:

• Predmet režima javnih nabavki (definicije ugovornog organa i javnih ugovora);

• Definicija dostupnih postupaka javnih nabavki i uslova za njihovu upotrebu;

• Tehničke specifikacije (korištenje standarda);

• Pravila oglašavanja (objavljivanje obavještenja o javnim nabavkama);

• Kriteriji za kvalifikaciju kandidata i odabir najbolje ponude;

• Osnovni zahtjevi po pitanju postupka revizije.

20 Službeni glasnik, L 340, 16/12/2002 21 Službeni glasnik, L 329, 17/12/2003 22 Tokom rasprave o posljednjem paketu mjera o javnoj nabavci (2001. – 2004.) razmatralo se da li se pravila i procedure o javnim nabavkama EU trebaju pretočiti u odredbu. U tom slučaju poništili bi se svi državni zakoni o javnim nabavkama (za javne ugovore izned vrijednosnih razreda EU); svi ugovorni organi u zemljama članicama bi primjenjivali potpuno isti tekst propisa EU. Sva moguća razmimoilaženja između zemalja bi se time izbjegla. Konačno prijedlog je odbačen i novi propisi su usvojeni u martu 2004. u obliku direktiva. Zemlje članice moraju uskladiti svoje državne zakone sa direktivama EU do kraja januara 2006. godine. 23 Evropska komisija, Pravila za postupke javnih nabavki pri postupku dodjele ugovora o javnim nabavkama(The Rules Governing the Procedure in the Award of Public Procurement Contracts), 1997.


- 14 -

Mnogi drugi bitni aspekti sistema javnih nabavki nisu regulirani propisima EU i odluka o njima ostavljena je zemljama članicama koje ih primjenjuju. Primjeri usklađenih pitanja su:

• Administrativna postavka sistema javnih nabavki (postojanje centralnog regulatornog tijela);

• Centralizacija sistema (postojanje centralnog nabavnog tijela);

• Organizacija sistema revizije;

• Upravljanje ugovorom;

• Uslovi za poništenje postupka;

• Garancija za ponudu i garancija za dobro izvršenje posla;

• Lična odgovornost za povrede.


- 15 -

2 OSNOVNI PRINCIPI DIREKTIVA JAVNIH NABAVKI EU Osnovni principi direktiva javnih nabavki formulirani su u članu 2. Direktive 2004/18 (u članu 10. Direktive 2004/17 stoji identičan tekst).

“ugovorni organi se prema ekonomskim operaterima ponašaju jednako i nediskriminirajuće i djeluju na transparentan način. ”

Iako je ova rečenica dodata tekstu direktiva javnih nabavki 1997.24 godine, Evropski sud pravde je mnogo ranije razvio koncept osnovnih principa jednakog tretmana u postupcima javnih nabavki (C-243/89, Storebaelt, p. 11 i 3325).

Princip jednakog tretmana zahtijeva da se slučajevi koji se mogu porediti moraju tretirati jednako, a da se različite situacije ne smiju tretirati jednako, osim ako je takav tretman objektivno opravdan (spojeni slučajevi C-21/03 i C-34/03, Fabricom, p. 27).

U oblasti javnih nabavki ovaj princip zahtijeva jednak tretman za sve učesnike u postupku (kandidati i ponuđači) – u svim fazama postupka. Ugovorni organ mora ostati objektivan, pravedan i nepristrasan. Svi potencijalni ponuđači se moraju tretirati isto, svi moraju dobiti iste šanse za učešće u postupku javne nabavke kao i za potpisivanje ugovora. Svi oblici pristrasnosti i diskriminatornog ponašanja su strogo zabranjeni. Druga formulacija principa jednakog tretmana je princip nediskriminacije (niko ne bi trebao biti diskriminiran na osnovu državljanstva). Kako proizilazi direktno iz Sporazuma, princip jednakog tretmana (nediskriminacije) primjenjuje se na sve ugovore o javnim nabavkama (kao i na ugovore čija vrijednost ne prelazi vrijednosne razrede, koje ne pokrivaju direktive javnih nabavki EU).

Evropski sud pravde je često citirao principe jednakog tretmana i nediskriminacije kao osnovu za svoje presude.

• Odluka da ugovorni organ stupi u pregovore sa samo jednim ponuđačem na osnovu njegove neprihvatljive ponude i da promijeni kriterije za dodjelu ugovora tokom postupka da bi odgovarale tom ponuđaču, predstavljala je povredu principa jednakog tretmana (C-243/89, Storebaelt, p. 38 - 45);

24 Direktiva Evropskog parlamenta i Vijeća 97/52/EC od 13. oktobra 1997. koja dodaje izmjene i dopune Direktivama 92/50/EEC, 93/36/EEC i 93/37/EEC u vezi sa koordiniranjem postupaka dodjele ugovora o javnoj nabavci usluga, radova i roba, koji uvode slijedeću odredbu: “Ugovorni organi osiguravaju da ne postoji diskriminacija među ponuđačima (ugovoračima)”. 25 Vidjeti presudu: “Po ovom pitanju bitno je primjetiti da iako ova direktiva ne pominje eksplicitno princip jednakog tretmana ponuđača, obavezna je primjena tog principa koja leži u samoj osnovi dikretive čija je svrha, u skladu sa devetim recitalom ove preambule, osiguranje efikasne konkurencije kada su u pitanju javni ugovori.” (p. 33)


- 16 -

• Objavljivanje obavještenja o ugovoru samo na državnom nivou, a ne objavljivanje tog obavještenja u Službenom glasniku (u slučaju ugovora iznad vrijednosnih razreda EU) diskriminira strane kompanije (C-16/98, Komisija v. Francuska, p. 110 - 111);

• Upotreba klasifikacije francuskih stručnih organizacija u tenderskoj dokumentaciji predstavljala je indirektnu diskriminaciju, stvarajući bolje uslove za francuske kompanije da podnesu svoje ponude u kratkim vremenskim rokovima (C-225/98, Komisija v. Francuska, p. 81 - 82);

• Primjenjujući kriterije tokom procesa ocjenjivanja ponuda, koji ranije nisu objavljeni u tenderskoj dokumentaciji, ugovorni organ krši principe transparentnosti, mogućnosti predviđanja rezultata spora i jednakosti ponuđača (C-19/00, SLAC Construction, p. 24);

• Princip jednakog tretmana spriječava kriterij za dodjelu ugovora javne nabavke po kojem ponuđačeva ponuda može biti favorizirano procjenjena samo ako je proizvod koji je predmet ponude dostupan za inspekciju od strane ugovornih organa u krugu od 300 km od sjedišta ugovornog organa(C-315/01, GAT, p. 69);

• Ako kriterij za dodjelu ugovora nije dovoljno jasno formuliran (kriterij za dodjelu ugovora koji nije popraćen zahtjevima koji dozvoljavaju da informacije koje podnesu ponuđači budu efikasno dokazane), zahtjevi za jednak tretman i transparentnost nisu zadovoljeni(C-448/01,EVN,p.51-52).

Princip transparentnosti u postupcima javnih nabavki zahtijeva dostupnost relevantnih informacija za sve zainteresirane stranke, dosljedno i pravovremeno, kroz pristupačan i rasprostanjen medij, bez ikakvih troškova ili o razumnom trošku. Evropski sud pravde je princip transparentnosti izveo iz principa jednakog tretmana (C-275/98, Unitron Scandinavia, p. 31).

Poštivanje principa transparentnosti se garantira odredbama koje obavezuju da se obavještenja o javnoj nabavci objave i da se o rezultatu postupka i donesenim odlukama informiraju učesnici.


- 17 -

3. PREDMET DIREKTIVA 3.1 Ugovorni organi Direktive definiraju vrste institucija koje se smatraju “ugovornim organima”, t.j. koje institucije bi trebale primjenjivati propise javnih nabavki kod dodjele svojih ugovora. 3.1.1 Javni sektor Direktiva 2004/18 koja koordinira postupke javnih nabavki javnog sektora (“klasična direktiva”) definira ugovorne organe kao “države, regionalne ili lokalne organe, tijela kojima upravlja javno pravo, udruženja osnovana od strane jednog ili više takvih organa ili jednog ili više takvih tijela kojima upravlja javno pravo” (član 1. (9)).

Izraz “država” koji se pominje u ovom propisu obavezno uključuje sva tijela koja posjeduju zakonodavnu, izvršnu ili sudsku vlast – i na centralnom i na lokalnom (regionalnom) nivou. To je također slučaj i za tijela koja, u federalnoj državi, imaju te ovlasti na federalnom nivou (C-323/96, Komisija v. Belgija, p.27).

Izraz “država” mora biti funkcionalno tumačen. Shodno tome, tijelo čiji se sastav i funkcije određuju državnim propisima i koje zavisi od vlasti kada je u pitanju imenovanje njegovih članova, primjena obaveza po pitanju mjera i finansiranje ugovora o javnim radovima koje dodjeluje, mora se posmatrati kao tijelo koje potpada pod izraz država kada je u pitanju dikretiva o javnim nabavkama, čak i ako nije dio državne administracije u formalnom smislu (slučaj 31/87, Beentjes, p. 11).

Prema definiciji koja je navedena u članu 1. (9) (b) “tijelo kojim upravlja javno pravo” (“a body governed by public law”) je svako tijelo koje:

(a) je osnovano za određene svrhe zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nema industrijski ili trgovački karakter;

(b) ima pravni oblik; i

(c) ispunjava najmanje jedan od slijedećih uslova:

i. financira ga, najvećim (t.j. više od 50%) dijelom, država ili drugi ugovorni organi,

ii. podložno je upraviteljskom nadzoru od strane takvih tijela;

iii. ima menadžerski odbor čijih više od pola članova imenuje takva tijela.


- 18 -

Kao i izraz “država”, također i “tijelo kojim upravlja javno pravo” bi se trebao interpretirati u širem smislu kao i u funkcionalnim terminima, kako bi se osiguralo zadovoljenje dvostrukog cilja postojanja konkurencije i transparentnosti (C-373/00 Truley, p. 43, C-237/99 Komisija v. Francuska, p.36).

Izraz “tijelo kojim upravlja javno pravo” je Unijski koncept, i mora se tumačiti samo u poređenju sa Unijskim pravom, jednakim u cijeloj Uniji. Može se desiti da tijelo kojim upravlja privatno pravo na državnom nivou bude klasificirano kao “tijelo kojim upravlja javno pravo” u upravo ovom značenju iz Direktiva o javnim nabavkama, kada sva tri gore navedena uslova budu ispunjena (C-84/03 Komisija v. Španija, p. 27 - 28).

Tijelo kojim upravlja javno pravo je (primarno) neprofitna organizacija, koja zavisi od države (ili lokalnih vlasti), kreirana u svrhu zadovoljavanja općih potreba, koje nemaju komercijalni karakter. Potrebe komercijalnog karaktera zadovoljavaju se kada su robe i usluge dostupne na tržištu. Opće potrebe koje nemaju komercijalni karakter zadovoljavaju država i njene institucije. Općenito, potrebe te vrste su one koje, iz razloga povezanih sa općim interesom, sama država odabere da obezbijedi ili preko kojih želi da zadrži utjecaj (C-360/96, BFI Holding, p. 51). Tijelo kojim upravlja javno pravo u pravilu nema konkurenciju privatnih komercijalnih kompanija (ima monopolističku poziciju i/ili operira u nekomercijalnom sektoru). Ipak, čak i postojanje konkurencije od strane privatnih kompanija nije validan test, obzirom da uvijek postoji mogućnost da i privatne kompanije žele pružati te iste usluge.

Aneks III navodi tijela i kategorije tijela kojima upravlja javno pravo u zemljama članicama. Na listi su, između ostalih:

• državne (centralne) banke,

• javni radio i televizijski emiteri,

• univerziteti, javne škole,

• državne akademije nauka i druge naučne institucije,

• javne bolnice i druge zdravstvene institucije,

• regionalne razvojne agencije,

• regionalne turističke organizacije,

• muzeji, galerije i javne biblioteke,

• državna pozorišta i opere,

• javne fondacije,

• poljoprivredne organizacije.

Ova lista je navedena samo kao smjernica. Lista nije konačna, to znači da onda kada određena institucija odgovara općoj definiciji, a nije uključena u


- 19 -

spisak, ipak mora primjenjivati propise o javnim nabavkama (opća definicija, a ne lista, je referentna u slučaju nesigurnosti). Ako određeno tijelo nije navedeno u aneksu III, njegova pravna i stvarna situacija mora se ispitati kako bi se ustanovilo da li on zadovoljava ili ne potrebe od općeg interesa (C-373/00, Truley, p. 44).

Evropski sud pravde je već nekoliko puta imao raspravu o tome da li određena institucija potpada pod definiciju iz Direktive kojom se definira tijelo kojim upravlja javni zakon. Na primjer, Evropski sud pravde donio je odluku da slijedeće institucije potpadaju pod tu definiciju:

• finska kompanija, koju je osnovala, posjedovala i njome upravljala lokalna vlast, a koja promovira razvoj industrijskih ili komercijalnih aktivnosti (C-18/01, Korhonen Oy);

• pogrebno društvo, austrijska općinska kompanija (C-373/00, Truley);

• španska komercijalna kompanija u vlasništvu države, uspostavljenja u svrhu izgradnje novih zatvora (C-283/00, Komisija v. Španija);

• britanski univerziteti (C-380/98, Cambridge Univerzitet);

• austrijska kompanija za otpad i kanalizaciju (C-470/99, Universale-Bau);

• francuske niskobudžetne stambene korporacije i zadruge (C-237/99, Komisija v. Francuska);

• irsko državno šumsko gazdinstvo (C-353/96, Komisija v. Irska);

• holandska općinska kompanija za prikupljanje otpada i čišćenje lokalnih puteva i cesta (C-360/96, BFI Holding);

• austrijska državna štamparija (C-44/96, Mannesman).

Ipak, Evropski sud pravde je donio presudu po kojoj jedno italijansko tijelo, koje za cilj ima izvođenje aktivnosti vezanih za održavanje sajmova, izložbi i drugih sličnih aktivnosti, i koje operira na konkurentnom tržištu, nije tijelo kojim upravlja javni zakon i time ne mora primjenjivati pravila javnih nabavki (spojeni slučajevi C-223/99 i C-260/99 Agora i Excelsior). 3.1.2 Komunalni sektor Propisi o postupcima nabavki u javnom sektoru imaju za cilj racionalizaciju javne potrošnje, jer se ugovori koje dodjeljuju javne institucije finansiraju od novca poreznih obveznika (lokalni ili centralni državni budžet). Direktiva 2004/17 koja koordinira postupke nabavki za komunalni sektor pokriva ne samo javne organe, već uključuje i privatne kompanije, koje nisu direktno finansirane iz javnih sredstava. Objašnjenje postupka javnih nabavki u komunalnom sektoru je onda drugačije. Organi koji djeluju u komunalnom sektoru ne djeluju u normalnim tržišnim okolnostima, zbog zatvorene prirode njihovih tržišta (monopol ili oligopol), ili zbog posebnih ili ekskluzivnih prava koja im dodijele državni organi. Pravni ili tehnički monopol ograničava (ili čak


- 20 -

onemogućuje) konkurenciju. S druge strane, cijena i kvalitet usluga koje oni nude (voda, energija, transport, poštanske usluge) su vrlo važne za društvo i ekonomiju. Stoga vlade žele da zadrže makar indirektnu kontrolu i utjecaj na nabavke.

Definicija ugovornih organa u Direktivi 2004/17 je dvostruka. Za svrhu ove Direktive ugovorni organi su organi koji su definirani u članu 2. (ugovorni organi, javna preduzeća) i organi sa posebnim ili ekskluzivnim pravima) koji vrše jednu od aktivnosti koje su navedene u članovima 3. - 7. (plin, grijanje, struja, voda, transport, poštanske usluge, istraživanje i izvlačenje nafte, plina, uglja i održavanje luka i aerodroma).

Član 2. broji tri kategorije ugovornih organa:

• Ugovorni organi (institucije javnog sektora);

• Javna preduzeća (javne kompanije);

• Ostali organi (t.j. privatni) koji djeluju na osnovu posebnih ili ekskluzivnih prava koja dodjeljuju kompetentni organi zemlje članice.

Definicija ugovornih organa (član 2. (1) (a)) uključuje državu, lokalne i regionalne organe, tijela koja djeluju pod javnim zakonom i asocijacije koje su ti organi formirali. To je identično sa gore spomenutom definicijom koja se nalazi u Direktivi 2004/18. Isto tumačenje koncepta ugovornih organa (posebno tijela koja su pod javnim zakonom) se jednako primjenjuje i u slučaju komunalnih direktiva. Shodno tome, obje direktive se primjenjuju u javnim institucijama (ugovorni organi). Izbor bilo koje od njih u određenoj situaciji zavisi od aktivnosti koje sprovode ugovorni organi (u vezi sa tim određenim ugovorom). Kada ugovorni organ dodijeli ugovor vezan za aktivnosti navedene u članovima 3. – 7. Direktive 2004/17, primjenjuje se ova Direktiva; u protivnom se primjenjuje Direktiva 2004/18 (spojeni slučajevi C-462/03 i 463/03, Strabag i Kostmann, p. 37).

Javno preduzeće je svako preduzeće na koje ugovorni organi (javni organi) mogu primjenjivati direktno ili indirektno dominantan utjecaj putem vlasništva, finansijskim učešćem ili menadžmentom. Dominantni utjecaj je definiran kao vlasništvo većinskog dijela preduzeća, ili kao kontrola većine glasova ili mogućnost da se nominira više od pola menadžmenta ili nadzornog tijela (član 2. (1) (b)). Za razliku od tijela koje regulira javno pravo, javna preduzeća su uvijek komercijalni organi (stvoreni da bi ispunjavali industrijske ili komercijalne potrebe) (C-214/00, Komisija v. Španija, p. 44).

Organi koji djeluju u komunalnom sektoru, a koji nisu ugovorni organi ni javna preduzeća (t.j. privatni i kombinirani organi) su podložni Direktivi 2004/17 ako su dobili posebna ili ekskluzivna prava. Dodjeljujući ta prava, administracija ograničava broj kompanija koje imaju ovlasti da obavljaju određene aktivnosti (na jednu ili više), tako stvarajući monopol (ili oligopol) (član 2. (2-3)).


- 21 -

Članovi 3. – 7. Direktive navode aktivnosti koje spadaju u komunalni sektor. Spisak se može podijeliti u dvije kategorije:

• Kada se usluge pružaju putem ustaljene tehničke mreže čije postojanje ograničava konkurenciju. U praksi, čak i kad nema legalnog monopola, malo je vjerovatno da će se druga kompanija pojaviti na tržištu;

• Kada vlade ograniče broj kompanija koje imaju ovlasti da sprovode određene aktivnosti (dodjeljivanje vladinih koncesija).

Slijedeće aktivnosti spadaju u prvu kategoriju (usluge koje se nude putem ustaljenih mreža):

• Proizvodnja, prevoz i distribucija plina, grijanja i struje i održavanje mreža koje su za to namijenjene (član 3.);

• Proizvodnja, prevoz i distribucija pitke vode i održavanje tih mreža (član 4.);

• Aktivnosti koje se odnose na pružanje i održavanje mreža koje pružaju usluge na polju transporta (željeznica, tramvaji, trolejbusi) (član 5.).

Druga kategorija (vladine koncesije) obuhvata:

• Poštanske usluge (član 6.);

• Istraživanje i vađenje nafte, uglja i ostalih čvrstih goriva (član 7. (a));

• Održavanje aerodroma, morskih i riječnih luka (član 7. (b)).

Proizvodnja, transport i distribucija plina, struje, grijanja i pitke vode su uključene samo ako su namijenjene javnosti, a ne vlastitoj potrošnji (članovi 3. (4) i 4. (3)).

Vrijedno je spomena da je bivša Komunalna direktiva EU (93/38) uključivala i usluge telekomunikacija (član 2. (2) (d) Direktive 93/38). Ipak, skora liberalizacija i demonopolizacija donijele su aktivnu konkurenciju u sektoru telekomunikacija u Evropi, time odstranjujući razlog za njihovu uključenost. Kompanije koje djeluju u telekomunikacijskom sektoru sad djeluju u uslovima tržišta sa potpunom konkurencijom. Stoga je nova Direktiva izuzela ovu aktivnost iz svog opsega.

Postojanje konkurencije predstavlja važan test za primjenu Direktive 2004/17. Ako u nekoj zemlji članici bilo koja aktivnost koja je navedena u članovima 3.–7. bude izložena konkurenciji, trebala bi biti izuzeta iz njenog opsega. U tom slučaju država članica bi trebala obavijestiti Evropsku komisiju, koja donosi odluku o neprimjenjivosti Direktive (član 30.)26.

26 Vidi također Odluku Komisije od 7. januara 2005. odetaljnim pravilima primjene ovog postupka navedenu u članu 30. Direktive 2004/17/EC Evropskog parlamenta i Vijeća kojom se koordiniraju pravila javnih nabavki za organe koji posluju u sektoru voda, energije, prevoza i poštanskih usluga, Službeni glasnik 7, 11/01/2005


- 22 -

3.2 Vrijednosni razredi Osnovni principi Sporazuma, principi jednakog tretmana (nediskriminacije), transparentnosti i četiri slobode (sloboda razmjene roba, usluga, radne snage i kapitala) primjenjuju se na sve ugovore o javnim nabavkama koje dodjeljuju javne institucije zemalja članica. Diskriminacija na osnovu državljanstva je zabranjena u svim postupcima javnih nabavki, bez obzira na njihovu vrijednost – čak i ugovori najnižih iznosa moraju biti otvoreni za konkurenciju iz ostalih zemalja EU. Kompanije i proizvodi koji dolaze iz drugih zemalja EU moraju biti tretirani na potpuno isti način kao i lokalne (domaće) kompanije i proizvodi.

Detaljna pravila koja nalažu direktive, ipak, primjenjuju se samo na javne nabavke visokih vrijednosti, iznad određenog vrijednosnog razreda. EU direktive primjenuju se samo na ugovore, koji zbog svoje visoke vrijednosti mogu biti interesantni stranim kompanijama. Ne bi bilo realno (ni tehnički moguće) objaviti na nivou cijele EU informacije o svakom i najmanjem ugovoru koji se dodjeluje u zemljama članicama EU. To ne bi bilo ni realno za očekivati, jer u slučaju malih, jednostavnih ugovora primjena cijelog postupka, komplicirala bi i dodatno produžavala postupak – trošak takve procedure sigurno bi prelazio ekonomsku dobit.

Tako, direktive se primjenjuju samo na dodjeljivanje ugovora, čija vrijednost je jednaka ili prelazi određeni vrijednosni razred.

Primarno, vrijednosni razredi za klasični sektor bili su definirani kako slijedi:

• 5,000,000 Eura za radove (član 6. (1) Direktiva 93/37);

• 200,000 Eura za robe (član 5. (1) Direktiva 93/36);

• 200,000 Eura za usluge (član 7. (1) Direktiva 92/50).

Vrijednosni razredi definirani Direktivom 93/38 za komunalni sektor su bili slični (5,000,000 Eura za radove i 400,000 za robe i usluge (600,000 u nekim slučajevima)).

Vrijednosni razredi su mijenjani (neznatno povišeni) nakon pristupa EU Sporazumu o vladinoj nabavci – SVN (pod okvirom Svjetske trgovinske organizacije) (promjene su uvedene direktivama 97/52 i 98/4 koje su izmjenile dotadašnje direktive javnih nabavki; vidi također Recital (7) Preambule Direktivi 2004/18). Obzirom da se SVN primjenjuje različito na ugovore koje dodjeljuju centrale i lokalne vlasti, vrijednosni razredi su sada drugačiji za različite nivoe vlasti.

Vrijednosni razredi su definirani članom 7. Direktive 2004/18 i članom 16. Direktive 2004/17. Vrijednosni razredi se revidiraju i verificiraju od strane Komisije svake dvije godine.


- 23 -

Trenutno, vrijednosni razredi za javni sektor iznose27:

• 154,000 Eura za ugovore o javnoj nabavci roba i usluga koja dodjeljuju centralna vladina tijela

• 236,000 Eura za ugovore o javnoj nabavci roba i usluga koje dodjeljuju ugovorni organi koji nisu centralna vlada,

• 5,923,000 Eura za ugovore o javnoj nabavci radova (za sve nivoe vlasti).

Za komunalni sektor kada su u pitanju javni radovi, razred je isti, ali kada su u pitanju usluge i robe, vrijednosni razredi su viši i jednaki 473,000 Eura. 3.3 Javni ugovori Direktiva javnih nabavki regulira postupke za dodjelu ugovora javnih nabavki. “Javni ugovori” (public contracts) su definirani kao “ugovori od finansijskog interesa” koji se sklapaju u pismenoj formi između jednog ili više ekonomskih operatera i jednog ili više ugovornih organa, s ciljem izvođenja radova, nabavljanja proizvoda ili pružanja usluga u okviru značenja iz ove Direktive (član 1. (2) (a) Direktive 2004/18).

Finansijski interes označava da dobavljač, ugovarač ili pružalac usluga od ugovornog organa dobiva naknadu za ispostavu robe, radova ili usluga (C-399/98, Ordine degli Architetti i drugi, p. 77). Ako, pak, naknadu plaća neka treća strana, koja nije ugovorni organ, može doći do koncesije (ako plaćaju korisnici), ne do javnog ugovora. Dodjela koncesija za javne radove je predmet Direktive javnih nabavki 2004/18 (članovi 56. – 65. iste); dok dodjela koncesija za javne usluge nije (član 17.).

Bitno je pomenuti da se ni definicija ugovornih organa, niti definicija javnih ugovora ne odnose na izvor finansiranja. Stoga, da bi se odlučilo da li je taj ugovor javni ugovor koji je predmet sistema javnih nabavki, nevažno je da li se on finansira iz javnih sredstava ili ne (C-126/03, Komisija v. Njemačka, p. 20).

Naravno, nisu sve aktivnosti ugovornih organa predmet sistema javnih nabavki, ne moraju sve biti ugovorene. Ugovorni organ uvijek ima mogućnost da sprovede zadatke koji su mu dati koristeći svoje administrativne, tehničke i druge izvore (takozvane in house (interne) ugovore), a da nije dužan pozvati vanjske organe. U tom slučaju nema potrebe da se primjenjuju zakoni javnih nabavki (C-26/03 Stadt Halle p. 48).

Evropski sud pravde je formulirao dva kriterija za razgraničenje internih ugovora i ugovora o javnoj nabavci (C-107/98, Teckal, p. 50). Prvi je da se ugovor o javnoj nabavci može zaključiti samo između dva odvojena lica: ugovorni organ i neko drugo lice (kompanija) koje je pravno odvojeno od njega. Tako svi ugovori (sporazumi) koji su zaključeni između raznih odjeljenja

27 Uredba Komisije br. 1874/2004, 28.10. 2004. godine (Službeni glasnik L 326, 29/10/2004)


- 24 -

ugovornog organa su interni ugovori, i nisu predmet pravila javnih nabavki. Drugo, ugovori koji su dodijeljeni kompanijama koje su pravno odvojene od ugovornog organa, mogu se smatrati internim ugovorima kada ugovorni organ ima kontrolu nad kompanijom, sličnu kontroli koju ima nad svojim odjeljenjima, i, u isto vrijeme, kompanija sprovodi neophodan dio svojih aktivnosti pod kontrolom ugovornog organa. Ipak, ako tu kompaniju posjeduje, čak i u malom dijelu, neki privatni kapital, ugovor s tom kompanijom se ne može dodijeliti bez postupka javne nabavke – učešće privatne djelatnosti izuzima u svakom slučaju mogućnost da ugovorni organ sprovodi kontrolu nad kompanijom sličnu onoj koju sprovodi nad svojim odjeljenima (C-26/03, Stadt Halle, p. 49, 52).

Tako se interni ugovori mogu sklopiti samo između ugovornih organa i javnih preduzeća koja su oni osnovali. Ali, a priori isključivanje svih odnosa između ugovornih organa i nekomercijalnih tijela koja su pod javnim zakonom, kakva god bila posebna priroda tih odnosa, će stvoriti nepravilnu transpoziciju Direktive (C-84/03, Komisija v. Španija, p. 40).

Ugovori o javnim nabavkama koje reguliraju Direktive uključuju tri kategorije: ugovor o javnoj nabavci radova, ugovor o javnoj nabavci roba i ugovor o javnoj nabavci usluga. Ovi termini su definirani u članu 1. (2) Direktive 2004/1828.

(b) “Ugovori o javnoj nabavci radova” su ugovori koji za cilj imaju izvođenje, ili i idejno riješenje i izvođenje radova vezanih za jednu od aktivnosti koje su navedene u aneksu I, ili rad, ili realizaciju, bilo kojim sredstvima, rada koji odgovaraju zahtjevima koji je specificarao ugovorni organ. “Rad” znači rezultat gradnje ili građevinskih radova koji uzeti u cjelosti zadovoljavaju ili ispunjavaju ekonomsku i tehničku funkciju.

(c) “Ugovori o javnoj nabavci roba” su ugovori, koji nisu oni na koje se odnosi (b), koji za svoj cilj imaju kupovinu, lizing, zakup ili najamnu kupovinu, sa ili bez mogućnosti otkupa proizvoda. Javni ugovor koji za svoj predmet ima nabavku proizvoda i koji također uključuje, po svojoj prirodi, neophodnu pripremu mjesta izvođenja radova i usluga ugradnje smatra se “ugovorom o javnoj nabavci roba”.

(d) “Ugovori o javnoj nabavci usluga” su ugovori koji nisu javni ugovori o radovima i robama, koji za cilj imaju pružanje usluga koje su navedene u aneksu II. Javni ugovor koji za cilj ima i proizvode i usluge u značenju iz aneksa II će se smatrati “ugovorom o javnoj nabavci usluga” ako vrijednost tih usluga prelaze vrijednosti proizvoda koje pokriva ugovor.

28 Direktiva 2004/17 sadrži iste definicije kao član 1. (2) (b) – (d)


- 25 -

Aneks I navodi razne vrste građevinskih radova:

• Demoliranje i rušenje zgrada; premještanje zemlje;

• Ispitivanje i bušenje;

• Gradnja svih vrsta zgrada,građevinski radovi,mostovi,tuneli, viadukti, itd.;

• Gradnja autoputeva, puteva, projekata za vodu, uzletišta, i sportskih objekata;

• Završavanje gradnje i postavljanje električnih instalacija i drugih sistema (telekomunikacija, grijanje, voda itd.)

Aneks II, koji nabraja usluge koje uključuju Direktive, dijeli usluge u dvije grupe: “prioritetne usluge” (aneks II A) i “neprioritetne usluge” (aneks II B).29

Aneks II A nabraja 16 kategorija prioritetnih usluga, uključujući između ostalog:

• održavanje i popravke;

• zemaljski i vazdušni transport;

• telekomunikacijske usluge;

• finansijske usluge;

• kompjuterske usluge;

• računovodstvo, reviziju;

• reklamiranje, istraživanje tržišta, ispitivanje javnog mnijenja;

• usluge menadžmenta i konsaltinga;

• arhitektonske i inžinjerske usluge;

• čišćenje zgrade, kanalizacija i usluge odlaganja otpada.

Prioritetne usluge navedene u aneksu II A su predmet svim zahtjevima za postupak – sve odredbe Direktive se potpuno primjenjuju (član 20. Direktive 2004/18).

Neprioritetne usluge nabrojane u aneksu II B su predmet manje striktnog režima – samo nekoliko odredbi se primjenjuje (u vezi s tehničkim specifikacijama i objavljivanjem obavještenja o dodjeli ugovora) (član 21. Direktive 2004/18). Ugovorni organ pri dodjeljivanju ugovora o neprioritetnim uslugama nije dužan izdati informacijsko obavještenje i obavještenje o ugovoru kada dodjeljuje ugovore; može slobodno odabrati postupak javne nabavke; nije vezan ograničenjima u vezi s kvalifikacijskim procesom (kvalifikacijski kriteriji i dokumenti koji se mogu tražiti); može primjenjivati razne kriterije za dodjelu ugovora. Naravno, osnovni principi nediskriminacije i transparentnosti se u potpunosti primjenjuju.

29 Aneks XVII Direktive 2004/17 sadrži identičnu distinkciju.


- 26 -

Neprioritetne usluge koje su navedene u aneksu II B uključuju između ostalog:

• hotelske usluge i restoranske usluge;

• željezničke usluge i usluge vodenog transporta;

• pravne usluge;

• obrazovne usluge i usluge usmjerenog obrazovanja;

• zdravstvene i socijalne usluge;

• rekreacione, kulturne i sportske usluge.

Lista nije konačna, zadnja stavka je “ostale usluge”. Stoga se sve usluge koje nisu izričito navedene u aneksu II, osim onih izuzetih u članovima 12.-18., nazivaju “ostale usluge” i spadaju u neprioritetne usluge. 3.3.1 Okvirni sporazumi Nova Direktiva 2004/18 je omogućila zaključenje okvirnih sporazuma30 (framework agreements) i u klasičnom sektoru.

Okvirni sporazum je sporazum koji zaključuju ugovorni organ (jedan ili više) i ekonomski operater (jedan ili više), sa svrhom da se ustanove uslovi pod kojima će se dodjeljivati ugovori u datom periodu (obično ne duže od četiri godine).

Okvirni sporazumi se se zaključuju kao rezultat regularnog postupka javne nabavke, a kriteriji korišteni za selekciju stranaka sporazuma bi trebali biti ili najniža cijena ili ekonomski najprihvatljivija ponuda.

Ako se okvirni sporazum zaključuje sa samo jednim ekonomskim opraterom, ugovori koji se zasnivaju na tom sporazumu bi trebali biti dodijeljeni u granicama uslova koji su postavljeni u okvirnom sporazumu (član 32. (3) Direktiva 2004/18).

Ako je, pak, okvirni sporazum zaključen sa više ekonomskih operatera (obično ne manje od tri), onda dodjeli ugovora koja se zasniva na sporazumu može prethoditi “mini-tender” – poređenje tendera koji su predale stranke u okvirnom sporazumu (član 32. (4) Direktiva 2004/18).

30 Po ranijim propisima sporazumi su bili prihvatljivi samo u komunalnom sektoru – vidi član 5. Direktive 93/38, ali ne u klasičnom sektoru.


- 27 -

3.4 Izuzeci Određene kategorije ugovora su izuzete iz opsega Direktiva. Direktiva se ne primjenjuje na slijedeće ugovore:

• Tajne ugovore i ugovore koji zahtijevaju posebne mjere sigurnosti (član 14.);

• Ugovore koji se dodjeljuju u skladu sa međunarodnim pravilima (član 15.);

• Ugovore za kupovinu ili najam zemlje, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine (član 16. (a));

• Kupovina, razvoj, produkcija ili koprodukcija programskog materijala namijenjenog za emitiranje (član 16. (b));

• Usluge arbitriranja ili mirenja (član 16. (c));

• Finansijske usluge u vezi sa izdavanjem, prodajom, kupovinom ili transferom obveznica ili drugih finansijskih instrumenata, posebno transakcije koje obavljaju ugovorni subjekti s ciljem prikupljanja novca ili kapitala, i usluge centralne banke (član 16. (d));

• Ugovori o zapošljavanju (član 16. (e));

• Neka istraživanja i razvojne usluge (član 16. (f)).

Izuzeci, kako navodi Evropski sud pravde se moraju usko tumačiti i to bez predsrasuda prema osnovnim principima sistema javnih nabavki. Na primjer Sud je razmatrao osnovu kupovine lijekova (diamorfin – heroina), koje uvoze bolnice u Velikoj Britaniji u medicinske svrhe. Svrha trgovine diamorfinom, drogama, podliježe posebnim odredbama. Vlada Velike Britanije je to ranije kupovala direktnim ugovaranjem, bez ikakvog postupka javne nabavke. Samo jedna kompanija je imala ovlaštenje za uvoz diamorfina u Veliku Britaniju. Ovakva praksa je opravdavana potrebom izbjegavanja rizika da heroin bude izložen ilegalnoj trgovini. Tada je druga kompanija reagirala, jer je željela da uđe na to tržište i natječe se na njemu. Evropski sud pravde donio je odluku da je konkurencija ovdje neophodna i moguća. Sud je odbio argument da takve robe trebaju da se dodjeljuju bez objavljivanja obavještenja, i rekao da ova roba nije “roba koja se proglašava tajnom ili koja pri dostavi mora biti popraćena posebnim sigurnosim mjerama u skladu sa odredbama određenim zakonom, odredbom ili administrativnom radnjom na snazi u toj zemlji članici, ili kada zaštita osnovnih sigurnosnih potreba te države to zahtijeva”. Sud objašnjava da se taj potrebni sigurnosni nivo može dostići drugih mjerama (certificiranjem određenih kompanija), bez ograničavanja konkurencije (C-324/93, Evans Medical i Mecfarlan Smith, p. 49)

Isti stav je Sud prihvatio u slučaju vezanom za razvoj sistema za obradu podataka za italijanske javne organe. Italijanska vlada je ugovor dodijelila ne slijedeći konkurentski postupak javnih nabavki. Vlada je tvrdila da ugovor mora biti popraćen posebnim sigurnosnim mjerama zbog tajne prirode tih podataka,


- 28 -

što je neophodno u borbi protiv kriminala, posebno na polju oporezivanja, javnog zdravstva i prevare u poljoprivrednim pitanjima. Sud je odbio taj stav, jer se povjerljiva priroda obrađenih podataka u sistemu može zaštititi ako se uposlenicima tih kompanija nametne obaveza tajnosti, bez ikakve potrebe da se ograniče konkurencija i slobode iz Sporazuma (C-3/88, Komisija v. Italija, p. 11, 15). Sud je slično presudio kada se dodijelio ugovor za izgradnju nove zgrade za regionalni flamanski parlament u Belgiji, a da se prethodno nije izdalo obavještenje, zbog sigurnosnih razloga (C-323/96, Komisija v. Belgija, p. 38). 3.5 Nabavka u polju odbrane Postoji općeprihvaćeno iskrivljeno mišljenje da se direktive EU o javnim nabavkama ne primjenjuju za javnu nabavku u polju odbrane. Upravo suprotno, kako je jasno navedeno u članu 10. Direktive 2004/18: “Ova se Direktiva primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koje dodjeljuju naručitelji u polju obrane, koji podliježu članku 296. Sporazuma”.

Kao opće pravilo, režim javnih nabavki EU uključuje ugovore koji su dodjeljeni od strane institucija u segmentu odbrane (kao državno Ministarstvo odbrane).

Ipak postoji mogućnost izuzimanja nekih ugovora iz tog sektora, na osnovu člana 296. Sporazuma31.Uslovi za takvo postupanje moraju biti vrlo ograničeno tumačeni32:

• Takva upotreba ne predstavlja opće, automatsko izuzeće, već bi trebala imati pojedinačna opravdanja po pitanju svakog pojedinačnog ugovora;

• Upotreba državne derogacije je opravdana samo ako postoji potreba za postizanjem zaštite osnovnih sigurnosnih interesa;

• Težina dokaza leži na samoj zemlji članici koja ima namjeru da upotrijebi derogaciju;

• Takav dokaz je potrebno podnijeti, ako je potrebno, državnim sudovima ili Evropskom sudu pravde (ako Evropska komisija odluči da ispita pred Sudom pravde ispravnost primjene derogacije).

31 Član 296. 1. Odredba ovog Sporazuma neće spriječiti primjenu slijedećih pravila: (a) nijedna zemlja članica neće biti obavezna da objelodanjuje informacije čije bi otkrivanje bilo suprotno sigurnosnom interesu; (b) svaka zemlja članica može poduzeti ovakve mjere ako ih smatra neophodnim za zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa povezanih sa proizvodnjom ili trgovinom oružja, municije i ratnih materijala; te mjere neće negativno utjecati na uslove konkurencije na zajedničkom tržištu za proizvode koji nemaju posebnu vojnu svrhu

2. Vijeće može, jednoglasno, po prijedlogu Komisije, izmijeniti listu proizvoda sastavljenu 15.04.1958., na koje se primjenjuje odredba iz stava 1 (b)”.

32 Evropska komisija, Zelena knjiga o nabavci u vojne svrhe (Green Paper on Defence Procurement), COM (2004) 608 p. I.3.1


- 29 -

O derogaciji se može govoriti kada je u pitanju proizvodnja i prodaja oružja, municije i vojnih materijala. Ostali proizvodi koji nemaju vojni karakter, a koje kupuju vojne institucije (Ministarstva odbrane) moraju se nabavljati kroz standardne postupke javnih nabavki.

Trenutno Evropska komisija planira usvajanje novog, posebnog pravnog instrumenta za nabavku u svrhu odbrane – to bi bila direktiva za koordiniranje postupaka dodjele roba, usluga i radova u sektoru odbrane33.

33 Evropska komisija, Zeleni dokument o nabavci u vojne svrhe, COM (2004) 608 par. II.2.1


- 30 -

4 OPĆA PRAVILA 4.1 Tehničke specifikacije i standardi Predmet nabavke treba biti opisan na detaljan način, upotrebom objektivnih i općeprihvatljivih izraza.

Opis predmeta nabavke (tehničke specifikacije – technical specifications) treba sadržavati sve tehničke odrednice, definirajući karakteristike potrebnog materijala, proizvoda ili usluge, kao što je kvalitet i sigurnost, nivo zaštite okoliša. Oni bi trebali uključivati postupke vezane za osiguranje kvalitete, terminologiju, simbole, testiranje i metod testiranja, procese i metode pakiranja, obilježavanje i označavanja. U slučaju građevinskih radova oni bi također trebali uključivati pravila vezana za dizajn i cijenu, testiranje, inspekciju i prihvatljivost uslova i metoda ili tehnika izgradnje (vidi Aneks VI Direktive 2004/18).

Postoje dvije glavne metode pravljenja tehničke specifikacije (član 23. (3) Direktive 2004/18):

• ili pozivanjem na tehničke standarde;

• ili na osnovu zahtjeva za izvedbu ili funkcionalnost.

Tehničke specifikacije moraju omogućavati jednaku mogućnost pristupa za sve ponuđače (član 23. (2)). Primjena tehničkih standarda ne smije stvarati neopravdane prepreke za učešće kandidata iz ostalih zemalja članica (ne smije postojati diskriminacija na osnovu državljanstva). Tako da preferencija treba biti u skladu sa evropskim standardima (državnim standardima koji primjenjuju evropske standarde).

Kada formuliraju opis predmeta nabavke po pitanju zahtjeva o izvedbi ili funkcionalnosti, takav opis mora biti dovoljno eksplicitan i precizan kako bi omogućio potencijalnim ponuđačima formuliranje njihovih ponuda.

Ugovorni organi u svojoj tehničkoj specifikaciji ne smiju pominjati određenu marku ili izvor, ili postupak proizvodnje, ili određeno porijeklo, ako bi takvo pominjanje moglo dovesti do favoriziranja ili eliminiranja određenih proizvoda ili ponuđača. Samo u izuzetnim slučajevima takvo pominjanje je prihvatljivo, pod uslovom da su sva tri uslova zadovoljena (član 23. (8) Direkive 2004/18):

• Da je opravdano predmetom ugovora;

• Da je opis dovoljno precizan i jasan i da u skladu sa općim pravilima ne bi bilo moguće opisati predmet nabavke;

• Da takvo pominjanje određenog predmeta nabavke mora biti popraćeno izrazom “ili ekvivalent”, što znači da će biti prihvaćen i ekvivalentan proizvod.


- 31 -

Takvo pominjanje odnosi se sve informacije o tom proizvodu; namjera mu je da se pruži što više informacija o potrebnom proizvodu, ali da se ne eliminiraju ekvivalentni (slični) proizvodi ostalih proizvođača.

Obzirom da je takvo ograničenje proizišlo direktno iz člana 28. (raniji 30.) Sporazuma, ono se također primjenjuje na ugovore niske vrijednosti koji su ispod vrijednosnih razreda, i nisu regulirani Direktivama (C-59/00, Vestergaard, p. 24 - 26).

Evropski sud pravde je u više navrata odbacio diskriminatornu tehničku specifikaciju kao prepreku slobodnoj trgovini unutar Zajednice (ograničenja za slobodnu trgovinu roba).

U slučaju 45/87 (Dundalk) Sud je odlučio da tenderska dokumentacija koja zahtijeva proizvode (cijevi) koje su odobrili irski organi i koji potpadaju samo pod irske tehničke standarde, krši Sporazum jer vodi do eliminacije ostalih evropskih proizvoda (španskih u ovom slučaju), koji su u skladu sa međunarodnim standardima (ISO) ali ne i sa tim irskim standardima.

Kada je holandski ugovorni organ koji je želio kupiti softver u svojoj tenderskoj dokumentaciji naveo marku “UNIX system”, a da nije prihvatio slične kompjuterske sisteme (bez upotrebe izraza “ili ekvivalent” kako je direktiva izričito zahtijevala) Sud je to smatrao povredom člana 28. (raniji 30.) Sporazuma i Direktive (C-359/93, Komisija v. Holandija, p. 27 - 28). 4.2 Objavljivanje obavještenja i transparentnost 4.2.1 Obavještenja o nabavkama Jedan od najbitnijih elemenata sistema javnih nabavki EU jesu transparentni postupci javnih nabavki koji pružaju jednake prilike svim zainteresiranim ponuđačima koji žele da učestvuju u javnoj nabavki i podnesu svoje ponude. Transparentnost se postiže objavljivanjem niza obavještenja o ugovorima. Objavljivanje obavještenja o javnim nabavkama u cijeloj EU osigurava razvijanje efikasne konkurencije. Objavljene informacije o određenom postupku javne nabavke bi trebale omogućiti ekonomskim operaterima u EU da odrede da li je ponuđeni ugovor pogodan za njih i da li se oni mogu prijaviti na taj konkurs (36. Recital Preambule Direktivi 2004/18).

Tokom svakog postupka javne nabavke (neki izuzeci su navedeni kod pregovaračkog postupka) ugovorni organ objavljuje tri različita obavještenja o nabavci (član 35. Direktive 2004/18):

• Prethodno informacijsko obavještenje (podaci o planiranom postupku nabavke);

• Obavještenje o nabavci (poziv na podnošenje ponuda ili na učešće);

• Obavještenje o dodjeli ugovora (informacije o okončanju postupka).


- 32 -

Predhodno informacijsko obavještenje (PIN – Prior Information Notice) bi trebalo obavještavati unaprijed zainteresirane ponuđače, ugovarače i pružaoce usluga o općim karakteristikama planiranih nabavki. U slučaju roba i usluga, prethodno informacijsko obavještenje bi se trebalo objaviti na početku budžetske godine, što prije to bude moguće. PIN bi se trebao objavljivati, onda kada je ukupna vrijednost roba ili usluga određene kategorije koja se dodjeluje u jednoj godini jednaka ili prelazi 750,000 Eura. U jednom PIN-u ugovorni organ navodi sve svoje planirane nabavke iz određene kategorije roba ili usluga (ali naknadno se pojedinačni ugovori unutar te jedne kategorije mogu dodjeljivati i putem nekoliko odvojenih postupaka). Kada su u pitanju građevinski radovi PIN se odnosi na samo jedan predviđeni ugovor (ne stavljaju se svi ugovori zajedno) i objavljuje se što prije to bude moguće, odmah nakon donošenje odluke o planiranju te nabavke (t.j. ne obavezno odmah nakon početka budžetske godine).Objavljivanje predhodnog informacijskog obavještenja ne obavezuje automatski ugovorni organ da kasnije pokrene postupak javne nabavke. S druge strane, objavljivanje PIN nije obavezno tako da nije obavezan uslov za započinjanje samog tenderskog postupka (objavljivanje obavještenja o javnoj nabavci). Ipak Direktiva podržava objavljivanje PIN-a – vremenski rokovi mogu biti dosta kraći u slučajevima kada je PIN objavljen ispravno (vidi član 38. (4) Direktive 2004/18).

Sadržaj PIN je definiran u aneksu VII A (Direktiva 2004/18). PIN mora sadržavati samo osnovne informacije o planiranoj nabavci, naime:

• Osnovne informacije o ugovornom organu;

• Kratak opis predmeta ugovora:

o Za građevinske radove – prirodu i obim radova te mjesto izvršavanja radova, bitne karakteristike lotova (ako ih ima);

o Za robe – prirodu i kvantitet ili vrijednost proizvoda koji će biti dostavljen;

o Za usluge – ukupna vrijednost predložene nabavke u kategoriji svake od usluga;

• Procijenjeni datum dodjeljivanja ugovora.

Svako pojedinačno Obavještenje o nabavci (Contract Notice) mora se objaviti uvijek prije otvorenog i ograničenog postupka, konkurentskog dijaloga i pregovaračkog postupka (u nekim izuzetnim slučajevima ipak, pod uslovima izričito definiranim, dozvoljeno je da se započne postupak nabavke bez objavljivanja obavještenja u slučaju pregovaračkog postupka). Objavljivanjem obavještenja o nabavci ugovorni organ poziva sve zainteresirane ekonomske operatere da učestvuju (podnesu ponude, projekte ili zahtjeve za učešće, u zavisnosti od odabranog postupka). Objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci formalno započinje postupak javne nabavke (C-143/94, Furlanis, p.11).


- 33 -

Prema aneksu VII A (Direktiva 2004/18), obavještenje o javnoj nabavci treba, pored ostaloga, sadržavati:

• Adresu i kontakt informacije ugovornog organa;

• Mjesto i vremenski rok za izvedbu radova, ili dostavu proizvoda ili pružanje usluga;

• Opis predmeta nabavke:

o Prirodu i obim radova (uključujući informacije o dodatnim radovima i lotovima, ako je to moguće);

o Prirodu i kvantitet proizvoda koje je potrebno dostaviti (uključujući informacije o mogućim dodatnim dostavama ili obnovama ugovora);

o Kvantitet i opis usluga koje je potrebno obezbijediti (uključujući informacije o mogućim dodatnim uslugama ili obnovama ugovora i dodatnim zahtjevima po pitanju pružalaca usluga (kvalifikacije));

• Informacije o prihvatljivosti lotova i alternativnih ponuda;

• Metod,vrijeme i adresu za dobijanje cjelokupne tenderske dokumentacije;

• Mjesto i vremenske rokove za podnošenje ponuda ili zahtjeva za učešće;

• Kriterije za odabir vezane za lično stanje kandidata;

• Kriterije za ocjenu ponude (kriteriji za dodjelu ugovora).

Uz (pismeni) opis predmeta ugovora, sva obavještenja o nabavci moraju uključivati referentni broj iz Općeg vokabulara nabavki (CPV - Common Procurement Vocabulary)34. CPV je uspostavljen 1993. godine i ima za cilj standardizaciju termina u cijeloj EU koji se koriste za opis predmeta nabavke. Kodovi od 9 znamenki klasificiraju različite proizvode, usluge i vrste građevinskih radova, gdje na primjer 14512000-3 simoblizira asfalt, 29541612-6 – mašine za pranje suđa, 45214200-2 – građevinske radove izgradnje škola i 50322000-8 – usluge održavanja računara (više od 8.000 kodova)35. Primjena numeričke identifikacije predmeta javne nabavke nam olakšava razumijevanje obavještenja i u više-jezičnom okruženju; također olakšava automatsko pretraživanje objavljenih obavještenja u kompjuterskim programima.

Objavljivanjem obavještenja počinje postupak javne nabavke i zainteresirani ekonomski operateri podnose svoje ponude, projekte ili zahtjeve za učešće, u zavisnosti od odrabranog postupka.

34 Propis (EC) br 2195/2002 Evropskog parlamenta i Vijeća o Općem vokabularu javnih nabavki (CPV) (izmjene i dopune Propisom br. 2151/2003 od 16. decembra 2003.) 35 Opći vokabular javnih nabavki na svim službenim jezicima EU može se pronaći na http://simap.eu.int


- 34 -

Najkasnije 48 dana nakon uspješnog zaključenja postupka (dodjele ugovora), ugovorni organ mora poslati na objavljivanje obavještenje o dodjeli ugovora (CAN – Contract Award Notice), kojim obavještava javnost o rezultatima postupka. Ovo obavještenje se mora objaviti bez obzira na postupak koji je doveo do potpisa ugovora (t.j. također je obavezan i kod pregovaračkog postupka bez ranijeg objavljivanja obavještenja o postupku). Obavezno objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora nema za namjeru samo osiguravanje veće transparentnosti već i stvaranje većeg interesa među ekonomskim operaterima u Zajednici, te podsticanje istih da učestvuju u naknadnim postupcima36. Obavještenje o dodjeli ugovora također uključuje i objašnjenje zašto je odabran upravo taj određeni tender kako bi se time razvijala konkurentnost za kasnije ugovore.

Obavještenje o dodjeli ugovora mora uključivati (aneks VII A):

• Datum dodjele ugovora;

• Kriterije za dodjelu ugovora;

• Broj primljenih ponuda;

• Naziv i adresu najuspješnijeg ponuđača i cijenu odabrane ponude;

• Opseg cijena primljenih ponuda (minimalna/maksimalna);

• Kada je moguće,uključiti vrijednost i dio ugovora koji će biti podugovoren sa trećim stranama.

Dodatne informacije se objavljuju i u slučaju konkursa za izradu idejnog rješenja – obavještenje o konkursu za izradu idejnog rješenja i obavještenje o rezultatima konkursa (vidi aneks VII D Direktiva 2004/18).

Kada je postupak javne nabavke okončan, a ugovor nije dodijeljen, nije potrebno objavljivanje obavještenja.

Direktiva 2004/17 koja koordinira postupke javnih nabavki za komunalni sektor pruža nam isti set osnovnih obavještenja o javnim nabavkama:

• Periodično informacijsko obavještenje (aneks XV A);

• Obavještenje o javnoj nabavci (aneks XIII);

• Obavještenje o dodjeli ugovora (aneks XVI);

• Obavještenje o konkursu za izradu idejnog rješenja (aneks XVIII);

• Obavještenje o razultatima konkursa za izradu idejnog rješenja (aneks XIX).

Uz to, komunalne direktive nam ostavljaju još jedan tip obavještenja – obavještenje o postojanju sistema kvalifikacija (aneks XIV).

36 Evropska komisija, Guide to the Community Rules on Public Supply Contracts, 1997.


- 35 -

Sva obavještenja o javnim nabavkama koja određuju direktive obavljuju se u Službenom glasniku Evropske unije (OJ – Official Journal). Službeni glasnik izdaje Ured za objavljivanje Evropske zajednice (Ured za objavljivanje), službena izdavačka kuća Evropskih institucija (sa sjedištem u Luksemburgu). Službeni glasnik se objavljuje svaki radni dan na svih 20 službenih jezika EU. Ima slijedeća izdanja:

• OJ L: legislativa;

• OJ C: informacije i obavještenja;

• OJ S: javne nabavke.

Svaki dan u Dodatku na Službeni glasnik objavljuje se oko 900 tendera (u 2004. godini u 255 izdanja obavljeno je više od 220,000 obavještenja), koji daju informacije o:

• Ugovorima o javnoj nabavci u zemljama članicama;

• Ugovorimo o javnoj nabavci institucija EU;

• Ugovorima Phare, Tacis, Cards i drugim ugovorima za centralnu i istočnu Evropu;

• Ugovorima za Evropsko ekonomsko tržište (Norveška, Island,

Lihtenštajn);

• Ugovorima unutar GPA / WTO (SAD, Japan, Švicarska).

Pri pripremi obavještenja o javnoj nabavci ugovorni organi moraju koristiti standardne obrasce za obavještenja, koje je usvojila Komisija (Direktiva Komisije 2001/78/EC od 13. septembra 2001. godine, o upotrebi standardnih obrazaca pri objavljivanju obavještenja o javnim nabavkama).

Ured za objavljivanje Službenog glasnika nema ovlasti nad tačnošću i ispravnošću obavještenja koja se objavljuju, potpuna odgovornost za to je na instituciji koja objavljuje obavještenje (Ured za objavljivanje je odgovoran samo za prijevod).

Obavještenja se mogu slati na objavljivanje u bilo kojem obliku (faks, mail), ali preferira se u elektronskom obliku. Postoji podsticajna mjera za ugovorne organe koji koriste elektronski pristup (ispuniti formular direktno na internetu – http://simap.eu.int) – obavještenja poslana elektronskim putem objavljuju se u roku od 5 dana, dok se obavještenja poslana tradicionalnim putem obavljuju u roku od 12 dana od dana slanja (5 dana kod ubrzanog postupka) (član 36. (3) Direktive 2004/18; više detalja aneks VIII Direktive 2004/18 i aneks XX Direktive 2004/17 o tehničkim aspektima objavljivanja obavještenja).

Za ugovorne organe objavljivanje obavještenja je besplatno. Obavještenja se objavljuju na jeziku na kom su podnesena (na jednom od službenih jezika EU); samo rezime bitnih stavki se objavljuje u prijevodu na sve ostale službene jezike.


- 36 -

Obavještenja objavljena u Službenom glasniku su također dostupna u državnim izdanjima Glasnika ali ne prije datuma slanja obavještenja u Ured za objavljivanje u Luksemburgu. Obavještenja o javnim nabavkama koja se objavljuju na državnom nivou ne smiju sadržavati više informacija od obavještenja objavljenih na nivou EU.

Sva obavještenja o javnim nabavkama objavljena u Službenom glasniku dostupna su na Internetu u elektronskoj verziji u Tenders Electronic Daily (TED) – http://ted.publications.eu.int. TED je internet stranica na kojoj se svakodnevno objavljuju obavještenja i koja posjeduje sofisticiran mehanizam za pretragu, koji dozvoljava pretragu obavještenja po određenim kriterijima. U stvari, od 1998. godine Dodatak “S” Službenog glasnika se uopće ne štampa u printanoj formi – postoji jedino u elektronskom formatu – na CD-ROM-ovima i na Internetu. Neograničen pristup svim obavještenjima objavljenim na TED-u je besplatan i nije potrebna registracija. 4.2.2 Vremenski rokovi Svrha ovih pravila o objavljivanju obavještenja o javnoj nabavci na nivou EU jeste osiguranje efikasne konkurencije na polju javnih ugovora, kroz pravovremeno informiranje svih zainteresiranih ponuđača u EU, o glavnim tačkama ugovora, kako bi oni mogli podnijeti svoje ponude na vrijeme (C-225/98, Komisija v. Francuska, p. 34 - 35).

Kako bi se osiguralo da ponuđači imaju dovoljno vremena da pripreme ponude (zahtjeve za učešće, projekte), Direktive nalažu minimalne vremenske rokove koji se moraju poštovati u određenim fazama postupka. Ugovorni organ ne smije odrediti kraće vremenske periode od oni navedenih u Direktivama, ali može odrediti duže vremenske rokove od onih određenih37. Vremenski rok određen za neki postupak bi trebao predstavljati (odnosno biti proporcionalan sa) složenost ugovora i vrijeme koje je neophodno za sastavljanje ponude – što je priprema ponude više komplicirana, to bi se više vremena trebalo ostaviti ugovornom organu za pripremu (član 38. (1) Direktiva 2004/18).

Vremenski rokovi moraju biti proporcionalno produženi, tako da svi zainteresirani ponuđači mogu dobiti sve potrebne informacije kako bi pripremili ponude (član 38. (7) Direktive 2004/18):

• Kada tenderska dokumentacija, iako je bila pravovremeno zatražena, nije dostavljena unutar određenog vremenskog roka, zbog bilo kakvih razloga (npr: kompleksnost);

• Kada se ponuda može napraviti jedino nakon pregleda terena ili nakon detaljnog pregleda tenderske dokumentacije kod ugovornog organa.

37 Evropska komisija, Guide to the Community Rules on Public Supply Contracts, 1997., str.4.7


- 37 -

Direktive definiraju “standarne” minimalne vremenske rokove za različite radnje kada su u pitanju postupci javnih nabavki (član 38. (2 - 3) Direktive 2004/18 i član 45. (2 - 3) Direktive 2004/17):

• Kod otvorenog postupka minimalni vremenski rok za prijem ponuda jeste 52 dana od kada su obavještenja o javnoj nabavci poslana na objavu u Službeni glasnik (napomena – ne od datuma objavljivanja obavještenja u Službenom glasniku);

• U slučaju ograničenog postupka,konkurentskog dijaloga i pregovaračkog postupka sa ranijim objavljivanjem obavještenja, minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva za učešće je 37 dana od datuma slanja obavještenja na objavu;

• U slučaju ograničenog postupka, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od datuma slanja poziva za učešće.

Nije određen minimalan vremenski rok za:

• Prijem ponuda kod konkurentskog dijaloga i kod pregovaračkog postupka;

• Prijem zahtjeva za učešće u slučaju pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja;

• Konkurs za izradu idejnog rješenja.

U određenim uslovima ugovorni organ može uspostaviti vremenske rokove kraće od “standardnih” minimalnih vremenskih rokova (član 38. (4 - 8) Direktive 2004/18 i član 45. (3 - 8) Direktive 2004/17).

Ako je prethodno informacijsko obavještenje (PIN) obavljeno na ispravan način (t.j. kada su uključene sve neophodne informacije) i pravovremeno (t.j. između 52 dana i 12 mjeseci ranije) vremenski rokovi za prijem ponuda u otvorenom i ograničenom postupku mogu se skratiti na 36 dana.

Ako su obavještenja za objavljivanje poslana elektronskim putem, vrijeme za prijem ponuda u otvorenom postupku i vremenski rok za prijem zahtjeva za učešće u ograničenom postupku, konkurentskom i pregovaračkom postupku bez objavljivanja obavještenja, se skraćuje za 7 dana.

Ako od dana objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci ugovorni organ omogući neograničen i direktan pristup, elektronskim putem, tenderskoj dokumentaciji (t.j. ako objavi tendersku dokumentaciju na internetu), vremenski rok za prijem ponuda kod otvorenog i ograničenog postupka može se skratiti za 5 dana.

Konačno, u slučaju ograničenog i pregovaračkog postupka, vremenski rokovi se mogu dosta skratiti, kada je riječ o hitnoj nabavci kojoj ne odgovaraju standardni vremenski rokovi. Odredbe koje se odnose na hitnost ovdje su manje striktne nego u članu 31. (krajnja hitnost koja opravdava upotrebu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja): hitnost u ovom slučaju može biti izazvana različitim faktorima (t.j. također i nemarom ugovornog organa).


- 38 -

Moguće je primjeniti sva ova skraćenja vremenskog roka kumulativno, na primjer kada je prethodno informacijsko obavještenja ispravno objavljeno i kada je obavještenje poslano na objavljivanje elektronskim putem i kada je tenderska dokumentacija dostupna na internetu.

Tabela koja se nalazi u aneksu XXII Direktive 2004/17 rezimira vremenske rokove definirane komunalnom direktivom. Vremenski rokovi u klasičnom sektoru su slični.

Svi vremenski rokovi navedeni u Direktivama moraju se računati u skladu sa Propisom Vijeća br. 1182/71 od 3. juna 1971. godine kojim se određuju pravila koja se primjenjuju na periode, datume i vremenske rokove. 4.2.3 Informiranje učesnika i sredstva komunikacije Pored objavljivanja obavještenja o rezultatima postupka javne nabavke, ugovorni organ ima obavezu da informira, što je prije moguće, pojedinačno sve učesnike o donesenoj odluci kada je u pitanju dodjela ugovora (član 41. (1) Direktiva 2004/18).

Na zahtjev zainteresiranih učesnika, ugovorni organ je dužan da im objasni razloge odluke koja se njih tiče (t.j. odbijanje ponude ili relativna prednost odabrane ponude) (član 41. (2)).

Sve restrikcije nametnute po pitanju otkrivanja informacija o dodjeli ugovora mogu biti opravdane jedino: javnim interesom, legitimnim komercijalnim interesom ekonomskih operatera; ili mogućnošću ugrožavanja pravične konkurencije između ekonomskih operatera (član 41. (3)).

Nove direktive izjednačavaju nova elektronska sredstva komunikacije sa tradicionalnim. Prema definiciji iz direktiva: ““Napismeno” ili “u pisanom obliku” je bilo koje izražavanje koje se sastoji od riječi ili brojeva i koje se može čitati, reproducirati i naknadno priopćiti. Može sadržavati informacije koje se prenose i pohranjuju elektronskim sredstvima.” (član 1. (12) Direktive 2004/18 i član 1. (11) Direktive 2004/17).

Danas je moguće sprovoditi sve faze postupaka javnih nabavki elektronskim putem. Ugovorni organ može elektronski podnijeti obavještenje na objavljivanje Uredu za objavljivanje EU; objaviti na internetu tendersku dokumentaciju; komunicirati sa učesnicima. Ekonomski operateri mogu elektronski podnijeti zahtjev za učešće i svoje ponude. Za elektronsku razmjenu podataka u postupcima javnih nabavki potrebno je zadovoljiti određene uslove, (vidi aneks X Direktive 2004/18 o zahtjevima vezanim za načine elektronskog prijema ponuda, zahtjeve za učešće i planove i projekte na konkursu). Posebno je bitno naznačiti da ponude i zahtjevi za učešće moraju posjedovati elektronski potpis, u skladu sa odredbama o elektronskom potpisu38.

38 Vidi Direktivu 1999/93/EC Evropskog parlamenta i Vijeća od 13. decembra 1999. o okviru za elektronski potpis, Službeni glasnik, L 013, 19/01/2000


- 39 -

Evropska komisija planira da u svim zemljama članicama, do kraja 2007., u potpunosti primjeni potpuno elektronski sistem javnih nabavki, bez štampe, tzv. internet nabavka (e-nabavka). Komisija se nada da primjena e-nabavke može donijeti uštedu od 5% ukupne potrošnje javnih sredstava za javne nabavke i do 50-80% troškova transakcije (i za ponuđače i kupce)39. 4.3 Kvalifikacija kandidata Propisi o javnim nabavkama EU jasno razlikuju dvije vrste radnji koje sprovode ugovorni organi tokom procesa javne nabavke (kod svih postupaka): (1) ispitivanje sposobnosti ekonomskih operatera za izvođenje ugovora (kvalifikacije kandidata ili kvalitativni odabir) i (2) ocjena ponuda i odabir najbolje ponude (dodjela ugovora). Čak i kada se ove dvije radnje rade istovremeno (kao kod otvorenog postupka), one se rade prema različitim pravilima (slučaj 31/87, Beentjes, p. 15 - 16).

Prema članu 44. (1) Direktive 2004/18 ugovor se mora dodjeljivati na osnovu kriterija za procjenu ponuda (cijena i drugi kriteriji vezani za predmet nabavke npr. kvalitet, rok za izvršenje posla, tekući troškovi, itd – članovi 53. i 54.), nakon što se provjerila sposobnost operatera i to u skladu sa kriterijima o ekonomskom i finansijskom stanju, te profesionalnom i tehničkom znanju i sposobnostima (članovi 45. – 52.).

U procesu kvalifikacije, ugovorni organ pregleda sposobnost kandidata, uzimajući u obzir samo njihove lične karakteristike, bez obzira na proizvod ili usluge koje oni nude. Ugovorni organ provjerava, da li kandidati zadovoljavaju minimalne zahtjeve, koji su ranije navedeni u obavještenju o javnoj nabavci i/ili u tenderskoj dokumentaciji. Proces kvalifikacije za rezultat ima podjelu svih kandidata u dvije grupe: (1) kandidati koji se smatraju sposobnim za izvršenje ugovora (oni koji su kvalificirani i koji će učestvovati u slijedećim fazama postupka i čije ponude će se ocjenjivati); i (2) kandidati koji nisu zadovoljili kriterije za izvedbu ugovora (oni su diskvalificirani kandidati i neće učestvovati u daljem postupku i njihove ponude se neće ocjenjivati).

Sve ponude koje podnesu kvalificirani kandidati, se naknadno ocjenjuju bez povratka na fazu kvalifikacije kandidata i kriterije za kvalifikacije. Direktiva onemogućava ugovornom organu miješanje kriterija za kvalifikaciju (koji se odnose na kandidata) i kriterija za ocjenu (koji su vezani za kvalitet ponuđenih roba i usluga). Kriteriji koji se koriste pri kvalitativnom odabiru kandidata (npr. iskustvo se mjeri brojem preporuka) ne smiju se koristiti kao kriterij za dodjelu ponuda za određivanje najbolje ponude (C-315/01, GAT, p. 66 - 67).

Cilj procesa kvalifikacije je dvostruk. Prvo, da bi se eliminirale kompanije koje, zbog prijašnjih loših izvedbi ili nedovoljne sposobnosti za izvršenje budućeg

39 Komunikacija između Komisije i Vijeća, i Evropskog parlamenta, Evropskog odbora za ekonomiju i društvo i Odbora u Regionima – plan akcije za primjenu pravnog okvira za elektronsku javnu nabavku, COM/2004/0841.


- 40 -

ugovora, ne garantiraju uspješnu izvedbu ugovora. Drugo, kako bi se eliminacijom iz javnih ugovora kaznile kompanije koje su ozbiljno prekršile zakon i time ugrozile bitne interese EU i/ili zemalja članica.

Kriteriji za odabir, minimalni nivo kompetencije i informacija (dokumentacija) koja se zahtijeva od kandidata mora biti predhodno objavljen u obavještenju o javnoj nabavci i u tenderskoj dokumentaciji. Verifikacija kvaliteta kandidata bi se trebala izvršavati na transparentan način (Recital (39) Preambule Direktivi 2004/18).

Nakon podnošenja ponuda kriteriji za kvalifikaciju kandidata se ne smiju mijenjati, niti se drugi kriteriji smiju dodavati. Ipak, nakon podnošenja dokumenata, ugovorni organ može pozvati kandidate da podnesu dodatnu dokumentaciju ili da pojasne podnesene dokumente. U slučaju nepotpunih ili nejasnih dokumenata, ugovorni organ nije primoran da automatski diskvalificira takvog kandidata, već može tražiti ispravke (član 51. Direktive 2004/18).

Prema Direktivi 2004/18, kriteriji za kvalitativni odabir se odnose na:

• Lično stanje ekonomskog operatera;

• Ekonomsko i finansijsko stanje;

• Tehničke i profesionalne sposobnosti.

Svi kriteriji navedeni u direktivama su objektivni i mjerljivi kriteriji.

Član 45. regulira kriterije vezane za lično stanje kandidata.

Prema stavu (1) navedenog člana, ugovorni organ može isključiti iz daljeg učešća sve kandidate koji su bili osuđivani za učešće u organiziranom kriminalu, korupciji, prevari i pranju novca. Razlozi za isključenje koji su pomenuti u stavu (1) su obvezujući – ugovorni organ mora isključiti osuđenu kompaniju, čim sazna tu činjenicu. Razlozi za isključenje pomenuti u stavu (2) člana 45. nisu obvezujućeg karaktera – u takvim slučajevima ugovorni organ može isključiti određenu kompaniju, ali može također i odlučiti da je prihvati, i pored navedenih razloga. To se ipak može izmijeniti državnim zakonom, i često se dešava da zemlje članice primjenjuju Direktivu na jedan striktniji način, gdje obavezuju ugovorne organe da isključe kompanije koje se nalaze u situacijama navedenim pod stavom (2).

Prema stavu (2) člana 45. kompanija se može isključiti iz učešća, između ostalog, i kada:

• Se nalazi pod stečajem ili je u postupku likvidacije;

• Ukoliko je obustavila poslovne aktivnosti ili je u bilo kakvoj analognoj situaciji koja proizilazi iz sličnog postupka;

• Nije ispunila obaveze vezane za plaćanje doprinosa kao što su socijalno osiguranje ili obaveze plaćanja poreza – propisa zemlje u kojoj posluje ili propisa koji su na snazi u državi naručitelja.


- 41 -

Prekršaj vezan za profesionalno ponašanje, pomenut u 45. (2) (c) ne mora biti neophodno vezan za javnu nabavku. Mnoge zemlje isključuju iz učešća u postupcima javnih nabavki i kompanije odgovorne za kršenje zakona o zaštiti okoliša, o zaštiti na radu ili zakona o borbi protiv korupcije.

Velike poslovne greške mogu biti ne samo kažnjavanje pred kaznenim zakonom, već također i npr. ozbiljna povreda profesionalnih pravila ponašanja. Nekorektna izvedba ranijeg ugovora o javnim nabavkama također se može smatrati velikom poslovnom greškom i time biti osnova za isključenje te kompanije iz postupka javne nabavke.

Stav (3) član 45. nabraja dokumente koje ugovorni organ može zahtijevati od kandidata kako bi dokazali da ne potpadaju pod isključenje na osnovu ličnog stanja.

Navedena lista razloga za isključenje i dokumenata koji se mogu tražiti je konačna, ugovorni organ ne smije uspostaviti neke druge uslove vezane za lično stanje kandidata i ne smije tražiti nikakvu dodatnu dokumentaciju osim one propisane Direktivama (slučaj 76/81, Transporoute, p. 15).

Član 47. Direktive 2004/18 navodi dokumente koje kandidati mogu dostaviti kako bi dokazali kakvo je njihovo ekonomsko i finansijsko stanje:

• Izvodi iz banke;

• Bilansi stanja (ili dijelovi bilansa stanja);

• Izvod o prometu kompanije (za maksimalno posljednje tri finansijske godine).

Za razliku od ove ranije pominjane liste dokumenata koji potvrđuju lično stanje, lista dokumenata koji su vezani za ekonomsko i finansijsko stanje nije konačna – kandidat može dostaviti i drugu dokumentaciju, koju ugovorni organ smatra odgovarajućom i, sa druge strane, ugovorni organ može uspostaviti dodatne uslove vezane za finansijsko i ekonomsko stanje, koji nisu direktno propisani direktivama (spojeni slučajevi od 27 do 29/86, CEI i Bellini, p. 9).

Direktive ne određuju koji je to neophodni nivo finansijskog i ekonomskog kapaciteta. Ugovorni organ treba odlučiti o tome za svaki slučaj pojedinačno, ali izričito samo na osnovu ugovora i u striktnoj vezi sa datim ugovorom. Zahtjevano finansijsko i ekonomsko stanje mora u svakom slučaju biti proporcionalno sa obimom i složenošću određenog ugovora (član 44. (2) Direktive 2004/18).

Tehnička i profesionalna sposobnost kandidata se može dokazati, između ostalog, slijedećim sredstvima (član 48.):

• Listom izvršenih ugovora u posljednje tri godine (pet u slučaju građevinskih radova), zajedno sa potvrdama koje potvrđuju valjano izvršenje posla;

• Opis tehničkih postrojenja i mjera koje koriste dobavljači i pružaoci usluga za osiguravanje kvalitete;


- 42 -

• Obrazovne i stručne kvalifikacije pružaoca usluga ili ugovarača i/ili onih iz upravljačkog osoblja poduzeća i, posebice, kvalifikacije osobe ili osoba odgovornih za pružanje usluga i upravljanje radovima (ne odnosi se na robe);

• Izjava o prosječnom godišnjem broju radne snage u posljednje tri godine (samo za usluge i građevinske radove);

• Izjava o alatima, postrojenjima ili tehničkoj opremi koja je na raspolaganju pružaocu usluga ili ugovaraču za izvođenje poslova iz ugovora (ali ne za robe);

• Uzorci, opisi i/ili fotografije čija autentičnost mora biti potvrđena ukoliko naručilac to zatraži.

Potrebno je napraviti spisak dokumenta neophodnih za opis ličnog stanja, spisak naveden članom 48. je konačan i ne mogu ga proširivati ni ugovorni organi ni zemlje članice – nikakav drugi dokaz tehničke i profesionalne sposobnosti se ne smije zahtijevati, osim onog eksplicitno opisanog u Direktivi.

Kandidat ne mora posjedovati svu tehničku opremu neophodnu za izvršenje ugovora. Može se osloniti na resurse drugih kompanija, pod uslovom da su ti resursi dostupni tokom izvršenja ugovora. Pravni oblik odnosa sa tim drugim kompanijama nije bitan, bitna je samo stvarna dostupnost ovih resursa (član 48. (3) Direktiva 2004/18). Ako kandidat namjerava da se osloni na resurse koje on sam nema, ali koje će posuđivati od drugih kompanija, bez obzira da li su direktno ili indirektno povezani, on mora imati dokaz o stvarnoj dostupnosti tih resursa za vrijeme izvršenja ugovora (C-126/03, Komisija v. Njemačka, p. 22). Sud je ipak naveo i to da se kompanija može eliminirati iz postupka javne nabavke jedino na osnovu toga što predlaže, u svrhu izvršenja ugovora, upotrebu resursa koji nisu u njenom vlasništvu već pripadaju drugim kompanijama (C-314/01, Siemens i ARGE Telekom, p. 43).

Komunalni sektor je dosta fleksibilniji kada je u pitanju kvalitativni odabir kandidata, ali osnovni principi su isti. Ugovorni organ treba odrediti objektivne kriterije i pravila za odabir kandidata, i nakon toga isključiti kandidate koji ne ispunjavaju ove kriterije. Ti kriteriji bi trebali ranije biti poznati potencijalnim kandidatima (član 51. (1) (a) i 54. (1) Direktive 2004/17).

Proces odabira bi se trebao sprovoditi u skladu sa osnovnim principima nediskriminacije (jednak tretman) i proporcionalnosti. U praksi to znači, da ugovorni organ ne bi trebao (član 52. (1) Direktive 2004/17):

• Određenim ekonomskim faktorima nametati administrativne, tehničke ili finansijske uvjete koji se ne bi nametnuli drugima;

• Tražiti testove ili dokaze kojima bi se podvostručili objektivni dokazi koji već postoje.

Kriteriji za kvalitativni odabir i za dokumentaciju koja se zahtijeva od kandidata kako bi dokazali svoju tehničku i finansijsku sposobnost uključuju one koji su


- 43 -

nabrojani u Direktivi 2004/18 za klasični sektor, ali nisu ograničeni na njih. Ugovorni organi koji rade u komunalnom sektoru mogu dodati i neke druge kriterije za selekciju, pod uslovom da su objektivni i javno navedeni (dostupni) potencijalnim kandidatima.

Na osnovu Direktive 2004/17 organi koji rade u komunalnom sektoru imaju mogućnost za sistem kvalifikacije (član 53.). U tom slučaju ekonomski operateri pripremaju prijave kako bi se kvalificirali, ne konkretno za jedan određeni postupak, već za nekoliko postupaka koji će se organizirati u jednom određenom periodu. Kriteriji koji se koriste kod takvih kvalifikacija moraju biti objektivni kriteriji za kvalitativan odabir (lično stanje, finansijsko i ekonomsko stanje, profesionalna i tehnička sposobnost). Pristup sistemu kvalifikacije mora biti zasnovan na objektivnim i transparentnim uslovima. Postojanje sistema kvalifikacije mora biti objavljeno putem obavještenja u Službenom glasniku (vidi aneks XIV). Nakon uspostavljanja takvog kvalifikacijskog sistema, ugovorni organ može pozvati, u ograničeni i pregovarački postupak, kompanije koje je odabrao između tih kompanija koje su se ranije kvalificirale. 4.3.1 Konzorcij Ekonomski operateri mogu udružiti svoje snage kako bi uvišestručili šanse da dobiju javni ugovor. Ekonomski operateri mogu oformiti grupu (konzorcij) i zajedno podnijeti ponudu (zahtjev za učešće). Kod podnošenja ponuda (zahtjeva) ugovorni organ ne smije od njih tražiti formiranje određenog pravnog oblika. Ipak, od najuspješnije grupe (kojoj ugovor bude dodijeljen) se može zahtijevati uspostavljanje određenog pravnog oblika (potpisivanje) ugovora, u mjeri u kojoj je to neophodno za zadovoljavanje uspješne izvedbe ugovora (član 4. (2) Direktive 2004/18). Kako bi dokazao sposobnost za izvedbu ugovora, tokom postupka kvalitativnog odabira, konzorcij se mora pouzdati u kapacitete svojih predstavnika ili drugih organa, bez obzira na pravni oblik odnosa koji ima sa njima (član 48. (3 - 4) Direktive 2004/18). Kada kompanija prikaže reference vezane za svoje podružnice (ili predstavnike u konzorcijumu) kako bi dokazala svoju ekonomsku i finansijsku sposobnost i tehničku spremnost, ona mora također navesti, bez obzira na prirodu pravnog odnosa koji ima sa tim podružnicama, da ima pristup svim njihovim resursim koji su potrebni za izvršenje ugovora (C-5/97, Ballast Nedam Groep II, p. 12).

Direktiva ne zahtijeva to da sastav konzorcijuma ostane nepromijenjen tokom cijelog postupka dodjele ugovora. Ali Direktiva ne spriječava zemlje članice da u svoje državne zakone uvedu takvu klauzulu. Tako da državni zakoni o javnim nabavkama mogu uključivati obavezno isključenje iz daljeg postupka onog konzorcijuma čiji sastav je promijenjen tokom postupka dodjele ugovora (C-57/01, Makedoniko Metro i Mikhaniki, p. 63).


- 44 -

4.3.2 Službena lista odobrenih ekonomskih operatera Neke od zemalja članica EU (npr. Slovačka) prave službene liste odobrenih ekonomskih operatera (certificiranih) za izvršavanje javnih ugovora. Direktiva prepoznaje takvu mogućnost, ali ni u kom slučaju ona nije obligatorna (niti preporučena) za zemlje članice, niti je one moraju imati/uvoditi. Ali ako zemlja članica EU odluči da posjeduje takav instrument, ona mora zadovoljavati određene uslove koji su postavljeni u Direktivi (član 52. Dikretive 2004/18). Kriteriji za registraciju moraju biti u skladu sa kriterijima za kvalitativni odabir, koji su definirani u Direktivi.

Korištenje službene liste implicira da je taj certificirani ekonomski operater prihvatljiv kada je u pitanju njegovo lično stanje, ekonomska i finansijska sposobnost, te profesionalna i ekonomska sposobnost. Nikakav drugi dokaz (uz određene izuzetke vezane za plaćanje poreza i društvenih doprinosa) se onda ne treba zahtijevati od kompanija. Službena registracija je zamjensko sredstvo kojim se dokazuje ugovornom organu da taj ekonomski operater zadovoljava kriterije kvalitativnog odabira (slučaj 76/81, Transporoute, p. 13). Ipak, kako bi dokazala svoju sposobnost kompanija uvijek ima izbor ili da se samo jednom registrira ili da svaki put podnosi set dokaza i dokumenata iz članova 45. – 51. (C-71/92, Komisija v. Španija, p. 45). Registracija bi trebala olakšati učešće za kompanije (umjesto hrpe dokumenata podnosi se samo dokaz o registraciji). Učešće u postupku ne može se ograničiti samo na certificirane kompanije, niti može služiti kao razlog favoriziranja ni u kom slučaju40. 4.4 Ocjena ponuda i dodjela ugovora 4.4.1 Kriteriji za ocjenu ponuda Direktive definiraju kriterije koje ugovorni organ može koristiti kako bi ocijenio podnesene ponude i kako bi osigurao koja je najbolja. Nabrajanje kriterija standardizira proces dodjele ugovora i osigurava transparentnost i pravnu ispravnost. Kriteriji se objavljuju na samom početku postupka – u obavještenju o javnoj nabavci i u tenderskoj dokumentaciji. Poznavajući konkretne kriterije za dodjelu ugovora unaprijed, svi potencijalni ponuđači imaju jasnu sliku o tome koji aspekti budućeg ugovora jesu bitni ugovornom organu i time su u poziciji da pripreme svoje ponude u skladu sa tim.

Prema članu 55. Direktive 2004/18 i članu 53. Direktive 2004/17 postoje dva kriterija za dodjelu ugovora:

• Najniža cijena;

• Ekonomski najprihvatljivija ponuda.

40 Organi koji organiziraju javnu nabavku u skladu sa Komunlanom direktivom mogu ograničiti učešće samo na kompanije koje su se kvalificirale putem kvalifikacijskog sistema, ako organ ima takav kvalifikacijski sistem (član 53. Direktive 2004/17)


- 45 -

Oba kriterija su jednaka; ne postoji preferencija kada su oni u pitanju. Izbor odgovarajućeg kriterija (t.j. izbor između najniže cijene i ekonomski najpovoljnije ponude) leži na ugovornom organu, koji od slučaja do slučaja odlučuje o tome koji će kriterij primjenjivati. Zemlje članice EU, koje primjenjuju ove Direktive ne smiju ograničiti ovo pravo ugovornom organu – na primjer ne smiju nametati to da u slučaju građevinskih radova bude korišten samo kriterij najniže cijene41 (C-247/02, Sintesi, p. 42).

U praksi kriterij ekonomski najprihvatljivije ponude se koristi mnogo češće nego kriterij najniže cijene. Kako analiza objavljenih obavještenja o javnoj nabavci u TED-u pokazuje42, u većini postupaka koje su organizirale institucije iz javnog sektora koristi se kriterij ekonomski najprihvatljivije ponude (84%), dok se kriterij najniže cijene koristi samo u 16% postupaka. Postoji samo mala razlika kada su u pitanju različiti postupci: kriterij najniže cijene je malo češći kada su u pitanju robe (18%) nego kada su u pitanju usluge ili radovi (15%). Ipak, postoje, značajne razlike među zemljama članicama. Uopćeno, u novim zemljama članicama se češće koristi kriterij najniže cijene (Litvanija 90%, Kipar 80%, Poljska 70%, Slovenija 70%, ali i Grčka 45% i Austrija 40%); dok većina starih zemalja članica skoro nikada ili rijetko koristi taj kriterij (Francuska ili Španija 2%, Velika Britanija i Irska 4%, Njemačka 10%). Ove zemlje češće primjenjuju kriterij ekonomski najprihvatljivije ponude.

Prvi pomenuti kriterij jeste kriterij najniže cijene (lowest price) i on je prilično jasan. Postoji samo jedan segment koji se promatra – cijena; i najjeftinija ponuda se odabira. Ovaj kriterij je jasan, jednostavno aritmetičan; ne ostavlja prostor za nasumičnost ili manipulaciju. Prednosti: brzina i transparentnost (jasnost) u procesu donošenja odluke. Ali on ne posjeduje kvalitativni aspekt promatranja ponude; može favorizirati jeftinije ponude nauštrb onih kvalitetnijih.

Drugi kriterij, ekonomski najpovoljnija ponuda (economically most advantageous tender), omogućava da se ocijeni ponuda sa osvrtom na kombinaciju mnogih različitih kriterija, vezanih za sam predmet nabavke. Direktive navode listu takvih kriterija: cijena, kvalitet, tehnički aspekt, estetika i funkcionalnost, okolišne karakteristike, tekući troškovi, racionalna potrošnja, usluge nakon prodaje i tehnička pomoć, datum ili period dostave (izvršenja), sigurnost robe. Ova lista je samo primjer i tu je tek kao pokazatelj. Ugovorni organ može pored ovih kriterija primjeniti i druge kriterije, pod uslovom da su kriteriji: konzistentni sa osnovnim principima zakona EU (ne smiju biti diskriminatorni); primjenjeni u skladu sa zahtjevima postupka – podnijeti od samog početka potencijalnim ugovoračima (slučaj 31/87, Beentjes, p. 37); vezani za predmet ugovora i osmišljeni samo kako bi se došlo do ekonomski najpovoljnije ponude (C-324/93, Evans Medical i Macfarlan Smith, p. 42). Iako svi kriteriji moraju biti usko vezani sa predmetom ugovora, oni ne moraju uvijek biti isključivo

41 Takva odredba je uvedena u italijanski zakon u svrhu onemogućavanja korupcije. 42 Analiza obavještenja o javnim nabavkama objavljenih u TED-u (Tenders Electronic Daily) – Službeni glasnik EU centralnih vladinih i lokalnih tijela zemlaja članica EU, u prvih 6 mjeseci 2005. godine.


- 46 -

ekonomske prirode (npr. estetski ili okolišni) (C-513/99, Concordia Bus Finland, p. 55). Objektivni kriteriji osiguravaju usklađenost sa principima transparentnosti, nediskriminacije i jednakog tretmana i trebali bi garantirati to da ponude budu ocijenjene pod uslovima efikasne konkurencije (recital (46) Preambule Direktivi 2004/18). Princip jednakog tretmana zahtijeva da kriteriji za dodjelu ugovora budu formulirani i primijenjeni na objektivan način i jednoobrazno na sve ponuđače. Kriteriji za dodjelu ugovora bi trebali biti formulirani, u obavještenju o javnoj nabavci i u tenderskoj dokumentaciji, tako da dozvoljavaju svim relativno informiranim i prosječno zainteresiranim ponuđačima da ih tumače na isti način. Ugovorni organ mora tumačiti kriterije za dodjelu ugovora na isti način tokom cijelog postupka (C-19/00, SIAC Construction, p. 42 - 44, C-448/01, EVN, p. 47 - 57).

Ako ugovorni organ želi dodijeliti ugovor prema kriteriju najpovoljnije ponude, on mora objaviti u obavještenju o javnoj nabavci ili u tenderskoj dokumentaciji, koje kriterije će koristiti kao i njihovo relativno učešće (postotak za svakoga od njih).

Tokom procjene ponuda, ugovorni organ može primijeniti samo ranije objavljene kriterije. Kada, tokom postupka javne nabavke, ugovorni organ otkrije da su kriteriji za dodjelu ugovora neispravno formulirani, i da time onemogućavaju odabir stvarno ekonomski najpovoljnije ponude, ugovorni organ može poništiti postupak (ali ne može izmijeniti kriterije) (C-244/02, Kauppatalo Hansel, p. 36).

Kvalitet ponuda se mora ocjenjivati na osnovu samih ponuda a ne na osnovu iskustva koje određeni ponuđači imaju kod određenog ugovornog organa u vezi sa ranijim ugovorima. Kako je ranije pomenuto, kriteriji za odabir ponuda (kao što su ekonomska, tehnička i finansijska sposobnost) koji su provjeravani u fazi odabira kandidata, se ne smiju ponovo razmatrati kada je u pitanju poređenje ponuda (T-169/00, Esedra, p. 158).

Ako ugovorni organ smatra da je određena ponuda neprirodno niska (abnormaly low) u poređenju sa traženim robama, uslugama ili radovima, i da je kao takva nerealno niska, ugovorni organ je ne može odbiti bez traženja dodatnih informacija i obješnjenja (član 55. Direktive 2004/18 i član 57. Direktive 2004/17). Takva objašnjenja, u pismenoj formi, moraju se pažljivo proučiti. Naročito, ugovorni organ mora prihvatiti objašnjenja ako su u pitanju:

• Napredne metode izvedbe ugovora (ekonomično tehničko rješenje);

• Izuzetno povoljni uslovi dostupni ponuđaču;

• Orginalnost radova, roba i usluga koje je ponudio ponuđač;

• Pomoć države koju je ponuđač legalno stekao.

Razlog za nepirodno nisku cijenu bi mogla biti ili nepravična konkurencija ili stvarna prednost koju ima određeni ekomonski operater. Ugovorni organ bi trebao biti zainteresiran u prvom slučaju za odbijanje ponude a u drugom slučaju za prihvatanje ponude.


- 47 -

Pitanje da li je cijena neprirodno niska bi se trebalo raspravljati i po njemu odlučivati u skladu sa predmetom ugovora, a ne u skladu sa usporedbom sa drugim ponudama. Zbog toga je Evropski sud pravde odbio italijanski zakon, koji je uključivao obavezu automatskog odbijanja onih ponuda čija je cijena bila za više od 10 % niža od prosjeka cijena svih podnesenih ponuda. Takav isključivo matematički kriterij isključivanja ponuda bi onemogućio ponuđačima mogućnost dokazivanja da su njihove ponude stvarne (slučaj 103/88, Fratelli Costanzo, p. 18). Ipak, isključivo matematički kriterij bi se mogao koristiti kako bi se identificirale ponude koje su navodno neprirodno niske, i koje bi se shodno tome trebale detaljno razmotriti (spojeni slučajevi C-285/99 i C-286/99, Lombardini i Mantovani, p. 64 - 70). 4.4.2 Privatljivost pregovaranja nakon podnošenja ponuda Prema međunarodnim standardnima43 u postupku podnošenja ponuda (otvoreni i ograničeni postupak) nema mjesta pregovaranju sa učesnicima o podnesenim ponudama. Nakon otvaranja, ponude se prihvataju ili odbijaju, ali o njihovom sadržaju se ne smije razgovarati niti ga se smije mijenjati. Ugovorni organ može, tokom procjene ponuda, tražiti pojašnjenje, ali ni u kom slučaju ne smije dozvoliti izmjenu ponuda. Pod određenim uslovima ugovorni organ može ispraviti grešku aritmetičke prirode u ponudama.

Iznenađujuće je to da direktive EU o javnim nabavkama uopće ne pominju ovo pitanje. Nema odredbe koja eksplicitno zabranjuje pregovaranje o osnovnim segmentima podnesenih ponuda, potrebu za pojašnjavanjem ponuda ili ispravku aritmetičkih grešaka.

Ipak, tokom prihvatanja Direktive 89/440 koja koordinira ugovore o javnoj nabavci radova, Vijeće i Komisija objavili su zajedničku izjavu po tom pitanju. Izjavu, koja nija dio Direktive, ipak citira, i primjenuje Evropski sud pravde (C-87/94 Komisija v. Belgija p. 8).

Izjava pruža smjernice o neprihvatljivosti pregovaranja u postupku podnošenja ponuda: “Vijeće i Komisija izjavljuju da je u otvorenom i ograničenom postupku svaka vrsta pregovora sa kandidatima ili ponuđačima o fundamentalnim segmentima ugovora, izmjenama koje bi mogle ugroziti konkurenciju, a naročito o cijenama, zabranjena; ipak, razgovor sa kandidatima ili ponuđačima se može voditi ali samo u svrhu pojašnjavanja ili upućivanja u sadržaj njihovih ponuda ili zahtjeva ugovornog organa i pod uslovom da to ne uključuje diskriminaciju.”

42 Vidi, npr, član 34. UNCITRAL-ovog modela zakona o nabavci roba, radova i usluga: “(1)(a) Ugovorni organ može tražiti od ponuđača ili ugovarača bilo kakvo pojašnjenje ponude koje

će mu pomoći pri pregledu, ocjeni i uporedi ponuda. Nikakva promjena samog predmeta ponude, uključujući izmjene u cijeni i izmjene koje imaju za cilj da neprikladnu ponudu učine prikladnom, ne smije se tražiti, nuditi niti dozvoliti.

(b) Bez obzira na gore navedeni podstav (a) ovog stava, ugovorni organ ima pravo da ispravi čisto artimetičke greške koje se otkriju nakon pregleda ponude. Ugovorni organ će odmah obavijestiti ponudača ili ugovarača o tome da je napravljena izmjena takve vrste na njegovoj ponudi.”


- 48 -

U principu, pregovori o podnesenim tenderima nisu dozvoljeni (kod otvorenog i ograničenog postupka). Čak i kada su pregovori nakon podnošenja ponuda dozvoljeni (samo zbog pojašnjenja ili dopune ponude), pregovori se ne smiju ticati cijene ili drugih fundamentalnih segmenata ponuda i ne smiju ni na koji način onemogućavati konkurenciju ili podrazumijevati diskriminaciju. 4.4.3 Elektronska aukcija Princip nepromjenjivosti ponuda kod otvorenog i ograničenog postupka je poljuljan 2004. godine uvođenjem elektronske aukcije (novina uvedena članom 54. Direktive 2004/18).

Elektronska aukcija jeste dodatna faza postupka javne nabavke, bilo da je riječ o otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku sa objavljivanjem obavještenja. Kod elektronske aukcije, nakon podnošenja ponuda i njihove početne ocjene ugovornog organa, ponuđačima se daje mogućnost ponude novih (nižih) cijena ili poboljašanja ponuda na mjerljiv način – brojkama ili postocima (vrsta holandske aukcije43). Cijeli proces je poluautomatiziran – nove ponude se podnose elektronskim putem i automatski se ocjenjuju, na osnovu ranije unesene matematičke formule. Može postojati nekoliko faza elektronske aukcije (“proces koji se ponavlja” – član 1. (7) Direktive 2004/18).

Ugovorni organ se može odlučiti za elektronsku akuciju za sve ugovore, osim za određene ugovore koji za svoj predmet imaju usluge i robe koje predstavljaju intelektualni rad (npr. dizajn građevinskih radova), gdje ključni element ponuda nije mjerljiv.

Elektronska aukcija se može održavati i u slučaju ugovora koji se dodjeljuju na osnovu najniže cijene i u slučaju ugovora koji se dodjeljuju na osnovu ekonomski najpovoljnije ponude.

Informacije o namjeri održavanja elektronske aukcije moraju se uključiti u obavještenje o javnoj nabavci. U tom slučaju tenderska dokumentacija mora sadržavati, između ostalog:

• Mjerljive podatke (vrijednosti) koji će biti predmet elektronske aukcije (izražene u brojkama ili procentima);

• Limite za vrijednosti koji se mogu podnijeti;

• Uslove pod kojima ponuđač ima pravo da učestvuje;

• Relevantne informacije o korištenoj elektronskoj opremi i tehničkom specifikacijama za internet konekciju.

43 U tradicionalnoj holandskoj aukciji aukcioner počinje aukciju time što zahtijeva visoku cijenu koja se umanjuje dok neki učesnik ne prihvati aukcionerovu cijenu, ili se ne dostigne određena minimalna cijena. Taj učesnik plaća objavljenu cijenu. Aukcija u javnim nabavkama se također zove “obrnuta aukcija”, obzirom da su uloge kupca i prodavca zamijenjene – prodavac umanjuje cijenu kako bi došao do zadovoljavajućeg ugovora. Tradicionalne aukcije uključuju samo jednog prodavca i mnogo kupaca, obrnuta aukcija uključuje mnogo prodavaca i jednog kupca.


- 49 -

Obično se elektronska aukcija održava putem Interneta.

Elektronska aukcija je jedan u potpunosti transparentan proces – tokom aukcije svaki ponuđač mora biti na vrijeme obaviješten o svom trenutnom plasmanu na ljestvici – kako bi imao priliku da se nadmeće sa konkurentima. Ugovorni organ također može saopćiti druge informacije po pitanju svih cijena (ili drugih karakeristika) koje se trenutno nude i broj ponuđača koji još uvijek učestvuju u igri. Identitet ponuđača se ne smije otkriti tokom bilo koje od faza elektronske aukcije.

Ugovor se dodjeljuje ponuđaču čija ponuda, nakon izmjena koje su uvedene tokom aukcije, bude ocjenjena kao najbolja na osnovu matematičke formule navedene u tenderskoj dokumentaciji.

Elektronska aukcija nije novi postupak javnih nabavki. To je modifikacija postojećih postupaka. Pruža mogućnost organiziranja elektronskog tendera kao jedne od opcija unutar tradicionalnih postupaka javnih nabavki. 4.5 Društveni i okolišni faktori Kada su usvojene prve direktive o javnim nabavkama (1970’) njihov cilj je uglavnom bio ekonomski: liberalizacija tržišta javnih nabavki i ukidanje granica prekogranične trgovine (denacionalizacija javne nabavke) imali su za namjeru uvođenje značajnih ekonomskih efekata – i za industriju (veliko proširenje mogućnosti za širenje i u Zajednici i na domaćem tržištu) i za vlade i javne institucije (značajnu uštedu u budžetima)44.

Kasniji razvoj sistema dao je dodatnu dimenziju Evropskim integracijama. Sporazum iz Amsterdama dodao je spisku ciljeva Evropske unije zaštitu okoliša. Sporazum iz Amsterdama također određuje kao jedan od prioriteta EU potrebu za borbom protiv svih oblika diskriminacije, eliminaciju nejednakosti i promociju jednakih prilika za muškarce i žene. Ciljevi Evropske unije su promocija visokog nivoa zaposlenosti i socijalne zaštite, poboljšanje uslova življenja i rada te promocija kvalitete života45.

44 Evropska komisija, Vodič o pravilima Zajednice o otvorenom postupku (Guide to the Community rules on open government procurement), Službeni glasnik, C 358, 31/12/1987 45 Komunikacija Komisije i Vijeća, Evropskog parlamenta i Ekonomskog i društvenog odbora – Promoviranje jezgre radnih standarda i poboljšanje društvenog upravljanja u kontekstu globalizacije (Promoting core Labour Standards and Improving Social governance in the context of globalisation), COM/2001/0416 finalna


- 50 -

Posljednih godina mnogo je bilo rasprava i propisa u EU usmjerenih na integraciju okolišne (“kupujmo zeleno”) i društvene osvještenosti u sistem javnih nabavki46.

“Kupujmo zeleno” – javna uprava preporučuje robe i usluge koje uvažavaju pitanje okoliša i time daju svoj doprinos održivom razvoju. Promocijom “zelene nabavke” oni također podržavaju industriju za razvijanje okolišno prihvatljivih tehnologija.

Izraz “društveni faktori” uključuje širok spektar faktora. On predstavlja mjere kojima se osigurava usklađenost sa fundamentalnim pravima; sa principom jednakosti i jednakog tretmana i nediskriminacije (npr. između muškaraca i žena); sa propisima o društenim faktorima (npr. o sigurnosti i zdravlju na poslu i u radnim uslovima). Koncept “društvene osvještenosti” također uključuje korištenje preferencijalnih klauzula (npr. za reintegraciju invalidnih osoba ili nezaposlenih osoba, te pozitivno djelovanje kada je u pitanju suzbijanje nezaposlenosti i društveno isključenje)47.

Uzimajući u obzir posljednje izmjene i dopune dvjema novim Direktivama, ugovorni organ ima nekoliko mogućnosti da uključi okolišnu i društvenu osvješćenost u različite faze postupaka javnih nabavki:

• Prije započinjanja formalnog postupka javne nabavke, pri definiranju predmeta ugovora (“šta to žele kupiti?”). U ovoj fazi ugovorni organ odabira vrstu proizvoda ili usluga koje odgovaraju socijalnim ciljevima i/ili preferira proizvode ili usluge zdrave za okoliš. Naprimjer, ugovorni organ se može odlučiti da koristi proizvode koji zadovoljavaju određenu potrebu kada su u pitanju osobe sa invaliditetom ili/i dizajn za zgradu koja ima nisku potrošnju električne energije.

• Pri pravljenju tehničke specifikacije ugovorni organ može uključiti i društvene i okolišne aspekte. Trebao bi (ne “mogao bi” – što nije samo mogućnost), kad god je to moguće, definirati te tehničke specifikacije kako bi se uzimao u obzir pristup za osobe sa invaliditetom (član 23. (1) Direktive 2004/18). Pri formuliranju tehničkih specifikacija po pitanju funkcionalnih zahtjeva ugovorni organ može uključiti i okolišne karakteristike, uključujući ekološke naljepnice48 (član 23. (3) (b) i (6)).

46 Vidi dokumente Evropske komisije: Interpretative Communication of the Commission on the Community law applicable to public procurement and the possibilities for integrating social considerations into public procurement, COM(2001)566 final; Commission Interpretative Communication on the Community law applicable to public procurement and the possibilities for integrating environmental considerations into public procurement, COM(2001)274 final; Buying green! A handbook on environmental public procurement, SEC(2004)1050. 47 Evropska komisija: Interpretative Communication of the Commission on the Community law applicable to public procurement and the possibilities for integrating social considerations into public procurement, COM(2001)566 final 48 Certificirani proizvodi sa ekološkim naljepnicama su proizvodi koji se smatraju ekološki prihvatljivim proizvodima. Postoje različite vrste ekoloških naljepnica: evropske ekološke naljepnice, državne ekološne naljepnice i privatne ekološke naljepnice.


- 51 -

Tehničke specifikacije se također mogu odnositi na metodu proizvodnje i procese – npr. sada je moguće zahtijevati samo električnu energiju koja se proizvodi od obnovljivih resursa ili organsku hranu.

• Tokom faze kvalitativnog odabira kandidata (ponuđača) ugovorni organ ima ovlaštenje da koristi kriterije vezane za socijalne i okolišne faktore. Kompanije koje ne budu poštivale okolišne i socijalne zakone mogu biti isključene iz učešća zbog kršenja profesionalnog kodeksa ili velikog profesionalnog propusta (član 45. (2) (c - d) Direktive 2004/18). Ako ugovori o radovima ili uslugama zahtijevaju posebno znanje u području okoliša (npr. izgradnja tvornice za obradu otpada), od kandidata se može zahtijevati dokaz o zadovoljavanju standarda ekološkog upravljanja (član 50.). Sa namjerom podržavanja integracija osoba sa invaliditetom, ugovorni organ može odlučiti da rezervira neke javne ugovore zaštićenim radionicama (t.j. upošljavanje ljudi sa invaliditetom), pod uslovom da oni ne bi bili sposobni da dobiju ugovor putem regularnog postupka(član 19. i recital (28) Preambule Direktivi 2004/18).

• Trenutni sadržaj člana 54. Direktive 2004/18 eksplicitno navodi okolišne karakteristike kod kriterija za dodjelu ugovora. Takvi okolišni kriteriji za dodjelu ugovora moraju biti: objektivno mjerljivi, vezani za predmet ugovora, izričito pomenuti u obavještenju o javnoj nabavci i tenderskoj dokumentaciji, i u skladu sa osnovnim prinicipima EU propisa (naročito principom nediskriminacije). Mogućnost korištenja takvih kriterija za dodjelu ugovora prihvaćena je od strane Evropskog suda pravde ranijim propisima; Sud je također formulirao detaljne uslove za njihovu primjenu (C-513/99, Concordia Bus Finland, p. 69). Pod istim uslovima ugovorni organ može koristiti kriterije koji imaju za cilj zadovoljavanje socijalnih zahtjeva (recital (46) Preambule Direktivi 2004/18).

• Ugovorni organ može uključiti u ugovor različite klauzule koje definiraju detaljne uslove izvedbe ugovora. Te klauzule moraju biti u skladu sa propisima EU, ne smiju uključivati ni direktnu ni indirektnu diskriminaciju, i moraju biti navedene u tenderskoj dokumentaciji (Član 26. Direktive 2004/18). Ugovorni organ može imati nekoliko socijalnih i okolišnih ciljeva prema kojima može formulirati ugovor. Na primjer, klauzula o izvedbi ugovora može uključivati kao jednu od obaveza upošljavanje osobe koja je dugo vremena nezaposlena ili osobe sa invaliditetom za izvedbu ugovora (Recital (33) Preambula Direktivi 2004/18). Klauzula o izvedbi se također može odnositi na okolišno osjetljiva pitanja: način pakiranja i dostave; upotreba materijala i ambalaže koja se ponovo može koristiti; prikupljanje i recikliranje otpada proizvedenog tokog ili nakon izvedbe ugovora.


- 52 -

5 POSTUPCI JAVNIH NABAVKI 5.1 Odabir postupka Obje direktive navode isti spisak glavnih postupaka kada je u pitanju dodjela ugovora:

• Otvoreni postupak;

• Ograničeni postupak;

• Pregovarački postupak (sa ili bez prethodnog objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci).

Nova Direktiva 2004/18 uključuje i novi postupak konkurentskog dijaloga.

Obje direktive također uključuju posebnu nabavku idejnog rješenja, koje postoji za određene vrste usluga.

U Direktivi 2004/17 koja koordinira postupke javnih nabavki organa koji posluju u sektoru voda, energije, transporta i poštanskih usluga (komunalni sektor), sva tri postupka, otvoreni, ograničeni i pregovarački sa objavljivanjem obavještenja imaju isti prioritet (član 40. (2)).

U Direktivi 2004/18 koja koordinira postupke javnih nabavki za klasični sektor dva postupka: otvoreni i ograničeni se smatraju osnovnim postupcima. Ugovorni organ ima slobodu da bira između ova dva postupka: otvorenog i ograničenog, nijedan nema prednost (ugovorni organ može dodijeliti ugovor primjenom otvorenog ili ograničenog postupka – član 28.).

Neke zemlje članice EU (npr. Njemačka, Portugal) ipak primjenjuju ove Direktive na striktniji način, i koriste samo otvoreni postupak, koji je transparentiji i konkurentniji, kao osnovni postupak (bar za određenu vrstu ugovora); a ograničeni postupak je izuzetan postupak, primjenjiv samo u određenim uslovima49.

U praktičnoj primjeni50 na EU nivou, najčešće korišteni postupak je otvoreni postupak (75%), ograničeni postupak je manje popularan (18%), dok se pregovarački postupak koristi samo u posebnim slučajevima (6%51). Samo u dvije zemlje je ograničeni postupak popularniji (Velika Britanija – 63 % i Danska

49 Prije usvajanja direktive o robama 93/36, u slučaju dodjele ugovora o robama, EU propis je davao prioritet otvorenom postupku; ograničeni postupak se koristio samo u izuzetno opravdanim slučajevima. Opravdanje se sastojalo od: potrebe održavanja balansa između vrijednosti ugovora i troška postupka, ili specifične prirode proizvoda (vidi član 6. Direktive 88/295). 50 Analiza bazirana na istraživanju svih obavještenja objavljenih u Službenom glasniku (TED) institucija javnog sektora svih 25 zemalja članica EU (bez organa koji operiraju u komunalnom sektoru) tokom prvih 12 mjeseci nakon povećanja EU 2004. (1. maj 2004. – 30. april 2005.). 51 Istraživanje uključuje samo obavještenja objavljena u Službenom glasniku OJ, tako da pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja nije uključen.


- 53 -

– 48%). Neke druge zemlje ga također često koriste (Holandija - 35%, Irska – 28%). Ako se ograničeni postupak više koristi u nekim zemljama, on se uglavnom koristi za dodjelu ugovora o javnoj nabavci radova i usluga a manje za robe – npr. u Danskoj u slučaju radova 78% ugovora se dodjeljuje ograničenim postupkom (17% otvorenim) a 56% u slučaju usluga (37% otvorenim), dok se u slučaju ugovora o robama 68% dodjeluje otvorenim postupkom i samo 28% ograničenim. U nekim zemljama također se koristi samo otvoreni postupak (Malta i Litvanija - 99%; Španija, Portugal i Letonija – 98%; Poljska – 93%, Švedska – 90%). Ubrzani postupak se rijetko koristi (obično manje od 2%), osim u Italiji, gdje na njega otpada skoro 20% od svih postupaka.

Prema Direktivama pregovarački postupak i konkurentski dijalog mogu se koristiti samo pod posebnim uslovima koji su navedenim u članovima 29. – 31.

Konkurentski dijalog može se koristiti u slučaju posebno složenih ugovora, kada ugovorni organ smatra primjenu otvorenog ili ograničenog postupka nepodobnom (“upotrebom otvorenog ili ograničenog postupka nije moguće dodijeliti ugovor” – član 29. (1)). Primjeri naročito složenih ugovora su: velike kompjuterske mreže, gdje objektivno nije moguće unaprijed definirati tehničke zahtjeve (zadovoljenje potreba); ugovori koji uključuju kompliciranije finansijske mehanizme (partnerstvo javnog i privatnog sektora); ili veliki projekti izgradnje (integrirani projekti za transportnu infrastrukturu) (vidi član 1. (11) (c) i recital (31) Preambule na Direktivu 2004/18).

Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o nabavci mogu primjenjivati institucije javnog sektora52 u slijedećim slučajevima (član 30. Direktiva 2004/18):

• Nakon neuspješnog otvorenog ili ograničenog postupka ili konkurentskog dijaloga (podnošenje neispravnih ili neprihvatljivih ponuda), pod uslovom da prvobitni uslovi za javnu nabavku nisu značajno izmjenjeni;

• U izuzetnim slučajevima, kada priroda radova, roba ili usluga ili rizik koji se javlja uz iste ne dozvoljavaju raniju procjenu cijene;

• U slučaju finansijskih i intelektualnih usluga (dizajn); gdje zbog prirode usluga koje se pružaju nije moguće odabrati pružaoca usluga drugim postupkom (otvorenim ili ograničenim).

Obje Direktive i 2004/18 za javni sektor i 2004/17 za komunalni sektor definiraju slične uslove upotrebe pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja53. Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja može se

52 Za organe koji djeluju u komunalnim sektorima ovo je također osnovni postupak koji se može koristiti za sve ugovore. 53 Prije usvajanja novog seta propisa 2004. godine, oba ova režima javnih nabavki su se dosta razlikovala. Direktiva 93/38 (komunalni sektor) ostavlja više mogućnosti upotrebe pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja od dikretive za klasične postupke nabavki (92/50, 93/36, 93/37).


- 54 -

koristiti, inter alia, u slijedećim slučajevima (član 31. Direktive 2004/18 i član 40. (3) Direktive 2004/17):

• Nakon ranijeg neuspješnog otvorenog ili ograničenog postupka (nedostatak ponuda); pod uslovom da početni uslovi nisu značajno izmijenjeni;

• Kada ugovor može izvršiti samo jedna određena kompanija, zbog tehničkih ili umjetničkih razloga ili zbog zaštite ekskluzivnih prava (uključuje ugovore koji su dodijeljeni kompaniji koja uživa monopolistički status);

• U slučaju krajnje hitnosti, koja se javila usljed nepredvidivih okolnosti, pod uslovom da ti događaji nisu ni u kom slučaju izazvani od ugovornog organa i kada se vremenski rokovi za otvoreni postupak ne mogu zadovoljiti;

• Za dodatne robe, radove ili usluge, pod uslovom da zbog nekih objektivnih razloga njih mora izvesti isti ekonomski operater; u slučaju radova i usluga dodatni ugovor ne smije prelaziti 50% vrijednosti prvog ugovora; u slučaju roba takva dodatna isporuka dozvoljena je samo u roku od tri godine;

• Za nove radove i usluge koje predstavljaju ponavljanje sličnih radova i usluga, koje je obavljao isti ekonomski operater; pod uslovom da takvi radovi ili usluge jesu u skladu sa prvobitnim projektom, na kojem je ugovor baziran; takva mogućnost postoji samo u roku od tri godine nakon zaključenja ugovora;

• Za robe kupljene samo u naučne svrhe;

• Za robe kupljene na berzovnom tržištu;

• Za kupovinu roba pod posebno pogodnim uslovima, ili od ponuđača koji okončava svoje poslovanje ili je u procesu likvidacije ili stečaja;

• Za usluge dodijeljene pobjedniku konkursa za izradu idejnog rješenja.

U nekoliko prilika Evropski sud pravde razmatrao je da li ugovorni organi u zemljama članicama EU ispravno primjenjuju gore navedene odredbe i/ili da li ih pravilno transponiraju u svoje državne zakone.

U jednoj općini u Milanu, Italija, 1979. godine, izvršili su dodjelu ugovora za izgradnju nove fabrike za recikliranje urbanog otpada, nakon ozbiljne nesreće u Sevesu 1976. godine. Radovi, ipak, nisu započeli prije 1984. godine. Ugovor je dodijeljen bez objavljivanja obavještenja. Neobjavljivanje obavještenja je pravdano kao ugovor krajnje hitnosti, kao reakcija na niz nesretnih događaja


- 55 -

koji su se desili. Sud je odbio tu argumentaciju, objašnjavajući da “derogacija54 pravila koja služe kako bi se osigurala efikasnost prava obezbijeđenih sporazumom u području ugovora o javnim radovima, mora biti tumačena striktno i mora biti popraćena dokazima o stvarnom postojanju izuzetnih okolnosti koje opravdavaju derogaciju što jeste obaveza osobe koja se poziva na te okolnosti” (slučaj 199/85, Komisija v. Italija, p. 14; vidi također spojene slučajeve C-20 i 28/01, Komisija v. Njemačka, p. 58).

Druga italijanska općina je 1987. godine dodijelila ugovor za renoviranje peći za spaljivanje otpada u jednoj tvornici za odlaganje otpada. Potreba za renoviranjem iste bila je prisutna još od 1982. godine. Ugovor je dodijeljen bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci, zbog “krajnje hitnosti koja se javila a ugovorni organ je nije mogao predvidjeti”. Sud je i ovaj put odbio ovaj stav italijanskih organa, naglašavajući da “krajnja hitnost” mora biti takva da onemogućava primjenu vremenskih rokova za objavu (52 dana ili manje u slučaju ubrzanog postupka), u protivnom će ugovor biti dodijeljen nakon objavljivanja obavještenja u standardnom postupku (slučaj 194/88R, Komisija v. Italija, p. 14).

Na početku budžetske godine, u januaru 1989. godine, Univerizitet u Madridu dobio je novac za proširenje i renoviranje zgrade. Obzirom da su radovi morali biti završeni do oktobra, prije početka nove akademske godine, Vijeće Univerziteta odlučilo je da dodijeli ugovor bez objavljivanja obavještenja o nabavci (izvršenje radova planirano je za otprilike 7 mjeseci). Po mišljenu Suda, radovi su mogli biti urađeni na vrijeme i ubrzanim postupkom sa objavljivanjem obavještenja. Primjena klauzule krajnje hitnosti je bila neosnovana (C-24/91, Komisija v. Španija, p. 14 - 15; vidi, još kasniji primjer, slična presuda u slučaju C-126/03, Komisija v. Njemačka, p. 22 - 23).

Ista pozicija Suda bila je prisutna i kada je italijanska vlada dodijelila bez objavljivanja obavještenja ugovor o izgradnji brane za lavinu u Alpama nakon objavljivanja geološkog izvještaja koji je nagovještavao mogućnost odrona lavine. Obzirom da su prošla više od tri mjeseca od predstavljanja izvještaja i početka radova mišljenje Suda bilo je da su radovi trebali biti ugovoreni putem ubrzanog postupka sa objavljivanjem obavještenja. U tom slučaju, Sud je objasnio da “izuzimanje od primjene obaveze objavljivanja obavještenja o nabavci, moguće je samo ako su zadovoljena tri uslova, i to kumulativno. Ta odredba zahtijeva postojanje nepredvidivog događaja, krajnje hitnosti koja čini poštivanje standardnih vremenskih rokova nemogućim i, konačno, spone između nepredvidivih okolnosti i krajnje hitnosti koja iz toga proizilazi.” (C-107/92, Komisija v. Italija, p. 12; vidi također C-394/02, Komisija v. Grčka, p. 40). U drugom slučaju, koji je razmatran u isto vrijeme, Sud je naglasio da je

54 Prva presuda odnosi se na drugačiju pravnu situaciju, ranija Direktiva Evropske komisije o postupcima javnih nabavki za radove (71/305) nije uključivala pragovarački postupak. Izuzetni uslovi (uključujuću krajnju hitnost), koji danas opravdavaju upotrebu pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja, omogućavali su dodjeljivanje ugovora bez objavljivanja obavještenja (u privatnom postupku). Obzirom da je definicija tih posebnih uslova (kao i objašnjenje) ostala ista, presude Suda pružaju validna tumačenja trenutnih odredbi.


- 56 -

lista derogacija (t.j. slučajeva u kojima objavljivanje obavještenja nije potrebno) konačna i da mora biti striktno tumačena (C-71/92, Komisija v. Španija, p. 36).

U slučaju C-328/92 Sud je presudio da španski zakon o nabavci farmaceutskih proizvoda nije usklađen sa Direktivom. Taj raniji španski zakon dozvoljavao je kupovinu farmaceutskih proizvoda direknim sporazumom, bez objavljivanja obavještenja. Na sporu pred Sudom španska vlada je tvrdila da je ta derogacija u skladu sa derogacijom iz Direktive gdje “iz razloga povezanih sa zaštitom ekskluzivnih prava, dostavljene robe može proizvesti ili dostaviti samo određeni ponuđač”. Sud je odbio takav stav. Prema tumačenju Suda “nije dovoljno samo da određeni farmaceutski proizvodi budu zaštićeni ekskluzivnim pravima; oni također moraju biti takvi da mogućnost za njihovu proizvodnju ili dostavu ima samo jedan određeni ponuđač. Taj zahtjev je zadovoljen samo po pitanju tih određenih proizvoda za koje ne postoji konkurencija na tržištu.” Kako bi se oslonili na ovu derogaciju, svi uslovi moraju biti kumulativno zadovoljeni (C-328/92, Komisija v. Španija, p. 17 - 18).

Sud je također vodio raspravu o izrazu “tehnički razlozi” zbog kojih “radove može izvršiti samo određeni ugovarač”. Po mišljenju Suda ta situacija mora biti objektivna i posjedovati bitnu karakteristiku – da nijedna druga kompanija nije u mogućnosti da izvede taj ugovor. Tehnički razlozi moraju biti takvi da ne postoji mogućnost angažiranja nijednog drugog ugovarača (ne samo ozbiljna poteškoća angažiranja); i ova nemogućnost mora biti nepremostivog karaktera. Sama činjenica da je taj ugovor nastavak, odnosno produženje, ranijih radova i da je zbog organizacijskih razloga lakše dodijeliti ugovor istom ugovaraču nije dovoljno opravdanje za direktno ugovaranje (C-57/94, Komisija v. Italija, p. 27, vidi također C-296/92, Komisija v. Italija). Ugovorni organ mora dokazati da su tehnički razlozi bili takvi da je bilo neophodno dodijeliti ugovor određenom ugovaraču (C-385/02, Komisija v. Italija, p. 20 - 21).

Direktive također dozvoljavaju ugovaranje novih usluga ili radova, koji predstavljaju ponavljanje sličnih radova ili usluga, istom ekonomskom operateru, pod uslovom da takvi radovi ili usluge jesu u skladu sa početnim projektom, na kojem je taj ugovor zasnovan. Takva mogućnost je moguća u roku od tri godine nakon zaključenja prvobitnog ugovora. Italijanska vlada je nedavno stajala na poziciji da se taj period može računati od posljednjeg dana izvršenja ugovora. Sud je objasnio da “izraz “zaključenje probitnog ugovora” mora predstavljati vrijeme i datum kada je prvobitni ugovor sklopljen i da se to ne odnosi na završenje radova na koje se taj ugovor odnosi” (C-385/02, Komisija v. Italija, p. 34)

Još jedan zanimljiv slučaj iznesen je pred Sud, Komisija protiv države Njemačke. Jedan njemački organ započeo je postupak dodjele radova vezanih za upravljanje vodenim resursima (produbljenje korita rijeke Ems). Tokom otvorenog postupka, regionalni organ zadužen za zaštitu okoliša, koji nije ranije ulagao prigovore, prijavio je da se ne slaže sa tim projektom kada je u pitanju njegov ekološki segment. Plan je morao biti izmijenjen. Uzimajući u obzir odlaganje kod odobravanja planova, ured je odlučio da odustane od otvorenog postupka i dodijeli ugovor pregovaračkim postupkom bez ranijeg


- 57 -

objavljivanja obavještenja. To je, s druge strane osporila Evropska komisija. Sud se složio sa Komisijom i donio odluku da: “odbijanje regionalne vlasti da odobri projekat produbljenja korita rijeke Ems, obavezuje nadležni organ da izmijeni taj projekt, ali se ne može smatrati nepredvidivim okolnostima po ugovorni organ u onom značenju koje je navedeno u Direktivi” (C-318/94, Komisija v. Njemačka, p. 19). Naknadno, kod sličnog slučaja, Sud je presudio da “potreba za izvođenjem radova unutar vremenskih rokova koje određuje ogran nadležan za procjenu učinka na okoliš ne može se smatrati krajnjom hitnošću koja se javlja radi nepredvidivih događaja. Činjenica da organ koji odobrava projekat može nametnuti vremenske rokove koji se predviđaju kao dio postupka odobravanja tog postupka” (C-394/02, Komisija v. Grčka, p. 42-43). 5.2 Otvoreni postupak Kod otvorenog postupka zainteresirani ekonomski operateri mogu podnijeti ponudu (član 1. (11) (a) Direktive 2004/18 i član 1. (9) (a) Direktive 2004/17).

Slijede koraci kod otvorenog postupka (citati članova prema Direktivi 2004/18):

• Ugovorni organ prvo objavljuje obavještenje u Službenom glasniku EU - predhodno informacijsko obavještenje (PIN) – čim to bude moguće nakon početka budžetske godine u slučaju roba i usluga, ili čim prije to bude moguće nakon donošenja odluke o planiranju ugovora u slučaju ugovora o radovima (član 35. (1)) (objavljivanje nije obavezno);

• Tendersku dokumentaciju (uključujući tehničku specifikaciju) pravi ugovorni organ (članovi 23. – 27.) (eksterna pomoć/savjeti su mogući, pod uslovom da takva pomoć ne umanji ili ugrozi konkurenciju55);

• Ugovorni organ šalje na objavu u Službeni glasnik EU obavještenje o nabavci, čime započinje formalni postupak (član 35. (2));

• Nakon slanja obavještenja o javnoj nabavci (vrijedi i za predhodno informacijsko obavještenje) Službenom glasniku, obavještenje se može objaviti i na državnom nivou (član 36. (5));

• Obavještenja se objavljuju u Službenom glasniku i na internet stranici Tenders Electronic Daily (TED) ne kasnije od 12 dana nakon pošiljanja ili ne kasnije od pet dana u slučaju ubrzanog postupka ili kada je u pitanju slanje elektronskim putem (član 36. (3));

• Ugovorni organ može objaviti cjelokupnu tendersku dokumentaciju (uključujući tehničke specifikacije) na internetu, garantirajući time neograničen i stalni pristup toj dokumentaciji (aneks VIII 1 (a); član 39. (1));

• Svaki zainteresirani ekonomski operater može zahtijevati tendersku dokumentaciju (član 1. (11) (a));

55 Vidi recital (8) Preambule Direktivi 2004/18 i spojene slučajeve C-21/03 i 34/03 Fabricom p. 46


- 58 -

• Ugovorni organ šalje tendersku dokumentaciju svim zainteresiranim ekonomskim operaterima koji podnesu zahtjeve pravovremeno (član 39. (1));

• Vremenski rok za podnošenje ponuda ne smije biti kraći od 52 dana od dana kada je obavještenje poslano na objavljivanje Službenom glasniku; minimalan vremenski rok može se skratiti pod određenim uslovima (član 38.);

• Prije isteka vremenskog roka svi zainteresirani ponuđači podnose svoje ponude (član 1. (11) (a));

• Ugovorni organ, u skladu sa ranije najavljenim kriterijima, pregleda prihvatljivost ponuđača, analizira njihovo lično stanje (član 45.), ekonomsku i finansijsku podobnost (član 47.); tehničku i profesionalnu sposobnost (član 48.); kandidati koji ne zadovoljavaju minimalne zahtjeve se isključuju iz daljeg učešća (član 44. (1));

• Ugovorni organ može donijeti odluku da održi elektronsku aukciju među ponuđačima koji su podnijeli prihvatljive ponude, nakon potpune ocjene ponuda (član 54.);

• Kredibilitet neprirodno niskih ponuda se mora posebno ispitati (član 55.);

• Ugovorni organ procjenjuje sve ponude, koje podnose ponuđači koji nisu isključeni iz procesa, primjenjuje ranije najavljene kriterije za ocjenu ponuda i donosi odluku o dodjeljivanju ugovora (pregovaranje nije dozvoljeno) (član 53.);

• Ugovorni organ odmah informira sve ponuđače o donesenoj odluci po pitanju odabira najbolje ponude (dodjela ugovora) (član 41. (1));

• Na zahtjev druge strane, ugovorni organ mora informirati tu stranu o razlozima izključenja ponuđača ili odbijanja ponude (što je prije moguće, ali ne nakon isteka 15 dana) (član 41. (2));

• Nezadovoljni ponuđači mogu uložiti žalbe, u skladu sa žalbenim postupkom iz Direktive 89/665;

• Ugovorni organ potpisuje (zaključuje) ugovore o javnim nabavkama56;

• Najviše 48 dana nakon dodjele ugovora ugovorni organ mora poslati obavještenje o dodjeli ugovora na objavu u Službeni glasnik EU (član 35. (4));

• Ugovorni organ pravi pismeni izvještaj o postupku javne nabavke; na zahtjev Evropske komisije izvještaj se dostavlja Komisiji (član 43.);

• Ugovorni organ, preko svojih državnih organa, daje Evropskoj komisiji statističke podatke o svim javnim ugovorima koji se dodjeljuju tokom cijele godine (član 76.).

56 Evropski sud pravi distinkciju između dodjeljivanja ugovora i zaključivanja ugovora – vidi C-81/98, Alcatel Austria, str. 37 - 43.


- 59 -

Kao što je ranije pomenuto, Direktive EU ne predstavljaju cjelokupan okvir za ugovore javne nabavke; one samo predstavljaju ograničen set zajedničkih pravila, kojima je cilj koordinacija državnih postupaka javnih nabavki. Tako da opis postupaka javnih nabavki nije potpun. Mnogi aspekti postupaka i dalje nisu regulirani na nivou EU; kao posljedica toga zemlje članice pri implementaciji imaju slobodu da reguliraju ta pitanja u svojim državnim zakonima na svoj način(ali, naravno, u skladu sa općim principima zakona EU).

Aspekti otvorenog postupka, koje uglavnom regulira državni javni zakon, koje ne obrađuju Direktive:

• Uspostavljanje, sastav, mandat i metod rada tenderske komisije;

• Eliminiranje sukoba interesa osoba uključenih u pripremu i sprovođenje postupka dodjele ugovora; lična odgovornost tih osoba za prekršaje;

• Naknada za dobijanje tenderske dokumentacije (primjenjivost naknade i metoda računanja iste);

• Garancija na ponudu – iznos, oblici i uslovi povrata/zadržavanja iste;

• Period važenja ponude;

• Postupak otvaranja ponuda (da li je javan);

• Minimalni broj odgovarajućih ponuda za validnost postupka (ako postoje);

• Uslovi za poništenje postupka (okončanje bez dodjele ugovora);

• Primjena standardnih uslova i oblika ugovora;

• Eksterna i interna revizija (audit) postupka javne nabavke.

5.3 Ograničeni postupak Kod ograničenog postupka svaki ekonomski operater može zahtijevati učešće, i samo kandidati koje ugovorni organ pozove mogu podnijeti ponude (član 1. (11) (b) Direktive 2004/18 i član 1. (9) (b) Direktive 2004/17).

U mnogim segmentima ograničeni postupak sličan je otvorenom postupku. Potpuno iste odredbe se u oba slučaja primjenjuju na:

• Objavljivanje predhodnog informacijskog obavještenja (član 35. (1));

• Pripremu tenderske dokumentacije (tehnička specifikacija) (članovi 23. – 27.);

• Metoda objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci (član 36.);

• Kriteriji za odabir kandidata (ocjena njihove pogodnosti) (članovi 45. – 51.);

• Elektronska aukcija (član 54.);

• Neprirodno niske ponude (član 55.);


- 60 -

• Kriteriji za dodjelu ugovora, ocjena ponuda, odabir najbolje ponude (član 53.);

• Informiranje svih učesnika o rezultatu postupka (član 41.);

• Dodjela ugovora i zaključenje ugovora;

• Objavljivanje obavještenja o dodjeli ugovora (član 35. (4));

• Pravljenje izvještaja; izvještavanje Evropskoj komisiji (član 43. i 76.).

Za razliku od otvorenog postupka, ograničeni postupak se sastoji od dvije odvojene faze:

• Kvalitativni odabir kandidata, gdje svi podnose svoje zahtjeve za učešće,

• Ocjena ponuda koje podnose oni kandidati koji su pozvani da učestvuju nakon prve faze postupka.

U stvari i kod otvorenog postupka imamo iste radnje (odabir i ocjena), ali se uglavnom istovremeno obavljaju. Kod ograničenog postupka, ipak, te iste dvije radnje su izričito podijeljene, i izvode se jedna za drugom.

Slijedeća razlika jeste ta, da kod otvorenog postupka ponude pripremaju i podnose svi učesnici, dok kod ograničenog postupka to rade samo oni koji su kvalificirani i koje ugovorni organ pozove na učešće u drugoj fazi. Tako da diskvalificirani kandidati nisu izloženi nepotrebnoj izradi ponuda, što se može desiti kod otvorenog postupka.

Ograničeni postupak započinje objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, gdje ugovorni organ daje sve detalje o određenoj javnoj nabavci (vidi aneks VII A) i poziva sve zainteresirane ekonomske operatere na učešće (prva faza je otvorena za svakoga). Prva faza je faza selektivne kvalifikacije; provjerava se samo sposobnost kandidata. Tako ugovorni organ mora u obavještenju o javnoj nabavci, shodno tome i u tenderskoj dokumentaciji precizirati sve minimalne zahtjeve i kriterije i dokumente koje kandidati moraju priložiti kako bi dokazali svoju sposobnost. Minimalni vremenski limit za prijem zahtjeva je 37 dana (od dana slanja obavještenja o javnoj nabavci na objavu). U određenim uslovima taj vremenski rok se može skratiti (pravilno objavljeno predhodno informacijsko obavještenje, hitnost – vidi član 38.).

Svi zainteresirani ekonomski operateri moraju podnijeti zahtjev za učešće. Pri procjeni kandidata ugovorni organ može primjenjivati samo nediskriminatorne, objektivne i mjerljive kriterije kada je u pitanju lično stanje kandidata, ekonomska i finansijska podobnost, tehnička i/ili profesionalna sposobnost (članovi 45. – 51.). Samo dokumenti koji su eksplicitno navedeni u direktivama se mogu zahtijevati od kandidata kako bi oni dokazali svoje lično stanje i svoju tehničku i profesionalnu sposobnost. Verifikacija podobnosti kandidata se mora sprovesti u duhu transparentnosti (recital (39) Preambule Direktivi 2004/18).


- 61 -

Svi kandidati koji ne zadovoljavaju minimalne uslove će biti diskvalificirani i neće moći učestvovati u slijedećoj fazi (ne mogu biti pozvani da podnesu ponude). Ugovorni organ ipak nije obavezan da u slijedeću fazu pozove sve podobne kandidate koji zadovoljavaju minimalne uslove. Moguće je unaprijed ograničiti broj kandidata koji će biti pozvani (“uži krug”). Ugovorni organ treba naznačiti, u obavještenju o javnoj nabavci i u tenderskoj dokumentaciji, minimalan broj kandidata koje namjerava pozvati (i maksimalan, gdje je to moguće). Broj pozvanih kandidata ne smije biti manji od 5, ali u svakom slučaju mora biti dovoljan, kako bi se zadovoljila konkurencija (član 44.). Ako takva klauzula o minimalnom i maksimalnom broju kandidata koji će biti pozvani ne bude uključena od samog početka, onda ugovorni organ mora pozvati sve kandidate koji zadovoljavaju minimalne uslove za učešće.

Ako je broj kandidata koji zadovoljavaju minimalne uslove za učešće veći od onoga ranije navedenog maksimalnog broja kandidata koji će biti pozvani, onda ugovorni organ mora između njih odabrati one koje će pozvati. Kriteriji za odabir moraju biti objektivni i nediskriminatorni. Kriteriji i pravila koja se namjeravaju koristiti za takav odabir moraju se navesti u obavještenju o nabavci (član 44. (3)).

Nakon poziva kvalificiranim ponuđačima da podnesu svoje ponude, ugovorni organ ocjenjuje te ponude, dodjeljuje i zaključuje ugovor, primjenjujući ista pravila kao kod otvorenog postupka. Kao i kod otvorenog postupka, pregovaranje nije dozvoljeno.

Minimalni vremenski rok za podnošenje ponuda u ograničenom postupku je 40 dana od dana odašiljanja poziva (član 38. (3) (b)). Taj vremenski rok se može skratiti kada: su informacije u prethodnom informacijskom obavještenju pravovremeno objavljenje (član 38. (4)); ili ako na internetu postoji direktni i neograničeni pristup tenderskoj dokumentaciji (član 38. (6)); ili ako se javi hitnost za koju su ti određeni vremenski rokovi predugački (član 38. (8) (b)). 5.4 Pregovarački postupci Osnovna razlika između ovih postupaka javnih nabavki (t.j. otvorenog i ograničenog) i pregovaračkog postupka leži u činjenici da ovaj drugi dozvoljava ugovornom organu pregovaranje o svim aspektima ponude. U pregovaračkom postupku ugovorni organ konsultira odabrane ekonomske operatere i pregovara sa jednim ili više njih o uslovima ugovora (član 1. (11) (d) Direktive 2004/18 i član 1. (9) (c) Direktive 2004/17). Ugovorni organ može pregovarati o svim aspektima budućeg ugovora: tehnički, administrativni, ekonomski i finansijski.

Također, tokom sprovođenja pregovaračkog postupka ugovorni organ mora primjenjivati opća pravila vezana za tehničke specifikacije, oglašavanje i transparentnost, kriterije za kvalitativni odabir kandidata, kriterije za dodjelu ugovora, izvještavanje.


- 62 -

Očigledno, ugovorni organ također ima obavezu da primjenjuje osnovne principe javnih nabavki EU (i opće propise EU): jednak tretman, nediskriminacija, konkurencija, proporcionalnost, transparentnost.

Te direktive ne govore mnogo o tome kako bi se postupak trebao sprovoditi kada je riječ o pregovaračkom postupku. Ovaj postupak je najmanje formaliziran i najmanje striktan postupak dodjele ugovora, koji pruža ugovornom organu i ekonomskom operateru najveću fleksibilnost pri formuliranju uslova konačnog ugovora. Kada je riječ o javnom sektoru njegova primjena je ipak limitirana samo na posebne slučajeve, koji su eksplicitno navedeni u članovima 30. – 31. Direktive 2004/18.

Postoje dva osnovna oblika pregovaračkog postupka:

• Pregovarački postupak sa objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci;

• Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci.

Početak pregovaračkog postupka sa objavljivanjem obavještenja liči na ograničeni postupak: počinje objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci, kojim se pozivaju svi zainteresirani ekonomski operateri da podnesu svoje zahtjeve za učešće. Vremenski rok za prijem zahtjeva ne smije, po pravilu, biti kraći od 37 dana, ali se pod određenim okolnostima može skratiti (član 38. Direktive 2004/18).

Pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja počinje odašiljanjem poziva za učešće, koji se direktno šalju odabranim ekonomskim operaterima.

Kao i kod ograničenog postupka, odabir kandidata za pregovaranje mora biti baziran na objektivnim i nediskriminatornim kriterijima koji se sprovode na transparentan način. Broj pozvanih kandidata mora osiguravati istinsku konkurenciju, ali ne smije biti manji od tri (u slučaju postupka sa objavljivanjem obavještenja) (član 44. (3) Direktive 2004/18). Ne postoji minimalan broj kandidata koji se moraju pozvati na pregovore kada je riječ o postupku bez objavljivanja obavještenja. Obzirom da je ovaj postupak ostavljen za slučaj kada imamo situaciju monopola, i gdje postoji samo jedan mogući dobavljač, izvođač ili pružalac usluga, može se desiti da je ugovorni organ u situaciji da pregovara o uslovima ugovora samo sa jednim kandidatom (član 31. (1) (b) Direktive 2004/18).

Pregovarački postupak nakon objavljivanja obavještenja može se sprovoditi u nekoliko uzastopnih faza, na osnovu ranije navedenih kriterija za dodjelu ugovora i broja ponuđača (član 30. (4) i recital (41) Preambule Direktivi 2004/18).


- 63 -

5.5 Konkurentski dijalog Konkurentski dijalog je novi, postupak javnih nabavki iz više faza, koji je uveden tek 2004. godine Direktivom 2004/1857.

Postupak konkurentskog dijaloga može se koristiti za dodjelu naročito kompliciranih ugovora. Namjera zakonodavca jeste obezbijediti postupak koji uključuje i veću fleksibilnost (veću fleksibilnost nego što je to u slučaju otvorenog i ograničenog postupka) transparentnost i konkurenciju (veću nego u slučaju pregovaračkog postupka).

Ovaj postupak započinje objavljivanjem obavještenja o javnoj nabavci (član 35. (2)). Obavještenje ugovornog organa uključuje, između ostalog, i kriterije za odabir ponuđača i ocjenu ponuda. Najniža cijena u ovom slučaju ne može biti kriterij. Kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude (sa relativnim učešćem) se moraju definirati i objaviti (vidi aneks VII A).

Nakon objavljivanja obavještenja o javnoj nabavci zainteresirani ekonomski operateri mogu podnijeti zahtjeve za učešće. Minimalan vremenski rok za prijem zahtjeva je 37 dana i ne može se skraćivati ni u slučaju hitnosti ili predhodnog informacijskog obavještenja (PIN) (član 38.).

Nakon dobijanja zahtjeva od zainteresiranih ekonomskih operatera, ugovorni organ odabira kome će poslati poziv na dijalog. Kao kod ograničenog postupka, odabir se mora sprovesti u transparentnim uslovima, na osnovu objektivnih kriterija vezanih za lično stanje kandidata, njihovu ekonomsku i finansijsku podobnost, i tehnički i profesionalni kapacitet (članovi 44. – 52.).

Ugovorni organ vodi razgovor sa odabranim kandidatima, do konačne identifikacije rješenja za određene potrebe. Tokom dijaloga osnovni principi jednakog tretmana moraju biti ispoštovani, ne smije se davati nikakva preferencija određenim ponuđačima naspram drugih. Bez izričitog objašnjenja, ugovorni organ ne smije otkriti drugim učesnicima predloženo rješenje ili neke druge povjerljive informacije koje mu je saopćio neki ponuđač (član 29. (3 – 5)). Dijalog se može odvijati u nekoliko uzastopnih faza, sa opadajućim brojem kandidata. Kao kod pregovaračkog postupka, svi aspekti budućeg ugovora mogu biti predmetom pregovora: tehnički, pravni, administrativni, finansijski i ekonomski.

Nakon zatvaranja dijaloga, učesnici podnose krajnje ponude, na osnovu rješenja ponuđenih i predstavljenih tokom dijaloga. Nakon podnošenja konačnih ponuda još uvijek su mogući pregovori, ali bez mijenjanja osnovnih osobina ponude. Nakon podnošenja ponuda, ponude se mogu pojasniti ili doraditi na zahtjev ugovornog organa. (član 29. (6)).

57 Ovaj novi EU postupak ipak je veoma sličan zahtjevu za podnošenje ponuda navedenomu 1994. godine u UNCITRAL-ovom modelu zakona o nabavci roba, radova i usluga. (član 48.).


- 64 -

Dodjela ugovora mora se zasnivati na objektivnim i nediskriminatornim kriterijima, koji su ranije objavljeni u obavještenju o javnoj nabavci. Nakon dodjele ugovora, ugovorni organ objavljuje obavještenje o dodjeli ugovora, kao kod svih ostalih postupaka. 5.6 Konkurs za izradu idejnog rješenja Konkurs za izradu idejnog rješenja je postupak koji omogućava ugovornom organu da nabavi plan ili dizajn, uglavnom kada je u pitanju urbano planiranje (prostorno planiranje), arhitektura, i inžinjerstvo ili procesuiranje podataka (član 1. (11) (e) Direktive 2004/18 i član 1. (1) Direktive 2004/17).

Osnovne karakteristike konkursa za izradu idejnog rješenja definirane su u naslovu IV Direktive 2004/18 (članovi 66. – 74.) (vidi također članove 60. – 66. Direktive 2004/17).

Odredbe tih direktiva se direktno primjenjuju na konkurs za izradu idejnog rješenja, ako vrijednost ugovora koji se dodjeljuje (ili ukupna vrijednost nagrada i naknada koje će se isplatiti učesnicima) jeste jednaka ili prelazi58:

• 154,000 Eura u slučaju ugovornih organa iz centralne vlasti;

• 236,000 Eura u slučaju drugih organa iz javnog sektora;

• 473,000 Eura u slučaju organa iz komunalnog sektora.

Način organiziranja konkursa za izradu idejnog rješenja ne smije narušiti slobodu pružanja usluga i princip nediskriminacije – tako da učešće ne smije biti ograničeno na teritorij ili dio teritorija zemlje članice (član 66. (2) (a) Direktive 2004/18). Kriteriji za učešće moraju biti jasni i nediskriminatorni. U svakom slučaju, broj kandidata koji se pozivaju na učešće mora zadovoljavati konkurenciju (ali nije naveden minimalan broj) (član 72.). Prema općim pravilima, postupak bi trebao početi s objavljivanjem obavještenja za idejno rješenje u Službenom glasniku (vidi aneks VII D Direktive 2004/18 i aneks XVIII Direktive 2004/17). U obavještenju, ugovorni organ mora objaviti, između ostalog, kriterije koji će se primjenjivati pri ocjenjivanju.

Projekti se podnose anonimno. Nezavisna komisija ocjenjuje ponude. U komisiji su fizička lica, koja moraju biti nepristrasna pri ocjenjivanju. Direktive definiraju posebne zahtjeve za sastav komisije: učesnici moraju zadovoljavati određene posebne profesionalne zahtjeve – najmanje jedna trećina članova komisije moraju posjedovati takve ili slične kvalifikacije (član 73. Direktive 2004/18).

Rezultati konkursa za idejno rješenje moraju se objaviti u Službenom glasniku (obavještenje o okončanom postupku).

58 Član 67. Direktiva 2004/18 i član 61. Direktiva 2004/17; trenutni vrijednosni razredi definirani su odredbom Komisije br. 1874/2004 od 28.10.2004. godine.


- 65 -

6 ŽALBENI POSTUPAK Jedan od razloga za neuspješnu primjenu prvih direktiva javnih nabavki iz 1970-tih i 1980-tih je bio nedostatak efikasnih mehanizama koji bi ispravljali povrede zakona. Ugovorni organi su obično zanemarivali postojeće propise javnih nabavki i njihova povreda prolazila je nekažnjeno. Tako je Evropska komisija predložila nove direktive čiji je cilj bio jačanje mehanizama sprovedbe propisa i na državnom nivou i na nivou Zajednice. Dvije korektivne direktive su trebale koordinirati žalbene postupke koji su bili dostupni u postupcima javnih nabavki u klasičnom sektoru (Direktiva 89/665) i u komunalnom sektoru (Direktiva 92/13). Poput “proceduralnih” direktiva koje koordiniraju postupke javnih nabavki, “korektivne” direktive ciljaju, ne na kreaciju sistema EU, niti na stvaranje potpunog uređenja državnih žalbenih sistema, nego na stvaranje ograničenog seta nekoliko zajedničkih pravila koja moraju poštivati svi državni sistemi (koji se razlikuju u mnogim važnim pitanjima). Direktive su jednim dijelom jednake, tako da će se prvo razmotriti zajedničke odredbe, a tek onda neke razlike. 6.1 Principi žalbenih postupaka Direktive izričito nalažu tri osnovna principa žalbenih postupaka:

• Nediskriminacija;

• Efektivnost;

• Brzina.

Princip nediskriminacije, osnova svih propisa javnih nabavki, zabranjuje sve forme diskriminacije na osnovu državljanstva. U skladu s članom 1. (2) Direktive 89/665 zemlje članice bi trebale osigurati “nediskriminaciju između organa koji se osjećaju oštećenim u kontekstu određenog postupka dodjele ugovora, a što je rezultat razlike navedene ovom Direktivom između državnih pravila kojima se primjenjuju pravila Zajednice i ostalih državnih pravilima”. Strane kompanije koje se oslanjaju na pravila koja oslikavaju zakone EU ne mogu se tretirati na drugi način (bolje ili lošije) nego domaće kompanije koje djeluju na osnovu domaćih pravila. Tako, u vezi sa nabavkama iznad vrijednosnih razreda, koje su regulirane propisima EU, država mora ustanoviti jedinstven žalbeni sistem, koji je jednako dostupan i domaćim i stranim konkurentima pod istim uslovima.

Glavni cilj žalbenih postupaka je da osiguraju pravilnu implementaciju postupaka javnih nabavki (da spriječe i eliminiraju prekršaje) da bi zaštitili i javni interese i zakonite interese ekonomskih operatera. Direktive zahtijevaju da žalbeni sistem bude efektivan i brz (“Zemlje članice će poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale da (...) odluke koje donese ugovorni organ budu efikasno revidirane u najbržem mogućem roku” (član 1. (1)). Efektivnost i


- 66 -

brzina su međusobno povezani. Obično su postupci javnih nabavki kratki. Da bi bili efektivni, mehanizmi provođenja propisa bi trebali dozvoliti mogućnost osporavanja i korekciju prekršaja što je prije moguće, da ne bi prouzrokovali nepovratne posljedice – prije zaključenja ugovora, izvršenja i plaćanja. Normalni sudski postupci su obično prespori. Da bi se ubrzali žalbeni postupci u javnim nabavkama, mnoge zemlje su odlučile da uspostave posebne žalbene postupke i tijela samo za pitanja javnih nabavki.

Same Direktive ne definiraju određena vremenska ograničenja. Državna legislativa može specificirati konkretna vremenska ograničenja i za riješavanja žalbi (period u kojem tijelo koje odlučuje po žalbama mora donijeti odluku) i za početak žalbenog postupka s rezultatom da, kada prođe taj period, nije više moguće osporiti krivu odluku) (C-470/99, Universale - Bau, p. 79). Ova vremenska ograničenja moraju biti razumna, posebno period za podnošenje žalbi ne smije biti prekratak (ne smije spriječavati ponuđače i kandidate, uključujući i strane, da koriste svoja prava). 6.2 Predmet žalbenih postupaka Žalbeni postupci koji se nalaze u direktivama 89/665 i 92/13 se mogu primjeniti samo u postupcima dodjele ugovora koji su regulirani “proceduralnim” direktivama (2004/18 i 2004/17, i prethodno: 92/50, 93/36, 93/37 i 93/38) (član 1. (1)). Predmet korektivnih direktiva definiran je predmetom ovih drugih direktiva (C-214/00, Komisija v. Španija, p. 50, 59). Tako se korektivne direktive ne primjenju direktno na državne postupke za dodjelu javnog ugovora ispod vrijednosnih razreda EU. Ali, naravno, zemlje članice mogu uvesti isti žalbeni sistem kakav je u EU i za ugovore o javnim nabavkama koji imaju vrijednost ispod vrijednosnih razreda (mnoge zemlje to i rade).

U skladu sa članom 1. (1) predmet žalbenih postupaka su “odluke koje donose ugovorni organi”, ali definicija tih odluka nije definirana, niti su takve odluke nabrojane. U skladu sa ustaljenom praksom donošenja odluka Evropskog suda pravde, obzirom da Direktiva ne postavlja ograničenja vezano za prirodu i sadržaj takvih odluka, ovaj koncept treba imati šire tumačenje (C-81/98, Alcatel Austria, p. 35, C-92/00, HI v. Stadt Wien, p. 49 - 50). Ograničeno tumačenje bi rezultiralo slabijom zaštitom ponuđača. Nedavno je Sud izdao opću definiciju razmatranog izraza: “svako djelo ugovornog organa u vezi sa ugovorom o javnoj nabavci usluga u okviru predmeta Direktive 92/5059 i koje može uzrokovati pravne efekte, sadrži odluku koja je podložna žalbi u skladu sa članom 1. (1) Direktive 89/665, bez obzira da li je to djelo uzeto van formalnog postupka dodjele ugovora ili kao dio takvog postupka” (C-26/03, Stadt Halle, p. 34). Tako “odluke” u tom kontekstu nisu samo odluke vezane za dodjeljivanje ugovora ili odluke o odbijanju kandidata. Odluke u tom smislu su i

59 Ovo, se naravno, primjenjuje jednako i na druge direktive koje koordiniraju postupke dodjele javnih ugovora.


- 67 -

“tehničke, ekonomske ili finansijske specifikacije u pozivu na tender, ugovornoj dokumentaciji ili u bilo kojoj dokumentaciji koja se tiče postupka dodjele ugovora” (član 2. (1) (b)). Poništenje postupka bez dodjele ugovora (odluka da se opozove poziv na tender) takođe pripada istoj kategoriji odluka koje se mogu osporiti, protiv kojih se učesnici mogu buniti (C-92/00, HI v. Stadt Wien, p. 54).

Ipak, interne pripremne radnje (na primjer prethodno istraživanje tržišta), ne sadrže odluku u tom smislu i stoga ne mogu biti osporene ekonomskim operaterima u formalnom žalbenom postupku (C-26/03, Stadt Halle p. 35).

Evropska komisija daje primjere potencijalnih kršenja pravila javnih nabavki, na kojima se mogu zasnivati žalbe60:

• Neobjavljivanje ugovora u Službenom glasniku;

• Ugovorni organ koji dodijeljuje ugovor koristi neobjektivne diskriminatorne kriterije pri izboru dobavljača;

• Organ ne specificira kvalifikacije i kriterije za dodjelu ugovora na početku postupka ili to uradi, ali ih kasnije promijeni ili ih primjeni na nekorektan način;

• Organ postavi tehničke specifikacije ili standarde koji su diskriminatorni prema određenim dobavljačima, na primjer zbog korištenja državnih standarda;

• Organ na neki drugi način ne ispoštuje svoju dužnost da se prema svim ponuđačima ponaša na isti način.

Direktive nalažu da žalbeni postupci moraju biti dostupni “barem svakom licu koje ima ili je imalo interes da dobije određeni (...) ugovor o javnoj nabavci i koje je bilo ili rizikuje da bude oštećeno navodnim prekršajima” (član 1. (3)). Bez sumnje, žalbeni postupci su dostupni svim ekonomskim operaterima koji su učestvovali u postupku (koji su predali zahtjeve za učešće ili ponude), koji su žrtve ilegalnih odluka ugovornih organa (t.j. bili su isključeni, njihova ponuda je bila odbijena, ili je izabrana druga ponuda). Ali samo učešće u postupku ne može biti automatski uslov za dostupnost žalbenih postupaka. U određenim uslovima i kompanije koje nisu učestvovale imaju ovlasti da pokrenu žalbene postupke. Pravni lijek je takođe dostupan kompaniji koja je bila zainteresirana za dati ugovor, ali nije učestvovala u postupku, zbog diskriminatornih zahtjeva (C-230/02, Grossmann, p. 40). Ipak, zemlje članice nisu dužne da otvore žalbeni postupak automatski za sve ekonomske operatere koji žele ugovor. Od žalbenika se može tražiti da dokaže da je navedeni prekršaj naškodio ili da postoji rizik da naškodi njegovom interesu (C-249/01, Hackermüller, p. 18).

60 Evropska komisija, “Public Procurement in the European Union. Practical guide on remedies” (Javne nabavke u EU. Praktični vodič o pravnom lijeku).


- 68 -

Direktive definiraju minimalna obavezna pravila za odlučivanje o tome ko je ovlašten da započne žalbeni postupak. Zemlje članice ne mogu u svoje državne propise uključivati manje od tog propisanog minimuma (umanjiti pravo žalbe). Ali zemlje članice mogu uključiti više od tog istog minimuma, proširujući pravo da započnu žalbene postupke i za ostale kategorije (“zemlje članice će osigurati da su žalbeni postupci dostupni, pod detaljnim pravilima, koje zemlje članice mogu ustanoviti, makar za svako lice koje ima...” (član 1. (3)). Izraz “makar” u tom kontekstu pruža mogućnost da se lista potencijalnih žalbenika proširi mimo tog minimuma EU. Neke zemlje to i rade, na primjer dozvoljavaju asocijacijama dobavljača da ulože žalbe (pod određenim uslovima) (Danska, Poljska). 6.3 Žalbena tijela Korektivne direktive ne reguliraju institucionalno uređenje žalbenih postupaka. Postoje različiti modeli i pravne tradicije u tom pogledu u zemljama članicama EU (u većini slučajeva su nastale značajno prije direktiva EU) i nije bilo namjere da se ova raznolikost umanjuje.

Direktive, pak, formuliraju neke opće uslove koji se moraju ispuniti, bez obzira na institucionalno uređenje koje je usvojeno u zemlji.

Kako je Evropski sud pravde objasnio, postoje dva rješenja (sa pod-varijantama) (C-103/97, Köllensperger, p. 28 - 29).

Prvo rješenje je dati ovlasti nad žalbenim postupcima u javnim nabavkama tijelima koja imaju sudski karakter (ili postojećim – građanskim i upravnim sudovima, ili sudovima koji su uspostavljeni posebno za slučajeve javnih nabavki).

Druga opcija je dati ovlasti tijelima koja nisu sudovi (koja nemaju sudski karakter). U tom slučaju, odluke ovih ne-sudskih tijela moraju podlijegati reviziji od strane (drugostepenog) suda (sudska revizija) ili posebnog žalbenog tijela.

U posljednjem slučaju (gdje su u oba primjera slučajevi podneseni tijelima koja nisu sudovi) drugostepeno žalbeno tijelo mora ispuniti posebne kriterije koji su nabrojani u članu 2. (8) i koje je izgradio Evropski sud pravde (C-54/96, Dorsch Consult, p. 23 - 36):

• Tijelo mora biti uspostavljeno zakonom, a ne sporazumom između stranaka;

• Tijelo mora biti trajno, a ne sazvano ad hoc;

• Presude tog tijela moraju biti obavezne, a odluke pravno obvezujuće;

• Postupak se mora primjenjivati inter partes, tako da obje stranke u postupku moraju biti saslušane ispred tog tijela prije nego što se donese odluka;


- 69 -

• Tijelo mora primjenjivati pravila zakona (ne samo pravila pravde);

• Tijelo mora biti nezavisno (na njegove odluke ne smiju utjecati drugi organi; u praksi – članovi bi trebali biti nominirani i smjenjivani pod istim uslovima kao i sudije);

• Pisani razlozi za odluke bi uvijek trebali biti dostupni.

U praksi, mnoge zemlje EU prate prvo rješenje, po kojem o slučajevima javnih nabavki odlučuju građanski sudovi (VB, Irska, Holandija) ili upravni sudovi (Francuska, Švedska, Španija, Portugal). Postoje i zemlje koje su odlučile da osnuju posebna nova žalbena tijela za postupke javnih nabavki (Danska, Austrija, Slovenija). 6.4 Žalbeni postupci Bez obzira na institucionalno uređenje, žalbena tijela moraju biti ovlaštena za donošenje slijedećih mjera u slučaju prekršaja (član 2. (1)):

• Poduzeti prelazne mjere (obustaviti postupak dodjele ugovora);

• Poništiti diskriminatornu bespravnu odluku;

• Poništiti bespravan postupak (C-448/01 EVN str. 91 - 96);

• Dodijeliti odštetu oštećenoj strani.

Direktiva 89/665 ne spominje visinu odštete ni metode računanja, dok Direktiva 92/13 objašnjava da “kada potraživanje odštete predstavlja trošak pripreme ponude ili učešće u postupku dodjele ugovora, lice koje vrši potraživanje mora dokazati prekršaj propisa o javnim nabavkama Evropske zajednice ili državnih pravila kojima se primenjuju ti propisi te i to da bi upravo to lice imalo šansu da dobije taj ugovor i da je ta šanša, kao rezultat određenog prkršaja, značajno ugrožena.” (član 2. (7)).

Direktiva 92/13 (komunalni sektori) ponovo navodi odredbe Direktive 89/665, i dodaje dvije nove metode rješavanja spora (ili izbjegavanja spora): atestacija (attestation) (članovi 4. – 7.) i mirenje (conciliation) (članovi 9. – 11.).

Ugovorni organi mogu tražiti periodično ispitivanje usklađenosti njihovih postupaka javnih nabavki i praksi sa legislativom javnih nabavki (atestacija). Atestaciju izvode nezavisni atestanti (koje su zemlje članice certificirale, ako država tako odluči). Atestacija je potpuno dobrovoljna; to je opcija koja je data ugovornim organima. Poticaji za primjenu postupka atestacije su vrlo slabi (ako uopće postoje). Kompanija koja dobije pozitivnu atestaciju, ne uživa nikakve posebne povlastice – učesnici postupaka javnih nabavki mogu još uvijek uspostaviti žalbene postupke na općim pravilima.


- 70 -

Postupak mirenja se sastoji od slijedećih faza:

• Lice, koje zanima ili je zanimao određeni ugovor i koje smatra da je oštećeno ili da postoji rizik da ga ošteti navodni prekršaj propisa javnih nabavki, može tražiti primjenu postupka mirenja. Prijava se predaje Evropskoj komisiji. (član 9.);

• Komisija traži saglasnost ugovornog organa. Bez pozitivne odluke ugovornog organa postupak mirenja ne može biti pokrenut (član 10. (1));

• Tri medijatora i stručnjaka (ne više od šest) se nominiraju: Komisija bira jednog (sa posebne liste nezavisnih osoba ovlaštenih za ovu svrhu) i svaka strana bira po jednu osobu. Medijatore i stručnjake bi trebala prihvatiti svaka strana (član 10. (2));

• Svi učesnici postupka javne nabavke (ne samo strane postupka mirenja) su pozvani da predstave svoje stavove (usmeno ili pismeno) (član 10. (3));

• Medijatori moraju djelovati u najboljem interesu strana i postići sporazum između tih strana. Sporazum ne smije biti u suprotnosti sa pravom EU (član 10. (4));

• Medijatori izvještavaju Komisiju o rezultatima postupka mirenja i njihovim rezultatima (član 10. (5));

• Postupak ipak može poništiti svaka strana u svakom trenutku (član 10. (6)).

Korištenje postupka mirenja je potpuno dobrovoljno za ugovorne organe. Ako ugovorni organ ne koristi postupak mirenja, neće imati negativne posljedice, posebno ne može zbog toga biti lišen prava da pokrene regularni žalbeni postupak (C-230/02, Grossmann, p. 42 - 43). Tako državna legislativa ne može usloviti dostupnost žalbenih postupaka prethodnom primjenom postupka mirenja (C-410/01, Fritsch i drugi, p. 31).

Iako su za ugovorne organe i atestacija i postupak mirenja potpuno dobrovoljni, zemlje članice moraju državnim zakonom obezbijediti oba postupka. Za državne zakonodavce, transpozicija oba postupka je obavezna, na fakultativna (C-225/97, Komisija v. Francuska, p. 36, 41).


- 71 -

7 BUDUĆI RAZVOJI SISTEMA JAVNIH NABAVKI EU Proces transpozicije sistema javnih nabavki EU nije se okončao prihvatanjem seta zakona iz 2004. (Direktive 2004/18 i 2004/17).

U maju i septembru 2004. Evropska Komisija je izdala Zelenu knjigu o bitnim segmentima sistema javnih nabavki koji ranije nisu bili regulirani: partnerstvo privatnog i javnog sektora (Public Private Partnership) (COM 2004/327) i nabavka u oblasti odbrane (COM 2004/608). Nova direktiva o postupcima za nabavku u oblasti odbrane se očekuje.

Razvile su se nove tehnike nabavke. U decembru 2004. Komisija je prihvatila plan akcije za primjenu elektronske nabavke (COM 2004/841). Potpuno elektronski postupci javnih nabavki bi trebali biti implementirani u svim državama članicama do kraja 2007. godine.

Komisija je nedavno objavila nekoliko dokumenata koji objašnjavaju najvažnije aspekte postupaka nabavki (koncesije, društveno i okolišno razmatranje) i uvela je, ili napisala, novu politiku na polju javnih nabavki (npr. Kupujmo zeleno – priručnik o javnim nabavkama u skladu s ekološkim standardima – oktobar 2004.).

Trenutno Komisija provodi konsultacije na unapređenju postupaka revizije – očekuje se da će nove direktive (ili amandmani na postojeće) biti predložene 2005.-2006. godine.


- 72 -

8 SPISAK CITIRANIH PRESUDA EVROPSKOG SUDA PRAVDE

• Slučaj 76/81 - Presuda od 10. februara 1982. - SA Transporoute et travaux v Minister of Public Works, izvještaj Evropskog suda pravde 1982., str. 00417

• Slučaj 222/84 - Presuda od 15. maja 1986. - Marguerite Johnston v Chief Constable of the Royal Ulster Constabulary, izvještaj Evropskog suda pravde 1986., str. 01651

• Slučaj 199/85 - Presuda od 10. marta 1987. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 1987., str. 01039

• Spojeni slučevi 27/86, 28/86 i 29/86 - Presuda od 9. jula 1987. - SA Constructions et entreprises industrielles (CEI) i drugi v Société coopérative "Association intercommunale pour les autoroutes des Ardennes" i drugi, izvještaj Evropskog suda pravde 1987., str. 03347

• Slučaj 31/87 - Presuda od 20. septembra 1988. - Gebroeders Beentjes BV v State of the Netherlands, izvještaj Evropskog suda pravde 1988., str. 04635

• Slučaj 45/87 - Presuda od 22. septembra 1988. - Commission of the European Communities v Ireland, izvještaj Evropskog suda pravde 1988., str. 04929

• Slučaj 194/88 R – Naredba Predsjednika Suda od 27. septembra 1988. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 1988., str. 05647

• Slučaj 103/88 - Presuda od 22. juna 1989. - Fratelli Costanzo SpA v Comune di Milano, izvještaj Evropskog suda pravde 1989., str. 01839

• Slučaj C-3/88 - Presuda od 5. decembra 1989. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 1989., str. 04035

• Slučaj C-24/91 - Presuda od 18. marta 1992. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvještaj Evropskog suda pravde 1992., str. I-01989

• Slučaj C-243/89 - Presuda od 22. juna 1993. - Commission of the European Communities v Kingdom of Denmark, izvještaj Evropskog suda pravde 1993., str. I-03353

• Slučaj C-107/92 - Presuda od 2. avgusta 1993. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 1993., str. I-04655


- 73 -

• Slučaj C-71/92 - Presuda od 17. novembra 1993. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvještaj Evropskog suda pravde 1993., str. I-05923

• Slučaj C-296/92 - Presuda od 12. januara 1994. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 1994., str. I-00001

• Slučaj C-328/92 - Presuda od 3. maja 1994. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvještaj Evropskog suda pravde 1994., str. I-01569

• Slučaj C-359/93 - Presuda od 24. januara 1995. - Commission of the European Communities v Kingdom of the Netherlands, izvještaj Evropskog suda pravde 1995. str. I-0157

• Slučaj C-324/93 - Presuda od 28. marta 1995. - The Queen v Secretary of State for Home Department, ex parte Evans Medical Ltd i Macfarlan Smith Ltd, izvještaj Evropskog suda pravde 1995., str. I-0563

• Slučaj C-57/94 - Presuda od 18. maja 1995. - Commission of the European Communities v Italian Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 1995., str. I-01249

• Slučaj C-143/94 - Presuda od 26. oktobra 1995. - Furlanis Costruzioni Generali SpA v Azienda Nazionale Autonoma Strade (ANAS), izvještaj Evropskog suda pravde 1995., str. I-03633

• Slučaj C-318/94 - Presuda od 28. marta 1996. - Commission of the European Communities v Federal Republic of Germany, izvještaj Evropskog suda pravde 1996., str. I-01949

• Slučaj C-87/94 - Presuda od 25. aprila 1996. - Commission of the European Communities v Kingdom of Belgium, izvještaj Evropskog suda pravde 1996., str. I-02043

• Slučaj C-54/96 - Presuda od 17. septembra 1997. - Dorsch Consult Ingenieurgesellschaft mbH v Bundesbaugesellschaft Berlin mbH, izvještaj Evropskog suda pravde 1997., str. I-04961

• Slučaj C-5/97 - Presuda od 18. decembra 1997. - Ballast Nedam Groep NV v Belgische Staat, izvještaj Evropskog suda pravde 1997., str. I-07549

• Slučaj C-44/96 - Presuda od 15. januara 1998. - Mannesmann Anlagenbau Austria AG i Others v Strohal Rotationsdruck GesmbH, izvještaj Evropskog suda pravde 1998., str. I-00073


- 74 -

• Slučaj C-323/96 - Presuda od 17 septembra 1998. - Commission of the European Communities v Kingdom of Belgium, izvještaj Evropskog suda pravde 1998., str. I-05063

• Slučaj C-360/96 - Presuda od 10. novembra 1998. - Gemeente Arnhem i Gemeente Rheden v BFI Holding BV, izvještaj Evropskog suda pravde 1998., str. I-06821

• Slučaj C-353/96 - Presuda od 17. decembra 1998. - Commission of the European Communities v Ireland, izvještaj Evropskog suda pravde 1998., str. I-08565

• Slučaj C-103/97 - Presuda od 4. februara 1999. - Josef Köllensperger GmbH & Co. KG and Atzwanger AG v Gemeindeverband Bezirkskrankenhaus Schwaz, izvještaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-00551

• Slučaj C-225/97 - Presuda od 19. maja 1999. - Commission of the European Communities v French Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-03011

• Slučaj C-414/97 - Presuda od 16. septembra 1999. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvještaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-05585

• Slučaj C-81/98 - Presuda od 28. oktobra 1999. - Alcatel Austria AG i Others, Siemens AG Österreich i Sag-Schrack Anlagentechnik AG v Bundesministerium für Wissenschaft und Verkehr, izvještaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-07671

• Slučaj C-107/98 - Presuda od 18. novembra 1999. - Teckal Srl v Comune di Viano i Azienda Gas-Acqua Consorziale (AGAC) di Reggio Emilia, izvještaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-08121

• Slučaj C-275/98 - Presuda od 18. novembra 1999. - Unitron Scandinavia A/S i 3-S A/S, Danske Svineproducenters Serviceselskab v. Ministeriet for Fødevarer, Landbrug og Fiskeri, izvještaj Evropskog suda pravde 1999., str. I-08291

• Slučaj C-225/98 - Presuda od 26. septembra 2000. - Commission of the European Communities v French Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 2000., str. I-07445

• Slučaj C-380/98 - Presuda od 3. oktobra 2000. - The Queen v H.M. Treasury, ex parte The University of Cambridge, izvještaj Evropskog suda pravde 2000., str. I-08035

• Slučaj C-16/98 - Presuda od 5. oktobra 2000. - Commission of the European Communities v French Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 2000., str. I-08315


- 75 -

• Slučaj C-324/98 - Presuda od 7. decembra 2000. - Telaustria Verlags GmbH i Telefonadress GmbH v Telekom Austria AG, izvještaj Evropskog suda pravde 2000., str. I-10745

• Slučaj C-237/99 - Presuda od 1. februara 2001. - Commission of the European Communities v French Republic, izvještaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-00939

• Spojeni slučajevi C-223/99 i C-260/99 - Presuda od 10. maja 2001. - Agorà Srl i Excelsior Snc di Pedrotti Bruna & C. v Ente Autonomo Fiera Internazionale di Milano i Ciftat Soc. coop. arl., izvještaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-03605

• Slučaj C-399/98 - Presuda od 12. jula 2001. - Ordine degli Architetti delle province di Milano e Lodi, Piero De Amicis, Consiglio Nazionale degli Architetti i Leopoldo Freyrie v Comune di Milano, i Pirelli SpA, Milano Centrale Servizi SpA i Fondazione Teatro alla Scala, izvještaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-05409

• Slučaj C-19/00 - Presuda od 18. oktobra 2001. - SIAC Construction Ltd v County Council of the County of Mayo, izvještaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-07725

• Spojeni slučajevi C-285/99 i C-286/99 - Presuda od 27. novembra 2001. - Impresa Lombardini SpA - Impresa Generale di Costruzioni v ANAS - Ente nazionale per le strade i Società Italiana per Condotte d'Acqua SpA (C-285/99) i Impresa Ing. Mantovani SpA v ANAS - Ente nazionale per le strade i Ditta Paolo Bregoli (C-286/99), izvještaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-09233

• Slučaj C-59/00 - Order of 3. decembra 2001. - Bent Mousten Vestergaard v Spøttrup Boligselskab, izvještaj Evropskog suda pravde 2001., str. I-09505

• Slučaj T-169/00 - Presuda prvostepenog Suda od 26. februara 2002. - Esedra SPRL v Commission of the European Communities, izvještaj Evropskog suda pravde 2002., str. II-00609

• Slučaj C-92/00 - Presuda od 18. juna 2002. - Hospital Ingenieure Krankenhaustechnik Planungs-Gesellschaft mbH (HI) v Stadt Wien, izvještaj Evropskog suda pravde 2002., str. I-05553

• Slučaj C-513/99 - Presuda od 17. septembra 2002. - Concordia Bus Finland Oy Ab, formerly Stagecoach Finland Oy Ab v Helsingin kaupunki i HKL-Bussiliikenne, izvještaj Evropskog suda pravde 2002., str. I-07213

• Slučaj C-470/99 - Presuda od 12. decembra 2002. - Universale-Bau AG, Bietergemeinschaft: 1) Hinteregger & Söhne Bauges.m.b.H. Salzburg, 2) ÖSTÜ-STETTIN Hoch- und Tiefbau GmbH v Entsorgungsbetriebe Simmering GmbH, izvještaj Evropskog suda pravde 2002., str. I-11617


- 76 -

• Slučaj C-57/01 - Presuda od 23. januara 2003. - Makedoniko Metro i Michaniki AE v Elliniko Dimosio, izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-01091

• Slučaj C-373/00 - Presuda od 27. februara 2003. - Adolf Truley GmbH v Bestattung Wien GmbH, izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-01931

• Spojeni slučajevi C-20/01 i C-28/01 - Presuda od 10. aprila 2003. - Commission of the European Communities v Federal Republic of Germany, izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-03609

• Slučaj C-214/00 - Presuda od 15. maja 2003. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-04667

• Slučaj C-18/01 - Presuda od 22. maja 2003. - Arkkitehtuuritoimisto Riitta Korhonen Oy, Arkkitehtitoimisto Pentti Toivanen Oy i Rakennuttajatoimisto Vilho Tervomaa v Varkauden Taitotalo Oy, izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-05321

• Slučaj C-410/01 - Presuda od 19. juna 2003. - Fritsch, Chiari & Partner, Ziviltechniker GmbH i Others v Autobahnen- und Schnellstraßen-Finanzierungs-AG (Asfinag), izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-06413

• Slučaj C-249/01 - Presuda od 19. juna 2003. - Werner Hackermüller v Bundesimmobiliengesellschaft mbH (BIG) i Wiener Entwicklungsgesellschaft mbH für den Donauraum AG (WED), izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-06319

• Slučaj C-315/01 - Presuda od 19. juna 2003. - Gesellschaft für Abfallentsorgungs-Technik GmbH (GAT) v Österreichische Autobahnen und Schnellstraßen AG (ÖSAG), izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-06351

• Slučaj C-244/02 - Order of 16. oktobra 2003. - Kauppatalo Hansel Oy v Imatran kaupunki, izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-12139

• Slučaj C-283/00 - Presuda od 16. oktobra 2003. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-11697

• Slučaj C-448/01 - Presuda od 4. decembra 2003. - EVN AG et Wienstrom GmbH v Republik Österreich, izvještaj Evropskog suda pravde 2003., str. I-14527

• Slučaj C-230/02 - Presuda od 12. februara 2004. - Grossmann Air Service, Bedarfsluftfahrtunternehmen GmbH & Co. KG v Republik Österreich, izvještaj Evropskog suda pravde 2004., str. I-01829


- 77 -

• Slučaj C-314/01 - Presuda od 18. marta 2004. - Siemens AG Österreich i ARGE Telekom & Partner v Hauptverband der österreichischen Sozialversicherungsträger, izvještaj Evropskog suda pravde 2004., str. I-02549

• Slučaj C-385/02 - Presuda od 14. septembra 2004. - Commission of the European Communities v Italian Republic, još nije unešeno u izvještaje Evropskog suda pravde

• Slučaj C-247/02 - Presuda od 7. oktobra 2004. - Sintesi SpA v Autorità per la Vigilanza sui Lavori Pubblici, još nije unešeno u izvještaje Evropskog suda pravde

• Slučaj C-126/03 - Presuda od 18. novembra 2004. - Commission of the European Communities v Federal Republic of Germany, još nije unešeno u izvještaje Evropskog suda pravde

• Slučaj C-26/03 - Presuda od 11. januara 2005. - Stadt Halle i RPL Recyclingpark Lochau GmbH v Arbeitsgemeinschaft Thermische Restabfall- und Energieverwertungsanlage TREA Leuna, još nije unešeno u izvještaje Evropskog suda pravde

• Slučaj C-84/03 - Presuda od 13. januara 2005. - Commission of the European Communities v Kingdom of Spain, još nije unešeno u izvještaje Evropskog suda pravde

• Spojeni slučajevi C-21/03 i C-34/03 - Presuda od 3. marta 2005. - Fabricom SA v Belgian State, još nije unešeno u izvještaje Evropskog suda pravde

• Slučaj C-394/02 - Presuda od 2. juna 2005. - Commission of the European Communities v Hellenic Republic, još nije unešeno u izvještaj Evropskog suda pravde

• Spojeni slučajevi C-462/03 i C-463/03 - Presuda od 16. juna 2005. - Strabag AG (C-462/03) i Kostmann GmbH (C-463/03) v Österreichische Bundesbahnen, još nije unešeno u izvještaje Evropskog suda pravde

www.javnenabavke.ba


DIREKTIVA 2004/18/EZ EUROPSKOGA

PARLAMENTA I VIJEĆA

od 31. ožujka 2004.

o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnim opskrbama

te ugovora o pružanju javnih usluga

Direktiva 2004/18/EZ

- 81 -

DIREKTIVA 2004/18/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA


o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnim opskrbama te ugovora o pružanju javnih usluga

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 47 stavak 2, članak 55 i članak 95,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije1

uzimajući u obzir mišljenje Ekonomskoga i socijalnoga odbora2,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija3

djelujući u skladu s postupkom predviđenim u članku 251 Ugovora4 u svjetlu zajedničkog teksta kojeg je odobrio Odbor za usklađivanje 9. prosinca 2003., budući da : (1) Prilikom donošenja novih izmjena i dopuna Direktivama Vijeća 92/50/EEZ

od 18. lipnja 1992. koje se odnose na koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnim uslugama5, 93/36/EEZ od 14. lipnja 1993. kojom se koordiniraju postupci za dodjelu ugovora o javnoj opskrbi6 i 93/37/EEZ od 14 lipnja 1993. koja se odnosi na koordinaciju postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima7, koji su potrebni radi udovoljavanja zahtjevima kako naručitelja tako i gospodarskih subjekata za pojednostavljivanjem i modernizacijom koje su naveli u svom odgovoru na Zelenu knjigu koju je usvojila Komisija 27. studenoga 1996., Direktive bi trebale, u interesu jasnoće, biti preinačene. Ova Direktiva temelji se na

1 SL C 29 E, 30. siječnja 2001., str.11. i SL C 203 E, 27. kolovoza 2002., str. 210. 2 SL C 193, 10. srpnja 2001., str.7. 3 SL C 144, 16. svibnja 2001., str 23. 4 Mišljenje Europskoga parlamenta od 17. siječnja 2002. ( SL C 271 E, 7. studenoga 2002., str. 176.), Zajedničko stajalište Vijeća od 20. ožujka 2003. (SL C 147 E, 24. lipnja 2003., str. 1) i Stajalište Europskoga parlamenta od 2. srpnja 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu) Zakonodavna rezolucija Europskoga parlamenta od 29. siječnja 2004. i Odluka Vijeća od 2. veljače 2004. 5 SL L 209, 24. srpnja 1992., str . 1. Direktiva kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ (SL L 285, 29. listopada 2001., str.1). 6 SL L 199, 9. kolovoza 1993., str 1. Direktiva kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ. 7 SL L 199, 9. kolovoza 1993., str 54. Direktiva kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ.


- 82 -

sudskoj praksi Europskoga suda pravde, osobito sudskoj praksi koja se odnosi na kriterije dodjele, koja pojašnjava mogućnosti da naručitelji udovolje potrebama javnosti koja je u pitanju, uključujući i ekološko i/ili socijalno područje pod uvjetom da su takvi kriteriji povezani sa sadržajem ugovora, ne daju neograničenu slobodu izbora naručiteljima, izričito su spomenuti i zadovoljavaju temeljna načela spomenuta u uvodnoj izjavi pod 2.

(2) Dodjela ugovora sklopljenih u državi članici u ime države, regionalnih ili

lokalnih vlasti i drugih tijela kojima upravljaju tijela javnog prava, podliježe poštivanju načela Ugovora, a posebice načela slobode kretanja roba, načela slobode osnivanja i načela slobode pružanja usluga i načelima koja iz toga proizlaze kao što je načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti, te načelo transparentnosti.

Međutim, za ugovore o javnim nabavama iznad određene vrijednosti, preporučljivo je sastaviti odredbe Koordinacije Zajednice nacionalnih postupaka za dodjelu takvih ugovora koji su utemeljeni na ovim načelima kako bi se osigurao njihov učinak i kako bi se jamčilo otvaranje javne nabave natjecanju. Ove bi se koordinirajuće odredbe stoga trebale tumačiti u skladu kako s gore navedenim pravilima i načelima tako i s ostalim pravilima Ugovora.

(3) Takve koordinirajuće odredbe trebale bi koliko god je to moguće

zadovoljavati trenutne postupke i praksu u svakoj državi članici. (4) Države članice trebale bi se pobrinuti da sudjelovanje tijela kojim upravlja

javno pravo kao ponuditelja u javnom natječaju u postupku dodjele ugovora o javnim nabavama ne uzrokuje narušavanje tržišnog natjecanja u odnosu na privatne ponuditelje.

(5) Temeljem članka 6 Ugovora, zahtjevi za zaštitom okoliša moraju se

integrirati u definiciju i provedbu politike i aktivnosti Zajednice navedene u članku 3 tog Ugovora, posebice radi promicanja održivog razvoja. Ova direktiva, prema tome, pojašnjava kako naručitelji mogu doprinijeti zaštiti okoliša i promicanju održivog razvoja, ujedno osiguravajući mogućnost dobivanja najbolje vrijednosti za novac za svoje ugovore.

(6) Ništa u ovoj Direktivi ne bi trebalo spriječiti nametanje ili provedbu mjera

nužnih za zaštitu javne politike, javnog morala, javne sigurnosti, zdravlja, ljudskog i životinjskog života ili očuvanje biljnog života, posebice kako bi se osigurao održivi razvoj, pod uvjetom da su te mjere u skladu s Ugovorom.


- 83 -

(7) Odluka Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. glede sklapanja, u ime Europske zajednice, u vezi s pitanjima u njenoj nadležnosti, sporazuma sklopljenih u multilateralnim pregovorima Urugvajske runde (od 1986. do 1994.)8 odobrila je posebice WTO Sporazum o javnim nabavama vlade, (u daljnjem tekstu: Sporazum), cilj kojeg je uspostaviti multilateralni okvir uravnoteženih prava i obaveza koja se tiču ugovora o javnim nabavama s ciljem postizanja liberalizacije i širenja svjetske trgovine.

S obzirom na međunarodna prava i obaveze koje prelaze na Zajednicu kao rezultat prihvaćanja Sporazuma, rješenja koja će se primijeniti na ponuditelje i proizvode iz trećih zemalja potpisnica definirana su Sporazumom.

Ovaj Sporazum nema neposredan učinak. Naručitelji obuhvaćeni Sporazumom koji zadovoljavaju ovu Direktivu i koji ju primjenjuju na gospodarske subjekte trećih zemalja koje su potpisnice Sporazuma trebali bi prema tome biti u skladu sa Sporazumom. Također je primjereno da bi te koordinirajuće odredbe trebale jamčiti gospodarskim subjektima Zajednice uvjete za sudjelovanje u javnoj nabavi koji su isto tako povoljni kao oni namijenjeni gospodarskim subjektima trećih zemalja koje su potpisnice Sporazuma.

(8) Prije započinjanja postupka za dodjelu ugovora, naručitelji mogu, koristeći

tehnički dijalog, tražiti ili prihvatiti savjet koji se može iskoristiti u pripremi predviđenih specifikacija, međutim, takav savjet ne smije imati učinak spriječavanja tržišnog natjecanja.

(9) S obzirom na raznolikost ugovora za javne radove, naručitelji bi trebali biti

u mogućnosti predvidjeti odredbu da se ugovori za nacrt i izvedbu radova dodjeljuju ili odvojeno ili zajedno. Namjera ove Direktive nije da propiše bilo zajedničko ili odvojeno dodjeljivanje ugovora. Odluku da se ugovori dodijele odvojeno ili zajedno moraju određivati kvalitativni i gospodarski kriteriji, koji mogu biti definirani nacionalnim zakonom.

(10) Ugovor se smatra ugovorom za izvođenje javnih radova samo ukoliko

njegov sadržaj izričito obuhvaća obavljanje djelatnosti navedenih u aneksu I, čak i ako ugovor obuhvaća pružanje drugih usluga nužnih za obavljanje gore spomenutih aktivnosti. Ugovori za pružanje javnih usluga, poglavito u sferi usluga upravljanja imovinom mogu, u određenim okolnostima, uključivati radove. Međutim, ako su takvi radovi sporedni glavnom sadržaju ugovora i njegova su moguća posljedica ili dopuna, činjenica da su takvi radovi uključeni u ugovor ne opravdava kvalifikaciju ugovora kao ugovora za izvođenje javnih radova.

8 SL L 336, 23. prosinca 1994., str 1.


- 84 -

(11) Trebalo bi predvidjeti definiciju Zajednice koja se odnosi na okvirne sporazume, zajedno s točno određenim pravilima o okvirnim sporazumima sklopljenim za ugovore koji su obuhvaćeni ovom Direktivom. Prema tim pravilima, kada naručitelji sklope okvirni sporazum u skladu s odredbama ove Direktive koje se odnose posebice na oglašavanje, vremenske rokove i uvjete za podnošenja ponuda u javnom nadmetanju, oni mogu sklopiti ugovore temeljene na takvom okvirnom sporazumu za vrijeme trajanja njegove pravovaljanosti tako da primjenjuju uvjete navedene u okvirnom sporazumu ili, ukoliko svi uvjeti nisu unaprijed utvrđeni u okvirnom sporazumu, tako da se ponovno otvori natječaj između stranaka okvirnog sporazuma u vezi s tim uvjetima. Ponovno otvaranje natječaja trebalo bi zadovoljavati određena pravila čiji je cilj jamčiti potrebnu fleksibilnost i jamčiti poštivanje općih načela, poglavito načela jednakog tretmana. Iz istih razloga, trajanje okvirnih sporazuma ne bi trebalo biti dulje od četiri godine, osim u slučajevima koje naručitelji uredno opravdaju.

(12) Određene nove elektronske tehnike kupovanja stalno se razvijaju. Takve

tehnike pomažu rastu tržišnog natjecanja i pojednostavljuju javno kupovanje, poglavito u obliku uštede vremena i novca koju njihova uporaba omogućuje. Naručitelji se mogu služiti elektronskim tehnikama kupovanja, pod uvjetom da takvo služenje zadovoljava pravila sadržana u ovoj Direktivi i načela jednakog tretmana, zabrane diskriminacije te načela transparentnosti. Tako, ponuda koju podnosi ponuditelj na javnom natječaju, posebice ukoliko je natječaj ponovno otvoren sukladno okvirnom sporazumu ili ukoliko se koristi dinamični sustav kupnje, može imati oblik elektronskog kataloga tog ponuditelja ako on koristi sredstva komunikacije koja su odabrali naručitelji u skladu s člankom 42.

(13) S obzirom na brzo širenje elektronskih sustava kupovine, sada bi trebalo

uvesti odgovarajuća pravila kako bi se naručiteljima omogućilo da u potpunosti iskoriste mogućnosti koje pružaju ovi sustavi. Imajući ovo u vidu, nužno je definirati potpuno elektronski dinamični sustav kupnje za najčešće korištene kupovine i utvrditi točno određena pravila za osnivanje i upravljanje takvim sustavom kako bi se osigurao pravedni tretman svih gospodarskih subjekata koji požele sudjelovati u njemu. Svim gospodarskim subjektima koji podnesu indikativnu natječajnu ponudu u skladu sa specifikacijama i udovolje selekcijskim kriterijima trebalo bi biti omogućeno da se uključe u takav sustav.

Ova tehnika kupovanja omogućuje naručiteljima da, izradom liste već odabranih ponuditelja i pomoću prilike dane novim ponuditeljima da sudjeluju u natječaju, ima osobito širok krug ponuda kao rezultat raspoloživih elektronskih uređaja i da stoga pomoću širokog nadmetanja osigura optimalno korištenje javnih fondova.


- 85 -

(14) S obzirom da će uporaba tehnike elektronskih dražbi vjerojatno rasti, takve bi dražbe Zajednica trebala definirati te bi se one trebale ravnati prema određenim pravilima kako bi se osiguralo da se odvijaju u punom skladu s načelima jednakog tretmana, zabrane diskriminacije te načela transparentnosti. U tu svrhu trebalo bi predvidjeti odredbe prema kojima bi takve elektronske dražbe poslovale samo s ugovorima za radove, opskrbu ili usluge za koje se specifikacije mogu precizno utvrditi. Takav može posebice biti slučaj ugovora za opskrbu, radove i usluge koji se obnavljaju. U istom cilju mora također biti moguće sastaviti odgovarajuću rang-listu ponuditelja u bilo kojem stadiju elektronske dražbe. Pribjegavanje elektronskim dražbama omogućuje naručiteljima da traže od ponuditelja da prilože nove cijene, korigirane prema dolje, a kada se ugovor dodijeli ekonomski najpovoljnijoj ponudi također im omogućuje da traže od ponuditelja da poboljša i druge elemente natječajne ponude osim cijena. Kako bi se zajamčilo poštivanje načela transparentnosti, samo oni elementi koji su pogodni za automatsko procjenjivanje pomoću elektronskih medija, bez bilo kakve intervencije i/ili procjene od strane naručitelja, mogu biti predmetom elektronskih dražbi, tj., samo elementi koji se mogu kvantitativno odrediti tako da ih se može izraziti u brojevima ili u postocima. S druge strane, oni aspekti natječajnih ponuda koji podrazumijevaju procjenu elemenata koji se ne mogu kvantitativno odrediti ne bi trebali biti predmetom elektronskih dražbi. Prema tome određeni ugovori za obavljanje radova i određeni ugovori za obavljanje usluga koji imaju za sadržaj obavljanje intelektualnih zadataka, kao što je nacrt radova, ne bi trebali biti predmetom elektronskih dražbi.

(15) U državama članicama razvijene su određene centralizirane tehnike

kupovanja. Nekoliko naručitelja odgovorno je za stjecanje ili dodjeljivanje ugovora o javnim nabavama/okvirnih sporazuma za druge naručitelje. S obzirom na velike kupljene količine, te tehnike pomažu rastu tržišnog natjecanja i pojednostavljuju javno kupovanje. Prema tomu trebalo bi predvidjeti odredbe za definiciju Zajednice koja se tiče središnjih tijela kupovine dodijeljenih naručiteljima. Trebalo bi također definirati uvjete prema kojima bi se, u skladu s načelom zabrane diskriminacije i načelom jednakog tretmana, za naručitelje koji kupuju radove, opskrbu i/ili usluge putem središnjeg tijela kupovine moglo smatrati da zadovoljavaju ovu Direktivu.

(16) Kako bi se uzele u obzir različite okolnosti koje su na snazi u državama

članicama, državama članicama trebalo bi omogućiti da izaberu mogu li naručitelji koristiti okvirne sporazume, središnja tijela kupovine, dinamične sustave kupnje, elektronske dražbe ili postupak konkurentskog dijaloga, kako su definirani i uređeni ovom Direktivom.

(17) Umnožavanje broja donjih graničnih cijena za primjenu koordinirajućih

odredbi komplicira stvari za naručitelje. Nadalje, u kontekstu monetarne unije takve bi donje granične cijene trebale biti donesene u eurima. Prema


- 86 -

tomu, donje granične cijene trebale bi biti utvrđene, u eurima, tako da pojednostave primjenu takvih odredbi, istovremeno osiguravajući poštivanje donjih graničnih cijena predviđenih Sporazumom koje su izražene u specijalnim pravima vučenja (SDR). U ovom kontekstu, trebalo bi također predvidjeti odredbe za periodične korekcije donjih graničnih cijena izraženih u eurima kako bi ih se, ukoliko je to potrebno, uskladilo s mogućim varijacijama u vrijednosti eura u odnosu prema specijalnom pravu vučenja.

(18) Područje usluga najbolje je prikazano, za potrebe primjene proceduralnih

pravila ove Direktive i za potrebe nadziranja, tako da se još dalje podijeli u kategorije koje odgovaraju konkretnim rubrikama zajedničke klasifikacije i tako da se skupe u dva aneksa, II A i II B, prema režimu kojem podliježu. Što se tiče usluga iz aneksa II B, relevantne odredbe ove Direktive ne bi trebale dovoditi u pitanje primjenu pravila Zajednice usko vezanih uz te usluge.

(19) Što se tiče ugovora za pružanje javnih usluga, trebalo bi, u prijelaznom

periodu, ograničiti punu primjenu ove Direktive na ugovore ukoliko će njene odredbe dopustiti da se realizira puni potencijal za pojačanu prekograničnu trgovinu. Ugovore za pružanje drugih usluga treba nadzirati tijekom ovog prijelaznog perioda prije nego što se donese odluka o punoj primjeni ove Direktive. S tim u vezi potrebno je definirati mehanizme za takvo nadziranje. Ovaj bi mehanizam trebao istovremeno zainteresiranim strankama omogućavati pristup relevantnim informacijama.

(20) Ugovori o javnim nabavama koje dodjeljuju naručitelji koji posluju u

sektorima vodoprivrede, energetike te prijevoznih i poštanskih usluga i koji su obuhvaćeni tim djelatnostima obuhvaćeni su Direktivom 2004/17/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka koja koordinira postupke nabave tijela koja posluju u sektorima vodoprivrede, energetike te prijevoznih i poštanskih usluga9. Međutim, ugovori koje dodjeljuju naručitelji u kontekstu njihovih uslužnih djelatnosti za pomorski, obalni ili riječni prijevoz moraju biti obuhvaćeni ovom Direktivom.

(21) S obzirom na situaciju učinkovitog tržišnog natjecanja u

telekomunikacijskom sektoru nakon provedbe pravila Zajednice koja su imala za cilj liberalizaciju tog sektora, ugovori o javnim nabavama u tom području trebali bi biti izuzeti iz opsega ove Direktive u onoj mjeri u kojoj su primarno predviđeni kako bi omogućili naručiteljima da obavljaju određene djelatnosti u telekomunikacijskom sektoru. Te aktivnosti definirane su u skladu s definicijama korištenim u člancima 1, 2, i 8 Direktive Vijeća 93/38/EEZ od 14. lipnja 1993. koja koordinira postupke nabave tijela koja posluju u vodoprivrednom, energetskom, prijevoznom i

9 Vidi str. 1. ovog Službenog lista


- 87 -

telekomunikacijskom sektoru10, tako da se ova Direktiva ne primjenjuje na ugovore koji su izuzeti iz opsega Direktive 93/38/EEZ sukladno njenom članku 8.

(22) Trebaju se predvidjeti odredbe za slučajeve u kojima je moguće uzdržati

se od primjene mjera za koordinaciju postupaka iz razloga vezanih uz sigurnost ili čuvanje tajne države, ili zato što se primjenjuju specifična pravila o dodjeli ugovora koja proizlaze iz međunarodnih sporazuma vezanih uz stacioniranje trupa ili koja su usko vezana uz međunarodne organizacije.

(23) Na temelju članka 163 Ugovora poticanje istraživanja i tehnološkog

razvoja sredstvo je jačanja znanstvene i tehnološke baze industrije Zajednice, a otvaranje ugovora za pružanje javnih usluga doprinosi tom cilju. Ova Direktiva ne bi trebala obuhvatiti kofinanciranje istraživačkih i razvojnih programa: ugovori koji se tiču istraživanja i razvoja, osim onih u kojima korist ima isključivo naručitelj za njegovu uporabu u obavljanju svojih poslova, pod uvjetom da naručitelj u potpunosti plati pruženu uslugu, stoga nisu obuhvaćeni ovom Direktivom.

(24) U kontekstu usluga, ugovori za stjecanje ili najam nepokretne imovine ili

prava na takvu imovinu imaju određena svojstva koja primjenu pravila o javnim nabavama čine neprikladnim.

(25) Dodjela ugovora o javnim nabavama za određene audiovizualne usluge u

polju emitiranja trebala bi dopustiti uzimanje u obzir aspekata kulturnog ili socijalnog značaja koji čine primjenu pravila o nabavama neprikladnom. Iz tih razloga, mora se napraviti iznimka za ugovore o javnim uslugama za kupovinu, razvoj, produkciju i koprodukciju programa iz redovite proizvodnje i drugih pripremnih usluga poput onih koji se odnose na scenarije i umjetničke izvedbe nužne za produkciju programa i za ugovore koji se tiču vremena emitiranja. Međutim, ova se iznimka ne bi trebala primjenjivati na opskrbu tehničkom opremom nužnom za produkciju, koprodukciju i emitiranje takvih programa. Emitiranje bi trebalo biti definirano kao prijenos i distribucija korištenjem bilo kojeg oblika elektronske mreže.

(26) Usluge arbitraže i pomirbe obično pružaju tijela ili pojedinci koji su

imenovani ili odabrani na način koji ne može biti reguliran pravilima o nabavama.

(27) U skladu sa Sporazumom, financijske usluge obuhvaćene ovom

Direktivom ne uključuju instrumente monetarne politike, devizni tečaj, javni dug, upravljanje rezervama ili druge politike koje uključuju transakcije vrijednosnim papirima ili druge financijske instrumente,

10 SL L 199, 9. kolovoza, 1993., str 84. Direktive kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena Direktivom Komisije 2001/78/EZ (SL L 285, 29. listopada 2001., str. 1).


- 88 -

posebice, transakcije naručitelja koje imaju za cilj prikupljanje novca ili kapitala. Prema tomu, ugovori koji se odnose na izdavanje, kupovinu, prodaju ili transfer vrijednosnih papira također su izuzeti.

(28) Zaposlenje i zanimanje ključni su elementi u jamčenju jednakih

mogućnosti za sve i doprinose integraciji u društvo. U tom kontekstu, zaštićene radionice i zaštićeni programi zapošljavanja učinkovito doprinose integraciji i reintegraciji invalida u tržište rada. Međutim, takvim radionicama možda neće biti moguće dobiti ugovore u normalnim uvjetima tržišnog natjecanja. Zato je primjereno predvidjeti da države članice mogu takvim radionicama rezervirati pravo da sudjeluju u postupcima dodjele ugovora o javnim nabavama ili da mogu rezervirati izvođenje ugovora za kontekst zaštićenih programa zapošljavanja.

(29) Tehničke specifikacije koje sastavljaju javni kupci trebaju dopustiti da

javne nabave budu otvorene za tržišno natjecanje. Radi toga mora biti moguće predati ponude koje odražavaju raznolikost tehničkih rješenja. Prema tomu mora biti moguće sastaviti tehničke specifikacije pomoću funkcionalne izvedbe i zahtjeva i ukoliko se daje uputa na europske norme ili, ako takve norme ne postoje, na nacionalne norme, ponude temeljene na usklađenim rješenjima naručitelji moraju razmotriti. Ponuditeljima bi trebalo biti dopušteno da se služe svim oblicima dokaza kako bi dokazali usklađenost. Naručitelji moraju biti u mogućnosti podastrijeti razlog za odluku da usklađenost u danom slučaju ne postoji. Naručitelji koji žele definirati ekološke zahtjeve za tehničke specifikacije danog ugovora mogu navesti ekološke karakteristike, poput zadane metode proizvodnje i/ili određene ekološke učinke grupe proizvoda ili usluga. Oni mogu, ali nisu obavezni, koristiti odgovarajuće specifikacije koje su definirane u ekološkim naljepnicama, poput Europske ekološke naljepnice , (multi)nacionalne ekološke naljepnice ili bilo koje druge ekološke naljepnice pod uvjetom da su zahtjevi za naljepnicu sastavljeni i usvojeni na temelju znanstvenih informacija koristeći postupke u kojima mogu sudjelovati interesne grupe poput vladinih tijela, potrošača, proizvođača, distributera i ekoloških organizacija, i pod uvjetom da je naljepnica dostupna i raspoloživa svim zainteresiranim stranama. Naručitelji bi trebali, gdje je god to moguće utvrditi tehničke specifikacije tako da uzmu u obzir kriterije pristupačnosti za invalide ili dizajna za sve korisnike. Tehničke specifikacije trebale bi biti jasno navedene tako da svi ponuditelji znaju što obuhvaćaju zahtjevi koje su postavili naručitelji.

(30) Dodatne informacije koje se tiču ugovora moraju, kao što je običaj u

državama članicama, biti navedene u ugovornim dokumentima za svaki ugovor ili u ekvivalentnom dokumentu.

(31) Naručitelji koji rade na osobito složenim projektima mogu, a da to ne bude

njihova greška, naći objektivno nemogućim definirati sredstva zadovoljenja svojih potreba ili ocjenjivanja što tržište može ponuditi u


- 89 -

smislu tehničkih rješenja i/ili financijskih/pravnih rješenja. Ovakva situacija može nastati osobito pri provedbi važnih projekata integrirane prometne infrastrukture, velikih računalnih mreža ili projekata koji uključuju složeno i strukturirano financiranje čije se financijsko i pravno ustrojstvo ne može unaprijed definirati. Do mjere u kojoj uporaba otvorenih i ograničenih postupaka ne dopušta dodjelu takvih ugovora, trebalo bi predvidjeti fleksibilne postupke koji čuvaju ne samo tržišno natjecanje među gospodarskim subjektima nego i potrebu da naručitelji razmotre sve aspekte ugovora sa svakim pojedinim kandidatom. Međutim ovim se postupkom ne smije služiti tako da on ograniči ili naruši tržišno natjecanje, osobito mijenjanjem bilo kojeg temeljnog aspekta ponude ili nametanjem bitnih novih zahtjeva uspješnom ponuditelju ili uključivanjem bilo kojeg ponuditelja osim onog koji je odabran kao ekonomski najpovoljniji.

(32) Kako bi se potaklo uključivanje malog i srednjeg poduzetništva u tržište

ugovora o javnim nabavama, preporučljivo je uključiti odredbe o podugovaranju.

(33) Uvjeti izvedbe ugovora sukladni su s ovom Direktivom pod uvjetom da

nisu izravno ili neizravno diskriminirajući i da su navedeni u obavijesti o ugovoru ili u ugovornim dokumentima. Oni mogu posebice biti namijenjeni da daju prednost strukovnoj izobrazbi na radnom mjestu, zapošljavanju ljudi koji imaju osobitih teškoća u postizanju integracije, borbi protiv nezaposlenosti ili zaštiti okoliša. Npr. mogu se, između ostalog, spomenuti zahtjevi – primjenjivi tijekom izvođenja ugovora - da se zaposle dugoročni tražitelji zaposlenja ili da se provedu mjere izobrazbe za nezaposlene ili mlade osobe, da se u biti zadovolje odredbe osnovnih konvencija Međunarodne organizacije rada (ILO), pod pretpostavkom da takve odredbe nisu sadržane u nacionalnom zakonu, i da se zaposli više invalidnih osoba nego što se traži u nacionalnom zakonodavstvu.

(34) Zakoni, propisi i kolektivni sporazumi, kako na nacionalnoj tako i na razini

Zajednice, koji su na snazi u područjima uvjeta zapošljavanja i sigurnosti na poslu vrijede tijekom izvođenja ugovora o javnim nabavama, pod uvjetom da su ta pravila i njihova primjena u skladu sa zakonom Zajednice. U prekograničnim situacijama, ukoliko radnici iz jedne države članice pružaju usluge u drugoj državi članici radi izvođenja ugovora o javnim nabavama, Direktiva 96/71/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. koja se odnosi na slanje radnika na rad u inozemstvo u okviru pružanja usluga11 utvrđuje minimalne uvjete koje zemlja domaćin mora zadovoljiti u smislu takvih radnika, poslanih na rad u inozemstvo. Ukoliko nacionalni zakon sadrži odredbe u tom smislu, nepoštivanje takvih obaveza može se smatrati ozbiljnim propustom ili prekršajem u smislu profesionalnog vladanja dotičnih gospodarskih subjekata, koji bi mogli

11 SL L 18, 21. siječnja 1997., str. 1.


- 90 -

dovesti do izuzimanja tog gospodarskog subjekta iz postupka dodjele ugovora o javnim nabavama.

(35) S obzirom na nove razvoje u informacijskim i komunikacijskim

tehnologijama i pojednostavljenje koje one mogu donijeti u smislu objavljivanja ugovora i učinkovitosti i transparentnosti procesa nabave, elektronska bi se sredstva trebala izjednačiti s tradicionalnim sredstvima komunikacije i razmjene informacija. Koliko god je to moguće, odabrana sredstva i tehnologije trebali bi biti usklađeni s tehnologijama kojima se služe druge zemlje članice.

(36) Kako bi se osigurao razvoj učinkovitog tržišnog natjecanja na polju

ugovora o javnim nabavama, nužno je da obavijesti o ugovorima koje sastavljaju naručitelji država članica budu oglašene u čitavoj Zajednici. Informacije sadržane u ovim obavijestima moraju omogućiti gospodarskim subjektima u Zajednici da odrede jesu li predloženi ugovori za njih zanimljivi. U tu svrhu, prikladno je dati im adekvatne informacije o predmetu ugovora i uvjetima koji su mu priključeni. Stoga bi trebalo osigurati poboljšanu vidljivost za javne obavijesti pomoću odgovarajućih sredstava kao što su standardni obrasci za obavijesti o ugovorima i Zajednički vokabular nabave (CPV – Common Procurement Vocabulary) predviđeni u Uredbi (EC) br. 2195/2002 Europskoga parlamenta i Vijeća12 kao referentna nomenklatura za ugovore o javnim nabavama. U ograničenim postupcima oglašavanje je, posebice, namijenjeno kako bi omogućilo ugovornicima država članica da izraze svoj interes za ugovore traženjem od naručitelja raspisivanje natječaja prema traženim uvjetima.

(37) Direktiva 1999/93/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. prosinca

1999. o okviru Zajednice za elektronske potpise13 i Direktiva 2000/31/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim zakonskim aspektima usluga informacijskog društva, posebice elektronske trgovine, na unutarnjem tržištu (“Direktiva o elektroničkoj trgovini”)14 trebale bi se, u kontekstu ove Direktive, odnositi na prijenos informacija elektronskim sredstvima. Postupci javne nabave i pravila primjenjiva na natječaje o uslugama zahtijevaju razinu sigurnosti i povjerljivosti koja je viša nego ona koju zahtijevaju ove direktive. Stoga bi, uređaji za elektronsko zaprimanje ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem te planova i projekata trebali zadovoljavati posebne dodatne zahtjeve. Radi toga trebalo bi poticati uporabu elektronskih potpisa, posebice naprednih elektronskih potpisa u onoj mjeri u kojoj je to moguće. Povrh toga, postojanje dobrovoljnih programa akreditacije moglo bi činiti povoljan okvir za povišenje razine pružanja usluga ovjere za ove uređaje.

12 SL L 340, 16. prosinca 2002., str. 1. 13 SL L 13, 19. siječnja 2000., str. 12. 14 SL L 178, 17. srpnja 2000., str. 1.


- 91 -

(38) Uporaba elektronskih sredstava osigurava uštedu vremena. Kao rezultat toga, trebalo bi predvidjeti smanjenje minimalnog vremenskog perioda ukoliko se koriste elektronska sredstva, međutim pod uvjetom da su usklađena s određenim načinom slanja predviđenim na razini Zajednice.

(39) Provjera prikladnosti ponuditelja, u otvorenim postupcima, i kandidata

u ograničenim i pregovaračkim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru i u konkurentskom dijalogu, i njihov odabir trebali bi biti provedeni u transparentnim uvjetima. U tu bi svrhu trebali biti navedeni nediskriminirajući kriteriji kojima bi se naručitelji mogli koristiti pri odabiru natjecatelja i sredstava kojima bi se mogli koristiti gospodarski subjekti kako bi dokazali da su zadovoljili te kriterije. U istom duhu transparentnosti, od naručitelja bi se trebalo zahtijevati da, čim je ugovor otvoren za tržišno natjecanje, naznači kriterije odabira kojima će se služiti i razinu određenih sposobnosti koje može ili ne mora zahtijevati od gospodarskih subjekata prije nego ih primi u postupak nabave.

(40) Naručitelj može ograničiti broj kandidata u ograničenim i pregovaračkim

postupcima s objavom obavijesti o ugovoru i u konkurentskom dijalogu. Takvo smanjenje broja kandidata trebalo bi se odvijati na temelju objektivnih kriterija navedenih u obavijesti o ugovoru. Ovi objektivni kriteriji ne impliciraju nužno relativno učešće. Za kriterije koji se odnose na osobnu situaciju gospodarskog subjekta može biti dovoljna opća uputa, u obavijesti o ugovoru, na situacije navedene u članku 45.

(41) U konkurentskom dijalogu i pregovaračkim postupcima s objavom

obavijesti o ugovoru, s obzirom na fleksibilnost koja se može zahtijevati i visoku razinu troškova vezanu uz takve metode nabave, naručitelji bi trebali imati pravo predvidjeti odredbe prema kojima bi se postupci provodili u fazama kako bi postupno smanjivali, na temelju prethodno navedenih kriterija za dodjelu ugovora, broj ponuda koje će razmatrati i o kojima će pregovarati. Ovo smanjenje broja kandidata, trebalo bi jamčiti postojanje pravog tržišnog natjecanja ukoliko broj prikladnih rješenja ili kandidata to dopušta.

(42) Kada se traži dokaz o određenoj kvalifikaciji za sudjelovanje u postupku

nabave ili u natječaju za dizajn primjenjuju se relevantna pravila Zajednice o uzajamnom priznavanju diploma, svjedodžbi ili drugih dokaza formalnih kvalifikacija.

(43) Trebalo bi izbjegavati dodjelu ugovora o javnim nabavama gospodarskim

subjektima koji su sudjelovali u kriminalnim organizacijama ili koji su bili proglašeni krivim za korupciju ili prijevaru na štetu financijskih interesa Europskih Zajednica, ili za pranje novca. Po potrebi, naručitelji bi trebali tražiti od kandidata ili ponuditelja da prilože relevantne dokumente i, ukoliko sumnjaju u osobnu situaciju kandidata ili ponuditelja, mogu zatražiti suradnju nadležnih vlasti dotičnih država članica. Izuzeće takvih


- 92 -

gospodarskih subjekata trebalo bi uslijediti čim naručitelji saznaju za presude koje se tiču takvih prekršaja donesenih u skladu s nacionalnim zakonom i koje imaju snagu pravomoćne sudske odluke (res iudicata). Ukoliko nacionalni zakon sadrži odredbe u tom smislu, nepoštivanje ekološkog zakonodavstva ili zakonodavstva koje se tiče nezakonitih sporazuma u ugovorima o javnim nabavama koje su bile predmetom završnih presuda ili odluke koja ima istovjetan učinak može se smatrati prekršajem u svezi s profesionalnim vladanjem dotičnog gospodarskog subjekta ili ozbiljnim propustom.

Nepoštivanje nacionalnih odredbi koje provode Direktive Vijeća 2000/78/EZ15 i 76/207/EEZ16 u vezi s jednakim tretmanom radnika, koje je bilo predmetom završne presude ili odluke koja ima istovjetan učinak može se smatrati prekršajem u svezi s profesionalnim vladanjem dotičnog gospodarskog subjekta ili ozbiljnim propustom.

(44) U odgovarajućim slučajevima, u kojima priroda radova i/ili usluga

opravdava primjenu mjera ili programa ekološkog upravljanja tijekom izvođenja ugovora o javnim nabavama, može se zahtijevati primjena takvih mjera ili programa. Programi ekološkog upravljanja, bilo da su registrirani ili ne, na temelju instrumenata Zajednice poput Uredbe (EC) br. 761/200117 (EMAS), mogu pokazati da gospodarski subjekt ima tehničke sposobnosti da obavi poslove iz ugovora. Povrh toga, opis mjera koje provodi gospodarski subjekt kako bi osigurao istu razinu ekološke zaštite trebao bi biti prihvaćen, u smislu dokaza, kao alternativa programima registracije ekološkog upravljanja .

(45) Ova Direktiva omogućava državama članicama da sastave službene liste

ugovornika, dobavljača, ili pružatelja usluga ili sustav davanja ovjera od strane javnih ili privatnih tijela i predviđa odredbe za učinke takvog upisa ili takvih davanja ovjera u postupcima dodjele ugovora u drugoj državi članici. Što se tiče službenih popisa ovlaštenih gospodarskih subjekata važno je uzeti u obzir sudsku praksu Europskoga suda pravde u slučajevima gdje gospodarski subjekt, član grupe, traži priznavanje prava na ekonomske, financijske ili tehničke sposobnosti drugih kompanija u grupi kao potporu svojoj prijavi za upis u službenu listu. U ovom slučaju, na gospodarskom je subjektu da dokaže kako će mu ti resursi biti stvarno na raspolaganju tijekom trajanja razdoblja valjanosti upisa. Za potrebe tog upisa država članica može odrediti razinu zahtjeva koji se trebaju ispuniti i

15 Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. kojom se utvrđuje opći okvir za jednak tretman u zapošljavanju i zanimanju (SL L 303, 2. prosinca 2000., str. 16). 16 Direktiva Vijeća 76/207/EEZ od 9. veljače 1976. o provedbi načela jednakog tretmana za muškarce i žene u vezi pristupa zaposlenju, strukovnog obrazovanja i unapređenja i radnih uvjeta. (SL L 39, 14. veljače 1976., str. 40). Direktiva je izmijenjena i dopunjena Direktivom Europskoga parlamenta i Vijeća 2002/73/EZ (SL L 269, 5. listopada 2002., str. 15). 17 Uredba (EZ) br. 761/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. koja dopušta dobrovoljno sudjelovanje organizacija u Programima Zajednice koji se tiču ekološkog upravljanja i revizije (EMAS) (SL L 114, 24. travnja 2001., str 1.)


- 93 -

posebice, npr. ukoliko gospodarski subjekt polaže pravo na financijsko stanje neke druge kompanije u grupi, može tražiti da se tu kompaniju smatra odgovornom, ukoliko je potrebno zajedno ili pojedinačno.

(46) Ugovore bi trebalo dodjeljivati na temelju objektivnih kriterija koji

osiguravaju poštivanje načela transparentnosti, zabrane diskriminacije, i načela jednakog tretmana i koja jamče da su ponude procijenjene u uvjetima učinkovitog tržišnog natjecanja. Kao rezultat, prikladno je dopustiti primjenu samo dva kriterija: “najniža cijena” i “ekonomski najpovoljnija ponuda”.

Kako bi se osiguralo poštivanje načela jednakog tretmana u dodjeli ugovora, prikladno je predvidjeti obavezu – koju je uspostavila sudska praksa – da se osigura nužna transparentnost kako bi se omogućilo da svi ponuditelji budu razumno informirani o kriterijima i rješenjima koja će se primjenjivati u pronalaženju ekonomski najpovoljnije ponude. Stoga je odgovornost naručitelja da pravovremeno navede kriterije za dodjelu ugovora i relativni značaj koji se pripisuje svakom od tih kriterija kako bi ih ponuditelji bili svjesni pri pripremanju svojih ponuda. Naručitelji mogu odstupiti od navođenja značaja koji pripisuju kriterijima dodjele u uredno opravdanim slučajevima za koje moraju biti u mogućnosti navesti razloge, ukoliko pripisivanje značaja ne može biti utvrđeno unaprijed, posebice zbog složenosti ugovora. U takvim slučajevima, moraju navesti poredak kriterija prema njihovoj važnosti od najvažnijeg prema najmanje važnom.

Ukoliko naručitelji odaberu dodijeliti ugovor ekonomski najpovoljnijoj ponudi, ocijenit će ponude kako bi odredili koja nudi najbolju vrijednost za novac. Kako bi ovo učinili, određuju ekonomske i kvalitativne kriterije koji, kao cjelina, moraju omogućiti pronalaženje ekonomski najpovoljnije ponude za naručitelja.

Određivanje tih kriterija ovisi o predmetu ugovora s obzirom da oni moraju omogućiti procjenu razine izvedbe koju je ponudio svaki ponuditelj u natječaju u svjetlu predmeta ugovora, kako je definirano u tehničkim specifikacijama, te omogućiti mjerenje vrijednosti za novac svake ponude.

Kako bi se jamčio jednak tretman, kriteriji za dodjelu ugovora trebali bi omogućiti objektivno uspoređivanje i ocjenjivanje ponuda. Ako su ovi uvjeti ispunjeni, ekonomski i kvalitativni kriteriji za dodjelu ugovora, kao što su udovoljavanje ekološkim zahtjevima, mogu omogućiti da naručitelji zadovolje potrebe dotične javnosti kako je iskazano u specifikacijama ugovora. Pod istim uvjetima, naručitelj se može služiti kriterijima s ciljem udovoljavanja socijalnih zahtjeva, posebice kao odgovor na potrebe – definirane u specifikacijama ugovora – ljudi iz socijalno zapostavljenih slojeva u koje spadaju oni koji primaju/koriste radove, opskrbu ili usluge koje su predmet ugovora.


- 94 -

(47) U slučaju ugovora o javnim uslugama, kriteriji dodjele ne smiju utjecati na primjenu nacionalnih odredaba o novčanoj naknadi za određene usluge kao npr. za usluge koje obavljaju arhitekti, inženjeri ili odvjetnici i, ukoliko su u pitanju ugovori o javnim opskrbama, na primjenu nacionalnih odredbi koje utvrđuju fiksne cijene za školske udžbenike.

(48) Određene tehničke uvjete, a posebice one koji se tiču obavijesti i

statističkih izvješća kao i korištene nomenklature i uvjeta uputa na te nomenklature trebat će usvojiti i izmijeniti u svjetlu promjenjivih tehničkih zahtjeva. Liste naručitelja u prilozima također će trebati ažurirati. Stoga je u tu svrhu primjereno predvidjeti fleksibilan i brz postupak usvajanja.

(49) Mjere nužne za provedbu ove Direktive trebale bi biti usvojene u skladu s

Odlukom Vijeća 1994/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojom se utvrđuju postupci za korištenje ovlasti za provedbu koje su prenesene na Komisiju.18

(50) Prikladno je da bi se Uredba Vijeća (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3.

lipnja 1971. koja utvrđuje pravila primjenjiva na razdoblja, datume i vremenske rokove 19 trebala primjenjivati na izračun vremenskih rokova sadržanih u ovoj Direktivi.

(51) Ova Direktiva ne bi trebala dovoditi u pitanje vremenske rokove navedene

u aneksu XI u okviru kojih se od država članica traži da transponiraju i primjene Direktive 92/50/EEZ i 93/37/EEZ,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

18 SL L 184, 17. srpnja 1999., str. 23. 19 SL L 124, 8. lipnja 1971., str. 1.


- 95 -

SADRŽAJ

Broj stranice

GLAVA I DEFINICIJE I OPĆA NAČELA

101

Članak 1 Definicije 101 Članak 2 Načela dodjele ugovora 104 Članak 3 Dodjela specijalnih ili ekskluzivnih

prava: klauzula o zabrani diskriminacije

105

GLAVA II

PRAVILA KOJA SE TIČU UGOVORA O JAVNIM NABAVAMA

106

Poglavlje I Opće odredbe

106

Članak 4 Gospodarski subjekti 106 Članak 5 Uvjeti koji se odnose na sporazume

sklopljene u okviru Svjetske trgovinske organizacije

106

Članak 6 Povjerljivost 107

Poglavlje II

Područje primjene

107

Odjeljak 1

Donje granične cijene

107

Članak 7 Donje granične cijene za ugovore o javnim nabavama

107

Članak 8 Ugovori koje subvencioniraju naručitelji s više od 50%

108

Članak 9 Metode za izračunavanje procije-njene vrijednosti ugovora o javnim nabavma, okvirnih sporazuma i dinamičnih sustava kupnje

108

Odjeljak 2

Posebne situacije

111

Članak 10 Nabave u obrani 111 Članak 11 Ugovori o javnim nabavama i okvirni

sporazumi koje dodjeljuju središnja tijela kupnje

111

Odjeljak 3

Izuzeti ugovori

111

Članak 12 Ugovori u sektorima vodoprivrede, energetike, prometnih i poštanskih usluga

111

Članak 13 Posebni izuzeci u polju telekomunikacija

112

Članak 14 Tajni ugovori i ugovori koji zahtije-vaju posebne sigurnosne mjere

112


- 96 -

Broj stranice

Članak 15 Ugovori dodijeljeni u skladu s međunarodnim pravilima

112

Članak 16 Posebne iznimke 112 Članak 17 Koncesije za usluge 113 Članak 18 Ugovori za obavljanje usluga

dodijeljeni na temelju ekskluzivnog prava

113

Odjeljak 4

Posebno rješenje

113

Članak 19 Rezervirani ugovori 113

Poglavlje III

Rješenja za ugovore o pružanju javnih usluga

114

Članak 20 Ugovori o pružanju usluga navedenih u aneksu II. A

114

Članak 21 Ugovori o pružanju usluga navedenih u aneksu II. B

114

Članak 22 Miješani ugovori koji se sastoje od pružanja usluga navedenih u aneksu II.A i usluga navedenih u aneksu II.B

114

Poglavlje IV

Posebna pravila koja uređuju specifikacije i ugovorne dokumente

114

Članak 23 Tehničke specifikacije 114 Članak 24 Varijante 116 Članak 25 Podugovaranje 117 Članak 26 Uvjeti za izvođenje ugovora 117 Članak 27 Obaveze koje se odnose na poreze,

zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti pri zapošljavanju i radne uvjete

117

Poglavlje V

Postupci

118

Članak 28 Uporaba otvorenih, ograničenih i pregovaračkih postupaka i konkurentskog dijaloga

118

Članak 29 Konkurentski dijalog 118 Članak 30 Slučajevi koji opravdavaju uporabu

pregovaračkog postupka s pretho-dnom objavom obavijesti o ugovoru

119

Članak 31 Slučajevi koji opravdavaju uporabu pregovaračkog postupka bez objave obavijesti o ugovoru

120

Članak 32 Okvirni sporazumi 122 Članak 33 Dinamični sustav kupnje 123 Članak 34 Ugovori o javnim radovima:

konkretna pravila o subvencionira-nim programima stanogradnje

125


- 97 -

Broj stranice

Poglavlje VI Pravila o oglašavanju i transparentnosti 126

Odjeljak 1

Objavljivanje obavijesti

126

Članak 35 Obavijesti 126 Članak 36 Oblik i način objave obavijesti 127 Članak 37 Neobavezno objavljivanje 129

Odjeljak 2

Vremenski rokovi

129

Članak 38 Vremenski rokovi za primanje zahtjeva za sudjelovanjem i za prijem ponuda

129

Članak 39 Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i informacije

130

Odjeljak 3

Sadržaj informacija i sredstvo prijenosa

131

Članak 40 Pozivi za podnošenje ponuda, sudjelovanje u dijalogu ili pregovaranju

131

Članak 41 Obavještavanje kandidata i ponuditelja

132

Odjeljak 4

Komunikacija

133

Članak 42 Pravila primjenjiva na komunikaciju 133

Odjeljak 5

Izvješća

134

Članak 43 Sadržaj izvješća 134

Poglavlje VII

Vođenje postupka

135

Odjeljak 1

Opće odredbe

135

Članak 44 Provjera prikladnosti, izbora sudionika i dodjele ugovora

135

Odjeljak 2

Kriteriji za kvalitativni izbor

136

Članak 45 Osobna situacija kandidata ili ponuđača

136

Članak 46 Prikladnost za obavljanje stručne djelatnosti

138

Članak 47 Ekonomsko i financijsko stanje 138 Članak 48 Tehničke i/ili stručne sposobnosti 139 Članak 49 Norme osiguranja kvalitete 141 Članak 50 Norme ekološkog upravljanja 141 Članak 51 Dodatna dokumentacija i informacije 141 Članak 52 Službene liste ovlaštenih

gospodarskih subjekata utemeljenih sukladno javnom ili privatnom pravu

141


- 98 -

Broj stranice

Odjeljak 3 Dodjela ugovora

143

Članak 53 Kriteriji dodjele ugovora 143 Članak 54 Uporaba elektronskih dražbi 144 Članak 55 Neprirodno niske ponude 146

GLAVA III

PRAVILA O KONCESIJAMA ZA JAVNE RADOVE

147

Poglavlje I

Pravila koja uređuju koncesije za javne radove

147

Članak 56 Područje primjene 147 Članak 57 Iznimke iz područja primjene 147 Članak 58 Objava obavijesti koje se tiču

koncesija za javne radove 147

Članak 59 Vremenski rok 148 Članak 60 Podugovaranje 148 Članak 61 Dodjeljivanje dodatnih radova

koncesionarima 148

Poglavlje II

Pravila primjenjiva na ugovore koje dodjeljuju koncesionari koji su naručitelji

149

Članak 62 Primjenjiva pravila 149

Poglavlje III

Pravila primjenjiva na ugovore koje dodjeljuju koncesionari koji nisu naručitelji

149

Članak 63 Pravila oglašivanja: donje granične cijene i iznimke

149

Članak 64 Objava obavijesti 150 Članak 65 Vremenski rok za prijem zahtjeva za

sudjelovanje i za prijem ponuda

150

GLAVA IV PRAVILA KOJA UREĐUJU NATJEČAJE ZA DIZAJN

151

Članak 66 Opće odredbe 151 Članak 67 Područje primjene 151 Članak 68 Iznimke iz područja primjene 152 Članak 69 Obavijesti 152 Članak 70 Oblik i način objave obavijesti o

natječaju 152

Članak 71 Sredstva komunikacije 153 Članak 72 Odabir natjecatelja 153 Članak 73 Sastavljanje žirija 153 Članak 74 Odluke žirija

153

GLAVA V STATISTIČKE OBAVEZE, IZVRŠNE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE

155

Članak 75 Statističke obaveze 155 Članak 76 Sadržaj statističkih izvješća 155 Članak 77 Savjetodavni odbor 156 Članak 78 Korekcija donjih graničnih cijena 156 Članak 79 Izmjene i dopune 157 Članak 80 Provedba 157


- 99 -

Broj stranice

Aneks I Popis djelatnosti kako su navedene u članku 1, stavku 2, točki (b)

159

Aneks II Usluge kako su navedene u članku 1, stavku 2, točki (d) 167

Aneks II A 167

Aneks II B 170

Aneks III Popis tijela i kategorija tijela kojima upravlja javno pravo kako je navedeno u drugoj točki članka 1 stavka 9

172

Aneks IV Tijela središnje državne uprave 172

Aneks V Pois proizvoda navedenih u članku 7 vezano uz ugovore koje dodjeljuju nadležna tijela iz područja obrane

172

Aneks VI Definicija određenih tehničkih specifikacija 173

Aneks VII Podaci koje treba uključiti u obavijesti 174

Aneks VII A Podaci koji moraju biti uključeni u javne obavijesti o ugovorima

174

Aneks VII B Podaci koji moraju stajati u obavijestima o koncesijama za javne radove

181

Aneks VII C Podaci koji moraju stajati u obavjestima o ugovorima o radovima koncesionara koji nisu naručitelji

182

Aneks VII D Podaci koji moraju stajati u obavijestima o natječaju za dizajn

183

Aneks VIII Obilježje objave 185

Aneks IX Registri 186

Aneks X Zahtjevi vezani uz uređaje za elektronsko primanje ponuda, Zahtjevi za sudjelovanje i planovi i projekti u natječajima

186

Aneks XI Rokovi za prenošenje i primjenu (Članak 80) 187

Aneks XII Tabela Međusobnih odnosa 187

Broj stranice

Članak 81 Mehanizmi nadzora 158 Članak 82 Opozivi 158 Članak 83 Stupanje na snagu 158 Članak 84 Primatelji 158


- 101 -

GLAVA I

DEFINICIJE I OPĆA NAČELA

Članak 1 Definicije

1. U svrhu ove Direktive vrijede definicije navedene u stavcima 2 do 15. 2. (a) “Ugovori o javnim nabavama” su ugovori s financijskim interesom

sklopljeni u pisanom obliku između jednog ili više gospodarskih subjekata i jednog ili više naručitelja i koji imaju za predmet izvođenje radova, opskrbu proizvodima ili pružanje usluga u smislu ove Direktive.

(b) “Ugovori o javnim radovima” su ugovori o javnim nabavama koji za predmet imaju ili izvođenje, ili oboje, i dizajn i izvođenje radova vezanih uz jednu od djelatnosti u smislu aneksa I. ili djela ili realizacije, bilo kojim sredstvima, djela koje odgovara zahtjevima koje je naveo naručitelj. “Djelo” je rezultat radova u niskogradnji ili graditeljstvu uzeto kao cjelina koje je dovoljno samo po sebi da ispuni ekonomsku ili tehničku funkciju.

(c) “Ugovori o javnim opskrbama” su ugovori o javnim nabavama koji nisu oni navedeni pod (b), koji za predmet imaju kupovinu, iznajmljivanje i lizing s odlukom o kupoprodaji proizvoda.

Ugovori o javnim nabavama koji za predmet imaju opskrbu proizvodima i koji također obuhvaćaju, kao uzgrednu sadržaj, poslove ugrađivanja i radove na montaži smatraju se “ugovorima o javnim opskrbama”.

(d) “Ugovor o pružanju javnih usluga” je ugovor o javnim nabavama koji nije ugovor o javnim radovima ni ugovor o javnim opskrbama i koji za predmet ima pružanje usluga navedenih u aneksu II.

Ugovor o javnim nabavama koji za predmet ima i proizvode i usluge u smislu aneksa II smatra se “ugovorom o pružanju javnih usluga” ako je vrijednost tih usluga veća od vrijednosti proizvoda obuhvaćenih tim ugovorom.

Ugovor o javnim nabavama koji za predmet ima usluge u smislu aneksa II i koji uključuje djelatnosti u smislu aneksa I koje su uzgredne glavnom predmetu ugovora smatra se ugovorom o pružanju javnih usluga.


- 102 -

3. “Koncesija za javne radove” je ugovor istog tipa kao i ugovor o javnim radovima osim činjenice da se pravo na izvođenje radova sastoji ili samo u pravu na korištenje rada ili u ovom pravu zajedno s plaćanjem. 4. “Koncesija za pružanje usluga” je ugovor istog tipa kao i ugovor o pružanju javnih usluga osim činjenice da se pravo na pružanje usluga sastoji ili samo u pravu da se koristi usluga ili u ovom pravu zajedno s plaćanjem. 5. “Okvirni sporazum” je sporazum između jednog ili više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata, svrha kojeg je utvrđivanje uvjeta koji uređuju dodjeljivanje ugovora tijekom danog perioda, posebice što se tiče cijene i, ako je prikladno, predviđene kvantitete. 6. “Dinamični sustav kupnje” je potpuno elektronski postupak za obavljanje često korištenih kupnji, osobine kojeg, s obzirom da je opće dostupan na tržištu, udovoljavaju zahtjevima naručitelja, koji je ograničen u trajanju i otvoren, dok je valjan, svim gospodarskim subjektima koji ispunjavaju kriterije odabira i koji su podnijeli indikativnu ponudu koja poštuje specifikacije. 7. “Elektronska dražba” je postupak koji se ponavlja i pretpostavlja elektronski uređaj za prezentiranje novih cijena, korigiranih prema dolje, i/ili novih vrijednosti glede određenih elemenata ponude, koje se pojavljuju nakon početne pune procjene ponuda, omogućujući im da budu rangirane korištenjem automatskih metoda procjenjivanja.

Prema tomu, određeni ugovori o pružanju usluga i određeni ugovori o radovima koji za predmet imaju umni rad, poput projektiranja radova, ne mogu biti predmetom elektronskih dražbi. 8. Termini “ugovornik”, “dobavljač” i “pružatelj usluga” odnose se na bilo koju fizičku ili pravnu osobu ili javno tijelo ili grupu takvih osoba i/ili tijela koja na tržištu nude izvođenje radova i/ili djela, opskrbu proizvodima odnosno pružanje usluga.

Termin “gospodarski subjekt” obuhvaća jednako koncepte ugovornika, dobavljača i pružatelja usluga. Koristi se samo zbog jednostavnosti.

Na gospodarskog subjekta koji je podnio ponudu odnosi se termin “ponuditelj”. Na onog koji traži poziv da sudjeluje u ograničenim ili pregovaračkim postupcima ili konkurentskom dijalogu odnosi se termin “kandidat”. 9. “Naručitelj” je država, regionalne ili lokalne vlasti, tijela kojima upravlja javno pravo, udruženja osnovana od strane jednog ili više takvih vlasti ili jednog ili više takvih tijela kojima upravlja javno pravo.

“Tijelo kojim upravlja javno pravo” je bilo koje tijelo koje:

(a) je osnovano za određene svrhe udovoljavanja potreba u općem interesu, koje nema industrijski ili trgovački karakter;


- 103 -

(b) ima pravnu osobnost; i

(c) financira, najvećim dijelom, država, regionalne ili lokalne vlasti ili druga tijela kojima upravlja javno pravo; ili koje je podložno upraviteljskom nadzoru od strane takvih tijela; ili koje ima upravni, menadžerski ili nadzorni odbor čijih više od pola članova imenuje država, regionalne ili lokalne vlasti ili druga tijela kojima upravlja javno pravo.

Neiscrpni popis tijela i kategorija tijela kojima upravlja javno pravo koja ispunjavaju kriterije navedene pod (a), (b) i (c) druge točke navedena je u aneksu III. Države članice periodično obavještavaju Komisiju o bilo kakvim promjenama u njihovim popisima tijela i kategorija tijela. 10. “Središnje tijelo kupnje” je naručitelj koji:

- stječe nabavke i/ili usluge namijenjene naručiteljima, ili

- dodjeljuje ugovore o javnim nabavama ili sklapa okvirne sporazume za radove, nabavke ili usluge namijenjene naručiteljima. 11. (a) “Otvoreni postupci” su oni postupci pri kojima bilo koji zainteresirani

gospodarski subjekt može podnijeti ponudu.

(b) “Ograničeni postupci” su oni postupci u kojima bilo koji gospodarski subjekt može zatražiti da sudjeluje i pri čemu samo oni gospodarski subjekti koje naručitelj pozove mogu podnijeti ponudu.

(c) “Konkurentski dijalog” je postupak u kojem bilo koji gospodarski subjekt može zatražiti da sudjeluje i pri čemu naručitelj vodi dijalog s kandidatima koji su primljeni u taj postupak, s ciljem razvijanja jedne ili više prikladnih alternativa sposobnih udovoljiti njihovim zahtjevima, i na temelju kojeg su izabrani kandidati pozvani da podnesu ponude.

U svrhu pribjegavanja postupku spomenutom u prvoj točki, ugovor o javnim nabavama smatra se “osobito složenim” ukoliko naručitelji:

- nisu objektivno u mogućnosti definirati tehnička sredstva u skladu s člankom 23 stavkom 3 točkama (b), (c) ili (d), koja su sposobna udovoljiti njihovim potrebama ili ciljevima, i/ili

- nisu objektivno u mogućnosti točno navesti pravnu i/ili financijsku strukturu projekta.

(d) “Pregovarački postupci” su oni postupci u kojima se naručitelj obraća gospodarskim subjektima po vlastitom izboru i dogovara uvjete ugovora s jednim ili više njih.

(e) “Natječaji za dizajn” su oni postupci koji omogućuju naručiteljima da steknu, uglavnom na poljima prostornog planiranja grada ili sela, arhitekture i graditeljstva ili obrade podataka, plan ili dizajn koji odabire žiri nakon što je otvoren natječaj s dodjelom nagrada ili bez nje.


- 104 -

12. “Napismeno” ili “u pisanom obliku” je bilo koje izražavanje koje se sastoji od riječi ili brojeva koje se može čitati, reproducirati i naknadno priopćiti. Može sadržavati informacije koje se prenose i pohranjuju elektronskim sredstvima. 13. “Elektronsko sredstvo” odnosi se na korištenje elektronske opreme za obradu (uključujući digitalnu kompresiju) i pohranu podataka koji se prenose, priopćavaju i primaju žicom, radijem, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima. 14. “Zajednički vokabular nabave” (CPV) označuje referentnu nomenklaturu primjenjivu na ugovore o javnim nabavama kako je donesena Uredbom (EC) br. 2195/2002, istovremeno osiguravajući ekvivalentnost s drugim postojećim nomenklaturama.

U slučaju različitih tumačenja opsega ove Direktive, zbog mogućih razlika između CPV i NACE nomenklatura navedenih u aneksu I, ili između CPV i CPC (privremena verzija) nomenklatura navedenih u aneksu II, NACE odnosno CPC nomenklatura imaju prednost. 15. U svrhe članka 13, članka 57 stavka (a) i članka 68 stavka (b), sljedeće fraze imaju sljedeća značenja:

(a) “javna telekomunikacijska mreža” je javna telekomunikacijska infrastruktura koja omogućava prijenos signala između definiranih završnih točaka mreže putem žice, mikrovalova, optičkih sredstava ili drugih elektromagnetskih sredstava;

(b) “završne točke mreže” su sve fizičke veze i njihove tehničke specifikacije pristupa koje čine dio javne telekomunikacijske mreže i koje su nužne za pristup toj javnoj mreži i učinkovito komuniciranje putem te javne mreže;

(c) “javne telekomunikacijske usluge” su telekomunikacijske usluge pružanje kojih je država članica izričito dodijelila, posebice, jednom ili više telekomunikacijskih subjekata;

(d) “telekomunikacijske usluge” su usluge pružanje kojih se sastoji u potpunosti ili dijelom od prijenosa i trasiranja signala u javnoj telekomunikacijskoj mreži pomoću telekomunikacijskih procesa, izuzimajući emitiranje i televiziju.

Članak 2

Načela dodjele ugovora

Naručitelji se prema gospodarskim subjektima ponašaju jednako i ne-diskriminirajuće i djeluju na transparentan način.


- 105 -

Članak 3 Dodjela specijalnih ili ekskluzivnih prava :

klauzula o zabrani diskriminacije

Ukoliko naručitelj dodijeli specijalna ili ekskluzivna prava za izvođenje djelatnosti javne usluge subjektu koje nije takav naručitelj, akt kojim se to pravo dodjeljuje propisuje da, u smislu nabavnih ugovora koje dodjeljuje trećim strankama kao dio svojih djelatnosti, dotični subjekt mora poštivati načelo zabrane diskriminacije na temelju nacionalnosti.


- 106 -

GLAVA II

PRAVILA KOJA SE TIČU UGOVORA O JAVNIM NABAVAMA

POGLAVLJE I

Opće odredbe

Članak 4 Gospodarski subjekti

1. Kandidati ili ponuditelji koji su, sukladno zakonu države članice u kojoj imaju poslovni nastan, ovlašteni da pružaju relevantne usluge, neće se odbijati samo s obrazloženjem da bi se, sukladno zakonu države članice u kojoj se ugovor dodjeljuje, od njih tražilo da budu ili fizičke ili pravne osobe.

Međutim, u slučaju ugovora o pružanju javnih usluga i o javnim radovima kao i ugovora o javnim opskrbama koji dodatno obuhvaćaju usluge i/ili poslove ugrađivanja i montaže, od pravnih se osoba može tražiti da u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje navedu imena i relevantne stručne kvalifikacije osoblja koje je odgovorno za izvođenje dotičnog ugovora. 2. Grupe gospodarskih subjekata mogu podnijeti ponude ili nastupiti kao kandidati. Naručitelji ne mogu tražiti od ovih grupa da preuzmu određeni pravni oblik kako bi podnijeli ponudu ili zahtjev za sudjelovanjem, međutim, od odabrane se grupe može tražiti da to učini kada joj se dodijeli ugovor, do te mjere da je ova promjena nužna za zadovoljavajuće obavljanje poslova iz ugovora.

Članak 5 Uvjeti koji se odnose na sporazume sklopljene u okviru

Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Za svrhe dodjele ugovora od strane naručitelja države članice primjenjuju u svojim odnosima uvjete jednako povoljne kao oni koje jamče gospodarskim subjektima trećih zemalja pri provedbi Sporazuma o vladinim nabavama (u daljnjem tekstu: Sporazum), koji je zaključen u okviru Urugvajske runde multilateralnih pregovora. Države članice radi toga traže savjet jedna od druge o mjerama koje treba poduzeti sukladno Sporazumu unutar Savjetodavnog odbora za ugovore o javnim nabavam, spomenutog u članku 77.


- 107 -

Članak 6 Povjerljivost

Ne dovodeći u pitanje odredbe ove Direktive, posebice one koje se odnose na obaveze glede oglašavanja dodijeljenih ugovora i na informacije kandidatima i ponuditeljima navedene u članku 35 stavak 4 i članku 41, a u skladu s nacionalnim zakonom kojem naručitelj podliježe, naručitelj neće otkrivati informacije koje su mu proslijedili gospodarski subjekti koji su ih označili kao povjerljive; takve informacije uključuju, posebice tehničke ili poslovne tajne i povjerljive aspekte ponuda.

POGLAVLJE II

Područje primjene

Odjeljak 1

Donje granične cijene

Članak 7 Donje granične cijene za ugovore o javnim nabavama

Ova Direktiva primjenjuje se na ugovore o javnim nabavama koji nisu izuzeti u skladu s iznimkama navedenim u člancima 10 i 11 i člancima 12 do 18 i koji imaju vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) za koju je procijenjeno da je jednaka ili veća od sljedećih donjih graničnih cijena:

(a) 162,000 eura za ugovore o javnim opskrbama i uslugama osim onih koji su obuhvaćeni točkom (b) trećom alinejom, koje su dodijelili naručitelji navedeni kao tijela središnje vlade u aneksu IV; u slučaju ugovora o javnim opskrbama koje su dodijelili naručitelji koji djeluju na polju obrane, ovo se primjenjuje samo na ugovore koji se odnose na proizvode obuhvaćene aneksom V;

(b) 249,000 eura

- za ugovore o javnim opskrbama i uslugama koje dodjeljuju naručitelji osim onih navedenih u aneksu IV,

- za ugovore o javnoj opskrbi koje dodjeljuju naručitelji koji su navedeni u aneksu IV i djeluju na polju obrane, ukoliko ovi ugovori uključuju proizvode koji nisu obuhvaćeni aneksom V,


- 108 -

- za ugovore o pružanju javnih usluga koje dodjeljuju bilo koji naručitelji u vezi s uslugama navedenim u kategoriji 8 aneksa II A, te telekomunikacijskim uslugama iz kategorije 5 položaj kojih je u CPV nomenklaturi ekvivalentan CPC referentnim brojevima 7524, 7524 i 7526 i/ili uslugama navedenim u aneksu II B;

(c) 6,242,000 za ugovore o javnim radovima.

Članak 8 Ugovori koje subvencioniraju naručitelji s više od 50%

Ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu:

(a) ugovora koje direktno subvencioniraju naručitelji s više od 50% i čija je procijenjena vrijednost, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) jednaka ili veća od 6,242,000 eura,

- ukoliko ti ugovori uključuju graditeljske poslove u smislu aneksa I,

- ukoliko ti ugovori uključuju građevinske radove za bolnice, objekte namijenjene za sport, rekreaciju i odmor, školske i sveučilišne zgrade i zgrade koje se koriste u administrativne svrhe;

(b) ugovore o pružanju uslugam koje direktno subvencioniraju naručitelji s više od 50% i čija je procijenjena vrijednost, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), jednaka ili veća od 249,000 eura i koji su vezani uz ugovore o radovima u smislu točke (a).

Države članice poduzimaju nužne mjere kako bi osigurale da naručitelji koji dodjeljuju takve subvencije osiguraju poštivanje ove Direktive ukoliko taj ugovor dodjeljuje jedan ili više drugih subjekata ili da poštuju ovu Direktivu ukoliko oni sami dodjeljuju taj ugovor za i u ime tih drugih subjekata.

Članak 9 Metode za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora o javnim

nabavama, okvirnih sporazuma i dinamičnih sustava kupnje 1. Izračun procijenjene vrijednosti ugovora o javnoj nabavi temelji se na ukupnom plativom iznosu, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), kako ga procijeni naručitelj. Ovaj izračun uzima u obzir procijenjeni ukupni iznos, uključujući sve oblike opcija i sva obnavljanja ugovora.

Ukoliko naručitelj predvidi nagrade ili isplate kandidatima i ponuditeljima, uzet će ih u obzir pri računanju procijenjene vrijednosti ugovora.

2. Ova procjena mora biti valjana u trenutku u kojem je poslana obavijest o ugovoru, kako je predviđeno u članku 35 stavku 2 ili, u slučajevima gdje se takva obavijest ne traži, u trenutku u kojem naručitelj započinje postupak dodjele ugovora.


- 109 -

3. Nijedan projekt radova ili predložena kupovina određene količine roba i/ili usluga ne može se dijeliti kako bi se izbjeglo njeno podlijeganje ovoj Direktivi. 4. S obzirom na ugovore o javnim radovima, izračun procijenjene vrijednosti uzima u obzir kako trošak radova tako i ukupnu procijenjenu vrijednost roba nužnih za izvođenje radova, a koje je naručitelj dao na raspolaganje ugovorniku. 5. (a) Ukoliko predloženo djelo ili kupovina usluga može rezultirati time da se

ugovori istovremeno dodijele u obliku odvojenih lotova, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova.

Ukoliko je zbrojena vrijednost lotova jednaka ili veća od donje granične cijene utvrđene u članku 7 ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu svakog pojedinog lota.

Međutim, naručitelji se mogu odreći takve primjene u odnosu na lotove čija je procijenjena vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), manja od 80,000 eura za usluge ili 1 milijun eura za radove, pod uvjetom da zbrojena vrijednost tih lotova ne prelazi 20% zbrojene vrijednosti lotova kao cjeline.

(b) Ukoliko prijedlog za stjecanje sličnih roba može rezultirati istovremenom dodjelom ugovora u obliku odvojenih lotova, treba se uzeti u obzir ukupna procijenjena vrijednost svih takvih dijelova kada se primjenjuje članak 7 točke (a) i (b).

Ukoliko je ukupna vrijednost lotova jednaka ili prelazi donju graničnu cijenu utvrđenu člankom 7 ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu svakog lota.

Međutim, naručitelji se mogu odreći takve primjene u odnosu na lotove čija je procijenjena vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), manja od 80,000 eura za usluge ili 1 milijun eura za radove, pod uvjetom da zbrojena vrijednost tih lotove ne prelazi 20% zbrojene vrijednosti lotova kao cjeline.

6. Što se tiče ugovora o javnim opskrbama vezanih uz zakup, najam ili lizing s odlukom o kupoprodaji proizvoda, vrijednost koja se uzima kao temelj za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora je kako slijedi:

(a) u slučaju ugovora o javnim nabavama s fiksnim trajanjem, ako je to trajanje kraće od ili iznosi 12 mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za trajanje ugovora ili, ako je trajanje ugovora duže od 12 mjeseci, ukupna vrijednost uključujući procijenjenu preostalu vrijednost;

(b) u slučaju ugovora o javnim nabavama bez fiksnog trajanja ili kod kojih se trajanje ne može definirati, mjesečna vrijednost pomnožena s 48.


- 110 -

7. U slučaju ugovora o javnim opskrbama ili uslugama koji su po prirodi redovni ili koji se namjeravaju obnoviti unutar danog razdoblja, izračun procijenjene vrijednosti ugovora temelji se na sljedećem:

(a) ili na ukupnoj stvarnoj vrijednosti uzastopnih ugovora istog tipa koji su dodijeljeni tijekom prethodnih 12 mjeseci ili financijske godine, prilagođenoj, ako je moguće, kako bi se uzele u obzir promjene u kvantiteti ili vrijednosti koje će se pojaviti u razdoblju od 12 mjeseci koje je nastupilo nakon početnog ugovora;

(b) ili na ukupnoj procijenjenoj vrijednosti uzastopnih ugovora dodjeljivanih tijekom 12 mjeseci koji su uslijedili nakon prve isporuke, ili tijekom financijske godine ako je dulja od 12 mjeseci.

Metoda za izračun procijenjene vrijednosti ugovora o javnim nabavama ne može biti izabrana s namjerom da se izuzme iz područja primjene ove Direktive. 8. S obzirom na ugovore o pružanju javnih usluga, vrijednost koja se uzima kao temelj za izračun procijenjene vrijednosti ugovora je, gdje je to prikladno, sljedeća:

(a) za sljedeće tipove usluga:

(i) usluge osiguranja: plative premije i drugi oblici naknada;

(ii) bankarske i druge financijske usluge: pristojbe, provizije, kamate i drugi oblici naknada

(iii) natječaji za dizajn: pristojbe, plative provizije i drugi oblici naknada;

(b) za ugovore o uslugama koji ne navode ukupnu cijenu:

(i) u slučaju ugovora s fiksnim trajanjem, ako je to trajanje kraće od ili jednako razdoblju od 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihovo puno trajanje;

(ii) u slučaju ugovora bez fiksnog trajanja ili s trajanjem koje je dulje od 48 mjeseci: mjesečna vrijednost pomnožena s 48.

9. Što se tiče okvirnih sporazuma i dinamičnih sustava kupnje, vrijednost koja se uzima u obzir je maksimalna procijenjena vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), svih ugovora predviđenih za čitav period okvirnog sporazuma ili dinamičnog sustava kupnje.


- 111 -

Odjeljak 2

Posebne situacije

Članak 10 Nabave u obrani

Ova se Direktiva primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koje dodjeljuju naručitelji u polju obrane, koji podliježu članku 296 Ugovora.

Članak 11 Ugovori o javnim nabavama i okvirni sporazumi koje

dodjeljuju središnja tijela kupnje 1. Države članice mogu odrediti da naručitelji mogu kupiti radove, robe i/ili usluge od ili putem središnjih tijela kupnje. 2. Smatra se da naručitelji koji kupuju radove, robe i/ili usluge od ili putem središnjeg tijela kupnje u slučajevima navedenim u članku 1 stavku 10 poštuju ovu Direktivu u onoj mjeri u kojoj je poštuju središnja tijela kupnje.

Odjeljak 3

Izuzeti ugovori

Članak 12 Ugovori u sektorima vodoprivrede, energetike,

prometnih i poštanskih usluga Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koje, sukladno Direktivi 2004/17/EZ, dodjeljuju naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima 3 do 7 te direktive i koji su dodijeljeni za obavljanje tih djelatnosti, ili na ugovore o javnim nabavama izuzete iz opsega te Direktive sukladno njenom članku 5 stavku 2 i člancima 19, 26 i 30.

Međutim, ova se Direktiva i dalje primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koje dodjeljuju naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u članku 6 Direktive 2004/17/EZ koji su dodijeljeni za te djelatnosti, u onoj mjeri u kojoj se dotična država članica služi opcijom navedenom u njenoj drugom točki članka 71 kako bi odgodila njenu primjenu.


- 112 -

Članak 13 Posebni izuzeci u polju telekomunikacija

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama s glavnom svrhom da se dopusti naručiteljima da pruže ili koriste javne telekomunikacijske mreže ili da pruže javnosti jednu ili više telekomunikacijskih usluga.

Članak 14 Tajni ugovori i ugovori koji zahtijevaju posebne sigurnosne mjere

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama kada su oni proglašeni tajnim, kada njihovo izvođenje mora biti popraćeno posebnim sigurnosnim mjerama u skladu sa zakonima, propisima ili administrativnim odredbama koje su na snazi u dotičnoj državi članici, ili kada to zahtijeva zaštita bitnih interesa te države članice.

Članak 15 Ugovori dodijeljeni u skladu s međunarodnim pravilima

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koji se ravnaju prema različitim proceduralnim pravilima i koji su dodijeljeni:

(a) u skladu s međunarodnim sporazumom sklopljenim u skladu s ugovorom između države članice i jedne ili više trećih zemalja koji obuhvaća opskrbe ili radove namijenjene zajedničkoj provedbi ili korištenju djela od strane država potpisnica ili usluga namijenjenih zajedničkoj provedbi ili korištenju projekta od strane država potpisnica; Komisiju, koja može tražiti savjet od Savjetodavnog odbora za ugovore u javnim nabavama spomenutog u članku 77, obavješćuje se o svim sporazumima;

(b) sukladno sklopljenom međunarodnom sporazumu koji se odnosi na stacioniranje trupa i koji se tiče poduzeća države članice ili treće zemlje;

(c) sukladno posebnim postupcima međunarodne organizacije.

Članak 16 Posebne iznimke

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o javnim nabavama za:

(a) stjecanje ili zakup, bilo kakvim financijskim sredstvima, zemlje, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava koja se njih tiču; unatoč tomu ugovori o financijskim uslugama sklopljeni istovremeno kao, prije ili nakon ugovora o stjecanju ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježu ovoj Direktivi;

(b) stjecanje, razvoj, produkcija ili koprodukcija programskog materijala namijenjenog radiotelevizijskom emitiranju radiotelevizijskih organizacija i ugovori o vremenu radiotelevizijskog emitiranja;


- 113 -

(c) usluge arbitraže i pomirbe;

(d) financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, posebice transakcija od strane naručitelja s ciljem prikupljanja novca ili kapitala, i usluge središnje banke;

(e) ugovori o zaposlenju;

(f) usluge istraživanja i razvoja osim onih gdje koristi ima isključivo naručitelj za svoju uporabu u obavljanju svojih poslova, pod uvjetom da naručitelj isplati punu naknadu za pruženu uslugu.

Članak 17

Koncesije za usluge Ne dovodeći u pitanje primjenu članka 3 ova se direktiva ne primjenjuje na koncesije za usluge kako su definirane člankom 1 stavkom 4.

Članak 18 Ugovori za obavljanje usluga dodijeljeni na temelju ekskluzivnog prava

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o pružanju javnih usluga koje naručitelji dodjeljuju drugom naručitelju ili udruženju naručitelja na temelju ekskluzivnog prava koje uživaju na temelju objavljenog zakona, propisa ili administrativne uredbe koja je usklađena s Ugovorom.

Odjeljak 4

Posebno rješenje

Članak 19 Rezervirani ugovori

Države članice mogu rezervirati pravo na sudjelovanje u postupcima dodjele ugovora o javnim nabavama zaštićenim radionicama ili predvidjeti da se takvi ugovori izvode u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja ukoliko su većina zaposlenika u pitanju invalidne osobe koje zbog prirode ozbiljnosti njihovog invaliditeta ne mogu obavljati zanimanja u normalnim uvjetima.

Obavijest o ugovoru daje uputu na ovu odredbu.


- 114 -

POGLAVLJE III

Rješenja za ugovore o pružanju javnih usluga

Članak 20 Ugovori o pružanju usluga navedenih u aneksu II A

Ugovori koji za predmet imaju pružanje usluga navedenih u aneksu II A dodjeljuju se u skladu s člancima 23 do 55.

Članak 21 Ugovori o pružanju usluga navedenih u aneksu II B

Ugovori koji za predmet imaju pružanje usluga navedenih u aneksu II B podložni su samo članku 23 i članku 35 stavaku 4.

Članak 22 Miješani ugovori koji se sastoje od pružanja usluga navedenih u

aneksu II A i usluga navedenih u aneksu II B Ugovori koji za predmet imaju usluge koje se navedene kako u aneksu II A tako i u aneksu I. B dodjeljuju se u skladu s člancima od 23 do 55 ukoliko je vrijednost usluga navedenih u aneksu II A veća od vrijednosti usluga navedenih u aneksu II B. U ostalim slučajevima, ugovori se dodjeljuju u skladu s člankom 23 i člankom 35 stavkom 4.

POGLAVLJE IV

Posebna pravila koja uređuju specifikacije i ugovorne dokumente

Članak 23 Tehničke specifikacije

1. Tehničke specifikacije kako su definirane u točki 1 aneksa VI navode se u ugovornoj dokumentaciji, kao što su obavijesti o ugovoru, dokumenti o ugovoru i dodatni dokumenti. Kada god je to moguće ove bi tehničke specifikacije trebale uzeti u obzir kriterij pristupačnosti za ljude s invaliditetom ili kriterij dizajna za sve korisnike. 2. Tehničke specifikacije omogućit će jednak pristup svim ponuditeljima i neće imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju javne nabave tržišnom natjecanju.


- 115 -

3. Ne dovodeći u pitanje obavezna nacionalna tehnička pravila, u onoj mjeri u kojoj su usklađena sa zakonom Zajednice, tehničke specifikacije formuliraju se:

(a) ili uputom na tehničke specifikacije definirane u aneksu VI i, odabranim redom, na nacionalne norme koje transponiraju europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utemeljila europska tijela za standardizaciju ili – kada ova ne postoje – na nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije koje se odnose na dizajn, izračun i izvođenje radova i uporabu proizvoda. Svaka je uputa popraćena riječima “ili ekvivalentan”;

(b) ili u vidu izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva; potonji mogu uključivati ekološke karakteristike. Međutim, takvi parametri moraju biti dovoljno precizni kako bi omogućili ponuditeljima da odrede predmet ugovora, a naručiteljima da dodijele ugovor;

(c) ili u vidu izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva kako su navedeni u točki (b), s uputom na specifikacije spomenute u točki (a) kao sredstvo pretpostavljanja sukladnosti s takvim izvedbenim ili funkcionalnim zahtjevima;

(d) ili uputom na specifikacije spomenute u točki (a) za određene karakteristike, i uputom na izvedbene ili funkcionalne zahtjeve spomenute u točki (b) za druge karakteristike.

4. Ukoliko naručitelj koristi opciju upućivanja na specifikacije spomenute u stavku 3 točki (a), ne može odbiti ponudu s obrazloženjem da proizvod i usluge za koje je raspisan natječaj ne udovoljavaju specifikacijama na koje je uputio, kada ponuditelj u svojoj ponudi pruži za naručitelja zadovoljavajuće dokaze, bilo kojim prikladnim sredstvom, da rješenja koja predlaže zadovoljavaju, na istovjetan način, zahtjeve definirane tehničkim specifikacijama.

Zadovoljavajući dokaz može biti tehnički dosje proizvođača ili izvješće s testiranja koje je provelo priznato tijelo. 5. Ukoliko naručitelj koristi opciju navedenu u stavku 3 da propiše u vidu izvedbenih i funkcionalnih zahtjeva, ne može odbiti ponudu za radove, proizvode ili usluge koje zadovoljavaju nacionalne norme koje transponiraju europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne standarde ili tehničke referentne sustave koje je utemeljilo Europsko tijelo za normizaciju, ako ove specifikacije udovoljavaju izvedbene i funkcionalne zahtjeve koji su njime utvrđeni.

U svojoj ponudi ponuditelj mora naručitelju pružiti zadovoljavajuće dokaze bilo kojim prikladnim sredstvom da je djelo, proizvod ili usluga usklađena s normom udovoljava izvedbene ili funkcionalne zahtjeve naručitelja.

Prikladno sredstvo može biti tehnički dosje proizvođača ili izvješće o testiranju koje izdaje priznato tijelo.


- 116 -

6. Ukoliko naručitelj utvrdi ekološke karakteristike u vidu izvedbenih ili funkcionalnih zahtjeva kako su navedeni u stavku 3 točki (b) može se služiti detaljnim specifikacijama, ili, ako je potrebno, njihovim dijelovima, kako je definirano europskim(Eco labels) ili (multi)nacionalnim ekološkim naljepnicama ili pomoću bilo koje druge ekološke naljepnice pod uvjetom da:

- su te specifikacije prikladne za definiranje karakteristika roba i usluga koje su predmet ugovora,

- su zahtjevi za naljepnicu sastavljeni na temelju znanstvenih saznanja,

- su ekološke naljepnice usvojene korištenjem postupka u kojem mogu sudjelovati sve interesne grupe poput vladinih tijela, potrošača, proizvođača, distributera i ekoloških organizacija, i

- da su dostupne svim zainteresiranim stranama.

Naručitelji mogu jasno naznačiti da se pretpostavlja da proizvodi i usluge koje nose ekološku naljepnicu udovoljavaju tehničke specifikacije utvrđene u ugovornim dokumentima; oni moraju prihvatiti bilo koji drugi prikladni dokaz poput tehničkog dosjea proizvođača ili izvješća s testiranja koje je provelo priznato tijelo. 7. “Priznata tijela”, u smislu ovog članka, su laboratoriji za testiranje i kalibraciju i tijela za izdavanje potvrda i inspekciju koja zadovoljavaju primjenjive europske norme.

Naručitelji prihvaćaju potvrde koje su izdala priznata tijela u drugim državama članicama. 8. Osim ako je to opravdano predmetom ugovora, tehničke specifikacije ne sadrže uputu na posebnu izradu ili izvor, ili poseban postupak, robne žigove, patente, tipove ili posebno porijeklo proizvoda s učinkom davanja prednosti ili eliminiranja određenih poduzeća ili određenih proizvoda. Takva se uputa dopušta samo u iznimnim slučajevima, ukoliko nije moguć dovoljno precizan i razumljiv opis sadržaja ugovora sukladno stavkama 3 i 4; takva je uputa popraćena riječima “ili ekvivalentan”.

Članak 24 Varijante

1. Ukoliko je kriterij za dodjelu ugovora onaj o ekonomski najpovoljnijoj ponudi, naručitelji mogu dopustiti ponuditeljima da podnesu varijante. 2. Naručitelji navode u obavijesti o ugovoru dopuštaju li ili ne varijante: varijante nisu dopuštene bez ovog navoda.


- 117 -

3. Naručitelji koji dopuštaju varijante navode u ugovornim dokumentima minimalne zahtjeve koje varijante trebaju zadovoljiti te posebne zahtjeve za njihovo podnošenje ukoliko ih ima. 4. Razmatraju se samo one varijante koje zadovoljavaju minimalne kriterije koje su utvrdili dotični naručitelji.

U postupcima za dodjelu ugovora o javnim opskrbama ili pružanju usluga, naručitelji koji su dopustili varijante ne mogu odbiti varijantu samo s obrazloženjem da bi, bude li uspješna, bila ili više ugovor o pružanju usluga nego ugovor o opskrbama ili više ugovor o opskrbama nego ugovor o pružanju javnih usluga.

Članak 25 Podugovaranje

U ugovornim dokumentima naručitelj može tražiti, ili država članica može od njega zahtijevati da traži, od ponuditelja da navede u svojoj ponudi namjerava li dio ugovora podugovaranjem prenijeti trećim stranama ili nekom predloženom poduugovorniku.

Ovaj je navod bez utjecaja na pitanje odgovornosti glavnog gospodarskog subjekta.

Članak 26 Uvjeti za izvođenje ugovora

Naručitelji mogu utvrditi posebne uvjete vezane uz izvođenje ugovora pod uvjetom da su oni sukladni sa zakonom Zajednice i da su navedeni u obavijesti o ugovoru ili u specifikacijama. Uvjeti koji uređuju izvođenje ugovora mogu se posebice ticati socijalnih i ekoloških faktora.

Članak 27 Obaveze koje se odnose na poreze, zaštitu okoliša,

odredbe o zaštiti pri zapošljavanju i radne uvjete 1. Naručitelj može navesti u ugovornim dokumentima, ili ga država članica može obvezati da navede, tijelo ili tijela od kojih kandidat ili ponuditelj može dobiti pravovaljanu informaciju o obvezama vezanim uz poreze, zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti pri zapošljavanju i radnim uvjetima koje su na snazi u državi članici, regiji ili lokalnoj zajednici u kojoj će se obavljati radovi ili pružati usluge i koje će biti primjenjive na radove koji se izvode na licu mjesta ili na usluge koje će se pružati za vrijeme trajanja ugovora. 2. Naručitelj koji dostavlja informacije navedene u stavku 1 zahtijeva od ponuditelja ili kandidata, da pri sastavljanju ponuda, uzmu u obzir, obaveze vezane uz odredbe o zaštiti pri zapošljavanju i radnim uvjetima koje su na snazi na mjestu gdje će se izvoditi radovi ili na kojem će se pružati usluge.


- 118 -

Prva točka ne dovodi u pitanje primjenu odredbi članka 55 koje se tiču razmatranja neprirodno niskih ponuda.

POGLAVLJE V

Postupci

Članak 28 Uporaba otvorenih, ograničenih i pregovaračkih postupaka

i konkurentskog dijaloga Pri dodjeljivanju njihovih ugovora o javnim nabavama naručitelji primjenjuju nacionalne postupke prilagođene za potrebe ove Direktive.

Oni dodjeljuju ove ugovore o javnim nabavama primjenjujući otvoreni ili ograničeni postupak. U posebnim okolnostima, izričito predviđenim člankom 29 naručitelji mogu dodijeliti svoje ugovore o javnim nabavama putem konkurentskog dijaloga. U posebnim slučajevima i okolnostima izričito navedenim u člancima 30 i 31 mogu primijeniti pregovarački postupak, s objavom ili bez objave obavijesti o ugovoru.

Članak 29 Konkurentski dijalog

1. U slučaju osobito složenih ugovora, države članice mogu predvidjeti da se, ukoliko smatraju da im korištenje otvorenih ili ograničenih postupaka neće omogućiti dodjelu ugovora, naručitelji se mogu poslužiti konkurentskim dijalogom u skladu s ovim člankom.

Ugovor o javnoj nabavi dodjeljuje se isključivo na temelju kriterija ekonomski najpovoljnije ponude. 2. Naručitelji objavljuju obavijest o ugovoru navodeći svoje potrebe i zahtjeve, koje definiraju u toj obavijesti i/ili u opisnom dokumentu. 3. Naručitelji započinju, s kandidatima odabranim u skladu s relevantnim odredbama članaka 44 do 52 dijalog cilj kojeg je ustanoviti i definirati sredstva koja su najprikladnija za zadovoljenje njihovih potreba. Tijekom ovog dijaloga mogu razmotriti sve aspekte ugovora s izabranim kandidatima.

Tijekom dijaloga naručitelji osiguravaju jednak tretman svih ponuditelja. Posebice ne daju informacije na diskriminirajući način koji nekim ponuditeljima može dati prednost nad drugima.


- 119 -

Naručitelji ne smiju drugim sudionicima otkriti ponuđena rješenja ili druge povjerljive informacije koje im je priopćio neki kandidat koji sudjeluje u dijalogu bez njegovog odobrenja. 4. Naručitelji mogu predvidjeti da se postupak odvija u više faza kako bi se smanjio broj rješenja koje treba razmotriti tijekom faze dijaloga koristeći kriterije dodjele navedene u objavi o ugovoru ili opisnom dokumentu. Objava o ugovoru ili opisni dokument navode da se može pribjeći ovoj opciji. 5. Naručitelj nastavlja takav dijalog sve dok ne prepozna rješenje ili rješenja, ako je potrebno nakon što ih je usporedio, koja mogu zadovoljiti njegove potrebe. 6. Nakon što objave da je dijalog završen i nakon što o tome obavijeste sudionike, naručitelji traže od njih da podnesu svoje konačne ponude na temelju jednog ili više rješenja predstavljenih ili pobliže objašnjenih tijekom dijaloga. Ove ponude sadržavaju sve elemente nužne i potrebne za izvođenje projekta.

Ove ponude mogu, na zahtjev naručitelja, biti pojašnjene, specificirane i prilagođene. Međutim, takvo pojašnjenje, specifikacija, prilagodba ili dodatna informacija ne može uključivati promjene temeljnih osobina ponude ili poziva na podnošenje ponude, s obzirom da će varijacije u njima vjerojatno dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja ili imati diskriminirajući učinak. 7. Naručitelji procjenjuju primljene ponude na temelju kriterija za dodjelu navedenih u obavijesti o ugovoru ili opisnom dokumentu i biraju ekonomski najpovoljniju ponudu u skladu s člankom 53.

Na zahtjev naručitelja, od ponuditelja koji je predao ponudu koja je prepoznata kao ekonomski najpovoljnija, može biti zatraženo da pojasni aspekte ponude ili potvrdi obaveze sadržane u ponudi pod uvjetom da ovo nema učinak mijenjanja bitnih aspekata ponude ili poziva na podnošenje ponude i ne izlaže naručitelja opasnosti od narušavanja tržišnog natjecanja ili uzrokovanja diskriminacije. 8. Naručitelji mogu predvidjeti cijene ili načine plaćanja za sudionike u dijalogu.

Članak 30 Slučajevi koji opravdavaju uporabu pregovaračkog postupka

s prethodnom objavom obavijesti o ugovoru 1. Naručitelji mogu dodijeliti svoje ugovore o javnim nabavama, nakon objave obavijesti o ugovoru, putem pregovaračkog postupka, u sljedećim slučajevima:

(a) u slučaju nepravilnih ponuda ili podnošenja ponuda koje su neprihvatljive sukladno nacionalnim odredbama koje su u skladu s člancima 4, 24, 25,


- 120 -

27 i poglavljem VII kao odgovor na otvoreni ili ograničeni postupak ili konkurentski dijalog ako izvorni uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni.

Naručitelji ne moraju objaviti obavijest o ugovoru ukoliko u pregovarački postupak uključuju sve, i samo, ponuditelje koji zadovoljavaju kriterije članaka 45 do 52 i koji su, tijekom prethodnog otvorenog ili ograničenog postupka ili konkurentskog dijaloga predali ponude u skladu s formalnim zahtjevima natječajnog postupka;

(b) u iznimnim slučajevima kada priroda radova, roba ili usluga ili rizika koji se uz njih vezan ne dopušta prethodno općenito određivanje cijena;

(c) u slučaju usluga, inter alia, usluga koje spadaju u kategoriju 6 aneksa II A i intelektualnih usluga poput usluga koje uključuju dizajn radova, ako je priroda usluga koje se trebaju pružiti takva da se specifikacije u ugovoru ne mogu utvrditi s dovoljnom preciznošću da dopuste dodjelu ugovora odabirom najbolje ponude u skladu s pravilima koja uređuju otvorene ili ograničene postupke;

(d) u vezi s ugovorima o javnim radovima, za radove koji se izvode isključivo za potrebe istraživanja, testiranja, razvoja i ne s ciljem stjecanja profita ili povrata troškova istraživanja i razvoja.

2. U slučajevima navedenim u stavku 1 naručitelji pregovaraju s ponuditeljima o ponudama koje su ovi podnijeli kako bi ih prilagodili zahtjevima navedenim u obavijesti o ugovoru, specifikacijama i dodatnim dokumentima, ukoliko postoje, i kako bi našli najbolju ponudu u skladu s člankom 53 stavkom 1. 3. Za vrijeme pregovora, naručitelji osiguravaju jednak tretman svih ponuditelja. Posebice ne daju informacije na diskriminirajući način koji može nekim ponuditeljima dati prednost nad drugima. 4. Naručitelji mogu predvidjeti da se pregovarački postupak odvija u fazama kako bi se smanjio broj ponuda o kojima treba pregovarati primjenjujući kriterije dodjele navedene u obavijesti o ugovoru ili specifikacijama. Obavijest o ugovoru ili specifikacije navode je li se pribjeglo ovoj opciji.

Članak 31 Slučajevi koji opravdavaju uporabu pregovaračkog postupka

bez objave obavijesti o ugovoru Naručitelji mogu dodijeliti ugovore o javnim nabavama bez prethodne objave obavijesti o ugovoru u sljedećim slučajevima:

(1) Za ugovore o javnim radovima, ugovore o javnim opskrbama i ugovore o pružanju javnih usluga:

(a) kada nije podnesena nijedna ponuda ili nijedna prikladna ponuda ili nijedna prijava kao odgovor na otvoreni postupak ili ograničeni


- 121 -

postupak, pod uvjetom da početni uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni i pod uvjetom da je Komisiji, ukoliko to ona zatraži, poslano izvješće;

(b) kada se, iz tehničkih ili umjetničkih razloga, ili iz razloga vezanih uz zaštitu ekskluzivnih prava, ugovor može dodijeliti samo određenim gospodarskim subjektima;

(c) ako je strogo nužno kada se, zbog iznimne hitnosti izazvane događajima koje dotični naručitelji nisu mogli predvidjeti, vremenski rok za otvorene, ograničene ili pregovaračke postupke s objavom obavijesti o ugovoru kako je navedeno članku 30 ne može ispoštovati. Okolnosti kojima se opravdava iznimna hitnost ne smiju ni u kojem slučaju biti dovedene u vezu s naručiteljem;

(2) Za ugovore o javnim opskrbama

(a) kada su proizvodi u pitanju proizvedeni samo radi istraživanja, eksperimentiranja, proučavanja ili razvoja; ova odredba ne obuhvaća kvantitavnu proizvodnju kojom bi se ostvarila tržišna održivost ili povrat troškova istraživanja i razvoja;

(b) za dodatne dostave od strane izvornih dobavljača koje su namijenjene ili kao djelomična zamjena uobičajenih roba ili instalacija ili kao proširenje postojećih roba ili instalacija ukoliko bi promjena dobavljača obvezala naručitelja da nabavi materijal koji ima drugačije tehničke karakteristike što bi rezultiralo neskladom i nesrazmjerom i dovelo do tehničkih poteškoća u funkcioniranju i održavanju; trajanje takvih ugovora kao ni trajanje ugovora koji se ponavljaju ne može, kao opće pravilo, biti dulje od tri godine;

(c) za robe kojima je cijena navedena i koje su kupljene na tržištu roba;

(d) za kupovinu roba po posebno povoljnim uvjetima, od dobavljača koji definitivno prestaje sa svojim poslovnim aktivnostima, ili od primatelja ili likvidatora stečaja, ili dobavljača koji je u nagodbi s vjerovnikom, ili koji je u sličnom postupku prema nacionalnim zakonima ili odredbama;

(3) Za ugovore o pružanju javnih usluga, kada dotični ugovor slijedi natječaj za dizajn i mora, sukladno primjenjivim pravilima, biti dodijeljen uspješnom kandidatu ili jednom od uspješnih kandidata, u potonjem slučaju, svi uspješni kandidati moraju biti pozvani da sudjeluju u pregovorima;

(4) Za ugovore o javnim radovima i ugovore o pružanju javnih usluga:

(a) za dodatne radove ili usluge koje nisu uključene u projekt koji je razmatran na početku ili u izvornom ugovoru, ali koje su uslijed nepredviđenih okolnosti, postale nužne za izvođenje radova ili pružanje usluga opisanih u njemu, pod uvjetom da je dodijeljen


- 122 -

gospodarskom subjektu koji obavlja takve radove ili pruža takve usluge:

- kada takvi dodatni radovi ili usluge tehnički ili ekonomski ne mogu biti razdvojeni od izvornog ugovora, a da naručiteljima ne uzrokuju velike teškoće; ili

- kada su takvi radovi ili usluge, iako odvojivi od izvođenja izvornog ugovora, strogo nužni za njegov završetak.

Međutim, ukupna vrijednost ugovora koji su dodijeljeni za dodatne radove ili usluge ne može biti veća od 50% od vrijednosti izvornog ugovora;

(b) za nove radove ili usluge koje se sastoje od ponavljanja sličnih radova i usluga povjerenih gospodarskom subjektu kojem su isti naručitelji dodijelili izvorni ugovor, pod uvjetom da su takvi radovi ili usluge u skladu s osnovnim projektom za koji je izvorni ugovor i dodijeljen u skladu s otvorenim ili ograničenim postupkom.

Čim je prvi projekt stavljen na natječaj, naručitelj objavljuje moguću pribjegavanja ovom postupku i uzima u obzir ukupni procijenjeni trošak naknadnih radova ili usluga kada primjenjuje odredbe članka 7.

Ovim se postupkom može služiti samo tijekom tri godine nakon zaključenja izvornog ugovora.

Članak 32

Okvirni sporazumi 1. Države članice mogu predvidjeti da naručitelji mogu sklapati okvirne sporazume. 2. Za potrebe sklapanje okvirnog sporazuma, naručitelj slijedi proceduralna pravila navedena u ovoj direktivi za sve faze do dodjele ugovora utemeljenog na tom okvirnom sporazumu. Strane okvirnog sporazuma biraju se primjenom kriterija dodjele utvrđenih u skladu s člankom 53.

Ugovori temeljeni na okvirnom sporazumu dodjeljuju se u skladu s postupcima navedenim u stavkama 3 i 4. Ti se postupci mogu primjenjivati samo među naručiteljima i gospodarskim subjektima koji su na početku bili strane okvirnog sporazuma. Kada se ugovori dodjeljuju na temelju okvirnog sporazuma, strane ne mogu ni pod kojim uvjetima donositi bitne izmjene uvjeta navedenih u tom okvirnom sporazumu, posebice u slučaju navedenom u stavku 3.

Trajanje okvirnog sporazuma ne može biti dulje od četiri godine, osim u iznimnim, uredno opravdanim, slučajevima, posebice, predmetom okvirnog sporazuma.

Naručitelji se ne mogu služiti okvirnim sporazumima neprikladno ili na takav način da sprječavaju, ograničavaju ili narušavaju tržišno natjecanje.


- 123 -

3. Ukoliko je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospodarskim subjektom, ugovori utemeljeni na tom sporazumu dodjeljuju se u okviru granica uvjeta utvrđenih okvirnim sporazumom.

Za dodjelu tih ugovora naručitelj se može obratiti gospodarskom subjektu, strani okvirnog sporazuma u pisanom obliku, tražeći od njega da dopuni svoju ponudu ako je to nužno. 4. Ukoliko je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, potonjih mora biti najmanje troje, ako ima dovoljan broj gospodarskih subjekata koji zadovoljavaju kriterije odabira i/ili prihvatljivih ponuda koje zadovoljavaju kriterije dodjele.

Ugovori utemeljeni na okvirnim sporazumima zaključenim s više gospodarskih subjekata mogu biti dodijeljeni ili:

- primjenom uvjeta utvrđenih u okvirnom sporazumu bez ponovnog otvaranja natječaja, ili

- ukoliko svi uvjeti nisu utvrđeni u okvirnom sporazum, kada su strane ponovno u natječaju na temelju istih i, ako je to nužno, preciznije formuliranih uvjeta, i, gdje je prikladno, drugih uvjeta navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma, u skladu sa sljedećim postupkom:

(a) za svaki ugovor koji se ima dodijeliti, naručitelj se u pisanom obliku obraća gospodarskom subjektu koji je sposoban realizirati ugovor;

(b) naručitelji određuju vremenski rok koji je dovoljno dug da se omogući podnošenje ponuda za svaki pojedini ugovor, uzimajući u obzir čimbenike poput složenosti predmeta ugovora i vremena potrebnog za slanje ponuda;

(c) ponude se podnose u pismenom obliku, a njihov sadržaj ostaje tajan sve dok ne istekne predviđeni vremenski rok za odgovor;

(d) naručitelji dodjeljuju svaki ugovor ponuditelju koji je podnio najbolju ponudu na temelju kriterija dodjele navedenih u specifikacijama okvirnog sporazuma.

Članak 33

Dinamični sustav kupnje 1. Države članice mogu predvidjeti da se naručitelji mogu koristiti dinamičnim sustavima kupnje. 2. Kako bi postavili dinamični sustav kupnje, naručitelji slijede pravila otvorenog postupka u svim njegovim fazama sve do dodjele ugovora koji se sklapaju na temelju ovog sustava. Sve ponuditelje koji zadovoljavaju kriterije odabira i koji su podnijeli indikativnu ponudu koja poštuje specifikacije i bilo kakve moguće dodatne dokumente prima se u sustav; indikativne ponude


- 124 -

mogu se poboljšavati u bilo kojem trenutku pod uvjetom da i dalje zadovoljavaju specifikacije. Radi postavljanja sustava i radi dodjele ugovora na temelju tog sustava, naručitelji se koriste isključivo elektronskim sredstvima u skladu s člankom 42 stavkama 2 do 5. 3. U svrhu postavljanja dinamičnog sustava kupnje, naručitelji:

(a) objavljuju obavijest o ugovoru u kojoj naglašavaju da se radi o dinamičnom sustavu kupnje;

(b) navode u specifikacijama, između ostalih stvari, prirodu kupnje predviđene na temelju tog sustava, kao i sve nužne informacije koje se tiču sustava kupnje, korištene elektronske opreme i rješenja tehničkih veza i specifikacija;

(c) nude, putem elektronskih uređaja, od trenutka objave obavijesti do isteke sustava, neograničeni, izravni i puni pristup specifikacijama i bilo kojim dodatnim dokumentima i navode u obavijesti Internet adresu na kojoj se takvi dokumenti mogu proučiti.

4. Naručitelji daju svim gospodarskim subjektima, tijekom čitavog perioda trajanja dinamičnog sustava kupnje, mogućnost podnošenja indikativnih ponuda i mogućnost primanja u sustav na temelju uvjeta navedenih u stavku 2. Oni završavaju procjenu u razdoblju od maksimalno 15 dana od dana primitka indikativne ponude. Međutim, mogu produljiti period procjenjivanja pod uvjetom da u međuvremenu nije raspisan nijedan natječaj.

Naručitelj obavještava ponuditelja navedenog u prvoj točki što je prije moguće o njegovom primanju u dinamični sustav kupnje ili o odbijanju njegove indikativne ponude. 5. Svaki pojedini ugovor mora podlijegati raspisivanju natječaja. Prije raspisivanja natječaja, naručitelji objavljuju pojednostavljenu obavijest o ugovoru pozivajući sve zainteresirane gospodarske subjekte da podnesu indikativnu ponudu, u skladu sa stavkom 4, unutar vremenskog roka koji ne može biti kraći od 15 dana od dana kada je otposlana pojednostavljena obavijest.

Naručitelji ne mogu nastaviti s natječajem dok nije završena procjena svih indikativnih ponuda primljenih do tog roka. 6. Naručitelji pozivaju sve ponuditelje primljene u sustav da podnesu ponudu za svaki pojedini ugovor koji će se dodijeliti na temelju sustava. Radi toga određuju vremenski rok za podnošenje ponuda.

Ugovor dodjeljuju ponuditelju koji je podnio najbolju ponudu na temelju kriterija dodjele navedenih u obavijesti o ugovoru koja se odnosi na osnivanje dinamičnog sustava kupnje. Ti kriteriji mogu, po potrebi, biti preciznije formulirani u pozivu navedenom u prvoj točki.


- 125 -

7. Dinamični sustav kupnje ne može trajati dulje od četiri godine, osim u uredno opravdanim, iznimnim, slučajevima.

Naručitelji se ne smiju poslužiti ovim sustavom kako bi spriječili, ograničili ili narušili tržišno natjecanje.

Ne smiju se naplaćivati pristojbe zainteresiranim gospodarskim subjektima ili strankama sustava.

Članak 34

Ugovori o javnim radovima: konkretna pravila o subvencioniranim programima stanogradnje

U slučaju ugovora o javnim nabavama koji se odnose na nacrt i izgradnju subvencioniranih programa stanogradnje veličina i složenost kojih, te procijenjeno trajanje potrebnih radova zahtijeva da se planiranje od samog početka temelji na bliskoj suradnji unutar tima koji se sastoji od predstavnika naručitelja, stručnjaka i ugovornika odgovornog za izvođenje radova, može se usvojiti poseban postupak dodjele za odabir najprikladnijeg ugovornika kojeg bi se integriralo u tim.

Posebice, naručitelj uključuje u obavijest o ugovoru što je moguće točniji opis radova koji se trebaju izvršiti kako bi omogućio zainteresiranim ugovornicima da stvore valjanu sliku projekta,

Nadalje, naručitelji, u skladu s kvalitativnim kriterijima odabira navedenim u člancima 45 do 52, navode u takvoj obavijesti o ugovoru osobne, tehničke, ekonomske i financijske uvjete koje kandidat treba zadovoljiti.

Ukoliko je takav postupak usvojen, naručitelji primjenjuju članke 2, 35, 36, 38, 39, 41, 42, 43 i 45 do 52.


- 126 -

POGLAVLJE VI

Pravila o oglašavanju i transparentnosti

Odjeljak 1

Objavljivanje obavijesti

Članak 35 Obavijesti

1. Naručitelji obznanjuju, putem prethodne informacijske obavijesti koju objavljuje Komisija ili oni sami na svom “profilu kupca”, kako je opisano u točki 2 (b) aneksa VIII:

(a) ukoliko je u pitanju roba, procijenjenu ukupnu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po području proizvoda koje namjeravaju dodijeliti tijekom sljedećih 12 mjeseci, ukoliko je ukupna procijenjena vrijednost, uzimajući u obzir članke 7 i 9 ista ili viša od 750,000 eura.

Područje proizvoda definira naručitelj pozivanjem na CPV nomenklaturu;

(b) ukoliko su u pitanju usluge, procijenjenu ukupnu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija usluga navedenih u aneksu II. A koje namjeravaju dodijeliti tijekom sljedećih 12 mjeseci, ukoliko je takva procijenjena ukupna vrijednost, uzimajući u obzir odredbe članaka 7 i 9 jednaka ili viša od 750,000 eura;

(c) ukoliko su u pitanju radovi, ključne karakteristike ugovora ili okvirnih sporazuma koje namjeravaju dodijeliti, čija je procijenjena vrijednost jednaka ili viša od donje granične cijene navedene u članku 7 uzimajući u obzir članak 9.

Obavijesti navedene u točkama (a) i (b) šalju se Komisiji ili objavljuju na profilu kupca što je prije moguća nakon početka proračunske godine.

Obavijest navedena u točki (c) šalje se Komisiji ili se objavljuje na profilu kupca što je prije moguće nakon odluke kojom se odobrava planiranje ugovora o radovima ili okvirnih sporazuma koje naručitelji namjeravaju dodijeliti.

Naručitelji koji objave prethodnu informacijsku obavijest na svom profilu kupca elektronskim putem šalju Komisiji obavijest o objavi prethodne informacijske obavijesti na profilu kupca u skladu s formatom i detaljnim postupcima za slanje obavijesti navedenim u točki 3 aneksa VIII.

Objava obavijesti navedenih u točkama (a), (b) i (c) obavezna je samo ukoliko


- 127 -

se naručitelj služi opcijom skraćivanja vremenskih rokova za primanje ponuda kako je utvrđeno člankom 38 stavkom 4.

Ovaj se stavak ne odnosi na pregovaračke postupke bez prethodne objave obavijesti o ugovoru. 2. Naručitelji koji žele dodijeliti ugovor o javnim nabavama ili okvirni sporazum putem otvorenih, ograničenih ili, na temelju uvjeta utvrđenih člankom 30 pregovaračkih postupaka s objavom obavijesti o ugovoru ili, na temelju uvjeta utvrđenih člankom 29 putem konkurentskog dijaloga, obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti o ugovoru. 3. Naručitelji koji žele postaviti dinamični sustav kupovine obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti o ugovoru. Naručitelji koji žele dodijeliti ugovor pomoću dinamičnog sustava kupnje obznanjuju svoju namjeru putem pojednostavljene obavijesti o ugovoru. 4. Naručitelji koji su dodijelili ugovor o javnim nabavama ili sklopili okvirni sporazum šalju obavijest o rezultatima postupka dodjele u roku od 48 dana nakon dodjele ugovora ili sklapanja okvirnog sporazuma.

U slučaju okvirnih sporazuma sklopljenih u skladu s člankom 32 naručitelji nisu obavezni poslati obavijest o rezultatima postupka dodjele za svaki ugovor temeljen na tom sporazumu.

Naručitelji šalju obavijesti o rezultatima dodjele ugovora temeljene na dinamičnom sustavu kupovine u roku od 48 dana od dodjele svakog ugovora.

Mogu, međutim, raspodijeliti takve obavijesti po kvartalima. U tom slučaju šalju grupne obavijesti u roku od 48 dana od završetka svakog kvartala.

U slučaju ugovora o javnim uslugama navedenim u aneksu II B, naručitelji navode u obavijesti jesu li suglasni s njenim objavljivanjem. Za takve ugovore o uslugama Komisija sastavlja pravila za izrađivanje statističkih izvješća na temelju takvih obavijesti i za objavu takvih izvješća u skladu s postupkom utvrđenim u članku 77 stavku 2.

Određene informacije o dodjeli ugovora ili sklapanju okvirnog sporazuma mogu se ne objaviti ukoliko bi objava takvih informacija ometala provedbu zakona ili na neki drugi način bila u suprotnosti s javnim interesima, štetila legitimnim tržišnim interesima gospodarskih subjekata, javnih ili privatnih, ili mogla utjecati na pošteno tržišno natjecanje među njima.

Članak 36 Oblik i način objave obavijesti

1. Obavijesti uključuju informacije spomenute u aneksu VII A i, po potrebi, bilo koju drugu informaciju koju naručitelj smatra korisnom u formatu standardnih


- 128 -

obrazaca koje je usvojila Komisija u skladu s postupkom navedenim u članku 77 stavku 2.

2. Obavijesti koje naručitelji šalju Komisiji šalju se ili elektroničkim sredstvima u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u aneksu VIII stavku 3 ili drugim sredstvima. U slučaju pribjegavanja ubrzanim postupcima utvrđenim u članku 38 stavku 8 obavijesti se moraju poslati ili telefaksom ili elektronskim sredstvom u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u točki 3 aneksa VIII.

Obavijesti se objavljuju u skladu s tehničkim karakteristikama za objavu navedenim u točkama 1 (a) i (b) aneksa VIII. 3. Obavijesti sastavljene i poslane elektroničkim sredstvom u skladu s formatom i postupkom za prijenos navedenim u točki 3 aneksa VIII, objavljuju se najkasnije pet dana nakon što su poslane. Obavijesti koje se ne prenose elektroničkim sredstvom u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u točki 3 aneksa VIII objavljuju se najkasnije 12 dana nakon što su poslane, ili u slučaju ubrzanih postupaka navedenih u članku 38 stavku 8 najkasnije pet dana nakon što su poslane. 4. Obavijesti o ugovoru objavljuju se u potpunosti na službenom jeziku Zajednice kojeg je odabrao naručitelj, ova izvorna verzija je jedini autentični tekst. Sažetak važnih elemenata svake obavijesti objavljuje se na drugim službenim jezicima.

Troškove objave takvih obavijesti od strane Komisije snosi Zajednica. 5. Obavijesti i njihov sadržaj ne mogu se objaviti na nacionalnoj razini prije dana slanja Komisiji.

Obavijesti objavljene na nacionalnoj razini ne sadržavaju informacije osim onih koje su sadržane u obavijestima odaslanim Komisiji ili objavljenim na profilu kupca u skladu s prvom točkom članka 35 ali spominju datum slanja objave Komisiji ili objave na profilu kupca.

Prethodna informacijska obavijest ne može se objaviti na profilu kupca prije slanja Komisiji obavijesti o njenoj objavi u tom obliku; spominju datum tog slanja. 6. Sadržaj obavijesti koje nisu poslane elektroničkim sredstvom u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u točki 3 aneksa VIII ograničava se na otprilike 650 riječi. 7. Naručitelji moraju biti u mogućnosti pružiti dokaz o datumima slanja obavijesti. 8. Komisija daje naručiteljima potvrdu o objavi poslane informacije spominjući datum te objave. Takva potvrda predstavlja dokaz o objavi.


- 129 -

Članak 37 Neobavezno objavljivanje

Naručitelji mogu objaviti, u skladu s člankom 36 obavijesti o ugovorima o javnim nabavama koje ne podliježu zahtjevu za objavom koji je utvrđen ovom direktivom.

Odjeljak 2

Vremenski rokovi

Članak 38 Vremenski rokovi za primanje zahtjeva za

sudjelovanjem i za prijem ponuda 1. Kada određuju vremenske rokove za prijem ponuda i zahtjeva za sudjelovanjem, naručitelji uzimaju u obzir, posebice, složenost ugovora i vrijeme potrebno za sastavljanje ponuda, ne dovodeći u pitanje minimalne vremenske rokove utvrđene ovim člankom. 2. U slučaju otvorenih postupaka, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 52 dana od dana slanja obavijesti o ugovoru. 3. U slučaju ograničenih postupaka, pregovaračkih postupaka s objavom obavijesti o ugovoru navedenih u članku 30 i konkurentskog dijaloga:

(a) minimalni vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanjem je 37 dana od dana slanja obavijesti;

(b) u slučaju ograničenih postupaka, minimalni vremenski rok za prijem ponuda je 40 dana od dana slanja poziva.

4. Kada su naručitelji objavili prethodnu informacijsku obavijest, minimalni vremenski rok za prijem ponuda na temelju stavka 2 i stavka 3 točke (b) može, kao opće pravilo, biti skraćeno na 36 dana, ali ni u kojem slučaju na manje od 22 dana.

Vremenski rok teče od dana slanja obavijesti o ugovoru u otvorenom postupku i od dana slanja poziva na natječaj u ograničenim postupcima.

Skraćeni vremenski rokovi navedeni u prvoj točki dopuštaju se pod uvjetom da je prethodna informacijska obavijest sadržavala sve informacije potrebne za obavijest o ugovoru navedene u aneksu VII A ako je ta obavijest dostupna u trenutku objave obavijesti i ako je prethodna informacijska obavijest poslana na objavu između 52 dana i 12 mjeseci prije dana slanja obavijesti o ugovoru.


- 130 -

5. Ukoliko se obavijesti sastavljaju i prenose elektronskim sredstvima u skladu s formatom i postupcima za prijenos navedenim u točki 3 aneksu VIII vremenski rokovi za prijem ponuda navedeni u stavkama 2 i 4 u otvorenim postupcima, i vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanjem naveden u stavku 3 točki (a) u ograničenim i pregovaračkim postupcima i konkurentskom dijalogu, može se skratiti za sedam dana. 6. Vremenski rokovi za prijem ponuda navedenih u stavku 2 i stavku 3 točka (b) mogu se skratiti za pet dana ukoliko naručitelj ponudi neograničeni i puni izravni pristup elektroničkim sredstvom ugovornim dokumentima i bilo kakvim dodatnim dokumentima od dana objave obavijesti u skladu s aneksom VIII, navodeći u tekstu obavijesti Internet adresu na kojoj je dokumentacija dostupna.

Ovo skraćivanje može se dodati onom navedenom u stavku 5. 7. Ukoliko, iz bilo kojih razloga, specifikacije i popratni dokumenti ili dodatne informacije, iako pravovremeno zatraženi, nisu dostavljeni u vremenskim rokovima utvrđenim u člancima 39 i 40 ili ukoliko se ponude mogu sastaviti samo nakon posjeta gradilištu ili nakon pregleda na licu mjesta dokumenata koji potkrepljuju ugovornu dokumentaciju, vremenski rokovi za prijem ponuda produžuju se tako da svi gospodarski subjekti u pitanju mogu biti upoznati sa svim informacijama potrebnim za sastavljanje ponude. 8. U slučaju ograničenih postupaka i pregovaračkih postupaka s objavom obavijesti o ugovoru navedenim u članku 30 ukoliko hitnost vremenske rokove utvrđene ovim člankom čini nepraktičnim, naručitelji mogu odrediti:

(a) vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanjem koji ne može biti kraći od 15 dana od datuma slanja obavijesti o ugovoru, ili kraći od 10 dana ukoliko je obavijest poslana elektronskim sredstvom u skladu s formatom i postupkom za slanje obavijesti navedenim u točki 3 aneksa VIII;

(b) i, u slučaju ograničenih postupaka; vremenski rok za prijem ponuda koji neće biti kraći od 10 dana od dana pozivanja na natječaj.

Članak 39

Otvoreni postupci: specifikacije, dodatni dokumenti i informacije 1. U otvorenim postupcima, ukoliko naručitelj ne ponudi neograničeni i puni izravni pristup elektronskim sredstvom, u skladu s člankom 38 stavkom 6, specifikacijama i bilo kakvim popratnim dokumentima, specifikacije i dodatni dokumenti šalju se gospodarskim subjektima u roku od šest dana od primitka zahtjeva za sudjelovanje, pod uvjetom da je zahtjev poslan pravovremeno prije krajnjeg roka za podnošenje ponuda.


- 131 -

2. Pod uvjetom da su zatražene pravovremeno, dodatne informacije vezane uz specifikacije i bilo koje popratne dokumente naručitelji i nadležni odjeli dostavljaju najkasnije šest dana prije krajnjeg roka za prijem ponuda.

Odjeljak 3

Sadržaj informacija i sredstvo prijenosa

Članak 40 Pozivi za podnošenje ponuda, sudjelovanje u dijalogu ili pregovaranju

1. U ograničenim postupcima, postupcima konkurentskog dijaloga i pregovaračkim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru u smislu članka 30 naručitelj istovremeno i u pisanom obliku poziva odabrane kandidate da podnesu svoje ponude ili da pregovaraju, ili u slučaju konkurentskog dijaloga, da sudjeluju u dijalogu. 2. Poziv kandidatima uključuje ili:

- primjerak specifikacija ili opisnog dokumenta i bilo koje popratne dokumente, ili

- uputu na mogućnost pristupa specifikacijama i drugim dokumentima navedenim u prvoj alineji, kada su izravno dostupni putem elektronskih sredstava u skladu s člankom 38 stavkom 6.

3. Ukoliko neki subjekt, osim naručitelja, odgovoran za postupak dodjele ima specifikacije i/ili popratne dokumente, poziv navodi adresu na kojoj se te specifikacije, taj opisni dokument i ti dokumenti mogu zatražiti, po potrebi, krajnji rok za traženje takvih dokumenata i svotu koja se treba platiti za dobivanje tih dokumenata i postupke plaćanja. Nadležni odjel šalje tu dokumentaciju gospodarskom subjektu odmah po primitku zahtjeva. 4. Dodatnu informaciju o specifikacijama, opisnom dokumentu ili popratnim dokumentima naručitelj ili nadležni odjel šalje najmanje šest dana prije isteka roka za prijem ponuda, pod uvjetom da je pravovremeno zatražena. U slučaju ograničenih ili ubrzanih postupaka, taj vremenski rok je četiri dana. 5. Povrh toga, poziv za podnošenje ponude, za sudjelovanje u dijalogu ili pregovaranju mora sadržavati najmanje:

(a) poziv na objavljenu obavijest o ugovoru;

(b) krajnji rok za prijem ponuda, adresu na koju ponude moraju biti poslane i jezik ili jezike na kojem ponude moraju biti sastavljene;

(c) u slučaju konkurentskog dijaloga datum i adresu započinjanja konzultacija i jezik ili jezike koji se koriste;


- 132 -

(d) uputu na bilo kakve moguće dodatne dokumente koje treba predati, ili u prilog provjerivih izjava ponuditelja u skladu s člankom 44 ili kao dopunu informaciji navedenoj u tom članku, prema uvjetima utvrđenim u člancima 47 i 48;

(e) relativni značaj kriterija za dodjelu ugovora ili, po potrebi, redoslijed takvih kriterija prema važnosti, od najvažnijeg prema najmanje važnom, ako nisu navedeni u obavijesti o ugovoru, specifikacijama ili opisnom dokumentu.

Međutim, u slučaju ugovora dodijeljenih u skladu s pravilima utvrđenim u članku 29 informacija navedena u točki (b) iznad ne navodi se u pozivu za sudjelovanje u dijalogu ali se navodi u pozivu za podnošenje ponuda.

Članak 41 Obavještavanje kandidata i ponuditelja

1. Naručitelji obavještavaju kandidate i ponuditelje što je prije moguće o odlukama koje su donijeli u vezi sa sklapanjem okvirnog sporazuma, dodjelom ugovora ili primanjem u dinamični sustav kupnje, uključujući i razloge za odluke da ne sklope okvirni sporazum ili ne dodijele ugovor za koji je raspisan natječaj ili da ponovno otpočnu postupak ili provedu dinamični sustav kupnje; ta se informacija daje u pisanom obliku po primitku zahtjeva od strane naručitelja. 2. Na zahtjev zainteresirane stranke naručitelj što je prije moguća obavještava:

- svakog neuspješnog kandidata o razlozima za odbijanje njegove prijave,

- svakog neuspješnog ponuditelja o razlozima za odbijanje njegove ponude, uključujući, za slučajeve navedene u članku 23 stavkama 4 i 5, razloge za svoju odluku o neekvivalentnosti ili svoju odluku da radovi, robe ili usluge ne zadovoljavaju izvedbene i funkcionalne zahtjeve,

- svakog ponuditelja koji je sastavio prihvatljivu ponudu o karakteristikama i relativnim prednostima izabrane ponude kao i o imenu uspješnog ponuditelja ili strana okvirnog sporazuma.

Potrebno vrijeme ne može ni u kojim okolnostima biti dulje od 15 dana od prijema pismenog zahtjeva. 3. Međutim, naručitelji mogu odlučiti da ne otkriju neke informacije navedene u stavku 1 koje se tiču dodjele ugovora, sklapanja okvirnog sporazuma ili primanja u dinamični sustav kupnje ukoliko bi objava takve informacije ometala provedbu zakona ili na neki drugi način bila u suprotnosti s javnim interesima, štetila legitimnim tržišnim interesima gospodarskih subjekata, javnih ili privatnih, ili mogla utjecati na pošteno tržišno natjecanje među njima.


- 133 -

Odjeljak 4

Komunikacija

Članak 42 Pravila primjenjiva na komunikaciju

1. Svaka komunikacija i izmjena informacija navedena u ovoj glavi može se odvijati poštom, faksom, elektronskim sredstvima u skladu sa stavkama 4 i 5, telefonom u slučajevima i okolnostima navedenim u stavku 6 ili kombinacijom ovih sredstava, prema izboru naručitelja. 2. Izabrano sredstvo komunikacije mora biti široko dostupno i tako ne ograničavati pristup gospodarskog subjekta natječajnom postupku. 3. Komunikacija te izmjena i pohrana informacija odvijaju se na takav način da se očuva integritet podataka i povjerljivost ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, te da naručitelji razmotre sadržaj ponuda i zahtjeva za sudjelovanje tek nakon isteka roka za njihovo podnošenje. 4. Alati koji će se koristiti u komunikaciji putem elektronskih sredstava, kao i njihove tehničke karakteristika moraju biti nediskriminirajući, široko dostupni i interoperativni s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi. 5. Sljedeća su pravila primjenjiva na uređaje za elektronski prijenos i prijem ponuda i na uređaje za elektronski prijem zahtjeva za sudjelovanje:

(a) informacije koje se tiču specifikacija nužnih za elektronsko podnošenje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, uključujući šifriranje, dostupne su zainteresiranim stranama. Povrh toga, uređaji za elektronsko primanje ponuda i zahtjeva za sudjelovanje udovoljavaju zahtjevima navedenim u aneksu X;

(b) države članice mogu, u skladu s člankom 5 direktive 1999/93/EZ, zahtijevati da elektronske ponude budu popraćene naprednim elektronskim potpisom u skladu s njegovim stavkom 1;

(c) države članice mogu uvesti ili provoditi programe dobrovoljne akreditacije s ciljem poboljšavanja razine pružanja usluge ovjeravanja za ove uređaje;

(d) ponuditelji ili kandidati obvezuju se predati, prije isteka vremenskog roka utvrđenog za podnošenje ponuda ili zahtjeva sa sudjelovanje, dokumente, potvrde i izjave navedene u člancima 45 do 50 i članku 52 ako ne postoje u elektronskom obliku.

6. Sljedeća pravila primjenjuju se prijenos zahtjeva za sudjelovanje:


- 134 -

(a) zahtjevi za sudjelovanje u postupcima dodjele ugovora o javnim nabavama mogu biti dostavljeni u pisanom obliku ili telefonom;

(b) ukoliko su zahtjevi za sudjelovanje dostavljeni telefonom, mora se poslati pismena potvrda prije isteka vremenskog roka određenog za njihov prijem;

(c) naručitelji mogu zahtijevati da zahtjevi za sudjelovanje dostavljeni faksom moraju biti potvrđeni poštom ili elektronskim sredstvom, ukoliko je to nužno za potrebe pravnog dokaza. Svaki takav zahtjev, zajedno s vremenskim rokom za slanje potvrde poštom ili elektronskim sredstvom, naručitelj mora navesti u obavijesti o ugovoru.

Odjeljak 5

Izvješća

Članak 43 Sadržaj izvješća

Za svaki ugovor, okvirni sporazum i svaku uspostavu dinamičnog sustava kupnje, naručitelj sastavlja pismeno izvješće koje sadrži najmanje sljedeće:

(a) ime i adresu naručitelja, predmet i vrijednost ugovora, okvirnog sporazuma ili dinamičnog sustava kupnje.

(b) imena uspješnih kandidata ili ponuditelja i razloge njihova odabira;

(c) imena odbijenih kandidata ili ponuditelja i razloge njihova odbijanja;

(d) razloge za odbijanje ponuda za koje se smatra da su neprirodno niske;

(e) ime uspješnog ponuditelja i razloge zašto je njegova ponuda odabrana i, ukoliko je poznato, dio ugovora ili okvirnog sporazuma koji uspješni ponuditelj namjerava dati u podugovor trećim strankama;

(f) za pregovaračke postupke, okolnosti navedene u člancima 30 i 31 koje opravdavaju korištenje ovih postupaka;

(g) ukoliko je u pitanju konkurentski dijalog, okolnosti navedene u članku 29 koje opravdavaju korištenje ovog postupka;

(h) ukoliko je potrebno, razloge za odluku naručitelja da ne dodijeli ugovor ili okvirni sporazum ili ne provede dinamični sustav kupnje

Naručitelji poduzimaju odgovarajuće korake da dokumentiraju napredak postupaka dodjele vođene elektronskim sredstvima.

Izvješće, ili njegove glavne osobine, šalje se Komisiji, ukoliko ona to zatraži.


- 135 -

POGLAVLJE VII

Vođenje postupka

Odjeljak 1

Opće odredbe

Članak 44 Provjera prikladnosti, izbora sudionika i dodjele ugovora

1. Ugovori se dodjeljuju na temelju kriterija utvrđenih u člancima 53 i 54, uzimajući u obzir članak 24 nakon što su naručitelji provjerili prikladnost gospodarskih subjekata koji nisu izuzeti sukladno odredbama članaka 45 i 46 u skladu s kriterijima ekonomskog i financijskog stanja, stručnog i tehničkog znanja ili vještine navedenim u člancima 47 do 52 i, po potrebi s pravilima o nediskriminaciji i kriterijima navedenim u stavku 3. 2. Naručitelji mogu tražiti od kandidata i ponuditelja da zadovolje minimalne razine kapaciteta u skladu s člancima 47 i 48. Opseg informacija navedenih u člancima 47 i 48 i minimalne razine vještina koje se traže za određene ugovore moraju biti vezani uz predmet ugovora te biti razmjerni predmetu ugovora.

Ove minimalne razine navode se u obavijesti o ugovoru. 3. U ograničenim postupcima, pregovaračkim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru i u postupku konkurentskog dijaloga, naručitelji mogu ograničiti broj prikladnih kandidata koje će pozvati da podnesu ponude, ili da s njima pregovaraju ili vode dijalog, pod uvjetom da na raspolaganju imaju dovoljan broj prikladnih kandidata. Naručitelji navode u obavijesti o ugovoru cilj i kriterije nediskriminacije ili pravila koja namjeravaju primijeniti, minimalni broj kandidata koje namjeravaju pozvati i, po potrebi, maksimalni broj.

U ograničenim postupcima minimum je pet kandidata. U pregovaračkim postupcima s objavom obavijesti o ugovoru i postupku konkurentskog dijaloga minimum je tri kandidata. U svakom slučaju broj pozvanih kandidata dovoljan je da osigura istinsko tržišno natjecanje.

Naručitelji pozivaju broj kandidata najmanje jednak minimalnom broju utvrđenom unaprijed. Ukoliko je broj kandidata koji udovoljavaju kriterijima odabira i minimalnim razinama vještina ispod minimalnog broja, naručitelj može nastaviti postupak pozivanjem jednog ili više kandidata s traženim sposobnostima. U kontekstu ovog istog postupka, naručitelj ne može uključiti druge gospodarske subjekte koji nisu poslali zahtjev za sudjelovanje ili kandidate koji nemaju tražene sposobnosti.


- 136 -

4. Ukoliko se naručitelj koristi opcijom smanjenja broja rješenja koja se trebaju razmotriti ili ponuda o kojima se treba pregovarati, kako je predviđeno u članku 29 stavku 4 i članku 30 stavku 4, čini to primjenjujući kriterije dodjele navedene u obavijesti o ugovoru, u specifikacijama ili opisnom dokumentu. U završnoj fazi, broj do kojeg se stigne doprinosi istinskom tržišnom natjecanju u onoj mjeri u kojoj postoji dovoljan broj rješenja ili prikladnih kandidata.

Odjeljak 2

Kriteriji za kvalitativni izbor

Članak 45 Osobna situacija kandidata ili ponuditelja

1. Svaki kandidat ili ponuditelj koji je bio osuđen na temelju pravomoćne presude o kojoj naručitelj ima spoznaje iz jednog ili više dolje navedenih razloga izuzima se iz sudjelovanja u ugovoru o javnoj nabavi:

(a) sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji kako je definirano člankom 2 stavkom 1 Zajedničke akcije Vijeća 98/733/JHA20;

(b) korupcija, kako je definirana u članku 3 Akta Vijeća od 26. svibnja1997.21, odnosno u članku 3 stavku 1 Zajedničke akcije Vijeća 98/742/JHA22;

(c) prijevara u smislu članka 1 Konvencije koja se odnosi na zaštitu financijskih interesa Europskih zajednica23;

(d) pranje novca, koko je definirano člankom 1 Direktive Vijeća 91/308/EEZ od 10. lipnja o prevenciji korištenja financijskih sustava za svrhe pranja novca24.

Države članice posebno navode, u skladu s nacionalnim zakonom i uzimajući u obzir zakon zajednice, provedbene uvjete za ovaj stavak.

One mogu predvidjeti odstupanje od zahtjeva navedenog u prvoj točki zbog bitnih zahtjeva u općem interesu.

Za potrebe ovog stavka, naručitelji, po potrebi, traže od kandidata ili ponuditelja da dostave dokumente navedene u stavku 3 i mogu se, ukoliko imaju sumnji u vezi s osobnom situacijom kandidata ili ponuditelja obratiti nadležnim vlastima radi dobivanja informacija, o osobnoj situaciji dotičnih

20 SL L 351, 29. prosinca 1998., str. 1 21 SL C 195, 25. lipnja 1997., str 1. 22 SL L 358, 31. prosinca 1998., str. 2. 23 SL C 316, 27. studenoga 1995., str. 48. 24 SL L 166, 28. lipnja 1991., str. 77. Direktiva kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom 2001/97/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2001. (SL L 344, 28. prosinca 2001., str. 76).


- 137 -

kandidata ili ponuditelja, koje smatraju potrebnim. Ukoliko se situacija tiče kandidata ili ponuditelja s poslovnim nastanom u drugoj državi od one u kojoj je naručitelj, naručitelj može zatražiti suradnju nadležnih vlasti. Uzimajući u obzir nacionalne zakone države članice u kojoj kandidat ili ponuditelj ima poslovni nastan, takvi se zahtjevi odnose na pravne i/ili fizičke osobe, uključujući, po potrebi, direktore kompanija i bilo koje osobe koje imaju ovlasti predstavljanja, odlučivanja ili kontrole u odnosu na kandidata ili ponuditelja. 2. Svaki gospodarski subjekt može se izuzeti iz sudjelovanja u ugovoru ukoliko je taj gospodarski subjekt:

(a) pod stečajem ili je u postupku likvidacije, ukoliko njegovim poslovima upravlja sud, ukoliko je u nagodbi s vjerovnicima, ukoliko je obustavio poslovne aktivnosti ili je u bilo kakvoj analognoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka prema nacionalnim zakonima i uredbama;

(b) predmetom postupaka za objavu stečaja, za nalog za obaveznu likvidaciju ili upravljanja od strane suda ili nagodbe s vjerovnicima ili bilo kakvog sličnog postupka prema nacionalnim zakonima i odredbama;

(c) bio kriv za ozbiljan profesionalni propust kojeg naručitelj može dokazati bilo kojim sredstvom koje može prezentirati

(d) nije ispunio obaveze vezane uz plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje u skladu sa zakonskim odredbama zemlje u kojoj ima poslovni nastan ili onim koje su na snazi u državi naručitelja;

(e) nije ispunio obaveze koje se tiču plaćanja poreza u skladu sa zakonskim odredbama zemlje u kojoj ima poslovni nastan ili onim koje su na snazi u državi naručitelja;

(f) je kriv za ozbiljno lažno prikazivanje činjenica pri dostavljanju potrebnih informacija sukladno odredbama ovog odjeljka ili nije dostavio takve informacije.

Države članice navode, u skladu s njihovim nacionalnim zakonom i uzimajući u obzir zakon Zajednice, provedbene uvjete za ovaj stavak. 3. Naručitelji prihvaćaju sljedeće kao dovoljan dokaz da se nijedan od slučajeva navedenih u stavku 1 ili stavku 2 točkama (a), (b) i (c), (e) ili (f) ne odnosi na gospodarskog subjekta:

(a) što se tiče stavka 1 i stavka 2 točaka (a), (b) i (c), prilaganje izvatka iz “sudskog zapisnika” (judicial record) ili, u nedostatku toga, ekvivalentnog dokumenta kojeg su izdale nadležne sudske ili upravne vlasti u zemlji porijekla ili u zemlji iz koje ta osoba dolazi i koji pokazuje da su ovi uvjeti zadovoljeni;

(b) što se tiče stavka 2 točaka (e) i (f) potvrdu koju je izdalo nadležno tijelo u dotičnoj državi članici.


- 138 -

Ukoliko dotična zemlja ne izdaje takve dokumente ili potvrde, ili ukoliko ovi ne obuhvaćaju sve slučajeve navedene u stavku 1 i stavku 2 točkama (a), (b) i (c), mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, u državi članici u kojoj nema odredbi koje se tiču izjava pod prisegom, svečanom izjavom od strane dotične osobe ispred nadležne sudske ili upravne vlasti, bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog tijela, u zemlji porijekla ili u zemlji iz koje ta osoba dolazi. 4. Države članice određuju vlasti i tijela nadležna za izdavanje dokumenata, potvrda ili izjava navedenih u stavku 3 i o tome obavješćuju Komisiju. Takvo obavješćivanje ne dovodi u pitanje zakon o zaštiti podataka.

Članak 46 Prikladnost za obavljanje stručne djelatnosti

Od svakog gospodarskog subjekta koji želi sudjelovati u ugovoru o javnim nabavama može se tražiti da dokaže svoj upis, kako je propisano u državi članici u kojoj ima poslovni nastan, u jedan od strukovnih ili trgovinskih registara ili da dostavi izjavu pod prisegom ili potvrdu kako je opisano u aneksu IX A za ugovore o javnim radovima, u aneksu IX B za ugovore o javnim opskrbama i u aneksu IX C za ugovore o pružanju javnih usluga.

U postupcima za dodjelu ugovora o pružanju javnih usluga, ako kandidati ili ponuditelji moraju posjedovati točno određeno ovlaštenje ili biti članovi određene organizacije kako bi bili u mogućnosti izvoditi dotične usluge u njihovoj zemlji porijekla, naručitelj može od njih tražiti da dokažu da posjeduju takvo ovlaštenje ili članstvo.

Članak 47 Ekonomsko i financijsko stanje

1. Dokaz o ekonomskom i financijskom stanju gospodarskog subjekta može, kao opće pravilo, biti popraćen s jednom ili više sljedećih potvrda:

(a) odgovarajući bankovni izvadci ili, po potrebi, dokaz o osiguranju za odštetu od relevantnog profesionalnog rizika ;

(b) predočenje bilanci ili izvadaka iz bilanci, ukoliko je objavljivanje bilanci obavezno u zemlji u kojoj gospodarski subjekt ima nastan;

(c) izvod s ukupnim prometom poduzeća i, po potrebi, s prometom u području koje je obuhvaćeno ugovorom za razdoblje od najviše posljednje tri dostupne financijske godine, ovisno o datumu osnivanja poduzeća ili početka djelovanja gospodarskog subjekta, ako je informacija o ovim prometima dostupna.

2. Gospodarski se subjekt može, po potrebi i za posebne ugovore, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu veza koje s njima


- 139 -

ima. U tom slučaju mora naručitelju dokazati da će imati na raspolaganju nužne resurse, npr., predočujući poslove tih subjekata koji to imaju za cilj. 3. Pod istim uvjetima, grupa se gospodarskih subjekata navedena u članku 4 može osloniti na kapacitete sudionika u grupi ili drugih subjekata. 4. Naručitelj navodi, u obavijesti o ugovoru ili pozivu na natječaj, koju su potvrdu ili potvrde spomenute u stavku 1 izabrali i koje se druge potvrde moraju predočiti. 5. Ukoliko, iz bilo kojeg valjanog razloga, gospodarski subjekt nije u mogućnosti predočiti potvrde koje naručitelj traži, on može dokazati svoje ekonomsko ili financijsko stanje bilo kojim drugim dokumentom kojeg naručitelj smatra prikladnim.

Članak 48 Tehničke i/ili stručne sposobnosti

1. Tehničke i/ili stručne sposobnosti gospodarskih subjekata procjenjuju se i razmatraju u skladu sa stavkama 2 i 3. 2. Dokaz o tehničkim sposobnostima gospodarskog subjekta može biti popraćen s jednim ili više sljedećih sredstava prema prirodi, kvantiteti ili važnosti, i uporabi radova, roba ili usluga:

(a) (i) popis radova izvedenih tijekom posljednjih pet godina, popraćen potvrdama o zadovoljavajućoj izvedbi za najvažnije radove. Ove potvrde navode vrijednost, datum i mjesto izvršenja radova te jesu li ili ne izvedeni prema pravilima struke i pravilno završeni. Po potrebi, nadležna vlast predaje ove potvrde direktno naručiteljima;

(ii) popis glavnih dostava obavljenih ili glavnih usluga pruženih u posljednje tri godine, s iznosima, datumima i primateljima, bilo javnim ili privatnim, u pitanju. Dokaz o dostavi ili pruženoj usluzi daje se:

- ukoliko je primatelj bio naručitelj, u obliku potvrda izdanih ili supotpisanih od strane nadležne vlasti,

- ukoliko je primatelj bio privatni kupac, potvrdom kupca ili, u nedostatku navedenog, jednostavno izjavom gospodarskog subjekta;

(b) navod o tehničarima ili tehničkim tijelima u pitanju, bilo da pripadaju izravno poduzeću gospodarskog subjekta ili ne, posebno onim odgovornim za kontrolu kvalitete i, u slučaju ugovora o javnim radovima, onim koje ugovornik može pozvati da obave radove.;

(c) opis tehničkih postrojenja i mjera koje koriste dobavljači i pružatelji usluga za osiguravanje kvalitete te istraživačkih postrojenja poduzeća;


- 140 -

(d) ukoliko su proizvodi i usluge koji se imaju isporučiti složeni ili, u iznimnim slučajevima, traženi za posebne svrhe, provjera koju provodi naručitelj ili, u njegovo ime, nadležno službeno tijelo zemlje u kojoj dobavljač ili pružatelj usluge ima poslovni nastan, podložan sporazumu tog tijela, proizvodnih kapaciteta dobavljača ili tehničkih kapaciteta pružatelja usluga i, ako je potrebno, načina studija i istraživanja koja su mu na raspolaganju te mjera kontrole koje će koristiti;

(e) obrazovne i stručne kvalifikacije pružatelja usluga ili ugovornika i/ili onih iz upravljačkog osoblja poduzeća i, posebice, kvalifikacije osobe ili osoba odgovornih za pružanje usluga i upravljanje radovima;

(f) za ugovore o javnim radovima i ugovore o pružanju javnih usluga , i samo u odgovarajućim slučajevima, navod o mjerama ekološkog upravljanja koje će gospodarski subjekt biti u mogućnosti primijeniti kada bude izvršavao poslove iz ugovora;

(g) izjava o prosječnom godišnjem broju radne snage pružatelja usluga ili ugovornika i broju osoba u upravljačkom osoblju za posljednje tri godine.

(h) izjava o alatima, postrojenjima ili tehničkoj opremi koja je na raspolaganju pružatelju usluga ili ugovorniku za izvođenje poslova iz ugovora;

(i) navod o dijelu ugovora koji pružatelj usluga možda namjerava dati u podugovor

(j) s obzirom na proizvode koje će dostaviti:

(i) uzorci, opisi i/ili fotografije čija autentičnost mora biti potvrđena ukoliko naručitelj to zatraži;

(ii) potvrde koje su sastavili priznati službeni instituti ili agencije za kontrolu kvalitete koji potvrđuju usklađenost proizvoda koja se jasno prepoznaje pozivanjem na specifikacije i norme.

3. Gospodarski se subjekt može, po potrebi i za posebne ugovore, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu veza koje s njima ima. U tom slučaju mora dokazati naručitelju da će imati na raspolaganju resurse nužne za izvođenje poslova iz ugovora, npr., predočujući poslove tih subjekata koji imaju za cilj stavljanje nužnih resursa na raspolaganje gospodarskom subjektu. 4. Prema istim uvjetima, grupa se gospodarskih subjekata navedena u članku 4 može osloniti na mogućnosti sudionika u grupi ili drugih subjekata. 5. U postupcima dodjele ugovora o javnim nabavama koji za predmet imaju robe koje zahtijevaju poslove ugrađivanja i montaže, pružanje usluga i/ili izvođenje radova, mogućnost gospodarskog subjekta da pruži usluge ili izvrši radove montaže ili posao može se ocijeniti posebice što se tiče vještina, učinkovitosti, iskustva i pouzdanosti.


- 141 -

6. Naručitelj navodi, u obavijesti ili pozivu za podnošenje ponuda, koje reference sukladno odredbama stavka 2 želi primiti.

Članak 49 Norme osiguranja kvalitete

Ukoliko zahtijevaju predočenje potvrda koje su sastavila neovisna tijela koje potvrđuju da gospodarski subjekti zadovoljavaju određene norme osiguranja kvalitete, naručitelji se pozivaju na sustave osiguranja kvalitete utemeljene na relevantnim europskim serijama normi koje su potvrdila tijela koja su u suglasju s europskim serijama normi koje se tiču izdavanja potvrda. Naručitelji priznaju ekvivalentne potvrde tijela s poslovnim nastanom u drugim državama članicama. Također prihvaćaju druge dokaze koji potvrđuju da gospodarski subjekt primjenjuje ekvivalentne mjere osiguranja kvalitete.

Članak 50 Norme ekološkog upravljanja

Ukoliko naručitelji, u slučajevima navedenim u članku 48 stavku 2 točki (f) zahtijevaju predočenje potvrda koje su sastavila neovisna tijela koja potvrđuju usklađenost gospodarskog subjekta s određenim normama koje se tiču ekološkog upravljanja, pozivaju se na Program Zajednice o ekološkom upravljanju i reviziji (EMAS) ili na norme ekološkog upravljanja utemeljene na relevantnim europskim ili međunarodnim normama koje su potvrdila tijela koja su usklađena sa zakonom Zajednice ili relevantnim europskim ili međunarodnim normama koje se odnose na potvrđivanje. Priznaju ekvivalentne potvrde tijela s poslovnim nastanom u drugim državama članicama. Također prihvaćaju druge dokaze koji potvrđuju da gospodarski subjekt primjenjuje ekvivalentne mjere ekološkog upravljanja.

Članak 51 Dodatna dokumentacija i informacije

Naručitelj može pozvati gospodarskog subjekta da nadopuni ili pojasni potvrde i dokumente koje je predao sukladno člancima 45 do 50.

Članak 52 Službene liste ovlaštenih gospodarskih subjekata utemeljenih sukladno javnom ili privatnom pravu

1. Države članice mogu uvesti ili službene liste ovlaštenih ugovornika, dobavljača ili pružatelja usluga ili potvrde koje izdaju tijela za izdavanje potvrda koja se bave javnim ili privatnim pravom.

Države članice prilagođavaju uvjete za upis na ove liste i za izdavanje potvrda od strane tijela za izdavanje potvrda odredbama članka 45 stavka 1, članka 45


- 142 -

stavka 2 točaka (a) do (d) i (g), članka 46, članka 47 stavaka 1, 4 i 5, članka 48 stavaka 1, 2, 5 i 6, članka 49 i po potrebi članka 50.

Države ih članice također prilagođuju članku 47 stavku 2 i članku 48 stavku 3 u pogledu prijava za upis koje podnose gospodarski subjekti koji pripadaju grupi i polažu prava na resurse koje im dostupnim čine druge kompanije u grupi. U takvom slučaju, ovi gospodarski subjekti moraju dokazati tijelu koje sastavlja službeni popis da će imati te resurse na raspolaganju tijekom perioda valjanosti potvrde koja potvrđuje njihov upis u službenu listu i da će tijekom istog perioda ove kompanije nastavljati ispunjavati zahtjeve kvalitativnog odabira, utvrđene u člancima navedenim u drugoj točki na koje se gospodarski subjekti oslanjaju za svoj upis. 2. Gospodarski subjekti koji su upisani u službene liste ili koji imaju potvrdu mogu, za svaki ugovor, podnijeti naručitelju potvrdu o upisu koji je izdalo nadležno tijelo ili potvrdu koju je izdalo nadležno tijelo za izdavanje potvrda. Potvrde sadrže reference koje su im omogućile upis na listu/da dobiju potvrdu i klasifikaciju danu na toj listi. 3. Upis na službene liste potvrđen od strane nadležnih tijela ili potvrda koju je izdalo tijelo koje izdaje potvrde ne predstavlja, za svrhe naručitelja drugih država članica, pretpostavku o prikladnosti osim u pogledu članka 45 stavka 1 i stavka 2 točaka (a) do (d) i (g), članka 46, članka 47 stavka 1 točaka (b) i (c) i članka 48 stavka 2 točke(a) alineje (i) točaka (b), (e), (g) i (h) u slučaju ugovornika, stavka 2 točke (a) alineje (ii) točaka (b), (c), (d) i (j) u slučaju dobavljača i stavka 2 točke (a) alineje (ii) i točaka (c) do (i) u slučajevima pružatelja usluga. 4. U informaciju koja se može zaključiti iz upisa na službene liste ili potvrde ne može se sumnjati bez opravdanja. Što se tiče uplate doprinosa za socijalno osiguranje i poreza, od bilo kojeg upisanog gospodarskog subjekta može se tražiti dodatna potvrda kad god se nudi ugovor.

Naručitelji drugih država članica primjenjuju stavak 3 i prvu točku ovog stavka samo u prilog gospodarskih subjekata koji imaju poslovni nastan u državi članici koja vodi službenu listu.

5. Za upis gospodarskih subjekata drugih država članica u službenu listu ili za izdavanje potvrda od strane tijela navedenih u stavku 1 ne može se tražiti daljnji dokaz ili izjave osim onih koji se traže od nacionalnih gospodarskih subjekata i, u svim slučajevima, onih koji su predviđeni u člancima 45 do 49 i, po potrebi, članku 50.

Međutim, od gospodarskih subjekata iz drugih država članica ne može se tražiti takav upis ili potvrda kako bi sudjelovali u javnom natječaju. Naručitelj priznaje ekvivalentne potvrde tijela osnovanih u drugim državama članicama. Također prihvaća druga ekvivalentna dokazna sredstva.


- 143 -

6. Gospodarski subjekti mogu zatražiti u bilo koje vrijeme upis u službenu listu ili izdavanje potvrde. U razumno kratkom razdoblju mora ih se obavijestiti o odluci tijela koje sastavlja listu ili nadležnog tijela koje izdaje potvrde. 7. Tijela koja izdaju potvrde navedena u stavku 1 su tijela koja zadovoljavaju europske norme koje se tiču izdavanja potvrda. 8. Države članice koje imaju službene liste ili tijela za izdavanje potvrda kako je navedeno u stavku 1 obavezni su obavješćivati Komisiju i druge države članice o adresama tijela na koja se trebaju slati prijave.

Odjeljak 3

Dodjela ugovora

Članak 53 Kriteriji dodjele ugovora

1. Ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone, propise ili upravne odredbe koje se tiču naknada za određene usluge, kriteriji na kojima naručitelj temelji dodjelu ugovora o javnim nabavama su ili:

(a) kada se ugovor dodjeljuje ponudi koja je s točke gledišta naručitelja ekonomski najpovoljnija, razni kriteriji vezani uz sadržaj dotičnog ugovora o javnim nabavama, npr., kvaliteta, cijena, tehničko dostignuće, estetske i funkcionalne osobine, ekološke osobine, operativni troškovi, ekonomičnost,

servisiranje nakon prodaje i tehnička pomoć, datum isporuke i rokovi isporuke ili rokovi završetka radova, ili

(b) samo najniža cijena. 2. Ne dovodeći u pitanje odredbe treće točke, u slučaju navedenom u stavku 1 točki (a) naručitelj u obavijesti o ugovoru ili u ugovornim dokumentima ili, u slučaju konkurentskog dijaloga, u opisnom dokumentu, navodi relativni značaj koji pridaje svakom pojedinom kriteriju izabranom da odredi ekonomski najpovoljniju ponudu.

Ti se značaji kriterija mogu izraziti predviđanjem raspona s odgovarajućom maksimalnom razlikom među cijenama..

Ukoliko, po mišljenju naručitelja, određivanje značaja nije moguće iz dokazivih razloga, naručitelj navodi u obavijesti o ugovoru i/ili ugovornim dokumentima ili, u slučaju konkurentskog dijaloga, u opisnom dokumentu, kriterije poredane po važnosti od najvažnijeg prema najmanje važnom.


- 144 -

Članak 54 Uporaba elektronskih dražbi

1. Države članice mogu predvidjeti da se naručitelji mogu služiti elektronskim dražbama. 2. U otvorenim, ograničenim ili pregovaračkim postupcima u slučaju navedenom u članku 30 stavku 1 točki (a), naručitelji mogu odlučiti da dodjeli ugovora o javnim nabavama prethodi elektronska dražba kad se specifikacije ugovora mogu odrediti s preciznošću.

U istim okolnostima, elektronska dražba može se održati prilikom ponovnog otvaranja natjecanja između strana okvirnog sporazuma kako je predviđeno drugom alinejom, druge točke članka 32 stavka 4 i prilikom otvaranja natječaja za dodjelu ugovora prema dinamičnom sustavu kupnje navedenom u članku 33.

Elektronska se dražba temelji:

- ili samo na cijenama kada se ugovor dodjeljuje ponudi s najnižom cijenom,

- ili na cijenama i/ili na novim vrijednostima osobina ponuda navedenih u specifikaciji kada se ugovor dodjeljuje ekonomski najpovoljnijoj ponudi.

3. Naručitelji koji odluče održati elektronsku dražbu navode tu činjenicu u obavijesti o ugovoru.

Specifikacije uključuju, inter alia, sljedeće potankosti:

(a) osobine, vrijednost kojih će biti predmetom elektronske dražbe, pod uvjetom da se takve osobine mogu kvantitativno odrediti i da se mogu izraziti u brojevima ili postocima;

(b) granice vrijednosti koje mogu biti podnesene, s obzirom da rezultiraju iz specifikacija koje se odnose na predmet ugovora;

(c) informacije koje će biti dostupne ponuditeljima tijekom elektronske dražbe i, po potrebi, kada će im biti dostupne;

(d) bitne informacije koje se tiču postupka elektronske dražbe;

(e) uvjeti pod kojima će ponuditelji moći ponuditi cijenu, posebice, minimalne razlike koje će se, po potrebi, zahtijevati u postpku davanja ponuda;

(f) bitne informacije koje se tiču korištene elektronske opreme i rješenja i tehničkih specifikacija za vezu.

4. Prije započinjanja elektronske dražbe, naručitelji donose punu početnu procjenu ponuda u skladu s utvrđenim kriterijem/kriterijima dodjele i značajem koji im je pridan.

Svi ponuditelji koji su podnijeli prihvatljive ponude pozivaju se istovremeno elektronskim sredstvom da podnesu nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv


- 145 -

sadržava sve bitne informacije koje se tiču individualne veze s elektronskom opremom koja se koristi i navodi datum i vrijeme početka elektronske dražbe. Elektronska se dražba može odvijati u nizu uzastopnih faza. Elektronska dražba ne može početi prije od dva dana nakon slanja poziva. 5. Kada se ugovor dodjeljuje na temelju ekonomski najpovoljnije ponude, poziv je popraćen rezultatom pune procjene relevantnih ponuđača, koja je provedena u skladu sa značajem kriterija predviđenim u prvoj točki članka 53 stavka 2.

Poziv također sadrži matematičku formulu koja će se koristiti u elektronskoj dražbi kako bi se automatski odredile promjene u rangiranju na temelju ponuđenih novih cijena i/ili novih vrijednosti. Ta formula sadrži važnost svih kriterija koji su određeni kako bi se odredila ekonomski najpovoljnija ponuda, kako je navedeno u obavijesti o ugovoru ili specifikacijama; u tu svrhu, svi se rasponi, međutim, unaprijed smanjuju na određenu vrijednost.

Ukoliko su dopuštene varijante, osigurava se različita formula za svaku varijantu. 6. Tijekom svake pojedine faze elektronske dražbe naručitelj svim ponuditeljima trenutno šalje, u najmanju ruku, dovoljnu informaciju kako bi im omogućio da odrede svoj relativni rang u bilo kojem trenutku. Mogu također slati druge informacije koje se tiču drugih podnesenih cijena i vrijednosti, pod uvjetom da je to navedeno u specifikacijama. Mogu također u bilo kojem trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi dražbe. Međutim ni u kom slučaju ne mogu otkriti identitet ponuditelja tijekom bilo koje faze elektronske dražbe. 7. Naručitelji zatvaraju elektronsku dražbu na jedan ili na više sljedećih načina:

(a) u pozivu na sudjelovanje u dražbi navode unaprijed utvrđeni datum i vrijeme;

(b) kada više ne prime nove cijene ili nove vrijednosti koje zadovoljavaju kriterije koji se tiču minimalnih razlika. U tom slučaju, naručitelji u pozivu na sudjelovanje u dražbi navode vrijeme koje će dopustiti da protekne nakon primanja posljednje ponude prije nego što zatvore elektronsku dražbu;

(c) kada je završen broj faza dražbe, koji je utvrđen u pozivu na sudjelovanje u dražbi.

Kada su naručitelji odlučili zatvoriti elektronsku dražbu u skladu s točkom (c), moguće u kombinaciji s rješenjima navedenim u točki (b), poziv na sudjelovanje u dražbi navodi raspored za svaku fazu dražbe. 8. Nakon zatvaranja elektronske dražbe naručitelji dodjeljuju ugovor u skladu s člankom 53 na temelju rezultata elektronske dražbe.


- 146 -

Naručitelji ne mogu nepravilno pribjegavati elektronskim dražbama ili ih koristiti na takav način da spriječe, ograniče ili naruše tržišno natjecanje ili promijene predmet ugovora, kako je naveden u objavljenoj obavijesti o ugovoru i kako je definiran u specifikaciji.

Članak 55 Neprirodno niske ponude

1. Ukoliko se, za dati ugovor, ponude učine neprirodno niskim u odnosu na robe, radove ili usluge, naručitelj, prije nego što može odbiti takve ponude, traži potankosti, u pisanom obliku, o sastavnim elementima ponude koje smatra bitnim.

Te se pojedinosti mogu posebice odnositi na:

(a) mjere štednje u građevinskoj metodi, proizvodnom procesu ili pruženim uslugama;

(b) izabrana tehnička rješenja i/ili iznimno povoljne uvjete dostupne ponuditelju za izvršenje radova, za dostavu roba ili usluga;

(c) originalnost radova, dostava ili usluga koje predlaže ponuditelj;

(d) poštivanje odredbi koje se odnose na zaštitu pri zapošljavanju i radne uvjete na snazi na mjestu gdje će se obavljati radovi, usluge ili dostave.

(e) mogućnost da ponuditelj prima državnu potporu. 2. Naručitelji provjeravaju te konstitutivne elemente tako što se obraćaju ponuditelju, uzimajući u obzir dostavljene dokaze. 3. Ukoliko naručitelj utvrdi da je ponuda neprirodno niska zato što ponuditelj prima državnu potporu, ponuda može biti odbijena samo na temelju toga, nakon dijaloga s ponuditeljem, ukoliko on nije u mogućnosti dokazati, unutar dovoljno dugog vremenskog roka određenog od strane naručitelja, da je dotična potpora dodijeljena legalno.

Ukoliko naručitelj odbije ponudu u ovim okolnostima, obavješćuje Komisiju o toj činjenici.


- 147 -

GLAVA III

PRAVILA O KONCESIJAMA ZA JAVNE RADOVE

POGLAVLJE I

Pravila koja uređuju koncesije za javne radove

Članak 56 Područje primjene

Ovo poglavlje primjenjuje se na sve ugovore o koncesijama za javne radove koje je zaključio naručitelj ukoliko je vrijednost ugovora jednaka ili viša od 6,242,000 eura.

Vrijednost se računa u skladu s pravilima primjenjivim na ugovore o javnim radovima definiranim u članku 9.

Članak 57 Iznimke iz područja primjene

Ova glava ne odnosi se na koncesije o javnim radovima koje se dodjeljuju:

(a) u slučajevima navedenim u člancima 13, 14 i 15 ove direktive u vezi s ugovorima o javnim radovima;

(b) od strane naručitelja koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u člancima 3 do 7 Direktive 2004/17/EZ ukoliko se te koncesije dodjeljuju za obavljanje tih djelatnosti.

Međutim, ova se direktiva i dalje odnosi na koncesije za javne radove koje dodjeljuju naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedenih u članku 6 Direktive 2004/17/EZ i koje su dodijeljene za te djelatnosti, u onoj mjeri u kojoj se dotična država članica služi opcijom navedenom u njenoj drugoj točki članka 71 kako bi odgodila njenu primjenu.

Članak 58

Objava obavijesti koje se tiču koncesija za javne radove 1. Naručitelji koji žele dodijeliti ugovor o koncesiji za javne radove obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti. 2. Obavijesti o koncesijama za javne radove sadrže informacije navedene u aneksu VII C i, po potrebi, bilo koju drugu informaciju koju naručitelj smatra


- 148 -

korisnom, u skladu s standardnim obrascima koje je usvojila Komisija sukladno postupku iz članka 77 stavka 2. 3. Obavijesti se objavljuju u skladu člankom 36 stavkama 2 do 8. 4. Članak 37 o objavi obavijesti također se odnosi i na obavijesti o koncesijama za javne radove.

Članak 59 Vremenski rok

Kada naručitelji pribjegnu koncesiji za javne radove, vremenski rok za podnošenje prijava za koncesije je najmanje 52 dana od dana odašiljanja obavijesti, osim ukoliko se primjenjuje članak 38 stavak 5.

Primjenjuje se članak 38 stavak 7.

Članak 60 Podugovaranje

Naručitelj može ili:

(a) zahtijevati da koncesionar dodijeli ugovore koji čine minimalno 30% ukupne vrijednosti radova za koje će se dodijeliti ugovor o koncesiji, trećim stranama, istovremeno pružajući mogućnost kandidatima da povećaju ovaj postotak; ovaj minimalni postotak naveden je u ugovoru o koncesiji, ili

(b) zatražiti od kandidata za ugovore o koncesiji da u svojim ponudama navedu postotak, ako ga imaju, ukupne vrijednosti radova za koje se dodjeljuje ugovor o koncesiji koji namjeravaju dodijeliti trećim stranama.

Članak 61

Dodjeljivanje dodatnih radova koncesionarima Ova se direktiva ne odnosi na dodatne radove koji nisu uključeni u početno razmatrani projekt koncesije ili u početni ugovor ali koji su, zbog nepredviđenih okolnosti, postali nužni za izvedbu radova opisanih u njima, koje je naručitelj dodijelio koncesionaru, pod uvjetom da su dodijeljeni gospodarskom subjektu koji obavlja takve radove:

- kad se takve dodatne radove ne može tehnički ili ekonomski odvojiti od početnog ugovora a da se ne prouzroče velike poteškoće naručitelju, ili

- kad su takvi radovi, iako odvojivi od izvođenja početnih radova strogo nužni za njihovo dovršenje.

Međutim, ukupna vrijednost ugovora koji se dodjeljuju za dodatne radove ne može biti veća od 50% iznosa ugovora o koncesiji za originalne radove.


- 149 -

POGLAVLJE II

Pravila primjenjiva na ugovore koje dodjeljuju koncesionari koji su naručitelji

Članak 62 Primjenjiva pravila

Ukoliko je koncesionar naručitelj kako je navedeno u članku 1 stavku 2 on poštuje ovom Direktivom utvrđene odredbe za ugovore o javnim radovima u slučaju radova koje će obaviti treće strane.

POGLAVLJE III

Pravila primjenjiva na ugovore koje dodjeljuju koncesionari koji nisu naručitelji

Članak 63 Pravila oglašivanja: donje granične cijene i iznimke

1. Države članice poduzimaju mjere nužne kako bi se osiguralo da koncesionari javnih radova koji nisu naručitelji primjenjuju pravila oglašivanja definirana u članku 64 pri dodjeljivanju ugovora o radovima trećim stranama, ukoliko je vrijednost takvih ugovora jednaka ili veća od 6,242,000 eura.

Oglašivanje se, međutim, neće tražiti ukoliko ugovor o radovima ispunjava uvjete navedene u članku 31.

Vrijednosti ugovora računaju se u skladu s pravilima primjenjivim na ugovore o javnim radovima utvrđenim u članku 9. 2. Grupe poduzeća koje su nastale kako bi dobile koncesiju ili njima srodna poduzeća ne smatraju se trećim stranama.

“Srodno poduzeće” je bilo koje poduzeće nad kojim koncesionar ima dominantan utjecaj, bilo izravno ili neizravno, ili bilo koje poduzeće koje ima dominantan utjecaj na koncesionara ili koje je, kao koncesionar, podložno dominantnom utjecaju drugog poduzeća, kao rezultat vlasništva, financijskog udjela ili pravila koja ga uređuju. Dominantan utjecaj od strane poduzeća pretpostavlja se kada ono u odnosu na drugo poduzeće, izravno ili neizravno :

(a) drži veći dio upisanog kapitala poduzeća;

(b) kontrolira većinu glasova vezanih uz dionice koje izdaje poduzeće; ili


- 150 -

(c) može imenovati više od pola članova administrativnog, upravljačkog ili nadzornog tijela poduzeća.

Iscrpna popis takvih poduzeća uključuje se u prijavu za koncesiju. Taj popis se ažurira u skladu s naknadnim promjenama u odnosima među poduzećima.

Članak 64 Objava obavijesti

1. Nositelji koncesija za radove koji nisu naručitelji i koji žele dodijeliti ugovore o radovima trećoj strani obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti. 2. Obavijesti sadrže informacije navedene u aneksu VII C i, po potrebi, bilo koju drugu informaciju koju nositelj koncesije za radove smatra korisnom u skladu sa standardnim obrascem kojeg je usvojila Komisija u skladu s postupkom iz članka 77 stavka 2. 3. Obavijest se objavljuje u skladu s člankom 36 stavkama 2 do 8. 4. Također se primjenjuje članak 37 o dobrovoljnoj objavi obavijesti.

Članak 65 Vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanje i za prijem ponuda

U ugovorima o radovima koje dodjeljuje nositelj koncesije za radove koji nije naručitelj, vremenski rok za prijem zahtjeva za sudjelovanje, kojeg je utvrdio koncesionar, je najmanje 37 dana od dana odašiljanja obavijesti o ugovoru, a vremenski rok za prijem ponuda je najmanje 40 dana od dana odašiljanja obavijesti o ugovoru ili poziva na natječaj.

Primjenjuje se članak 38 stavke 5, 6 i 7.


- 151 -

GLAVA IV

PRAVILA KOJA UREĐUJU NATJEČAJE ZA DIZAJN

Članak 66 Opće odredbe

1. Pravila za organizaciju natječaja za dizajn u skladu su s člancima 66 do 74 a informacije o njima šalju se zainteresiranima za sudjelovanje u natječaju. 2. Primanje sudionika u natječaj za dizajn ne ograničava se:

(a) uputom na teritorij ili dio teritorija države članice;

(b) na temelju činjenice da bi, prema zakonu države članice u kojoj se organizira natječaj, trebali biti ili fizičke ili pravne osobe.

Članak 67

Područje primjene 1. U skladu s ovom glavom, natječaje za dizajn organiziraju:

(a) naručitelji koji su navedeni u aneksu IV kao tijela središnje vlade, počevši od donje granične cijene koja je jednaka ili veća od 162,000 eura;

(b) naručitelji koji nisu navedeni u aneksu IV počevši od donje granične cijene koja je jednaka ili veća od 249,000 eura;

(c) svi naručitelji, počevši od donje granične cijene koja je jednaka ili veća od 249,000 eura ukoliko se natječaj odnosi na usluge iz kategorije 8 aneksa II A, telekomunikacijske usluge iz kategorije 5, položaj kojih je u CPV nomenklaturi jednak CPC referentnim brojevima 7524, 7525 i 7526 i/ili usluge navedene u aneksu II B.

2. Ova se glava odnosi na:

(a) natječaje za dizajn organiziran kao dio postupka koji vodi dodjeli ugovora o pružanju javnih usluga;

(b) natječaje za dizajn s nagradama i/ili isplatama sudionicima.

U slučajevima navedenim u točki (a) donja se granična cijena odnosi na procijenjenu vrijednost, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), ugovora o pružanju javnih usluga, uključujući moguće nagrade i/ili isplate sudionicima.

U slučajevima navedenim u točki (b), donja se granična cijena odnosi na ukupni iznos nagrada i isplata, uključujući procijenjenu vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV), ugovora o pružanju javnih usluga koji mogu


- 152 -

naknadno biti zaključeni temeljem članka 31 stavka 3 ukoliko naručitelj ne isključuje takvu dodjelu obavijesti o natječaju.

Članak 68 Iznimke iz područja primjene

Ova se glava ne odnosi na

(a) natječaje za dizajn u smislu Direktive 2004/17/EZ koje organiziraju naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedene u člancima 3 do 7 te Direktive i koji su organizirani za obavljane takvih djelatnosti; niti se odnosi na natječaje izuzete iz opsega ove direktive.

Međutim, ova se direktiva i dalje primjenjuje na natječaje za dizajn koje dodjeljuju naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti navedene u članku 6 Direktive 2004717/EZ i koji se dodjeljuju za te djelatnosti, ako se dotična država članica služi opcijom navedenom u njenoj drugoj točki članka 7 kako bi odgodila njenu primjenu;

(b) natječaje koji su organizirani u istim slučajevima kao i oni navedeni u člancima 13, 14 i 15. ove direktive za ugovore o pružanju javnih usluga.

Članak 69 Obavijesti

1. Naručitelji koji žele provesti natječaj za dizajn obznanjuju svoju namjeru putem obavijesti o natječaju. 2. Naručitelji koji su proveli natječaj za dizajn šalju obavijest o ishodu natječaja u skladu s člankom 36 i moraju biti u mogućnosti dokazati datum slanja obavijesti.

Ukoliko bi objavljivanje obavijesti o rezultatu natječaja ometalo provedbu zakona, bilo suprotno javnim interesima, narušilo legitimne tržišne interese određenog poduzeća, bilo javnog ili privatnog, ili ukoliko bi moglo narušiti pošteno tržišno natjecanje između pružatelja usluga, takva se informacija ne treba objaviti. 3. Na natječaje se također primjenjuje članak 37 koji se tiče objave obavijesti.

Članak 70 Oblik i način objave obavijesti o natječaju

1. Obavijesti navedene u članku 69 sadrže informacije navedene u aneksu VII D u skladu sa standardnim obrascima obavijesti koje je prihvatila Komisija u skladu s postupkom iz članka 77 stavka 2. 2. Obavijesti se objavljuju u skladu s člankom 36 stavkama 2 do 8.


- 153 -

Članak 71 Sredstva komunikacije

1. Članak 42 stavke 1, 2 i 4 primjenjuju se na sve komunikacije vezane uz natječaje. 2. Komunikacija, izmjena i pohranjivanje informacija takva je da osigurava čuvanje integriteta i povjerljivosti svih informacija koje šalju sudionici u natječaju i takva da žiri utvrđuje sadržaj planova i projekata tek nakon isteka vremenskog roka za njihovu prijavu. 3. Sljedeća se pravila primjenjuju na uređaje za elektronski prijem planova i projekata:

(a) informacije vezane uz specifikacije nužne za predočavanje planova i projekata elektronskim sredstvima, uključujući šifriranje, dostupne su zainteresiranim stranama. Povrh toga, uređaji za elektronski prijem planova i projekata zadovoljavaju zahtjeve aneksa X.

(b) države članice mogu uvesti ili podržavati dobrovoljna rješenja za akreditaciju koja su namijenjena poboljšanju razine usluge ovjeravanja koja se pruža za takve uređaje.

Članak 72

Odabir natjecatelja Ukoliko su natječaji za dizajn ograničeni na ograničeni broj sudionika, naručitelj utvrđuje jasne i nediskriminirajuće kriterije odabira. U svim slučajevima, broj kandidata koji su pozvani da sudjeluju u natječaju dovoljan je da osigura pravo tržišno natjecanje.

Članak 73 Sastavljanje žirija

Žiri se sastavlja isključivo od fizičkih osoba koje su neovisne od sudionika u natječaju. Ukoliko se od sudionika u natječaju zahtijeva određena stručna kvalifikacija, najmanje trećina članova žirija ima tu ili ekvivalentnu kvalifikaciju.

Članak 74 Odluke žirija

1. Žiri je autonoman u svojim odlukama ili mišljenjima. 2. Planove i projekte koje su kandidati podnijeli razmatra anonimno i isključivo na temelju kriterija koji su navedeni u obavijesti o natječaju za dizajn.


- 154 -

3. Bilježi ocjene projekata u izvješću koje potpisuju njegovi članovi i koje je sastavljeno u skladu s vrijednostima svakog projekta, zajedno s opaskama članova žirija i točkama koje treba pojasniti, ako ih ima. 4. Anonimnost se mora poštivati sve dok žiri ne donese mišljenje ili odluku. 5. Mogu se pozvati kandidati, ako je to potrebno, da odgovore na pitanja koja je žiri zabilježio u zapisniku kako bi se razjasnili aspekti projekata. 6. Sastavljaju se potpuna izvješća o razgovorima članova žirija i kandidata.


- 155 -

GLAVA V

STATISTIČKE OBAVEZE, IZVRŠNE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 75 Statističke obaveze

Kako bi omogućili ocjenu rezultata primjene ove direktive, države članice Komisiji prosljeđuju statističko izvješće pripremljeno u skladu s člankom 76 tako da se odvojeno bave pitanjima ugovora o javnim opskrbama, uslugama i radovima koje su dodijelili naručitelji tijekom prethodne godine, najkasnije do 31. listopada svake godine.

Članak 76 Sadržaj statističkih izvješća

1. Za svakog pojedinog naručitelja navedenog u aneksu IV, statističko izvješće navodi najmanje:

(a) broj i vrijednost dodijeljenih ugovora obuhvaćenih ovom direktivom;

(b) broj i ukupnu vrijednost ugovora dodijeljenih sukladno odstupanjima od Sporazuma.

Što je više moguće, podaci navedeni u točki (a) prvog stavka raščlanjuju se pomoću podataka o:

(a) korištenim postupcima za dodjelu ugovora; i

(b) za svaki od ovih postupaka, radovima kako su navedeni u aneksu I i proizvodima i uslugama kako su dani u aneksu II i identificirani kategorijom CPV nomenklature;

(c) nacionalnosti gospodarskog subjekta kojem je ugovor dodijeljen.

Ukoliko su ugovori sklopljeni u skladu s pregovaračkim postupcima, podaci navedeni u točki (a) prvog stavka također se raščlanjuju u skladu s okolnostima navedenim u člancima 30 i 31 i navode broj i vrijednost ugovora dodijeljenih od strane države članice i treće zemlje uspješnog ugovornika. 2. Za svaku kategoriju naručitelja koji nije naveden u aneksu IV, statističko izvješće navodi najmanje:

(a) broj i vrijednost dodijeljenih ugovora, raščlanjene u skladu s drugom točkom stavka 1;

(b) ukupnu vrijednost ugovora dodijeljenih sukladno odstupanjima od Sporazuma.


- 156 -

3. Statističko izvješće sadrži sve druge statističke informacije koje su nužne na temelju Sporazuma.

Informacija navedena u prvoj točki određuje se sukladno postupku iz članka 77 stavka 2.

Članak 77 Savjetodavni odbor

1. Komisiji pomaže Savjetodavni odbor za ugovore o javnim nabavama osnovan na temelju članka 1 Odluke 71/306/EEZ25 (u daljnjem tekstu: Odbor). 2. Ukoliko se poziva na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3 i 7 Odluke 1999/468/EZ, u skladu s njenim člankom 8. 3. Odbor usvaja pravila postupka.

Članak 78 Korekcija donjih graničnih cijena

1. Komisija provjerava donje granične cijene utvrđene u članku 7 svake dvije godine od stupanja na snagu ove direktive i, ukoliko je to potrebno, korigira ih u skladu s postupkom utvrđenim u članku 77 stavku 2.

Izračun vrijednosti ovih donjih graničnih cijena temelji se na prosječnoj dnevnoj vrijednosti eura, izraženoj u SDR, tijekom 24 mjeseca završno s posljednjim danom kolovoza koji prethodi korekciji koja stupa na snagu od 1. siječnja. Tako korigirana vrijednost donjih graničnih pragova zaokružuje se, ukoliko je potrebno, na najbližih tisuću eura kako bi se osiguralo da se poštuju Sporazumom utvrđene donje granične cijene na snazi, izražene u SDR. 2. Istovremeno s korekcijom sukladno odredbama stavka 1 Komisija u skladu s postupkom iz članka 77 stavka 2, ravna:

(a) donje granične cijene utvrđene pod točkom (a) prvog stavka članka 8, u članku 56 i u prvoj točki članka 63 o korigiranim donjim graničnim cijenama koje se primjenjuju na ugovore o javnim radovima;

(b) donje granične cijene utvrđene u članku 61 stavku 1 točkama (b) i (c) o korigiranim donjim graničnim cijenama koje se primjenjuju na ugovore o pružanju javnih usluga koje je dodijelio naručitelj koji nije uključen u aneks IV.

3. Vrijednost donjih graničnih cijena koje su utvrđene sukladno odredbama stavka 1 u nacionalnim valutama država članica koje ne sudjeluju u monetarnoj uniji prilagođava se svake dvije godine od 1. siječnja 2004. nadalje. Izračun

25 SL L 185, 16. kolovoza 1971., str. 15. Odluka kako je izmijenjena i dopunjena Odlukom 77/63/EEZ (SL L 13, 15. siječnja 1977., str.15).


- 157 -

takve vrijednosti temelji se na prosječnoj dnevnoj vrijednosti tih valuta izraženoj u eurima tijekom 24 mjeseca završno s posljednjim danom kolovoza koji prethodi korekciji koja stupa na snagu od 1. siječnja. 4. Korigirane donje granične cijene navedene u stavku 1 i njihove odgovarajuće vrijednosti u nacionalnim valutama navedenim u stavku 3 objavljuje Komisija u Službenom listu Europske unije na početku mjeseca studenog koji slijedi nakon korekcije.

Članak 79 Izmjene i dopune

1. U skladu s postupkom navedenim u članku 77 stavku 2 Komisija može izmijeniti i dopuniti;

(a) tehničke postupke za metode izračuna utvrđene u drugoj točki članka 78 stavka 1 i članku 78 stavku 3.

(b) postupke za sastavljanje,slanje,primanje,prijevod,skupljanje i distribuiranje obavijesti navedenih u člancima 35, 58, 64 i 69 i statistička izvješća predviđena četvrtom točkom članka 35 stavka 4 i člancima 75 i 76;

(c) postupke za točno određena upućivanja u obavijestima na točno određene pozicije u CPV nomenklaturi ;

(d) popis tijela i kategorija tijela kojima upravlja javno pravo u aneksu III, kada se, na temelju obavijesti od strane država članica ovo pokaže nužnim;

(e) listu središnjih vladinih tijela u aneksu IV u skladu s prilagodbama nužnim za učinkovitost Sporazuma;

(f) referentne brojeve u nomenklaturi utvrđenoj u aneksu II ako ovo ne mijenja materijalno područje primjene ove direktive, i postupke za upute, u obavijestima, na pojedine pozicije u ovoj nomenklaturi unutar kategorija usluga navedenih u aneksu;

(g) postupak za slanje i objavljivanje podataka navedenih u aneksu VIII iz razloga tehničkog napretka ili iz administrativnih razloga;

(h) tehničke potankosti i karakteristike uređaja za elektronski prijem navedenih u točkama (a), (f) i (g) aneksa X.

Članak 80 Provedba

1. Države članice donose potrebne zakone, uredbe i druge propise kako bi se uskladili s odredbama ove Direktive najkasnije do 31. siječnja 2006. One o tome odmah obavještavaju Komisiju.


- 158 -

Kada države članice budu donosile ove mjere, te će mjere prilikom njihove službene objave sadržavati uputu na ovu Direktivu ili će se uz njih navesti takva uputa. Načine toga upućivanja predvidjet će države članice. 2. Države članice dostavljaju Komisiji tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donose na području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 81

Mehanizmi nadzora U skladu s Direktivom Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o koordinaciji zakona, uredaba i drugih propisa koji se odnose na primjenu postupaka kontrole na dodjelu ugovora o javnim opskrbama i javnim radovima26, države članice osiguravaju provedbu ove Direktive učinkovitim, raspoloživim i transparentnim mehanizmima.

U tu svrhu mogu, između ostaloga, imenovati ili osnovati neovisno tijelo.

Članak 82 Opozivi

Direktiva 92/50/EEZ osim njenog članka 41 i Direktive 93/36/EEZ i 93/37/EEZ prestaju važiti od dana navedenog u članku 80 ne dovodeći u pitanje obaveze država članica koje se tiču rokova za transponiranje i primjenu utvrđenu u aneksu XI.

Upute na opozvane direktive tumače se kao upute na ovu direktivu i u skladu s korelacijskom tablicom u aneksu XII.

Članak 83 Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 84 Primatelji

Ova je Direktiva upućena državama članicama. Sastavljeno u Strasbourgu, 31. ožujka 2004. Za Europski parlament Za Vijeće Predsjednik Predsjednik P. Cox D. Roche

26 SL L 395, 30. prosinca, 1989., str. 33. Direktiva kako je izmijenjena i dopunjena Direktivom 92/50/EEZ.


- 159 -

ANEKS I.

POPIS DJELATNOSTI KAKO SU NAVEDENE U ČLANKU 1 STAVKU 2 TOČKI (b)27

NACE28

ODJELJAK F IZGRADNJA Odjel Grupa Skupina Predmet Bilješke

CPV kod

45

Izgradnja

Ovaj odjel uključuje:

- izgradnju novih zgrada i radova, obnovu i uobičajene popravke

45000000

45.1 Pripremanje gradilišta

45100000

45.11 Rušenje i uništavanje zgrada: micanje zemlje

Ova skupina uključuje:

- rušenje zgrada i drugih struktura

- čišćenje gradilišta

- micanje zemlje: iskopavanje, punjenje zemljom, izravnavanje gradilišta, kopanje jaraka, uklanjanje kamenja, dizanje u zrak, itd.

- priprema gradilišta za miniranje: • uklanjanje naslaga

minerala

Ova skupina također uključuje:

- drenažu gradilišta

- drenažu poljoprivrednog i šumskog zemljišta

45110000

27 Uredba vijeća (EEZ) br. 3037/90 od 9. listopada o statističkoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti u Europskoj Zajednici (SL L 293, 24. listopada 1990. str. 1.) Uredba kako je izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EEZ) br. 761/93 od 24. ožujka 1993. (SL L 83, 3. travnja 1993., str. 1). 28 U slučaju razilaženja u tumačenju između CPV i NACE nomenklature, primjenjuje se NACE nomenklatura.


- 160 -

NACE28


CPV kod

45.12

Probna bušenja i vrtanja

Ova skupina uključuje

- probna bušenja, probna vrtanja i uzimanje uzoraka iz jezgre za potrebe izgradnje te za geofizičke, geološke ili slične svrhe


- bušenje izvora sirove nafte ili plina, vidi 11.20

- bušenje bunara za vodu, vidi 45.25

- kopanje šahtova, vidi 45.25

-iskorištavanje naftnih i plinskih polja, geofizička, geološka i seizmička mjerenja, vidi 74.20

45120000

45.2 Građenje cjelovitih građevina ili njihovih dijelova; građevinarstvo

45200000

45.21 Općenita izgradnja objekata i građevinski radovi


-izgradnju svih tipova zgrada

- izgradnju građevinskih konstrukcija: • mostova, uključujući i

one za povišene autoceste, vijadukata, tunela i podzemnih željeznica

• dalekovoda, komunikacijskih i električnih vodova

• gradskih cjevovoda, gradskih

45210000


- 161 -

NACE28


CPV kod

komunikacijskih i električnih vodova

• pomoćnih gradskih radova

• sastavljanje i podizanje unaprijed proizvedenih građevina na licu mjesta

Ova skupina ne uključuje:

- uslužne poslove vezane uz vađenje nafte i plina, vidi 11.20

- podizanje gotovih prethodno proizvedenih građevina iz dijelova koji nisu od betona, vidi odjele 20, 26. i 28.

- građevinske radove na, (isključujući radove na zgradama), stadionima , bazenima, sportskim dvoranama, teniskim igralištima, golf terenima i drugim sportskim objektima, vidi 45.23

- montažu zgrada, vidi 45.3

- dovršenje zgrada, vidi 45.4

- arhitektonske i strojarske poslovi, vidi 74.20

- upravljanje projektom izgradnje, vidi 74.20

45.22 Podizanje krovova i krovnih konstrukcija


- podizanje krovova - pokrivanje krovova - ipregniranje

45220000


- 162 -

NACE28


CPV kod

45.23 Izgradnja auto-cesta, cesta, zračnih pista i sportskih objekata


-izgradnju autocesta, ulica, cesta, drugih putova za vozila i pješake

-izgradnju željeznica

- izgradnju zračnih pista

- građevinske radove na, (isključujući radove na zgradama), stadionima, bazenima, sportskim dvoranama, teniskim igralištima, golf igralištima i drugim sportskim objektima,

- bojanje oznaka na cestovnim površinama i parkiralištima


- preliminarno micanje zemlje, vidi 45.11

45230000

45.24 Izgradnja projekata vezanih uz vodu

Ova skupina uključuje izgradnju:

- plovnih putova, luka, riječnih radova, luka namijenjenih zabavi (marina), ustava, itd.

-brana i nasipa

-drenaže

-radove ispod površine

45240000

45.25 Drugi građevinski projekti uključujući posebne djelatnosti


- djelatnosti vezane uz izgradnju specijalizirane za jedan aspekt koji je zajednički različitim vrstama konstrukcija, koje zahtijevaju posebne vještine ili opremu:

45250000


- 163 -

NACE28


CPV kod

• izrada temelja uključujući navoz

- bušenje i izgradnju bunara za vodu, izradu šahtova

- podizanje čeličnih elemenata koji nisu iz vlastite proizvodnje

- savijanje čelika

- postavljanje cigala i kamenja

- podizanje i razmontiranje skela i radnih platformi, uključujući najam skela i radnih platformi

- podizanje dimnjaka i industrijskih peći


- iznajmljivanje skela bez podizanja i razmontiranja, vidi 71.32

45.3 Instalacije

45300000

45.31 Instalacije električnih vodova i uređaja


- instaliranje u zgradama i drugim konstrukcijama: • električnih vodova i

uređaja • telekomunikacijskih

sustava • sustava električnog

grijanja • antena u stambenim

zgradama • protupožarnih alarma • sustava

protuprovalnih alarma

45310000


- 164 -

NACE28


CPV kod

• dizala i pokretnih stepenica

• gromobrana

45.32 Djelatnosti vezane uz izolaciju


- instaliranje u zgradama i drugim konstrukcijama toplinske, zvučne i izolacije od vibracija


- impregniranje, vidi 45.22

45320000

45.33 Vodovodne instalacije


- instaliranje u zgradama i drugim konstrukcijama: • vodovodne instalacije

i sanitarne opreme • plinskih uređaja • opreme i provodnih

kanala za grijanje, ventilaciju, hlađenje ili klimatizaciju

• sustave vrtnih prskalica


- instaliranje sustava električnog grijanja,vidi 45.31

45330000

45.34 Druge instalacije u zgradama


- instalaciju rasvjetnih i signalnih sustava za ceste, željeznicu, zračne luke i luke

- instaliranje u zgradama i drugim konstrukcijama opreme i nepokretnih uređaja (n.e.c.)

45340000

45.4 Dovršenje zgrada

45400000


- 165 -

NACE28


CPV kod

45.41

Žbukanje


- stavljanje u zgrade i druge konstrukcije vanjske i unutarnje žbuke, štukature i uz to vezanih konstrukcija od letava

45410000

45.42 Ugradnja stolarije


- ugradnju vrata, prozora, prozorskih i vratnih okvira, ugradbenih kuhinja, stubišta, namještaja u trgovinama i sličnog, od drveta ili sličnog materijala koji nisu iz vlastite proizvodnje

- dovršetak unutarnjih radova poput stropova, drvenih zidnih obloga, pokretnih pregrada, itd.

Ova skupina isključuje:

- postavljanje parketa i drugih drvenih podnih obloga, vidi 45.43

45420000

45.43 Oblaganje podova i zidova


- postavljanje u zgrade i druge konstrukcije: • keramičkih, betonskih

ili kamenih zidnih ili podnih pločica

• parketa i drugih drvenih podnih obloga

• podnih obloga od tapisona i linoleuma, bilo da su od gume ili plastika

• terrazzo , mramorne, granitne ili podne i zidne obloge od škriljevca

45430000


- 166 -

NACE28


CPV kod

• tapeta

45.44 Ličenje i ostakljivanje


- unutarnje i vanjsko ličenje zgrada

- ličenje građevinarskih struktura

- montiranje stakala, ogledala itd.


- ugradnju prozora, vidi 45.42

45440000

45.45 Ostali radovi na dovršenju zgrada


- ugradnju privatnih bazena

- parno čišćenje, rastjerivanje pijeska i slične djelatnosti vezane uz vanjske poslove na zgradi

- ostale završne radove na zgradama (n.e.c.)


- unutarnje čišćenje zgrada i drugih struktura, vidi 74.70

45450000

45.5 Iznajmljivanje građevinske opreme i opreme za rušenje s izvršiteljem

45500000

45.50 Iznajmljivanje građevinske opreme i opreme za rušenje s izvršiteljem

Ova skupina ne uključuje: Iznajmljivanje građevinske opreme i opreme za rušenje bez izvršitelja, vidi 71.32


- 167 -

ANEKS II

USLUGE KAKO SU NAVEDENE U ČLANKU 1 STAVKU 2 TOČKI (d)

ANEKS II A29 Broj kategorije

Predmet CPC referentni broj30

CPV referentni broj

1. Usluge održavanja i popravci

6112, 6122,633, 886

Od 50100000 do 50982000 (osim 50310000 do 503242000 i 50116510-9,50190000-3, 50229000-6, 50243000-0)

2.

Usluge31 prijevoza kopnom uključujući uslugu prijevoza blindiranim vozilom i kurirske usluge, osim prijevoza pošte

712 (osim 71235), 7512, 87304

Od 6011000-6 do 60129300-1 (osim 60121000 do 60121600, 60122200-1, 60122230-0), i od 64120000-3 do 64121200-2)

3. Usluge prijevoza zrakom putnika i tereta, osim prijevoza pošte

73 (osim 7312)

Od 62100000-3 do 62300000-5 (osim 62121000-6, 62221000-7)

4. Prijevoz pošte kopnom i zrakom32

71235, 7321

60122200-1, 60122230-0, 62121000-6, 62221000-7

29 U slučaju razilaženja u tumačenju između CPV i CPC nomenklature, primjenjuje se CPC nomenklatura 30 CPC nomenklatura (privremena verzija), koristi se za definiranje područja primjene Direktive 92/50/EEZ. 31 Osim usluga željezničkog prijevoza koji je obuhvaćen kategorijom 18. 32 Osim usluga željezničkog prijevoza koji je obuhvaćen kategorijom 18.


- 168 -

5. Telekomunikacijske usluge 752

Od 64200000-8 do 64228200-2, 72318000-7, i od 72530000-9 do 72532000-3

6.

Financijske usluge: a) usluge osiguranja b) bankarske i usluge investiranja33

Bivši 81, 812, 814

Od 66100000-1 do 66430000-3 i od 67110000-1 do 67262000-1

7. Računalne i uz to vezane usluge

84

Od 50300000-8 do 50324200-4. Od 72100000-6 do 72591000-4 (osim 72318000-7 i od 72530000-9 do 72532000-3)

8. Istraživačke i razvojne usluge34

85

Od 73000000-2 do 73300000-5 (osim 73200000-4, 73210000-7, 7322000-0)

9. Usluge računovodstva, knjigovodstva i revizije

862

Od 74121000-3 do 74121250-0

10. Usluge ispitivanja tržišta i ispitivanja javnog mnijenja

864

Od 74130000-9 do 74133000-0 i 74423100-1, 74423110-4

33 Osim financijskih usluga u vezi s izdavanjem, prodajom, kupovinom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, i usluga središnje banke. Također isključene: usluge koje uključuju stjecanje ili zakup, bilo kojim financijskim postupcima, zemlje, postojećih zgrada ili druge nepokretne imovine ili prava na njih: međutim, financijske usluge pružene istovremeno s, prije ili poslije sklapanja ugovora o stjecanju ili zakupu, u bilo kojem obliku, podliježu odredbama ove Direktive. 34 Osim istraživačkih i razvojnih usluga osim onih od kojih korist ima isključivo naručitelj za njegove svrhe u obavljanju svojih poslova i pod uvjetom da je naručitelj isplatio punu naknadu za pružanu uslugu.


- 169 -

11. Savjetodavne usluge menadžmentu35 i uz to vezane usluge

865, 866

Od 73200000-4 do 73220000-0. Od 74140000-2 do 74150000-5 (osim 74142200-8), i 74420000-9, 74421000-6, 74423000-0, 74423200-2, 74423210-5, 74871000-5, 93620000-0

12.

Arhitektonske usluge; inženjerske i integrirane inženjerske usluge; usluge prostornog i planiranja krajolika; uz to vezane znanstvene i tehničke savjetodavne usluge; usluge tehničkog testiranja i analize

867

Od 74200000-1 do 74276400-8, i od 74310000-5 do 74323100-0, i 74874000-6

13. Usluge oglašivanja 871

Od 74400000-3 do 74422000-3 (osim 74420000-9 i 74421000-6)

14. Usluge čišćenja zgrada i usluge upravljanja imovinom

874, 82201 do 82206

Od 70300000-4 do 70340000-6, i od 74710000-9 do 74760000-4

15.

Usluge objavljivanja i tiskanja na osnovu honorara ili ugovora

88442 Od 78000000-7 do 78400000-1

16. Usluge odlaganja kanalizacije i otpada; sanitarne i slične usluge

94

Od 90100000-8 do 90320000-6 i 50190000-3, 50229000-6, 50243000-0

35 Osim usluga arbitraže i pomirbe


- 170 -

ANEKS II B Broj kategorije

Predmet CPC referentni broj

CPV referentni broj

17. Hotelske i restoranske usluge

64

Od 55000000-0 do 55524000-9, i od 93400000-2 do 93411000-2

18. Usluge prijevoza željeznicom

711

60111000-9 i od 60121000-2 do 60121600-8

19. Usluge prijevoza vodenim putovima

72

Od 61000000-5 do 61530000-9, i od 63370000-3 do 63372000-7

20. Potporne i pomoćne prijevozne usluge

74

62400000-6, 62440000-8, 62441000-5, 62450000-1. Od 63000000-9 do 63600000-5 (osim 63370000-3, 63371000-0, 63372000-7), i 74322000-2, 93610000-7

21. Pravne usluge 861

Od 74110000-3 do 74114000-1

22. Kadrovske i usluge dobave36 872

Od 74500000-4 do 74540000-6 (osim 74511000-4) i od 95000000-2 do 95140000-5

23.

Istražiteljske i zaštitarske usluge osim usluge prijevoza blindiranim vozilom

873 (osim 87 304)

Od 74600000-5 do 74620000-1

36 Osim ugovora o zaposlenju


- 171 -

24. Obrazovne i usluge stručnog usavršavanja 92

Od 80100000-5 do 80430000-7

25. Zdravstvene i socijalne usluge 93

74511000-4, i od 85000000-9 do 85323000-9 (osim 85321000-5 i 85322000-2)

26. Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

96

Od 74875000-3 do 74875200-5, i od 92000000-1 do 92622000-7 (osim 92230000-2)

27.

Ostale usluge37

37 Osim ugovora za stjecanje, razvoj, produkciju ili koprodukciju programa od strane radiotelevizijskih organizacija i ugovora o vrijemnu emitiranja


- 172 -

ANEKS III

POPIS TIJELA I KATEGORIJA TIJELA KOJIMA UPRAVLJA JAVNO PRAVO KAKO JE NAVEDENO U DRUGOJ TOČKI ČLANKA 1 STAVKA 9

(...)38

ANEKS IV

TIJELA SREDIŠNJE DRŽAVNE UPRAVE

(...)38

ANEKS V

POPIS PROIZVODA NAVEDENIH U ČLANKU 7 VEZANO UZ UGOVORE KOJE DODJELJUJU NADLEŽNA TIJELA IZ PODRUČJA OBRANE

(...)38

38 Tekst izostavljen.


- 173 -

ANEKS VI

DEFINICIJA ODREĐENIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA Za svrhe ove Direktive: 1. (a) "tehnička specifikacija", kada se radi o ugovorima o javnim radovima, je

ukupnost tehničkih uvjeta sadržanih posebno u natječajnoj dokumentaciji, a koje određuju obilježja koja materijal, proizvod ili nabava moraju imati i na osnovu kojih se materijal, proizvod ili nabava mogu opisati na način koji zadovoljava svrhu koju mu je naručitelj namijenio. Ta obilježja uključuju razine utjecaja na okoliš, dizajn svih zahtjeva (uključujući dostupnost invalidima) i ocjenu usklađenosti, izvedbu, sigurnost ili dimenzije, uključujući postupke osiguranja kvalitete, terminologiju, simbole, testiranja i metode testiranja, pakiranje, označavanje tih postupaka i metode proizvodnje.Uključuju i pravila vezana uz dizajn i cijenu, testiranje, ispekciju i prihvatljive uvjete za radove i metode ili tehnike izgradnje i sve ostale tehničke uvjete koje naručitelj može propisati, u skladu s općim ili posebnim propisima, vezano uz dovršene radove i materijale ili dijelove koje uključuju;

(b) "tehnička specifikacija", u slučaju ugovora o javnoj nabavi ili službi, je specifikacija u dokumentu koja opisuje potrebna obilježja proizvoda ili usluge, kao što je razina kvalitete, utjecaj na okoliš, dizajn svih zahtjeva (uključujući dostupnost invalidima) i ocjenu usklađenosti, izvedbu, sigurnost ili dimenzije,uključujući zahtjeve važne za proizvod što se tiče imena pod kojim se proizvod prodaje, terminologiju, simbole, testiranje i metode tesitranja, pakiranje, označavanje, upute za uporabu, postupke i metode proizvodnje i postupke za ocjenu usklađenosti ;

2. "norma" je tehnička specifikacija koju je odobrilo priznato tijelo za

normizaciju i koja se može stalno upotrebljavati, ali s kojom usklađenost nije obavezna i koja pripada u jednu od sljedećih kategorija:

- međunarodna norma: norma koju je prihvatila međunarodna organizacija za normizaciju i učinila ju dostupnom širokoj javnosti,

- europska norma: norma koju je prihvatila Europska organizacija za normizaciju i učinila ju dostupnom široj javnosti,

- nacionalna norma: norma koju je prihvatilo nacionalno tijelo za normizaciju i učinilo ju dostupnom široj javnosti;


- 174 -

3. "Europsko tehničko odobrenje" je pozitivna tehnička ocjena uporabe proizvoda za određenu svrhu na temelju činjenice da on ispunjava temeljne zahtjeve za građevinske radove na temelju svojsvenih obilježja proizvoda i definiranih uvjeta za primjenu i uporabu. Europska tehnička odobrenja izdaje tijelo ovlašteno od strane države članice.

4. "Zajednička tehnička specifikacija" je tehnička specifikacija u skladu s

postupkom koji su priznale države članice i koji je objavljen u Službenom listu Europske unije.

5. "tehnička referenca": bilo koji proizvod koji su proizvela europska tijela za

normizaciju, osim službenih normi, na temelju postupaka koji su usvojeni za razvoj potreba tržišta.


- 175 -

ANEKS VII

PODACI KOJE TREBA UKLJUČITI U OBAVIJESTI

ANEKS VII A

PODACI KOJI MORAJU BITI UKLJUČENI U JAVNE OBAVIJESTI O UGOVORIMA

OBAVIJEST O OBJAVI OBAVIJESTI O PRETHODNIM PODACIMA O PROFILU KUPCA: 1. Zemlja naručitelja

2. Naziv naručitelja

3. Internet adresa “profila kupca” (URL)

4. Referentni brojevi CPV nomenklature PREDHODNA INFORMACIJSKA OBAVIJEST 1. Naziv, adresa, broj faksa i adresa elektronske pošte naručitelja i, ako je

drugačija, službe od koje se mogu dobiti dodatni podaci i, u slučaju ugovora o uslugama i radovima, usluga tj. mjerodavna internet stranica vlade na kojoj se mogu naći podaci o osnovnom regulatornom okviru za poreze, zaštitu okoliša, zaštitu na radu i radne uvjete koji se primjenjuje na mjestu gdje će se radovi iz ugovora obavljati.

2. Ako je potrebno, navesti je li ugovor ograničen na zaštićene radionice i je li njegova provedba ograničena na zaštićene programe zapošljavanja.

3. U slučaju ugovora o javnim radovima: priroda i opseg radova i mjesto

njihovog obavljanja; ako su radovi podijeljeni na nekoliko lotova, temeljna obilježja tih lotova u odnosu na radove; ako je moguće, procjenu opsega troškova predloženih radova; refenentni brojevi u nomenklaturi.

U slučaju ugovora o javnoj nabavi: priroda i količina ili vrijednost proizvoda koji se nabavljaju, referentni brojevi u nomenklaturi.

U slučaju ugovora o javnim uslugama: ukupna vrijednost predložene kupovine u svakoj od kategorija iz Aneksa II A; referentni broj(evi) u nomenklaturi.


- 176 -

4. Procijenjeni datum za početak postupaka dodjele u odnosu na ugovor ili ugovore, u slučaju ugovora o pružanju javnih usluga prema kategoriji.

5. Ako je potrebno, navesti je li uključen okvirni ugovor.

6. Ako je potrebno, drugi podaci.

7. Datum otpreme obavijesti ili otpreme obavijesti o objavi obavijesti o prethodnim podacima na profilu kupca.

8. Navesti je li ugovor obuhvaćen Sporazumom. OBAVIJESTI O UGOVORU Otvoreni i ograničeni postupci, konkurentski dijalozi, postupci i pregovarački postupci: 1. Naziv, adresa, broj faksa i adresa elektronske pošte naručitelja. 2. Ako je potrebno, navesti je li ugovor ograničen na zaštićene radionice i je

li njegova provedba ograničena na zaštićene programe zapošljavanja. 3. (a) Odabrani postupak dodjele;

(b) Ako je potrebno, razlozi za uporabu ubrzanog postupka (u slučaju ograničenih i pregovaračkih postupaka);

(c) Ako je potrebno, navesti je li uključen okvirni ugovor;

(d) Ako je potrebno, navesti da li se radi o dinamičnom sustavu kupnje;

(e) Ako je potrebno, provesti elektronsku dražbu (u slučaju otvorenih, ograničenih ili pregovaračkih postupaka, u situaciji navedenoj u članku 30 stavku 1 točki (a)).

4. Oblik ugovora 5. Mjesto obavljanja radova, dostave proizvoda ili pružanja usluga. 6. (a) Ugovori o javnim radovima:

- priroda i opseg radova i općenita priroda radova. Pokazatelji mogućnosti dodatnih radova i, ako je poznat, raspored korištenja tih mogućnosti i broj mogućih obnova. Ako su radovi iz ugovora podijeljeni na nekoliko lotova, veličinu pojedinih lotova; referentni broj(evi) u nomenklaturi.

- podaci o svrsi radova ili ugovor kada radovi uključuju i izradu projekata u slučaju okvirnih sporazuma, oznaka planiranog trajanja okvirnog sporazuma, procjenjena ukupna vrijednost radova za


- 177 -

vrijeme trajanja okvirnog sporazuma i, koliko je moguće, vrijednost i čestoću ugovora koji će se dodijeliti.

(b) Ugovori o javnoj nabavi:

- priroda proizvoda uz oznaku jesu li potrebni javni natječaji radi kupovine, iznajmljivanja, uzimanja u najam ili njihove kombinacije, referentni broj u nomenklaturi. Količina proizvoda s posebno istaknutim mogućnostima za dodatnu kupovinu i, ako je poznat, privremeni raspored korištenja tih mogućnosti i broj mogućih obnova, ako ih ima. Referentni brojevi u nomenklaturi.

U slučaju redovnih ili obnovljivih ugovora u određenom razdoblju, navesti, ako je poznat, i raspored sljedećih ugovora za kupovinu planiranih zaliha,

- u slučaju okvirnog sporazuma, oznaka planiranog trajanja okvirnog sporazuma, procjenjena ukupna vrijednost radova za vrijeme trajanja okvirnog sporazuma i, koliko je moguće, vrijednost i čestoću ugovora koji će se dodijeliti.

(c) Ugovori o pružanju javnih usluga:

- kategorija i opis usluge. Referentni broj(evi) u nomenklaturi. Količina usluga koje se pružaju. Istaknuti mogućnosti za dodatnu kupovinu i, ako je poznat, privremeni raspored korištenja tih mogućnosti i broj mogućih obnova, ako ih ima. U slučaju ugovora koje se u određenom razdoblju mogu obnavljati, procjena vremenskog okvira, ako je poznat, za sljedeće javne ugovore na nabavu planiranih usluga.

U slučaju okvirnog ugovora, oznaka planiranog trajanja okvirnog ugovora, procjenjena ukupna vrijednost radova za vrijeme trajanja okvirnog ugovora i, koliko je moguće, vrijednost i čestoću ugovora koji će se dodijeliti.

- oznaka je li obavljanje određene usluge zakonom, popisom ili upravnom odredbom rezervirano za određeno zanimanje.

Uputa na zakon, propis ili upravnu odredbu.

- uputa da li pravne osobe moraju navesti ime i kvalifikacije osoblja koje će biti odgovorno za provedbu usluge.

7. Ako su ugovori podjeljeni na lotove, uputa o mogućnosti natjecanja za

jedan, nekoliko ili sve lotove. 8. Vremenski rok za dovršetak radova, nabave ili pružanja usluga ili trajanje

ugovora o radovima, nabavi ili pružanju usluga; ako je moguće, vremenski rok do kojeg radovi moraju početi ili do kojeg će početi dostava robe ili pružanje usluga.


- 178 -

9. Prihvaćanje ili zabrana varijanti. 10. Ako je to primjenjivo, određene uvjete kojima podliježe provedba ugovora. 11. U slučaju otvorenih postupaka:

(a) naziv, adresa, broj telefona i faksa i adresa elektronske pošte na kojima se mogu zatražiti ugovorni i dodatni dokumenti;

(b) ako je potrebno, rok za podnošenje takvih zahtjeva;

(c) ako je potrebno, cijena i uvjeti plaćanja za nabavu tih dokumenata 12. (a) Rok za primanje ponuda ili indikativnih ponuda ako se radi o

dinamičnom sustavu kupnje (otvoreni postupci):

(b) rok za dostavu zahtjeva za sudjelovanje (ograničeni i pregovarački postupci)

(c) adresa na koju ih treba dostaviti

(d) jezik ili jezici na kojima moraju biti sastavljeni. 13. U slučaju otvorenih postupaka:

(a) osobe koje su ovlaštene da budu prisutne za vrijeme otvaranja ponuda;

(b) datum i mjesto otvaranja. 14. Ako je potrebno bilo kakav traženi depozit ili garancija. 15. Osnovni uvjeti vezani uz financiranje i plaćanje i/ili upute na tekstove u

kojima su sadržani. 16. Ako je primjenjivo, pravni oblik koji mora imati grupacija gospodarskih

subjekata kojima se dodjeljuje ugovor. 17. Kriteriji za odabir vezano uz osobnu situaciju gospodarskih subjekata koji

mogu uzrokovati njihovo isključenje i potrebne informacije kojima se dokazuje da oni ne pripadaju u kategoriju slučajeva koji opravdavaju isključivanje. Kriteriji za odabir i podaci o osobnoj situaciji gospodarskih subjekata, podaci i nužne formalnosti za procjenu minimalnih gospodarskih i tehničkih normi kojima mora udovoljavati gospodarski subjekt. Najmanja razina(e) normi koja može biti potrebna.

18. Ako postoji okvirni sporazum, broj i, ako je potrebno, predloženi najveći

broj gospodarskih subjekata koji će biti njegovi potpisnici, trajanje okvirnog sporazuma uz naznaku razloga za trajanje duže od četiri godine.


- 179 -

19. U slučaju konkurentskog dijaloga ili pregovaračkog postupka s objavom obavijesti o ugovoru, upozoriti na, ako je potrebno, korištenje postupovnog postupka kako bi se postpeno smanjio broj rješenja o kojima se mora raspravljati ili ponuda o kojima se mora pregovarati.

20. U slučaju ograničenog postupka, konkurentski dijalog ili pregovarački

postupak s objavom obavijesti o ugovoru kada se koristi mogućnost smanjivanja broja kandidata koji se pozivaju da predaju svoje ponude, sudjeluju u dijalogu ili pregovaraju. Najmanji i, ako je potrebno, predloženi najveći broj kadidata i objektivni kriteriji koji će se koristiti za odabir tog broja kandidata.

21. Vremenski okvir unutar kojeg ponuditelj mora predati ponudu (otvoreni

postupci). 22. Ako je potrebno, nazivi i adrese gospodarskih subjekata koje je naručitelj

već odabrao (pregovarački postupci). 23. Kriteriji navedeni u članku 53 koji će se koristiti za dodjelu ugovora:

“najniža cijena” ili “ekonomski najpovoljnija ponuda”. Navode se kriteriji koji predstavljaju gospodarski najpovoljniju ponudu i njihovo vaganje ako se ne pojavljuju u specifikacijama ili, u slučaju konkurentskog dijaloga, u opisnom dokumentu.

24. Naziv i adresa tijela odgovornog za rješavanje žalbi i posredovanje, ako je

potrebno. Točni podaci o rokovima za podnošenje žalbi, ili ako je potrebno naziv, adresa, broj telefona, broj faksa i adresa elektronske pošte službe od koje se mogu dobiti ti podaci.

25. Datumi za objavu obavijesti o prethodnim podacima u skladu s tehničkim

specifikacijama objave navedene u Aneksu VIII. ili izjavom da nije došlo do takve objave.

26. Datum otpreme obavijesti. 27. Navesti je li ugovor pokriven Sporazumom. POJEDNOSTAVLJENA OBAVIJEST O UGOVORU KOJA SE KORISTI U DINAMIČNOM SUSTAVU KUPNJE 1. Zemlja naručitelja 2. Naziv i adresa elektronske pošte naručitelja 3. Uputa na objavu obavijesti o ugovoru za dinamički sustav kupnje


- 180 -

4. Adresa elektronske pošte na kojoj su dostupne tehničke specifikacije i dodatni dokumenti vezani uz dinamični sustav kupnje.

5. Predmet ugovora: opis prema referentom broju "CPV" nomenklature i

količina ili opseg ugovora koji se dodjeljuje. 6. Vremenski okvir za predaju okvirnih ponuda. OBAVIJESTI O DODJELI UGOVORA 1. Naziv i adresa naručitelja 2. Odabrani postupci dodjele. U slučaju pregovaračkog postupka bez

prethodne objave obavijesti o ugovoru (članak 28), opravdanje. 3. Ugovori o javnim radovima: priroda i opseg ugovora, osnovna obilježja

radova.

Ugovori o javnoj nabavi: priroda i količina proizvoda, ako je potrebno; referentni broj u nomenklaturi

Ugovori o pružanju javnih usluga: kategorija i opis usluge, referentni broj u nomenklaturi, količina kupljenih usluga.

4. Datum dodjele ugovora 5. Kriteriji za dodjelu ugovora 6. Broj primljenih ponuda. 7. Naziv i adresa uspješnih gospodarskih subjekata. 8. Cijena ili opseg plaćenih (najvećih i najmanjih) cijena. 9. Zadržana vrijednost ponude (ponuda) ili najviša i najniža ponuda koja je

uzeta u obzir za dodjelu ugovora. 10. Ako je potrebno, vrijednost i dio ugovora koji će se dodjeliti trećoj strani. 11. Datum objave obavijesti o ponudi u skladu s tehničkim specifikacijama za

objavu navedenim u Aneksu VIII. 12. Datum otpremanja obavijesti. 13. Naziv i adresa tijela odgovornog za rješavanje žalbi i posredovanje, ako je

potrebno. Točni podaci o rokovima za predaju žalbi i ako je potrebno naziv, adresa, telefonski broj, broj faksa i adresa elektronske pošte službe od koje se ti podaci mogu dobiti.


- 181 -

ANEKS VII B

PODACI KOJI MORAJU STAJATI U OBAVIJESTIMA O KONCESIJAMA ZA JAVNE RADOVE

1. Naziv, adresa, broj faksa i adresa elektronske pošte naručitelja 2. (a) Mjesto obaljanja radova

(b) Predmet koncesije, priroda i opseg usluga 3. (a) Vremenski rok za predaju prijava

(b) Adresa na koju se moraju poslati

(c) Jezik/jezici na kojima moraju biti napisani 4. Osobni, tehnički i financijski uvjeti koje moraju zadovoljiti kandidati 5. Kriteriji koji će se primjeniti za dodjelu ugovora 6. Ako je potrebno, najmanji dio radova koji će se dati trećoj strani 7. Datum otpreme obavijesti 8. Naziv i adresa tijela odgovornog za rješavanje žalbi i posredovanje, ako je

potrebno. Točni podaci o rokovima za predaju žalbi i ako je potrebno naziv, adresa, telefonski broj, broj faksa i adresa elektronske pošte službe od koje se ti podaci mogu dobiti.


- 182 -

ANEKS VII C

PODACI KOJI MORAJU STAJATI U OBAVIJESTIMA O UGOVORIMA O RADOVIMA KONCESIONARA KOJI NISU NARUČITELJI

1. (a) Mjesto obavljanja radova

(b) Priroda i opseg usluga, osnovna obilježja radova. 2. Bilo koji nametnuti rok za dovršenje radova 3. Naziv i adresa tijela od kojeg se mogu zatražiti specifikacije i dodatni

dokumenti 4. (a) Rok za primanje prijava za sudjelovanje i/ili primanje ponuda

(b) Adresa na koju se moraju poslati

(c) Jezik/jezici na kojem moraju biti napisani 5. Potrebni depoziti i garancije 6. Gospodarski i tehnički uvjeti koje mora zadovoljiti ugovornik 7. Kriteriji koji će se primjeniti za dodjelu ugovora 8. Datum otpreme obavijesti


- 183 -

ANEKS VII D

PODACI KOJI MORAJU STAJATI U OBAVIJESTIMA O NATJEČAJU ZA DIZAJN

OBAVIJESTI O NATJEČAJU

1. Naziv, adresa, broj faksa i adresa elektronske pošte naručitelja i službe od koje se mogu dobiti dodatni dokumenti

2. Opis projekta 3. Vrsta natječaja: otvoreni ili ograničeni 4. U slučaju otvorenog natječaja: vremenski rok za predaju projekata 5. U slučaju ograničenog natječaja:

(a) broj natjecatelja

(b) imena već odabranih natjecatelja, ako ih ima

(c) kriteriji za odabir natjecatelja

(d) rokovi za zahtjeve za sudjelovanje 6. Ako je potrebno, naznačiti da je sudjelovanje ograničeno samo na

određeno zanimanje 7. Kriteriji koji će se primjenjivati za ocjenu projekata 8. Imena već odabranih članova žirija 9. Naznačiti je li odluka žirija obvezujuća za naručitelja 10. Broj i vrijednost nagrada 11. Isplate natjecateljima, ako ih ima 12. Naznačiti hoće li pobjedniku ili pobjednicima biti dodjeljeni ugovori 13. Datum otpreme obavijesti


- 184 -

OBAVIJEST O REZULTATIMA NATJEČAJA 1. Naziv adresa, broj faksa i adresa elektronske pošte naručitelja 2. Opis projekta 3. Ukupan broj sudionika 4. Broj stranih sudionika 5. Pobjednik(ci) natječaja 6. Nagrade 7. Uputa na obavijest o natječaju 8. Datum otpreme obavijesti


- 185 -

ANEKS VIII

OBILJEŽJA OBJAVE

1. Objava obavijesti

(a) Obavijesti navedene u člancima 35, 58, 64 i 69 naručitelj šalje Uredu za službena izdanja Europskih zajednica u formatu navedenom u Direktivi Vijeća 2001/78/EZ od 13. rujna 2001. o uporabi standardiziranih obrazaca u objavi obavijesti o javnim ugovorima.41 Obavijesti o prethodnim podacima navedeni u prvoj točki članka 35 stavka 1 objavljenim na profilu kupca kako je opisanu u točki 2 (b) moraju isto biti u tom formatu kao i obavijesti o njihovoj objavi.

(b) Obavijesti navedene u člancima 35, 58, 64 i 69 objavlje Ured za službena izdanja Europskih zajednica ili naručitelj ako je obavijest o prethodnim podacima objavljena na profilu kupca u skladu s prvom točkom članka 35 stavka 1. Osim toga, naručitelji mogu te podatke objaviti na Internetu u okviru “profila kupca” kako je navedeno u točki 2 (b).

(c) Ured za službena izdanja naručitelju će dostaviti podatke navedene u članku 36 stavku 8.

2 Objavljivanje dopunskih ili dodatnih podataka

(a) Ohrabruje se naručitelje da specifikacije i dodatne dokumente u potpunosti objavljuju na Internetu .

(b) Profil kupca može uključiti obavijesti o prethodnim podacima kako je navedeno u prvoj točki članka 35 stavka 1 podatke o tekućim natječajima, rasporedu nabave, sklopljene ugovore, otkazane postupke i bilo kakve korisne opće podatke, kao što su kontaktne točke, broj telefona ili faksa, poštanska adresa ili adresa elektronske pošte.

3. Format i postupci za elektronsko slanje obavijesti Format i postupak za slanje obavijesti elektronskim putem dostupni su na Internet adresi “http://simap.eu.int”.

41 SL L 285, 29.10.2001., str. 1.


- 186 -

ANEKS IX

REGISTRI

(...)42

ANEKS X

ZAHTJEVI VEZANI UZ UREĐAJE ZA ELEKTRONSKO PRIMANJE PONUDA, ZAHTJEVI ZA SUDJELOVANJE I PLANOVI I PROJEKTI U NATJEČAJIMA

Uređaji za elektronsko primanje ponuda, zahtjevi za sudjelovanje planova i projekata u natječajima moraju barem garantirati, uz pomoć tehničkih sredstava i odgovarajućih postupaka, da:

(a) su elektronski potpisi vezani uz ponude, zahtjeve za sudjelovanje i slanje planova i projekata u skladu s nacionalnim propisima usvojenim na temelju Direktive 1999/93/EZ;

(b) se točno vrijeme i datum primanja ponuda, zahtjeva za sudjelovanje i predaja planova i projekata mogu točno odrediti;

(c) se može osigurati da, prije određenog vremena, nitko ne može imati pristup podacima koji se prenose u skladu s ovim zahtjevima;

(d) se, ako je prekršena zabrana pristupa, može osigurati da se prekršaj lako otkrije;

(e) samo ovlaštene osobe mogu odrediti i promijeniti datume za otvaranje primljenih podataka;

(f) u različitim fazama postupka dodjele ugovora ili natječaja pristup svim podacima, ili njihovim dijelovima, mora biti moguć samo istovremenim djelovanjem ovlaštenih osoba;

(g) istovremeno djelovanje ovlaštenih osoba mora dati pristup podacima samo nakon propisanog datuma;

(h) podaci koji su primljeni i otvoreni u skladu s ovim zahjtevima moraju biti dostupni samo osobama koje su ovlaštene da s njima budu upoznate.

42 Tekst izostavljen


- 187 -

ANEKS XI

ROKOVI ZA PRENOŠENJE I PRIMJENU (Članak 80.)

(...)43

ANEKS XII

TABELA MEĐUSOBNIH ODNOSA44

Ova direktiva Direktiva

93/37/EEZ Direktiva

93/36/EEZ Direktiva

92/52/EEZ Drugi akti

Članak 1 stavak 1

Članak 1 prvi redak, prilagođena



Članak 1 stavak 2 točka a)

Članak 1 točka a) prvi dio rečenice

Članak 1 točka a) prvi i zadnji dio rečenice

Članak 1 točka a)

Izmijenjen i dopunjen

Članak 1 stavak 2 točka b)

Članak 1 točke b) i c)

_ _

Članak 1 stavak 2 točka c) prvi podstavak

_ Članak 1 točka a) drugi dio prve rečenice i druga rečenica, prilagođena

_

Članak 1 stavak 2 točka c) drugi podstavak

_ Članak 1 točka a), prilagođena

_

Članak 1 stavak 2 točka d) prvi podstavak

_ _ _ Novi

43 Tekst izostavljen 44 “Prilagođen”znači da je tekst izmijenjen dok je značenje ukinutih Direktiva ostalo isto. Promjene u značenju odredaba ukinutih direktiva naznačene su terminom “izmijenjen i dopunjen”.Taj termin se pojavljuje u zadnjem stupcu kada su izmjene i dopune vezane uz odredbe tri ukinute Direktive. Kada se izmjene i dopune odnose samo na jednu ili dvije od tih direktiva, termin “izmijenjen i dopunjen” nalazi se u stupcu dotičnih direktiva.


- 188 -

Članak 1 stavak 2 točka d) drugi podstavak

_ _ Članak 2 prilagođen

Članak 1 stavak 2 točka d) treći podstavak

_ _ 16. uvodna izjava prilagođena

Članak 1 stavak 3

Članak 1 točka d)

_ _ _ _

Članak 1 stavak 4

_ _ _ _ Novi

Članak 1 stavak 5

_ _ _ _ Novi

Članak 1 stavak 6

_ _ _ _ Novi

Članak 1 stavak 7

_ _ _ _ Novi

Članak 1 stavak 8 prvi podstavak

_ _ Članak 1 točka c) prva rečenica prilagođena

Članak 1 stavak 8 drugi podstavak

_ _ _ _ Novi

Članak 1 stavak 8 treći podstavak

Članak 1 točka h)

Članak 1 točka c)

Članak 1 točka c), druga rečenica


Članak 1 stavak 9

Članak 1 točka b), prilagođen

Članak 1 točka b) prilagođen

Članak1 točka b) prilagođen

Članak 1 stavak 10

_ _ _ _ Novi


Članak 1 točka e) prilagođen

Članak 1 točka d) prilagođen

Članak 1 točka d) prilagođen


Članak 1 točka f) prilagođen




__ _ _ Novi

Članak 1 stavak 11 četvrti podstavak

Članak 1 točka g) prilagođen



Članak 1 stavak 11 peti podstavak

Članak 1 točka g) prilagođen


- 189 -

Članak 1 stavak 12

_ _ _ Novi

Članak 1 stavak 13

_ _ _ Novi

Članak 1 stavak 14

_ _ _ Novi

Članak 1 stavak 15

_ _ _ Novi

Članak 2 Članak 6 stavak 6

Članak 5 stavak 7

Članak 3 stavak 1


Članak 3 : Članak 2 stavak 2

_

Članak 4 stavak 1

Novi Novi Članak 26 stavci 2 i 3, prilagođeni

Članak 4 stavak 2

Članak 21 izmijenjen i dopunjen

Članak 18 prilagođen

Članak 26 stavak 1 prilagođen

Članak 5 Članak 33 a prilagođen

Članak 28 izmijenjen i dopunjen

Članak 38 a. Prilagođen



Članak 7 točke a) i b)

_ Članak 5 stavak 1 točka a) prilagođen

Članak 7 stavak 1 točka a) prilagođen

Članak 7 točka c)

Članak 6 stavak 1 točka a) prilagođen

_ _

Članak 8 Članak 2 i članak 6 stavak 1 točka b) prilagođen

_ Članak 3 stavak 3 i članak 7 stavak 1 točka a) prilagođen


_ Članak 5 stavak 5

Članak 7 stavci 2 i 7



_ _ _ Novi

Članak 9 stavak 2

_ Članak 5 stavak 1 točka b)

_

Članak 9 stavak 3

Članak 6 stavak 4

Članal 5 stavak 6

Članal 7 stavak 3 druga odredba

Članak 9 stavak 4



- 190 -



_ Članak 7 stavak 4 treći podstavak, prilagođen

Članak 9 stavak 5 toćka b)


_

Članak 9 stavak 6


_

Članak 9 stavak 7


Članak 7 stavak 6


- _ Ćlanak 7 stavak 4



_ _ Članak 7 stavak 5


Članak 9 stavak 9

_ _ _ _ Novi

Članak 10 Novi Članak 3 prilagođen


Članak 11 _ _ _ _ Novi Članak 12 Članak 4

točka a) Članak 2 točka a)

Članak 1 točka a) (ii)


Članak 13 _ __ _ Članak 14 Članak 4

točka b) Članak 2 stavak 1 točka b)

Članak 4 stavak 2

Članak 15 točka b)

Članak 5 točka a) prilagođen







Članak 16 _ _ Članak 1 točka a), (iii) do (ix), prilagođen

Članak 17 _ _ Novi Članak 18 _ _ Članak 6 Izmijenjen i

dopunjen Članak 19 _ _ _ Novi Članak 20 _ _ Članak 8 Članak 21 _ _ Članak 9 Članak 22 _ _ Članak 10 Članak 23 Članak 10 Članak 8 Članak 14 Izmijenjen i

dopunjen Članak 24 stavci 1 do 4 prvi podstavak


Članak 24 stavak 1



_ Članak 16 stavak 2 prilagođen



- 191 -

Članak 25 prvi stavak





Članak 25 drugi stavak




Članak 26 _ _ _ Novi Članak 27 prvi stavak

Članak 23 stavak 1






Članak 11 stavk 1 prilagođen


Članak 7 stavak 4

Članak 6 stavak 4

Članak 11 stavak 4


Članak 29 _ _ _ Novi Članak 30 stavak 1 točka a)


Članak 6 stavak 2



Članak 7 stavak 2 točka c)

Novi Članak 11 stavak 2 točka b)


_ Članak 11. stavak 2. točka c)

Članak 30 stavak 1 točka d)


_ _ Novi

Članak 30 stavci 2, 3 i 4

_ _ _ Novi

Članak31 stavak 1 točka a)




Članak31 stavak 1 točka b)









_ Članak 6 stavak 3 točka b)

_


_ Članak 6 stavak 3 točka c)


_ Novi _


_ Novi _

Članak 31 stavak 3

_ _ Članak 11 stavak 3 točka c)


Članak 7 stavak 3 stočka d)

_ Članak 11 stavak 3 točka e)


- 192 -



_ Članak 11 stavak 3 točka f)

Članak 32 _ _ _ Novi Članak 33 _ _ _ Novi Članak 34 prvi i drugi stavak

Članak 9 prvi i drugi stavak

_ _

Članak 34 treći stavak



Članak 35 stavak 1 prvi podstavak, točka 1) prvi podstavak

_ Članak 9 stavak 1, prvi podstavak

_

Članak 35 stavak 1 prvi podstavak, točka a), drugi podstavak

_ Članak 9 stavak 1 drugi podstavak, prva rečenica

_ Izmijenjen i dopunjen

Članak 35 stavak 1 prvi podstavak točka b)


Članak 35 stavak 1 prvi podstavak točka c)

Članak 11 stavak 1

_ _


_ Članak 9 stavak 5 drugi podstavak





_ _ Izmijenjen i dopunjen

Članak 35 stavak 1 četvrti, peti i šesti podstavak

_ _ _ Novi

Članak 36 stavak 2

Članak 11 stavak 2

Članak 9 stavak 2

Članak 15 stavak 2


Članak 35 stavak 3

_ _ _ Novi


Članak 11 stavak 5 prva rečenica


Članak 16 stavak 1


Članak 35 stavak 4 drugi i treći podstavak

_ _ _ Novi

Članak 35 stavak 4 peti

Članak 11 stavak 5

Članak 9 stavak 3

Članak 16 stavak 5



- 193 -

podstavak druga rečenica

druga rečenica

Članak 36 stavak 1

Članak 11 stavak 6 prvi podstavak, prilagođen

Članak 9 stavak 4 prva rečenica, prilagođena

Članak 11 stavak 1 prva rečenica, prilagođena







_ _ _ Novi

Članak 36 stavak 3

Članak 11 stavak 10

Članak 9 stavak 8

Članak 17 stavak 5


Članak 36 stavak 4





Članak 36 stavak 5




Članak 36 stavak 6

Članak 11 stavak 13 druga rečenica





Članak 11 stavak 12

Članak 9 stavak 10

Članak 17 stavak 7


_ _ _ Novi

Članak 37 Članak 17 Članak 13 Članak 21 Izmijenjen i dopunjen

Članak 38 stavak 1

_ _ _ Novi

Članak 38 stavak 2




Članak 38 stavak 3

Članak 13 stavci 1 i 3 prilagođen




Članak 38 stavak 4

Članak 12 stavac 2 i članak 13 stavak 4 prilagođeni

Članak 10 stavak 1 a i članak 11 stavak 3 a, prilagođeni

Članak 18 stavak 2 i članak 19 stavak 4 prilagođen


_ _ _ Novi

Članak 38 stavak 7

Članak 12 stavak 5

Članak 10 stavak 4

Članak 18 stavak 5


Članak 38 stavak 8

Članak 14 stavak 1

Članak 12 stavak 1

Članak 20 stavak 1


Članak 39 Članak 12 stavci 3 i 4; Članak 13

Članak 10 stavci 2 i 3; Članak 11

Članak 18 stavci 3 i 4; članak 19


- 194 -

stavak 6 i članak 14 stavak 2 prilagođen



Članak 40 Članak 13 stavak 2 i članak 14 stavak 3

Članak 11 stavak 2 i članak 12 stavak 3


Prilagođen

Članak 41 stavak 1

Članak 8 stavak 2 prva rečenica. prilagođen

Članak 7 stavak 2 prva rečenica. prilagođen

Članak 12 stavak 2 prva rečenica, prilagođen

Članak 41 stavak 2




Članak 41 stavak 3

Članak 8 stavak 1 drugi podstavak, prilagođen



Članak 8 stavak 2 zadnja rečenica



Izbrisan

Članak 42 stavci 1, 3 i 6

Članakl 13 stavak 5 i članak 18 stavak 2




Članak 42 stavci 2,4 i 5

_ _ _ Novi


Članak 7 stavak 3

Članak 12 stavak 3


Članak 44 stavak 1





Članak 44 stavak 2

_ _ _ Novi

Članak 44 stavak 3


Članak 32 stavak 4


Članak 44 stavak 4

_ _ _ Novi

Članak 45 stavak 1

_ _ _ Novi


Članak 23 prvi stavak, prilagođen


Članak 29 prvi stavak, prilagođen


_ _ _ Novi

Članak 45 stavak .

Članak 24 drugi i treći stavci, prilagođen


Članak 29 drugi i treći stavci, prilagođen


- 195 -

Članak 45 stavak 4

Članak 23 četvrti stavak

Članak 20 stavak 4

Članak 29 četvrti stavak



Članak 25 prva rečenica, izmijenjen i dopunjen

Članak 21 stavci 1 i 2 prva rečenica, prilagođen

Članak 30 stavci 1 i 3 prva rečenica, prilagođen

Članak 46. drugi stavak

_ _ Članak 30. stavak 2.

Članak 47 stavak 1 točke a) i b)

Članak 26 stavak 1 točke a) i b) prilagođen

Članak 22 staavak 1 točke a) i b) prilagođen

Članak 31 stavak 1 točke a) i b) prilagođen







_ _ _ Novi


Članak 26 stavci 2 i 3 pilagođen




Članak 48 stavci 1 i 2 točke a) do e) i g) do j)




Članak 48 stavak 2 točka f)

_ _ _ Novi


_ _ _ Novi

Članak 48 stavak 5

Novi Novi Članak 32 stavak 1 prilagođen

Članak 48 stavak 6

Članak 27 stavak 2

Članak 23 stavak 2

Članak 32 stavak 3

Članak 49 Novi Novi Članak 33 Izmijenjen i dopunjen

Članak 50 _ _ _ Novi Članak 51 Članak 28 Članak 24 Članak 34 Članak 52 Članak 29 Članak 25 Članak 35 Izmijenjen i

dopunjen Članak 53 stavak 1




Članak 53 stavak 2

Članak 30 stavak 2

Članak 26 stavak 2

Članak 36 stavak 2


Članak 30 stavak 3

_ _ Izbrisan

Članak 54 _ _ _ Novi Članak 5. Članak 30

stavak 4 prvi i drugi podstavak



Izmijenjen oi dopunjen

_ Članak 30 stavak 4 treći


Ćlanak 37 treći stavak

Izbrisam


- 196 -

podstavak Članak 30

stavak 4 četvrti podstavak

_ _ Izbrisan

Članak 31 _ _ Izbrisan _ Članak 32 _ _ Izbrisan Članak 56 Članak 3

stavak 1 prilagođen

Članak 57 _ Novi Članak 58 Članak 11

stavak 3 stavci 6 do 11 i stavak 13


Članak 59 Članak 15 _ _ Članak 60 Članak 3

stavak 2 _ _

Članak 61 Novi _ _ Članak 62 Članak 3

stavak 3 _ _



Članak 64 Članak 11 stavak 4 stavak 6 prvi podstavak stavak 7 prvi podstavak i stavak 9

_ _ Izmijenjen i dopunjen

Članak 65 Članak 16 Članak 66 _ _ Članak 13

stavci 3 i 4

Članak 67 stavak 1

_ _ Članak 13 stavak 1 prvi podstavak i stavak 2 prvi podstavak

Članak 67 stavk 2

_ _ Članak 13 stavak 1 alineje 1 do 3 i stavak 2 alineje 1 do 3


Članak 68 _ _ Novi Članak 69 stavak 1



_ _ Članak 16 stavci 1 i 2 druga alineja


Članak 69 stavak 2 drugi podstavak i stavak 3

_ _ Novi


- 197 -

Članak 70 _ _ Članak 17 stavak 1 stavak 2 prvi i treći podstavak, stavci 3 do 6 i stavak 8


Članak 71 _ _ Novi Članak 72 _ _ Članak 13

stavak 5

Članak 73 _ _ Članak 13 stavak 6 prvi podstavak

Članak 74 _ _ Članak 13 stavak 6 drugi podstavak


Članak 33 Članak 30 Članak 38 Izbrisan Članak 75 Članak 34

stavak 1 prilagođen




Članak 31 stavak 2

Članak 39 stavak 2


Članak 77 stavak 1


Članak 40 stavak 1

Članak 35 stavak.

Članak 32 stavak 2

Članak 40 stavak 3


Članak 77 stavak 2


Izbrisan

Članak 77 stavak 3


Članak 40 stavak 4



Novi




Članka 7 stavak 1 točka c)


Članak 79 točka a)

Članak 6 stavak 1 točka b) prilagođen

Članak 5 stavak 1 točka c) drugi podstavak, prilagođen

Članak 7 stavak 1 točka b) drugi podstavak, prilagođen

Članak 79 točka b)

Članak 35 stavak 2



Članak 79 stavak c)

_ _ _ Novi

Članak 79 ročka d)


_ _

Članak 79 točla e)


_

Članak 79 točka f)


_ _ Novi

Članak 79 _ _ _


- 198 -

točka g) Članak 79 točke h) i i)

_ _ _ Novi

Članak 80 Članak 81 Članak 82 Članak 83 Članak 84 Dodatak I Dodatak II Izmijenjen i

dopunjen Dodaci II A i II B

_ _ Dodaci I A i I B


Dodatak III Dodatak I _ _ Akti o pristupanju Austrije, Finske i Švedske

Prilagođen

Dodatak IV _ Dodatak I Akti o pristupanju Austrije, Finske i Švedske

Prilagođen

Dodatak V : Dodatak II _ Izmijenjen i dopunjen

Dodatak VI Dodatak III Dodatak III Dodatak II Izmijenjen i dopunjen

Dodatak VII A, B, C i D

Dodaci IV, V i VI

Dodatak IV Dodaci II i IV Izmijenjen i dopunjen

Dodatak VIII _ _ _ Novi Dodatak IX Prilagođen Dodatak IX A _ Članak 21

stavak 2 Akti o

pristupanju Austrije, Finske i Švedske

Prilagođen

Dodatak IX B _ _ Članak 30 stavak 3

Akti o pristupanju Austrije, Finske i Švedske

Prilagođen

Dodatak IX C Članak 25 prilagođen

_ _ Akti o pristupanju Austrije, Finske i Švedske

Prilagođen

Dodatak X Novi Dodatak XI Novi Dodatak XII Novi

www.javnenabavke.ba


DIREKTIVA 2004/17/EZ EUROPSKOGA

PARLAMENTA I VIJEĆA


kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva,

energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga


- 201 -

DIREKTIVA 2004/17/EZ EUROPSKOGA PARLAMENTA I VIJEĆA


kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 47 stavak 2, te članak 55 i 95,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije1,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora2,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija3,

djelujući u skladu s postupkom predviđenim u članku 251 Ugovora4, u svjetlu zajedničkog teksta koji je odobrio Odbor za mirenje 9. prosinca 2003.,

budući da: (1) Prilikom novih izmjena i dopuna Direktive Vijeća 93/38/EEZ od 14. lipnja

1993. kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru5, a koje su potrebne kako bi se udovoljilo zahtjevima za pojednostavljenjem i modernizacijom koje su podnijeli ugovorni subjekti i gospodarski čimbenici kao odgovor na Zelenu knjigu koju je donijela Komisija 27. studenog 1996., Direktiva bi se radi jasnoće trebala preraditi. Ova se Direktiva temelji na sudskoj praksi Suda Europske zajednice, posebno sudskoj praksi o kriterijima za dodjelu ugovora o javnim nabavama, koja pojašnjava mogućnost ugovornih subjekata da zadovolje potrebe javnosti, uključujući područje okoliša i/ili socijalno područje, pod uvjetom da su ti kriteriji povezani s predmetom ugovora, da ne daju

1 SL C 29 E, 30. siječnja 2001., str. 112. i SL C 203 E, 27. kolovoza 2002., str. 183. 2 SL C 193, 10. srpnja 2001., str. 1. 3 SL C 144, 16. svibnja 2001., str. 23. 4 Mišljenje Europskoga parlamenta od 17. siječnja 2002. (SL C 271 E, 7. studenoga 2002., str. 293.). Zajedničko stajalište Vijeća od 20. ožujka 2003. (SL C 147 E, 24. lipnja 2003., str. 137.) i Stajalište Europskoga parlamenta od 2. srpnja 2003. (još nije objavljeno u Službenom listu). Zakonodavna rezolucija Europskoga parlamenta od 29. siječnja 2004. i Odluka Vijeća od 2. veljače 2004. 5 SL L 199, 9. kolovoza 1993., str. 84. Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Direktive 2001/78/EZ (SL L 285, 29. listopada 2001., str. 1.)


- 202 -

ugovornom subjektu neograničenu slobodu izbora, da su izričito navedeni i da udovoljavaju temeljnim načelima spomenutim u uvodnoj izjavi.

(2) Jedan veliki razlog za uvođenje pravila kojima se usklađuju natječaji o

javnim nabavama u tim sektorima je što postoje različiti načini na koje nacionalne vlasti mogu utjecati na ponašanje tih subjekata, uključujući udio u njihovu kapitalu i sudjelovanje u upravnim, voditeljskim ili nadzornim tijelima tih subjekata.

(3) Drugi veliki razlog zbog kojega je potrebno uskladiti postupke nabave koje

primjenjuju subjekti koji djeluju u tim sektorima je zatvorenost tržišta na kojima djeluju zbog postojanja posebnih ili isključivih prava koja dodjeljuju države članice u vezi s opskrbom, pružanjem i radom mreža za pružanje predmetnih usluga.

(4) Svrha je zakonodavstva Zajednice, a posebno Uredbe Vijeća (EEZ-a) br.

3975/87 od 14. prosinca 1987. kojom se utvrđuje postupak za primjenu pravila tržišnog natjecanja na poduzeća u sektoru zračnog prometa6 i Uredbe (EEZ-a) br. 3976/87 od 14. prosinca 1987. o primjeni članka 85 stavka 3 Ugovora na određene kategorije sporazuma i usklađene prakse u području zračnog prometa7 omogućiti više tržišnog natjecanja među prijevoznicima koji pružaju usluge zračnog prometa javnosti. Stoga nije primjereno uključiti te subjekte u područje primjene ove Direktive. S obzirom na konkurentan položaj brodarstva Zajednice, bilo bi, također, neprimjereno uvjetovati dodjelu ugovora u ovom sektoru poštovanjem pravila iz ove Direktive.

(5) Područje primjene Direktive 98/38/EEZ trenutačno obuhvaća određene

ugovore koje su dodijelili ugovorni subjekti koji djeluju u telekomunikacijskom sektoru. S ciljem otvaranja ovoga sektora donesen je jedan zakonodavni okvir, kao što se navodi u Četvrtom izvještaju o provedbi telekomunikacijskih propisa od 25. studenoga 1998. Jedna je od posljedica bila uvođenje uspješnog tržišnog natjecanja de jure i de facto u ovom sektoru. U svrhu informiranja i u svjetlu ove situacije Komisija je objavila popis telekomunikacijskih usluga8 koje se već mogu isključiti iz područja primjene te Direktive na temelju odredaba njezina članka 8 Daljnji je napredak potvrđen u Sedmom izvještaju o provedbi telekomunikacijskih propisa od 26. studenoga 2001. Stoga više nije potrebno zakonski uređivati nabave pomoću subjekata koji djeluju u ovom sektoru.

6 SL L 374, 31. prosinca 1987., str. 1. Uredba nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Uredbe (EZ-a) br. 1/2003 (SL L 1, 4. siječnja 2003., str. 1.). 7 SL L 374, 31. prosinca 1987., str. 9. Uredba nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Akta o pristupanju iz 1994. 8 SL C 156, 3. lipnja 1999., str. 3.


- 203 -

(6) Stoga više nije potrebno održavati Savjetodavni odbor za nabave u području telekomunikacija koji je osnovan temeljem Direktive Vijeća 90/531/EEZ od 17. rujna 1990. o postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru9.

(7) Unatoč tomu, potrebno je i dalje nadzirati razvoj događaja u

telekomunikacijskom sektoru i preispitati situaciju ako se ustanovi da u tom sektoru više nema uspješnog tržišnog natjecanja.

(8) Direktivom 93/38/EEZ isključuju se iz njezina područja primjene nabave

govorne telefonije, teleksa, mobitela, usluga paginga i satelitskih usluga. Ta su isključenja uvedena kako bi se uzela u obzir činjenica da bi predmetne usluge mogao često pružati samo jedan davatelj usluga na određenom zemljopisnom području zbog nepostojanja uspješnog tržišnog natjecanja i postojanja posebnih ili isključivih prava. Omogućavanjem uspješnog tržišnog natjecanja u telekomunikacijskom sektoru nestaje potreba za tim isključenjima. Stoga je potrebno u područje primjene ove Direktive uključiti nabavu tih telekomunikacijskih usluga.

(9) Kako bi se zajamčilo otvaranje ugovora o javnoj nabavi tržišnom

natjecanju, a koje dodjeljuju subjekti koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga, potrebno je izraditi propise za usklađivanje ugovora iznad određene vrijednosti na razini Zajednice. To se usklađivanje temelji na uvjetima koji se mogu zaključiti iz članka 14, 28 i 49 Ugovora o osnivanju Europske zajednice i iz članka 97 Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, i to na načelu jednakog tretmana, čije je načelo nediskriminacije samo određeniji izraz, načelu uzajamnog priznavanja, načelu razmjernosti, kao i načelu transparentnosti. S obzirom na prirodu sektora na koje se to usklađivanje odnosi, ono bi trebalo uspostaviti okvir za dobru trgovinsku praksu i omogućiti maksimalnu fleksibilnost uz istodobno osiguranje primjene tih načela.

Za ugovore o javnim nabavama čija je vrijednost manja od one koja daje povoda za primjenu odredaba o usklađivanju na razini Zajednice, potrebno je podsjetiti se na sudsku praksu koju je razvio Sud Europske zajednice prema kojoj pravila i načela naprijed navedenih ugovora vrijede.

(10) Kako bi se osiguralo stvarno otvaranje tržišta i pravedna ravnoteža u

primjeni pravila o nabavi u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga, potrebno je prepoznavati obuhvaćene subjekte na jednoj osnovi koja nije njihov pravni status. Stoga treba osigurati da se ne dovodi u pitanje jednaki tretman ugovornih subjekata koji djeluju u javnom i onih koji djeluju u

9 SL L 297, 29. listopada 1990., str. 1. Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Direktive 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 164, 30. lipnja 1994., str.3.).


- 204 -

privatnom sektoru. Također je potrebno, uz pridržavanje odredaba članka 259 Ugovora o osnivanju Europske zajednice, osigurati da se ne dovode u pitanje pravila kojima se uređuje sustav vlasništva u državama članicama.

(11) Države članice bi trebale osigurati da sudjelovanje tijela koje se ravna

prema javnom pravu u svojstvu ponuditelja u natječaju o javnim nabavama, ne dovodi do narušavanja tržišnog natjecanja u odnosu na privatne ponuditelje.

(12) Prema članku 6 Ugovora o osnivanju Europske zajednice, treba uključiti

uvjete u pogledu zaštite okoliša u definiciju i provedbu politika Zajednice te aktivnosti na razini Zajednice koje se spominju u članku 3 Ugovora, posebno radi promicanja održivog razvoja. Ova Direktiva, stoga, pojašnjava kako ugovorni subjekti mogu pridonijeti zaštiti okoliša i promicanju održivog razvoja a da istodobno za svoje ugovore osiguraju mogućnost dobivanja najbolje vrijednosti za uloženi novac.

(13) Nijedan navod u ovoj Direktivi ne bi trebao sprečavati nametanje ili

provedbu mjera potrebnih u svrhu zaštite javnog morala, javne politike, javne sigurnosti, zdravlja, života ljudi i životinja ili očuvanja biljnog života, posebno radi održivog razvoja, pod uvjetom da su te mjere u skladu s Ugovorom.

(14) Odlukom Vijeća 94/800/EZ od 22. prosinca 1994. o sklapanju sporazuma

postignutih u višestranim pregovorima prilikom službenih posjeta Urugvaju (1986. do 1994.)10 u ime Europske zajednice i u odnosu na pitanja u njezinoj nadležnosti, posebno je odobren Sporazum Svjetske trgovinske organizacije o državnim nabavama (u daljnjem tekstu: “Sporazum”), čiji je cilj uspostaviti višestrani okvir podjednakih prava i obveza koji se odnose na ugovore o javnim nabavama s ciljem postizanja liberalizacije i širenja svjetske trgovine. S obzirom na međunarodna prava i obveze koje ima Zajednica zbog prihvaćanja Sporazuma, na ponuditelje i proizvode iz trećih zemalja koje su potpisnice Sporazuma trebaju se primjenjivati postupci određeni Sporazumom. Sporazum nema izravan učinak. Ugovorni subjekti obuhvaćeni Sporazumom, koji se pridržavaju odredaba ove Direktive, i koji primjenjuju Direktivu na gospodarske čimbenike iz trećih zemalja koje su potpisnice Sporazuma trebali bi, stoga, biti u skladu sa Sporazumom. Bilo bi, također, uputno da ova Direktiva zajamči gospodarskim čimbenicima u Zajednici jednako povoljne uvjete za sudjelovanje u javnoj nabavi kao što su oni koji su rezervirani za gospodarske čimbenike iz trećih zemalja koje su potpisnice Sporazuma.

10 SL L 336, 23. prosinca 1994., str. 1.


- 205 -

(15) Prije pokretanja postupka nabave, ugovorni subjekti mogu putem stručnog dijaloga tražiti ili prihvaćati savjet koji se može koristiti u pripremi specifikacija, međutim, pod uvjetom da takav savjet nema učinak onemogućavanja tržišnog natjecanja.

(16) S obzirom na raznolikost ugovora o radovima, ugovorni bi subjekti trebali

biti u mogućnosti predvidjeti da se ugovori o projektiranju i oni o izvođenju radova dodjeljuju odvojeno ili zajedno. Namjera ove Direktive nije propisati zajedničku ili odvojenu dodjelu ugovora. Odluku o tome hoće li se ugovori dodjeljivati odvojeno ili zajedno treba donijeti pomoću kvalitativnih i ekonomskih kriterija, koji mogu biti određeni nacionalnim pravom.

Ugovor se može smatrati ugovorom o radovima samo ako predmet tog ugovora izričito obuhvaća poslove navedene u Aneksu XII, čak i ako ugovor obuhvaća pružanje drugih usluga potrebnih za izvršavanje tih poslova. Ugovori o uslugama, posebno u području usluga upravljanja imovinom, mogu u određenim okolnostima uključivati radove. Međutim, ukoliko su takvi radovi uzgredni uz glavni predmet ugovora i moguća su posljedica ili nadopuna tog predmeta, činjenica da su takvi radovi uključeni u ugovor ne opravdava razlog da se ugovor okarakterizira kao ugovor o radovima.

U svrhu izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o radovima, primjereno je kao osnovicu uzeti vrijednost samih radova, kao i procijenjenu vrijednost materijala i eventualnih usluga, koje ugovorni subjekti stavljaju na raspolaganje izvođačima radova, ukoliko su ti materijali ili te usluge potrebni za izvođenje predmetnih radova. Trebalo bi se razumijevati da su, u smislu ovoga stavka, predmetne usluge one koje pružaju ugovorni subjekti pomoću vlastitog osoblja. S druge strane, za izračunavanje vrijednosti ugovora o uslugama, bez obzira hoće li se one staviti na raspolaganje izvođaču u svrhu kasnijeg izvođenja radova, treba se pridržavati pravila koja se primjenjuju na ugovore o uslugama.

(17) Područje je usluga najbolje prikazano, u svrhu primjene proceduralnih

pravila ove Direktive i u svrhu nadzora, tako što je podijeljeno na kategorije koje odgovaraju određenim rubrikama iz zajedničke klasifikacije i tako što su objedinjene u dva Aneksa, Aneksu XVII A i Aneksu XVII B prema režimu kojemu podliježu. Što se tiče usluga u Aneksu XVII B, zbog relevantnih odredaba ove Direktive ne bi se trebala dovesti u pitanje primjena onih pravila Zajednice koja su usko vezana uz dotične usluge.

(18) Što se tiče ugovora o uslugama, u prijelaznom razdoblju treba ograničiti

potpunu primjenu ove Direktive na ugovore kod kojih će njezine odredbe u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti ostvarenje porasta prekogranične trgovine. Ugovore o drugim uslugama treba tijekom ovoga prijelaznog razdoblja pratiti prije nego što se donese odluka o potpunoj primjeni ove


- 206 -

Direktive. U tom pogledu, treba utvrditi mehanizam za takvo praćenje. Ovaj mehanizam treba istodobno omogućiti zainteresiranim stranama pristup odgovarajućim informacijama.

(19) Treba izbjeći prepreke slobodnom pružanju usluga. Stoga, davatelji

usluga mogu biti ili fizičke ili pravne osobe. Međutim, ova Direktiva ne bi trebala dovoditi u pitanje primjenu, na nacionalnoj razini, pravila o uvjetima za obavljanje određene djelatnosti ili zvanja, pod uvjetom da su ona u skladu s pravom Zajednice.

(20) Stalno se razvijaju određene nove elektroničke tehnike nabave. Takve

tehnike pridonose povećanju konkurentnosti i pojednostavljenju javne nabave, posebno u smislu ušteda vremena i novca koje će omogućiti uporaba takvih tehnika. Ugovorni subjekti mogu koristiti elektroničke tehnike nabave, pod uvjetom da je takva uporaba u skladu s pravilima ove Direktive i načelima jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti. U toj mjeri, ponuda koju dostavi ponuditelj, posebno u okviru sporazuma ili u slučajevima kada se koristi dinamički sustav nabave, može poprimiti oblik elektroničkog kataloga tog ponuditelja ako on koristi komunikacijska sredstva koje je izabrao ugovorni subjekt u skladu s člankom 48.

(21) S obzirom na brzo širenje elektroničkih sustava nabave, sada bi trebalo

uvesti odgovarajuća pravila kako bi se ugovornim subjektima omogućilo da u potpunosti iskoriste prednosti koje pružaju ti sustavi. U odnosu na ove okolnosti potrebno je utvrditi potpuno elektronički dinamički sustav nabave za uobičajene nabave i predvidjeti posebna pravila za uspostavljanje takvih sustava i rad s njima kako bi se osigurao pravedan tretman svakoga gospodarskog čimbenika koji želi pristupiti. Svakom gospodarskom čimbeniku koji dostavi indikativnu ponudu u skladu sa specifikacijom i zadovolji kriterije odabira treba omogućiti pristup tom sustavu. Pomoću izrade popisa ponuditelja koji su već odabrani i mogućnosti pristupa koja se pruža novim ponuditeljima, ova tehnika nabave omogućava ugovornom subjektu da dobije posebno širok spektar ponuda zbog raspoloživih elektroničkih uređaja i, stoga, osigura najpovoljniju uporabu sredstava zbog velike konkurentnosti.

(22) Budući da će se uporaba tehnike elektroničke dražbe vjerojatno povećati,

takvim bi se dražbama trebala dati definicija na razini Zajednice i one bi se trebale urediti posebnim pravilima kako bi se osiguralo da u potpunosti funkcioniraju u skladu s načelima jednakog tretmana, nediskriminacije i transparentnosti. S tim ciljem treba predvidjeti da se na takvim elektroničkim dražbama rješavaju samo ugovori o radovima, robi ili uslugama za koje se specifikacije mogu precizno odrediti. Ovo može posebno biti slučaj za ugovore o robi, radovima i uslugama koji se ponavljaju. S istim ciljem trebalo bi, također, u svakoj fazi elektroničke dražbe moći utvrditi poredak ponuditelja. Korištenje elektroničkih dražbi


- 207 -

omogućava ugovornim subjektima da zatraže od ponuditelja dostavu novih cijena, izmijenjene naniže i, kada se ugovor dodjeljuje ekonomski najpovoljnijem ponuditelju, da poboljšaju i druge elemente ponude koji se ne odnose na cijenu. Kako bi se zajamčilo pridržavanje načela transparentnosti, samo elementi pogodni za automatsku procjenu pomoću elektroničkih sredstava, bez ikakve intervencije i/ili iskazivanja sklonosti od strane ugovornog subjekta, mogu biti predmetom elektronički dražbi, to jest, samo elementi koji se mogu kvantificirati tako da se mogu iskazati brojevima ili postocima. S druge strane, oni aspekti ponuda koji za sobom povlače sklonost prema elementima koji se ne mogu kvantificirati ne bi trebali biti predmetom elektroničkih dražbi. Dakle, određeni ugovori o radovima i određeni ugovori o uslugama čiji je predmet intelektualni rad, poput projektiranja radova, ne bi trebali biti predmetom elektroničkih dražbi.

(23) U državama članicama razvijene su određene centralizirane tehnike

nabave. Nekoliko ugovornih tijela nadležno je za pribavu ili dodjelu ugovora/okvirnih sporazuma za ugovorne subjekte. S obzirom na velike količine koje se nabavljaju, te tehnike pridonose povećanju konkurentnosti i pojednostavljenju javne nabave. Stoga treba predvidjeti jednu definiciju na razini Zajednice za središnja tijela za nabavu koja ugovorni subjekti koriste. Također treba dati definiciju uvjeta pod kojima se, u skladu s načelom nediskriminacije i jednakog tretmana, može smatrati da su ugovorni subjekti koji nabavljaju radove, robu i/ili usluge preko središnjeg tijela za nabavu udovoljili odredbama ove Direktive.

(24) Kako bi se uzele u obzir različite okolnosti koje postoje u državama

članicama, državama članicama bi trebalo dozvoliti da odaberu mogu li ugovorni subjekti koristiti središnja tijela za nabavu, dinamičke sustave nabave ili elektroničke dražbe, kako je određeno i uređeno ovom Direktivom.

(25) Treba postojati odgovarajuća definicija pojma posebnih ili isključivih

prava. Posljedica je ove definicije da činjenica da se, za potrebe izgradnje mreža ili lučkih objekata, ili objekata u zračnim lukama, neki subjekt može služiti postupkom za izvlaštenje ili korištenje imovine, ili može postaviti mrežnu opremu na javnu cestu, ispod ili iznad nje, neće sama po sebi predstavljati isključiva ili posebna prava u smislu ove Direktive. Također, činjenica da neki subjekt vrši isporuku pitke vode, električne energije, plina ili toplinske energije mreži kojom upravlja subjekt koji uživa posebna ili isključiva prava, koja joj je dodijelila nadležna vlast države članice koja je u pitanju, sama po sebi ne predstavlja posebno ili isključivo pravo u smislu ove Direktive. Isto tako se prava koja dodjeljuje neka država članica u bilo kakvom obliku, uključujući prava putem akata o koncesiji, ograničenom broju poduzeća na temelju objektivnih, razmjernih i nediskriminirajućih kriterija koji omogućavaju uživanje tih prava svakoj


- 208 -

zainteresiranoj strani koja ispunjava te kriterije, ne mogu smatrati posebnim ili isključivim pravima.

(26) Ugovorni subjekti trebaju primjenjivati uobičajene postupke nabave za

svoje djelatnosti koje se odnose na vodu i ta se pravila također trebaju primjenjivati u slučajevima kada nadležna ugovorna tijela u smislu ove Direktive dodjeljuju ugovore za svoje projekte u području hidrauličkog inženjerstva, navodnjavanja, isušivanja zemljišta ili odlaganja i prerade otpadnih voda. Međutim, ona vrsta pravila za nabavu koja se predlaže za isporuku robe nije primjerena za kupovinu vode, s obzirom na potrebu za nabavom vode od izvora u blizini područja u kojemu će se ona koristiti.

(27) Određeni subjekti koji pružaju usluge autobusnog prijevoza javnosti već

su isključeni iz područja primjene Direktive 93/38/EEZ. Takvi bi se subjekti također trebali isključiti iz područja primjene ove Direktive. Kako bi se spriječilo postojanje mnogih posebnih postupaka koji se primjenjuju samo na određene sektore, opći postupak koji dopušta uzimanje u obzir učinaka otvaranja tržišnom natjecanju trebao bi se također primjenjivati na sve subjekte koji pružaju usluge autobusnog prijevoza i koji nisu isključeni iz područja primjene Direktive 93/38/EEZ u skladu s njezinim člankom 2 stavkom 4.

(28) Uzimajući u obzir daljnje otvaranje poštanskih usluga tržišnom natjecanju

u Zajednici i činjenicu da takve usluge putem mreže pružaju nadležna ugovorna tijela, javna poduzeća i druga poduzeća, pravila ove Direktive bi se trebala primjenjivati na ugovore koje dodjeljuju ugovorni subjekti koji pružaju poštanske usluge, uključujući pravila iz članka 30, koja, osiguravajući primjenu načela iz uvodne izjave 9, stvaraju okvir za dobru trgovinsku praksu i omogućavaju veću fleksibilnost od one koju pruža Direktiva 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju natječaja o javnim nabavama radova, roba i usluga11. Radi definicije dotičnih aktivnosti potrebno je uzeti u obzir definicije iz Direktive 97/67/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga na razini Zajednice i poboljšanje kakvoće usluge12.

Bez obzira na njihov pravni status, na subjekte koji pružaju poštanske usluge trenutačno se ne primjenjuju pravila navedena u Direktivi 93/38/EEZ. Stoga bi provedba usklađenja natječaja o javnim nabavama s ovom Direktivom kod takvih subjekata mogla potrajati duže nego kod subjekata na koje se već primjenjuju ta pravila i koji će samo trebati prilagoditi svoje natječaje prema izmjenama i dopunama donesenim ovom Direktivom. Stoga treba dopustiti odgodu primjene ove Direktive kako bi se omogućilo dodatno vrijeme potrebno za ovo usklađenje. S obzirom na

11 Vidi str. 114. ovoga Službenog lista. 12 SL L 15, 21. siječnja 1998., str. 14. Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Uredbe (EZ-a) br. 1882/2003 (SL L 284, 31. listopada 2003., str. 1.).


- 209 -

promjenjive situacije takvih subjekata, države članice bi trebale imati pravo izbora da predvide prijelazno razdoblje za primjenu ove Direktive na ugovorne subjekte koji djeluju u sektoru poštanskih usluga.

(29) Ugovori se mogu dodjeljivati u svrhu ispunjavanja uvjeta nekoliko djelatnosti, eventualno podložno različitim pravnim režimima. Trebalo bi pojasniti da se na onaj pravni režim koji se primjenjuje na jedan ugovor čija je namjena obuhvaćanje nekoliko djelatnosti trebaju primjenjivati pravila koja se primjenjuju na djelatnost za koju je ugovor uglavnom namijenjen. Određivanje djelatnosti za koju je ugovor uglavnom namijenjen može se temeljiti na analizi uvjeta koje određeni ugovor mora ispuniti, a koju je izvršio ugovorni subjekt u svrhu procjene vrijednosti ugovora i izrade ponudbenih dokumenata. U određenim slučajevima, kao što je kupovina jednog komada opreme za obavljanje djelatnosti za koju podaci koji omogućavaju procjenu cijena uporabe ne bi bili raspoloživi, možda je objektivno nemoguće odrediti za koju je djelatnost ugovor uglavnom namijenjen. Trebaju se navesti pravila koja se primjenjuju na takve slučajeve.

(30) Ne dovodeći u pitanje međunarodne obveze Zajednice, potrebno je

pojednostaviti provedbu ove Direktive, osobito pojednostavljenjem pragova i izradom odredaba koje će se primjenjivati na sve ugovorne subjekte, bez obzira na sektor u kojemu djeluju, a koje se odnose na informacije o odlukama donesenim u vezi s natječajima o javnim nabavama i njihovim rezultatima, koje će se davati sudionicima. Nadalje, u kontekstu Monetarne unije, takve pragove treba utvrditi u eurima tako što će se pojednostaviti primjena ovih odredaba, a istodobno osigurati pridržavanje pragova utvrđenih Sporazumom, koji su izraženi u posebnim pravima vučenja (SDR). U ovom kontekstu, treba također predvidjeti periodične revizije pragova izraženih u eurima kako bi se oni, prema potrebi, prilagodili u skladu s mogućim promjenama vrijednosti eura u odnosu na SDR. Osim toga, pragovi koji se primjenjuju na nagradne natječaje za projekte trebaju biti istovjetni onima koji se primjenjuju na ugovore o uslugama.

(31) Treba predvidjeti slučajeve u kojima je moguće suzdržavati se od

primjene mjera za usklađivanje postupaka iz razloga koji se odnose na državnu sigurnost ili tajnost, ili zbog toga što se primjenjuju određena pravila o dodjeli ugovora koja proizlaze iz međunarodnih sporazuma, a koja se odnose na razmještanje trupa, ili koja su specifična za međunarodne organizacije.

(32) Potrebno je isključiti određene ugovore o uslugama, robi i radovima koji

se dodjeljuju povezanom poduzeću čija je glavna djelatnost pružanje takvih usluga, isporuka takve robe ili izvođenje takvih radova skupini u čijem je sastavu, a ne njihovo nuđenje na tržištu. Također je potrebno isključiti određene ugovore o uslugama, robi i radovima koje ugovorni


- 210 -

subjekt dodjeljuje poslovnom partnerstvu kojega je osnovalo više ugovornih subjekata u svrhu obavljanja djelatnosti obuhvaćenih ovom Direktivom i u čijem je sastavu taj subjekt. Međutim, potrebno je osigurati da ovo isključenje ne dovede do narušavanja tržišnog natjecanja koje bi išlo u prilog poduzećima ili poslovnim partnerstvima koja su povezana s tim ugovornim subjektima; potrebno je osigurati odgovarajući paket pravila, osobito u vezi s gornjim granicama u okviru kojih poduzeća mogu ostvariti dio svoga prometa na tržištu i iznad kojega bi izgubili mogućnost da im se dodijele ugovori bez poziva za natjecanje, kao i u vezi sa sastavom poslovnih partnerstava i stabilnošću veza između tih poslovnih partnerstava i ugovornih subjekata od kojih se ta partnerstva sastoje.

(33) U kontekstu usluga, ugovori za stjecanje ili najam nepokretne imovine, ili

prava na takvu imovinu imaju određena svojstva zbog kojih je primjena pravila o nabavi neprimjerena.

(34) Usluge arbitraže i mirenja obično pružaju tijela ili pojedinci određeni ili

odabrani na način koji se ne može urediti pravilima o nabavi. (35) U skladu sa Sporazumom, financijske usluge obuhvaćene ovom

Direktivom ne uključuju ugovore koji se odnose na izdavanje, kupovinu, prodaju ili prijenos vrijednosnih papira, ili drugih financijskih instrumenata; posebice, transakcije koje obavljaju ugovorni subjekti radi prikupljanja novca ili kapitala nisu obuhvaćene.

(36) Ova bi Direktiva trebala obuhvaćati pružanje usluga samo ako se one

pružaju na temelju ugovora. (37) Sukladno članku 163 Ugovora, poticanje istraživanja i tehnološkog

razvoja je sredstvo jačanja znanstvenog i tehnološkog temelja industrije Zajednice, a otvaranje ugovora o pružanju usluga pridonosi tom cilju. Ova Direktiva ne bi trebala obuhvaćati sufinanciranje istraživačkih i razvojnih programa: ugovori o istraživanju i razvoju, izuzevši one koji nose korist isključivo ugovornom subjektu za njegovu uporabu pri obavljanju vlastitih poslova, pod uvjetom da je ugovorni subjekt u potpunosti platio pruženu uslugu, stoga, nisu obuhvaćeni ovom Direktivom.

(38) Kako bi se spriječio porast broja posebnih postupaka koji se primjenjuju

samo na određene sektore, sadašnji posebni postupci izrađeni temeljem članka 3 Direktive 93/38/EEZ i članka 12 Direktive 94/22/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za dodjelu i uporabu odobrenja za traženje, ispitivanje i proizvodnju ugljikovodika13 kojima se uređuju subjekti koji iskorištavaju neko zemljopisno područje u svrhu traženja ili vađenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva, trebaju se zamijeniti općim postupkom koji dopušta izuzeće sektora koji su izravno

13 SL L 164, 30. lipnja 1994., str. 3.


- 211 -

izloženi tržišnom natjecanju. Međutim, treba osigurati da se ovim ne dovede u pitanje Odluka Komisije 93/676/EEZ od 10. prosinca 1993. kojom se utvrđuje da iskorištavanje zemljopisnih područja u svrhu traženja ili vađenja nafte ili plina ne predstavlja u Nizozemskoj djelatnost određenu člankom 2 stavkom 2 točkom (b) alinejom (i) Direktive Vijeća 90/531/EEZ i da se u Nizozemskoj neće smatrati da subjekti koji obavljaju takvu djelatnost djeluju na temelju posebnih ili isključivih prava u smislu članka 2 stavka 3 točke (b) te Direktive14, Odluka Komisije 97/367/EZ od 30. svibnja 1997. kojom se utvrđuje da iskorištavanje zemljopisnih područja u svrhu traženja ili vađenja nafte ili plina ne predstavlja u Ujedinjenoj Kraljevini djelatnost određenu člankom 2 stavkom 2 točkom (b) alinejom (i) Direktive Vijeća 93/38/EEZ i da se u Ujedinjenoj Kraljevini neće smatrati da subjekti koji obavljaju takvu djelatnost djeluju na temelju posebnih ili isključivih prava u smislu članka 2 stavka 3 točke (b) te Direktive15, Odluka Komisije 2002/205/EZ od 4. ožujka 2002. donesena nakon zahtjeva koji je podnijela Austrija za posebnim režimom predviđenim u članku 3 Direktive 93/38/EEZ16 i Odluka Komisije 2004/73/EZ na zahtjev Njemačke za primjenom posebnog postupka koji je utvrđen člankom 3 Direktive 93/38/EEZ17.

(39) Zapošljavanje i posao ključni su elementi pri jamčenju jednakih

mogućnosti za sve i pridonose integraciji u društvo. U ovom kontekstu, zaštićene radionice i zaštićeni programi zapošljavanja uspješno pridonose integraciji ili reintegraciji invalidnih osoba na tržište rada. Međutim, takve radionice možda ne bi mogle pribaviti ugovore pod uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja. Dakle, uputno je predvidjeti da države članice mogu rezervirati pravo na sudjelovanje u natječajima o javnim nabavama za takve radionice ili rezervirati izvršavanje ugovora za kontekst zaštićenih programa zapošljavanja.

(40) Ova se Direktiva ne bi trebala primjenjivati ni na ugovore čija je namjena

omogućiti izvršavanje djelatnosti iz članaka od 3 do 7 niti na nagradne natječaje za projekte organizirane u svrhu obavljanja takve djelatnosti ako je u državi članici u kojoj se ta djelatnost obavlja ona izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen. Stoga je potrebno uvesti postupak koji se može primjenjivati na sve sektore obuhvaćene ovom Direktivom, a koji će omogućiti da se uzmu u obzir učinci sadašnjeg ili budućeg otvaranja tržišnom natjecanju. Takav bi postupak trebao osigurati pravnu sigurnost za subjekte koji su u pitanju, kao i odgovarajući proces donošenja odluka koji bi osigurao u kratkim rokovima ujednačenu primjenu prava Zajednice u ovom području.

14 SL L 316, 17. prosinca 1993., str. 41. 15 SL L 156, 13. lipnja 1997., str. 55. 16 SL L 68, 12. ožujka 2002., str. 31. 17 SL L 16, 23. siječnja 2004., str. 57.


- 212 -

(41) Izravnu izloženost tržišnom natjecanju treba ocjenjivati na temelju objektivnih kriterija, uzimajući u obzir specifična svojstva predmetnog sektora. Smatrat će se da provedba i primjena odgovarajućeg zakonodavstva Zajednice, kojom se otvara određeni sektor ili jedan njegov dio, pruža dovoljne razloge za pretpostavku da postoji slobodan pristup dotičnom tržištu. Takvo odgovarajuće zakonodavstvo treba odrediti u jednom aneksu koji Komisija može ažurirati. Prilikom ažuriranja, Komisija posebno uzima u obzir moguće donošenje mjera koje za nužnu posljedicu imaju pravo otvaranje tržišnom natjecanju sektora, osim onih za koje je zakonodavstvo već navedeno u Aneksu XI, poput sektora željezničkog prometa. U slučajevima kada slobodan pristup određenom tržištu ne proizlazi iz provedbe odgovarajućeg zakonodavstva Zajednice, treba pružiti dokaze da je takav pristup slobodan de jure i de facto. U ovu svrhu, primjena od strane države članice jedne direktive, kao što je Direktiva 94/22/EZ, kojom se određeni sektor otvara tržišnom natjecanju, na drugi sektor, poput sektora ugljena, je okolnost koju treba uzeti u obzir u smislu članka 30.

(42) Tehničke specifikacije koje izrađuju kupci trebaju omogućiti otvaranje

javne nabave tržišnom natjecanju. S tim ciljem treba omogućiti podnošenje ponuda koje nude raznolika tehnička rješenja. Prema tomu, treba omogućiti izradu tehničkih specifikacija u smislu funkcionalne izvedbe i zahtjeva a, u slučajevima kada se upućuje na europsku normu ili, ako takva norma ne postoji, na nacionalnu normu, ugovorni bi subjekti trebali razmatrati ponude na temelju drugih istovjetnih rješenja koja ispunjavaju zahtjeve ugovornih subjekata i istovjetna su u smislu sigurnosti. Kako bi mogli pružiti dokaz o istovjetnosti, ponuditeljima treba dopustiti korištenje bilo kakvog oblika dokaza. Ugovorni bi subjekti trebali biti u mogućnosti pružiti razlog za eventualnu odluku da istovjetnost u određenom slučaju ne postoji. Ugovorni subjekti koji žele odrediti zahtjeve u pogledu zaštite okoliša za tehničke specifikacije određenog ugovora, mogu navesti svojstva okoliša, poput određenog načina proizvodnje, i/ili posebne učinke proizvodnih skupina, ili usluga na okoliš. Oni mogu koristiti, ali nisu obvezni koristiti odgovarajuće specifikacije koje su određene na ekoetiketama, kao što je europska ekoetiketa, (multi)nacionalnim ekoetiketama ili na bilo kojoj drugoj ekoetiketi, pod uvjetom da su zahtjevi u pogledu etikete sastavljeni i doneseni na temelju znanstvenih podataka u postupku u kojem mogu sudjelovati sve zainteresirane strane, poput državnih tijela, potrošača, proizvođača, distributera i organizacija za zaštitu okoliša, i pod uvjetom da je etiketa pristupačna i dostupna svim zainteresiranim stranama. Ugovorni bi subjekti trebali, kadgod je to moguće, utvrđivati tehničke specifikacije tako da se uzmu u obzir kriteriji pristupačnosti za invalidne osobe ili izvedba za sve korisnike. Treba jasno navesti tehničke specifikacije tako da svi ponuditelji znaju što obuhvaćaju zahtjevi koje je postavio ugovorni subjekt.


- 213 -

(43) S ciljem poticanja uključenja malih i srednjih poduzeća u tržište ugovora o javnim nabavama, potrebno je uključiti odredbe o sklapanju ugovora s podizvođačima radova.

(44) Uvjeti izvršavanja ugovora su u skladu s Direktivom ako nisu izravno ili

neizravno diskriminirajući i ako su navedeni u obavijesti, koja se koristi kao poziv na natjecanje, ili u specifikacijama. Njihova namjena može posebice biti poticanje stručne izobrazbe na radnom mjestu, zapošljavanje osoba koje se susreću s određenim poteškoćama pri integraciji, borba protiv nezaposlenosti ili zaštita okoliša. Primjerice, mogu se navesti zahtjevi – koji se primjenjuju za vrijeme izvršavanja ugovora – za zapošljavanjem osoba koje duže vrijeme traže posao ili za provedbom obrazovnih mjera za nezaposlene, ili za mlade osobe, a koji bi u suštini bili u skladu s odredbama temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada, pod pretpostavkom da te odredbe nisu uvedene u nacionalno pravo, te za zapošljavanjem većeg broja osoba s poteškoćama u tjelesnom ili duševnom razvoju od onoga koji se zahtijeva prema nacionalnom zakonodavstvu.

(45) Zakoni, drugi propisi i kolektivni sporazumi, kako na nacionalnoj razini,

tako i na razini Zajednice, koji su na snazi u području uvjeta zapošljavanja i zaštite na radu, primjenjuju se za vrijeme izvršavanja ugovora, pod uvjetom da su takva pravila i njihova primjena u skladu s pravom Zajednice. U prekograničnim situacijama u kojima radnici iz jedne države članice pružaju usluge u drugoj državi članici u svrhu izvršavanja ugovora, Direktivom 96/71/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1996. o raspoređivanju radnika u okviru pružanja usluga18 utvrđeni su minimalni uvjeti koje mora poštovati država domaćin u pogledu tih raspoređenih radnika. Ako nacionalno pravo sadrži odredbe u tom smislu, neudovoljavanje tim obvezama se može smatrati teškom povredom službe ili prekršajem u odnosu na ponašanje u tijeku obavljanja posla dotičnog gospodarskog čimbenika koje bi moglo dovesti do isključenja tog gospodarskog čimbenika iz natječaja o javnim nabavama.

(46) S obzirom na nove razvoje događaja u informacijskoj i

telekomunikacijskoj tehnologiji i pojednostavljenja koja ona mogu donijeti u smislu javnog obavješćivanja o ugovorima te učinkovitosti i transparentnosti postupaka nabave,elektronička sredstva treba izjednačiti s tradicionalnim sredstvima komunikacije i razmjene informacija. Odabrana sredstva i tehnologija trebaju, što je više moguće, biti u skladu s tehnologijama koje se koriste u drugim državama članicama.

18 SL L 18, 21. siječnja 1997., str. 1.


- 214 -

(47) Uporaba elektroničkih sredstava dovodi do ušteda vremena. Zbog toga treba predvidjeti smanjenje minimalnih rokova u slučajevima kada se koriste elektronička sredstva, međutim, podložno uvjetu da su ona u skladu s posebnim načinom slanja koji je predviđen na razini Zajednice. Međutim, potrebno je osigurati da kumulativni učinak smanjenja rokova ne dovede do prekratkih rokova.

(48) Direktivu 1999/93/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. prosinca

1999. o okviru Zajednice za elektroničke potpise19 i Direktivu 2000/31/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva, posebno elektroničke trgovine, na unutarnjem tržištu (“Direktiva o elektroničkoj trgovini”)20 treba, u kontekstu ove Direktive, primjenjivati na prijenos informacija elektroničkim sredstvima. Postupci javne nabave i pravila koja se primjenjuju na natječaje za pružanje usluga nameću potrebu za jednom višom razinom sigurnosti i povjerljivosti od one koja se zahtijeva tim Direktivama. Prema tomu, uređaji za elektroničko primanje ponuda, zahtjevi za sudjelovanjem te planovi i projekti trebaju udovoljavati određenim dodatnim zahtjevima. S tim ciljem treba, što je više moguće, poticati uporabu elektroničkih potpisa, a posebno naprednih elektroničkih potpisa. Nadalje, postojanje dobrovoljnih programa ovlašćivanja moglo bi predstavljati povoljan okvir za povećanje razine za pružanje usluge izdavanja svjedodžbi za te uređaje.

(49) Potrebno je obavijestiti sudionike u postupku dodjele ugovora o odlukama

o sklapanju okvirnog sporazuma ili o dodjeli ugovora, ili o odbacivanju postupka u rokovima koji su dovoljno kratki kako bi se izbjegla nemogućnost podnošenja zahtjeva za revizijom; stoga se ove obavijesti trebaju dati što je prije moguće, a općenito u roku od 15 dana od donošenja odluke.

(50) Treba pojasniti da ugovorni subjekti koji utvrđuju kriterije odabira u

jednom otvorenom postupku, to trebaju činiti u skladu s objektivnim pravilima i kriterijima, isto kao što kriteriji odabira u zatvorenim postupcima ili postupcima nagodbe trebaju biti objektivni. Ta objektivna pravila i kriteriji, kao i kriteriji odabira, ne moraju nužno podrazumijevati ponderiranje.

(51) Važno je uzeti u obzir sudsku praksu Suda Europske zajednice u

slučajevima kada neki gospodarski čimbenik traži ekonomske, financijske ili tehničke mogućnosti drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njega i tih subjekata, kako bi zadovoljio kriterije odabira ili, u kontekstu sustava kvalifikacije, kako bi potkrijepio svoj zahtjev za kvalifikacijom. U ovom posljednjem slučaju, gospodarski

19 SL L 13, 19. siječnja 2000., str. 12. 20 SL L 178, 17. srpnja 2000., str. 1.


- 215 -

čimbenik mora dokazati da će mu ta sredstva stvarno biti na raspolaganju tijekom čitavog razdoblja valjanosti kvalifikacije. Za potrebe te kvalifikacije, ugovorni subjekt, stoga, može odrediti razinu uvjeta koji se trebaju ispuniti, a posebno, primjerice, ako taj gospodarski čimbenik postavlja zahtjev za financijskim položajem drugog subjekta, on može zahtijevati da se taj subjekt smatra odgovornim, po potrebi zajednički i pojedinačno.

Sustavi kvalifikacije trebaju se voditi u skladu s objektivnim pravilima i kriterijima koji se, po izboru ugovornih subjekata, mogu odnositi na mogućnosti gospodarskih čimbenika i/ili svojstva radova, roba ili usluga koje taj sustav obuhvaća. U svrhu kvalifikacije, ugovorni subjekti mogu provoditi vlastita ispitivanja s ciljem ocjene svojstava predmetnih radova, roba ili usluga, osobito u smislu usklađenosti i sigurnosti.

(52) Odgovarajuća pravila Zajednice o uzajamnom priznavanju diploma,

potvrda i drugih dokaza o formalnim kvalifikacijama primjenjuju se kada je za sudjelovanje u postupku nabave ili nagradnom natječaju za projekte potreban dokaz o određenoj kvalifikaciji.

(53) U odgovarajućim slučajevima u kojima priroda radova i/ili usluga

opravdava primjenu mjera ili programa za gospodarenje okolišem tijekom izvršavanja nekog ugovora, može se zahtijevati primjena takvih mjera ili programa. Programi gospodarenja okolišem, bez obzira jesu li prijavljeni u skladu s instrumentima Zajednice poput Uredbe (EZ-a) br. 761/2001 (EMAS)21 mogu pokazati da gospodarski čimbenik ima tehničke mogućnosti za izvršavanje ugovora. Nadalje, kao oblik dokaza treba prihvatiti opis mjera koje je proveo gospodarski čimbenik u cilju osiguranja iste razine zaštite okoliša kao alternativu prijavi programa gospodarenja okolišem.

(54) Treba izbjegavati dodjelu ugovora o javnim nabavama gospodarskim

čimbenicima koji su sudjelovali u kriminalnim organizacijama ili koji su okrivljeni za korupciju, ili prijevaru na štetu financijskih interesa Europskih zajednica, ili za pranje novca. S obzirom da ugovorni subjekti, koji nisu nadležna ugovorna tijela, možda nemaju pristup nepobitnom dokazu o predmetnom pitanju, potrebno je tim ugovornim subjektima prepustiti izbor o tome hoće li primjenjivati kriterije za isključenje koji su navedeni u članku 45 stavku 1 Direktive 2004/18/EZ. Stoga treba ograničiti obvezu primjene članka 45 stavka 1 samo na ugovorne subjekte koji su nadležna ugovorna tijela. Kada je to primjereno, ugovorni subjekti trebaju zatražiti od podnositelja zahtjeva za kvalifikacijom, od kandidata ili ponuditelja da dostave odgovarajuće dokumente i, ako imaju dvojbe u vezi s osobnom situacijom tih gospodarskih čimbenika, mogu tražiti suradnju nadležnih

21 Uredba (EZ-a) br. 761/2001 Europskoga parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. kojom se omogućava dobrovoljno sudjelovanje organizacija u programu ekološkog gospodarenja i revizije u Zajednici (EMAS) (SL L 114, 24. travnja 2001., str. 1.).


- 216 -

vlasti predmetne države članice. Takvi se gospodarski čimbenici trebaju isključiti čim nadležno ugovorno tijelo sazna za presudu koja se odnosi na te prekršaje a koja je donesena u skladu s nacionalnim pravom i ima snagu res judicata.

Ako nacionalno pravo sadrži odredbe u tom smislu, nepridržavanje zakonodavstva o zaštiti okoliša ili zakonodavstva o nezakonitim sporazumima u ugovorima, koje je bilo predmetom konačne presude ili odluke koja ima istovjetan učinak, može se smatrati prekršajem u vezi s poslovanjem dotičnog gospodarskog čimbenika ili teškom povredom službe.

Nepridržavanje nacionalnih odredaba kojima se provode Direktive Vijeća 2000/78/EZ22 i 76/207/EEZ23 o jednakom tretmanu radnika, koje je bilo predmetom konačne presude ili odluke koja ima istovjetan učinak može se smatrati prekršajem u vezi s poslovanjem dotičnog gospodarskog čimbenika ili teškom povredom službe.

(55) Ugovori se mogu dodjeljivati na temelju objektivnih kriterija koji

osiguravaju pridržavanje načela transparentnosti, nediskriminacije i jednakog tretmana te koji jamče procjenu ponuda u uvjetima uspješnog tržišnog natjecanja. Zbog toga je uputno omogućiti primjenu samo dva kriterija dodjele: “najniža cijena” i “ekonomski najpovoljnija ponuda”.

Kako bi se osiguralo pridržavanje načela jednakog tretmana pri dodjeli ugovora, potrebno je predvidjeti obvezu – utvrđenu sudskom praksom – osiguranja potrebne transparentnosti kako bi se svim ponuditeljima omogućilo da budu relativno dobro obaviješteni o kriterijima i postupcima koji će se primjenjivati za utvrđivanje ekonomski najpovoljnije ponude. Stoga su ugovorni subjekti obvezni pravodobno obznaniti kriterije za dodjelu ugovora i relativne pondere za svaki od tih kriterija kako bi ponuditelji imali dovoljno vremena za pripremu svojih ponuda. Ugovorni subjekti mogu odstupiti od obznanjivanja pondera kriterija za dodjelu ugovora u opravdanim slučajevima, za koje moraju biti u mogućnosti navesti razloge, ako se ponder ne može unaprijed utvrditi, posebice zbog kompleksnosti ugovora. U takvim slučajevima moraju navesti redoslijed važnosti kriterija, počevši od najvažnijeg.

U slučajevima kada se ugovorni subjekti odluče za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnijoj ponudi, oni trebaju procijeniti ponude kako bi utvrdili koja ponuda pruža najveću vrijednost za uloženi novac. S tim ciljem, oni trebaju odrediti ekonomske kriterije i kriterije kakvoće koji, uzeti u cjelini, moraju omogućiti određivanje ekonomski najpovoljnije ponude za

22 Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. kojom se uspostavlja opći okvir za jednaki tretman pri zapošljavanju i na radu (SL L 303, 2. prosinca 2000., str. 16.). 23 Direktiva Vijeća 76/207/EEZ od 9. veljače 1976. o primjeni načela jednakog tretmana žena i muškaraca s obzirom na dostupnost zaposlenja, stručne izobrazbe i promaknuća i radnim uvjetima (SL L 39 od 14. veljače 1976., str. 40.). Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Direktive 2002/73/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 269, 5. listopada 2002., str. 15.).


- 217 -

određeni ugovorni subjekt. Određivanje tih kriterija ovisi o predmetu ugovora budući da ti kriteriji moraju omogućiti procjenu rezultata koji se nudi svakom ponudom u svjetlu predmeta ugovora određenog u tehničkim specifikacijama, te vrijednosti za uloženi novac svake ponude koja se procjenjuje. Kako bi se zajamčio jednaki tretman, kriteriji za dodjelu ugovora moraju omogućiti objektivnu usporedbu i procjenu ponuda. Ako se ispune ti uvjeti, ekonomski i kvalitativni kriteriji za dodjelu ugovora, poput ispunjavanja uvjeta zaštite okoliša, mogu ugovornom subjektu omogućiti da zadovolji potrebe javnosti koje su iskazane u ugovornim specifikacijama. Pod istim uvjetima ugovorni subjekt može upotrebljavati kriterije čiji je cilj ispunjavanje socijalnih uvjeta, posebice kao odgovor na potrebe – određene u ugovornim specifikacijama – osobito siromašnih skupina ljudi kojima pripadaju oni koji primaju, odnosno koriste radove, robe ili usluge koje su predmet ugovora.

(56) Kriteriji dodjele ne smiju utjecati na primjenu nacionalnih odredaba o

naplati određenih usluga, kao što su usluge koje pružaju arhitekti, inženjeri ili odvjetnici.

(57) Na izračunavanje rokova iz ove Direktive treba primjenjivati Uredbu Vijeća

(EEZ, Euroatom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. kojom se određuju pravila koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove24.

(58) Ova Direktiva ne bi trebala dovesti u pitanje postojeće međunarodne

obveze Zajednice ili država članica i ne bi trebala dovesti u pitanje primjenu odredaba Ugovora, a posebno njegova članka 81 i 86.

(59) Ova Direktiva ne bi trebala dovesti u pitanje rokove navedene u Aneksu

XXV u kojima države članice moraju prenijeti u nacionalno zakonodavstvo i primijeniti Direktivu 93/38/EEZ.

(60) Mjere potrebne za provedbu ove Direktive treba donijeti u skladu s

Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. kojom se utvrđuju postupci za ostvarivanje provedbenih ovlasti koje su dane Komisiji25,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

24 SL L 124, 8. lipnja 1971., str. 1. 25 SL L 184, 17. srpnja 1999., str. 23.


- 219 -

SADRŽAJ

Broj stranice

GLAVA I OPĆE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA UGOVORE I NAGRADNE NATJEČAJE ZA PROJEKTE

225

Poglavlje I Osnovni pojmovi

225

Članak 1 Definicije 225

Poglavlje II

Definicija obuhvaćenih djelatnosti i subjekata

228

Odjeljak 1

Subjekti

228

Članak 2 Ugovorni subjekti 228

Odjeljak 2

Djelatnosti

229

Članak 3 Plin, toplinska i električna energija 229 Članak 4 Voda 230 Članak 5 Prijevozne usluge 231 Članak 6 Poštanske usuge 231 Članak 7 Traženje ili vađenje nafte, plina,

ugljena ili druguh krutih goriva, kao i vodene i zračne luke

232

Članak 8 Popis ugovornih subjekata 232 Članak 9 Ugovori koji obuhvaćaju nekoliko

djelatnosti 233

Poglavlje III

Opća načela

233

Članak 10 Načela dodjele ugovora 233

GLAVA II PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA UGOVORE 234

Poglavlje I

Opće odredbe

234

Članak 11 Gospodarski čimbenici 234 Članak 12 Uvjeti koji se odnose na

sporazume sklopljene u okviru Svjetske trgovinske organizacije

234

Članak 13 Povjerljivost 235 Članak 14 Okvirni sporazumi 235 Članak 15 Dinamički sustavi nabave 235

Poglavlje II

Pragovi i odredbe o isključenju

237

Odjeljak 1

Pragovi

237

Članak 16 Ugovorni pragovi 237 Članak 17 Načini izračunavanja procijenjene

vrijednosti ugovora, okvirnih sporazuma i dinamičkih sustava nabave

237


- 220 -

Broj stranice

Odjeljak 2 Ugovori i koncesije te ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci

240

Pododjeljak 1

240

Članak 18 Koncesije radova i usluga 240

Pododjeljak 2

Isključenja koja se primjenjuju na sve ugovorne subjekte i na sve tipove ugovora

240

Članak 19 Ugovori koji se dodjeljuju u svrhu preprodaje ili iznajmljivanja trećim osobama

240

Članak 20 Ugovori koji se dodjeljuju u svrhe koje ne uključuju obavljanje obuhvaćene djelatnosti ili u svrhu obavljanja takve djelatnosti u trećoj zemlji

241

Članak 21 Ugovori koji su tajni ili zahtijevaju posebne mjere sigurnosti

241

Članak 22 Ugovori koji se dodjeljuju u skladu s međunarodnim pravilima

241

Članak 23 Ugovori koji se dodjeljuju povezanom poduzeću, poslovnom partnerstvu ili ugovornom subjektu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva

242

Pododjeljak 3

Isključenja koja se primjenjuju na sve ugovorne subjekte, ali samo na ugovore o uslugama

243

Članak 24 Ugovori koji se odnose na određene usluge koje su isključene iz područja primjene ove Direktive

243

Članak 25 Ugovori o uslugama koji se dodjeljuju na temelju isključivog prava

244

Pododjeljak 4

Isključenja koja se primjenjuju samo na određene ugovorne subjekte

244

Članak 26 Ugovori koje dodjeljuju određeni ugovorni subjekti u svrhu kupovine vode i u svrhu opskrbe energijom ili gorivom za proizvodnju energije

244


- 221 -

Broj stranice

Pododjeljak 5 Ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci, odredbe o središnjim tijelima za nabavu i opći postupak u slučaju izravne izloženosti tržišnom natjecanju

245

Članak 27 Ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci

245

Članak 28 Rezervirani ugovori 245 Članak 29 Ugovori i okvirni sporazumi koje

dodjeljuju središnja tijela za nabavu

245

Članak 30 Postupak za utvrđivanje je li određena djelatnost izravno izložena tržišnom natjecanju

246

Poglavlje III

Pravila koja se primjenjuju na ugovore o uslugama

248

Članak 31 Ugovori o uslugama navedeni u Aneksu XVII A

248

Članak 32 Ugovori o uslugama navedeni u Aneksu XVII B

248

Članak 33 Mješoviti ugovori o uslugama koji obuhvaćaju usluge navedene u Aneksu XVII A i usluge navedene u Aneksu XVII B

248

Poglavlje IV

Posebna pravila kojima se uređuju specifikacije i ugovorni dokumenti

248

Članak 34 Tehničke specifikacije 248 Članak 35 Dostava tehničkih specifikacija 250 Članak 36 Varijante 251 Članak 37 Sklapanje ugovora s

podizvođačima radova 251

Članak 38 Uvjeti za izvršavanje ugovora 251 Članak 39 Obveze u odnosu na poreze,

zaštitu okoliša, propise o zaštiti zaposlenja i radne uvjete

252

Poglavlje V

Postupci

252

Članak 40 Korištenje otvorenih, zatvorenih postupaka i postupaka nagodbe

252

Poglavlje VI

Pravila o objavljivanju i transparentnosti

254

Odjeljak 1

Objava obavijesti

254

Članak 41 Periodične indikativne obavijesti i obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije

254


- 222 -

Broj stranice

Članak 42 Obavijesti koje se koriste kao sredstvo pozivanja na natjecanje

255

Članak 43 Obavijesti o dodjeli ugovora 256 Članak 44 Oblik i način objave obavijesti 257

Odjeljak 2

Rokovi

258

Članak 45 Rokovi za primitak zahtjeva za sudjelovanjem i za primitak ponuda

258


260

Članak 47 Pozivi na dostavu ponude ili nagodbu

260

Odjeljak 3

Komunikacija i informiranje

262

Članak 48 Pravila koja se primjenjuju na razmjenu informacija

262

Članak 49 Informacije koje se daju podnositeljima zahtjeva za kvalifikacijom, kandidatima i ponuditeljima

263

Članak 50 Informacije koji se čuvaju u vezi s dodjelama ugovora

265

Poglavlje VII

Vođenje postupka

265

Članak 51 Opće odredbe 265

Odjeljak 1

Kvalifikacija i kvalitativni odabir

266

Članak 52 Uzajamno priznavanje u pogledu administrativnih, tehničkih ili financijskih uvjeta, te potvrda, testova i dokaza

266

Članak 53 Sustavi kvalifikacije 267 Članak 54 Kriteriji za kvalitativni odabir 268

Odjeljak 2

Dodjela ugovora

270

Članak 55 Kriteriji za dodjelu ugovora 270 Članak 56 Korištenje elektroničkih dražbi 270 Članak 57 Izuzetno niske ponude 273

Odjeljak 3

Ponude koje obuhvaćaju proizvode s podrijetlom iz trećih zemalja i odnosi s tim zemljama

273

Članak 58 Ponude koje obuhvaćaju proizvode s podrijetlom iz trećih zemalja

273

Članak 59 Odnosi s trećim zemljama u vezi s ugovorima o radovima, robama i uslugama

274


- 223 -

Broj stranice

Aneks I Ugovorni subjekti u sektorima prijenosa ili distribucije plina ili toplinske energije

283

Aneks II Ugovorni subjekti u sektorima proizvodnje, prijenosa ili distribucije električne energije

283

Aneks III Ugovorni subjekti u sektorima proizvodnje, prijevoza ili distribucije pitke vode

283

Aneks IV Ugovorni subjekti u području željezničkih usluga 283

Aneks V Ugovorni subjekti u području usluga gradske željeznice, tramvaja, trolejbusa ili autobusa

284

Aneks VI Ugovorni subjekti u sektoru poštanskih usluga 284

Aneks VII Ugovorni subjekti u sektorima traženja i vađenja nafte ili plina

284

Broj stranice

GLAVA III PRAVILA KOJIMA SE UREĐUJU NAGRADNI NATJEČAJI ZA PROJEKTE

276

Članak 60 Opće odredbe 276 Članak 61 Pragovi 276 Članak 62 Isključenje nagradnih natječaja za

projekte 276

Članak 63 Pravila o oglašavanju i transparentnosti

277

Članak 64 Sredstva priopćavanja 277 Članak 65 Pravila o organiziranju nagradnih

natječaja za projekte, odabir sudionika i prosudbeno povjerenstvo

278

Članak 66 Odluke prosudbenog povjerenstva

278

GLAVA IV STATISTIČKE OBVEZE, IZVRŠNE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE

279

Članak 67 Statističke obveze 279 Članak 68 Savjetodavni odbor 279 Članak 69 Revizija pragova 280 Članak 70 Izmjene i dopune 280 Članak 71 Provedba Direktive 281 Članak 72 Nadzorni mehanizmi 281 Članak 73 Opoziv 282 Članak 74 Stupanje na snagu 282 Članak 75 Adresati 282


- 224 -

Aneks VIII Ugovorni subjekti u sektorima traženja i vađenja ugljena i drugih krutih goriva

284

Aneks IX Ugovorni subjekti u području morskih ili riječnih luka, ili druge terminalne opreme

285

Aneks X Ugovorne subjekti u području instalacija zračne luke 285

Aneks XI Popis zakonodavstva Zajednice koje se spominje u članku 30 stavku 3

286

Aneks XII Popis radova navedenih u članku 1 stavku 2 točki (b) 288

Aneks XIII Podaci koji se navode u ugovornim obavijestima: 298

A. Otvoreni postupci 298

B. Zatvoreni postupci 300

C. Postupci nagodbe 303

D. Pojednostavljena ugovorna obavijest za uporabu u dinamičkom sustaviu nabave

305

Aneks XIV Podaci koje treba sadržavati obavijest o postojanju sustava kvalifikacije

306

Aneks XV A Podaci koje treba sadržavati periodična indikativna obavijest

307

Aneks XV B Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o objavi periodične indikativne obavijesti na profilu kupca, a koje se ne koriste kao sredstvo pozivanja na natjecanje

309

Aneks XVI Podaci koje treba sadržavati obavijest o dodjeli ugovora 310

Aneks XVII A Usluge u smislu članka 31 312

Aneks XVII B Usluge u smislu članka 32 315

Aneks XVIII Podaci koje treba sadržavati obavijest o nagradnom natječaju za projekte

317

Aneks XIX Podaci koje trebaju sadržavati obavijesti o rezultatima nagradnih natječaja

318

Aneks XX Značajke u vezi s objavom 319

Aneks XXI Definicija određenih tehničkih specifikacija 320

Aneks XXII Tablični sažetak rokova utvrđenih u članku 45 322

Aneks XXIII Odredbe međunarodnog radnog prava u smislu članka 59 stavka 4

325

Aneks XXIV

Uvjeti koji se odnose na uređaje za elektronički primitak ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem, zahtjeva za kvalifikacijom, kao i planova i projekata u nagradnim natječajima

326

Aneks XXV Rokovi za prijenos u nacionalno zakonodavstvo i provedbu

327

Aneks XXVI Korelacijska tablica 328


- 225 -

GLAVA I

OPĆE ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA UGOVORE I NAGRADNE NATJEČAJE ZA PROJEKTE

POGLAVLJE I

Osnovni pojmovi

Članak 1 Definicije

1. U smislu ove Direktive primjenjuju se definicije navedene u ovom članku. 2. (a) “Ugovori o robi, radovima i uslugama” su ugovori za novčani interes

zaključeni u pisanom obliku između jednog ili više ugovornih subjekata iz članka 2 stavka 2 i jednog ili više izvođača radova, dobavljača ili davatelja usluge.

(b) “Ugovori o radovima” su ugovori čiji je predmet izvođenje radova ili projektiranje i izvođenje radova koji se odnose na jednu ili više djelatnosti u smislu Aneksa XII, ili posao, ili realizacija bilo kakvim sredstvima posla koji odgovara zahtjevima koje je naveo ugovorni subjekt. Pojam “posao” znači rezultat gradnje ili građevinskih radova uzetih u cjelini koji je sam po sebi dovoljan da ispuni gospodarsku ili tehničku funkciju.

(c) “Ugovori o robi” su ugovori koji nisu ugovori iz točke (b) a čiji je predmet kupovina, uzimanje u najam, davanje u zakup, kupnja na otplatu, sa ili bez opcije kupnje, proizvoda.

Ugovor čiji je predmet isporuka proizvoda, a koji kao uzgrednu stvar obuhvaća i poslove postavljanja i instalacije, smatra se “ugovorom o robi”;

(d) “Ugovori o uslugama” su ugovori koji nisu ugovori o radovima ili o robi, a čiji je predmet pružanje usluga iz Aneksa XVII.

Ugovor čiji su predmet i proizvodi i usluge u smislu Aneksa XVII smatra se “ugovorom o uslugama” ako vrijednost dotičnih usluga prelazi vrijednost proizvoda obuhvaćenih ugovorom.

Ugovor čiji su predmet usluge u smislu Aneksa XVII i koji uključuje radove smislu Aneksa XII koji su samo uzgredni uz glavni predmet ugovora, smatra se ugovorom o uslugama.


- 226 -

3. (a) “Koncesija radova” je ugovor istoga tipa kao i ugovor o radovima, a razlikuje se samo u činjenici da se naknada za radove koji se izvode sastoji ili samo od prava na iskorištavanje radova, ili od tog prava zajedno s plaćanjem;

(b) “Koncesija usluga” je ugovor istoga tipa kao i ugovor o uslugama, a razlikuje se samo u činjenici da se naknada za pružanje usluga sastoji ili samo od prava na iskorištavanje usluga ili od tog prava zajedno s plaćanjem.

4. "Okvirni sporazum" je sporazum između jednog ili više ugovornih subjekata iz članka 2., stavka 2., i jednog ili više gospodarskih čimbenika, a čija je svrha utvrditi uvjete kojima se uređuju ugovori koji se dodjeljuju tijekom određenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina. 5. "Dinamički sustav nabave" je potpuno elektronički proces za uobičajene nabave, čija svojstva da je općenito dostupan na tržištu ispunjavaju zahtjeve ugovornog subjekta, a taj je proces ograničenoga trajanja i otvoren tijekom čitavog razdoblja njegove valjanosti svakom gospodarskom čimbeniku koji zadovolji kriterije odabira i koji je dostavio indikativnu ponudu koja je u skladu sa specifikacijom. 6. “Elektronska dražba” je jedan proces koji se ponavlja i koji uključuje elektronički uređaj za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih vrijednosti koje se odnose na određene elemente ponuda, a koji se odvija nakon početne potpune procjene ponuda i omogućava njihovo rangiranje pomoću automatskih metoda procjene. Dakle, određeni ugovori o uslugama i određeni ugovori o radovima čiji je predmet intelektualni rad, poput projektiranja radova, ne mogu biti predmetom elektroničkih dražbi. 7. Izraz “izvođač radova”, “dobavljač” ili “davatelj usluga” znači fizička ili pravna osoba, ili ugovorni subjekt u smislu članka 2 stavka 2 točke (a) ili (b), ili skupina takvih osoba i/ili subjekata koja na tržištu nudi izvođenje radova i/ili posla, odnosno proizvode ili usluge.

Izraz “gospodarski čimbenik” obuhvaća u jednakoj mjeri pojmove izvođača radova,dobavljača i davatelja usluga. On se koristi samo radi pojednostavljenja.

“Ponuditelj” je gospodarski čimbenik koji dostavlja ponudu, a izraz “kandidat” znači osoba koja je tražila poziv za sudjelovanjem u zatvorenom postupku ili postupku nagodbe. 8. “Središnje tijelo za nabavu” je nadležno ugovorno tijelo u smislu članka 2 stavka 1 točke (a) ili nadležno ugovorno tijelo u smislu članka 1 stavka 9 Direktive 2004/18/EZ koje:

- stječe robe i/ili usluge namijenjene ugovornim subjektima, ili

- dodjeljuje ugovore o javnim nabavama ili sklapa okvirne sporazume za radove, robe ili usluge namijenjene ugovornim subjektima.


- 227 -

9. “Otvoreni, zatvoreni postupci i postupci nagodbe” su postupci nabave koje primjenjuju ugovorni subjekti, pri čemu:

(a) u slučaju otvorenih postupaka, svaki zainteresirani gospodarski čimbenik može dostaviti ponudu;

(b) u slučaju zatvorenih postupaka, svaki zainteresirani gospodarski čimbenik može zahtijevati da sudjeluje i samo oni kandidati koje pozove ugovorni subjekt mogu dostaviti ponudu;

(c) u slučaju postupaka nagodbe, ugovorni se subjekt savjetuje s gospodarskim čimbenicima o svom izboru i pregovara o uvjetima ugovora s jednim ili više tih čimbenika.

10. “Nagradni natječaji za projekte” su oni postupci koji omogućavaju ugovornom subjektu stjecanje, uglavnom u području prostornog planiranja, graditeljstva, inženjerstva ili obrade podataka, plana ili projekta koji je odabralo prosudbeno povjerenstvo nakon što je oglašen za natjecanje sa ili bez dodjele nagrada. 11. Izraz “pisan” ili “u pisanom obliku” znači svaki iskaz koji se sastoji od riječi ili brojeva koji se mogu čitati, umnožavati i naknadno slati. On može uključivati podatke koji se prenose i pohranjuju pomoću elektroničkih sredstava. 12. Izraz “elektronička sredstva” znači korištenje elektroničke opreme za obradu (uključujući digitalnu kompresiju) i pohranu podataka koji se šalju, prenose i primaju brzojavom, radijom, optičkim sredstvima ili drugim elektromagnetskim sredstvima. 13. Izraz “Zajednički rječnik nabave” znači referentna nomenklatura koja se primjenjuje na ugovore o javnim nabavama koja je donesena Uredbom (EZ-a) br. 2195/2002 Europskoga parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o zajedničkom rječniku nabave26 uz istodobno osiguranje istovjetnosti s ostalim postojećim nomenklaturama.

U slučaju različitih tumačenja područja primjene ove Direktive zbog mogućih razlika između zajedničkog rječnika nabave i nomenklatura NACE, koje su navedene u Aneksu XII, ili između zajedničkog rječnika nabave i nomenklatura CPC (privremene verzije), koje su navedene u Aneksu XVII, nomenklatura NACE, odnosno CPC ima prvenstvo.

26 SL L 340, 16. prosinca 2002., str. 1.


- 228 -

POGLAVLJE II

Definicija obuhvaćenih djelatnosti i subjekata

Odjeljak 1

Subjekti

Članak 2 Ugovorni subjekti

1. U smislu ove Direktive,

(a) “nadležna ugovorna tijela” su država, regionalne ili lokalne vlasti, tijela koja se ravnaju prema javnom pravu, udruženja koja su osnovale jedna ili nekoliko takvih vlasti, ili jedno ili nekoliko takvih tijela koja se ravnaju prema javnom pravu.

Izraz “tijelo koje se ravna prema javnom pravu” znači svako tijelo:

- osnovano isključivo u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu i koje nema industrijski ili trgovački karakter,

- koje ima pravnu osobnost i

- koje većim dijelom financira država, regionalne ili lokalne vlasti, ili druga tijela koja se ravnaju prema javnom pravu; ili koja imaju upravni, upraviteljski ili nadzorni odbor čijih je više od polovice članova imenovala država, regionalne ili lokalne vlasti, ili druga tijela koja se ravnaju prema javnom pravu;

(b) “javno poduzeće” je svako poduzeće na koje nadležna ugovorna tijela mogu imati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svoga vlasništva u njemu, svoga financijskog udjela u njemu, ili na temelju pravila prema kojima se ravna.

Prevladavajući utjecaj nadležnih ugovornih tijela pretpostavlja se kada ta tijela, izravno ili neizravno, u odnosu na neko poduzeće:

- posjeduju većinu upisanog kapitala, ili

- imaju utjecaj na većinu glasova koji su pridruženi dionicama koje je izdalo to poduzeće, ili

- mogu imenovati više od polovice upravnog, upraviteljskog ili nadzornog tijela tog poduzeća.


- 229 -

2. Ova se Direktiva primjenjuje na ugovorne subjekte:

(a) koji su nadležna ugovorna tijela ili javna poduzeća i koja obavljaju jednu od djelatnosti koje se spominju u člancima od 3 do 7;

(b) koji, ako nisu nadležna ugovorna tijela ili javna poduzeća, kao jednu od svojih djelatnosti imaju bilo koju od djelatnosti iz članaka od 3 do 7, ili bilo koju kombinaciju tih djelatnosti i djeluju na temelju posebnih ili isključivih prava koja je dodijelila nadležna vlast neke države članice.

3. U smislu ove Direktive, izraz “posebna ili isključiva prava” znači prava koja dodjeljuje nadležna vlast države članice temeljem bilo kakvog zakona ili drugog propisa čiji je učinak ograničavanje izvršavanja djelatnosti određenih u člancima od 3 do 7 na jednog subjekta ili više njih, i koji ima znatan utjecaj na mogućnost drugih subjekata da obavljaju takvu djelatnost.

Odjeljak 2

Djelatnosti

Članak 3 Plin, toplinska i električna energija

1. Što se tiče plina i toplinske energije, ova se Direktiva primjenjuje na sljedeće djelatnosti:

(a) pružanje fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim mrežama s namjerom pružanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom plina ili toplinske energije; ili

(b) opskrba takvih mreža plinom ili toplinskom energijom. 2. Isporuka plina ili toplinske energije mrežama koje pružaju uslugu javnosti putem ugovornog subjekta koji nije nadležno ugovorno tijelo ne smatra se relevantnom djelatnošću u smislu stavka 1 ako je:

(a) proizvodnja plina ili toplinske energije od strane predmetnog subjekta neizbježna posljedica obavljanja djelatnosti, izuzevši one iz stavka 1 ili 3 ovoga članka, ili iz članaka od 4 do 7; i

(b) jedini cilj isporuke javnoj mreži ekonomsko iskorištavanje takve proizvodnje i ne iznosi više od 20% prometa tog subjekta uzimajući u obzir prosjek prethodne tri godine, uključujući tekuću godinu.


- 230 -

3. Što se tiče električne energije, ova se Direktiva primjenjuje na sljedeće djelatnosti:

(a) pružanje fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim mrežama s namjerom pružanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom električne energije; ili

(b) opskrba takvih mreža električnom energijom. 4. Isporuka električne energije mrežama koje pružaju uslugu javnosti putem ugovornog subjekta koji nije nadležno ugovorno tijelo ne smatra se relevantnom djelatnošću u smislu stavka 3 u sljedećim slučajevima:

(a) ako se proizvodnja električne energije od strane predmetnog subjekta obavlja zbog toga što je njezina potrošnja potrebna za obavljanje djelatnosti, izuzevši one iz stavka 1 ili 3 ovoga članka, ili iz članaka od 4 do 7; i

(b) ako isporuka javnoj mreži ovisi samo o vlastitoj proizvodnji subjekta i nije bila veća od 30% ukupne proizvodnje energije tog subjekta uzimajući u obzir prosjek prethodne tri godine, uključujući tekuću godinu.

Članak 4

Voda 1. Ova se Direktiva primjenjuje na sljedeće djelatnosti:

(a) pružanje fiksnih mreža ili upravljanje fiksnim mrežama s namjerom pružanja usluge javnosti u vezi s proizvodnjom, prijevozom ili distribucijom pitke vode; ili

(b) opskrbu takvih mreža pitkom vodom. 2. Ova se Direktiva također primjenjuje na ugovore ili nagradne natječaje za projekte koje dodjeljuju, odnosno organiziraju subjekti koji obavljaju djelatnost iz stavka 1 i koji:

(a) su u vezi s projektima hidrauličkog inženjerstva, navodnjavanjem ili isušivanjem zemljišta, pod uvjetom da količina vode koja će se koristiti za opskrbu pitkom vodom predstavlja više od 20% ukupne količine vode koja se dobiva takvim projektima, ili instalacijama za navodnjavanje ili isušivanje, ili

(b) su u vezi s odlaganjem ili preradom otpadnih voda. 3. Isporuka pitke vode mrežama koje pružaju uslugu javnosti putem ugovornog subjekta koji nije nadležno ugovorno tijelo ne smatra se relevantnom djelatnošću u smislu stavka 1 u sljedećim slučajevima:


- 231 -

(a) ako se proizvodnja pitke vode od strane predmetnog subjekta obavlja zbog toga što je njezina potrošnja potrebna za obavljanje djelatnosti, izuzevši one iz članaka od 3 do 7; i

(b) ako isporuka javnoj mreži ovisi samo o vlastitoj proizvodnji subjekta i nije bila veća od 30% ukupne proizvodnje pitke vode tog subjekta uzimajući u obzir prosjek prethodne tri godine, uključujući tekuću godinu.

Članak 5

Prijevozne usluge 1. Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti koje se odnose na pružanje mreža ili upravljanje mrežama koje pružaju uslugu javnosti u području prometa željeznicom, automatiziranim sustavima, tramvajem, trolejbusom, autobusom ili žičarom.

Što se tiče prijevoznih usluga, smatra se da postoji mreža ako se usluga pruža pod radnim uvjetima koje je utvrdila nadležna vlast države članice, kao što su uvjeti o pravcima koji se trebaju pružiti, kapacitetu koji se treba staviti na raspolaganje ili učestalosti usluge. 2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na subjekte koji javnosti pružaju usluge autobusnog prijevoza koje su isključene iz područja primjene Direktive 93/38/EEZ u skladu s njezinim člankom 2 stavkom 4.

Članak 6 Poštanske usluge

1. Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti koje se odnose na pružanje poštanskih usluga ili, pod uvjetima navedenim u stavku 2 točki (c), drugih usluga koje ne uključuju poštanske usluge. 2. Za potrebe ove Direktive i ne dovodeći u pitanje Direktivu 97/67/EZ:

(a) izraz “poštanski artikl” znači artikl adresiran u konačnom obliku u kojem se treba otpremiti, bez obzira na težinu. Osim pisama, takvi artikli uključuju i, primjerice, knjige, kataloge, novine, časopise i poštanske pakete koji sadrže robu sa ili bez trgovačke vrijednosti, bez obzira na težinu;

(b) izraz “poštanske usluge” znači usluge koje se sastoje od pražnjenja, razvrstavanja, usmjeravanja i isporuke poštanskih artikala. Te usluge uključuju:

- “rezervirane poštanske usluge”: poštanske usluge koje su ili mogu biti rezervirane na temelju članka 7 Direktive 97/67/EZ,

- “druge poštanske usluge”: poštanske usluge koje se ne mogu rezervirati na temelju članka 7 Direktive 97/67/EZ; i


- 232 -

(c) izraz “druge usluge koje ne uključuju poštanske usluge” znači usluge koje se pružaju u sljedećim područjima:

- usluge upravljanja poštanskom službom (usluge i prije i poslije otpreme, kao što su “usluge upravljanja urudžbenim uredom”),

- usluge dodane vrijednosti u vezi s elektroničkim sredstvima i koje se u cijelosti pružaju putem elektroničkih sredstava (uključujući sigurno slanje šifriranih dokumenata elektroničkim sredstvima, usluge vođenja adresa i slanje preporučene elektroničke pošte),

- usluge koje se odnose na poštanske artikle koji nisu uključeni u točku (a), poput izravne pošte na kojoj nema adrese,

- financijske usluge prema definiciji iz kategorije 6 Aneksa XVII A i iz članka 24 točke (c), uključujući posebice poštanske novčane naloge i poštanske žiralne doznake,

- filatelističke usluge i

- logističke usluge (usluge koje su kombinacija fizičke dostave i/ili skladištenja i drugih nepoštanskih funkcija), pod uvjetom da takve usluge pruža subjekt koji, također, pruža poštanske usluge u smislu točke (b), prve ili druge alineje, i pod uvjetom da uvjeti navedeni u članku 30 stavku 1 nisu ispunjeni u odnosu na usluge iz tih alineja.

Članak 7

Traženje ili vađenje nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva, kao i vodene i zračne luke

Ova se Direktiva primjenjuje na djelatnosti koje se odnose na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu:

(a) traženja ili vađenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva, ili

(b) pružanja zračnih luka i morskih ili riječnih luka, ili druge terminalne opreme zračnim, morskim ili riječnim prijevoznicima.

Članak 8

Popis ugovornih subjekata Neiscrpni popisi ugovornih subjekata u smislu ove Direktive nalaze se u Dodacima od I do X. Države članice će periodično obavještavati Komisiju o svim promjenama svojih popisa.


- 233 -

Članak 9 Ugovori koji obuhvaćaju nekoliko djelatnosti

1. Na ugovor kojim se namjerava obuhvatiti nekoliko djelatnosti primjenjuju se pravila koja se primjenjuju na djelatnost za koju je on uglavnom određen.

Međutim, ne smije se izvršiti izbor između dodjele jednog ugovora i dodjele više odvojenih ugovora s ciljem da ga se isključi iz područja primjene ove Direktive ili, prema potrebi, Direktive 2004/18/EZ. 2. Ako se na jednu od djelatnosti za koju je ugovor određen primjenjuje ova Direktiva, a na druge naprijed navedena Direktiva 2004/18/EZ i objektivno je nemoguće odrediti za koju je djelatnost ugovor uglavnom određen, ugovor se dodjeljuje u skladu s naprijed navedenom Direktivom 2004/18/EZ. 3. Ako se na jednu od djelatnosti za koju je ugovor određen primjenjuje ova Direktiva, a na druge se ne primjenjuje ni ova Direktiva, niti naprijed navedena Direktiva 2004/18/EZ i objektivno je nemoguće odrediti za koju je djelatnost ugovor uglavnom određen, ugovor se dodjeljuje u skladu s ovom Direktivom.

POGLAVLJE III

Opća načela

Članak 10 Načela dodjele ugovora

Ugovorni subjekti postupaju s gospodarskim čimbenicima na jednak i nediskriminirajući način te djeluju transparentno.


- 234 -

GLAVA II

PRAVILA KOJA SE PRIMJENJUJU NA UGOVORE

POGLAVLJE I

Opće odredbe

Članak 11 Gospodarski čimbenici

1. Kandidati ili ponuditelji koji, prema pravu države članice u kojoj imaju poslovni nastan, imaju pravo na pružanje odgovarajuće usluge, ne smiju biti odbijeni isključivo iz razloga što bi, prema pravu države članice u kojoj se ugovor dodjeljuje, oni morali biti ili fizičke ili pravne osobe.

Međutim, u slučaju ugovora o uslugama i radovima, kao i ugovora o robi koji dodatno obuhvaćaju usluge i/ili radove postavljanja i instalacije, od pravnih se osoba može tražiti da u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanjem naznače imena i odgovarajuće stručne kvalifikacije osoblja koje će biti odgovorno za izvršavanje dotičnog ugovora. 2. Skupine gospodarskih čimbenika mogu dostaviti ponude ili se mogu predložiti za kandidata. Ugovorni subjekti ne mogu od tih skupina zahtijevati da poprime određeni pravni oblik kako bi mogle podnijeti ponudu ili zahtjev za sudjelovanjem; međutim, to se može tražiti od odabrane skupine kada joj se dodijeli ugovor u onoj mjeri u kojoj je ta promjena potrebna za uspješno izvršavanje ugovora.

Članak 12 Uvjeti koji se odnose na sporazume sklopljene u okviru

Svjetske trgovinske organizacije

Za potrebe dodjele ugovora od strane ugovornih subjekata, države članice primjenjuju u svojim odnosima jednako povoljne uvjete kao što su oni koje pri provedbi Sporazuma odobravaju gospodarskim čimbenicima trećih zemalja. Države članice će se s tim ciljem međusobno savjetovati u okviru Savjetodavnog odbora za ugovore o javnim nabavama o mjerama koje se trebaju poduzeti u skladu sa Sporazumom.


- 235 -

Članak 13 Povjerljivost

1. U kontekstu pružanja informacija o tehničkim specifikacijama zainteresiranim gospodarskim čimbenicima, o kvalifikaciji i odabiru gospodarskih čimbenika, te o dodjeli ugovora, ugovorni subjekti mogu propisati određene zahtjeve radi zaštite povjerljive naravi informacija koje stavljaju na raspolaganje. 2. Ne dovodeći u pitanje odredbe ove Direktive, posebice one koje se tiču obveza u odnosu na obavijesti o dodijeljenim ugovorima i informacije koje se daju kandidatima i ponuditeljima, a koje su navedene u članku 43 i 49 i u skladu s nacionalnim pravom koje se primjenjuje na ugovorni subjekt, nadležno ugovorno tijelo ne smije otkrivati podatke koje su mu poslali gospodarski čimbenici i koje su oni označili povjerljivima; takvi podaci posebice uključuju tehničke ili poslovne tajne i povjerljive aspekte ponuda.

Članak 14 Okvirni sporazumi

1. Ugovorni subjekti mogu smatrati okvirni sporazum ugovorom u smislu članka 1 stavka 2 i dodjeljivati ga u skladu s ovom Direktivom. 2. U slučajevima kada su ugovorni subjekti dodijelili okvirni sporazum u skladu s ovom Direktivom, oni mogu iskoristiti odredbe članka 40 stavka 3 točke (i) kada dodjeljuju ugovore na temelju tog okvirnog sporazuma. 3. Ako okvirni sporazum nije bio dodijeljen u skladu s ovom Direktivom, ugovorni subjekti ne mogu iskoristiti odredbe članka 40 stavka 3 točke (i). 4. Ugovorni subjekti ne mogu zlouporabljivati okvirne sporazume radi sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja.

Članak 15 Dinamički sustavi nabave

1. Države članice mogu predvidjeti da ugovorni subjekti mogu koristiti dinamičke sustave nabave. 2. Kako bi uspostavili dinamički sustav nabave, ugovorni se subjekti moraju pridržavati pravila otvorenog postupka u svim njegovim fazama do dodjele ugovora koji će se sklopiti u okviru toga sustava. Svi ponuditelji koji zadovolje kriterije odabira i koji su dostavili indikativnu ponudu u skladu sa specifikacijom te sve eventualne dodatne dokumente prihvaćaju se u sustav; indikativne ponude mogu se u svakom trenutku poboljšati, pod uvjetom da ostanu u skladu sa specifikacijom. Radi uspostavljanja sustava i dodjele ugovora u okviru tog sustava ugovorni subjekti trebaju isključivo koristiti elektronička sredstva u skladu sa člankom 48 stavcima od 2 do 5.


- 236 -

3. U svrhu uspostavljanja dinamičkog sustava nabave, ugovorni će subjekti:

(a) objaviti ugovornu obavijest u kojoj mora biti jasno navedeno da se radi o dinamičkom sustavu nabave;

(b) navesti u specifikaciji, među ostalim, vrstu predviđenih nabava u okviru tog sustava, kao i potrebne podatke u vezi sa sustavom nabave, elektroničkom opremom koja se koristi te tehničkim priključcima i specifikacijama;

(c) pružati, pomoću elektroničkih sredstava, nakon objavljivanja obavijesti i do isteka valjanosti sustava, neograničen, izravan i potpun pristup specifikaciji i svim dodatnim dokumentima, te će u obavijesti navesti internetsku adresu na kojoj se mogu potražiti ti dokumenti.

4. Ugovorni će subjekti tijekom čitavog razdoblja dinamičkog sustava nabave svakom gospodarskom čimbeniku pružiti mogućnost podnošenja indikativne ponude i prihvaćanja u sustav prema uvjetima iz stavka 2. Oni će izvršiti procjenu u roku od najviše 15 dana od dana podnošenja indikativne ponude. Međutim, oni mogu produžiti razdoblje procjene, pod uvjetom da se u međuvremenu ne objavi ponudbeni poziv.

Ugovorni subjekti obavještavaju ponuditelja iz gornje točke čim to najranije bude moguće o njegovom ulasku u dinamički sustav nabave ili o odbijanju njegove indikativne ponude. 5. Za svaki ugovor posebno objavljuje se poziv na podnošenje ponude. Prije objave ponudbenog poziva, ugovorni subjekti objavljuju pojednostavljenu ugovornu obavijest kojom se pozivaju svi zainteresirani gospodarski čimbenici da dostave indikativnu ponudu u skladu sa stavkom 4 u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od slanja pojednostavljene obavijesti. Ugovorni subjekti ne mogu započeti javno nadmetanje sve dok ne izvrše procjenu svih indikativnih ponuda primljenih u tom roku. 6. Ugovorni subjekti pozivaju sve ponuditelje koji su prihvaćeni u sustav da dostave ponudu posebno za svaki ugovor koji će se dodjeljivati u okviru tog sustava. U tom cilju određuju rok za podnošenje ponuda.

Oni dodjeljuju ugovor ponuditelju koji je dostavio najbolju ponudu na temelju kriterija dodjele koji su navedeni u ugovornoj obavijesti u svrhu uspostavljanja dinamičkog sustava nabave. Ti se kriteriji po potrebi mogu preciznije utvrditi u pozivu iz gornje točke. 7. Dinamički sustav nabave ne može trajati duže od četiri godine, osim u opravdanim izuzetnim slučajevima.

Ugovorni se subjekti ne mogu poslužiti ovim sustavom s ciljem sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja.


- 237 -

Nikakvi se troškovi ne mogu zaračunavati zainteresiranim gospodarskim čimbenicima ili strankama sustava.

POGLAVLJE II

Pragovi i odredbe o isključenju

Odjeljak 1

Pragovi

Članak 16 Ugovorni pragovi

Osim u slučajevima kada su odbačeni na temelju isključenja iz članaka od 19 do 26 ili u skladu s člankom 30 u vezi s obavljanjem predmetne djelatnosti, ova se Direktiva primjenjuje na ugovore čija procijenjena vrijednost bez poreza na dodanu vrijednost (PDV) nije manja od sljedećih pragova:

(a) 499,000 EUR u slučaju ugovora o robama i uslugama;

(b) 6,242,000 EUR u slučaju ugovora o radovima.

Članak 17 Načini izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora,

okvirnih sporazuma i dinamičkih sustava nabave 1. Izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora temelji se na ukupno plativom iznosu bez PDV-a kojega procijeni ugovorni subjekt. Pri ovom izračunu treba uzeti u obzir ukupni procijenjeni iznos, uključujući bilo kakav oblik opcije, i sve obnove ugovora.

U slučajevima kada je ugovorni subjekt predvidio nagrade ili plaćanja kandidatima, ili ponuditeljima, mora ih uzeti u obzir pri izračunavanju procijenjene vrijednosti ugovora. 2. Ugovorni subjekti ne mogu izbjeći primjenu ove Direktive podjelom projekata o radovima ili ponuđenih nabava određene količine roba i/ili usluga, ili korištenjem posebnih načina za izračunavanje procijenjene vijednosti ugovora. 3. Što se tiče okvirnih sporazuma i dinamičkih sustava nabave, u obzir se uzima maksimalna procijenjena vrijednost bez PDV-a svih ugovora koji su predviđeni tijekom ukupnog trajanja sporazuma ili sustava.


- 238 -

4. Za potrebe primjene odredaba članka 16 ugovorni će subjekti uključiti u procijenjenu vrijednost ugovora o radovima i cijenu radova i vrijednost svih roba ili usluga potrebnih za izvođenje radova koje stavljaju na raspolaganje izvođaču radova. 5. Vrijednost roba ili usluga koje nisu potrebne za izvršavanje određenog ugovora o radovima ne može se dodati vrijednosti ugovora o radovima ako bi posljedica toga bila da bi nabava tih roba ili usluga bila izvan područja primjene ove Direktive. 6. (a) Kada rezultat ponuđenog posla ili ponuđene nabave usluga može biti

da se ugovori dodjeljuju istodobno u obliku posebnih lotova, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova.

Ako je ukupna vrijednost tih lotova jednaka pragu utvrđenom u članku 16 ili veća od njega, ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu svakog lota.

Međutim, ugovorni subjekti se mogu odreći te primjene u odnosu na lotove čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a manja od 80,000 EUR za usluge ili 1 milijuna EUR za radove, pod uvjetom da ukupna vrijednost tih lotova ne prelazi 20% ukupne vrijednosti lotova u cjelini.

(b) Kada rezultat ponude za stjecanje sličnih roba mogu biti ugovori koji se dodjeljuju istodobno u obliku posebnih lotova, u obzir se uzima ukupna procijenjena vrijednost svih takvih lotova primjenjujući članak 16.

U slučajevima kada je ukupna vrijednost lotova jednaka ili veća od praga utvrđenog u članku 16 ova se Direktiva primjenjuje na dodjelu svakog lota.

Međutim, ugovorni subjekti se mogu odreći takve primjene u odnosu na lotove čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a manja od 80,000 EUR, pod uvjetom da ukupna cijena tih lotova ne prelazi 20% ukupne vrijednosti lotova u cjelini.

7. U slučaju ugovora o robama ili uslugama koji su redovite naravi ili se planiraju obnoviti u određenom razdoblju, izračun procijenjene vrijednosti ugovora se temelji na sljedećem:

(a) ili ukupnoj stvarnoj vrijednosti uzastopnih ugovora istoga tipa koji su dodijeljeni tijekom prethodnih dvanaest mjeseci ili tijekom financijske godine usklađena, ako je moguće, za promjene količine ili vrijednosti koje bi nastale tijekom razdoblja od 12 mjeseci od početnog ugovora;

(b) ili ukupnoj procijenjenoj vrijednosti uzastopnih ugovora dodijeljenih tijekom razdoblja od 12 mjeseci od prve isporuke ili tijekom financijske godine ako je to duže od 12 mjeseci.


- 239 -

8. Osnovica za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora, uključujući robe i usluge, mora biti ukupna vrijednost roba i usluga, bez obzira na njihove udjele. Izračun mora uključiti vrijednost poslova postavljanja i instalacije. 9. Što se tiče ugovora o robi koji se odnose na uzimanje u najam, davanje u zakup ili kupnju na otplatu proizvoda, sljedeću vrijednost treba uzeti kao osnovicu za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora:

(a) u slučaju ugovora na određeno vrijeme, ako je to vrijeme manje od ili jednako 12 mjeseci, ukupna procijenjena vrijednost za razdoblje trajanja ugovora ili, ako je razdoblje trajanja ugovora veće od 12 mjeseci, ukupna vrijednost, uključujući procijenjenu vrijednost preostalog dijela;

(b) u slučaju ugovora koji nemaju određeno trajanje ili se njihovo trajanje ne može odrediti, mjesečna vrijednost pomnožena s 48.

10. Za potrebe izračunavanja procijenjene vrijednosti ugovora o uslugama, uzimaju se u obzir, kada je to primjereno, sljedeći iznosi:

(a) plativa premija i ostali oblici naknade za pružene usluge u slučaju usluga osiguranja;

(b) naknade, provizije, kamate i druge vrste naknada za pružene usluge u slučaju bankarskih i ostalih financijskih usluga;

(c) naknade, plative provizije i ostali oblici naknade za pružene usluge u slučaju ugovora koji uključuju poslove projektiranja.

11. U slučaju ugovora o uslugama u kojima nije navedena ukupna cijena, sljedeću vrijednost treba koristiti kao osnovicu za izračunavanje procijenjene vrijednosti ugovora:

(a) u slučaju ugovora na određeno vrijeme, ako je to vrijeme manje od ili jednako 48 mjeseci: ukupna vrijednost za njihovo puno trajanje;

(b) u slučaju ugovora koji nemaju određeno trajanje ili s trajanjem dužim od 48 mjeseci: mjesečna vrijednost pomnožena s 48.


- 240 -

Odjeljak 2

Ugovori i koncesije te ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci

PODODJELJAK 1

Članak 18 Koncesije radova i usluga

Ova se Direktiva ne primjenjuje na koncesije radova i usluga koje dodjeljuju ugovorni subjekti koji obavljaju jednu ili više djelatnosti iz članaka od 3 do 7 ako se te koncesije dodjeljuju za obavljanje tih djelatnosti.

PODODJELJAK 2

Isključenja koja se primjenjuju na sve ugovorne subjekte i na sve tipove ugovora

Članak 19 Ugovori koji se dodjeljuju u svrhu preprodaje ili

iznajmljivanja trećim osobama 1. Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore koji se dodjeljuju u svrhu preprodaje ili iznajmljivanja trećim osobama, pod uvjetom da ugovorni subjekt ne uživa nikakva posebna ili isključiva prava na prodaju ili iznajmljivanje predmeta takvih ugovora a drugi ga subjekti mogu slobodno prodati ili iznajmiti pod istim uvjetima kao i ugovorni subjekt. 2. Ugovorni će subjekti obavijestiti Komisiju na njezin zahtjev o svim kategorijama proizvoda ili djelatnosti koje oni smatraju isključenima sukladno odredbama stavka 1 Komisija može periodično objavljivati u Službenom listu Europske unije, u svrhu informiranja, popise kategorija proizvoda i djelatnosti koje ona smatra obuhvaćenima ovim isključenjem. Pritom će Komisija poštovati sve osjetljive trgovačke aspekte koje ugovorni subjekti mogu naglasiti kada šalju ove podatke.


- 241 -

Članak 20 Ugovori koji se dodjeljuju u svrhe koje ne uključuju obavljanje obuhvaćene

djelatnosti ili u svrhu obavljanja takve djelatnosti u trećoj zemlji

1. Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore koje ugovorni subjekti dodjeljuju u svrhe koje ne uključuju obavljanje njihovih djelatnosti koje su opisane u člancima od 3 do 7 ili radi obavljanja takvih djelatnosti u trećoj zemlji u uvjetima koji ne uključuju fizičku uporabu mreže ili zemljopisnog područja unutar Zajednice. 2. Ugovorni će subjekti obavijestiti Komisiju na njezin zahtjev o svim djelatnostima koje oni smatraju isključenima sukladno odredbama stavka 1. Komisija može periodično objavljivati u Službenom listu Europske unije, u svrhu informiranja, popise kategorija djelatnosti koje ona smatra obuhvaćenima ovim isključenjem. Pritom će Komisija poštovati sve osjetljive trgovačke aspekte koje ugovorni subjekti mogu naglasiti kada šalju ove podatke.

Članak 21 Ugovori koji su tajni ili zahtijevaju posebne mjere sigurnosti

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore za koje neka država članica izjavi da su tajni, ako je njihovo izvršavanje praćeno posebnim mjerama sigurnosti u skladu s važećim zakonima i drugim propisima u odnosnoj državi članici ili to nameće zaštita osnovnih sigurnosnih interesa te države članice.

Članak 22 Ugovori koji se dodjeljuju u skladu s međunarodnim pravilima

Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore koji se ravnaju prema različitim proceduralnim pravilima i dodjeljuju:

(a) na temelju nekog međunarodnog sporazuma sklopljenog u skladu s Ugovorom između države članice i jedne ili više trećih zemalja, a koji obuhvaća robe, radove, usluge ili nagradne natječaje za projekte namijenjene zajedničkoj provedbi ili iskorištavanju projekta od strane država potpisnica; Komisiju treba obavijestiti o svim sporazumima i ona se može savjetovati sa Savjetodavnim odborom za ugovore o javnim nabavama iz članka 68.;

(b) na temelju nekog sklopljenog međunarodnog sporazuma koji se odnosi na razmještanje trupa i tiče se poduzeća države članice ili treće zemlje;

(c) na temelju konkretnog postupka neke međunarodne organizacije.


- 242 -

Članak 23 Ugovori koji se dodjeljuju povezanom poduzeću, poslovnom partnerstvu ili

ugovornom subjektu koji je sastavni dio poslovnog partnerstva

1. Za potrebe ovoga članka “povezano poduzeće” znači svako poduzeće čiji se godišnji izvještaji konsolidiraju s godišnjim izvještajima ugovornog subjekta u skladu s uvjetima Sedme Direktive Vijeća 83/349/EEZ od 13. lipnja 1983. na temelju članka 44 stavka 2 točke (g) Ugovora o konsolidiranim izvještajima (27) (28), ili, u slučaju subjekata na koje se ta Direktiva ne primjenjuje, svako poduzeće na koje ugovorni subjekt ima, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj u smislu članka 2 stavka 1 točke (b), ove Direktive, ili koje može imati prevladavajući utjecaj na ugovorni subjekt, ili koje, zajedno s ugovornim subjektom, podliježe prevladavajućem utjecaju drugog poduzeća na temelju vlasništva, financijskog udjela ili pravila prema kojima se ravna. 2. Pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz stavka 3 ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore:

(a) koje ugovorni subjekt dodjeljuje povezanom poduzeću, ili

(b) koje dodjeljuje poslovno partnerstvo, koje je osnovalo nekoliko ugovornih subjekata isključivo u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu članaka 3 do 7 poduzeću koje je povezano s jednim od tih ugovornih subjekata.

3. Stavak 2 se primjenjuje:

(a) na ugovore o uslugama, pod uvjetom da najmanje 80% prosječnog prometa povezanog poduzeća u odnosu na usluge za prethodne tri godine potječe od pružanja tih usluga poduzećima s kojima je povezano;

(b) na ugovore o robama, pod uvjetom da najmanje 80% prosječnog prometa povezanog poduzeća u odnosu na robe za prethodne tri godine potječe od isporuke tih roba poduzećima s kojima je povezano;

(c) na ugovore o radovima, pod uvjetom da najmanje 80% prosječnog prometa povezanog poduzeća u odnosu na radove za prethodne tri godine potječe od izvođenja tih radova za poduzeća s kojima je povezano;

Ako, zbog datuma kada je povezano poduzeće osnovano ili je počelo djelovati, podaci o prometu ne postoje za prethodne tri godine, bit će dovoljno da to poduzeće pokaže da je promet iz točaka (a), (b) ili (c) vjerodostojan, posebice pomoću projekcija poslovanja.

27 SL L 193, 18. srpnja 1983., str. 1. Direktiva nakon posljednjih izmjena i dopuna na temelju Direktive 2001/65/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 283, 27. listopada 2001., str. 28.). 28 Napomena uredništva: Naslov Direktive usklađen je kako bi se uzelo u obzir prenumeriranje članaka Ugovora u skladu s člankom 12. Amsterdamskog ugovora; prvobitna je verzija upućivala na članak 54., stavak 3., točku (g) Ugovora


- 243 -

Ako više od jednog poduzeća koje je povezano s ugovornim subjektom pruža iste ili slične usluge, robe ili radove, gore navedeni postoci izračunavaju se uzimajući u obzir ukupni promet koji potječe od pružanja usluga, odnosno isporuke roba, odnosno izvođenja radova od strane tih povezanih poduzeća. 4. Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore:

(a) koje dodjeljuje poslovno partnerstvo, koje je osnovalo nekoliko ugovornih subjekata isključivo u svrhu obavljanja djelatnosti u smislu članaka 3 do 7 jednom od tih ugovornih subjekata, ili

(b) koje ugovorni subjekt dodjeljuje poslovnom partnerstvu čiji je sastavni dio, pod uvjetom da je poslovno partnerstvo osnovano s ciljem obavljanja predmetne djelatnosti tijekom razdoblja od najmanje tri godine i da instrument kojim je poslovno partnerstvo osnovano uvjetuje da ugovorni subjekti od kojih se sastoji budu u njegovu sastavu najmanje isto toliko vremena.

5. Ugovorni subjekti priopćuju Komisiji na njezin zahtjev sljedeće informacije u vezi s primjenom stavka 2, 3 i 4:

(a) nazivi predmetnih poduzeća ili poslovnih partnerstava,

(b) vrsta i vrijednost ugovora koji su posrijedi,

(c) dokaz koji Komisija smatra potrebnim, da je odnos između poduzeća ili poslovnog partnerstva kojem se dodjeljuju ugovori i ugovornog subjekta u skladu s uvjetima ovoga članka.

PODODJELJAK 3

Isključenja koja se primjenjuju na sve ugovorne subjekte, ali samo na ugovore o uslugama

Članak 24 Ugovori koji se odnose na određene usluge koje su isključene

iz područja primjene ove Direktive Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o uslugama za:

(a) stjecanje ili uzimanje u najam, bilo kakvim financijskim sredstvima, zemljišta, postojećih građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine, ili u vezi s pravima na sve naprijed navedeno; međutim, ugovori o financijskim uslugama sklopljeni u bilo kakvom obliku istodobno kada i ugovori o stjecanju ili uzimanju u najam, prije ili nakon njih, podliježu odredbama ove Direktive;


- 244 -

(b) usluge arbitraže i mirenja;

(c) financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira, ili drugih financijskih instrumenata, posebice transakcije koje obavljaju ugovorni subjekti s ciljem prikupljanja novca ili kapitala;

(d) ugovore o radu;

(e) usluge istraživanja i razvoja koje ne uključuju usluge kod kojih korist nastaje isključivo ugovornom subjektu za njegovu uporabu tijekom vođenja vlastitih poslova, pod uvjetom da je ugovorni subjekt u cijelosti platio naknadu za pruženu uslugu.

Članak 25

Ugovori o uslugama koji se dodjeljuju na temelju isključivog prava Ova se Direktiva ne primjenjuje na ugovore o uslugama koji se dodjeljuju subjektu koji je sâm nadležno ugovorno tijelo u smislu članka 2 stavka 1 točke (a) ili nekom udruženju nadležnih ugovornih tijela na temelju isključivog prava koje ona uživaju u skladu s nekim objavljenim zakonom ili drugim propisom koji je u skladu s Ugovorom.

PODODJELJAK 4

Isključenja koja se primjenjuju samo na određene ugovorne subjekte

Članak 26 Ugovori koje dodjeljuju određeni ugovorni subjekti u svrhu kupovine vode i u

svrhu opskrbe energijom ili gorivom za proizvodnju energije Ova se Direktiva ne primjenjuje:

(a) na ugovore za kupovinu vode ako ih dodjeljuju ugovorni subjekti koji se bave jednom od ili objema djelatnostima iz članka 4 stavka 1.

(b) na ugovore za opskrbu energijom ili gorivima za proizvodnju energije ako ih dodjeljuju ugovorni subjekti koji se bave nekom djelatnošću iz članka 3 stavka 1, članka 3 stavka 3, ili članka 7 točke (a).


- 245 -

PODODJELJAK 5

Ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci, odredbe o središnjim tijelima za nabavu i opći postupak

u slučaju izravne izloženosti tržišnom natjecanju

Članak 27 Ugovori na koje se primjenjuju posebni postupci

Ne dovodeći u pitanje članak 30 Kraljevina Nizozemska, Ujedinjena Kraljevina, Republika Austrija i Savezna Republika Njemačka osigurat će putem uvjeta za izdavanje ovlaštenja ili drugih odgovarajućih mjera da svaki subjekt koji posluje u sektorima koji se spominju u Odlukama 93/676/EEZ, 97/367/EEZ, 2002/205/EZ i 2004/73/EZ:

(a) poštuje načela nediskriminacije i konkurentne nabave u odnosu na dodjelu ugovora o robama, radovima i uslugama, posebice u vezi s podacima koje taj subjekt daje gospodarskim čimbenicima u pogledu svojih namjera u vezi s nabavom;

(b) obavijesti Komisiju, pod uvjetima određenim u Odluci Komisije 93/327/EEZ kojom se određuju uvjeti pod kojima ugovorni subjekti koji iskorištavaju zemljopisna područja u svrhu traženja ili vađenja nafte, plina, ugljena ili drugih krutih goriva moraju dostaviti Komisiji podatke koji se odnose na ugovore koje dodjeljuju29.

Članak 28

Rezervirani ugovori Države članice mogu rezervirati pravo sudjelovanja u natječajima o javnim nabavama za zaštićene radionice ili predvidjeti da se dodijeljeni ugovori izvršavaju u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja u slučajevima kada su većina zaposlenika invalidne osobe koje, zbog prirode ili ozbiljnosti njihova invaliditeta, ne mogu u normalnim uvjetima obavljati svoje zanimanje.

U obavijesti koja se koristi kao poziv na natjecanje navodi se ovaj članak.

Članak 29 Ugovori i okvirni sporazumi koje dodjeljuju središnja tijela za nabavu

1. Države članice mogu propisati da ugovorni subjekti mogu nabavljati radove, robe i/ili usluge od ili preko središnjeg tijela za nabavu.

2. Smatra se da su ugovorni subjekti koji nabavljaju radove, robe i/ili usluge od ili preko središnjeg tijela za nabavu u slučajevima navedenim u članku 1

29 SL L 129, 27. svibnja 1993., str. 25.


- 246 -

stavku 8 udovoljili odredbama ove Direktive ukoliko je središnje tijelo za nabavu udovoljilo odredbama ove Direktive ili, kada je to primjereno, odredbama Direktive 2004/18/EZ.

Članak 30 Postupak za utvrđivanje je li određena djelatnost izravno

izložena tržišnom natjecanju 1. Ugovori kojima se namjerava omogućiti obavljanje djelatnosti koja se spominje u člancima od 3 do 7 ne podliježu ovoj Direktivi ako je u državi članici u kojoj se ta djelatnost obavlja ona izravno izložena natjecanju na tržištima kojima pristup nije ograničen. 2. Za potrebe stavka 1 odgovor na pitanje je li jedna djelatnost izravno izložena tržišnom natjecanju dobiva se na temelju kriterija koji su u skladu s odredbama Ugovora koje se odnose na tržišno natjecanje, kao što su svojstva predmetnih roba i usluga, postojanje alternativnih roba ili usluga, cijene i stvarno ili potencijalno postojanje više od jednog dobavljača predmetnih roba ili usluga. 3. Za potrebe stavka 1 smatra se da pristup tržištu nije ograničen ako je država članica provela i primijenila odredbe zakonodavstva Zajednice navedene u Aneksu XI.

Ako se slobodan pristup određenom tržištu ne može pretpostaviti na temelju gornje točke, mora se pružiti dokaz da je pristup dotičnom tržištu slobodan de facto i de jure. 4. Ako neka država članica smatra da je, u skladu sa stavkom 2 i 3, stavak 1 primjenjiv na određenu djelatnost, ona to mora prijaviti Komisiji te je obavijestiti o svim bitnim činjenicama koje se odnose na pridržavanje uvjeta navedenih u stavku 1, posebice o svakom zakonu ili drugom propisu, ili sporazumu, po potrebi zajedno sa stajalištem koje je donijelo nezavisno državno tijelo nadležno za predmetnu djelatnost.

Ova se Direktiva više neće primjenjivati na ugovore kojima se namjerava omogućiti obavljanje predmetne djelatnosti u sljedećim slučajevima:

- ako je Komisija donijela odluku kojom se utvrđuje primjenjivost stavka 1 u skladu sa stavkom 6 i u roku koji ona propiše, ili

- ako Komisija nije donijela odluku koja se odnosi na takvu primjenjivost u tom roku.

Međutim, ako se slobodan pristup određenom tržištu pretpostavlja na temelju prve točke stavka 3 i ako je nezavisno državno tijelo nadležno za predmetnu djelatnost utvrdilo primjenjivost stavka 1 ova se Direktiva više neće primjenjivati na ugovore kojima se namjerava omogućiti obavljanje predmetne djelatnosti ako Komisija u odluci donesenoj u skladu sa stavkom 6 i u roku koji ona propiše nije utvrdila da stavak 1 nije primjenjiv.


- 247 -

5. Ako je to predviđeno zakonodavstvom predmetne države članice, ugovorni subjekti mogu zatražiti od Komisije da utvrdi primjenjivost stavka 1 na određenu djelatnost odlukom u skladu s odredbama stavka 6. U takvom slučaju Komisija odmah obavještava tu državu članicu.

Ta će država članica, uzimajući u obzir stavak 2 i 3 obavijestiti Komisiju o svim bitnim činjenicama, a posebice o svakom zakonu i drugom propisu ili sporazumu, o pridržavanju uvjeta navedenih u stavku 1, po potrebi zajedno sa stajalištem koje je donijelo nezavisno državno tijelo nadležno za predmetnu djelatnost.

Komisija također može na vlastitu inicijativu započeti postupak donošenja odluke kojom se utvrđuje primjenjivost stavka 1 na određenu djelatnost. U takvom slučaju Komisija odmah obavještava državu članicu koje se to tiče.

Ako na kraju roka utvrđenog u stavku 6 Komisija ne donese odluku o primjenjivosti stavka 1 na određenu djelatnost, smatrat će se da je stavak 1 primjenjiv. 6. Za donošenje odluke sukladno odredbama ovoga članka, u skladu s postupkom iz članka 68 stavka 2 Komisija će dobiti rok od tri mjeseca počevši od prvog radnog dana od dana kada dobije obavijest ili zahtjev. Međutim, ovaj se rok može produžiti jedanput za najviše tri mjeseca u opravdanim slučajevima, posebice ako su podaci koje sadrži obavijest ili zahtjev, ili dokumenti priloženi uz obavijest ili zahtjev nepotpuni ili netočni, ili ako su činjenice koje su predmetom obavijesti pretrpjele bilo kakve bitne promjene. Ovo se produženje ograničava na jedan mjesec ako je nezavisno državno tijelo nadležno za predmetnu djelatnost utvrdilo da je stavak 1 primjenjiv u slučajevima predviđenim u trećoj točki stavka 4.

Kada je neka djelatnost u određenoj državi članici već predmetom postupka iz ovoga članka, daljnji zahtjevi u vezi s istom djelatnošću u istoj državi članici prije isteka roka započetog u odnosu na prvi zahtjev ne smatraju se novim postupcima i tretiraju se u kontekstu prvoga zahtjeva.

Komisija će donijeti detaljna pravila za primjenu stavka 4, 5 i 6 u skladu s postupkom iz članka 68 stavka 2.

Ta će pravila uključivati barem:

(a) objavu u Službenom listu, u svrhu informiranja, datuma na koji počinje tromjesečni rok iz prve točke ovoga stavka i, u slučaju da se taj rok produži, datuma produženja i razdoblja za koje je rok produžen;

(b) objavu moguće primjenjivosti stavka 1 u skladu s drugom ili trećom točkom stavka 4 ili u skladu s četvrtom točkom stavka 5.; i

(c) postupke za slanje stajališta koja donese nezavisno tijelo nadležno za predmetnu djelatnost, a koja se odnose na pitanja koja su u vezi sa stavkom 1 i 2.


- 248 -

POGLAVLJE III

Pravila koja se primjenjuju na ugovore o uslugama

Članak 31 Ugovori o uslugama navedeni u Aneksu XVII A

Ugovori čiji su predmet usluge navedene u Aneksu XVII A dodjeljuju se u skladu s člancima od 34 do 59.

Članak 32 Ugovori o uslugama navedeni u Aneksu XVII B

Na ugovore čiji su predmet usluge navedene u Aneksu XVII B primjenjuje se samo članak 34 i 43.

Članak 33 Mješoviti ugovori o uslugama koji obuhvaćaju usluge navedene u

Aneksu XVII A i usluge navedene u Aneksu XVII B

Ugovori čiji su predmet usluge navedene i u Aneksu XVII A i u Aneksu XVII B dodjeljuju se u skladu s člancima od 34 do 59 ako je vrijednost usluga navedenih u Aneksu XVII A veća od vrijednosti usluga navedenih u Aneksu XVII B. U ostalim slučajevima, ugovori se dodjeljuju u skladu s člankom 34 i 43.

POGLAVLJE IV

Posebna pravila kojima se uređuju specifikacije i ugovorni dokumenti

Članak 34 Tehničke specifikacije

1. Tehničke specifikacije, u skladu s definicijom iz točke 1 Aneksa XXI, navode se u ugovornoj dokumentaciji poput ugovornih obavijesti, ugovornih dokumenata ili dodatnih dokumenata. Kad god je moguće, te bi tehničke specifikacije trebale biti tako utvrđene da se uzmu u obzir kriteriji pristupačnosti za invalidne osobe ili izvedba za sve korisnike. 2. Tehničkim se specifikacijama treba pružiti jednaki pristup za ponuditelje i one ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka otvaranju javne nabave tržišnom natjecanju.


- 249 -

3. Ne dovodeći u pitanje pravno obvezujuća nacionalna tehnička pravila, u onoj mjeri u kojoj su one u skladu s pravom Zajednice, tehničke specifikacije se utvrđuju:

(a) ili upućivanjem na tehničke specifikacije utvrđene u Aneksu XXI i, prema redoslijedu prioriteta, na nacionalne norme kojima se transponiraju europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, ostali tehnički referentni sustavi koje su utvrdila europska tijela za normizaciju ili – ako ona ne postoje – nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije koje se odnose na projektiranje, izračunavanje i izvođenje radova te uporabu proizvoda. Uz svaku uputu treba navesti riječi "ili istovjetan";

(b) ili u smislu radnih ili funkcionalnih zahtjeva; ovi posljednji mogu uključivati ekološka svojstva. Međutim, takvi parametri moraju biti dovoljno precizni kako bi ponuditelji mogli odrediti predmet ugovora i kako bi ugovorni subjekti mogli dodijeliti ugovor;

(c) ili u smislu radnih ili funkcionalnih zahtjeva, koji se spominju u točki (b), s obzirom na specifikacije navedene u točki (a) kao pretpostavka usklađenosti s tim radnim ili funkcionalnim zahtjevima;

(d) ili upućivanjem na specifikacije navedene u točki (a) za određena svojstva, ili upućivanjem na radne ili funkcionalne zahtjeve koji se spominju u točki (b) za druga svojstva.

4. U slučajevima kada ugovorni subjekt koristi opciju upućivanja na specifikacije navedene u stavku 3 točki (a), on ne može odbiti ponudu zbog toga što ponuđeni proizvodi i usluge ne udovoljavaju specifikacijama na koje je uputio ako ponuditelj u svojoj ponudi pruži bilo kakvim prikladnim sredstvom ugovornom subjektu zadovoljavajući dokaz da rješenja koja predlaže zadovoljavaju na isti način zahtjeve utvrđene tehničkim specifikacijama.

Prikladno sredstvo može biti tehnički dosje proizvođača ili izvještaj o testiranju od nekog priznatog tijela. 5. U slučajevima kada ugovorni subjekt koristi opciju propisivanja radnih ili funkcionalnih zahtjeva, a koja je predviđena u stavku 3 on ne može odbiti ponudu za proizvode, usluge ili radove koji udovoljavaju nekoj nacionalnoj normi kojom je transponirana neka europska norma, nekom europskom tehničkom odobrenju, nekoj zajedničkoj tehničkoj specifikaciji, nekoj međunarodnoj normi ili nekom tehničkom referentnom sustavu koji je uspostavilo neko europsko tijelo za normizaciju, ako se u tim specifikacijama spominju radni ili funkcionalni zahtjevi koje je on propisao.

U svojoj ponudi ponuditelj mora pružiti ugovornom subjektu zadovoljavajući dokaz bilo kakvim prikladnim sredstvom da proizvod, usluga ili posao koji je u skladu s normom ispunjava radne ili funkcionalne zahtjeve ugovornog subjekta.


- 250 -

Prikladno sredstvo može biti tehnički dosje proizvođača ili izvještaj o testiranju od nekog priznatog tijela. 6. U slučajevima kada ugovorni subjekti propisuju ekološka svojstva u odnosu na radne ili funkcionalne zahtjeve iz stavka 3 točke (b), oni mogu koristiti detaljne specifikacije ili, ako je potrebno, njihove dijelove, koje su utvrđene europskim ili (multi)nacionalnim ekoetikatama, ili bilo kakvom drugom ekoetiketom, pod uvjetom:

- da su te specifikacije prikladne za utvrđivanje svojstava roba ili usluga koje su predmet ugovora,

- da su zahtjevi u pogledu etikete sastavljeni na temelju znanstvenih podataka,

- da su ekoetikete donesene u postupku u kojem mogu sudjelovati svi nositelji interesa, kao što su državna tijela, potrošači, proizvođači, distributeri i organizacije za zaštitu okoliša, i

- da su dostupne svim zainteresiranim stranama.

Ugovorni subjekti mogu navesti da će se za proizvode i usluge koji nose ekoetiketu pretpostavljati da udovoljavaju tehničkim specifikacijama utvrđenim u ugovornim dokumentima; oni moraju prihvatiti svako drugo prikladno sredstvo dokaza, poput tehničkog dosjea od proizvođača ili izvještaj o testiranju od nekog priznatog tijela. 7. “Priznata tijela” u smislu ovoga članka su laboratoriji za testiranje i kalibriranje, te tijela za izdavanje svjedodžbi i inspekciju koja udovoljavaju europskim normama koje se primjenjuju.

Ugovorni subjekti moraju prihvatiti svjedodžbe koje su izdala priznata tijela koja imaju poslovni nastan u drugim državama članicama. 8. Osim ako to ne opravdava predmet ugovora, tehničke specifikacije neće upućivati na neku određenu marku ili izvor, ili na određeni proces, ili na zaštitne znakove, patente, tipove, ili neko određeno podrijetlo, ili proizvodnju koje bi imalo učinak iskazivanja sklonosti prema određenim poduzećima ili proizvodima, ili eliminacije određenih poduzeća ili proizvoda. Takva se uputa dozvoljava u iznimnim slučajevima kada nije moguć dovoljno precizan i razumljiv opis predmeta ugovora u skladu sa stavkom 3 i 4; uz takvu uputu treba navesti riječi “ili istovjetan”;

Članak 35 Dostava tehničkih specifikacija

1. Ugovorni subjekti dostavljaju na zahtjev gospodarskim čimbenicima koji su zainteresirani za dobivanje ugovora tehničke specifikacije koje se redovito spominju u njihovim ugovorima o robama, radovima ili uslugama, ili tehničke


- 251 -

specifikacije koje namjeravaju primjenjivati na ugovore obuhvaćene periodičnim indikativnim obavijestima u smislu članka 41 stavka 1. 2. Ako se tehničke specifikacije temelje na dokumentima koji su stavljeni na raspolaganje zainteresiranim gospodarskim čimbenicima, dovoljno je uključiti uputu na te dokumente.

Članak 36 Varijante

1. Ako je kriterij za dodjelu ugovora ekonomski najpovoljnija ponuda, ugovorni subjekti mogu uzeti u obzir varijante koje dostavi ponuditelj i koje zadovoljavaju minimalne uvjete koje su postavili ugovorni subjekti.

Ugovorni subjekti moraju u specifikacijama navesti odobravaju li varijante, a ako odobravaju, tada moraju navesti minimalne uvjete koje varijante trebaju ispuniti, kao i posebne uvjete za njihovo podnošenje. 2. U natječajima o javnim nabavama roba ili usluga, ugovorni subjekti koji su odobrili varijante u skladu sa stavkom 1 ne mogu odbiti neku varijantu isključivo s obrazloženjem da bi ona, ako je uspješna, dovela ili do ugovora o uslugama umjesto ugovora o robi, ili do ugovora o robi umjesto ugovora o uslugama.

Članak 37 Sklapanje ugovora s podizvođačima radova

U ugovornim dokumentima ugovorni subjekt može postaviti zahtjev, ili država članica može tražiti od njega da postavi takav zahtjev, da ponuditelj u svojoj ponudi navede eventualni dio ugovora za koji namjerava sklopiti ugovor s trećim osobama i svim drugim predloženim podizvođačima radova. Ovaj navod ne smije imati utjecaja na pitanje glavne odgovornosti gospodarskog čimbenika.

Članak 38 Uvjeti za izvršavanje ugovora

Ugovorni subjekti mogu utvrditi posebne uvjete u odnosu na izvršavanje ugovora, pod uvjetom da su oni u skladu s pravom Zajednice i da se navedu u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje ili u specifikacijama. Uvjeti kojima se uređuje izvršavanje ugovora mogu se, posebice, odnositi na socijalne i ekološke momente.


- 252 -

Članak 39 Obveze u odnosu na poreze, zaštitu okoliša,

propise o zaštiti zaposlenja i radne uvjete 1. Ugovorni subjekt može navesti u ugovornim dokumentima, ili država članica može od njega tražiti da navede, tijelo ili tijela od kojih kandidat ili ponuditelj može dobiti odgovarajuće informacije o obvezama u odnosu na poreze, zaštitu okoliša, odredbe o zaštiti zaposlenja i radne uvjete koji su na snazi u državi članici, regiji ili mjestu u kojemu se trebaju pružati usluge i koje se primjenjuju na radove koji se izvode na gradilištu ili na usluge koje se pružaju tijekom izvršavanja ugovora. 2. Ugovorni subjekt koji dostavlja informacije iz stavka 1 zatražit će od ponuditelja ili kandidata u natječaju o javnim nabavama da naznače da su prilikom izrade ponude uzeli u obzir obveze u vezi s propisima o zaštiti zaposlenja i radnim uvjetima koji su na snazi u mjestu u kojemu se treba pružati usluga.

Gornja točka ne dovodi u pitanje primjenu članka 57.

POGLAVLJE V

Postupci

Članak 40 Korištenje otvorenih, zatvorenih postupaka i postupaka nagodbe

1. Prilikom dodjele ugovora o robama, radovima i uslugama, ugovorni subjekti primjenjuju postupke prilagođene za potrebe ove Direktive. 2. Ugovorni subjekti mogu izabrati bilo koji od postupaka opisanih u članku 1 stavku 9 točki (a), (b) ili (c), pod uvjetom da je, podložno stavku 3 poziv na natjecanje objavljen u skladu s člankom 42. 3. Ugovorni subjekti mogu koristiti neki postupak bez prethodnog poziva na natjecanje u sljedećim slučajevima:

(a) ako nisu dostavljene nikakve ponude ili nikakve prikladne ponude, ili nikakvi zahtjevi kao odgovor na postupak s prethodnim pozivom na natjecanje, pod uvjetom da početni uvjeti ugovora nisu bitno promijenjeni;

(b) ako je ugovor isključivo u svrhu istraživanja, pokusa, studije ili razvoja, a ne u svrhu osiguranja dobiti ili nadoknade troškova istraživanja i razvoja, i ukoliko dodjela takvog ugovora ne dovodi u pitanje konkurentnu dodjelu daljnjih ugovora kojima su to isključivi ciljevi.


- 253 -

(c) ako, iz tehničkih ili umjetničkih razloga, ili iz razloga koji su u vezi sa zaštitom isključivih prava, ugovor može izvršavati samo određeni gospodarski čimbenik;

(d) u onoj mjeri u kojoj je to strogo potrebno kada, iz razloga izuzetne hitnosti izazvane događajima koje ugovorni subjekti ne mogu predvidjeti, nije moguće pridržavati se rokova propisanih za otvorene postupke, zatvorene postupke i postupke nagodbe s prethodnim pozivom na natjecanje;

(e) u slučaju ugovora o robi koji se odnose na dodatne isporuke od strane prvobitnog dobavljača, a čija je namjena djelomična zamjena uobičajenih roba ili instalacija, ili proširenje postojećih roba ili instalacija, ako bi promjena dobavljača obvezivala ugovorni subjekt na stjecanje materijala koji ima drukčija tehnička svojstva, a što bi imalo za posljedicu neusklađenost ili nerazmjerne tehničke poteškoće u radu i pri održavanju.

(f) za dodatne radove ili usluge, koje nisu bile uključene u projekt koji je bio dodijeljen na početku ili u ugovor koji je prvi zaključen, ali su, zbog nepredviđenih okolnosti, postale potrebne za izvršavanje ugovora, pod uvjetom da se ugovor dodijeli izvođaču radova ili davatelju usluge koji izvršava prvobitni ugovor:

- ako se takvi dodatni radovi ili usluge ne mogu tehnički ili ekonomski izdvojiti iz glavnog ugovora bez velike smetnje za ugovorne subjekte, ili

- ako su takvi dodatni radovi ili usluge, iako se mogu izdvojiti iz izvršavanja prvobitnog ugovora, strogo potrebni za kasnije faze ugovora;

(g) u slučaju ugovora o radovima, za nove radove koji se sastoje od ponavljanja sličnih radova dodijeljenih izvođaču radova kojemu su isti ugovorni subjekti dodijelili jedan raniji ugovor, pod uvjetom da su takvi radovi u skladu s osnovnim projektom za koji je dodijeljen prvi ugovor nakon poziva na natjecanje; čim se objavi oglas za podnošenje ponuda za prvi projekt, izdaje se obavijest da bi se mogao usvojiti ovaj postupak i ugovorni subjekti prilikom primjene odredaba članka 16 i 17 uzimaju u obzir ukupnu procijenjenu cijenu kasnijih radova;

(h) za robu koja je ponuđena i kupljena na burzi robe;

(i) za ugovore koji se dodjeljuju na temelju okvirnog sporazuma, pod uvjetom da se ispuni uvjet iz članka 14 stavka 2;

(j) za jeftine prigodne kupnje kod kojih je moguće nabaviti robu korištenjem pogodnosti posebno povoljne prilike koja je moguća samo u vrlo kratkom vremenu po znatno nižoj cijeni od uobičajenih tržišnih cijena;

(k) za kupnju roba pod posebno povoljnim uvjetima od dobavljača koji konačno likvidira svoje poslovanje ili od stečajnih upravitelja, ili likvidatora, u okviru dogovora s vjerovnicima ili sličnog postupka prema nacionalnim zakonima ili propisima;


- 254 -

(l) kada je predmetni ugovor o uslugama dio daljnjih aktivnosti nakon nagradnog natječaja za projekte organiziranog u skladu s odredbama ove Direktive i dodjeljuje se, prema relevantnim pravilima, pobjedniku ili jednom od pobjednika tog natječaja; u ovom posljednjem slučaju, svi se pobjednici pozivaju na sudjelovanje u pregovorima.

POGLAVLJE VI

Pravila o objavljivanju i transparentnosti

Odjeljak 1

Objava obavijesti

Članak 41 Periodične indikativne obavijesti i obavijesti o

postojanju sustava kvalifikacije

1. Najmanje jedanput godišnje, putem periodične indikativne obavijesti iz Aneksa XV A, a koju objavljuje Komisija ili oni sami na svom “profilu kupca” koji je opisan u točki 2 alineji (b), Aneksa XX, ugovorni subjekti objavljuju:

(a) kada su u pitanju robe, ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma po proizvodnom području koje namjeravaju dodijeliti tijekom razdoblja od sljedećih 12 mjeseci ako je ukupna procijenjena vrijednost, uzimajući u obzir odredbe članka 16 i 17 jednaka ili veća od 750,000 EUR.

Proizvodno područje utvrđuju ugovorni subjekti u skladu s nomenklaturom CPV.

(b) ako su u pitanju usluge, ukupnu procijenjenu vrijednost ugovora ili okvirnih sporazuma u svakoj od kategorija usluga navedenih u Aneksu XVII A koje namjeravaju dodijeliti tijekom razdoblja od sljedećih 12 mjeseci ako je takva ukupna procijenjena vrijednost, uzimajući u obzir odredbe članka 16 i 17 jednaka ili veća od 750,000 EUR.

(c) ako su u pitanju radovi, bitna svojstva ugovora ili okvirnih sporazuma o radovima koje oni namjeravaju dodijeliti tijekom razdoblja od sljedećih 12 mjeseci, a čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od praga navedenog u članku 16 uzimajući u obzir odredbe članka 17.

Obavijesti iz točaka (a) i (b) šalju se Komisiji ili se objavljuju na profilu kupca u najkraćem mogućem roku nakon početka proračunske godine.


- 255 -

Obavijest iz točke (c) šalje se Komisiji ili se objavljuje na profilu kupca u najkraćem mogućem roku nakon odluke kojom se odobrava planiranje ugovora ili okvirnih sporazuma o radovima koje ugovorni subjekti namjeravaju dodjeljivati.

Ugovorni subjekti koji objavljuju periodičnu indikativnu obavijest na svojim profilima kupca šalju Komisiji, i to elektroničkim putem, obavijest o objavi periodične indikativne obavijesti na profilu kupca u skladu s oblikom i postupcima za elektroničko slanje obavijesti koji su navedeni u točki 3 Aneksa XX.

Objava obavijesti iz točaka (a), (b) i (c) obvezna je samo u slučajevima kada ugovorni subjekti koriste opciju smanjenja rokova za primitak ponuda koja je predviđena člankom 45 stavkom 4.

Ovaj se stavak ne primjenjuje na postupke bez prethodnog poziva na natjecanje. 2. Ugovorni subjekti posebice mogu objavljivati ili organizirati da Komisija objavljuje periodične indikativne obavijesti koje se odnose na važnije projekte bez ponavljanja informacija koje je ranije sadržavala neka periodična indikativna obavijest, pod uvjetom da se jasno naglasi da su te obavijesti dodatne. 3. Ako ugovorni subjekti odluče uspostaviti sustav kvalifikacije u skladu s člankom 53 taj sustav mora biti predmetom obavijesti iz Aneksa XIV u kojoj se navodi svrha sustava kvalifikacije i kako se mogu dobiti pravila o načinu njegova djelovanja. Ako je trajanje tog sustava duže od tri godine, obavijest se objavljuje jedanput godišnje. U slučajevima kada je trajanje sustava kraće, bit će dovoljna početna obavijest.

Članak 42 Obavijesti koje se koriste kao sredstvo pozivanja na natjecanje

1. U slučaju ugovora o robi, radovima ili uslugama, poziv na natjecanje se može objaviti:

(a) putem periodične indikativne obavijesti koja se spominje u Aneksu XV A ili

(b) putem obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije koji se spominje u Aneksu XIV; ili

(c) putem ugovorne obavijesti koja se spominje u Aneksu XIII A, B ili C. 2. U slučaju dinamičkih sustava nabave, poziv tog sustava na natjecanje objavljuje se putem ugovorne obavijesti koja se spominje u stavku 1 točki (c), dok se pozivi na natjecanje za ugovore koji se temelje na takvim sustavima objavljuju putem pojednostavljene ugovorne obavijesti, a koja se spominje u Aneksu XIII D.


- 256 -

3. Ako se poziv na natjecanje objavljuje putem periodične indikativne obavijesti:

(a) ta se obavijest treba izričito odnositi na robe, radove ili usluge koje će biti predmetom ugovora koji se treba dodijeliti;

(b) u toj se obavijesti treba navesti da će se ugovor dodijeliti u zatvorenom postupku ili postupku nagodbe bez daljnjeg objavljivanja obavijesti o pozivu na natjecanje i ona treba sadržavati poziv zainteresiranim gospodarskim čimbenicima da iskažu svoj interes u pisanom obliku; i

(c) ta će se obavijest objaviti u skladu s Aneksom XX najviše 12 mjeseci prije dana slanja poziva iz članka 47 stavka 5. Nadalje, ugovorni se subjekt mora pridržavati roka utvrđenog u članku 45.

Članak 43

Obavijesti o dodjeli ugovora 1. Ugovorni subjekti koji su dodijelili ugovor ili okvirni sporazum, moraju u roku od dva mjeseca od dodjele ugovora ili okvirnog sporazuma poslati obavijest o dodjeli ugovora, koja se spominje u Aneksu XVI prema uvjetima koje će utvrditi Komisija u skladu s postupkom iz članka 68 stavka 2.

U slučaju ugovora koji se dodjeljuju na temelju okvirnog sporazuma u smislu članka 14 stavka 2 ugovorni subjekti nisu obvezni slati obavijest o rezultatima natječaja o javnim nabavama za svaki ugovor koji se temelji na tom sporazumu.

Ugovorni subjekti šalju obavijest o dodjeli ugovora na temelju dinamičkog sustava nabave u roku od dva mjeseca od dodjele svakog ugovora. Oni, međutim, mogu svaka tri mjeseca slati skupnu obavijest. U tom slučaju, skupnu obavijest moraju poslati u roku od dva mjeseca od kraja svakog tromjesečja. 2. Podaci dostavljeni u skladu s Aneksom XVI i namijenjeni objavi objavljuju se u skladu s Aneksom XX. U vezi s tim, Komisija mora poštovati sve osjetljive tržišne aspekte koje ugovorni subjekti eventualno naglase kada šalju ove podatke, a koji se odnose na broj primljenih ponuda, identitet gospodarskih čimbenika ili cijene. 3. U slučajevima kada ugovorni subjekti dodjeljuju ugovor o uslugama istraživanja i razvoja putem postupka bez poziva na natjecanje u skladu sa člankom 40 stavkom 3 točkom (b), oni mogu ograničiti informacije koje se dostavljaju u skladu s Aneksom XVI, a odnose se na prirodu i količinu usluga koje se pružaju, na navod “usluge istraživanja i razvoja”.

Ako ugovorni subjekti dodjeljuju ugovor o istraživanju i razvoju koji se ne može dodijeliti putem postupka bez poziva na natjecanje u skladu sa člankom 40 stavkom 3 točkom (b), oni mogu, zbog poslovne tajne, ograničiti informacije


- 257 -

koje se dostavljaju u skladu s Aneksom XVI, a odnose se na prirodu i količinu usluga koje se pružaju.

U takvim slučajevima, ugovorni subjekti će osigurati da sve informacije objavljene sukladno odredbama ovoga stavka ne budu manje detaljne od informacija koje sadrži obavijest o pozivu na natjecanje koji se objavljuje u skladu s člankom 42 stavkom 1.

Ako koriste sustav kvalifikacije, ugovorni subjekti će u takvim slučajevima osigurati da takve informacije ne budu manje detaljne od kategorije koja se spominje u popisu kvalificiranih davatelja usluga, a koji je sastavljen u skladu sa člankom 53 stavkom 7. 4. U slučaju ugovora dodijeljenih za usluge navedene u Aneksu XVII B, ugovorni će subjekti navesti u obavijesti jesu li suglasni s objavom. 5. Informacije dostavljene uskladu s Aneksom XVI i označene kao informacije koje nisu namijenjene objavi objavljuju se samo u pojednostavljenom obliku i u skladu s Aneksom XX u statističke svrhe.

Članak 44 Oblik i način objave obavijesti

1. Obavijesti će uključivati informacije koje se spominju u Aneksu XIII, XIV, XV A, XV B i XVI i, po potrebi, sve ostale informacije koje ugovorni subjekti smatraju korisnima, u obliku standardnih obrazaca koje je donijela Komisija u skladu s postupkom iz članka 68 stavka 2. 2. Obavijesti koje ugovorni subjekti šalju Komisiji šalju se ili elektroničkim sredstvima u skladu s oblikom i postupcima za slanje koji su navedeni u točki 3 Aneksa XX ili nekim drugim sredstvima.

Obavijesti iz članka 41, 42 i 43 objavljuju se u skladu s tehničkim svojstvima za objavljivanje, koje se spominje u točki 1 alinejama (a) i (b) Aneksa XX. 3. Obavijesti sastavljene i poslane elektroničkim sredstvima u skladu s oblikom i postupcima za slanje koji su navedeni u točki 3 Aneksa XX objavljuju se najkasnije pet dana od slanja.

Obavijesti koje nisu poslane elektroničkim sredstvima u skladu s oblikom i postupcima za slanje koji su navedeni u točki 3 Aneksa XX objavljuju se najkasnije 12 dana od slanja. Međutim, u izuzetnim slučajevima, ugovorne obavijesti iz članka 42 stavka 1 točke (c), objavljuju se u roku od pet dana kao odgovor na zahtjev ugovornog subjekta, pod uvjetom da je obavijest poslana telefaksom. 4. Ugovorne obavijesti objavljuju se u potpunosti na službenom jeziku Zajednice koji odabere ugovorni subjekt, s tim da ta verzija na izvornom jeziku


- 258 -

bude jedini vjerodostojan tekst. Sažetak važnih elemenata svake obavijesti objavljuje se na ostalim službenim jezicima.

Troškovi koji nastanu Komisiji zbog objave obavijesti snosi Zajednica. 5. Obavijesti i njihov sadržaj se ne smiju objavljivati na nacionalnoj razini prije datuma njihova slanja Komisiji.

Obavijesti objavljene na nacionalnoj razini sadržavat će samo informacije sadržane u obavijestima koje se šalju Komisiji ili se objavljuju na profilu kupca u skladu s prvim odlomkom prvoga stavka članka 41 ali će se u njima navesti datum slanja obavijesti Komisiji ili datum njezine objave na profilu kupca.

Periodične indikativne obavijesti se ne smiju objavljivati na profilu kupca prije slanja obavijesti Komisiji o njihovoj objavi u tom obliku; u njima se mora navesti datum toga slanja. 6. Ugovorni će subjekti osigurati da budu u mogućnosti pružiti dokaz o datumima slanja obavijesti. 7. Komisija će ugovornom subjektu dati potvrdu o objavi poslanih informacija u kojoj će navesti datum objave. Takva će potvrda predstavljati dokaz o objavi. 8. Ugovorni subjekti mogu objavljivati, u skladu sa stavcima od 1 do 7, obavijesti koje nisu podložne uvjetima objave koji su utvrđeni u ovoj Direktivi.

Odjeljak 2

Rokovi

Članak 45 Rokovi za primitak zahtjeva za sudjelovanjem i za primitak ponuda

1. Prilikom određivanja rokova za zahtjeve za sudjelovanjem i primitak ponuda, ugovorni subjekti posebice uzimaju u obzir složenost ugovora i vrijeme potrebno za izradu ponuda, ne dovodeći u pitanje minimalne rokove utvrđene ovim člankom. 2. U slučaju otvorenih postupaka, minimalni je rok za primitak ponuda 52 dana od dana slanja ugovorne obavijesti. 3. U zatvorenim postupcima i u postupcima nagodbe s prethodnim pozivom na natjecanje, primjenjuje se sljedeće:

(a) rok za primitak zahtjeva za sudjelovanjem kao odgovor na obavijest objavljenu sukladno odredbama članka 42 stavka 1 točke (c), ili kao odgovor na poziv ugovornih subjekata temeljem članka 47 stavka 5 u


- 259 -

pravilu se određuje na najmanje 37 dana od dana slanja obavijesti ili poziva i ni u kojem slučaju ne može biti kraći od 22 dana ako se obavijest šalje u svrhu objave sredstvima koja ne uključuju elektronička sredstva ili telefaks, a na najmanje 15 dana ako se obavijest šalje elektroničkim sredstvima ili telefaksom;

(b) rok za primitak ponuda se može utvrditi uzajamnim sporazumom između ugovornog subjekta i odabranih kandidata, pod uvjetom da svi kandidati imaju jednako vrijeme za pripremu i dostavu svojih ponuda;

(c) u slučajevima kada nije moguće postići sporazum o roku za primitak ponuda, ugovorni će subjekt odrediti rok koji će u pravilu biti najmanje 24 dana i ni u kojem slučaju neće biti kraći od 10 dana od datuma poziva na podnošenje ponude.

4. Ako su ugovorni subjekti objavili periodičnu indikativnu obavijest koja se spominje u članku 41 stavku 1 u skladu s Aneksom XX, minimalni rok za primitak ponuda u otvorenim postupcima u pravilu neće biti kraći od 36 dana, ali ni u kojem slučaju neće biti kraći od 22 dana od dana slanja obavijesti.

Ovi su smanjeni rokovi dopušteni, pod uvjetom da je periodična indikativna obavijest uključila, pored informacija koje se zahtijevaju u Aneksu XV A, dijelu I, sve informacije koje se zahtijevaju u Aneksu XV A, dijelu II, ukoliko su ove posljednje informacije raspoložive u trenutku objavljivanja obavijesti i pod uvjetom da je obavijest poslana u svrhu objave u razdoblju od 52 dana do 12 mjeseci prije dana slanja ugovorne obavijesti iz članka 42 stavka 1 točke (c). 5. U slučajevima kada se obavijesti izrađuju i šalju elektroničkim sredstvima u skladu s oblikom i postupcima za slanje koji su navedeni u točki 3 Aneksa XX, rokovi za primitak zahtjeva za sudjelovanjem u zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe, te za primitak ponuda u otvorenim postupcima, mogu se smanjiti za sedam dana. 6. Osim u slučaju roka utvrđenog uzajamnim sporazumom u skladu sa stavkom 3 točkom (b), rokovi za primitak ponuda u otvorenom, zatvorenom postupku i postupku nagodbe mogu se dodatno smanjiti za pet dana ako ugovorni subjekt pruži neograničen i potpuno izravan pristup ugovornim dokumentima i svim dodatnim dokumentima putem elektroničkih sredstava od dana objave obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje, u skladu s Aneksom XX. U obavijesti bi trebalo navesti internetsku adresu na kojoj je ova dokumentacija dostupna. 7. U otvorenim postupcima, kumulativni učinak smanjenja koji je predviđen u stavku 4, 5 i 6 ne smije ni u kojem slučaju imati za posljedicu rok za primitak ponuda kraći od 15 dana od dana slanja ugovorne obavijesti.

Međutim, ako se ugovorna obavijest ne pošalje telefaksom ili elektroničkim sredstvom, kumulativni učinak smanjenja predviđenih u stavku 4, 5 i 6 ne smije


- 260 -

ni u kojem slučaju imati za posljedicu rok za primitak ponuda u otvorenom postupku kraći od 22 dana od dana slanja ugovorne obavijesti. 8. Kumulativni učinak smanjenja predviđenih u stavku 4, 5 i 6 ne smije ni u kojem slučaju imati za posljedicu rok za primitak zahtjeva za sudjelovanjem kao odgovor na obavijest koja je objavljena sukladno odredbama članka 42 stavka 1 točke (c) ili kao odgovor na poziv od strane ugovornih subjekata sukladno odredbama članka 47 stavka 5 koji je kraći od 15 dana od dana slanja ugovorne obavijesti ili poziva.

U zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe kumulativni učinak smanjenja predviđenih u stavku 4, 5 i 6 ne smije ni u kojem slučaju, osim u slučaju kada se rok određuje uzajamnim sporazumom u skladu sa stavkom 3 točkom (b), imati za posljedicu rok za primitak ponuda kraći od 10 dana od dana poziva na podnošenje ponuda. 9. Ako, iz bilo kojeg razloga, ugovorni dokumenti i dokazni dokumenti ili dodatne informacije, iako su zatraženi na vrijeme, ne budu dostavljeni u rokovima utvrđenima u članku 46 i 47 ili ako se ponude mogu izraditi tek nakon obilaska gradilišta ili nakon pregleda dokumenata koji potkrepljuju ugovorne dokumente na licu mjesta, rokovi za primitak ponuda produžavaju se prema tomu, osim u slučaju roka određenog uzajamnim sporazumom u skladu sa stavkom 3 točkom (b), tako da svi gospodarski čimbenici kojih se to tiče mogu biti upoznati s informacijama potrebnim za pripremu ponude. 10. Tablični sažetak rokova utvrđenih u ovom članku nalazi se u Aneksu XXII.


1. U otvorenim postupcima, u slučajevima kada ugovorni subjekti ne pružaju putem elektroničkih sredstava neograničen i potpuno izravan pristup, u skladu s člankom 45 stavkom 6 specifikacijama i svim dokaznim dokumentima, specifikacije i svi dokazni dokumenti šalju se gospodarskim čimbenicima u roku od šest dana od primitka zahtjeva, pod uvjetom da je zahtjev pravodobno podnesen prije roka za dostavu ponuda. 2. Pod uvjetom da je to pravodobno zatraženo, ugovorni subjekti ili nadležne službe dostavljaju dodatne informacije u vezi sa specifikacijama najkasnije šest dana prije roka određenog za primitak ponuda.

Članak 47 Pozivi na dostavu ponude ili na nagodbu

1. U zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe, ugovorni subjekti istodobno u pisanom obliku pozivaju odabrane kandidate da dostave svoje


- 261 -

ponude ili ih pozivaju na nagodbu. Poziv kandidatima treba uključiti jedno od sljedećeg:

- jedan primjerak specifikacija i svih dokumenata uz njih ili

- uputu na pristup specifikacijama i dokumentima uz njih, koji su navedeni u prvoj alineji, kada se oni stavljaju na raspolaganje putem elektroničkih sredstava u skladu sa člankom 45 stavkom 6.

2. Ako specifikacije i/ili dokumente uz njih posjeduje neki subjekt, s iznimkom ugovornog subjekta, nadležan za postupak dodjele, u pozivu se navodi adresa od koje se mogu tražiti te specifikacije i dokumenti te, po potrebi, rok do kojega se ti dokumenti mogu tražiti, iznos koji se plaća za dobivanje dokumenata i postupak plaćanja. Nadležna služba šalje tu dokumentaciju gospodarskom čimbeniku odmah po primitku zahtjeva. 3. Ugovorni subjekti ili nadležna služba šalju dodatne informacije o specifikacijama ili dokumentima najmanje šest dana prije roka koji je određen za primitak ponuda, pod uvjetom da su zatražene na vrijeme. 4. Nadalje, poziv mora uključivati najmanje sljedeće:

(a) kada je to primjereno, rok za traženje dodatnih dokumenata, kao i iznos te način plaćanja svih iznosa koji se trebaju platiti za takve dokumente;

(b) rok za primitak ponuda, adresu na koju se one trebaju poslati i jezik, odnosno jezike na kojima trebaju biti sastavljene;

(c) uputu na eventualno objavljenu ugovornu obavijest;

(d) popis svih dokumenata koji se trebaju priložiti;

(e) kriterije za dodjelu ugovora, ako nisu navedeni u obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije koji se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje;

(f) relativne pondere kriterija za dodjelu ugovora ili, ako je prikladno, redoslijed važnosti tih kriterija ako ta informacija nije navedena u ugovornoj obavijesti, obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije ili specifikacijama.

5. Kada se poziv na natjecanje objavljuje putem periodične indikativne obavijesti, ugovorni će subjekti nakon toga pozvati sve kandidate da potvrde svoj interes na temelju detaljnih informacija o predmetnom ugovoru prije početka odabira ponuditelja ili sudionika u nagodbi.

Ovaj poziv mora uključivati najmanje sljedeće informacije:

(a) prirodu i količinu, uključujući sve opcije u odnosu na dopunske ugovore i, ako je moguće, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvršavanje tih opcija za ugovore koji se obnavljaju, prirodu i količinu i, ako


- 262 -

je moguće, procijenjene datume objave budućih obavijesti o natjecanju za radove, robe i usluge koji se trebaju oglasiti za podnošenje ponuda;

(b) tip postupka: zatvoreni ili nagodba;

(c) kada je to primjereno, datum početka ili završetka isporuke roba, odnosno izvršenja radova ili usluga;

(d) adresu i rok za dostavu zahtjeva za ponudbenim dokumentima i jezik, odnosno jezike na kojima ponude trebaju biti sastavljene;

(e) adresu subjekta koji dodjeljuje ugovor i informacije potrebne za dobivanje specifikacija i drugih dokumenata;

(f) ekonomske i tehničke uvjete, financijska jamstva i informacije koje se traže od gospodarskih čimbenika;

(g) iznos i postupak plaćanja za sve iznose koji se trebaju platiti za dobivanje ponudbenih dokumenata;

(h) oblik ugovora koji je predmetom ponudbenog poziva: kupnja, uzimanje najam, davanje u zakup, kupnja na otplatu ili bilo kakva kombinacija ovdje navedenog; i

(i) kriterije za dodjelu ugovora i njihove ponderire ili, kada je to primjereno, redoslijed važnosti tih kriterija, ako ova informacija nije navedena u indikativnoj obavijesti ili specifikacijama, ili u ponudbenom pozivu, ili u pozivu na nagodbu.

Odjeljak 3

Komunikacija i informiranje

Članak 48 Pravila koja se primjenjuju na razmjenu informacija

1. Razmjena svih informacija koja se spominje u ovoj Glavi, može se vršiti poštom,telefaksom,elektroničkim sredstvima,u skladu sa stavkom 4 i 5

telefonom u slučajevima i okolnostima iz stavka 6 ili kombinacijom tih sredstava prema izboru ugovornog subjekta. 2. Odabrana sredstva komunikacije moraju biti općenito dostupna tako da se gospodarskim čimbenicima ne ograničava pristup postupku javnog nadmetanja. 3. Dostava te razmjena i pohrana informacija se mora obavljati tako da se osigura cjelovitost podataka i zaštiti tajnost ponuditelja i zahtjeva za sudjelovanjem, kao i da se osigura da ugovorni subjekti pregledaju sadržaj ponuda i zahtjeva za sudjelovanjem tek nakon isteka roka za njihovu dostavu.


- 263 -

4. Sredstva koja će se koristiti za dostavu elektroničkim sredstvima, kao i njihova tehnička svojstva, moraju biti nediskriminirajuća, općenito dostupna i interoperativna s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije koja su u općoj uporabi. 5. Sljedeća se pravila primjenjuju na uređaje za elektroničko slanje i primitak ponuda te na uređaje za elektronički primitak zahtjeva za sudjelovanjem:

(a) informacije u vezi sa specifikacijama koje su potrebne za elektroničku dostavu ponuda i zahtjeva za sudjelovanjem, uključujući kodiranje, moraju biti raspoložive za zainteresirane strane. Nadalje, uređaji za elektronički primitak ponuda i zahtjeva za sudjelovanjem moraju biti u skladu s uvjetima iz Aneksa XXIV;

(b) države članice mogu, u skladu s člankom 5 Direktive 1999/93/EZ, zatražiti da elektroničke ponude imaju napredni elektronički potpis u skladu sa stavkom 1 navedene Direktive.

(c) države članice mogu uvesti ili održavati dobrovoljne programe ovlašćivanja s ciljem pružanja viših razina usluge izdavanja svjedodžbi za te uređaje;

(d) ponuditelji ili kandidati se moraju obvezati da će dostaviti, prije isteka roka utvrđenog za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanjem, dokumente, potvrde i izjave koje se spominju u članku 52 stavku 2, članku 52 stavku 3, članku 53 i 54 ako oni ne postoje u elektroničkom obliku.

6. Sljedeća se pravila primjenjuju na slanje zahtjeva za sudjelovanjem:

(a) zahtjevi za sudjelovanjem u natječajima o javnim nabavama mogu se podnijeti u pisanom obliku ili telefonom;

(b) ako se zahtjevi za sudjelovanjem podnose telefonom, pismena se potvrda toga mora poslati prije isteka roka određenog za njihov primitak;

(c) ugovorni subjekti mogu tražiti da se zahtjevi za sudjelovanjem podneseni telefaksom potvrde poštom ili elektroničkim sredstvom, ako je to potrebno u svrhu pravnog dokaza. Ugovorni subjekt treba navesti svaki takav zahtjev zajedno s rokom za slanje potvrde poštom ili elektroničkim sredstvom u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje ili u pozivu iz članka 47 stavka 5.

Članak 49

Informacije koje se daju podnositeljima zahtjeva za kvalifikacijom, kandidatima i ponuditeljima

1. Ugovorni subjekti moraju u najkraćem mogućem roku obavijestiti uključene gospodarske čimbenike o odlukama donesenim u vezi sa sklapanjem okvirnog sporazuma, dodjelom ugovora ili prihvaćanju u dinamički sustav nabave, uključujući razloge za eventualnu odluku da se ne sklopi okvirni sporazum ili dodijeli ugovor za koji je postojao poziv na natjecanje, ili da se ponovno


- 264 -

pokrene postupak, ili da se ne uvede dinamički sustav nabave; ove se informacije pružaju u pisanom obliku ako se to zatraži od ugovornih subjekata. 2. Na zahtjev uključene strane, ugovorni će subjekti u najkraćem mogućem roku obavijestiti:

- svakog neuspješnog kandidata o razlozima odbijanja njegovog zahtjeva,

- svakog neuspješnog ponuditelja o razlozima odbijanja njegove ponude, uključujući, za slučajeve iz članka 34 stavka 4 i 5 razloge za svoju odluku da ne postoji istovjetnost ili odluku o tome da radovi, robe ili usluge ne ispunjavaju radne ili funkcionalne zahtjeve,

- svakog ponuditelja koji je dostavio prihvatljivu ponudu o svojstvima i relativnim prednostima odabrane ponude, kao i o imenu odabranog ponuditelja ili strankama okvirnog sporazuma.

Vrijeme potrebno za gore navedeno ne može ni u kojim okolnostima biti duže od 15 dana od primitka pisanog upita.

Međutim, ugovorni subjekti mogu donijeti odluku da treba uskratiti određene informacije o dodjeli ugovora ili o sklapanju okvirnog sporazuma, ili o prihvaćanju u dinamički sustav nabave iz stavka 1 u slučajevima kada bi davanje takvih informacija priječilo provedbu zakona, ili na neki drugi način bilo u suprotnosti s javnim interesom, ili bi dovelo u pitanje zakonite poslovne interese određenog gospodarskog čimbenika, javnog ili privatnog, uključujući interese gospodarskog čimbenika kojemu je ugovor dodijeljen, ili bi moglo dovesti u pitanje pošteno tržišno natjecanje među gospodarskim čimbenicima. 3. Gospodarski čimbenici koji uspostavljaju sustav kvalifikacije i upravljaju njime obavijestit će podnositelje zahtjeva o svojoj odluci o kvalifikaciji u roku od šest mjeseci.

Ako će donošenje odluke trajati duže od četiri mjeseca od podnošenja zahtjeva, ugovorni će subjekt obavijestiti podnositelja zahtjeva u roku od dva mjeseca od zahtjeva o razlozima koji opravdavaju to duže razdoblje, kao i o datumu do kojega će se njegov zahtjev prihvatiti ili odbiti. 4. Podnositelji zahtjeva čija se kvalifikacija odbije bit će u najkraćem mogućem roku obaviješteni o toj odluci i razlozima odbijanja, a najkasnije 15 dana od dana donošenja odluke. Ti će se razlozi temeljiti na kriterijima za kvalifikaciju iz članka 53 stavka 2. 5. Ugovorni subjekti koji uspostavljaju sustav kvalifikacije i upravljaju njime mogu okončati kvalifikaciju nekog gospodarskog čimbenika samo iz razloga koji se temelje na kriterijima za kvalifikaciju iz članka 53 stavka 2. O eventualnoj namjeri okončanja kvalifikacije treba unaprijed obavijestiti gospodarskog čimbenika, a najmanje 15 dana prije dana kada bi se kvalifikacija trebala okončati, zajedno s razlogom ili razlozima koji opravdavaju predloženu radnju.


- 265 -

Članak 50 Informacije koje se čuvaju u vezi s dodjelama ugovora

1. Ugovorni će subjekti čuvati odgovarajuće informacije o svakom ugovoru, koje će im biti dovoljne da kasnije mogu opravdati svoje odluke u vezi s:

(a) kvalifikacijom i odabirom gospodarskih čimbenika te o dodjeli ugovora;

(b) korištenjem postupaka bez prethodnog poziva na natjecanje na temelju članka 40 stavka 3;

(c) neprimjenom Poglavlja od III do VI ove Glave na temelju odstupanja predviđenih u Poglavlju II Glave I i Poglavlju II ove Glave.

Ugovorni će subjekti poduzeti odgovarajuće korake kako bi dokumentirali odvijanje natječaja o javnim nabavama koji se obavljaju elektroničkim sredstvima. 2. Ove će se informacije čuvati najmanje četiri godine od dana dodjele ugovora tako da ugovorni subjekt može tijekom tog razdoblja pružiti potrebne informacije Komisiji ako ona to zatraži.

POGLAVLJE VII

Vođenje postupka


1. Za potrebe odabira sudionika u svojim postupcima dodjele:

(a) ugovorni subjekti, nakon što su utvrdili pravila i kriterije za isključenje ponuditelja ili kandidata u skladu sa člankom 54 stavkom 1, 2 ili 4 isključuju gospodarske čimbenike koji udovoljavaju tim pravilima i koji zadovoljavaju te kriterije;

(b) oni odabiru ponuditelje ili kandidate u skladu s objektivnim pravilima i kriterijima utvrđenim sukladno članku 54;

(c) u zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe s pozivom na natjecanje, oni će, po potrebi, smanjiti, u skladu sa člankom 54 broj kandidata odabranih sukladno točkama (a) i (b).

2. Kada se poziv na natjecanje objavljuje u obliku obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije i u svrhu odabira sudionika u postupcima dodjele za određene ugovore koji su predmetom poziva na natjecanje, ugovorni subjekti:


- 266 -

(a) kvalificiraju gospodarske čimbenike u skladu s odredbama članka 53;

(b) na takve kvalificirane gospodarske čimbenike primjenjuju odredbe stavka 1 koje su relevantne za zatvorene postupke ili postupke nagodbe.

3. Ugovorni će subjekti provjeriti udovoljavaju li ponude koje su dostavili odabrani ponuditelji pravilima i uvjetima koji se primjenjuju na ponude te će dodijeliti ugovor na temelju kriterija utvrđenih u članku 55 i 57.

Odjeljak 1

Kvalifikacija i kvalitativni odabir

Članak 52 Uzajamno priznavanje u pogledu administrativnih, tehničkih ili

financijskih uvjeta, te potvrda, testova i dokaza 1. Kada budu vršili odabir sudionika za zatvorene postupke i postupke nagodbi, pri donošenju svoje odluke o kvalifikaciji ili prilikom ažuriranja kriterija i pravila ugovorni subjekti ne smiju:

(a) određenim gospodarskim čimbenicima nametati administrativne, tehničke ili financijske uvjete koji se ne bi nametnuli drugima;

(b) tražiti testove ili dokaze kojima bi se podvostručili objektivni dokazi koji već postoje.

2. U slučajevima kada zahtijevaju predočenje potvrda koje su izradila nezavisna tijela, a koje potvrđuju da gospodarski čimbenik udovoljava određenim normama osiguranja kakvoće, ugovorni subjekti upućuju na sustave osiguranja kakvoće koji se temelje na odgovarajućoj seriji europskih normi koju su potvrdila tijela koja udovoljavaju onoj seriji europskih normi koja se odnosi na izdavanje potvrda.

Ugovorni subjekti priznaju istovjetne potvrde od tijela koja imaju poslovni nastan u drugim državama članicama. Oni također prihvaćaju druge dokaze o istovjetnim mjerama osiguranja kakvoće od gospodarskih čimbenika. 3. Za ugovore o radovima i uslugama, i samo u prikladnim slučajevima, ugovorni subjekti mogu od gospodarskog čimbenika tražiti, kako bi provjerili njegove tehničke mogućnosti, da navedu mjere gospodarenja okolišem koje će gospodarski čimbenik moći primijeniti kada bude izvršavao ugovor. U takvim slučajevima, ako ugovorni subjekti budu tražili predočenje potvrda koje izdaju nezavisna tijela, a kojima se potvrđuje da gospodarski čimbenik udovoljava određenim normama gospodarenja okolišem, oni će uputiti na norme EMAS ili na norme gospodarenja okolišem koje se temelje na odgovarajućim europskim ili međunarodnim normama, a koje su potvrđene od strane tijela koja su u


- 267 -

skladu s pravom Zajednice ili odgovarajućim europskim ili međunarodnim normama koje se odnose na izdavanje potvrda.

Ugovorni subjekti priznaju istovjetne potvrde od tijela koja imaju poslovni nastan u drugim državama članicama. Oni također prihvaćaju od gospodarskih čimbenika i druge dokaze o istovjetnim mjerama gospodarenja okolišem.

Članak 53

Sustavi kvalifikacije 1. Ugovorni subjekti koji to žele, mogu uspostaviti i voditi sustav kvalifikacije gospodarskih čimbenika.

Ugovorni subjekti koji žele uspostaviti ili voditi sustav kvalifikacije osigurat će da gospodarski čimbenici u svakom trenutku budu u mogućnosti zahtijevati kvalifikaciju. 2. Sustav iz stavka 1 može uključivati različite faze kvalifikacije.

On će djelovati na temelju objektivnih kriterija i pravila za kvalifikaciju koje će utvrditi ugovorni subjekt.

Ako ti kriteriji i pravila uključuju tehničke specifikacije, primjenjuju se odredbe članka 34. Ti se kriteriji i pravila mogu, prema potrebi, ažurirati. 3. Kriteriji i pravila za kvalifikaciju iz stavka 2 mogu uključivati kriterije za isključenja koji su navedeni u članku 45 Direktive 2004/18/EZ o uvjetima navedenim u njemu.

Ako je ugovorni subjekt nadležno ugovorno tijelo u smislu članka 2 stavka 1 točke (a), ti će kriteriji i pravila uključivati kriterije za isključenje koji su navedeni u članku 45 stavku 1 Direktive 2004/18/EZ. 4. U slučajevima kada kriteriji i pravila za kvalifikaciju iz stavka 2 uključuju uvjete koji se odnose na ekonomsku i financijsku sposobnost gospodarskog čimbenika, on se može, ako je potrebno, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njega i tih subjekata. U tom slučaju gospodarski čimbenik mora ugovornom subjektu dokazati da će mu ti kapaciteti biti na raspolaganju tijekom čitavog razdoblja valjanosti sustava kvalifikacije, primjerice, tako što će predočiti jedan projekt tih subjekata u tom smislu.

Pod istim uvjetima, skupina se gospodarskih čimbenika iz članka 11 može osloniti na kapacitete sudionika u skupini ili kapacitete drugih subjekata. 5. U slučajevima kada kriteriji i pravila za kvalifikaciju iz stavka 2 uključuju uvjete koji se odnose na tehničke i/ili stručne mogućnosti gospodarskog čimbenika, on se može, ako je potrebno, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njega i tih


- 268 -

subjekata. U tom slučaju gospodarski čimbenik mora ugovornom subjektu dokazati da će mu ti kapaciteti biti na raspolaganju tijekom čitavog razdoblja valjanosti sustava kvalifikacije, primjerice tako što će predočiti jedan projekt tih subjekata kod kojega su potrebni kapaciteti stavljeni na raspolaganje gospodarskom čimbeniku.

Pod istim uvjetima, skupina se gospodarskih čimbenika iz članka 11 može osloniti na mogućnosti sudionika u skupini ili mogućnosti drugih subjekata. 6. Kriteriji i pravila za kvalifikaciju iz stavka 2 stavljaju se na raspolaganje gospodarskim čimbenicima na njihov zahtjev. Ažurirani kriteriji i pravila dostavljaju se zainteresiranim gospodarskim čimbenicima.

Ako ugovorni subjekt smatra da sustav kvalifikacije određenih drugih subjekata ili tijela ispunjava njegove uvjete, on će zainteresiranim gospodarskim čimbenicima dostaviti nazive tih drugih subjekata ili tijela. 7. Mora se voditi pisana evidencija kvalificiranih gospodarskih čimbenika; ona se može podijeliti na kategorije prema tipu ugovora za koji vrijedi kvalifikacija. 8. Prilikom uspostavljanja ili vođenja sustava kvalifikacije, ugovorni se subjekti moraju posebice pridržavati odredaba članka 41 stavka 3 o obavijestima o postojanju sustava kvalifikacije, odredaba članka 49 stavka 3, 4 i 5 o podacima koji se trebaju dostaviti gospodarskim čimbenicima koji su podnijeli zahtjev za kvalifikacijom, odredaba članka 51 stavka 2 o odabiru sudionika kada se objavi poziv na natjecanje putem obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije, kao i odredaba članka 52 o uzajamnom priznavanju u pogledu administrativnih, tehničkih ili financijskih uvjeta, potvrda, testova i dokaza. 9. Kada se objavi poziv na natjecanje putem obavijesti o postojanju sustava kvalifikacije, vrši se odabir ponuditelja u zatvorenom postupku ili sudionika u postupku nagodbe od kvalificiranih kandidata u skladu s takvim sustavom.

Članak 54 Kriteriji za kvalitativni odabir

1. Ugovorni će subjekti, koji utvrđuju kriterije za odabir u otvorenom postupku, to učiniti prema objektivnim pravilima i kriterijima koji su dostupni zainteresiranim gospodarskim čimbenicima. 2. Ugovorni će subjekti, koji vrše odabir kandidata za zatvorene postupke ili postupke nagodbe, to učiniti prema objektivnim pravilima i kriterijima koje su utvrdili, a koji su dostupni zainteresiranim gospodarskim čimbenicima. 3. U zatvorenim postupcima ili postupcima nagodbe kriteriji se mogu temeljiti na objektivnoj potrebi ugovornog subjekta da smanji broj kandidata na razinu koja je opravdana potrebom da se napravi ravnoteža između određenih svojstava postupka nabave i osoba, odnosno sredstava potrebnih za vođenje


- 269 -

tog postupka. Međutim, pri određivanju broja odabranih kandidata treba uzeti u obzir potrebu za osiguranjem odgovarajućeg natjecanja. 4. Kriteriji navedeni u stavku 1 i 2 mogu uključiti kriterije za isključenje navedene u članku 45 Direktive 2004/18/EZ o uvjetima koji su u njemu navedeni.

U slučajevima kada je ugovorni subjekt nadležno ugovorno tijelo u smislu članka 2 stavka 1 točke (a), kriteriji i pravila iz stavka 1 i 2 ovoga članka moraju uključivati kriterije za isključenje koji su navedeni u članku 45 stavku 1 Direktive 2004/18/EZ. 5. U slučajevima kada kriteriji iz stavka 1 i 2 uključuju uvjete koji se odnose na ekonomsku i financijsku sposobnost gospodarskog čimbenika, on se može, ako je potrebno i za potrebe određenog ugovora, osloniti na kapacitete drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njega i tih subjekata. U ovom slučaju, gospodarski čimbenik mora ugovornom subjektu dokazati da će mu potrebna sredstva biti na raspolaganju, primjerice tako što će predočiti jedan projekt tih subjekata u tom smislu.

Pod istim se uvjetima skupina gospodarskih čimbenika koja se spominje u članku 11 može osloniti na kapacitete sudionika u skupini ili kapacitete drugih subjekata. 6. U slučajevima kada kriteriji iz stavka 1 i 2 uključuju uvjete koji se odnose na tehničke i/ili stručne mogućnosti gospodarskog čimbenika, on se može, ako je potrebno i u svrhu određenog ugovora, osloniti na mogućnosti drugih subjekata, bez obzira na to kakva je pravna narav veze između njega i tih subjekata. U tom slučaju, gospodarski čimbenik mora ugovornom subjektu dokazati da će mu ta sredstva biti na raspolaganju za izvršavanje ugovora, primjerice tako što će dostaviti jedan projekt tih subjekata kod kojega su potrebna sredstva stavljena na raspolaganje gospodarskom čimbeniku.

Pod istim se uvjetima skupina gospodarskih čimbenika koja se spominje u članku 11 može osloniti na mogućnosti sudionika u skupini ili mogućnosti drugih subjekata.


- 270 -

Odjeljak 2

Dodjela ugovora

Članak 55 Kriteriji za dodjelu ugovora

1. Ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone i druge propise o plaćanju naknade za pružene usluge, kriteriji na kojima ugovorni subjekti temelje dodjelu ugovora moraju biti:

(a) ako se ugovor dodjeljuje na temelju ekonomski najpovoljnije ponude sa stajališta ugovornog subjekta, različiti kriteriji u vezi s predmetom dotičnog ugovora, poput datuma isporuke ili datuma završetka radova, tekućih troškova, ekonomičnosti, kakvoće, estetskih i funkcionalnih svojstava, ekoloških svojstava, tehničke vrijednosti, usluga nakon prodaje i stručne pomoći, obveza u odnosu na dijelove, sigurnosti opskrbe, te cijene ili nečeg drugog.

(b) samo najniža cijena. 2. Ne dovodeći u pitanje odredbe treće točke ovoga stavka, u slučaju iz stavka 1 točke (a), ugovorni subjekt treba navesti relativne pondere koje daje svakom kriteriju koji je odabran u svrhu određivanja ekonomski najpovoljnije ponude.

Ti se ponderi mogu iskazati određivanjem niza s odgovarajućim maksimalnim rasponom.

Ako, prema mišljenju ugovornog subjekta, ponderiranje nije moguće iz razloga koji se mogu dokazati, ugovorni će subjekt navesti kriterije prema redoslijedu važnosti, počevši od najvažnijeg.

Relativni ponderi ili redoslijed važnosti moraju se navesti, već prema tome što je primjerenije, u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje, u pozivu kojim se potvrđuje interes iz članka 47 stavka 5 u ponudbenom pozivu ili u pozivu na nagodbu, ili u specifikacijama.

Članak 56 Korištenje elektroničkih dražbi

1. Države članice mogu predvidjeti da ugovorni subjekti mogu koristiti elektroničke dražbe. 2. U otvorenim, zatvorenim postupcima i postupcima nagodbe s prethodnim pozivom na natjecanje, ugovorni subjekti mogu donijeti odluku da dodjeli ugovora prethodi elektronička dražba kada se ugovorne specifikacije mogu precizno utvrditi.


- 271 -

U istim okolnostima, elektronička se dražba može održati prigodom otvaranja, za potrebe natjecanja, ugovora koji se dodjeljuju u okviru dinamičkog sustava nabave koji se spominje u članku 15.

Elektronička se dražba temelji:

(a) ili isključivo na cijenama, kada se ugovor dodjeljuje ponudi s najnižom cijenom,

(b) ili na cijenama i/ili novim vrijednostima značajki ponuda navedenih u specifikacijama, kada se ugovor dodjeljuje ekonomski najpovoljnijoj ponudi.

3. Ugovorni subjekti koji odluče održati elektroničku dražbu, moraju tu činjenicu navesti u obavijesti koja se koristi kao sredstvo poziva na natjecanje.

Te specifikacije moraju, među ostalim, uključiti sljedeće podatke:

(a) značajke čije će vrijednosti biti predmetom elektroničke dražbe, pod uvjetom da se takve značajke mogu kvantificirati te iskazati brojkama i postocima;

(b) sva ograničenja vrijednosti koje se mogu dostaviti, a koja proizlaze iz specifikacija koje se odnose na predmet ugovora;

(c) podatke koji će biti dostupni ponuditeljima u tijeku elektroničke dražbe i, prema potrebi, kada će im oni biti dostupne;

(d) odgovarajuće informacije koje se odnose na proces elektroničke dražbe;

(e) uvjete pod kojima će ponuditelji moći nuditi na dražbi i, posebice, minimalne razlike koje će se, prema potrebi, tražiti prilikom nuđenja;

(f) odgovarajuće podatke koji se odnose na elektroničku opremu koja se koristi te rješenja i tehničke specifikacije za priključivanje.

4. Prije početka elektroničke dražbe, ugovorni će subjekti izvršiti potpunu početnu procjenu ponuda u skladu s kriterijem, odnosno kriterijima za dodjelu i s ponderima koji su određeni za njih.

Svi ponuditelji koji su dostavili prihvatljive ponude pozivaju se u isto vrijeme putem elektroničkih sredstava da dostave nove cijene i/ili nove vrijednosti; poziv mora sadržavati sve bitne informacije koje se odnose na pojedinačno priključivanje na elektroničku opremu koja se koristi, kao i datum i vrijeme početka elektroničke dražbe. Elektronička se dražba može održavati u više uzastopnih faza. Elektronička dražba može početi najranije dva radna dana nakon dana slanja poziva. 5. Kada se ugovor dodjeljuje na temelju ekonomski najpovoljnije ponude, uz poziv se prilaže rezultat potpune procjene odgovarajuće ponude koja je izvršena u skladu s ponderima predviđenim u članku 55 stavku 2 prvoj točki.


- 272 -

U pozivu se također navodi matematička formula koja će se koristiti pri elektroničkoj dražbi u svrhu automatskog preuređivanja poretka na temelju novih cijena i/ili novih vrijednosti koje se dostave. U tu formulu treba ugraditi pondere svih kriterija utvrđenih radi određivanja ekonomski najpovoljnije ponude, kako je navedeno u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje ili u specifikacijama; u tu svrhu, svi će nizovi vrijednosti prethodno biti smanjeni na određenu vrijednost.

U slučaju da se odobre varijante, za svaku će se varijantu odrediti posebna formula. 6. Tijekom svake faze elektroničke dražbe ugovorni subjekti moraju odmah dostaviti svim ponuditeljima dostatne podatke kako bi im omogućili uvid u njihov relativni poredak u svakom trenutku. Oni mogu dostavljati i druge podatke u vezi s drugim dostavljenim cijenama ili vrijednostima, pod uvjetom da se to navede u specifikacijama. Oni također mogu u svakom trenutku objaviti broj sudionika u toj fazi dražbe. Međutim, ni u kojem slučaju ne smiju otkrivati identitet ponuditelja tijekom bilo koje faze elektroničke dražbe. 7. Ugovorni subjekti zatvaraju elektroničku dražbu na jedan ili više sljedećih načina:

(a) u pozivu za sudjelovanjem na dražbi oni navode unaprijed određeni datum i vrijeme;

(b) kada prestanu dobivati nove cijene ili nove vrijednosti koje ispunjavaju uvjete u pogledu minimalnih razlika. U tom će slučaju ugovorni subjekti u pozivu za sudjelovanjem na dražbi navesti vrijeme koje će proteći od primitka posljednje ponude do zatvaranja elektroničke dražbe;

(c) kada se ispuni broj faza na dražbi, koji je određen u pozivu za sudjelovanjem na dražbi.

Kada ugovorni subjekti odluče zatvoriti elektroničku dražbu u skladu s točkom (c), eventualno u kombinaciji s postupcima utvrđenim u točki (b), u pozivu za sudjelovanjem na dražbi treba navesti raspored sati za svaku fazu dražbe. 8. Nakon zatvaranja elektroničke dražbe ugovorni subjekti dodjeljuju ugovor u skladu sa člankom 55 na temelju rezultata elektroničke dražbe. 9. Ugovorni se subjekti ne mogu koristiti elektroničkim dražbama na neprimjeren način, niti ih mogu koristiti s ciljem sprečavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, ili promjene predmeta ugovora koji je određen u obavijesti koja se koristi kao sredstvo pozivanja na natjecanje i u specifikaciji.


- 273 -

Članak 57 Izuzetno niske ponude

1. Ako se dogodi da, za određeni ugovor, ponude budu izuzetno niske u odnosu na robu, radove ili usluge, ugovorni će subjekt, prije nego što takve ponude odbije, tražiti u pisanom obliku podatke o sastavnim elementima ponude koje bude smatrao bitnim.

Ti se podaci mogu posebice odnositi na:

(a) ekonomiju proizvodnog procesa, usluga koje se pružaju i način gradnje;

(b) odabrana tehnička rješenja i/ili sve izuzetno povoljne uvjete dostupne ponuditelju za isporuku roba ili pružanje usluga ili izvođenje radova;

(c) izvornost roba, usluga ili radova koje je ponudio ponuditelj;

(d) pridržavanje odredaba koje se odnose na zaštitu zaposlenja i radne uvjete koji su na snazi u mjestu gdje se trebaju izvoditi radovi, odnosno isporučivati robe, odnosno pružati usluge;

(e) mogućnost da ponuditelj dobije državnu pomoć. 2. Ugovorni subjekt provjerava te sastavne elemente uzimajući u obzir dostavljene dokaze. 3. Ako ugovorni subjekt utvrdi da je ponuda izuzetno niska zbog toga što je ponuditelj dobio državnu pomoć, ponuda se može odbiti samo iz tog razloga tek nakon savjetovanja s ponuditeljem ako on nije u mogućnosti dokazati u dostatnom roku koji je odredio ugovorni subjekt da je dotična pomoć dodijeljena na zakonit način. Ako ugovorni subjekt odbije ponudu u tim okolnostima, on će o toj činjenici obavijestiti Komisiju.

Odjeljak 3

Ponude koje obuhvaćaju proizvode s podrijetlom iz trećih zemalja i odnosi s tim zemljama

Članak 58 Ponude koje obuhvaćaju proizvode s podrijetlom iz trećih zemalja

1. Ovaj se članak primjenjuje na ponude koje obuhvaćaju proizvode s podrijetlom iz trećih zemalja s kojima Zajednica nije sklopila, na višestranoj ili dvostranoj osnovi, sporazum kojim se poduzećima iz Zajednice osigurava usporediv i uspješan pristup tržištima tih trećih zemalja. To ne smije dovesti u pitanje obveze Zajednice ili njezinih država članica u odnosu na treće zemlje.


- 274 -

2. Svaka ponuda dostavljena u svrhu dodjele ugovora o isporuci robe može se odbiti ako je udio proizvoda s podrijetlom iz trećih zemalja, koji je određen u skladu s Uredbom Vijeća (EEZ-a) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. kojom se utvrđuje Carinski kodeks Zajednice30, veći od 50% ukupne vrijednosti proizvoda koji su obuhvaćeni ponudom. Za potrebe ovoga članka, softver koji se koristi u telekomunikacijskoj mrežnoj opremi smatra se proizvodom. 3. Podložno drugoj točki ovoga stavka, ako su dva ili više ponuditelja jednaka u svjetlu kriterija za dodjelu ugovora koji su određeni u članku 55 prednost se daje onim ponudama koje se ne mogu odbiti sukladno stavku 2. Cijene tih ponuda smatraju se jednakima u smislu ovoga članka ako razlika u cijeni nije veća od 3%.

Međutim, jednoj se ponudi neće dati prednost pred nekom drugom ponudom sukladno gornjoj točki, ako bi njezino prihvaćanje obvezivalo ugovorni subjekt da nabavi opremu s tehničkim svojstvima drukčijim od svojstava postojeće opreme, što bi dovelo do neusklađenosti, tehničkih poteškoća u radu i pri održavanju ili nerazmjernih troškova. 4. U smislu ovoga članka, te treće zemlje na koje je proširena pogodnost primjene odredaba ove Direktive na temelju Odluke Vijeća u skladu sa stavkom 1 ne uzimaju se u obzir za određivanje udjela proizvoda s podrijetlom iz trećih zemalja, a koji se spominje u stavku 2. 5. Komisija će dostaviti Vijeću godišnji izvještaj, počevši od druge polovice prve godine od stupanja na snagu ove Direktive, o napretku učinjenom u višestranim ili dvostranim pregovorima u pogledu pristupa tržištima trećih zemalja za poduzeća iz Zajednice u područjima obuhvaćenim ovom Direktivom, o eventualnim rezultatima koji su postignuti ovim pregovorima i o provedbi svih sklopljenih sporazuma u praksi.

Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom, može na prijedlog Komisije izmijeniti odredbe ovoga članka u svjetlu takvih razvoja događaja.

Članak 59 Odnosi s trećim zemljama u vezi s ugovorima

o radovima, robama i uslugama

1. Države članice će obavijestiti Komisiju o svim općim poteškoćama, po zakonu ili u stvari, s kojima se susreću i o kojima ih izvještavaju njihova poduzeća, a do kojih dolazi prilikom pribavljanja ugovora o uslugama u trećim zemljama. 2. Komisija će izvijestiti Vijeće prije 31. prosinca 2005., a nakon toga će ga izvještavati periodično, o otvaranju ugovora o uslugama u trećim zemljama i o

30 SL L 302, 19. listopada 1992., str. 1. Uredba nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Uredbe (EZ-a) br. 2700/2000 Europskoga parlamenta i Vijeća (SL L 311, 12. prosinca 2000., str. 17.).


- 275 -

napretku u pregovorima s tim zemljama o ovom predmetu, posebice u okviru Svjetske trgovinske organizacije. 3. Komisija će nastojati, tako što će kontaktirati predmetnu treću zemlju, popraviti svaku situaciju za koju ustanovi, na temelju izvještaja iz stavka 2 ili drugih informacija, da, u kontekstu dodjele ugovora o uslugama, treća zemlja:

(a) ne daje poduzećima iz Zajednice uspješan pristup usporediv s onim koji Zajednica daje poduzećima iz te zemlje; ili

(b) ne daje poduzećima iz Zajednice nacionalni tretman ili iste konkurentne mogućnosti koje su na raspolaganju nacionalnim poduzećima; ili

(c) daje poduzećima iz drugih trećih zemalja povoljniji tretman nego onaj koji imaju poduzeća iz Zajednice.

4. Države članice će obavijestiti Komisiju o svim poteškoćama, po zakonu ili u stvari, s kojima se susreću i o kojima izvještavaju njihova poduzeća, a do kojih dolazi zbog nepridržavanja odredaba međunarodnog radnog prava koje su navedene u Aneksu XXIII ako su ta poduzeća pokušala osigurati dodjelu ugovora u trećim zemljama. 5. U okolnostima iz stavka 3 i 4 Komisija u svakom trenutku može predložiti da Vijeće donese odluku o obustavljanju ili ograničavanju dodjele ugovora o uslugama niže navedenim poduzećima tijekom razdoblja koje bi se utvrdilo u toj odluci:

(a) poduzećima koja se ravnaju prema pravu dotične treće zemlje;

(b) poduzećima koja su povezana s poduzećima navedenima u točki (a) i koja imaju registrirano sjedište u Zajednici, ali nemaju izravnu i stvarnu vezu s gospodarstvom države članice;

(c) poduzećima koja dostavljaju ponude čiji su predmet usluge podrijetlom iz dotične treće zemlje.

Vijeće će u najkraćem mogućem roku djelovati kvalificiranom većinom.

Komisija može predložiti mjere na vlastitu inicijativu ili na zahtjev države članice. 6. Odredbe ovoga članka ne smiju dovesti u pitanje obveze Zajednice u odnosu na treće zemlje koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma o javnoj nabavi, posebice u okviru Svjetske trgovinske organizacije.


- 276 -

GLAVA III

PRAVILA KOJIMA SE UREĐUJU NAGRADNI NATJEČAJI ZA PROJEKTE


1. Pravila za organizaciju nagradnih natječaja za projekte moraju biti u skladu sa stavkom 2 ovoga članka, sa člankom 61 i člancima od 63 do 66 te se trebaju staviti na raspolaganje onima koji su zainteresirani za sudjelovanje u nagradnom natječaju. 2. Pristup sudionika nagradnim natječajima za projekte ne smije se ograničavati:

(a) pozivanjem na teritorij ili dio teritorija države članice;

(b) s obrazloženjem da bi se, prema pravu države članice u kojoj se organizira nagradni natječaj, od njih zahtijevalo da budu ili fizičke ili pravne osobe.

Članak 61

Pragovi 1. Ova se Glava primjenjuje na nagradne natječaje za projekte koji se organiziraju u sklopu postupka nabave za usluge čija je procijenjena vrijednost bez PDV-a jednaka ili veća od 499,000 EUR. U smislu ovoga članka, izraz “prag” znači procijenjena vrijednost bez PDV-a ugovora o uslugama, uključujući sve eventualne nagrade i/ili plaćanja sudionicima. 2. Ova se Glava primjenjuje na sve nagradne natječaje kod kojih je ukupni iznos nagrada u natječaju i plaćanja sudionicima jednak ili veći od 499,000 EUR.

U smislu ovoga stavka, izraz “prag” znači ukupni iznos nagrada i plaćanja, uključujući procijenjenu vrijednost bez PDV-a ugovora o uslugama koji bi se kasnije mogao sklopiti na temelju članka 40 stavka 3 ako ugovorni subjekt ne isključi takvu dodjelu u obavijesti o nagradnom natječaju.

Članak 62 Isključenje nagradnih natječaja za projekte

Ova se Glava ne primjenjuje na:

1) nagradne natječaje koji se organiziraju u istim slučajevima kao što su oni koji se spominju u članku 20, 21 i 22 za ugovore o uslugama;


- 277 -

2) nagradne natječaje za projekte organizirane u svrhu obavljanja, u državi članici, djelatnosti za koju je utvrđena primjenjivost stavka 1 članka 30 na temelju odluke Komisije ili se taj stavak smatra primjenjivim sukladno stavku 4 drugoj ili trećoj točki, ili stavku 5 četvrtoj točki tog članka.

Članak 63

Pravila o oglašavanju i transparentnosti 1. Ugovorni subjekti koji žele organizirati nagradni natječaj za projekte objavljuju poziv na natjecanje putem obavijesti o nagradnom natječaju. Ugovorni subjekti koji su održali nagradni natječaj za projekte objavljuju rezultate putem obavijesti. Poziv na natjecanje mora sadržavati podatke iz Aneksa XVIII, a obavijest o rezultatima nagradnog natječaja mora sadržavati podatke iz Aneksa XIX u skladu s oblikom standardnih obrazaca koje je donijela Komisija u skladu s postupkom u članku 68 stavku 2.

Obavijest o rezultatima nagradnog natječaja za projekte šalje se Komisiji u roku od dva mjeseca od zatvaranja nagradnog natječaja za projekte i pod uvjetima koje će utvrditi Komisija u skladu s postupkom iz članka 68 stavka 2 U skladu s navedenim, Komisija će poštovati sve osjetljive poslovne aspekte koje ugovorni subjekti mogu istaknuti prilikom slanja ovih podataka u vezi s brojem primljenih projekata ili planova, identitetom gospodarskih čimbenika i ponuđenim cijenama. 2. Članak 44 stavci od 2 do 8 primjenjuju se i na obavijesti koje se odnose na nagradne natječaje za projekte.

Članak 64 Sredstva priopćavanja

1. Članak 48 stavci 1, 2 i 4 primjenjuju se na sva priopćenja koja se odnose na nagradne natječaje. 2. Priopćenja, razmjena i pohrana informacija mora biti one vrste koja će osigurati zaštitu cjelovitosti i tajnosti svih podataka koje priopće sudionici u nagradnom natječaju, kao i osigurati da prosudbeno povjerenstvo provjeri sadržaj planova i projekata tek nakon isteka roka za njihovu dostavu. 3. Sljedeća pravila primjenjuju se na uređaje za elektronički primitak planova i projekata:

(a) podaci koji se odnose na specifikacije, a koji su potrebni za podnošenje planova i projekata elektroničkim sredstvima, uključujući kodiranje, bit će dostupni stranama kojih se to tiče. Osim toga, uređaji za elektronički primitak planova i projekata moraju udovoljavati uvjetima Aneksa XXIV;

(b) države članice mogu uvesti ili održavati dobrovoljne programe ovlašćivanja s ciljem povećanja razine pružanja usluge izdavanja svjedodžbi za takve uređaje.


- 278 -

Članak 65. Pravila o organizaciji nagradnih natječaja za projekte,

odabir sudionika i prosudbeno povjerenstvo 1. Prilikom organiziranja nagradnih natječaja za projekte, ugovorni subjekti primjenjuju postupke koji se prilagođavaju odredbama ove Direktive. 2. U slučajevima kada su nagradni natječaji za projekte ograničeni na određeni broj sudionika, ugovorni će subjekti utvrditi jasne i nediskriminirajuće kriterije odabira. U svakom slučaju, broj uključenih kandidata koji su pozvani na sudjelovanje mora biti dovoljan da se osigura pravo tržišno natjecanje. 3. Prosudbeno će se povjerenstvo sastojati isključivo od fizičkih osoba koje su nezavisne od sudionika u nagradnom natječaju. Ako se od sudionika u nagradnom natječaju zahtijeva određena stručna kvalifikacija, najmanje trećina članova prosudbenog povjerenstva mora imati istu kvalifikaciju ili neku istovjetnu kvalifikaciju.

Članak 66 Odluke prosudbenog povjerenstva

1. Prosudbeno povjerenstvo mora biti samostalno u svojim odlukama ili mišljenjima. 2. Povjerenstvo će pregledati planove i projekte koje dostave kandidati samostalno i isključivo na temelju kriterija navedenih u obavijesti o nagradnom natječaju. 3. Povjerenstvo će zabilježiti poredak projekata u izvještaju koji potpisuju njegovi članovi, a koji je napravljen prema postignućima svakog projekta, uključujući svoje primjedbe i sve točke koje je potrebno pojasniti. 4. Samostalnost se mora poštovati sve dok prosudbeno povjerenstvo ne donese mišljenje ili odluku. 5. Kandidati se mogu pozvati, ako je potrebno, da odgovore na pitanja koja je prosudbeno povjerenstvo zabilježilo u zapisniku kako bi se pojasnio bilo koji aspekt projekata. 6. Sastavlja se potpuni zapisnik o dijalogu između članova prosudbenog povjerenstva i kandidata.


- 279 -

GLAVA IV

STATISTIČKE OBVEZE, IZVRŠNE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 67 Statističke obveze

1. Države članice će osigurati, u skladu s postupcima koji će se utvrditi u okviru postupka predviđenog u članku 68 stavku 2 da Komisija svake godine primi statistički izvještaj o ukupnoj vrijednosti, raščlanjenoj po državama članicama i po kategorijama djelatnosti na koje se odnose Dodaci od I do X ugovora koji su dodijeljeni ispod pragova navedenih u članku 16 ali na koje bi se ova Direktiva odnosila da nisu propisani takvi pragovi. 2. Što se tiče kategorija djelatnosti na koje se odnose Dodaci II, III, V, IX i X, države članice će osigurati da Komisija primi statistički izvještaj o ugovorima dodijeljenim najkasnije do 31. listopada 2004. za prethodnu godinu, a nakon toga prije 31. listopada svake godine, u skladu s postupcima koji će se utvrditi u okviru postupka predviđenog u članku 68 stavku 2. Statistički izvještaj mora sadržavati podatke potrebne za provjeru pravilne primjene Sporazuma.

Podaci koji se zahtijevaju temeljem gornje točke ne uključuju podatke o ugovorima za usluge istraživanja i razvoja navedene u kategoriji 8 Aneksa XVII A, za telekomunikacijske usluge navedene u kategoriji 5 Aneksa XVII A, čije su pozicije u nomenklaturi CPV istovjetne referentnim brojevima 7524, 7525 i 7526 iz nomenklature CPC, ili za usluge navedene u Aneksu XVII B. 3. Postupci u okviru stavka 1 i 2 utvrdit će se na način koji će osigurati:

(a) da se u interesu administrativnog pojednostavljenja, ugovori manje

vrijednosti mogu isključiti, pod uvjetom da se ne ugrožava upotrebljivost statistike;

(b) da se poštuje povjerljiva narav podataka.

Članak 68 Savjetodavni odbor

1. Komisiji pomaže Savjetodavni odbor za ugovore o javnim nabavama osnovan na temelju članka 1 Odluke Vijeća 71/306/EEZ31 (u daljnjem tekstu “Odbor”). 2. U slučajevima kada se navodi uputa na ovaj stavak, primjenjuje se članak 3 i 7 Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8. 31 SL L 185, 16. kolovoza 1971., str. 15. Odluka nakon izmjena i dopuna temeljem Odluke 77/63/EEZ (SL L 13, 15. siječnja 1977., str. 15.).


- 280 -

3. Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 69 Revizija pragova

1. Komisija provjerava pragove utvrđene u pragu 16 svake dvije godine od 30. travnja 2004. i, s obzirom na drugu točku ovoga stavka, prema potrebi ih revidira u skladu s postupkom predviđenim u članku 68 stavku 2.

Izračun vrijednosti tih pragova treba se temeljiti na prosječnoj dnevnoj vrijednosti eura, iskazanoj u SDR-ima, tijekom razdoblja od 24 mjeseca koje završava posljednjega dana kolovoza koji prethodi reviziji, počevši od 1. siječnja. Vrijednost tako revidiranih pragova zaokružuje se prema potrebi na najbližu nižu vrijednost u tisućama eura kako bi se osiguralo da se poštuju važeći pragovi predviđeni Sporazumom, a koji su iskazani u SDR-ima. 2. U isto vrijeme kada se obavlja revizija sukladno odredbama stavka 1 Komisija će u skladu s postupkom predviđenim u članku 68 stavku 2 uskladiti pragove utvrđene u članku 61 (nagradni natječaji za projekte) s revidiranim pragom koji se primjenjuje na ugovore o uslugama.

Vrijednosti pragova utvrđenih u skladu sa stavkom 1 u nacionalnim valutama državama članica koje nisu članice Monetarne Unije revidiraju se u načelu svake dvije godine od 1. siječnja 2004. Izračun tih vrijednosti treba se temeljiti na prosječnoj dnevnoj vrijednosti tih valuta iskazanoj u eurima tijekom razdoblja od 24 mjeseca koje završava posljednjega dana kolovoza koji prethodi reviziji, počevši od 1. siječnja. 3. Komisija objavljuje revidirane pragove iz stavka 1 njihove vrijednosti u nacionalnim valutama i usklađene pragove iz stavka 2 u Službenom listu Europske unije početkom mjeseca studenoga nakon njihove revizije.

Članak 70 Izmjene i dopune

1. Komisija može, u skladu s postupkom predviđenim u članku 68 stavku 2

izmijeniti:

(a) popis ugovornih subjekata u Dodacima od I do X tako da oni ispunjavaju kriterije navedene u člancima od 2 do 7;

(b) postupke za izradu, slanje, primitak, prevođenje, prikupljanje i distribuciju obavijesti iz članka 41, 42, 43 i 63;

(c) postupke za posebne upute u obavijestima na određene pozicije u nomenklaturi CPV;

(d) referentne brojeve u nomenklaturi navedene u Aneksu XVII, ukoliko to ne mijenja glavno područje primjene Direktive i postupke za uputu koja je


- 281 -

navedena u obavijestima, na određene pozicije u ovoj nomenklaturi unutar kategorija usluga navedenih u Aneksu;

(e) referentne brojeve u nomenklaturi navedenoj u Aneksu XII, ukoliko to ne mijenja glavno područje primjene Direktive i postupke za uputu na određene pozicije u ovoj nomenklaturi, a koja je navedena u obavijestima;

(f) Aneks XI;

(g) postupak za slanje i objavu podataka iz Aneksa XX iz razloga tehničkog napretka ili iz administrativnih razloga;

(h) tehničke podatke i svojstva uređaja za elektronički primitak koji se spominje u točkama (a), (f) i (g) Aneksa XXIV;

(i) u interesu administrativnog pojednostavljenja koje je predviđeno u članku 67 stavku 3 postupke za upotrebu, izradu, slanje, primitak, prevođenje, prikupljanje i distribucija statističkih izvještaja iz članka 67 stavka 1 i 2;

(j) tehničke postupke za načine izračunavanja koji su navedeni u članku 69 stavku 1 i 2, drugoj točki.

Članak 71

Provedba Direktive 1. Države članice će donijeti zakone i druge propise kako bi se uskladili s odredbama ove Direktive najkasnije do 31. siječnja 2006. One će o tome odmah obavijestiti Komisiju.

Države članice mogu iskoristiti dodatno razdoblje od najviše 35 mjeseci od isteka roka utvrđenog u gornjoj točki za primjenu odredaba koje su potrebne kako bi se udovoljilo članku 6 ove Direktive.

Kada države članice budu donosile ove mjere, te će mjere prilikom njihove službene objave sadržavati uputu na ovu Direktivu ili će se uz njih navesti takva uputa. Načine toga upućivanja predvidjet će države članice.

Odredbe članka 30 primjenjuju se od 30. travnja 2004. 2. Države članice će Komisiji dostaviti tekst glavnih odredaba nacionalnoga prava koji budu donijele u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 72 Nadzorni mehanizmi

U skladu s Direktivom Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. kojom se usklađuju zakoni i drugi propisi koji se odnose na primjenu pravila Zajednice o postupcima nabave subjekata koji posluju u sektoru vodnog gospodarstva,


- 282 -

energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru32, države članice će osigurati provedbu ove Direktive putem učinkovitih, raspoloživih i transparentnih mehanizama.

One u tu svrhu mogu, među ostalim, imenovati ili osnovati jedno nezavisno tijelo.

Članak 73 Opoziv

Ovime se opoziva Direktiva 93/38/EEZ ne dovodeći u pitanje obveze država članica u odnosu na rokove za prijenos u nacionalno pravo, a koji su navedeni u Aneksu XXV.

Upute na opozvanu Direktivu tumače se kao upute na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom navedenom u Aneksu XXVI.

Članak 74 Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske Unije.

Članak 75 Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama. Sastavljeno u Strasbourgu, 31. ožujka 2004. Za Europski parlament Za Vijeće Predsjednik Predsjednik P. COX D. ROCHE

32 SL L 76, 23. ožujka 1992., str. 14. Direktiva je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994. (SL 241, 29. kolovoza 1994., str. 228.).


- 283 -

ANEKS I

UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA PRIJENOSA ILI DISTRIBUCIJE PLINA ILI TOPLINSKE ENERGIJE

(...)33

ANEKS II

UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA PROIZVODNJE, PRIJENOSA ILI DISTRIBUCIJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

(...)33

ANEKS III

UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA PROIZVODNJE, PRIJEVOZA ILI DISTRIBUCIJE PITKE VODE

(...)33

ANEKS IV

UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUČJU ŽELJEZNIČKIH USLUGA

(...)33

33 Tekst izostavljen


- 284 -

ANEKS V

UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUČJU USLUGA GRADSKE ŽELJEZNICE, TRAMVAJA, TROLEJBUSA ILI AUTOBUSA

(...)33

ANEKS VI

UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORU POŠTANSKIH USLUGA

(...)33

ANEKS VII

UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA TRAŽENJA I

VAĐENJA NAFTE ILI PLINA

(...)33

ANEKS VIII

UGOVORNI SUBJEKTI U SEKTORIMA TRAŽENJA I VAĐENJA UGLJENA I DRUGIH KRUTIH GORIVA

(...)33


- 285 -

ANEKS IX

UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUČJU MORSKIH ILI RIJEČNIH LUKA, ILI DRUGE TERMINALNE OPREME

(...)33

ANEKS X

UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUČJU INSTALACIJA ZRAČNE LUKE

(...)33


- 286 -

ANEKS XI

POPIS ZAKONODAVSTVA ZAJEDNICE KOJE SE SPOMINJE U ČLANKU 30 STAVKU 3

A. PRIJENOS ILI DISTRIBUCIJA PLINA ILI TOPLINSKE ENERGIJE

Direktiva 98/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnim plinom35

B. PROIZVODNJA, PRIJENOS ILI DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Direktiva 96/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. prosinca 1996. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električnom energijom

C. PROIZVODNJA, PRIJEVOZ ILI DISTRIBUCIJA PITKE VODE

-

D. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUČJU ŽELJEZNIČKIH USLUGA

-

E. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUČJU USLUGA GRADSKE ŽELJEZNICE, TRAMVAJA, TROLEJBUSA ILI AUTOBUSA

-

F. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUČJU POŠTANSKIH USLUGA

Direktiva 97/67/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o zajedničkim pravilima za razvoj unutarnjeg tržišta poštanskih usluga na razini Zajednice i unapređenje kakvoće usluge35

G. TRAŽENJE I VAĐENJE NAFTE ILI PLINA

Direktiva 94/22/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 1994. o uvjetima za davanje i uporabu odobrenja za traženje, ispitivanje i proizvodnju ugljikovodika36

35 SL L 204, 21. srpnja 1998., str. 1. 35 SL L 15, 21. siječnja 1998., str. 14. Direktiva je posljednji put izmijenjena i dopunjena temeljem Direktive 2002/39/EZ (SL L 176, 5. srpnja 2002., str. 21.). 36 SL L 164, 30. lipnja 1994., str. 3.


- 287 -

H. TRAŽENJE I VAĐENJE UGLJENA I DRUGIH KRUTIH GORIVA

-

I. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUČJU MORSKIH ILI RIJEČNIH LUKA, ILI DRUGIH TERMINALNIH OBJEKATA

-

J. UGOVORNI SUBJEKTI U PODRUČJU INSTALACIJA ZRAČNE LUKE

-


- 288 -

ANEKS XII

POPIS RADOVA NAVEDENIH U ČLANKU 1 STAVKU 2 TOČKI (b)37

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA

Odsjek Skupina Klasa Predmet Napomene

Oznaka CPV

45

Gradnja

Ovaj odsjek uključuje:

- gradnju novih građevinskih objekata i građevinske radove, obnovu i uobičajene popravke

45000000

45.1 Priprema gradilišta

45100000

45.11 Rušenje i uništavanje građevinskih objekata; zemljani radovi

Ova klasa uključuje:

- rušenje zgrada i drugih objekata

- čišćenje gradilišta

- zemljane radove: iskopavanje, nasipanje smeća, rušenje do razine tla i poravnavanje terena gradilišta, kopanje rovova, uklanjanje kamenja, miniranje itd.

- pripremu gradilišta za rudarenje: • uklanjanje

preopterećenja i drugo

• uređivanje građevnih terena te

• priprema rudnih svojstava i mjesta

• vađenja rude

45110000

37 Uredba Vijeća (EEZ-a) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statističkoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti u Europskoj zajednici (SL L 293, 24. listopada 1990., str. 1.). Uredba nakon posljednjih izmjena i dopuna temeljem Uredbe Komisije (EEZ-a) br. 761/93 (SL L 83, 3. travnja 1993., str. 1.). 38 U slučaju eventualnih razlika u tumačenju između nomenklature CPV i NACE, primjenjuje se nomenklatura NACE.


- 289 -

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA


Oznaka CPV

Ova klasa također uključuje:

- isušivanje gradilišta

- isušivanje poljoprivrednog ili šumskog zemljišta

45.12 Probno bušenje i svrdlanje


- probno bušenje, probno svrdlanje i uzimanje uzoraka geološkim bušenjem za građevinske, geofizičke, geološke i slične potrebe

Ova klasa isključuje:

- bušenje izvora proizvodne nafte ili plina, vidi 11.20

- bušenje izvora vode, vidi 45.25

- kopanje okomitih rovova, vidi 45.25

- ispitivanje terena u svrhu traženja nafte i plina, geofizičke, geološke i seizmičke izmjere tla, vidi 74.20

45120000

45.2 Izgradnja kompletnih građevina ili njihovih dijelova; građevinarstvo

45200000

45.21 Općenito izgradnja građevina i opći građevinski radovi


- izgradnju svih vrsta građevinskih objekata

- konstruiranje građevinskih

45210000


- 290 -

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA


Oznaka CPV

konstrukcija

- mostove, uključujući mostove za ceste na stupovima, vijadukte, tunele i podzemne prolaze

- dugačke cjevovode, komunikacijske i električne vodove

- gradske cjevovode, gradske komunikacijske i električne vodove pomoćne gradske radove - montaža i podizanje montažnih zdanja na gradilištu


- uslužne djelatnosti koje su u vezi s vađenjem nafte i plina, vidi 11.20

- podizanje kompletnih montažnih konstrukcija od samostalno izrađenih nebetonskih dijelova, vidi odsjek 20., 26. i 28.

- građevinske radove uz iznimku građevinskih objekata za stadione, bazena, gimnastičkih dvorana, teniskih terena, igrališta za golf i drugih sportskih instalacija, vidi 45.23

- građevinske


- 291 -

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA


Oznaka CPV

instalacije, vidi 45.3

- završne građevinske radove na zgradi, vidi 45.4

- arhitektonske poslove i poslove inženjeringa, vidi 74.20

- vođenje građevinskog projekta, vidi 74.20

45.22

Podizanje krovnih pokrova i montaža okvira


- podizanje krovova

- pokrivanje krovova

- impregniranje

45220000

45.23

Gradnja autocesta, cesta, uzletišta i sportskih objekata


- gradnju autocesta, ulica, cesta, ostalih voznih i pješačkih putova

- gradnju željezničkih pruga

- gradnju zrakoplovnih uzletišta

- građevinske radove uz iznimku građevinskih objekata za stadione, bazena, gimnastičkih dvorana, teniskih terena, igrališta golfa i drugih sportskih instalacija

- bojenje oznaka na površinama cesta i parkiralištima


- preliminarne

45230000


- 292 -

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA


Oznaka CPV

zemljane radove, vidi 45.11

45.24 Gradnja vodenih projekata

Ova klasa uključuje gradnju:

- plovnih putova, lučkih i riječnih radova, luka za brodice i jahte (marina), ustava na rijekama itd.

- jaružanje brana i nasipa

- podpovršinske radove

45240000

45.25 Ostali građevinski radovi koji uključuju posebne zanate


- specifične građevinske poslove koji su zajednički za različite vrste objekata, a koji zahtijevaju posebne vještine ili opremu: • izgradnja temelja,

uključujući zabijanje stupova

• bušenje i izgradnja vodenih bunara, kopanje okomitih rovova

• podizanje čeličnih elemenata koji nisu samostalno izrađeni

• savijanje čelika • zidanje opekom i

zidanje kamenom • podizanje skela i

radnih postolja te demontaža, uključujući unajmljivanje skela i

45250000


- 293 -

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA


Oznaka CPV

radnih postolja • izgradnja dimnjaka i

industrijskih peći


- unajmljivanje skela bez podizanja i demontaže, vidi 71.32

45.3 Građevinske instalacije

45300000

45.31 Instaliranje električnih instalacija i priključaka


- instaliranje u zgradama ili drugim građevinskim projektima: • električnih instalacija

i priključaka • telekomunikacijskih

sustava • električnih sustava

za grijanje • antena na

stambenim objektima

• protupožarnih alarma

• protuprovalnih alarmnih sustava

• dizala i pokretnih stepenica

gromobrana itd.

45310000

45.32

Izolacijski radovi


- instaliranje toplinske, zvučne izolacije i izolacije od vibracija u zgradama ili drugim građevinskim projektima Ova klasa isključuje:

45320000


- 294 -

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA


Oznaka CPV

- impregniranje, vidi 45.22

45.33 Vodovodne instalacije


- instaliranje u zgradama ili drugim građevinskim projektima: • vodovodnih

instalacija i sanitarne opreme

• priključaka za plin • opreme i vodova za

grijanje, ventilaciju, hlađenje ili klimatizaciju

• šprinklerskih sustava


- instaliranje električnih sustava za grijanje, vidi 45.31

45330000

45.34 Ostale građevinske instalacije


- instaliranje rasvjetnih i signalizacijskih sustava za ceste, željezničke pruge, zračne i vodene luke

- postavljanje instalacija u zgradama ili drugim građevinskim projektima

45340000

45.4

Završni građevinski radovi

45400000

45.41

Žbukanje


- nanošenje unutarnje i vanjske žbuke ili

45410000


- 295 -

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA


Oznaka CPV

štukature, uključujući s tim povezane materijale koji služe kao podloga za žbukanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima

45.42 Postavljanje stolarije


- postavljanje vrata, prozora, okvira za vrata i prozore, ugradbenih kuhinja, stepeništa, opreme u trgovinama, lokalima i sličnog od drveta ili drugih materijala, a koji nisu samostalno izrađeni

- unutarnje završne radove poput stropova, drvenih zidnih pokrova, pokretnih pregrada itd.


- postavljanje parketa i drugih drvenih podnih pokrova, vidi 45.43

45420000

45.43

Podni i zidni pokrov


- polaganje, postavljanje ili ugrađivanje u zgradama ili drugim građevinskim projektima: • keramičkih,

betonskih ili rezanih kamenih zidnih ili podnih pločica

45430000


- 296 -

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA


Oznaka CPV

• parketa i drugih drvenih podnih pokrova, tepiha i linoleuma, uključujući i one izrađene od gume ili plastike

• podnih ili zidnih pokrova izrađenih od teraca, mramora, granita i škriljevca

• tapeta

45.44 Bojenje i ostakljivanje


- unutarnje i vanjsko bojanje zgrada, bojanje građevinskih objekata, postavljanje stakla, zrcala itd.


- postavljanje prozora, vidi 45.42

45440000

45.45 Ostali završni građevinski radovi


- postavljanje privatnih bazena, čišćenje parom, pjeskarenje i slične poslove za eksterijere zgrada

- ostale završne građevinske radove koji nisu isključeni


- unutarnje čišćenje zgrada i drugih objekata, vidi 74.70

45450000

45.5 Unajmljivanje građevinske

45500000


- 297 -

NACE(38)

ODJELJAK F GRADNJA


Oznaka CPV

opreme ili opreme za rušenje s radnicima

45.50 Unajmljivanje građevinske opreme ili opreme za rušenje s radnicima


- unajmljivanje građevinskih strojeva i opreme ili strojeva i opreme za rušenje bez radnika, vidi 71.32

45500000


- 298 -

ANEKS XIII

PODACI KOJI SE NAVODE U UGOVORNIM OBAVIJESTIMA

A. OTVORENI POSTUPCI (1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronička adresa, broj telefona,

teleksa i telefaksa ugovornog subjekta. (2) Kada je to primjereno, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene

radionice ili je njegovo izvršenje rezervirano u kontekstu zaštićenih programa zapošljavanja.

(3) Vrsta ugovora (ugovor o isporuci robe, izvođenju radova ili pružanju

usluga, a ako je prikladno, navesti radi li se o okvirnom sporazumu ili dinamičkom sustavu nabave).

Kategorija usluge u smislu Aneksa XVII A ili XVII B i opis (referentni broj(evi) iz nomenklature).

Prema potrebi navesti traže li se ponude u svrhu kupnje, uzimanja u najam, davanja u zakup ili kupnje na otplatu, ili bilo kakve kombinacije navedenog.

(4) Mjesto isporuke, gradilište ili mjesto obavljanja usluge. (5) Za robu i radove:

a) Vrsta i količina robe koja će se isporučiti (referentni broj(evi) iz nomenklature), uključujući sve opcije za daljnje nabave i, ako je moguće, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvršavanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U slučaju ugovora koji se ponavljaju, također, ako je moguće, procjena kada će se objaviti sljedeći pozivi za natjecanje za robu koja će se nabaviti ili vrsta i opseg usluga koje će se pružati i opća narav posla (referentni broj(evi) iz nomenklature);

b) Navesti mogu li dobavljači dostaviti ponudu za dio robe i/ili svu potrebnu robu.

Ako su, kod ugovora o radovima, radovi ili ugovor podijeljeni u nekoliko lotova, redoslijed veličine različitih lotova i mogućnost podnošenja ponude za jedan lot, nekoliko lotova ili za sve lotove;

c) Za ugovore o radovima: podaci o svrsi radova ili ugovora ako ugovor uključuje i izradu projekata.


- 299 -

(6) Za usluge:

a) Vrsta usluge koja se pruža, uključujući sve opcije za daljnje nabave i, ako je moguće, procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvršavanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U slučaju ugovora koji se ponavljaju, također, ako je moguće, procjena kada će se objaviti sljedeći pozivi za natjecanje za usluge koje će se nabavljati;

b) Navesti je li obavljanje usluge rezervirano prema zakonu ili drugom propisu za određenu struku;

c) Navesti taj zakon ili drugi propis;

d) Naznačiti trebaju li pravne osobe navesti imena i stručne kvalifikacije osoblja koje će biti odgovorno za obavljanje usluge;

e) Navesti mogu li davatelji usluge dostaviti ponudu za dio predmetnih usluga.

(7) U slučajevima kada je to poznato, navesti postoji li odobrenje za dostavu

varijanti. (8) Rokovi za isporuku ili izvršenje, ili trajanje ugovora o pružanju usluge i,

ukoliko je moguće, datum početka. (9) a) Adresa od koje se mogu tražiti ugovorni dokumenti i dodatni

dokumenti;

b) Kada je to primjereno, iznos i uvjeti plaćanja iznosa koji se plaća za dobivanje tih dokumenata.

(10) a) Krajnji datum za primitak ponuda ili indikativnih ponuda ako se uvodi

dinamički sustav nabave;

b) Adresa na koju se one trebaju poslati;

c) Jezik ili jezici na kojemu se trebaju izraditi. (11) a) Prema potrebi, osobe s ovlaštenjem za prisustvovanje pri otvaranju

ponuda;

b) Datum, vrijeme i mjesto otvaranja ponuda. (12) Prema potrebi, eventualno potrebni polozi i jamstva. (13) Glavni uvjeti u vezi s financiranjem i plaćanjem i/ili upute na odredbe koje

sadrže te uvjete. (14) Kada je to primjereno, pravni oblik koji će u slučaju udruživanja poprimiti

skupina gospodarskih čimbenika kojoj je ugovor dodijeljen.


- 300 -

(15) Minimalni ekonomski i tehnički uvjeti koji se traže od gospodarskog čimbenika kojemu je ugovor dodijeljen.

(16) Razdoblje tijekom kojega je ponuđač obvezan držati ponudu otvorenom. (17) Kada je to primjereno, posebni uvjeti kojima podliježe izvršenje ugovora. (18) Kriteriji iz članka 55. koji će se koristiti za dodjelu ugovora: "najniža

cijena" ili "ekonomski najpovoljnija ponuda". Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed važnosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama.

(19) Kada je to primjereno, uputa na objavu periodične informativne obavijesti

u Službenom listu Europske unije ili obavijesti o objavi te obavijesti na profilu kupca na koji se ugovor odnosi.

(20) Naziv i adresa tijela nadležnog za žalbe i, prema potrebi, postupci

mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje žalbi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa službe od koje se mogu dobiti ovi podaci.

(21) Datum kada je ugovorni subjekt poslao obavijest. (22) Datum kada je Ured za službene objave Europskih zajednica primio

obavijest (dostavlja ga taj Ured). (23) Svi drugi relevantni podaci. B. ZATVORENI POSTUPCI (1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronička adresa, broj telefona,




usluga, a ako je prikladno, navesti radi li se o okvirnom sporazumu).




- 301 -






(6) Za usluge:




d) Naznačiti trebaju li pravne osobe navesti imena i stručne kvalifikacije osoblja koje će biti odgovorno za obavljanje usluge;




ukoliko je moguće, datum početka. (9) Kada je to primjereno, pravni oblik koji će u slučaju udruživanja poprimiti

skupina gospodarskih čimbenika kojoj je ugovor dodijeljen.


- 302 -

(10) a) Krajnji datum za primitak zahtjeva za sudjelovanjem;

b) Adresa na koju se oni trebaju poslati;

c) Jezik ili jezici na kojemu se trebaju izraditi. (11) Krajnji datum za slanje ponudbenog poziva. (12) Prema potrebi, eventualno potrebni polozi i jamstva. (13) Glavni uvjeti u vezi s financiranjem i plaćanjem i/ili upute na odredbe koje

sadrže te uvjete. (14) Podaci o stanju gospodarskog čimbenika te minimalni ekonomski i

tehnički uvjeti koji se od njega traže. (15) Kriteriji iz članka 55 koji će se koristiti za dodjelu ugovora: “najniža cijena”

ili “ekonomski najpovoljnija ponuda”. Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed važnosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama ili se neće navesti u pozivu na dostavu ponuda.

(16) Kada je to primjereno, posebni uvjeti kojima podliježe izvršenje ugovora. (17) Kada je to primjereno, uputa na objavu periodične informativne obavijesti

u Službenom listu Europske unije ili obavijesti o objavi te obavijesti na profilu kupca na koji se ugovor odnosi.



(19) Datum kada su ugovorni subjekti poslali obavijest. (20) Datum kada je Ured za službene objave Europskih zajednica primio

obavijest (dostavlja ga taj Ured). (21) Svi drugi relevantni podaci.


- 303 -

C. POSTUPCI NAGODBE (1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronička adresa, broj telefona,




usluga, a ako je prikladno, navesti radi li se o okvirnom sporazumu).








(6) Za usluge:



- 304 -



d) Navesti trebaju li pravne osobe navesti imena i stručne kvalifikacije osoblja koje će biti odgovorno za obavljanje usluge;




ukoliko je moguće, datum početka. (9) Kada je to primjereno, pravni oblik koji će u slučaju udruživanja poprimiti

skupina gospodarskih čimbenika kojoj je ugovor dodijeljen. (10) a) Krajnji datum za primitak zahtjeva za sudjelovanjem;

b) Adresa na koju se oni trebaju poslati;

c) Jezik ili jezici na kojemu se trebaju izraditi. (11) Prema potrebi, eventualno potrebni polozi i jamstva. (12) Glavni uvjeti u vezi s financiranjem i plaćanjem i/ili upute na odredbe koje

sadrže te uvjete. (13) Podaci o stanju gospodarskog čimbenika te minimalni ekonomski i

tehnički uvjeti koji se od njega traže. (14) Kriteriji iz članka 55 koji će se koristiti za dodjelu ugovora: “najniža cijena”

ili “ekonomski najpovoljnija ponuda”. Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed važnosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama ili se neće navesti u pozivu na nagodbu.

(15) Kada je to primjereno, imena i adrese gospodarskih čimbenika koji je već

odabrao gospodarski subjekt. (16) Prema potrebi, datum(i) ranijih objava u Službenom listu Europske unije. (17) Kada je to primjereno, posebni uvjeti kojima podliježe izvršenje ugovora.


- 305 -

(18) Kada je to primjereno, uputa na objavu periodične informativne obavijesti u Službenom listu Europske unije ili obavijesti o objavi te obavijesti na profilu kupca na koji se ugovor odnosi.



(20) Datum kada je ugovorni subjekt poslao obavijest. (21) Datum kada je Ured za službene objave Europskih zajednica primio

obavijest (dostavlja ga taj Ured). (22) Svi drugi relevantni podaci. D. POJEDNOSTAVLJENA UGOVORNA OBAVIJEST ZA UPORABU U DINAMIČKOM SUSTAVU NABAVE39 (1) Država ugovornog subjekta (2) Ime i e-mail adresa ugovornog subjekta. (3) Navod o objavi ugovorne obavijesti o dinamičkom sustavu nabave. (4) E-mail adresa na kojoj se mogu dobiti ugovorni dokumenti i dodatni

dokumenti koji se odnose na dinamički sustav nabave. (5) Predmet ugovora: opis po referentnim brojevima iz nomenklature CPV i

količina ili opseg ugovora koji se dodjeljuje. (6) Rok za dostavu indikativnih ponuda.

39 Radi prihvaćanja u sustav kako bi mogli kasnije sudjelovati u pozivu na dostavu ponude za određeni ugovor.


- 306 -

ANEKS XIV

PODACI KOJE TREBA SADRŽAVATI OBAVIJEST O POSTOJANJU SUSTAVA KVALIFIKACIJE

(1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronička adresa, broj telefona,



(3) Svrha sustava kvalifikacije (opis robe, usluga ili radova, ili njihovih

kategorija, koji će se nabavljati putem tog sustava – referentni broj(evi) iz nomenklature).

(4) Uvjeti koje trebaju ispuniti gospodarski čimbenici s obzirom na njihovu

kvalifikaciju u skladu sa sustavom i načini prema kojima će se svaki od tih uvjeta provjeravati. U slučajevima kada je opis tih uvjeta i načina provjere opsežan i temelji se na dokumentima koji su dostupni zainteresiranim gospodarskim čimbenicima, bit će dovoljan sažetak glavnih uvjeta i načina te uputa na te dokumente.

(5) Razdoblje valjanosti sustava kvalifikacije i službeni postupci za njegovu

obnovu. (6) Činjenica da obavijest služi kao poziv na natjecanje. (7) Adresa na kojoj se mogu dobiti dodatne informacije i dokumentacija o

sustavu kvalifikacije (ako je drukčija od adrese navedene pod točkom 1.). (8) Naziv i adresa tijela nadležnog za žalbe i, prema potrebi, postupci


(9) Ako su poznati, kriteriji iz članka 55 koji će se koristiti za dodjelu ugovora:

“najniža cijena” ili “ekonomski najpovoljnija ponuda”. Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed važnosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama, ili se neće navesti u ponudbenom pozivu, ili u pozivu na nagodbu.

(10) Svi drugi relevantni podaci.


- 307 -

ANEKS XV A

PODACI KOJE TREBA SADRŽAVATI PERIODIČNA INDIKATIVNA

OBAVIJEST I. RUBRIKE KOJE SE POPUNJAVAJU U SVIM SLUČAJEVIMA (1) Ime, adresa, telegrafska adresa, elektronička adresa, broj telefona,

teleksa i telefaksa ugovornog subjekta ili službe od koje se mogu dobiti dodatni podaci.

(2) a) Za ugovore o isporuci robe: vrsta i količina ili vrijednost usluga, ili

proizvoda koji će se isporučivati (referentni broj(evi) iz nomenklature).

b) Za ugovore o radovima: vrsta i opseg usluga koje će se pružati, opća svojstva posla ili lotova navođenjem referentnog broja, odnosno referentnih brojeva iz nomenklature.

c) Za ugovore o uslugama: ukupna planirana nabava u svakoj od kategorija usluga navedenih u Aneksu XVII A (referentni broj(evi) iz nomenklature).

(3) Datum slanja obavijesti ili slanja obavijesti o objavi te obavijesti na profilu

kupca. (4) Datum kada je Ured za službene objave Europskih zajednica primio

obavijest (dostavlja ga taj Ured). (5) Svi drugi relevantni podaci. II. PODACI KOJI SE TREBAJU DOSTAVITI AKO SE OBAVIJEST KORISTI KAO SREDSTVO POZIVANJA NA NATJECANJE ILI SE NJOME OMOGUĆAVA SMANJENJE ROKOVA ZA PRIMITAK PONUDA (6) Navesti činjenicu da zainteresirani dobavljači trebaju obavijestiti

predmetni subjekt o svojoj zainteresiranosti za ugovor ili ugovore. (7) Kada je to primjereno, navesti je li ugovor rezerviran za zaštićene


(8) Rok za primitak zahtjeva za pozivom na dostavu ponuda ili na nagodbu. (9) Vrsta i količina robe koja će se isporučivati ili opća narav posla, ili

kategorija usluge u smislu Aneksa XVII A i opis, uz navođenje jesu li


- 308 -

predviđeni okvirni sporazumi, uključujući sve opcije za daljnju nabavu i procijenjeno vrijeme koje je na raspolaganju za izvršavanje tih opcija, kao i broj eventualnih obnova. U slučaju ugovora koji se ponavljaju, također, procijenjeno vrijeme objave daljnjih poziva za natjecanje.

(10) Navesti radi li se o kupnji, uzimanju u najam, davanju u zakup ili kupnji na

otplatu, ili bilo kakvoj kombinaciji navedenog. (11) Rokovi za isporuku ili izvršenje, ili trajanje ugovora o pružanju usluge i,

ukoliko je moguće, datum početka. (12) Adresa na koju zainteresirana poduzeća trebaju poslati svoj iskaz

interesa u pisanom obliku.

Rok za primitak iskaza interesa.

Jezik ili jezici odobreni za podnošenje kandidature ili ponuda. (13) Ekonomski i tehnički uvjeti, te financijska i tehnička jamstva koja se traže

od dobavljača. (14) a) Procijenjeni datum za pokretanje postupaka dodjele za ugovor ili

ugovore (ako je poznat);

b) Vrsta natječaja o javnim nabavama (zatvoreni ili nagodba);

c) Iznos bilo kakve svote koja se plaća za dobivanje dokumenata koji se odnose na konzultacije, te podaci o načinu plaćanja.

(15) Kada je to primjereno, posebni uvjeti kojima podliježe izvršavanje

ugovora. (16) Naziv i adresa tijela nadležnog za žalbe i, prema potrebi, postupci

mirenja. Precizni podaci o rokovima za ulaganje žalbi ili, ako je potrebno, ime, adresa, broj telefona, broj telefaksa i e-mail adresa službe od koje se ovi podaci mogu dobiti.

(17) Ako su poznati, kriteriji iz članka 55 koji će se koristiti za dodjelu ugovora:

“najniža cijena” ili “ekonomski najpovoljnija ponuda”. Kriteriji koji predstavljaju ekonomski najpovoljniju ponudu, kao i njihovi ponderi ili, ako je prikladno, redoslijed važnosti tih kriterija navode se ako se oni ne pojavljuju u specifikacijama ili se neće navesti u pozivu na potvrđivanje interesa iz članka 47 stavka 5 ili u ponudbenom pozivu, ili u pozivu na nagodbu.


- 309 -

ANEKS XV B

PODACI KOJE TREBAJU SADRŽAVATI OBAVIJESTI O OBJAVI PERIODIČNE INDIKATIVNE OBAVIJESTI NA PROFILU KUPCA, A KOJE SE

NE KORISTE KAO SREDSTVO POZIVANJA NA NATJECANJE (1) Država ugovornog subjekta. (2) Ime ugovornog subjekta. (3) Internetska adresa “profila kupca” (URL). (4) Referentni broj(evi) iz nomenklature CPV.


- 310 -

ANEKS XVI

PODACI KOJE TREBA SADRŽAVATI OBAVIJEST O DODJELI UGOVORA I. Podaci za objavu u Službenom listu Europske unije40 (1) Ime i adresa ugovornog subjekta. (2) Vrsta ugovora (roba, radovi ili usluge i referentni broj(evi) iz

nomenklature; kada je to primjereno, navesti radi li se o okvirnom sporazumu).

(3) Barem kratki navod o vrsti i količini proizvoda, radova ili usluga koje se

isporučuju, odnosno pružaju. (4) a) Oblik poziva na natjecanje (obavijest o postojanju sustava kvalifikacije;

periodična obavijest; poziv na dostavu ponuda);

b) Informacija o objavi obavijesti u Službenom listu Europske unije;

c) U slučaju ugovora koji se dodjeljuju bez prethodnog poziva na natjecanje,navod o relevantnoj odredbi članka 40 stavka 3 ili članka 32.

(5) Vrsta natječaja o javnim nabavama (otvoreni, zatvoreni ili nagodba). (6) Broj primljenih ponuda. (7) Datum dodjele ugovora. (8) Cijena plaćena za jeftine prigodne kupnje iz članka 40 stavka 3 točke (j). (9) Ime i adresa gospodarskog čimbenika. (10) Navesti, kada je to primjereno, je li ugovor ili će možda biti, predmetom

ugovora s podizvođačima radova. (11) Plaćena cijena ili cijene najviših ili najnižih ponuda uzetih u obzir pri

dodjeli ugovora. (12) Naziv i adresa tijela nadležnog za žalbe i, prema potrebi, postupci


40 Podaci u rubrici 6, 9 i 11 smatraju se podacima koji nisu namijenjeni za objavu ako ugovorni subjekt smatra da bi njihova objava mogla biti štetna za određeni osjetljivi poslovni interes.


- 311 -

(13) Neobvezatni podaci:

- vrijednost i dio ugovora koji jeste ili će možda biti predmetom ugovora s trećim osobama koje su podizvođači radova.

- kriteriji dodjele. II. Podaci koji nisu namijenjeni za objavu (14) Broj dodijeljenih ugovora (ako je dodijeljeni ugovor podijeljen na nekoliko

dobavljača). (15) Vrijednost svakog dodijeljenog ugovora. (16) Zemlja podrijetla proizvoda ili usluge (podrijetlom iz Zajednice ili izvan

Zajednice; ako se radi o podrijetlu izvan Zajednice, prikaz po trećim zemljama).

(17) Koji su kriteriji dodjele korišteni (ekonomski najpovoljnija ponuda; najniža

cijena)? (18) Je li ugovor dodijeljen ponuđaču koji je dostavio varijantu u skladu sa

člankom 36 stavkom 1? (19) Jesu li bilo kakve ponude isključene s obrazloženjem da su izuzetno niske

u skladu sa člankom 57? (20) Datum kada je ugovorni subjekt poslao obavijest. (21) U slučaju ugovora za usluge navedene u Aneksu XVII B., suglasnost

ugovornog subjekta na objavu obavijesti (članak 43 stavak 4).


- 312 -

ANEKS XVII A41

USLUGE U SMISLU ČLANKA 31

Kategorija br. Predmet

Referentni broj iz nomenklature CPC41

Referentni broj iz nomenklature CPV

1 Usluge održavanja i popravka

6112, 6122, 633, 886

Od 50100000 do 50982000 (izuzevši 50310000 do 50324200 i 50116510-9, 50190000-3, 50229000-6, 50243000-0)

2

Usluge kopnenog prijevoza42, uključujući usluge blindiranih vozila i usluge dostave, osim prijevoza pošte

712 (osim 71235), 7512, 87304

Od 60112000-6 do 60129300-1 (osim 60121000 do 60121600, 60122200-1, 60122230-0), i od 64120000-3 do 64121200-2

3 Usluge zračnog prijevoza putnika i tereta, osim prijevoza pošte

73 (osim 7321)

Od 62100000-3 do 62300000-5 (osim 62121000-6, 62221000-7)

4 Kopneni42 i zračni prijevoz pošte

71235, 7321

60122200-1, 60122230-0 62121000-6, 62221000-7

5 Telekomunikacijske usluge 752

Od 64200000-8 do 64228200-2, 72318000-7, i od 72530000-9 do 72532000-3

41 U slučaju eventualnih razlika u tumačenju između nomenklature CPV i nomenklature CPC, primjenjuje se nomenklatura CPC. 42 Izuzevši usluge željezničkog prijevoza koje su obuhvaćene kategorijom 18.


- 313 -

6

Financijske usluge: a) usluge osiguranja b) bankarske i investicijske usluge43

ex 81, 812, 814

Od 66100000-1 do 66430000-3 i od 67110000-1 do 67262000-1 43

7 Računalne i srodne usluge

84

Od 50300000-8 do 50324200-4, od 72100000-6 do 72591000-4 (osim 72318000-7 i od 72530000-9 do 72532000-3)

8 Usluge istraživanja i razvoja44 85

Od 73000000-2 do 73300000-5 (osim 73200000-4, 73210000-7, 7322000-0)

9

Računovodstvene, revizorske i knjigovodstvene usluge

862 Od 74121000-3 do 74121250-0

10

Usluge istraživanja tržišta i anketiranja u svrhu ispitivanja javnog mišljenja

864

Od 74130000-9 do 74133000-0 i 74423100-1, 74423110-4

43 Izuzevši financijske usluge u vezi s izdavanjem, prodajom, kupnjom ili prijenosom vrijednosnih papira ili drugih financijskih instrumenata, te usluga središnje banke. Također su isključene: usluge koje uključuju stjecanje ili uzimanje u najam, bilo kakvim financijskim postupcima, zemljišta, postojećih građevinskih objekata ili druge nepokretne imovine ili prava na njih; međutim, financijske usluge pružene istodobno s ugovorom o stjecanju ili uzimanju u najam, prije ili nakon njega, u bilo kojem obliku, podliježu odredbama ove Direktive. 44 Osim usluga istraživanja i razvoja koje ne uključuju usluge kod kojih korist nastaje isključivo nadležnom ugovornom tijelu isključivo za njegovu uporabu pri obavljanju vlastitih poslova pod uvjetom da nadležno ugovorno tijelo u cijelosti plati naknadu za pruženu uslugu.


- 314 -

11 Savjetodavne45 usluge u vezi s poslovanjem i srodne usluge

865, 866

Od 73200000-4 do 73220000-0, od 74140000-2 do 74150000-5 (osim 74142200-8) i 74420000-9, 74421000-6, 74423000-0, 74423200-2, 74423210-5, 74871000-5, 93620000-0

12

Arhitektonske usluge; usluge inženjeringa i integriranog inženjeringa; urbanističke usluge i usluge oblikovanja krajobraza; srodne usluge znanstvenog i tehničkog savjetovanja; usluge tehničkog ispitivanja i analize

867

Od 74200000-1 do 74276400-8 i od 74310000-5 do 74323100-0 i 74874000-6

13 Reklamne usluge 871

Od 74400000-3 do 74422000-3 (osim 74420000-9 i 74421000-6)

14 Usluge čišćenja zgrada i upravljanja imovinom

874, 82201 do 82206

Od 70300000-4 do 70340000-6 i od 74710000-9 do 74760000-4

15

Nakladničke i tiskarske usluge na temelju naknade ili ugovora

88442 78000000-7 do 78400000-1

16 Usluge odlaganja otpada i smeća; sanitarne i slične usluge

94

Od 90100000-8 do 90320000-6 i 50190000-3, 50229000-6, 50243000-0

45 Osim usluga arbitraže i mirenja.


- 315 -

ANEKS XVII B

USLUGE U SMISLU ČLANKA 32

Kategorija br. Predmet

Referentni broj iz nomenklature CPC

Referentni broj iz nomenklature CPV

17 Hotelske i restoranske usluge

64

Od 55000000-0 do 55524000-9 i od 93400000-2 do 93411000-2

18 Usluge željezničkog prijevoza 711

60111000-9 i od 60121000-2 do 60121600-8

19 Usluge vodenog prijevoza

72

Od 61000000-5 do 61530000-9 i od 63370000-3 do 63372000-7

20 Pomoćne prijevozne usluge

74

62400000-6, 62440000-8, 62441000-5, 62450000-1, Od 63000000-9 do 63600000-5 (osim 63370000-3, 63371000-0, 63372000-7) i 74322000-2, 93610000-7

21 Pravne usluge 861

Od 74110000-3 do 74114000-1

22 Usluge namještanja i davanja radne snage46 872

Od 74500000-4 do 74540000-6 (osim 74511000-4) i od 95000000-2 do 95140000-5

46 Osim ugovora o radnom odnosu.


- 316 -

23

Usluge istražnih postupaka i zaštitarske usluge, osim usluga blindiranih vozila

873 (osim 87304)

Od 74600000-5 do 74620000-1

24 Usluge obrazovanja i stručne izobrazbe 92

Od 80100000-5 do 80430000-7

25 Zdravstvene i socijalne usluge 93

74511000-4 i od 85000000-9 do 85323000-9 (osim 85321000-5 i 85322000-2)

26

Rekreacijske, kulturne i sportske usluge

96

Od 74875000-3 do 74875200-5 i od 92000000-1 do 92622000-7 (osim 92230000-2)

27

Ostale usluge


- 317 -

ANEKS XVIII

PODACI KOJE TREBA SADRŽAVATI OBAVIJEST O NAGRADNOM NATJEČAJU ZA PROJEKTE

(1) Naziv, adresa, elektronička adresa, broj telefona, teleksa i telefaksa

nadležnog ugovornog tijela i službe od koje se mogu dobiti dodatni dokumenti.

(2) Opis projekta (referentni broj(evi) iz nomenklature). (3) Vrsta nagradnog natječaja: otvoreni ili zatvoreni. (4) U slučaju otvorenih nagradnih natječaja: krajnji datum za primitak

projekata. (5) U slučaju zatvorenih nagradnih natječaja:

a) predviđeni broj sudionika ili opseg;

b) prema potrebi, imena već odabranih sudionika;

c) kriteriji za odabir sudionika;

d) krajnji datum za primitak zahtjeva za sudjelovanjem. (6) Prema potrebi, navesti je li sudjelovanje rezervirano za određenu struku. (7) Kriteriji koji će se primjenjivati pri ocjeni projekata. (8) Prema potrebi, imena odabranih članova prosudbenog povjerenstva. (9) Navesti je li odluka prosudbenog povjerenstva obvezujuća za nadležno

ugovorno tijelo. (10) Prema potrebi, broj i vrijednost nagrada. (11) Prema potrebi, podaci o plaćanjima svim sudionicima. (12) Navesti jesu li dobitnicima nagrada omogućeni eventualni daljnji ugovori. (13) Naziv i adresa tijela nadležnog za žalbe i, prema potrebi, postupci


(14) Datum slanja obavijesti. (15) Datum kada je Ured za službene objave Europskih zajednica primio

obavijest. (16) Svi drugi relevantni podaci.


- 318 -

ANEKS XIX

PODACI KOJE TREBAJU SADRŽAVATI OBAVIJESTI O REZULTATIMA NAGRADNIH NATJEČAJA

(1) Naziv, adresa, telegrafska adresa, broj telefona, teleksa i telefaksa

nadležnog ugovornog tijela. (2) Opis projekta (referentni broj(evi) iz nomenklature). (3) Ukupni broj sudionika. (4) Broj inozemnih sudionika. (5) Pobjednik, odnosno pobjednici nagradnog natječaja. (6) Prema potrebi, nagrada, odnosno nagrade. (7) Ostali podaci. (8) Navesti obavijest o nagradnom natječaju. (9) Naziv i adresa tijela nadležnog za žalbe i, prema potrebi, postupci


(10) Datum slanja obavijesti. (11) Datum kada je Ured za službene objave Europskih zajednica primio

obavijest.


- 319 -

ANEKS XX

ZNAČAJKE U VEZI S OBJAVOM 1. Objava obavijesti

a) Ugovorni subjekti moraju slati obavijesti iz članka 41, 42, 43 i 63 Uredu za službene objave Europskih zajednica u obliku koji je propisan Direktivom Komisije 2001/78/EZ od 13. rujna 2001. kojom se mijenja Aneks IV Direktivi Vijeća 93/36/EEZ, Aneks IV, V i VI Direktivi Vijeća 93/37/EEZ, Aneks III i IV Direktivi Vijeća 92/50/EEZ, verziji nakon izmjena i dopuna temeljem Direktive 97/52/EZ, i Prilozi XII do XV, Aneks XVII i XVIII Direktivi Vijeća 93/38/EEZ, verziji nakon izmjena i dopuna temeljem Direktive 98/4/EZ (Direktiva o uporabi standardnih obrazaca pri objavljivanju obavijesti o ugovorima o javnim nabavama47). Za periodične indikativne obavijesti iz članka 41 stavka 1 objavljene na profilu kupca, kao što je opisano u stavku 2 točki (b), mora se, također, koristiti taj oblik, kao i za obavijest o takvoj objavi;

b) Obavijesti iz članka 41, 42, 43 i 63 mora objavljivati Ured za službene objave Europskih zajednica ili ih moraju objavljivati ugovorni subjekti u slučaju periodične indikativne obavijesti koja se objavljuje na profilu kupca u skladu sa člankom 41 stavkom 1.

Nadalje, nadležna ugovorna tijela mogu ove informacije objavljivati na Internetu na “profilu kupca”, kao što je navedeno u točki 2 alineji (b).

c) Ured za službene objave Europskih zajednica dat će nadležnom ugovornom tijelu potvrdu iz članka 44 stavka 7.

2. Objava dopunskih ili dodatnih informacija

a) Ugovorni subjekti potiču se da u cijelosti objavljuju specifikacije i dodatni dokumenti na Internetu;

b) Profil kupca može sadržavati periodične indikativne obavijesti iz članka 41 stavka 1 informacije o pozivima na podnošenje ponuda koji su u tijeku, planiranim nabavama, zaključenim ugovorima, otkazanim postupcima i sve korisne opće informacije, poput mjesta za kontakt, broja telefona i telefaksa, poštanske adrese i e-mail adrese.

3. Oblik i postupci za elektroničko slanje obavijesti Oblik i postupak za slanje obavijesti elektroničkim putem dostupni su na internetskoj adresi http://simap.eu.int.

47 SL L 285, 29. listopada 2001., str. 1. i SL L 214, 9. kolovoza 2002., str. 1.


- 320 -

ANEKS XXI

DEFINICIJA ODREĐENIH TEHNIČKIH SPECIFIKACIJA

U smislu ove Direktive: (1) a) Izraz “tehnička specifikacija” u slučaju ugovora o robi ili uslugama znači

specifikacija u nekom dokumentu kojom se određuju potrebna svojstva nekog proizvoda ili usluge, kao što je razina kakvoće, razina ekološke izvedbe, konstrukcija za sve potrebe (uključujući pristupačnost za osobe s invaliditetom) i ocjena sukladnosti, funkcionalnost, uporaba proizvoda, sigurnost ili dimenzije, uključujući odgovarajuće zahtjeve u odnosu na proizvod u vezi s imenom pod kojim se proizvod prodaje, terminologijom, simbolima, ispitivanjem i metodama ispitivanja, pakiranjem, označivanjem i stavljanjem etiketa, uputama za korisnike, proizvodnim procesima i metodama te postupcima ocjene sukladnosti.

b) Izraz “tehnička specifikacija” u slučaju ugovora o radovima znači ukupnost tehničkih propisa sadržanih posebice u ponudbenim dokumentima, koji određuju svojstva koja mora imati materijal, proizvod ili roba, a ta specifikacija omogućava opis određenog materijala, proizvoda ili robe na takav način da oni ispunjavaju uvjete uporabe za koju ih je ugovorni subjekt namijenio. Tâ svojstva trebaju uključivati razinu ekološke izvedbe, konstrukciju za sve potrebe (uključujući pristupačnost za osobe s invaliditetom) i ocjenu sukladnosti, funkcionalnost, sigurnost ili dimenzije, uključujući postupke u vezi s osiguranjem kakvoće, terminologiju, simbole, ispitivanje i metode ispitivanja, pakiranje, označivanje i stavljanje etiketa, upute za korisnike te proizvodne procese i metode. Ona također moraju uključivati pravila koja se odnose na dizajn i cijenu, uvjete ispitivanja, inspekcije i preuzimanja za radove te metode ili tehnike gradnje, kao i sve druge tehničke uvjete koje je ugovorni subjekt u stanju propisati na temelju općih ili posebnih propisa u odnosu na izvršene radove i na materijale ili dijelove koje oni uključuju.

(2) Izraz “norma” znači tehnička specifikacija koju je odobrilo priznato tijelo za

normizaciju za opetovanu ili trajnu primjenu, kojoj nije obvezno udovoljavati i koja potpada pod jednu od sljedećih kategorija:

- “međunarodna norma”: norma koju je donijela neka međunarodna organizacija za norme i koja je stavljena na raspolaganje široj javnosti;

- “europska norma”: norma koju je donijela neka europska organizacija za norme i koja je stavljena na raspolaganje široj javnosti;

- “nacionalna norma”: norma koju je donijela neka nacionalna organizacija za norme i koja je stavljena na raspolaganje široj javnosti;


- 321 -

(3) Izraz “europsko tehničko odobrenje” znači povoljna tehnička ocjena prikladnosti za uporabu nekog proizvoda na temelju ispunjenja osnovnih uvjeta za građevinske radove pomoću prirođenih svojstava proizvoda i utvrđenih uvjeta primjene i uporabe. Europska tehnička odobrenja izdaje tijelo za izdavanje odobrenja koje za tu svrhu imenuje država članica;

(4) Izraz “zajednička tehnička specifikacija” znači tehnička specifikacija

utvrđena u skladu s postupkom kojega priznaju države članice, a koji je objavljen u Službenom listu Europske unije;

(5) Izraz “tehnička preporuka”: svaki proizvod europskih tijela za normizaciju,

uz iznimku službenih normi, u skladu s postupcima prilagođenim promjenama tržišnih potreba.


- 322 -

ANEKS XXII

TABLIČNI SAŽETAK ROKOVA UTVRĐENIH U ČLANKU 45 Otvoreni postupci Rok za primitak ponuda – bez periodične indikativne obavijesti

Rok Elektroničko slanje obavijesti

Ugovorni se dokumenti mogu dobiti elektroničkim putem

Elektroničko slanje plus “elektronički” ugovorni dokumenti

Učinak na prvu točku stavka 7

Učinak na drugu točku stavka 7

52 45 47 40 nikakav nikakav

S objavom periodične indikativne obavijesti

A: Opći rok

Elektroničko slanje obavijesti





36 29 31 24 nikakav nikakav

B: Minimalni rok






22 15 17 10

Razdoblje od 10 dana produžava se na 15 dana



- 323 -

Zatvoreni postupci i postupci nagodbe Rok za primitak zahtjeva za sudjelovanjem:

Opći rok Elektroničko slanje obavijesti





37 30 nije primjenjivo

nije primjenjivo

nikakav nije primjenjivo

Minimalni rok







nije primjenjivo

nikakav nije primjenjivo

Minimalni rok







nije primjenjivo


nije primjenjivo


- 324 -

Rok za primitak ponuda

A: Opći rok

Elektroni-čko slanje obavijesti





24 nije primjenjivo

19 nije primjenjivo

nije primjenjivo

nikakav

B: Minimalni rok






10 nije primjenjivo

5 nije primjenjivo

nije primjenjivo

Razdo-blje od 5 dana produža-va se na 10 dana

C: Rok utvrđen sporazu-mom


Ugovorni se dokumenti mogu dobiti elektroni-čkim putem




nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo

nije primjenjivo


- 325 -

ANEKS XXIII

ODREDBE MEĐUNARODNOG RADNOG PRAVA U SMISLU ČLANKA 59 STAVKA 4

- Konvencija 87. o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje; - Konvencija 98. o pravu na organiziranje i kolektivno pregovaranje; - Konvencija 29. o prisilnom radu; - Konvencija 105. o ukidanju prisilnog rada; - Konvencija 138. o minimalnoj dobi; - Konvencija 111. o diskriminaciji (zapošljavanje i posao); - Konvencija 100. o jednakim naknadama za rad; - Konvencija 182. o najgorim oblicima dječjeg rada.


- 326 -

ANEKS XXIV

UVJETI KOJI SE ODNOSE NA UREĐAJE ZA ELEKTRONIČKI PRIMITAK PONUDA, ZAHTJEVA ZA SUDJELOVANJEM,

ZAHTJEVA ZA KVALIFIKACIJOM, KAO I PLANOVA I PROJEKATA U NAGRADNIM NATJEČAJIMA

Uređaji za elektronički primitak ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem, zahtjeva za kvalifikacijom, kao i planova i projekata u nagradnim natječajima moraju jamčiti, putem tehničkih sredstava i odgovarajućih postupaka, najmanje:

a) da elektronički potpisi koji se odnose na ponude, zahtjeve za sudjelovanjem, zahtjeve za kvalifikacijom, kao i na slanje planova i projekata, udovoljavaju nacionalnim propisima donesenim u skladu s Direktivom 1999/93/EZ48;

b) da se točan datum i vrijeme primitka ponuda, zahtjeva za sudjelovanjem, zahtjeva za kvalifikacijom, kao i dostave planova i projekata može precizno odrediti;

c) da se može relativno dobro osigurati da prije utvrđenih rokova nitko nema pristup podacima poslanim pod tim uvjetima;

d) da se, ako se povrijedi zabrana pristupa, može relativno dobro osigurati da se ta povreda može sa sigurnošću otkriti;

e) da samo ovlaštene osobe mogu utvrditi ili izmijeniti datume za otvaranje primljenih podataka;

f) da tijekom različitih faza postupka kvalifikacije, natječaja o javnim nabavama ili nagradnog natječaja, jedino ovlaštene osobe, i to istodobnom radnjom, mogu pristupiti svim dostavljenim podacima ili dijelu dostavljenih podataka;

g) da istodobna radnja ovlaštenih osoba mora omogućiti pristup podacima poslanim jedino nakon propisanog datuma;

h) da podaci primljeni i otvoreni u skladu s tim uvjetima moraju ostati dostupni samo osobama koje su ovlaštene da se s njima upoznaju.

48 Direktiva 1999/93/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o okviru Zajednice za elektroničke potpise (SL L 13, 19. siječnja 2000., str. 12.).


- 327 -

ANEKS XXV

ROKOVI ZA PRIJENOS U NACIONALNO

ZAKONODAVSTVO I PROVEDBU

Direktiva Rokovi za prijenos u nac. zakonodavstvo Rokovi za provedbu

93/38/EEZ (SL L 199, 9. kolovoza 1993., str. 84.)

1. srpnja 1994.

Španjolska: 1. siječnja 1997. Grčka i Portugal: 1. siječnja 1998.

98/4/EZ (SL L 101, 1. travnja 1998., str. 1.) 16. veljače 1999.

Grčka i Portugal: 16. veljače 2000.


- 328 -

ANEKS XXVI

KORELACIJSKA TABLICA49

Ova Direktiva Direktiva 93/38/EEZ

Članak 1 stavak 1 Članak 1 stavak 1 prva rečenica Članak 1 stavak 2 točka (a) Članak 1 stavak 4 prva rečenica Prilagođen Članak 1 stavak 2 točka (b) prva rečenica

Članak 1 stavak 4 točka (b) prva rečenica


Članak 1 stavak 2 točka (b) druga rečenica


Prilagođen

Članak 1 stavak 2 točka (c) prva alineja

Članak 1 stavak 4 točka (a) Prilagođen

Članak 1 stavak 2 točka (c) druga alineja

Novi

Članak 1 stavak 2 točka (d) prva alineja

Članak 1 stavak 4 točka (c), prvi dio

Prilagođen

Članak 1 stavak 2 točka (d) druga alineja

Članak 1 stavak 4 druga točka Prilagođen

Članak 1 stavak 2 točka (d) treća alineja

Novi

Članak 1 stavak 3 točka (a) Novi Članak 1 stavak 3 točka (b) Novi Članak 1 stavak 4 Članak 1 stavak 5. Prilagođen Članak 1 stavak 5 Novi Članak 1 stavak 6 Novi Članak 1 stavak 7 prva točka Članak 1 stavak 6 pročišćen Izmijenjen i

dopunjen Članak 1 stavak 7 druga točka Novi Članak 1 stavak 7 treća točka Članak 1 stavak 6 prva rečenica Prilagođen Članak 1 stavak 8 Novi Članak 1 stavak 9 točke (a) do (c) Članak 1 stavak 7. Prilagođen Članak 1 stavak 9 točka (d) Članak 1 stavak 16 Prilagođen Članak 1 stavak 10 Novi Članak 1 stavak 11 Novi Članak 1 stavak 12 Novi Članak 1 stavak 14 i 15 Precrtan Članak 2 stavak 1 točka (a) Članak 1 stavak 1 Članak 2 stavak 1 točka (b) Članak 1 stavak 2 Članak 2 stavak 2 Članak 2 stavak 1 Prilagođen Članak 2 stavak 3 Članak 2 stavak 3 Izmijenjen i

dopunjen Članak 3 stavak 1 Članak 2 stavak 2 točka (a)

alineja (iii) Prilagođen

Članak 3 stavak 2 Članak 2 stavak 5 točka (b) Prilagođen

49 “Prilagođen” označava da je tekst preformuliran bez promjene područja primjene teksta opozvane Direktive. Promjene područja primjene odredaba opozvane Direktive označavaju se s riječi “izmijenjeno i dopunjeno”.


- 329 -

Članak 3 stavak 3 Članak 2 stavak 2 točka (a) alineja (ii)

Prilagođen

Članak 3 stavak 4 Članak 2 stavak 5 točka (a) Prilagođen Članak 4 stavak 1 Članak 2 stavak 2 točka (a)

alineja (i) Prilagođen

Članak 4 stavak 2 Članak 6 stavak 2 Prilagođen Članak 4 stavak 3 Članak 2 stavak 5 točka (a) Prilagođen Članak 5 stavak 1 Članak 2 stavak 2 točka (c) Izmijenjen i

dopunjen Članak 5 stavak 2 Članak 2 stavak 4 Izmijenjen i

dopunjen Članak 6 Novi Članak 7 Članak 2 stavak 2 točka (b) Članak 2 stavak 2 točka (d) Precrtan Članak 8 Članak 2 stavak 6 Izmijenjen i

dopunjen Članak 9 Novi Članak 10 Članak 4 stavak 2 Izmijenjen i

dopunjen Članak 11 stavak 1 prva točka Članak 33 stavak 2 Članak 11 stavak 1 druga točka Članak 33 stavak 3 Izmijenjen i


dopunjen Članak 12 Članak 42 alineja (a) Članak 13 stavak 1 Članak 4 stavak 3 Članak 13 stavak 2 Članak 4 stavak 4 Izmijenjen i

dopunjen Članak 14 Članak 5 Članak 15 Novi Članak 16 Članak 14 stavak 1 Izmijenjen i

dopunjen Članak 17 stavak 1 Članak 14 stavak 2 i 6 Izmijenjen i

dopunjen Članak 17 stavak 2 Članak 14 stavak 13 Prilagođen Članak 17 stavak 3 Članak 14 stavak 9 Izmijenjen i

dopunjen Članak 17 stavak 4 Članak 14 stavak 11 Prilagođen Članak 17 stavak 5 Članak 14 stavak 12 Prilagođen Članak 17 stavak 6 točka (a) prva alineja

Članak 14 stavak 10 treća rečenica


Članak 17 stavak 6 točka (a) druga alineja

Članak 14 stavak 10 druga točka, druga rečenica

Prilagođen

Članak 17 stavak 6 točka (a) treća alineja

Članak 14 stavak 10 druga točka, treća rečenica


Članak 17 stavak 6 točka (b) prva alineja

Članak 14 stavak 10 druga točka, prva rečenica


Članak 17 stavak 6 točka (b) druga alineja


Prilagođen

Članak 17 stavak 6 točka (b) treća alineja

Novi

Članak 17 stavak 7 Članak 14 stavak 7 Izmijenjen i dopunjen

Članak 17 stavak 8 Članak 14 stavak 8


- 330 -



Članak 17 stavak 11 Članak 14 stavak 5 Članak 18 Novi Članak 19 Članak 7 Članak 20 Članak 6 stavak 1 i 3 Prilagođen Članak 21 Članak 10 Članak 22 točka (a) Članak 12 stavak 1 Izmijenjen i

dopunjen Članak 22 točka (b) Članak 12 stavak 2 Članak 22 točka (c) Članak 12 stavak 3 Članak 23 stavak 1 Članak 1 stavak 3 Članak 23 stavak 2 Članak 13 stavak 1 prva točka,

alineje (a) i (b) Izmijenjen i dopunjen

Članak 23 stavak 3 točka (a) Članak 13 stavak 1 prva točka, pročišćena


Članak 23 stavak 3 točke (b) i (c) Novi Članak 23 stavak 3 druga točka Novi Članak 23 stavak 3 treća točka Članak 13 stavak 1 druga točka Izmijenjen i

dopunjen Članak 23 stavak 4 točka (a) Članak 13 stavak 1 prva točka,

alineja (b) Izmijenjen i dopunjen

Članak 23 stavak 4 točka (b) Novi Članak 23 stavak 4 pročišćen Novi Članak 23 stavak 5 Članak 13 stavak 2 Izmijenjen i

dopunjen Članak 24 točka (a) Članak 1 stavak 4 točka (c)

alineja (i)

Članak 24 točka (b) Članak 1., stavak 4., točka (c), alineja (iii)

Članak 24 točka (c) Članak 1 stavak 4 točka (c) alineja (iv)


Članak 24 točka (d) Članak 1 stavak 4 točka (c) alineja (v)

Članak 24 točka (e) Članak 1 stavak 4 točka (c) alineja (vi)

Članak 1 stavak 4 točka (c) alineja (ii) i Dodatak XVI A napomena 2.

Precrtan

Članak 25 Članak 11 Izmijenjen i dopunjen

Članak 26 točka (a) Članak 9 stavak 1 točka (a) Prilagođen Članak 26 točka (b) Članak 9 stavak 1 točka (b) Prilagođen Članak 9 stavak 2 Precrtan Članak 3 stavak 1 Precrtan Članak 27 Članak 3 stavak 2 Izmijenjen i

dopunjen Članak 3 stavci 3 do 5 Precrtan Članak 28 Novi Članak 29 Novi Članak 30 Novi Članak 8 Precrtan


- 331 -

Članak 31 Članak 15 Prilagođen Članak 32 Članak 16 Članak 33 Članak 17. Članak 34 Članak 18 i članak 34 stavak 4 Izmijenjen i

dopunjen Članak 35 Članak 19 Prilagođen Članak 36 stavak 1 Članak 34 stavak 3 Izmijenjen i

dopunjen Članak 36 stavak 2 Novi Članak 37 Članak 27 Izmijenjen i

dopunjen Članak 38 Novi Članak 39 stavak 1 Članak 29 stavak 1 Izmijenjen i

dopunjen Članak 39 stavak 2 Članak 29 stavak 2 Članak 40 stavak 1 Članak 4 stavak 1 Članak 40 stavak 2 i 3 Članak 20 stavak 1 i 2 Članak 41 stavak 1 prva točka Članak 22 stavak 1 Izmijenjen i

dopunjen Članak 41 stavak 1 druga do šesta točka

Novi

Članak 41 stavak 2 Članak 22 stavak 4 Članak 41 stavak 3 Članak 30 stavak 9 Prilagođen Članak 42 stavak 1 Članak 21 stavak 1 Članak 42 stavak 2 Novi Članak 42 stavak 2 točke (a) i (b) Članak 21 stavak 2 točke (a) i (b) Prilagođen Članak 42 stavak 2 točka (c) prva rečenica

Članak 22 stavak 3, prva rečenica

Članak 42 stavak 2 točka (c) druga rečenica

Članak 22 stavak 3, druga rečenica


Članak 43 stavak 2 Članak 24 stavak 2 Prilagođen Članak 43 stavak 3 Članak 24 stavak 3, prva do treća

rečenica Prilagođen

Članak 43 stavak 4 Članak 24 stavak 3, četvrta rečenica

Prilagođen

Članak 43 stavak 5 Članak 24 stavak 4 Prilagođen Članak 44 stavak 1 Novi Članak 44 stavak 2 Novi Članak 44 stavak 3 prva točka Novi Članak 44 stavak 3 drugi podstavak, prva rečenica

Članak 25 stavak 3, prva rečenica Izmijenjen i dopunjen



Prilagođen

Članak 44 stavak 4 prva točka Članak 25 stavak 2 Izmijenjen i dopunjen

Članak 44 stavak 4 druga točka Članak 25 stavak 4 Članak 44 stavak 5 Članak 25 stavak 5 Izmijenjen i

dopunjen Članak 44 stavak 6 Članak 25 stavak 1 Članak 44 stavak 7 Novi Članak 44 stavak 8 Novi Članak 25 stavak 3, treća rečenica Precrtan


- 332 -

Članak 45 stavak 1 Novi Članak 45 stavak 2 Članak 26 stavak 1 prva točka,

prva rečenica

Članak 45 stavak 3 Članak 26 stavak 2 Prilagođen Članak 45 stavak 4 Članak 26 stavak 1, druga i treća


Članak 45 stavci 5 do 8 Novi Članak 45 stavak 9 Članak 28 stavak 3 Izmijenjen i

dopunjen Članak 45 stavak 10 Novi Članak 46 stavak 1 Članak 28 stavak 1 Izmijenjen i


dopunjen Članak 47 stavak 1 prva rečenica Članak 28 stavak 4, prva rečenica Članak 47 stavak 1 druga rečenica, prva alineja

Novi

Članak 47 stavak 1 druga rečenica, druga alineja



Članak 47 stavak 2 Novi Članak 47 stavak 3 Članak 28 stavak 2 Izmijenjen i

dopunjen Članak 47 stavak 4 točke (a) do (d) Članak 28 stavak 4 točke (a) do

(d) i (f) Prilagođen

Članak 28 stavak 4 točka (f) Precrtan Članak 47 stavak 4 točka (e) Članak 28 stavak 4 točka (e) Izmijenjen i

dopunjen Članak 47 stavak 4 točka (f) Novi Članak 47 stavak 5 točke (a) do (h) Članak 21 stavak 2 točka (c) Prilagođen Članak 47 stavak 3 točka (i) Novi Članak 48 stavak 1 Članak 28 stavak 6, prva i druga

rečenica i prva alineja Izmijenjen i dopunjen

Članak 48 stavak 2 Novi Članak 48 stavak 3 Članak 28 stavak 6, druga i četvrta

alineja Izmijenjen i dopunjen

Članak 48 stavak 4 Novi Članak 48 stavak 5 Novi Članak 48 stavak 6 Članak 28 stavak 5 Izmijenjen i


dopunjen Članak 49 stavak 2 prva točka Članak 41 stavak 4 prva točka Izmijenjen i

dopunjen Članak 49 stavak 2 druga točka Članak 41 stavak 2 druga točka Prilagođen Članak 49 stavak 3 Članak 30 stavak 4 Članak 49 stavak 4 Članak 30 stavak 6 Izmijenjen i



dopunjen Članak 50 stavak 2 Članak 41 stavak 2 Članak 51 Novi


- 333 -


Članak 52 stavak 2 Članak 32 Izmijenjen i dopunjen

Članak 52 stavak 3 Novi Članak 53 stavak 1 Članak 30 stavak 1 Članak 53 stavak 2 Članak 30 stavak 2 Izmijenjen i

dopunjen Članak 53 stavak 3 Novi Članak 53 stavak 4 Novi Članak 53 stavak 5 Novi Članak 53 stavak 6 Članak 30 stavak 3 Članak 53 stavak 7 Članak 30 stavak 7 Članak 53 stavak 8 Novi Članak 53 stavak 9 Članak 21 stavak 3 Članak 21 stavak 5 Precrtan Članak 54 stavak 1 Novi Članak 54 stavak 2 Članak 31 stavak 1 Članak 54 stavak 3 Članak 31 stavak 3 Prilagođen Članak 54 stavak 4 prva točka Članak 31 stavak 2 Prilagođen Članak 54 stavak 4 druga točka Novi Članak 54 stavak 5 Novi Članak 54 stavak 6 Članak 55 stavak 1 Članak 34 stavak 1 Članak 55 stavak 2 Članak 34 stavak 2 Izmijenjen i

dopunjen Članak 35 stavak 1 i 2 Precrtan Članak 56 Novi Članak 57 stavak 1 i 2 Članak 34 stavak 5 prva i druga

točka Izmijenjen i dopunjen

Članak 57 stavak 3 Članak 34 stavak 5 treća točka Izmijenjen i dopunjen

Članak 58 stavak 1 i 2 Članak 36 stavak 1 i 2 Članak 58 stavak 3 Članak 36 stavak 3 i 4 Prilagođen Članak 58 stavak 4 i 5 Članak 36 stavak 5 i 6 Članak 59 stavak 1, 2, 3, 5 i 6 Članak 37 Prilagođen Članak 59 stavak 4 Novi Članak 60 stavak 1 Članak 23 stavak 3 Članak 60 stavak 2 Članak 23 stavak 4 Članak 61 stavak 1 i 2 Članak 23 stavak 1 i 2 Izmijenjen i

dopunjen Članak 62 stavak 1 Članak 6 stavak 1 članak 12 Izmijenjen i

dopunjen Članak 62 stavak 2 Novi Članak 63 stavak 1 prva točka Članak 21 stavak 4 Izmijenjen i

dopunjen Članak 63 stavak 1 druga točka Članak 24 stavak 1 i 2, druga


Članak 63 stavak 2 Članak 25 Izmijenjen i dopunjen

Članak 64 Novi Članak 65 stavak 1 Članak 4 stavak 1 Prilagođen Članak 65 stavak 2 Članak 23 stavak 5 Članak 65 stavak 3 Članak 23 stavak 6 prva točka


- 334 -

Članak 66 Članak 23 stavak 6 druga točka Izmijenjen i dopunjen

Članak 67 Članak 42 Izmijenjen i dopunjen

Članak 39 Precrtan Članak 68 stavak 1 Članak 40 stavak 5 Izmijenjen i

dopunjen Članak 68 stavak 2 Novi Članak 68 stavak 3 Novi Članak 69 stavak 1 prva točka Članak 14 stavak 15, prva

rečenica Izmijenjen i dopunjen

Članak 69 stavak 1 druga točka Članak 14 stavak 15, druga rečenica


Članak 69 stavak 2 prva točka Novi Članak 69 stavak 2 druga točka Članak 14 stavak 14, prva i druga

rečenica Izmijenjen i dopunjen

Članak 69 stavak 3 Članak 14 stavak 14, treća rečenica i stavak 15 treća rečenica

Prilagođen

Članak 70 stavak 1 točka (a) Članak 40 stavak 1 Izmijenjen i dopunjen

Članak 70 stavak 1 točka (b) Članak 40 stavak 2 Prilagođen Članak 70 stavak 1 točka (c) Članak 40 stavak 3 Izmijenjen i

dopunjen Članak 70 stavak 1 točka (d) Članak 40 stavak 3 Izmijenjen i

dopunjen Članak 70 stavak 1 točka (e) Novi Članak 70 stavak 1 točke (f), (g) i (h)

Novi

Članak 70 stavak 1 točka (i) Članak 40 stavak 2 i članak 42 stavak 2

Prilagođen

Članak 70 stavak 1 točka (j) Članak 14 stavak 16 Prilagođen Članak 40 stavak 4 Precrtan Članak 43 i članak 44 Precrtan Članak 71 Novi Članak 72 Novi Dodatak I Dodatak III Prilagođen Dodatak II Dodatak II Prilagođen Dodatak III Dodatak I Prilagođen Dodatak IV Dodatak VI Prilagođen Dodatak V Dodatak VII Prilagođen Dodatak VI Novi Dodatak VII Dodatak IV Prilagođen Dodatak VIII Dodatak V Prilagođen Dodatak IX Dodatak IX Prilagođen Dodatak X Dodatak VIII Prilagođen Dodatak XI Novi Dodatak XII Dodatak XI Prilagođen Dodatak XIII A do C Dodatak XII Izmijenjen i

dopunjen Dodatak XIII D Novi Dodatak XIV Dodatak XIII Izmijenjen i

dopunjen Dodatak XV A Dodatak XIV Izmijenjen i

dopunjen


- 335 -

Dodatak XV B Novi Dodatak XVI Dodatak XV Izmijenjen i

dopunjen Dodatak XVII A Dodatak XVI A Izmijenjen i

dopunjen Dodatak XVII B Dodatak XVI B Prilagođen Dodatak XVIII i XIX Dodatak XVII i XVIII Izmijenjen i

dopunjen Dodatak XX točka 1 (a) Novi Dodatak XX točka 1 (b) Članak 25 stavak 2 Izmijenjen i

dopunjen Dodatak XX točka 1 (c) Novi Dodatak XX točka 2 i 3 Novi Dodatak XXI točka 1 Članak 1 stavak 8 Izmijenjen i

dopunjen Dodatak XXI točka 2 prva rečenica

Članak 1 stavak 9 Prilagođen

Dodatak XXI točka 2 prva alineja Novi Dodatak XXI točka 2 druga alineja

Članak 1 stavak 10 Izmijenjen i dopunjen

Dodatak XXI točka 2 treća alineja Novi Dodatak XXI točka 3 Članak 1 stavak 12 Izmijenjen i

dopunjen Dodatak XXI točka 4 Članak 1 stavak 11 Članak 1 stavak 13 Precrtan Dodatak XXII Novi Dodatak XXIII Dodatak XXIV Novi Dodatak XXV Novi Dodatak XXVI Novi

www.javnenabavke.ba


DIREKTIVA SAVETA 92/13/EEC

od 25. februara 1992. godine,

koja usklađuje zakone, propise i administrativne

odredbe koje se odnose na primenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji

posluju u sektorima vode, energije, saobraćaja i telekomunikacija

Direktiva Saveta 92/13/EEC

- 339 -


od 25. februara 1992. godine,

koja usklađuje zakone, propise i administrativne odredbe koje se odnose na primenu pravila Zajednice na postupke nabavke subjekata koji posluju u

sektorima vode, energije, saobraćaja i telekomunikacija∗

SAVET EVROPSKIH ZAJEDNICA,

imajući u vidu međunarodni ugovor kojim se osniva Evropska ekonomska zajednica, a u vezi s tim posebno član 100a,

imajući u vidu predlog Komisije (1),

u saradnji sa Evropskim parlamentom (2),

imajući u vidu mišljenje Ekonomskog i socijalnog komiteta (3),

s obzirom na to da Direktiva Saveta 90/531/EEZ od 17. septembra 1990. godine o postupcima nabavke subjekata koji posluju u sektorima vode, energije, saobraćaja i telekomunikacija (4) propisuje pravila za postupke nabavke kako bi se obezbedilo da potencijalni isporučioci i izvođači imaju podjednake mogućnosti da osiguraju dodelu ugovora, ali ne sadrži posebne odredbe koje obezbeđuju njenu efikasnu primenu;

s obzirom na to da postojeći sporazumi kako na nacionalnom nivou tako i na nivou Zajednice koji obezbeđuju njenu primenu nisu uvek prikladni;

s obzirom na to da nepostojanje efikasnih lekova ili neadekvatnost postojećih lekova može da odvrati subjekte Zajednice od podnošenja tendera; s obzirom na to da stoga države članice moraju da reše ovaj problem;

s obzirom na to da je Direktiva Saveta 89/665/EEZ od 21. decembra 1989. godine o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredbi koje se odnose na primenu postupka revizije na dodele ugovora o javnim nabavkama i javnim radovima (5) ograničena na postupke dodele ugovora iz delokruga Direktive Saveta 71/305/EEZ od 26. jula 1971. godine, koja se odnosi na usklađivanje ∗ Council Directive 92/13/EEC of 25 February 1992 coordinating the laws, regulations and administrative provisions relating to the application of Community rules on the procurement procedures of entities operating in the water, energy, transport and telecommunications sectors Official Journal L 076, 23/03/1992 p. 0014 - 0020


- 340 -

postupaka za dodelu ugovora o javnim radovima (6), poslednji put izmenjena Direktivom 90/531/EEZ, i Direktive Saveta 77/62/EEZ od 21. decembra 1976. godine koja usklađuje postupke za dodelu ugovora o javnim nabavkama (7), poslednji put izmenjena Direktivom 90/531/EEZ;

s obzirom na to da otvaranje nabavki u pomenutim sektorima u pravcu konkurencije na nivou Zajednice implicira da moraju da se usvoje odredbe kako bi s obezbedilo da su isporučiocima ili izvođačima dostupni odgovarajući postupci revizije u slučaju povrede relevantnog prava Zajednice ili nacionalnih propisa kojima se implementira ovo pravo;

s obzirom na to da je potrebno obezbediti značajno povećanje garancija u pogledu transparentnosti i nediskriminacije i s obzirom na to da moraju da postoje efikasni i brzi lekovi kako bi ono imalo vidljiv efekat;

s obzirom na to da se mora uzeti u obzir specifična priroda pojedinih pravnih sistema na taj način što se državama članicama daje mogućnost da izaberu koja će ovlašćenja da daju revizionim organima a koja će imati ista dejstva;

s obzirom na to da jedna od ovih mogućnost obuhvata ovlašćenje da se direktno interveniše u postupcima nabavki javnopravnih subjekata, kao npr. tako što se ti postupci obustavljaju, ili tako što se ponište odluke ili diskriminatorne klauzule u dokumentima i publikacijama;

s obzirom na to da druga mogućnost predviđa ovlašćenje da se izvrši delotvoran posredan pritisak na javnopravne subjekte da isprave svaku povredu ili da ih spreči u kršenju, i da spreči pojavu povreda;

s obzirom na to da moraju uvek da budu omogućeni zahtevi za naknadu štete;

s obzirom na to da kada je zahtev podnet za štetu koja predstavlja troškove pripreme ponude ili učestvovanja u postupku dodele, od lica koje podnese zahtev ne zahteva se, kako bi dobilo naknadu troškova, da dokaže da bi ugovor bio dodeljen njemu da nije bilo ovakve povrede;

s obzirom na to da javnopravni subjekti koji se ponašaju u skladu sa pravilima nabavke mogu ovo obznaniti putem odgovarajućih sredstava; s obzirom na to da ovo zahteva ispitivanje postupka nabavke i prakse koju su primenili ovi subjekti od strane nezavisnih lica;

s obzirom na to da je u ovu svrhu adekvatno da se objave obaveštenja o postojanju sistema atestiranja, koji dopušta proglašenje o ispravnoj primeni pravila nabavke, u Službenom listu Evropskih zajednica;

s obzirom na to da javnopravni subjekti treba da imaju mogućnost da pribegnu sistemu atestiranja ukoliko to žele;

s obzirom na to da države članice moraju da im ponude tu mogućnost;


- 341 -

s obzirom na to da one to mogu učiniti ili tako što će same utvrditi sistem ili tako što će dozvoliti javnopravnim subjektima da pribegnu sistemu atestiranja koji je ustanovila druga država članica;

s obzirom na to da oni mogu poveriti zadatak ispitivanja po sistemu atestiranja licima, profesijama ili osoblju nekih institucija;

s obzirom na to da je garantovana potrebna fleksibilnost u uvođenju ovakvog sistema utvrđivanjem osnovnih uslova za to u ovoj direktivi;

s obzirom na to da treba da se obezbede u evropskim standardima operativni detalji na koje se ova direktiva odnosi;

s obzirom na to da države članice možda treba da utvrde operativne detalje pre, ili uz, pravila koja se nalaze u evropskim standardima;

s obzirom na to da, kada preduzeća ne traže reviziju, pojedine povrede se ne mogu korigovati osim ukoliko se ne ustanovi poseban mehanizam;

s obzirom na to da, shodno tome, Komisija, kada smatra da je učinjena jasna i očigledna povreda tokom postupka dodele ugovora, treba da bude u mogućnosti da o tome obavesti nadležne organe države članice i javnopravnog subjekta u pitanju tako da se preduzmu adkevatne mere za brzo ispravljanje učinjene povrede;

s obzirom na to da je potrebno pružiti mogućnost mirenja na nivou Zajednice da bi se sporovi rešavali sporazumno;

s obzirom na to da se primena ove direktive u praksi treba ispitati istovremeno sa primenom Direktive 90/531/EEZ na osnovu obaveštenja koje obezbeđuju države članice u vezi sa funkcionisanjem nacionalnih postupaka revizije;

s obzirom na to da ova direktiva mora stupiti na snagu u isto vreme kao Direktiva 90/531/EEZ;

s obzirom na to da je prikladno da Kraljevina Španija, Republika Grčka i Republika Portugalija dobiju dodatne adekvatne periode da unesu ovu Direktivu u domaće pravo, uzimajući u obzir datume primene Direktive 90/531/EEZ u ovim zemljama USVOJIO JE OVU DIREKTIVU:


- 342 -

POGLAVLJE I

Lekovi na nacionalnom nivou

Član 1 1. Države članice preduzimaju potrebne mere kako bi obezbedile da se odluke

koje donesu javnopravni subjekti mogu uspešno preispitati, a posebno, što je pre moguće u skladu sa uslovima određenim u sledećim članovima, a naročito, članu 2 (8), na osnovu toga da je ovakvim odlukama povređeno pravo Zajednice u oblasti nabavki ili nacionalne propise kojima se implementira to pravo u pogledu:

(a) postupaka dodele ugovora koji potpadaju u delokrug Direktive Saveta 90/531/EEZ; i

(b) saglasnosti sa članom 3 (2) (a) te direktive u slučaju javnopravnih subjekata na koje se primenjuje ta odredba.

2. Države članice obezbeđuju da ne postoji diskriminacija između preduzeća koja

bi mogla da podnesu zahtev za naknadu štete u kontekstu postupka za dodelu ugovora kao rezultat razlikovanja koja se prave po ovoj direktivi između nacionalnih propisa kojima se implementira pravo Zajednice i drugih nacionalnih propisa.

3. Države članice obezbeđuju da su dostupni postupci revizije, po preciznim

pravilima koje mogu utvrditi države članice, makar svakoj osobi koja ima ili koja je imala interes da dobije odgovarajući ugovor i koja je bila povređena ili rizikuje da bude povređena navodnom povredom. Posebno, države članice mogu zahtevati da lice koje traži reviziju mora prethodno da obavesti javnopravni subjekt o navodnoj povredi i o svojoj nameri da traži reviziju.

Član 2

1. Države članice obezbeđuju da mere koje su preduzete u vezi sa postupcima

revizije navedenim u članu 1 obuhvataju odredbe o ovlašćenjima: ili

(a) da preduzmu, što je pre moguće u međupostupku, privremene mere u cilju ispravljanja navodnih povreda ili u cilju sprečavanja daljih povreda interesa u pitanju, uključujući mere za obustavljanje ili obezbeđivanje obustavljanja postupka za dodelu ugovora ili primenu bilo koje odluke donete od strane javnopravnog subjekta; i


- 343 -

(b) da ponište ili da obezbede poništenje odluka koje su nezakonito donete, uključujući uklanjanje diskriminatorskih tehničkih, ekonomskih ili finansijskih specifikacija u obaveštenju o ugovoru, periodičnom indikativnom obaveštenju, obaveštenju o postojanju sistema kvalifikacije, poziva na tender, ugovorne dokumentacije ili u bilo kom drugom dokumentu koji se odnosi na postupak dodele ugovora u pitanju; ili

(c) da preduzmu, što je pre moguće, u međupostupku ili postupku u kojem se donosi konačna odluka, mere pored onih koje su predviđene u tačkama a) i b) u cilju ispravljanja svake utvrđene povrede i sprečavanja povrede interesa u pitanju; posebno, davanje naredbe za isplatu određene sume novca, u slučajevima kada povreda nije bila ispravljena ili sprečena.

Države članice se mogu opredeliti za ovu mogućnost ili za sve javnopravne subjekte ili za kategorije subjekata definisanih na osnovu objektivnih kriterijuma, u svakom slučaju čuvajući delotvornost mera propisanih u cilju sprečavanja povreda koje su nanesene interesima u pitanju;

(d) i, u oba gorepomenuta slučaja, da utvrde naknadu štete licima koja su istu pretrpela povredom.

Kada se naknada štete zahteva po osnovu činjenice da je odluka bila doneta nezakonito, države članice mogu, kada njihov sistem unutrašnjeg prava to zahteva i obezbeđuje organe koji imaju potrebna ovlašćenja u tu svrhu, da propišu da osporena odluka mora prvo biti poništena ili proglašena nezakonitom.

2. Ovlašćenja iz stava 1 mogu se poveriti posebnim telima odgovornim za

različite aspekte postupka revizije. 3. Postupci revizije ne moraju u sebi imati automatsko suspenzivno dejstvo na

postupke dodele ugovora na koje se odnose. 4. Države članice mogu da obezbede da, kada razmatraju da li da narede

privremenu meru, nadležni organ može uzeti u obzir moguće posledice mera na sve interese koji mogu biti povređeni, kao i na javni interes, i može odlučiti da ne naredi ovakve mere kada njihove negativne posledice mogu da pređu korist od njih. Odluka o nedonošenju privremenih mera ne utiče na neki drugi zahtev lica koje traži ove mere.

5. Suma koja treba da se plati u skladu sa stavom 1 (c) mora biti postavljena na

nivou koji je dovoljno visok da odvrati javnopravni subjekat od počinjavanja ili nastavka povrede. Isplata te sume može se učiniti zavisnom od konačne odluke o tome da se povreda zaista dogodila.


- 344 -

6. Dejstvo vršenja ovlašćenja iz stava 1 na ugovor koji je zaključen nakon njegove dodele utvrđuje se nacionalnim pravom. Štaviše, sem u slučaju kada odluka mora da se donese pre naknade troškova, država članica mora da obezbedi da, nakon zaključenja ugovora koji sledi nakon njegove dodele, ovlašćenja organa koji je odgovoran za postupke revizije ograničeno na utvrđivanje naknade štete svakom licu koje je oštećeno povredom.

7. Kada se podnese zahtev za naknadu štete koja predstavlja troškove pripreme

ponude ili učestvovanja u postupku dodele, od lica koje podnosi zahtev tražiće se samo da dokaže da je došlo do povrede prava Zajednice u oblasti nabavki ili nacionalnih propisa kojima se to pravo implementira, kao i to da bi to lice imalo realnu šansu da dobije ugovor i da je povreda negativno uticala na tu šansu.

8. Države članice obezbediće da se odluke koje donesu tela nadležna za

postupak revizije delotvorno izvršavaju. 9. Budući da tela nadležna za postupak revizije nisu sudska tela, uvek se daje

pismeno obrazloženje njihovih odluka. Osim toga, u takvom slučaju, mora se obezbediti garancija postupaka putem kojih sve navodno nezakonite mere koje preduzme reviziono telo ili svaki navodni nedostatak u primeni ovlašćenja koja su tom telu poverena mogu biti podvrgnuti sudskoj reviziji ili reviziji od strane drugog tela koje je sud ili tribunal u smislu člana 177 Ugovora i koje je nezavisno i od javnopravnog subjekta i od revizionog tela.

Članovi nezavisnog tela iz prvog stava postavljaju se i napuštaju dužnost pod istim uslovima kao i sudije u odnosu na organ nadležan za njihovo postavljenje, mandat i razrešenje. Bar predsednik ovog nezavisnog tela ima iste pravne i stručne kvalifikacije kao sudija. Nezavisno telo donosi odluke u postupku u kome se saslušavaju obe strane, i ove odluke su, na način na koji to odredi svaka država članica, pravno obavezujuće.

POGLAVLJE 2

Atestiranje

Član 3

Države članice daju javnopravnim subjektima mogućnost pristupa sistemu atestiranja u skladu sa članovima 4 do 7.


- 345 -

Član 4

Javnopravni subjekti mogu periodično ispitivati svoje postupke i praksu za dodelu ugovora koji su regulisani Direktivom 90/531/EEZ, u smislu dobijanja atesta da su, u to vreme, ti postupci i praksa u skladu sa pravom Zajednice koje se odnosi na dodelu ugovora i nacionalnim propisima kojima se to pravo implementira.

Član 5 1. Atestatori podnose pismeni izveštaj javnopravnom subjektu o rezultatima

svojih ispitivanja. Oni se zadovoljavaju time da su, pre nego što se javnopravnom subjektu preda atest iz člana 4, sve nepravilnosti pronađene u postupku i praksi dodele ugovora javnopravnog subjekta ispravljene i da su preduzete mere kako bi se osiguralo da se te nepravilnosti neće ponoviti.

2. Javnopravni subjekti koji su pribavili taj atest mogu u obaveštenje koji se

objavljuje u Službenom listu Evropskih Zajednica shodno članovima 16 do 18 Direktive 90/531/EEZ uneti sledeću izjavu: "Javnopravni subjekt je pribavio atest u skladu sa Direktivom Saveta 92/13/EEZ da su, u vreme, njegovi postupci i praksa dodele ugovora bili u skladu sa komunitarnim pravom i nacionalnim propisima kojima se implementira to pravo".

Član 6

1. Atestatori su nezavisni od javnopravnih subjekata i moraju biti u potpunosti

objektivni u izvršavanju svojih dužnosti. Oni pružaju odgovarajuće garantije relevantnih stručnih kvalifikacija i iskustva.

2. Države članice mogu odrediti bilo koja lica, profesije ili institucije za čije se

zaposlene, kada su pozvani da delaju kao atestatori, smatra da ispunjavaju uslove iz stava 1. U te svrhe, države članice mogu zahtevati stručne kvalifikacije, najmanje na nivou diplome višeg obrazovanja u smislu Direktive 89/48/EEZ(8), koje smatraju relevantnim, ili obezbediti da određeni ispiti stručne kompetentnosti koje država organizuje ili priznaje pružaju takve garantije.

Član 7.

Odredbe članova 4, 5 i 6 smatraju se ključnim uslovima za razvoj evropskih standarda o atestiranju.


- 346 -

POGLAVLJE 3

Korektivni mehanizam

Član 8

1. Komisija može pokrenuti postupke propisane ovim članom kada, pre zaključenja ugovora, smatra da je učinjena jasna i očigledna povreda odredaba Zajednice u oblasti nabavki tokom postupka dodele ugovora obuhvaćenog Direktivom 90/531/EEZ ili u vezi sa članom 3 (2) (a) te direktive u slučaju javnopravnih subjekata na koje se primenjuje ta odredba.

2. Komisija će obavestiti države članice i javnopravni subjekt u pitanju o

razlozima koji su je doveli do zaključka da je učinjena jasna i očigledna povreda i zatražiće da se ona ispravi odgovarajućim merama.

3. U toku od 30 dana od prijema obaveštenja iz stava 2, države članice u pitanju

saopštiće Komisiji:

(a) svoju potvrdu da je povreda ispravljena; ili

(b) obrazloženi podnesak o tome zašto nisu učinjene nikakve ispravke; ili

(c) obaveštenje o tome da je postupak dodele ugovora obustavljen bilo od strane javnopravnog subjekta na njegovu inicijativu, bilo na osnovu ovlašćenja navedenih u članu 2 (1) (a).

4. Obrazloženi podnesak u skladu sa stavom 3 (b) može se zasnivati, između

ostalog, na činjenici da je navodna povreda već predmet sudske revizije postupka ili revizije pomenute u članu 2 (9). U tom slučaju, država članica će obavestiti Komisiju o ishodu tog postupka čim ga sazna.

5. Kada je dato obaveštenje da je postupak dodele ugovora obustavljen u skladu

sa stavom 3 (c), država članica u pitanju će obavestiti Komisiju kada se prekine obustava ili kada počne drugi postupak dodele ugovora koji se delimično ili u celini odnosi na isti predmet. Ovo novo obaveštenje potvrđuje da je navodna povreda ispravljena ili sadrži obrazloženi podnesak o tome zašto nisu izvršene nikakve ispravke.


- 347 -

POGLAVLJE 4

Mirenje

Član 9

1. Svako lice koje ima ili je imalo interes u pribavljanju određenog ugovora obuhvaćenog Direktivom 90/531/EEZ i koje, u odnosu na postupak dodele ugovora, smatra da mu je pričinjena šteta ili mu preti opasnost od štete zbog navodne povrede prava Zajednice u oblasti nabavki ili nacionalnih propisa kojima se implementira to pravo, može zahtevati primenu postupka mirenja propisanog članovima 10 i 11.

2. Zahtev iz stava 1 upućuje se pismeno Komisiji ili nacionalnim organima

nabrojanim u Aneksu. Ovi organi dostavljaju zahteve Komisiji što je pre moguće.

Član 10

1. Kada Komisija smatra, na osnovu zahteva iz člana 9, da se spor odnosi na

ispravnu primenu prava Zajednice, zatražiće od javnopravnog subjekta da izjavi da li je voljan da učestvuje u postupku mirenja. Ako javnopravni subjekt odbije da učestvuje, Komisija obaveštava lice koje je podnelo zahtev da se postupak ne može pokrenuti. Ako se javnopravni subjekt složi, primenjuju se stavovi 2 do 7.

2. Komisija će predložiti, što je pre moguće, pomiritelja sa spiska nezavisnih lica

akreditovanih u tu svrhu. Ovaj spisak sastavlja Komisija, nakon konsultacija sa Savetodavnim odborom za javne ugovore ili, u slučaju javnopravnih subjekata čije su aktivnosti određenu u članu 2 (2) (d) Direktive 90/531/EEZ, nakon konsultacija sa Savetodavnim odborom o telekomunikacionim nabavkama.

Svaka stranka u postupku mirenja izjaviće da li prihvata pomiritelja, i odrediće dodatnog pomiritelja. Pomiritelji mogu pozvati još najviše dve osobe kao eksperte da ih savetuju u radu. Stranke u postupku mirenja i Komisija mogu odbaciti eksperte koje pomiritelji pozovu.

3. Pomiritelji daju licu koje je tražilo primenu postupka mirenja, javnopravnom subjektu i svakom drugom kandidatu ili učesniku u datom postupku dodele ugovora priliku da predstavi pitanje bilo usmeno bilo pismeno.

4. Pomiritelji se trude da što je pre moguće postignu sporazum između stranaka,

koji je u saglasnosti sa pravom Zajednice.


- 348 -

5. Pomiritelji podnose izveštaj Komisiji o svom nalazu i o postignutim rezultatima. 6. Lice koje traži primenu postupka mirenja i javnopravni subjekt imaju pravo da

prekine postupak u svakom trenutku. 7. Osim ako stranke ne odluče drugačije, lice koje traži primenu postupka mirenja

i javnopravni subjekt snose sopstvene troškove. Nadalje, svako od njih snosi polovinu troškova postupka, isključujući troškove umešača.

Član 11

1. Kada, u odnosu na određeni postupak dodele ugovora, zainteresovano lice u

smislu člana 9, a koje nije lice koje traži postupak mirenja, pokreće postupak sudske revizije ili drugi postupak revizije u smislu ove direktive, javnopravni subjekt obaveštava pomiritelje. Oni će obavestiti to lice da je podnet zahtev za primenu postupka mirenja i pozvaće to lice da u određenom roku naznači da je saglasno da učestvuje u tom postupku. Ako to lice odbije da učestvuje, pomiritelji mogu odlučiti, delajući ako je neophodno većinom, da prekinu postupak mirenja ako smatraju da je učešće tog lica neophodno za rešenje spora. Oni će obavestiti Odbor o svojoj odluci i obrazložiti je.

2. Radnje preduzete shodno ovom Poglavlju ne utiču na:

(a) bilo koje radnje koje mogu preduzeti Komisija ili država članica shodno članovima 169 ili 170 Ugovora ili shodno poglavlju 3 ove direktive;

(b) prava lica koja zahtevaju postupak mirenja, javnopravnog subjekta ili kog drugog lica.

POGLAVLJE 5

Završne odredbe

Član 12

1. Ne kasnije od četiri godine nakon primene ove Direktive, Komisija će, u konsultaciji sa Savetodavnim odborom za javne ugovore, revidirati način na koji su primenjivane odredbe ove Direktive i, naročito, upotrebu evropskih standarda i, ako je potrebno, podneti predloge za izmene i dopune.


- 349 -

2. Pre 1. marta svake godine, države članice saopštavaju Komisiji podatke o sprovođenju svojih nacionalnih postupaka revizije tokom prethodne kalendarske godine. Prirodu podataka određuje Komisija u konsultaciji sa Savetodavnim odborom za javne ugovore.

3. U slučaju pitanja koja se odnose na javnopravne subjekte čija je delatnost

određena u članu 2 (2) (d) Direktive 90/531/EEZ, Komisija će se takođe konsultovati sa Savetodavnim odborom o telekomunikacionim nabavkama.

Član 13

1. Države članice preduzeće pre 1. januara 1993. neophodne mere za

poštovanje ove Direktive. Kraljevstvo Španije preduzeće ove mere ne kasnije od 30. juna 1995. Republika Grčka i Republika Portugalija preduzeće ove mere ne kasnije od 30. juna 1997. godine. One će odmah o tome obavestiti Komisiju.

Kada države članice usvoje ove mere, one će sadržati upućivanje na ovu Direktivu ili će biti praćene takvim upućivanjem prilikom zvaničnog objavljivanja. Metod upućivanja određuju države članice.

2. Države članice doneće na snagu mere iz stava 1 na isti datum kao i one

(propisane u Direktivi 90/531/EEZ). 3. Države članice saopštiće Komisije tekstove glavnih odredbi domaćih zakona

koje usvoje u oblastima regulisanim ovom Direktivom.

Član 14 Ova direktiva upućena je državama članicama. Sačinjeno u Briselu, 25. februara 1992. Za Savet, Predsednik Vitor Martins


- 350 -

ANEKS

Nacionalni organi kojima se mogu uputiti zahtevi za primenu postupka mirenja iz stava 9

Belgija Services du Premier Ministre Diensten Van de Eerste Minister Ministère des affaires économiques Ministerie van Economische Zaken Danska Industri- og Handelsstyrelsen (ugovori o nabavkama) Boligsministeriet (ugovori o radovima) Nemačka Bundesministerium fuer Wirtschaft Grčka Ypoyrgeio Viomichanias, Energeias kai Technologias Ypoyrgeio Emporioy Ypoyrgeio Perivallontos, Chorotaxias kai Dimosion Ergon Španija Ministerio de Economía y Hacienda Francuska Commission centrale des marchés Irska Department of Finance Italija Presidenza del Consiglio dei Ministri Politiche Comunitarie Luksemburg Ministère des travaux publics Holandija Ministerie van Economische Zaken Portugalija Conselho de mercados de obras publicas e particulares Ujedinjeno Kraljevstvo HM Treasury

www.javnenabavke.ba



od 22. decembra 1989.

o usaglašavanju zakona, propisa i

administrativnih odredaba u domenu primene postupaka revizije kod dodele ugovora o javnim

nabavkama i javnim radovima


- 353 -


od 22. decembra 1989.

o usaglašavanju zakona, propisa i administrativnih odredaba u domenu primene postupaka revizije kod dodele ugovora o javnim nabavkama i javnim

radovima∗

SAVET EVROPSKIH ZAJEDNICA,

Imajući u vidu Ugovor o uspostavljanju Evropske ekonomske zajednice i posebno član 100 a tog ugovora,

i s obzirom na predlog Komisije (1)

i u saradnji sa Evropskim parlamentom (2),

vodeći računa o mišljenju Ekonomskog i socijalnog komiteta (3),

i s obzirom na to da Direktiva Zajednice o javnim nabavkama, a posebno Direktiva Saveta 71/305/EEC od 26. jula 1971. koja se odnosi na usaglašavanje postupaka za dodelu ugovora za izvođenje javnih radova (4) sa njenom poslednjom izmenom i dopunom putem Direktive 89/440/EEZ (5) i Direktive Saveta 77/62/EEZ od 21. decembra 1976. kojom se usaglašavaju postupci za dodelu ugovora o javnim nabavkama (6), sa njenom poslednjom izmenom i dopunom putem Direktive 88/295/EEZ (7), ne sadrži bilo kakve specifične odredbe kojima bi se osigurala njena delotvorna primena;

a pošto postojeći aranžmani, kako na nacionalnom nivou tako i na nivou Zajednice, kojima bi se obezbedila njihova primena nisu uvek adekvatni i ne obezbeđuju poštovanje relevantnih odredaba Zajednice, posebno u fazi u kojoj kršenje odredaba može biti ispravljeno;

a kako veće otvaranje materije javnih nabavki za konkurenciju u Zajednici zahteva bitno povećanje garancija za transparentnost i uklanjanje diskriminacije; i pošto je radi postizanja pravih efekata potrebno stvoriti delotvorne i brze mere protiv kršenja prava Zajednice u oblasti javnih nabavki ili kršenja nacionalnih pravila kojima se to pravo sprovodi u delo;

i kako u nekim državama-članicama ne postoje ili su neadekvatne ovakve mere, tako da se time ometa aktivnost Zajednice kod podnošenja tendera u državama-članicama u kojima je osnovan organ nadležan za dodelu ugovora; i

∗ Council Directive 89/665/EEC of 21 December 1989 on the coordination of the laws, regulations and administrative provisions relating to the application of review procedures to the award of public supply and public works contracts Official Journal L 395 , 30/12/1989 P. 0033 - 0035


- 354 -

kako stoga takve države-članice moraju preduzeti mere za poboljšanje ovakve situacije;

i uzev u obzir činjenicu da, pošto je za postupke za dodelu javnih ugovora karakterističan kratak rok sprovođenja, organi nadležni za reviziju moraju, između ostalog, biti ovlašćeni za preduzimanje privremenih mera sa ciljem da obustave takve postupke ili primenu bilo koje odluke koju može doneti organ nadležan za dodelu ugovora; i pošto kratak rok predviđen za postupke znači da gore pomenuta kršenja treba što pre otklanjati;

a pošto je potrebno obezbediti postojanje odgovarajućih postupaka u svim državama-članicama kojima bi se omogućilo ukidanje odluka donetih na nezakonit način, kao i obeštećenje lica koja su time oštećena;

i kako u slučajevima u kojima nema potrebe za revizijom, izvesna kršenja mogu biti otklonjena jedino putem uspostavljanja specifičnih mehanizama u tu svrhu;

i s obzirom na to da, sledstveno tome, Komisija treba da bude u mogućnosti da o slučajevima otvorenih i jasnih kršenja postupka dodele ugovora obaveštava nadležne vlasti države-članice i involvirani organ nadležan za dodelu ugovora, kako bi se preduzeli odgovarajući koraci radi brzog otklanjanja posledica eventualnog kršenja;

i pošto praktičnu primenu odredaba ove direktive treba preispitivati u periodu od četiri godine njene primene na osnovu informacija dobijenih od država-članica u materiji sprovođenja nacionalnih postupaka revizije, USVOJIO JE OVU DIREKTIVU:


- 355 -

Član 1 1. Države članice dužne su da preduzmu potrebne mere u pogledu postupaka

za dodelu ugovora predviđenih okvirima Direktiva 71/305/EEZ i 77/62/EEZ, kojima bi se osiguralo da se odluke organa nadležnih za dodelu ugovora podvrgavaju delotvornoj i, naročito, što je moguće bržoj, reviziji u skladu sa uslovima predviđenim u sledećim članovima i, posebno, u članu 2 (7), na temelju činjenice da je takvim odlukama prekršeno pravo Zajednice u oblasti javnih nabavki ili da su prekršena nacionalna pravila kojima se to pravo sprovodi u delo.

2. Države članice dužne su da obezbede sprečavanje diskriminisanja onih koji

tvrde da postoji kršenje u kontekstu postupka za dodelu ugovora kao rezultat razlike koju je izazvala ova direktiva između nacionalnih pravila kojima se pravo Zajednice sprovodi u život i drugih nacionalnih pravila.

3. Države-članice dužne su da obezbede pristup postupcima revizije, a na

osnovu detaljnih pravila koja mogu donositi države članice, najmanje svim onim licima koja imaju ili su imala interes da dobiju konkretan ugovor o javnim nabavkama ili javnim radovima i koja su bila izložena riziku da pretrpe štetu usled navodnog kršenja. Države članice mogu, posebno, zahtevati da lice koje traži reviziju obavezno prethodno obavesti organ nadležan za dodelu ugovora o navodnom kršenju i o svojoj nameri da zatraži reviziju.

Član 2

1. Države članice dužne su da obezbede da mere koje treba preduzeti u

pogledu postupaka revizije, navedene u članu 1, sadrže sledeću odredbu o ovlašćenju:

(a) za preduzimanje, što je pre moguće, i putem saslušavanja svih zainteresovanih strana, privremenih mera sa ciljem ispravke navodnog kršenja ili sprečavanja dalje štete za pogođene interese, uključujući mere za obustavu, ili za obezbeđenje obustave, postupka dodele javnog ugovora ili primene bilo koje odluke koju je doneo organ nadležan za dodelu ugovora;

(b) za ukidanje ili za obezbeđenje ukidanja odluka donetih na nezakonit način, uključujući uklanjanje diskriminatorskih tehničkih, ekonomskih ili finansijskih specifikacija u pozivu za učešće na tenderu, dokumenata vezanih za ugovor ili bilo kojeg drugog relevantnog dokumenta koji je povezan sa postupkom dodele;

(c) za dodelu obeštećenja licima oštećenim kršenjem. 2. Ovlašćenja navedena u stavu 1 mogu se dodeliti posebnim telima koja su

odgovorna za različite aspekte postupka revizije.


- 356 -

3. Postupci revizije ne moraju, sami po sebi, imati dejstvo automatske obustave postupaka dodele ugovora na koje se odnose.

4. Države članice mogu predvideti da, pri razmatranju uvođenja privremenih

mera, odgovarajući organ eventualno uzme u obzir verovatne posledice tih mera za sve interese koji mogu biti pogođeni, kao i za javni interes; u tom smislu moguće je odlučiti da se ne dozvole ovakve mere kako se ne bi desilo da negativne posledice budu veće od koristi. Odluka o nedozvoljavanju privremenih mera ne sprečava isticanje bilo kog drugog zahteva lica koje takve mere traži.

5. Države članice mogu predvideti, kada se traži obeštećenje na temelju toga

da je odluka doneta nezakonito, da osporenu odluku mora prethodno ukinuti organ koji ima odgovarajuća ovlašćenja.

6. O dejstvima vršenja ovlašćenja navedenih u stavu 1 na ugovore zaključene

posle sprovedenog postupka dodele, odlučuje se na osnovu nacionalnog prava. Pored toga, izuzev ukoliko odluka mora biti ukinuta pre dodele naknade štete, država članica može predvideti, za slučaj da je posle postupka dodele zaključen ugovor, da se ovlašćenja organa odgovornog za postupke revizije oganiče na dodelu obeštećenja svakom licu koje je pretrpelo štetu usled kršenja.

7. Države članice dužne su da obezbede efektivno izvršenje odluka koje

donose organi odgovorni za postupke revizije. 8. Ukoliko organi odgovorni za postupke revizije nisu sudskog karaktera,

obavezno je obrazloženje za njihove odluke. Pored toga, u takvom slučaju mora se obezbediti postojanje postupaka garancije po kojima se svaka navodno nezakonita mera koju je revizioni organ preduzeo, ili svaki navodni propust u vršenju njegovih ovlašćenja, može podvrći sudskoj reviziji ili reviziji drugog tela koje ima svojstvo suda ili tribunala u smislu člana 177 Ugovora EEZ, i koje je nezavisno kako od organa nadležnog za dodelu ugovora tako i od revizionog tela.

Članovi takvog nezavisnog tela imenuju se i razrešavaju dužnosti pod istim uslovima koji važe za pripadnike pravosuđa. Pri tom bar predsednik ovakvog nezavisnog tela mora imati profesionalne kvalifikacije koje imaju i pripadnici pravosuđa. Nezavisno telo donosi svoje odluke po postupku u kome se saslušavaju obe strane i te odluke su, na način na koji to odredi država-članica, pravno obavezujuće.


- 357 -

Član 3 1. Komisija može primeniti postupak koji je predviđen ovim članom, pre no što

je ugovor zaključen, kada smatra da postoji jasno i očigledno kršenje odredaba Zajednice u oblasti javnih nabavki prilikom sprovođenja postupka dodele ugovora predviđenog Direktivama 71/305/EEZ i 77/62/EEZ.

2. Komisija je dužna da obavesti državu-članicu i odgovarajući organ

nadležan za dodelu ugovora o razlozima koji su je rukovodili da zaključi kako postoji jasno i očigledno kršenje, i da zatraži odgovarajuću ispravku.

3. U roku od 21 dana od prijema obaveštenja pomenutog u stavu 2,

odgovarajuća država-članica dužna je da dostavi Zajednici:

(a) svoju potvrdu da je kršenje otklonjeno; ili

(b) podnesak sa opravdanim razlozima za neotklanjanje kršenja; ili

(c) obaveštenje o tome da je postupak dodele ugovora obustavljen bilo odlukom organa nadležnog za dodelu ugovora donetom na njegovu inicijativu, bilo na temelju ovlašćenja predviđenih u članu 2 (1) (a).

4. Podnesak sa opravdanim razlozima u skladu sa stavom 3 (b) može se,

između ostalog, zasnivati na činjenici da je navodno kršenje već predmet revizije u sudskom ili drugom postupku, ili revizije predviđene u članu 2 (8). U takvom slučaju država članica dužna je da obavesti Komisiju o ishodu ovakvog postupka čim za njega sazna.

5. Kada je dostavljeno obaveštenje da je postupak dodele ugovora

obustavljen u skladu sa stavom 3 (c), država-članica će obavestiti Komisiju kada je obustava ukinuta ili kada je novi postupak povodom celokupnog ili dela ugovora o istom predmetu otpočeo. U ovom obaveštenju potvrđuje se da je navodno kršenje ispravljeno ili da zbog opravdanih razloga, koji se moraju saopštiti, to nije bilo moguće.

Član 4

1. Ne kasnije od četiri godine posle perioda primene ove direktive, Komisija je

dužna, u saradnji sa Savetodavnim komitetom za javne ugovore, da obavi reviziju načina na koji su odredbe ove direktive bile primenjivane i, ako je potrebno, da podnese predloge za njenu izmenu ili dopunu.

2. Do 1. marta svake godine države-članice su dužne da dostave Komisiji

informaciju o primeni njihovih nacionalnih postupaka revizije u toku prethodne kalendarske godine. Prirodu ove informacije određuje Komisija u konsultaciji sa Savetodavnim komitetom za javne ugovore.


- 358 -

Član 5 Države-članice dužne su da donesu, pre 1. decembra 1991. godine, mere koje su potrebne radi primene ove direktive. U tom smislu dužne su da Komisiji dostave tekstove najvažnijih nacionalnih zakona, propisa ili administrativnih odredaba koje su usvojile u oblasti regulisanoj ovom direktivom.

Član 6 Ova direktiva upućena je državama članicama. Doneto u Briselu 21. decembra 1989. Za Savet, Predsednik E. KRESON

www.javnenabavke.ba


OBJAVLJENE PUBLIKACIJE:

• GLOSAR POJMOVA

koji se često koriste u kontekstu javnih nabavki

• ZAKON O JAVNIM NABAVKAMA Bosne i Hercegovine

• PODZAKONSKA AKTA I na Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine

• DIREKTIVE EVROPSKE UNIJE o javnim nabavkama

PUBLIKACIJE U PRIPREMI:

• KOMENTAR na Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine

• SMJERNICE za dodjelu ugovora o robama sa standardnom tenderskom dokumentacijom

• SMJERNICE za dodjelu ugovora o uslugama sa standardnom tenderskom dokumentacijom

• SMJERNICE za dodjelu ugovora o radovima sa standardnom tenderskom dokumentacijom

direktive evropske unije o javnim nabavkama · marian lemke - uvod u direktive o javnim nabavkama...

Documents