Dinko Benčić ◆ Tvrtko Božić ◆ Liljana Host Dragan Malnar ◆ Helena Miljević Pavić ◆ Ivo Petričević

MOJA POVIJEST 8udžbenik iz povijesti za osmi razred osnovne škole

Za izdavačaDarko Simić

AutoriDinko Benčić, prof.

dr. sc. Tvrtko Božić

Liljana Host, prof.

Dragan Malnar, prof.

mr. sc. Helena Miljević Pavić

Ivo Petričević, prof.

Urednikdr. sc. Tvrtko Božić

Recenzentdoc. dr. sc. Marko Rimac

LektoricaDanuška Ružić, prof.

IlustratoricaSvjetlana Olujić Tomaić, mag. archaeol.

FotografijeShutterstock (www.shutterstock.com)

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka (http://ppmhp.hr)

Grafička urednicaPetra Kljaić, prof.

Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja 2021. godine.

ISBN 978-953-294-397-9

CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001099904.

IzdavačAlka script d.o.o.

Zagreb, Nehajska 42tel. 01/30 135 30

www. alkascript.hr

TisakMediaprint – tiskara Hrastić

Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati ni preslikavati bez

pisane suglasnosti nakladnika.

Prvo izdanjeZagreb, 2021.

MOJA POVIJEST 8udžbenik iz povijesti za osmi razred osnovne škole

Dinko Benčić ◆ Tvrtko Božić ◆ Liljana Host Dragan Malnar ◆ Helena Miljević Pavić ◆ Ivo Petričević

SadržajPredgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6

Svijet između dva ratna vihora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81.1. Kako je na Europu utjecao Prvi svjetski rat? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91.2. Versajska mirovna konferencija i novi poredak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121.3. Novi zemljovid Europe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161.4. Razvoj demokracije između dva svjetska rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221.5. Velika gospodarska kriza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 261.6. Totalitarni režimi u Europi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 291.7. Društvo, kultura i umjetnost između dva svjetska rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 411.8. Dostignuća znanosti i tehnologije u prvoj polovici 20. stoljeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 461.9. Izborna tema: Olimpijske igre (1896. - 1936.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51

Hrvatska u prvoj zajednici Južnih Slavena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 562.1. Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 572.2. Prva Jugoslavija – zajednica ravnopravnih naroda? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 632.3. Kraljevina SHS i njezini susjedi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 712.4. Hrvatsko pitanje u monarhističkoj Jugoslaviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 762.5. Društvo, kultura i umjetnost na hrvatskom prostoru između dva svjetska rata . . . . . . . 83

Drugi svjetski rat (1939. - 1945.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 893.1. Politika popuštanja – put u novi rat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 903.2. Europa u plamenu rata. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 963.3. Travanjski rat u Kraljevini Jugoslaviji i nastanak Nezavisne Države Hrvatske . . . . . . . 1083.4. Antifašizam – partizanski pokret . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1173.5. Rat se širi (1941. – 1943.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1273.6. Totalni rat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1363.7. Izborna tema: Lipa pamti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1473.8. Kraj rata u Europi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1523.9. Kraj rata u svijetu i posljedice rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 161

Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća . . . . . . . . . . . . . . . . . 1664.1. Početak Hladnoga rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167

4.2. Europske države pod Staljinovom čizmom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1714.3. Hladnoratovski sukobi i krize. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1764.4. Kraj Hladnoga rata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1814.5. Proces dekolonizacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1854.6. Ujedinjena Europa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1894.7. Društvo, kultura i umjetnost u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća . . . . . . . . . . . 1944.8. Dostignuća znanosti i tehnologije u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća . . . . 197

Hrvatska u drugoj zajednici Južnih Slavena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2025.1. Prve poslijeratne godine i sukob sa SSSR-om . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2035.2. Put prema nesvrstanosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2125.3. Hrvatsko proljeće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2175.4. Raspad druge Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2215.5. „Crno-bijeli svijet“ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 225

Hrvatska na putu prema nezavisnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2306.1. Napokon nezavisnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2316.2. Domovinski rat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2356.3. Hrvatska na pragu trećeg tisućljeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244

Pojmovnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248

Drage osmašice, dragi osmaši!U učenju Povijesti stigli ste do osmog razreda. Iza Vas su tri godine putovanja kroz ljudsku prošlost. Upoznali ste se s prvim ljudima, prvim civilizacijama i državama, upoznali ste kolijevke današnje europske kulture, vidjeli ste da srednji vijek i nije bio baš toliko „mračno doba“ i naučili da su društvene promjene u novom vijeku formirale današnje građansko društvo.Sada ste stigli do 20. stoljeća, po mnogo čemu najdinamičnijeg razdoblja ljudske povijesti. Razdoblje je to najvećega skoka u razvoju prirodnih i društvenih znanosti te tehnologije. Nažalost, istovremeno je to vrijeme u kojem su se dogodila dva svjetska rata, koja su razvojni kotač povijesti privremeno zaustavila. Danas uživamo u miru i slobodi, ali su nam ratna događanja i sve što ih je pratilo, upozorenje koliko je važno biti tolerantan i skrbiti za mir, zdravlje i sreću.Gradivo osmoga razreda čeka vas na stranicama ovog udžbenika. Učit ćete o tome kako je izgledala svjetska, europska i hrvatska povijest u proteklih stotinjak godina. Krenite hrabro!Želimo Vam sretnu i uspješnu školsku godinu.Vaše učiteljice i učitelji Helena, Liljana, Dinko, Dragan, Ivo i Tvrtko.

Predgovor

VAŽNO!

povijest

Tumač oznaka

Odgojno-obrazovni ishodi

Prisjećanje naučenog

Pitanja i zadatci

Zanimljivost

Povijesni izvor

Sažetak

Pojmovnik

Odgojno-obrazovni ishodi

Međupredmetne teme

A

B

C

D

E

DRUŠTVO POV OŠ A.8.1. Učenik analizira međusobne odnose i dinamiku u pojedinim društvima tijekom 20. stoljeća.

EKONOMIJA POV OŠ B.8.1. Učenik analizira gospodarsku aktivnost i gospodarske sustave pojedinih država tijekom 20. stoljeća.

ZNANOST I TEHNOLOGIJA POV OŠ C.8.1. Učenik analizira razvoj i uporabu tehnologija koje su promijenile život čovjeka u 20. i 21. stoljeću.

POLITIKA POV OŠ D.8.1. Učenik analizira različita državna uređenja i politike sklapanja međudržavnih saveza u 20. i 21 stoljeću.POV OŠ D.8.2. Učenik analizira utjecaj ratova i revolucija na preobrazbu državnog uređenja u 20. i 21. stoljeću.

FILOZOFIJA, RELIGIJA, KULTURA POV OŠ E.8.1. Učenik ocjenjuje kreativno ljudsko djelovanje i stvaralaštvo, položaj vjerskih zajednica u pojedinim društvima u 20. stoljeću.

Učiti kako učitiRealizira se primjenom različitih strategija učenja korištenjem informacija iz različitih izvora, te stvaranjem poticajnog okruženja za učenje.

PoduzetništvoRealizira se stjecanjem znanja o ekonomiji i gospodarskim trendovima koji su utjecali na suvremeni svijet.

Osobni i socijalni razvojOstvaruje se primjenom različitih oblika rada. Surađujući u paru ili skupini učenici preuzimaju odgovornost za učenje, vrednuju vlastiti rad i rad drugih te razvijaju sliku o sebi i drugima.

Uporaba IKT-aOstvaruje se uporabom digitalnih alata te razvojem osjećaja odgovornosti i kritičkog promišljanja o korištenju tehnologije i izvora informacija.

ZdravljeRealizira se na sadržajima o zdravlju, bolestima, medicini, higijeni, prehrani i stanovanju u prošlosti.

Održivi razvojRealizira se na sadržajima o utjecaju čovjeka na okoliš u prošlosti i sadašnjosti.

Građanski odgoj i obrazovanjeRealizira se proučavanjem sadržaja o ljudskim i manjinskim pravima, nacionalnim i međunarodnim instrumentima njihove zaštite, funkcioniranju demokracije i demokratskog društva, borbi za društvenu i političku jednakost, vrijednosti aktivnoga građanstva i kulturnog pluralizma. Učenici objašnjavaju nastanak Republike Hrvatske, ustrojstvo vlasti i ulogu državnih institucija u RH, te ulogu institucija Europske unije.

Učiti kako učiti

PoduzetništvoOsobni i socijalni

razvoj

Uporaba IKT-a

ZdravljeOdrživi razvoj

Građanski odgoj i

obrazovanje

Svijet između dva ratna vihora

9 A B C D E

1.1. Kako je na Europu utjecao Prvi svjetski rat?

Nakon ove teme moći ćeš:

√ navesti posljedice Prvoga svjetskog rata √ objasniti utjecaj Prvoga svjetskog rata na svakodnevni život ljudi √ nabrojati najmanje pet novonastalih država u Europi √ procijeniti važnost Sjedinjenih Američkih Država kao svjetske velesile

Prisjeti se:

• Koji su se vojni savezi sukobili u Prvom svjetskom ratu?• Koja je država prva potpisala kapitulaciju i zašto?• Kada je i čijom pobjedom završio Prvi svjetski rat?

Veliki rat, kasnije nazvan Prvi svjetski rat, bio je veliki međunarodni sukob u kojem su sudjelovale države svih kontinenata. Smatralo se da će njime ratovi zauvijek završiti. Većinom se vodio na europskome kontinentu i tu je ostavio najviše tragova. Ljudski su gubitci bili strahoviti. U ratu je, zbog pogibije, ranjavanja ili bolesti život izgubilo oko 10 milijuna vojnika, a dvostruko više bilo je ranjeno. Prvi svjetski rat zauvijek je promijenio način ratovanja. Po prvi put su upotrijebljeni tenkovi, strojnice, zrakoplovi, podmornice i bojni otrovi koji su prouzročili stradanje ogromnoga broja ljudi u kratkom vremenu. Civilne žrtve nisu sustavno bilježene, a procjenjuje se da je tijekom Prvoga svjetskog rata stradalo oko 7 milijuna ljudi. Uzroci su bili različiti: bijeg stanovništva pred dolaskom neprijateljske vojske, glad, bolesti, ubijanje civila… Mnogo je djece tijekom rata ostalo bez jednog ili oba roditelja. Svakako je najveće stradanje nakon rata prouzročila prouzročila pandemija španjolske gripe. Zbog loših uvjeta života, neuhranjenosti stanovništva, pretrpanih bolnica i slabe higijene, s lakoćom se proširila. Svoje ime duguje zemlji čiji su novinari prvi o njoj izvještavali već u svibnju 1918. godine. Broj umrlih u svijetu do 1920. godine procijenjen je na 20 do 50 milijuna ljudi, a broj oboljelih na oko 500 milijuna.

A C

10A B C D E

Odjel za gripu bolnice ,,Walter Reed’’ u Washingtonu tijekom pandemije španjolske gripe 1918. – 1919.

1. Zašto je medicinska sestra morala nositi zaštitne maske tijekom brige za pacijente?

2. Gdje su smješteni bolesnici u bolnici? Što misliš zašto? 3. Usporedi zaštitnu opremu koja se danas koristi u borbi protiv pandemije s

opremom iz 1918. godine.

Neposredno nakon rata dolazi do uvođenja općega prava glasa za muškarce, a jača i borba sufražetkinja za pravo glasa žena. Postupno se u europskim zemljama, ali i svijetu, pravo glasa za žene provodi u stvarnost. Godine 1917. žene u Rusiji mogu glasati na izborima. Neposredno nakon rata pravo glasa dobile su žene u Austriji, Čehoslovačkoj, Njemačkoj, Luksemburgu i Poljskoj. U Kanadi je pravo glasa bilo ograničeno na žene britanskih i francuskih korijena, a u Ujedinjenom Kraljevstvu mogle su glasati udane žene, kućevlasnice i žene sa sveučilišnom diplomom, starije od 30 godina. U Sjedinjenim Američkim Državama od 1920. godine ženama je omogućen izlazak na izbore. Nakon Prvoga svjetskog rata politička karta Europe prilično se izmijenila. Četiri carstva nestala su preko noći. Nestalo je Njemačko i Rusko Carstvo. Nakon stoljetne „bolesti“ raspalo se Osmansko Carstvo. Istu sudbinu doživjela je i Austro-Ugarska Monarhija. Na europskom prostoru nastale su nove države ili su obnovljene nekadašnje – Čehoslovačka, Poljska, Austrija, Mađarska, Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, Njemačka, Rusija (SSSR), Litva, Latvija, Estonija i Turska.Nastankom novih država došlo je do velikih migracija stanovništva. Dio Nijemaca našao se u Poljskoj i Čehoslovačkoj, dok su Mađari ostali živjeti u Čehoslovačkoj i Rumunjskoj. Najveće migracije zahvatile su prostor Turske i Grčke nakon Grčko-turskog rata 1923. godine. Sporazumom je dogovorena razmjena stanovništva – oko 1,5 milijuna Grka s prostora Male Azije i Trakije moralo se odseliti na prostor Grčke, a oko pola milijuna Turaka vratilo se iz Grčke u Tursku.

A

11 A B C D E

Europa nakon Prvoga svjetskog rata

Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska bile su najutjecajnije svjetske sile do izbijanja rata. Nakon rata ta titula pripala je Sjedinjenim Američkim Državama, koje nisu osjetile posljedice uništenoga gospodarstva kao europske zemlje, jer se rat nije vodio na njihovom teritoriju. Nakon rata postale su vodeća svjetska politička i gospodarska sila.Teška stradanja i patnje koje su ljudi doživjeli tijekom Velikoga rata, dovela su do pojave antiratnih ideja. Svi su, pod svaku cijenu, htjeli zadržati mir i spriječiti daljnje sukobe. S tim je ciljem stvorena međunarodna organizacija Liga naroda. Ona je svojim utjecajem i posredništvom među sukobljenim zemljama trebala pronaći mirno rješenje problema.

A D

1. Koje su posljedice Prvoga svjetskog rata?2. Nabroji četiri carstva koja su prestala postojati nakon Prvoga svjetskog rata.3. Koje su države nakon Prvoga svjetskog rata ponovo uspostavljene, a koje su

novostvorene?

VAŽNO! » Prvi svjetski rat ostavio je dalekosežne posljedice: ljudski gubitci (vojni i civilni),

pandemija španjolske gripe, borba žena za pravo glasa, promjena političke karte Europe (nestanak četiriju carstava, nastanak novih država), migracije stanovništva, promjena odnosa snaga među velesilama, pojava antiratnih ideja.

12A B C D E

1.2. Versajska mirovna konferencija i novi poredak

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati tijek Versajske mirovne konferencije √ nabrojati imena najutjecajnijih političara na konferenciji √ procijeniti uvjete mirovnih ugovora s poraženim zemljama √ navesti dobre i loše strane Lige naroda

Prisjeti se:

• Koji su savezi bili sukobljeni u Prvome svjetskom ratu?• Nabroji barem tri poražene zemlje.• Koje su posljedice Prvoga svjetskog rata?

Thomas Woodrow Wilson bio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država za vrijeme Velikoga rata. U siječnju 1918. godine u američkom je Kongresu predstavio program nazvan Četrnaest točaka. U njemu je iznio četrnaest ideja o pravednijim međunarodnim odnosima nakon rata. Zalagao se da sukobljene strane probleme rješavaju dogovorom i tako izbjegnu rat. Tražio je javno sklapanje međunarodnih ugovora, slobodu pomorske plovidbe izvan teritorijalnih voda, oslobađanje kolonija, osnivanje međunarodne organizacije za očuvanje mira, te je isticao načelo o samoodređenju naroda. Prema tom načelu, svaki narod ima pravo na vlastitu državu i pravo slobodnoga izbora vlastitoga društvenog i ekonomskog uređenja.

Thomas Woodrow Wilson, predsjednik Sjedinjenih

Američkih Država (1913. – 1921.)

Mirovna konferencija započela je s radom u siječnju 1919. godine u Parizu. Kako su se najvažniji sastanci održavali u dvorcu Versailles, naziva se Versajskom mirovnom

D

13 A B C D E

Velika četvorica (slijeva na desno): David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Thomas Woodrow Wilson

Mirovni ugovor s Njemačkom sklopljen je 28. lipnja 1919. godine u Versaillesu. Predstavnici Njemačke nisu sudjelovali u izradi ugovora, već su ga dobili na potpis. Nametnuti su joj teški uvjeti mira koje je osobito zagovarala Francuska. Njemačka je proglašena jedinim krivcem za rat. Pokrajine Alsace (Alzas) i Lorraine (Loren) vraćene su Francuskoj. Saarska oblast stavljena je pod nadzor Lige naroda, a Rajnska oblast je demilitarizirana. Njemačka se morala odreći svih kolonijalnih posjeda. Izgubila je oko 13 % teritorija u korist Poljske, Danske, Belgije i Litve. Oko 10 % Nijemaca ostalo je izvan granica Njemačke. Nametnuto joj je plaćanje reparacije ili ratne odštete u iznosu od 132 milijarde zlatnih maraka. Zabranjeno joj je ujedinjenje s Austrijom. Broj vojnika ograničen je na 119.000, a ukinuta je vojna obveza. Njemačka je morala uništiti većinu naoružanja, nije smjela imati tenkove, ratnu mornaricu, a gradnja podmornica bila je zabranjena. Ovako teški uvjeti mira iznenadili su njemačke predstavnike i nisu bili u skladu s dogovorima prilikom predaje. Međutim, bili su ga prisiljeni potpisati.

konferencijom. Među pobjedničkim zemljama nije postojalo zajedničko stajalište o ciljevima konferencije. Wilson se zalagao za dijalog s poraženim zemljama kako bi se postigao što pravedniji dogovor. Cilj Francuske bio je zadržati prevlast u Europi na način da se Njemačka oslabi teškim uvjetima mira. Ujedinjeno Kraljevstvo htjelo je uništiti njemačko kolonijalno carstvo i osigurati prevlast na moru, a istovremeno zadržati dovoljno jaku Njemačku koja bi spriječila širenje komunističkih ideja iz Rusije prema zapadu. S poraženim zemljama sklopljeni su pojedinačni mirovni ugovori. Glavnu riječ prilikom njihovoga sastavljanja imala su Velika četvorica – predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Thomas Woodrow Wilson te premijeri Francuske Georges Clemenceau, Ujedinjenog Kraljevstva David Lloyd George i Italije Vittorio Orlando.

D

14A B C D E

Potpisivanje mirovnog ugovora s Njemačkom u Dvorani ogledala u dvorcu Versailles

1. Što je bio cilj programa Četrnaest točaka?2. Izdvoji dva mirovna uvjeta koja je Njemačka morala ispuniti, a koja smatraš

najtežima za njezin poslijeratni razvoj. Objasni svoj izbor.

Slično se ponovilo i s ostalim poraženim zemljama – Austrijom, Mađarskom, Bugarskom i Turskom, koje su morale prihvatiti teritorijalne gubitke. Odnos među zemljama stvoren na Versajskoj mirovnoj konferenciji naziva se versajski poredak. Iako su razgovori u Versaillesu počeli s idejom o ravnopravnosti svih zemalja, brzo je postalo jasno da će se društveni poredak nakon Prvoga svjetskog rata temeljiti na interesima pobjednika. Upravo je takav odnos pobjednika prema poraženima vodio do težnje za revizijom nametnutih ugovora ili novog ratnog sukoba. Jedna od Wilsonovih Četrnaest točaka bila je ideja o osnivanju međunarodne organizacije čiji bi zadatak bio jamčiti političku i teritorijalnu nezavisnost svih država, a zaživjela je već na početku mirovne konferencije. Liga (Društvo) naroda osnovana je u travnju 1919. godine sa sjedištem u švicarskom gradu Geneve (Ženevi). Osnovni zadatak bio joj je očuvanje mira u svijetu. Eventualni ratovi trebali su se spriječiti gospodarskim mjerama protiv napadača jer Liga naroda nije imala vlastite vojne snage.

Predsjednik Wilson predaje golubici maslinovu granu.Naslov karikature: PRETEŠKOPredsjednik Wilson: Evo tvoje maslinove grane. Zauzmi se za mir.

Golubica mira: Naravno da želim svima ugoditi, ali nije li grana

malo predebela?

Karikatura objavljena u britanskom satiričnom listu Punch u ožujku 1919. godine.

A

15 A B C D E

1. Zašto je baš maslinova grana uzeta kao prikaz Lige naroda?2. Kako objašnjavaš riječi golubice mira? 3. Pogledaj datum nastanka karikature. Prisjeti se kada je osnovana Liga

naroda. Što nam autor poručuje o toj organizaciji?

Ligu naroda pratili su problemi od samog osnutka. Nikada sve svjetske države nisu postale članice ove organizacije. Iako je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država pokrenuo njeno osnivanje, Kongres nije prihvatio članstvo. SSSR (Sovjetski Savez) je zbog komunističke vlasti tek kasnije ušao u Ligu naroda. Vodeću riječ u organizaciji imale su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, koje su svojim djelovanjem nastojale osigurati vlastitu dominaciju. Liga naroda često je popuštala napadačima i agresorima nastojeći izbjeći novi veći sukob. Zbog kršenja mirovnih ugovora ubrzo su iz članstva isključene Njemačka, Italija, Japan i SSSR. Liga naroda nije uspjela spriječiti Drugi svjetski rat, a formalno je postojala do 1946. godine.

1. Što je versajski poredak?2. Zašto Liga naroda nije bila učinkovita?

VAŽNO! » Četrnaest točaka je program predsjednika SAD-a Thomasa Woodrowa Wilsona s

ciljem pravednijeg uređenja svijeta nakon Prvoga svjetskog rata.

» Mirovni ugovor s Njemačkom sklopljen je dvorcu Versailles. Njemačkoj su nametnuti teški uvjeti mira.

» Veliku četvoricu činili su predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Thomas Woodrow Wilson, premijeri Francuske Georges Clemenceau, Ujedinjenog Kraljevstva David Lloyd George i Italije Vittorio Orlando.

» Liga naroda međunarodna je organizacija čiji je zadatak bio očuvanje mira u svijetu i dogovorno rješavanje problema između država.

A

16A B C D E

1.3. Novi zemljovid Europe

Nakon ove teme moći ćeš:

√ imenovati najmanje tri novonastale zemlje nakon Prvoga svjetskog rata √ pokazati na povijesnom zemljovidu najmanje tri novonastale zemlje nakon

Prvoga svjetskog rata √ usporediti razvoj novonastalih zemalja nakon Prvoga svjetskog rata

Prisjeti se:

• Koja su carstva prestala postojati nakon Prvoga svjetskog rata? • Nabroji posljedice Prvoga svjetskog rata.• Što je Ustav?

Vajmarska Republika

Nestankom Njemačkog Carstva stvorena je Vajmarska (Weimarska) Republika. Nazvana je po gradu Weimaru u kojem je 1919. godine proglašen Ustav. Njime su i žene dobile pravo glasa.Iako u teškome stanju po završetku rata, Njemačka je brzo krenula s obnovom industrijske proizvodnje. Nastavio se razvoj rudarstva te proizvodnja željeza i čelika. Najznačajnije industrijsko područje bila je Rurska oblast (Ruhr).Ubrzo nakon rata Njemačku je zahvatila gospodarska kriza te je morala obustaviti isplatu ratne odštete. Zbog toga je Francuska 1923. godine okupirala Rursku oblast i počela je gospodarski iskorištavati. U Njemačkoj je došlo do ogromne inflacije. Kratkotrajni oporavak, zahvaljujući britanskim i američkim kreditima, potpuno je zaustavila velika gospodarska kriza, koja je 1929. godine uništila njemačko gospodarstvo i stvorila milijune nezaposlenih ljudi.Loše gospodarsko stanje u državi i politička nestabilnost pogodovale su nastanku i usponu desničarskih, nacionalističkih stranaka.

A B

17 A B C D E

1. Zašto se novčanice koriste za pisanje?

Vajmarska Republika i područja koja je izgubila u odnosu na Njemačko Carstvo

1. Zašto se Njemačka nakon Prvoga svjetskog rata nazivala Vajmarskom Republikom?

2. Što je inflacija? Kada se pojavila u Vajmarskoj Republici?3. Koja je država 1923. godine okupirala Rursku oblast? Zašto?

Novčanice od milijun maraka koriste se za bilješke u listopadu 1923. godine

D

18A B C D E

Čehoslovačka Republika

Čehoslovačka je bila nova država nastala raspadom Austro-Ugarske Monarhije. Česi i Slovaci izrazili su težnju da stvore zajedničku nezavisnu državu koja je pod nazivom Čehoslovačka Republika proglašena u studenome 1918. godine. Njezin je prvi predsjednik bio Tomaš Masaryk, koji se istaknuo svojim zalaganjem za stvaranje i drugih nacionalnih država na prostoru nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Pod vodstvom Masaryka Čehoslovačka se ubrzano politički i gospodarski razvijala. Utemeljena je snažna parlamentarna demokracija. Česi, Slovaci i pripadnici nacionalnih manjina imali su jednaka prava. Stvorena je jaka tekstilna industrija, a izrađivali su se i strojevi. U vanjskoj se politici Čehoslovačka oslanjala na Francusku, na čiji je poticaj 1920. godine utemeljen vojno-politički savez pod nazivom Mala antanta, koji su činile Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, Rumunjska i Čehoslovačka. Savez je trebao spriječiti moguće pokušaje Mađarske da vrati izgubljena područja, a ujedno je bio temelj međusobne gospodarske suradnje država članica.Zbog pograničnoga područja Sudeta (Sudetska oblast), koji je bio naseljen njemačkom nacionalnom manjinom, krajem 1930-ih godina dolazi do napetosti s Njemačkom. Pojavili su se zahtjevi čeških Nijemaca na ujedinjenje s Njemačkom. Sudetska kriza postala je ozbiljan međunarodni problem koji je prijetio narušavanjem mira u Europi.

Čehoslovačka Republika

1. Tko je bio Tomaš Masaryk?2. Koje su zemlje bile članice Male antante? Koji je bio cilj tog saveza?

D

19 A B C D E

PoljskaGranice Poljske nakon Prvoga svjetskog rata utvrđene su Versajskim mirovnim ugovorom 1919. godine. Njemačko-poljska granica uglavnom je odgovarala prusko-poljskoj granici prije podjela u prošlosti. Grad Gdanjsk (njemački Danzig) proglašen je slobodnim gradom s vlastitom autonomijom. Granica sa SSSR-om dogovorena je tek 1923. godine nakon sukoba s boljševicima koji su htjeli proširiti ideje komunizma na Poljsku. Zbog podjela u prošlosti i promjene granica, Poljsku su nazivali ,,državom na kotačima”.Većina poljskog stanovništva živjela je od poljoprivrede. Stoga je pokrenuta agrarna reforma, izvršena je nova podjela zemlje i započela je modernizacija proizvodnje. Tijekom dvadesetih godina dolazi do industrijskoga rasta, koji je zaustavljen velikom gospodarskom krizom.Veliki problem novonastale Poljske bilo je pitanje nacionalnih manjina. Osim Poljaka, u zemlji su živjeli Nijemci, Bjelorusi, Židovi i Ukrajinci kao najbrojnija manjina. Upravo su se Ukrajinci često bunili protiv vlasti. Problem su predstavljale i neasimilirane skupine Židova što je dovelo do pojave antisemitskih ideja. Vanjskopolitički položaj zemlje između dva svjetska rata bio je iznimno zahtjevan zbog stalnog pritiska susjednih zemalja za revizijom mirovnih ugovora. Poljaci su se najviše oslanjali na pomoć Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Poljska između dva svjetska rata

1. Kada su utvrđene granice Poljske?2. Na koji se način Poljska nastojala modernizirati?

B D

20A B C D E

Turska Republika

Nakon završetka Prvoga svjetskog rata u Osmanskome Carstvu vodio se Grčko-turski rat (1919. – 1923.). Istovremeno su se vodili i sukobi između pristalica sultana Mehmeda VI. i pristalica Mustafe Kemala, jednog od najuspješnijih osmanskih vojskovođa u Prvome svjetskom ratu.

Turska između dva svjetska rata

Parlament koji se 1920. godine sastao u Ankari zauzeo je stav da se treba oduprijeti vlasti sultana. Počela je revolucija tijekom koje je parlament izglasao Ustav po kojemu je narod proglašen jedinim nositeljem vlasti u državi. Revolucija je završila 1923. godine ukidanjem sultanata i proglašenjem Turske Republike. Za prvog predsjednika izabran je Mustafa Kemal koji je imao značajnu ulogu u stvaranju moderne Turske. Većina stanovnika govorila je turskim jezikom i izjašnjavala se pripadnicima islamske vjere. Država je organizirana prema europskim primjerima – vjera je odvojena od države, uvedeno je latinično pismo, provedene su brojne reforme u političkom, gospodarskom i društvenom sustavu, a škole su stavljene pod nadzor države. Istovremeno je potican nacionalizam, osobito u školama i kulturnim ustanovama.

Mustafa Kemal oko 1920. godine. Mustafa Kemal poznat je pod nadimkom Atatürk što na turskom jeziku znači otac Turaka. Razmisli zašto je dobio taj nadimak?

A

21 A B C D E

Država se suočila s gospodarskim problemima, nedostajalo je obrazovane radne snage i poduzetnika, a nije bilo dovoljno kapitala za jači gospodarski razvoj.

1. Tko je bio Mustafa Kemal? 2. Koje je promjene Mustafa Kemal uveo u Turskoj?

VAŽNO! » Vajmarska Republika je ime dobila po gradu Weimaru u kojem je izglasan Ustav.

Postojala je od 1919. do 1934. godine.

» Velika gospodarska kriza i politička nestabilnost bili su najveći problemi u Vajmarskoj Republici.

» Čehoslovačka je nastala raspadom Austro-Ugarske Monarhije. Prvi predsjednik Čehoslovačke bio je Tomaš Masaryk.

» Poljska je obnovljena nakon Prvoga svjetskog rata.

» Osnivač moderne Turske i njen prvi predsjednik bio je Mustafa Kemal. Državu je modernizirao po uzoru na europske zemlje.

A B D

22A B C D E

1.4. Razvoj demokracije između dva svjetska rata

Nakon ove teme moći ćeš:

√ nabrojati demokratske zemlje √ nabrojati i objasniti najmanje pet obilježja demokratskih zemalja √ usporediti demokratske zemlje između dva svjetska rata

Prisjeti se:

• Što je demokracija? • Gdje si se već susrela/susreo s pojmom trodioba vlasti? Objasni taj pojam. • Što je parlamentarna monarhija?

Demokracija je oblik državne vlasti u kojoj sudjeluju svi članovi zajednice, izravnim odlučivanjem ili posredno putem izabranih predstavnika. Prvi se put pojavila u antičkoj Grčkoj, u gradu Ateni. S vremenom se demokracija razvijala i proširila svijetom. U 19. stoljeću pojavila se parlamentarna demokracija. Predstavnici političkih stranaka birani su na izborima i u parlamentu su zastupali ideje svojih birača. Zemlje parlamentarne demokracije dijelimo na monarhije (npr. Ujedinjeno Kraljevstvo) ili republike (npr. SAD, Francuska). U zemljama parlamentarne demokracije postoji višestranačje. Najmanje dvije stranke izlaze na demokratske izbore kako bi osvojile što više glasova, a time i

A

zastupnika u parlamentu. Tijekom 20. stoljeća uvodi se opće pravo glasa – glasati mogu svi punoljetni muškarci, a postupno i žene. U takvim je zemljama izvršena trodioba vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Stanovnici imaju vjerske i političke slobode, slobodu govora i tiska, a svi su jednaki pred zakonom. Država potiče privatnu inicijativu i slobodno tržište, a privatno vlasništvo zaštićeno je zakonom.

parlamentarnademokracija

zakonodavnavlast

izvršna vlast

sudska vlast

Trodioba vlasti u parlamentarnoj demokraciji

23 A B C D E

1. Što je parlamentarna demokracija?2. Izdvoji pet obilježja demokratskih zemalja koje smatraš najvažnijima.

Objasni svoj izbor.

Sjedinjene Američke DržaveSjedinjene Američke Države su iz Prvoga svjetskog rata izašle kao gospodarski najmoćnija zemlja svijeta. Veliki novčani iznosi ulagani u istraživanja novih tehnologija i njihove uporabe u gospodarstvu doprinijeli su velikom i brzom razvoju. Ogromno tržište i carine koje su spriječile uvoz strane robe stvorili su osnovu gospodarskog napretka. Iako je Thomas Woodrow Wilson bio idejni osnivač Lige naroda, Kongres nije prihvatio članstvo u toj organizaciji. Prevladalo je mišljenje da se Sjedinjene Američke Države ne trebaju miješati u europske političke prilike, već da trebaju gledati svoje interese na američkom kontinentu, odnosno zapadnoj hemisferi. Takvu američku politiku nazivamo politikom izolacionizma i ona je obilježila razdoblje između dva svjetska rata. Sjedinjene Američke Države bile su demokratska zemlja u kojoj su 1920. godine žene dobile pravo glasa, ali afroameričko stanovništvo i starosjedioci (Indijanci) nisu imali politička prava. Zbog toga će njihova borba za ravnopravnost biti duga i teška.

ProhibicijaU Sjedinjenim Američkim Državama 1920. godine izglasan je Zakon o nacionalnoj prohibiciji. Njime je zabranjena proizvodnja, prodaja i konzumacija alkohola. Zašto? Vladalo je mišljenje da će se na taj način smanjiti ili čak ukloniti socijalni problemi vezani uz alkoholizam, kriminal, duševne bolesti i siromaštvo. Međutim, došlo je do masovne ilegalne proizvodnje alkoholnih pića pod kontrolom organiziranoga kriminala. Svakako je najpoznatija ličnost toga razdoblja bio Alfonso (Al) Capone – vođa mafijaške skupine iz Chicaga. Zakon o prohibiciji nije popravio stanje u američkome društvu, nego je pogodovao bogaćenju kriminalaca i korumpiranih političara. Stoga je 1933. godine ponovno omogućena legalna proizvodnja, prodaja i konzumacija alkohola. Država je za to naplaćivala porez i time punila državni proračun.

1. Što je nakon Prvoga svjetskog rata omogućilo brzi razvoj SAD-a?2. Što je politika izolacionizma?

A B

24A B C D E

Ujedinjeno Kraljevstvo

Nakon Prvoga svjetskog rata u Ujedinjenom Kraljevstvu došlo je do industrijske obnove. Pokrenute su nove industrijske grane, dok su metalurgija i tekstilna industrija oslabile. Promjene u industrijskoj proizvodnji pojačale su migracije ljudi iz sela u gradove.Ujedinjeno Kraljevstvo nastojalo je nakon rata zadržati prevlast na svjetskome moru i očuvati svoje kolonijalno carstvo, koje se počelo nazivati Britanskom zajednicom naroda (British Commonwealth).

1. Što je Britanska zajednica naroda?

Francuska

Francuska je iz rata izašla kao pobjednica i bila je jedna od vodećih zemalja na Versajskoj mirovnoj konferenciji. Tražila je da se Njemačkoj nametnu što teži uvjeti mira kako bi se spriječilo njezino ponovno jačanje. Ratna odšteta, koju je Njemačka trebala isplatiti Francuskoj, trebala je sanirati ratnu štetu koju je pretrpjela. Na mirovnoj konferenciji Francuskoj su vraćene pokrajine Alsace i Lorraine. Francuska je ojačala rudarstvo i metalurgiju, a tek je u međuratnom razdoblju industrija postala razvijenija od poljoprivrede. Nakon što je Njemačka 1923. godine prestala plaćati ratnu odštetu, francuska vojska okupirala je njemačku pokrajinu Ruhr (Rur), bogatu rudnicima ugljena i željezne rude.

Naslovnica francuskog lista Le Petit Journal

(Male novine), objavljena u siječnju 1923. godine, prikazuje francuske vojnike prilikom zaposjedanja Ruhra.

A B

25 A B C D E

1. Na koji je način Francuska pokušala spriječiti jačanje Njemačke nakon Prvoga svjetskog rata?

2. Zašto je Francuska okupirala njemačku pokrajinu Ruhr?

Zemljama parlamentarne demokracije pripadale su još Čehoslovačka i Vajmarska Republika o kojima si učila/učio u prethodnoj lekciji.

VAŽNO! » Demokracija je oblik državne vlasti u kojoj sudjeluju svi članovi zajednice,

izravnim odlučivanjem ili posredno putem izabranih predstavnika.

» Obilježja demokracije su: višestranačje, demokratski izbori, opće pravo glasa, trodioba vlasti, političke i vjerske slobode, sloboda govora i tiska, jednakost ljudi pred zakonom, privatno poduzetništvo, slobodno tržište, privatno vlasništvo zaštićeno zakonom.

» Politika izolacionizma je nemiješanje SAD-a u europska zbivanja.

» Britanska zajednica naroda (British Commonwealth) okupljala je britanske kolonije i dominione na gospodarskoj, kulturnoj i sportskoj suradnji.

» Francuska je 1923. godine okupirala rudonosnu njemačku pokrajinu Ruhr.

A B D

26A B C D E

1.5. Velika gospodarska kriza

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti pojmove: gospodarska kriza, hiperprodukcija √ opisati mjere programa New Deal

Prisjeti se:

• Što je gospodarstvo?• Koje su bile posljedice Prvoga svjetskog rata?

Svaki poremećaj u proizvodnji i potrošnji nazivamo gospodarskom krizom. Uzroci krize mogu biti negospodarski poput ratova, poplava, potresa, suša ili epidemija. Gospodarski uzroci krize vidljivi su u prevelikoj proizvodnji ili hiperprodukciji, zasićenosti tržišta i smanjenoj potrošnji. Kako su gospodarstvo i industrija kao jedna od njegovih grana međuovisni, problemi u jednom dijelu proizvodnje za sobom povlače i ostale. Tako nastaju gospodarske krize. Nakon ratova česta su krizna stanja u gospodarstvu. Gospodarstvo se nakon orijentacije na ratnu proizvodnju treba ponovo prilagoditi razdoblju mira. Upravo se to dogodilo nakon Prvoga svjetskog rata. Industrija, uglavnom usmjerena na vojnu proizvodnju, morala je početi s proizvodnjom novih proizvoda. Žene, zaposlene tijekom rata, ostale su bez posla, a zapošljavali su se ratni veterani.

1. Što je gospodarska kriza?2. Navedi gospodarske i negospodarske uzroke krize.

Velika gospodarska kriza započela je u Sjedinjenim Američkim Državama. Jedan od uzroka krize bila je hiperprodukcija. Zbog prevelike proizvodnje, a smanjene potrošnje razni su se proizvodi gomilali u skladištima jer je tržište bilo prezasićeno. Došlo je do

B

27 A B C D E

Dionice Dionice su vrijednosni papiri koji predstavljaju udio u temeljnom kapitalu tvrtke koju nazivamo dioničko društvo (d.d.). Dionicama se trguje na burzama. Osobe koje se bave prodajom i kupnjom dionica nazivaju se burzovni mešetari. Jedna od najpoznatijih svjetskih burzi je New York Stock Exchange smještena u Wall Streetu u New Yorku.

Ljudi okupljeni ispred zgrade burze u Wall Streetu u New Yorku nakon sloma 1929. godine

Na početku krize u SAD-u (,,velika depresija”), bilo je 5 milijuna nezaposlenih da bi se do 1932. godine njihov broj popeo na oko 13 milijuna. Osim prihoda, ljudi su izgubili i imovinu. Prosvjedi, demonstracije i štrajkovi postali su dio američke svakodnevice.

Velika gospodarska kriza proširila se cijelim svijetom. Različito je utjecala na pojedine države, a jedino je SSSR ostao pošteđen zbog provođenja državnoga, planskog gospodarstva. U Europi je najjače pogodila Njemačku zbog kredita koje su joj SAD-e davale kako bi se brže oporavila od posljedica rata. Suočene s problemima, američke su banke prestale novčano pomagati njemačko gospodarstvo. Vajmarska Republika suočila se s ogromnom nezaposlenošću, velikom inflacijom i čestim pobunama stanovništva.

1. Navedi dva uzroka gospodarske krize u Sjedinjenim Američkim Državama.2. Zašto je kriza u Europi najjače pogodila Vajmarsku Republiku?

naglog smanjenja proizvodnje, zatvaranja tvornica i otpuštanja radnika. Cijena dionica tvornica i drugih poduzeća počela je padati pa su ih ljudi prodavali. To im je još više spustilo cijenu te je njujorška burza 25. listopada 1929. godine doživjela slom (,,crni petak”). Taj događaj smatra se početkom Velike gospodarske krize.

A B

28A B C D E

Novi dogovor

Izlazak Sjedinjenih Američkih Država iz gospodarske krize započeo je 1933. godine kada je novi predsjednik Franklin Delano Roosevelt objavio program obnove pod nazivom New Deal (Novi dogovor). Doneseni su zakoni kojima se trebalo umanjiti krizu i što više ublažiti njene posljedice. Država se počela više brinuti o gospodarstvu. Davala je zajmove uz niske kamate industrijalcima, farmerima i ostalim poslovnim ljudima. Doneseni su propisi o nadnicama i cijenama, organizirani su javni radovi te osnovani uredi koji su djelovali kao posrednici pri zapošljavanju. Tim je reformama uvelike smanjena nezaposlenost u Sjedinjenim Američkim Državama koje su krenule putem usporenoga gospodarskog rasta. Do punog oporavka američkoga gospodarstva doći će tek nakon Drugoga svjetskog rata.Mjere Novog dogovora

1. Izdvoji tri mjere programa Novi dogovor koje smatraš najvažnijima za oporavak američkog gospodarstva. Obrazloži svoj izbor.

VAŽNO! » Velika gospodarska kriza započela je 1929. godine slomom njujorške burze u

Wall Streetu.

» SSSR nije osjetio gospodarsku krizu zbog državnoga, planskog gospodarstva.

» Predsjednik SAD-a Franklin Delano Roosevelt 1933. godine objavio je program gospodarskih i socijalnih mjera pod nazivom New Deal (Novi dogovor).

Novi dogovor

– javni radovi (zgrade, mostovi, ceste...)– propisane minimalne nadnice i 40 satni radni tjedan

– kontrola otplate stambenih kredita– zaštićeni bankovni računi– smanjenje carina

– otkup viškova poljoprivrednih proizvoda– ograničavanje poljoprivredne proizvodnje

B

29 A B C D E

1.6. Totalitarni režimi u Europi

Nakon ove teme moći ćeš:

√ imenovati totalitarne režime i njihove vođe √ prepoznati uzroke pojave totalitarnih režima u Europi √ nabrojati i objasniti najmanje tri obilježja totalitarnih režima √ uočiti razlike i sličnosti triju totalitarnih režima √ usporediti demokratske zemlje i totalitarne zemlje između dva svjetska rata

Prisjeti se:

• Što je diktatura? • Gdje si se već susrela/susreo s pojmom teror? Objasni ga svojim riječima. • Po čemu prepoznajemo demokratsku zemlju?

Nakon Velikoga rata u nekim europskim državama zavladali su totalitarni režimi. Riječ totalitaran dolazi od latinske riječi totus što znači sav. Totalitarizam je politički režim koji se temelji na vladavini jedne stranke s kojom se masa poistovjećuje i teroru kojim vlast kontrolira sva područja društvenoga života. U takvim režimima vladari i njihove političke stranke imaju potpunu i neograničenu vlast. To nazivamo diktaturom. Samo je jedna stranka dozvoljena u državi, a ostale su zakonom zabranjene. To se naziva jednostranačjem. Ako u državi postoji parlament, njegovi članovi nisu izabrani demokratskim putem, već ih je imenovao vođa ili stranka. Jedno od važnih obilježja diktatura provođenje je nasilja ili terora u društvu koji provodi tajna policija. Nema građanskih sloboda kao što su sloboda okupljanja, udruživanja ili vjeroispovijesti. Država uz pomoć tajne policije kontrolira sva područja rada i života svojih stanovnika. Mediji su pod strogom kontrolom državnog aparata. Provodi se sustavna cenzura i propaganda. Oko vodeće se osobe u državi stvara kult ličnosti – veliča ih se i slavi, njihovi se spomenici, fotografije i slike nalaze na svakom koraku. Pripadnost režimu označava se simbolima.

A D

30A B C D E

Sredstva za proizvodnju (tvornice, rudnici, poljoprivredna zemljišta) nasilno se oduzimaju pojedincima i postaju državno ili društveno vlasništvo. U Europi su se nakon Velikoga rata pojavila tri totalitarna režima: komunizam u Rusiji (boljševizam), fašizam u Italiji i nacizam u Njemačkoj.

1. Što je totalitarizam? 2. S kojim si se obilježjima totalitarnih režima susrela/susreo već ranije? 3. Izdvoji jedno obilježje totalitarnih režima za koje smatraš da je najviše

utjecalo na živote ljudi. Objasni.

Zbog teškog unutarnjeg stanja u zemlji, gladi, neimaštine i velikih ratnih gubitaka, u veljači je 1917. godine u Rusiji izbila Veljačka (Februarska) revolucija. Započela je općim štrajkom u Petrogradu, glavnom gradu Rusije. Carska vojska poslana je silom ugušiti nemire, no odbila je izvršiti zadatak. Ruski car Nikola II. Romanov pod pritiskom je građanstva abdicirao. Rusija je postala republika kojom je upravljala Privremena vlada.

Prisjeti se:

• Kojem je vojnom savezu pripadala Rusija u Velikom ratu?• Kako je Rusija završila sudjelovanje u Velikome ratu?

Komunizam u Rusiji

diktaturadržavno

vlasništvo

slobodepojedinca

tajna policija simboli

kultličnosti

teror

TOTALITARIZAM

A B D

31 A B C D E

Carska obitelj Romanov Članovi dinastije Romanov vladali su Rusijom od 1612. godine. Posljednji ruski car Nikola II. abdicirao je tijekom revolucije u veljači 1917. godine. Nova vlast cijelu je obitelj Romanov poslala u Carsko Selo kod Petrograda u kućni pritvor s planom njihova odlaska u London. Međutim, zbog protivljenja dijela vladajućih i odbijanja britanske vlade da ih primi, otpremljeni su u kućni pritvor u sibirski grad Toboljsk. U proljeće 1918. godine obitelj je preseljena u grad Jekaterinburg na Uralu. Tijekom Građanskoga rata u Rusiji pokušala ih je spasiti Bijela garda, pristalice carizma. Zbog toga je u srpnju 1918. godine, prema naređenju boljševika, cijela obitelj ubijena u podrumu kuće u kojoj je živjela. Njihova su tijela spaljena, a potom bačena u obližnji napušteni rudnik.

Carska obitelj Romanov 1914. godine. Carica Aleksandra i car Nikola II. okruženi djecom: Olga i Tatjana stoje, Marija sjedi uz majku, Anastazija uz oca, a Aleksej sjedi ispred.

Pronađeni posmrtni ostatci posljednje carske obitelji pokopani su u Crkvi Svetoga Petra i Pavla u Sankt Peterburgu 17. srpnja 1998. godine, na osamdesetu obljetnicu njihove smrti. Ruska Pravoslavna crkva cijelu je obitelj proglasila svetom.

Nezadovoljstvo stanovništva time nije bilo riješeno. Većina je i dalje živjela u veoma teškim uvjetima. Njih je okupljao vođa Boljševičke (komunističke) stranke Vladimir Iljič Uljanov Lenjin. U gradovima i selima boljševici su osnivali svoja tijela vlasti nazvana vijeća ili sovjeti. Tako je u Rusiji nakon revolucije nastalo dvovlašće – Privremena vlada imala je vlast u Petrogradu i okolici, dok su boljševici kontrolirali ostale dijelove zemlje.

A D

32A B C D E

Osim organiziranja civilnih tijela vlasti, komunisti su pripremali oružani ustanak pa su formirali svoju vojsku pod nazivom Crvena armija. U listopadu 1917. godine započeli su Listopadsku (Oktobarsku) revoluciju. U Petrogradu su zauzeli sve važnije državne institucije, svrgnuli su Privremenu vladu i preuzeli su vlast u zemlji. Krajem godine održani su izbori na kojima su komunisti izgubili, ali nisu predali vlast, nego su raspustili parlament (Duma). Tim činom Rusija je postala totalitarna država. U zemlji su zabranjene sve stranke osim Komunističke, a sve odluke donosili su njeni članovi. Novoosnovana tajna policija (ČEKA) progonila je neistomišljenike, a zabranjene su sve nekomunističke knjige i tisak (novine, časopisi). Komunistička vlast je u ožujku 1918. godine potpisala mirovni sporazum sa Središnjim silama prema kojem se morala odreći zapadnih dijelova teritorija, raspustiti vojsku i platiti ratnu odštetu.

Vladimir Iljič Uljanov Lenjin 1920. godineNakon što je ojačao vlast boljševika u Rusiji, Lenjin je svoj utjecaj i komunističke ideje nastojao proširiti i na druge zemlje osnutkom Treće internacionale ili Kominterne 1919. godine.

Simboli komunizmaKao što je bilo uobičajeno u totalitarnim režimima i komunisti u Rusiji imali su svoje simbole. Srp i čekić predstavljali su radnike i seljake, a petokraka crvena zvijezda simbolizirala je konačnu pobjedu komunizma u svijetu. I danas neke od tih simbola nalazimo na zastavama komunističkih zemalja. Istraži koje su to zemlje.

D

33 A B C D E

Nakon Lenjinove smrti 1924. godine, vlast u Rusiji preuzeo je Staljin. U njegovim rukama diktatura i teror doživljavaju svoj vrhunac. Svi njegovi neistomišljenici, pa i oni iz redova komunista, bili su uklonjeni. Većina ih je završila u gulazima – radnim logorima u Sibiru. Tamo su zatvorenici u surovim uvjetima morali obavljati teške fizičke poslove. Većina ih nije preživjela.

Josif Visarionovič Džugašvili Staljin, sovjetski diktator od 1924. do 1953. godine

Građanski rat zadao je težak udarac ruskome gospodarstvu. Uz velike ljudske gubitke, uništeni su poljoprivreda i industrija. Zemljom je zavladala nestašica hrane, odjeće i goriva, a bolesti i glad postali su svakodnevica. Stoga su komunisti morali obnoviti zemlju u što kraćem roku. Tijekom Građanskoga rata uveden je ratni komunizam – država je planirala proizvodnju, nadgledala opskrbu stanovništva hranom, odjećom i obućom, zabranila je privatnu trgovinu, nacionalizirala je industriju te je prisilila seljake da državi ustupe viškove svojih proizvoda. Ratni komunizam negativno je utjecao na gospodarstvo pa je Lenjin 1921. godine uveo Novu ekonomsku politiku (NEP) kojom je nastojao gospodarski ojačati zemlju. Dopuštena je privatna trgovina i osnivanje manjih tvrtki. Staljin je nastavio s gospodarskim reformama. Ukinuo je Novu ekonomsku politiku 1927. godine, proveo je potpunu nacionalizaciju te je započeo s kolektivizacijom poljoprivrede. Industrijska i rudarska proizvodnja određena je petoljetkama, petogodišnjim planovima kojima je država kontrolirala proizvodnju.

Nasilno preuzimanje vlasti stvorilo je boljševicima mnogo protivnika. Dio vojske i stanovništva podržavao je povratak cara na vlast. Stoga se u Rusiji od 1918. do 1920. godine vodio Građanski rat između Crvene armije i Bijele armije (garde) koja je tražila povratak Carstva. Bijelu armiju podržavale su zemlje Antante jer su se bojale širenja komunističkih ideja prema zapadu Europe. Nakon velikih gubitaka Bijele armije, rat je konačno priveden kraju i Rusija je ostala komunistička zemlja.

A B

34A B C D E

Žene u komunizmuDemokracija i komunizam imaju zajedničko gledište spram djece – ona predstavljaju snagu i budućnost, stoga im se mora pružiti najbolja moguća skrb i obrazovanje. Od Karla Marxa potječe ideja da je država zaštitnica žena i djece. Žena rađa i odgaja djecu, ali je istovremeno i radnica i pripadaju joj sve koristi koje jedan radnik ima. Lenjin se u više navrata osvrnuo na položaj žena: „Pobjeda socijalizma je nemoguća dok cijela polovina radnoga naroda, zaposlene žene, nemaju ista prava kao muškarci i dok je žena rob kućanstva i obitelji.“ „Svaka pametna žena mora znati kuhati kao i upravljati vladom.“

Fašizam u Italiji

Prisjeti se:

• Kada je nastala Kraljevina Italija?• Što je Londonski ugovor?• Tko je bio Vittorio Orlando?

Italija je tijekom Velikoga rata iz Trojnog saveza prešla na stranu Antante kako bi proširila svoj teritorij. Unatoč pobjedi, talijanska teritorijalna proširenja nisu bila u potpunosti ostvarena. Pregovori o granici Kraljevine Italije i Kraljevstva/Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca trajali su do 1920., odnosno 1924. godine. Italija je nakon rata doživjela gospodarsku krizu. Uz velike ljudske gubitke poljoprivredna proizvodnja je naglo pala, a industrija nije bila razvijena. Zavladala je velika nezaposlenost, a česti su bili štrajkovi radnika. U međuvremenu je, 1919. godine u Milanu, Benito Mussolini osnovao Fasci di

Combattimento (Fašistička borbena udruženja), koji se kasnije pretvorio u pokret pod nazivom fašizam. Temeljio se na nacionalističkim idejama i željama za teritorijalno proširenje Italije na prostor cijeloga Sredozemlja. Svoj uzor imao je u antičkom Rimskom Carstvu. Osim toga, Mussolini se zalagao za jačanje talijanskog utjecaja u Europi i rješavanje gospodarske krize.

1. Zašto su u Rusiji 1917. godine izbile dvije revolucije?2. Tko se sukobio u Građanskom ratu?3. Izdvoji najmanje tri obilježja po kojima je Rusija totalitarna država.

A D

35 A B C D E

Benito Mussolini

Mussolini je položaj premijera iskoristio za postupno uvođenje diktature. Osnovao je fašističku policiju koja je provodila teror i progonila neistomišljenike. Sebe je nazvao duce, što znači vođa. Na izborima 1924. godine Mussolini je osigurao većinu u parlamentu, a 1925. zabranio je rad ostalih političkih stranaka, čime je uveo diktaturu. Italija je i dalje bila kraljevina, iako vladar nije imao nikakve stvarne ovlasti. Mussolini je pridobio potporu Katoličke Crkve riješivši tzv. Rimsko pitanje. Taj je problem nastao 1870. godine prilikom ujedinjenja Italije i proglašenja Rima prijestolnicom. Tada je papa ostao bez svjetovne vlasti i protivio se tome. Kraljevina Italija i Sveta Stolica 1929. godine sklopili su tzv. Lateranske ugovore kojima je nastala Država Grada Vatikana. Papa Pio XI. priznao je Kraljevinu Italiju s prijestolnicom Rimom, a rimokatolička vjera proglašena je državnom religijom.

Simbol fašizmaSimbol fasces (talijanski fascio) preuzet je iz Rimskoga Carstva, a prikazivao je snop povezanog pruća sa sjekirom u sredini. Povezano pruće simboliziralo je jedinstvo, a sjekira snagu naroda. Označavao je najvišu vlast u državi.

Fascio – simbol fašizma

Pokret je prerastao u političku stranku, koja je 1921. godine sudjelovala na izborima, ali nije uspjela osvojiti većinu glasova. Mussolini je uvidio da njegova stranka jača. Stoga je nakon kongresa stranke, održanog 1922. godine u Napulju, odlučio nasilno preuzeti vlast. Oko 40.000 fašista krenulo je prema Rimu (,,pohod na Rim” ili ,,marš na Rim”), u kojem je nastala panika. Vlada je odstupila pa je kralj Viktor Emanuel III. dao Mussoliniju mandat za sastavljanje nove vlade. Tako su fašisti državnim udarom došli na vlast.

A D

36A B C D E

Žene i djeca u fašizmuCilj fašista bio je povećati broj stanovnika zbog radne snage i uravnoteženja broja muškaraca i žena koji je narušen tijekom rata. Prema ženama je bila usmjerena fašistička propaganda, a osnovan je ogranak Fašističke stranke namijenjen ženama pod nazivom Fasci Femminili (Fašističke žene). Naglašavalo se majčinstvo, kućanstvo i požrtvovnost čime su se žene i djevojke susretale u školi, na ulici, u domu. Mussolini je čak uveo i natjecanje koja će žena roditi

Pripadnik jedne od nekoliko fašističkih dječjih organizacija (1934.)

1. Koji je bio cilj fašističkog pokreta?2. Kako je Mussolini preuzeo vlast u Italiji?3. Zašto je Mussoliniju bilo važno riješiti tzv. Rimsko pitanje?4. Izdvoji najmanje tri obilježja po kojima je fašistička Italija totalitarna država. 5. Opiši fotografiju pripadnika dječje fašističke organizacije.

više djece. Te su majke postajale heroine i njihove su fotografije objavljivane u svim novinama i časopisima. Od 1922. godine u obrazovnom sustavu naglašavala se fašistička ideologija. Osnovane su brojne organizacije za djecu i mlade, koje su bile spolno odijeljene, jer su dječacima i djevojčicama bile namijenjene različite uloge u društvu.

Nacizam u Njemačkoj

Prisjeti se:

• Koje su bile odredbe Versajskog mirovnog ugovora? • Što je zaustavilo obnovu Njemačke nakon Velikoga rata?

Odredbe Versajskoga mirovnog ugovora teško su opteretile obnovu i razvoj Njemačke. Veliki dio njemačke javnosti smatrao ih je prestrogima te je tražio njihovu reviziju. Adolf Hitler, bivši njemački vojnik iz Prvoga svjetskog rata, pridružio se nakon rata Njemačkoj

A

37 A B C D EA E

radničkoj stranci u Münchenu. Svojim govorničkim vještinama brzo se probio na čelo stranke da bi joj 1920. godine promijenio naziv u Nacionalsocijalistička stranka ili skraćeno Nacistička stranka. Stranka je 1921. godine osnovala svoje vojne odrede pod nazivom Jurišni odredi (Sturmabteilung ili SA). Zbog teških uvjeta života i nezadovoljstva stanovništva stranka je brzo dobivala na popularnosti. Tome je svakako pridonijela i sveobuhvatna propaganda. Hitler je svoje ideje širio putem novina, plakata i čestim javnim govorima. Njegova je osobnost i govornička sposobnost privlačila ljude.

Adolf Hitler s pripadnicima SA odreda (smeđokošuljašima)

Uza sve veći broj pristaša u gradu Münchenu, Hitler je pokušao 1923. godine nasilnim putem preuzeti vlast u Bavarskoj. Međutim, u tome su ga spriječile policija i vojska. Minhenski puč, kako je nazvan ovaj događaj, nije uspio. Hitler je optužen za veleizdaju i osuđen na pet godina zatvora, no odslužio je samo devet mjeseci. Vrijeme provedeno u zatvoru iskoristio je za pisanje knjige Mein Kampf (Moja borba) u kojoj je iznio program Nacističke stranke. U njoj je predstavio arijevsku (germansku) rasu kao nadmoćnu nad ostalima. Postavio je temelje antisemitizma jer je Židove smatrao izdajicama njemačke države, koji su zajedno s političarima zabili ,,nož u leđa” njemačkoj vojsci u studenome 1918. godine. Smatrao je da Nijemci moraju tražiti svoj Lebensraum (životni prostor) na istoku Europe, gdje će im Slaveni služiti kao robovska radna snaga. Hitler je smatrao da narod treba autoritet jednoga vođe – Führera, koji će donositi odluke. Tvrdio je da parlamentarna demokracija nije dobra za narod i državu jer podrazumijeva jednakost svih ljudi, a još mu je odbojniji bio komunizam. Također je uvidio da će vlast lakše preuzeti legalnim putem.

38A B C D E

Sve veću popularnost nacisti su dugovali gospodarskoj krizi koja je Njemačku snažno pogodila 1929. godine. Zahvaljujući svojim idejama o oporavku posrnuloga gospodarstva, Hitler je vješto koristio propagandu kako bi pridobio što veći broj glasača. Potkraj 1932. godine održani su parlamentarni izbori. Premda nacisti nisu osvojili većinu u parlamentu, predsjednik Paul von Hindenburg ovlastio je Hitlera krajem siječnja 1933. godine da sastavi novu vladu. Tako je Hitler postao njemački kancelar (predsjednik vlade).Nakon smrti predsjednika Hindenburga 1934. godine, Hitler je preuzeo svu vlast u državi, uključujući i dužnost vrhovnoga vojnog zapovjednika. Sebe je počeo nazivati vođom – Führerom, a državu Trećim Reichom (Trećim Carstvom). Ubrzo je uvedena diktatura u kojoj je zabranjen rad političkih stranaka, udruga i radničkih sindikata. Hitler se obračunao s vodstvom SA odreda u Noći dugih noževa 1934. godine jer ih je smatrao preprekom na putu prema svojim ciljevima. Uskoro su SA odrede zamijenili Zaštitni odredi (Schutzstaffel ili SS).Država je kroz gospodarske mjere uspjela oporaviti industriju. U vojnoj industriji zapošljavalo se mnogo ljudi, pokrenuta je izgradnja autocesta, nadzemne željeznice, a rudnici i ostale vrste industrije krenule su u novi razvoj. Sve je to doprinijelo da se sve veći broj Nijemaca počeo pretvarati u poslušne sljedbenike nacista. Zbog toga je Hitler postao

A B D E

Naslovnica Mein Kampfa, izdanje iz 1943. godine

Hitlerova knjiga Moja borba sadržavala je program nacizma. Izdana je u dva dijela 1925. i 1927. godine. Do 1939. prodano je 5,2 milijuna primjeraka i prevedena je na 11 jezika. U Njemačkoj je bila obavezna lektira, a država je poklanjala primjerke mladencima prilikom vjenčanja. Hitler je tvrdio da je „tajna misija njemačkoga naroda sakupiti i sačuvati najvažnije osobine rase… i uzdići ih na vodeći položaj. Svi koji nisu dobre rase bezvrijedni su.“ Napisao je kako se Nijemci „moraju pozabaviti ne samo uzgojem pasa, konja i mačaka, nego i brigom o čistoći vlastite krvi.“ Najavio je međunarodnu važnost uklanjanja Židova te je istaknuo da to „mora svakako biti krvav proces.“

Mein Kampf

39 A B C D E

Hitler drži govor na velikom nacističkom skupu 1938. godine

Velika Hitlerova želja bila je ujediniti sve Nijemce u jednoj državi. Nakon toga je planirao proširenje teritorija prema istoku – na Poljsku, Ukrajinu i Sovjetski Savez. Fašističku Italiju smatrao je prirodnim saveznikom, a Ujedinjeno Kraljevstvo mogućim saveznikom ako bi napustilo politiku ravnoteže snaga u Europi. Francuska je bila prirodni neprijatelj Njemačke kojeg je trebalo zaplašiti ili podčiniti kako bi se moglo krenuti na širenje prema istoku.

odvažniji u svojim odlukama. Proglasio je Versajski ugovor nevažećim, čime je Njemačka prestala plaćati ratnu odštetu, te je počeo planirati kako će Rajnsku oblast (Porajnje) vratiti pod njemačke zakone, a izgubljeni Danzig (Gdanjsk) vratiti u njemački teritorij.

Simboli nacizma Simbol nacizma je crni orao koji drži vijenac od hrastova lišća u kojem se nalazi svastika. Kada orao gleda udesno predstavlja Nacističku stranku, a kada gleda ulijevo predstavlja službeni simbol Trećeg Reicha. Riječ svastika potječe od sanskrtske riječi svasti što znači sreća ili dobrobit.

Pojavila se u Aziji još u kamenom dobu, a simbolizirala je sreću, napredak, energiju, snagu. Nacisti su smatrali da je svastika simbol arijevske rase pa su je koristili kao svoj simbol. Orao i svastika – simboli Trećeg Reicha

A D

40A B C D E

Uvođenjem diktature nacisti su ukinuli građanske slobode te su progonili neistomišljenike i političke protivnike. Zbog toga su otvarani brojni zatvori i osnivani su koncentracijski logori. Snažnom propagandom protiv Židova širio se antisemitizam među njemačkim narodom. Na kongresu Nacističke stranke u gradu Nürnbergu 1935. godine proglašeni su Nirnberški zakoni kojima su Židovima oduzeta građanska prava.

Žene i djeca u nacizmu Nacisti su smatrali da ženama pripada važno mjesto u društvu, jer su kao majke, kućanice i odgojiteljice potrebne za odgoj zdrave arijevske djece. Iako je brak bio priznata institucija, država je veliku novčanu potporu davala zaposlenim samohranim majkama, pod uvjetom da su rodile arijevsko dijete.Kako bi se ideje nacizma što više proširile, osnivane su organizacije za djevojčice i dječake. Kroz zabavu i druženje odgajali su se mladi odani režimu.

1. Što je Minhenski puč?2. Izdvoji najmanje tri obilježja po kojima je Treći Reich totalitarna država.3. Što je antisemitizam?

VAŽNO! » Nakon Prvoga svjetskog rata u Europi su se pojavila tri totalitarna režima:

komunizam u Rusiji (boljševizam), fašizam u Italiji i nacizam u Njemačkoj.

» Obilježja totalitarnih režima: diktatura, teror, kult ličnosti, državno vlasništvo, tajna policija, simboli, ukidanje sloboda pojedinca.

» Ruski komunisti (boljševici) preuzeli su vlast Listopadskom (Oktobarskom) revolucijom 1917. godine, a potvrdili su je pobjedom u Građanskom ratu.

» Fašisti su na vlast u Italiji došli 1922. godine državnim udarom.

» Nacisti su u Njemačkoj došli na vlast 1933. godine putem parlamentarnih izbora.

A D

41 A B C D E

1.7. Društvo, kultura i umjetnost između dva svjetska rata

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati razvoj umjetnosti između dva svjetska rata √ navesti promjene u društvu između dva svjetska rata

Prisjeti se:

• Što je umjetnost?• S kojim si se vrstama umjetnosti do sada susrela/susreo?

U razdoblju između dva svjetska rata dolazi do velikih promjena u društvu. Žene uživaju sve veće slobode, a već si učila/učio kako u mnogim zemljama dobivaju i pravo glasa.

Lude dvadesete naziv je za desetljeće nakon Prvoga svjetskog rata. Promjene u svakodnevnom životu osjetile su se u cijelome svijetu, a osobito u Sjedinjenim Američkim Državama. Automobili i kućanski aparati postali su svakodnevica. Žene su počele odijevati kraće haljine, skratile su kosu, šminkale se, konzumirale alkoholna pića i pušile u javnosti. Neke su počele i voziti automobile.

Djevojka za volanom automobila 1921. godine

A

42A B C D E

Nakon Prvoga svjetskog rata nastavlja se proces urbanizacije. Povećava se broj gradskog stanovništva i dolazi do ubrzanoga rasta gradova. Sve se više grade neboderi. Prvi su sagrađeni u Sjedinjenim Američkim Državama osamdesetih godina 19. stoljeća. Završetkom rata počinju se u gradnji nebodera koristiti novi materijali – beton i čelik, a svaka takva zgrada obavezno je imala i ugrađeno dizalo. U početku su neboderi imali poslovnu namjenu, a kasnije dobivaju i stambenu ulogu.

U jazz glazbi posebno se ističu improvizacije te solo dionice na puhačkim instrumentima. Jedan od najpoznatijih skladatelja i glazbenika jazz glazbe bio je Louis Armstrong. Bio je toliko slavan da je 1933. godine dobio trubu na poklon od britanskog kralja Đure V. (Georgea V.).

Jazz je glazbeni stil nastao krajem 19. stoljeća među afroameričkim stanovništvom na jugu Sjedinjenih Američkih Država kombinacijom crnačke glazbe i europskih utjecaja. Novo vrijeme nakon Prvoga svjetskog rata tražilo je i novu glazbu pa se popularnost jazza proširila zemljom.

Empire State Building, jedan od najpoznatijih nebodera u New

Yorku sagrađen je 1931. godine i ima 102 kata.

Louis Armstrong

B C E

43 A B C D E

Stilovi u likovnoj umjetnosti između dva svjetska rata vrlo su raznoliki. Grupa umjetnika koje nazivamo futuristima svojim su slikama i skulpturama nastojali dočarati pokret, promjenu i brzinu.

Jedan od najpoznatijih likovnih umjetnika tog vremena bio je Pablo Picasso. Dio njegovih slika pripada stilu koji zovemo kubizam. U tom stilu umjetnici smatraju da se svi oblici u prirodi mogu prikazati geometrijskim likovima i tijelima.

Za vrijeme Prvoga svjetskog rata u Europi je gotovo prestalo snimanje filmova, ponajviše zato što su kemikalije potrebne za izradu celuloidne vrpce bile neophodne u proizvodnji baruta. Istovremeno je došlo do procvata američke filmske industrije. U razdoblju između dva svjetska rata djeluju komičari Charlie Chaplin, Stan Laurel i Oliver Hardy (Stanlio i Olio).

Otvaraju se filmski studiji u Hollywoodu. Prvi zvučni film Pjevač jazza snimljen je 1927. godine. Osim igranih snimaju se dokumentarni i animirani filmovi. Između dva svjetska rata počeo je djelovati i Walt Disney, čiji je prvi dugometražni crtani film bio Snjeguljica i

sedam patuljaka.

Giacomo Balla, Dinamizam psa na uzici

Pablo Picasso, Djevojka s mandolinom

Kadar iz filma Snjeguljica i sedam patuljaka

E

44A B C D E

Sudjelovao je u Prvome svjetskom ratu kao vozač hitne pomoći u Italiji. Nakon rata započeo je novinarsku karijeru kao reporter iz Pariza. Svoje osobne doživljaje i iskustva koristio je kao inspiraciju za svoja djela. Život Amerikanaca između dva svjetska rata u Parizu opisao je u romanu I sunce izlazi. Roman Zbogom oružje govori o američkom vozaču hitne pomoći i opisuje njegovo razočaranje ratom. U romanu Kome zvono zvoni opisao je Građanski rat u Španjolskoj. Najpoznatiji je po kratkome romanu Starac i more za koji je 1954. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Ernest Hemingway u prosincu 1939. godine

Ernest Hemingway je jedan od značajnijih pisaca koji je započeo svoju karijeru između dva svjetska rata.

Radio se počeo koristiti za prijenos glasa početkom 20. stoljeća. Tijekom Prvoga svjetskog rata korišten je za vojne svrhe. U Sjedinjenim Američkim Državama, u gradu Pittsburghu 1920. godine počela je s radom prva radio stanica. Njen je program bio toliko popularan da je do kraja 1921. godine diljem SAD-a pokrenuto još sedam radio stanica. Radio prijemnici ispočetka su bili rijetki, no vrlo brzo su se mogli naći u gotovo svakom kućanstvu. Oko njih su se okupljale obitelji slušajući glazbu, vijesti, a uskoro i reklame.

Radio prijemnik iz 1940. godine

C E

45 A B C D E

Prvi je televizijski prijemnik svijetu predstavljen u Sjedinjenim Američkim Državama 1927. godine. Prve televizijske kuće CBS i NBC počele su emitirati svoj program početkom 30-ih godina. Program je obuhvaćao vijesti i sport. Televizijske su prijemnike posjedovala samo najimućnija kućanstva. Približavanjem Drugoga svjetskog rata, televizijski su se programi koristili za širenje propagandnih ideja. Razvoj televizijskoga programa kratko je zastao tijekom rata, da bi se potom nastavio razvijati do današnjih dana.

Televizijski prijemnik iz 1939. godine

1. Kako još nazivamo dvadesete godine prošlog stoljeća?2. Koji su izvori jazz glazbe?3. Zašto su nam i danas važni radio i televizija? Koje suvremene medije

svakodnevno koristiš?4. Istraži koji su još bili popularni glumci iz razdoblja između dva svjetska rata.5. Po kojem je djelu najpoznatiji pisac Ernest Hemingway?

VAŽNO! » Lude dvadesete označavaju razdoblje lagodnog života u Sjedinjenim Američkim

Državama nakon Prvoga svjetskog rata.

» Louis Armstrong bio je najpoznatiji jazz skladatelj i glazbenik.

» Ernest Hemingway jedan je od najpoznatijih književnika koji su djelovali između dva svjetska rata.

» Prvi zvučni film zvao se Pjevač jazza, a prvi dugometražni animirani film bio je Disneyeva Snjeguljica i sedam patuljaka.

C E

46A B C D E

1.8. Dostignuća znanosti i tehnologije u prvoj polovici 20. stoljeća

Nakon ove teme moći ćeš:

√ nabrojati dostignuća znanosti i tehnologije u prvoj polovici 20. stoljeća √ usporediti primjenu znanstvenih i tehnoloških dostignuća prve polovice 20.

stoljeća i danas √ procijeniti utjecaj znanstvenih i tehnoloških dostignuća prve polovice 20.

stoljeća na sadašnjost

Prisjeti se:

• Što je znanost?• Tko su bili Robert Koch i Wilhelm Konrad Röntgen? A Marie Curie?

Razdoblje 20. stoljeća bilo je prepuno velikih otkrića u prirodnim i društvenim znanostima. Već i prije Prvoga svjetskog rata došlo je do velikog skoka u razvoju čovječanstva. Znanstvena otkrića nisu ostala samo u teoriji i istraživanjima u laboratoriju, već se počinju primjenjivati u gospodarstvu.

PRIRODNE ZNANOSTI

Albert Einstein autor je teorije relativnosti i smatra se najutjecajnijim fizičarem 20. stoljeća. Svemir je objasnio kao prostor koji se kreće – smanjuje se i širi, što je bilo suprotno dotadašnjim učenjima. Zbog židovskog podrijetla morao je pobjeći iz rodne Njemačke u Sjedinjene Američke Države. Nobelovu nagradu za fiziku dobio je 1921. godine.Albert Einstein tijekom

predavanja 1921. godine

C

47 A B C D E

PRIRODNE ZNANOSTI

Dostignuća u kemiji primjenu su nalazila u razvoju farmaceutske i prehrambene industrije. U poljoprivredi su se počela upotrebljavati umjetna gnojiva. Nova saznanja u biologiji omogućila su usavršavanje mikroskopa. Istražuje se rad stanica u tijelu, otkriveni su geni i kromosomi. Otkrića u biologiji nalaze svoju primjenu u medicini. Alexander Fleming otkrio je 1928. godine penicilin, prvi važan antibiotik. Otkrivene su krvne grupe što je omogućilo transfuziju krvi.

DRUŠTVENE ZNANOSTI

Između dva svjetska rata počela su sustavna arheološka istraživanja. Svakako je najvrjednije otkriće Howarda Cartera, Engleza koji je 1922. godine u Dolini kraljeva u Egiptu pronašao Tutankamonovu grobnicu. Grobnica ovog faraona prva je i jedina pronađena zatvorena. Stoga je njena unutrašnjost mogla biti sustavno istražena, a stručnjaci su dobili priliku saznati više o posmrtnim običajima starih Egipćana.

Posmrtna maska faraona Tutankamona, najpoznatiji nalaz iz grobnice

1. Tko je bio Albert Einstein?2. Navedi najvažnija dostignuća u prirodnim znanostima. Jesu li i na koji

način utjecala na tvoj život?3. Zašto je važan pronalazak Tutankamonove grobnice?4. Istraži tko je bio Tutankamon.

C

48A B C D E

TEHNOLOGIJA

Nakon prvoga svjetskog rata započinje uzlet automobilske industrije. Iako je automobil izumljen krajem 19. stoljeća, nakon 1918. godine postaje dostupniji širem sloju stanovništva. Najznačajniji proizvođač automobila u SAD-u bio je Henry Ford. Uveo je pokretnu traku u proizvodnju i serijski ih proizvodio. Najprodavaniji model bio je Model T.

Pokretna traka u Fordovoj tvornici automobila u Detroitu

Model T iz 1926. godine

1. Koji dio automobila izrađuju radnici na fotografiji?2. Što misliš, zašto su im kutije s materijalom ispod pokretne trake?3. Usporedi automobil s fotografije s današnjim automobilima. Koje sličnosti,

a koje razlike uočavaš?

C

49 A B C D E

TEHNOLOGIJA

Osim cestovnog prometa, ovo je vrijeme procvata zrakoplovne industrije. Nijemci su prednjačili u razvoju zračnih brodova – zepelina (cepelina). Bili su punjeni vodikom, plinom koji je lako zapaljiv pa je njihova proizvodnja napuštena nakon teške nesreće cepelina Hindenburg. Zapalio se 1937. godine prilikom slijetanja u Lakehurst (New Jersey) u Sjedinjenim Američkim Državama. U nesreći je poginulo 36 osoba.

Hindenburgov niski let kao znak pozdrava nacističkom skupu u

Nürnbergu

Hindenburg u plamenu i ljudi koji bježe pred zapaljenim divom, 6.

svibnja 1937. godine

1. Zašto je Hindenburg niskim letom pozdravio okupljene? 2. Što misliš, što je Hindenburg predstavljao njemačkome narodu?3. Usporedi veličinu ljudi i Hindenburga. Kako bi se ti osjećala/osjećao na

mjestu nesreće?

C

50A B C D E

TEHNOLOGIJA

Nakon laganih vojnih zrakoplova koji su se pojavili tijekom Prvoga svjetskog rata, nastavljen je razvoj zrakoplovstva. Jedan od prvih komercijalnih letova izveden je 1919. godine kada su zračnom vezom povezani London i Pariz. Sve se više pilota otiskivalo na prekooceanske letove. Charles Lindbergh prvi je preletio Atlantik 1927. godine, a Amelia Earhart je bila prva žena kojoj je to uspjelo 1932. godine.

Amelia Earhart smatra se najuspješnijom pilotkinjom u

povijesti

Charles Lindbergh uz zrakoplov Spirit of St. Louis (Duh Saint Louisa), kojim je 1927. godine za 33,5 sata preletio

udaljenost između New Yorka i Pariza

1. Usporedi cepelin i zrakoplov. Potraži dodatne informacije.

VAŽNO! » Nakon Prvoga svjetskog rata ubrzano se razvijaju prirodne i društvene znanosti.

» Znanstvena otkrića uspješno se primjenjuju u gospodarstvu.

» Alexander Fleming otkrio je penicilin, prvi antibiotik.

» Razvija se cestovni i zračni promet.

C

51 A B C D E

1.9. Izborna tema: Olimpijske igre (1896. - 1936.)

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati važnost Olimpijskih igara √ objasniti važnost propagande √ opisati odnos totalitarnih režima prema sportu

Prisjeti se:

• Gdje su se održavale Olimpijske igre u starom vijeku?• Koju su nagradu dobivali pobjednici tih Igara?

Krajem 19. stoljeća obnovljene su Olimpijske igre. Najzaslužniji za to bio je francuski barun Pierre de Coubertin, kojemu se javila ideja o potrebi natjecanja mladih na sportskim natjecanjima. Prve moderne Olimpijske igre održane su 1896. godine u Ateni (Grčka). Iako je na njima sudjelovalo manje od 300 natjecatelja (samo muškarci), bile su najveće sportsko međunarodno natjecanje tada u svijetu. Pobjednici su dobili medalju izrađenu od srebra i maslinov vjenčić. Kao i svake igre i ove su imale svoje heroje.

Spomenik Pierre de Coubertinu i olimpijski krugovi ispred

Nacionalnog stadiona u Tokiju

Grk Spyridon Louis (na fotografiji), kao ni ostali natjecatelji, nije bio profesionalni sportaš. Pobijedio je na maratonskoj utrci, zbog čega je postao ponos cijele Grčke. Nakon pobjede na Olimpijskim igrama, vratio se povučenom životu u svojemu rodnom selu.Plivačka natjecanja održavala su se u moru, a ne u bazenima kao što je uobičajeno danas. Tako su za duže plivačke discipline plivače brodovima odveli na točno određenu udaljenost, te su nakon toga skokom s broda plivali do obale.

A

52A B C D E

1. Možeš li na temelju fotografije zaključiti da se radi o maratoncu?2. Koliko je duga maratonska utrka?

Sljedeće Olimpijske igre održane su u Parizu. Bile su dio Svjetske gospodarske izložbe. Ovo su prve Igre na kojima su sudjelovale žene. Za razliku od danas, u nekim sportovima na ovim igrama (npr. nogometu) za istu ekipu igrali su igrači iz različitih država. Sudjelovalo je više od 1.200 sportaša, od kojih dvadesetak žena, a trajale su čak pet mjeseci. Za reprezentaciju tadašnje Austro-Ugarske Monarhije u mačevanju (disciplina sablja) nastupio je Milan Neralić. Osvojio je brončanu medalju i time postao prvi hrvatski sportaš – osvajač jedne olimpijske medalje.

1. Možeš li prepoznati koje sportove predstavlja plakat s Igara u Parizu?2. Istraži jesu li ti sportovi prisutni na današnjim Olimpijskim igrama.

Naredne Olimpijske igre održane su 1904. godine u St. Louisu u SAD-u. I ove Igre bile su dio Svjetske izložbe. Po prvi put su najbolji natjecatelji bili nagrađeni zlatnom, srebrnom i brončanom medaljom. Također, po prvi put natječu se i natjecatelji u boksu.

Na Olimpijskim igrama u St. Louisu održana je najčudnija maratonska utrka u povijesti. Bilo je iznimno vruće i cesta kojom se trčalo bila je prašnjava. Dodatne probleme stvarala je prašina koja se dizala zbog konja i automobila koji su krčili put trkačima. Prvi je do cilja stigao američki trkač Frederick Lorz koji se pola puta vozio u automobilu. No, na 30. kilometru pokvario mu se automobil pa je trčao do kraja. Budući da je u cilj utrčao kao prvi, dodijeljena mu je zlatna medalja. No, ubrzo se doznalo o njegovoj prijevari pa mu je medalja oduzeta. Dobio je jednogodišnju zabranu sudjelovanja na svim natjecanjima. Natjecatelj koji je prvi na ispravan način došao do cilja bio je Amerikanac Thomas Hicks. Međutim, pri tome su mu pomogle doze strihnina pomiješanoga s alkoholom, koje je pio tijekom utrke. Nakon ulaska u cilj, pridržavali su ga treneri jer nije više mogao stajati na nogama.

1. Izdvoji dva događaja iz teksta o maratonskoj utrci koji ti se čine najzanimljivijima. Objasni svoj izbor.

A

53 A B C D E

London je 1908. godine bio domaćin Olimpijskih igara. Na njima su plivačka natjecanja održana u bazenima, a ne u otvorenom moru.

Duh olimpizmaOve Igre pokazale su i pravi duh olimpizma, gotovo nezamisliv u današnje vrijeme. Do finala hrvačkog natjecanja stigli su Šveđani Frithiof Martensson i Mauritz Andersson. Dan prije finalne borbe, Martensson je doživio manju ozljedu. Na prijedlog njegovoga suparnika, njihov meč je prebačen za sljedeći dan kako bi se Martensson mogao oporaviti. Drugoga dana održan je meč na kojem je Martensson pobijedio i osvojio zlatnu medalju.

1. Kako komentiraš postupak Mauritza Anderssona? Kako bi ti postupila/postupio u istoj ili sličnoj situaciji? Objasni svoj odgovor.

Na petim modernim Olimpijskim igrama koje su održane u Stockholmu 1912. godine prvi put su sudjelovali natjecatelji sa svih kontinenata. Pobjednicima su zadnji put dodijeljene medalje od čistog zlata, a od tada do danas dobivaju medalje od pozlaćenog srebra. Sljedeće igre su trebale biti održane u Berlinu 1916. godine, ali zbog rata nisu održane.Igre u belgijskom gradu Antwerpenu 1920. godine upamćene su kao prve igre na kojima su sportaši polagali olimpijsku prisegu. Igre su pokazale i kako godine nisu važne. Šveđanin Oscar Swahn osvojio je srebrnu medalju u streljaštvu u dobi od 72 godine, čime je do danas ostao najstariji olimpijac – osvajač medalje.

Francuskoj je 1924. godine pripala čast da organizira Ljetne olimpijske igre (u Parizu) te prvi put u povijesti olimpizma i Zimske olimpijske igre u alpskom zimovalištu Chamonixu (Šamoniju). Ljetne igre u Parizu bile su ,,igre zanimljivosti”: prvi put su natjecatelji bili smješteni u Olimpijskom selu, to su prve igre s kojih su se slali redoviti novinski izvještaji, a u plivačkim natjecanjima dominirao je Johnny Weissmuller, koji se kasnije proslavio kao filmski Tarzan. Zimske igre bile su prava atrakcija i pratilo ih je mnoštvo zainteresiranih gledatelja.

A

54A B C D E

1. Gdje su održane prve Zimske olimpijske igre? 2. Koji je sport prikazan na plakatu? 3. Prepoznaješ li na plakatu simbol zemlje domaćina Igara?

Na Ljetnim olimpijskim igrama održanima u Amsterdamu 1928. godine prvi put je tijekom cijeloga trajanja Igara gorio olimpijski plamen, a grčki su sportaši prilikom svečanog otvaranja išli prvi u mimohodu sportaša. Na Igrama se istaknuo finski atletičar Paavo Nurmi (na fotografiji), kojemu su ovo bile treće Olimpijske igre. Osvojio je zlatnu medalju u utrci na 10.000 metara, što mu je bila ukupno deveta zlatna olimpijska medalja. “Letećem Fincu” podignut je spomenik ispred stadiona u Helsinkiju, čime je postao prvi sportaš u povijesti kojemu je za života podignut spomenik. Iste godine održane su i Zimske olimpijske igre u švicarskom St. Moritzu.

Velika svjetska kriza koja je počela 1929. godine uvelike je utjecala na Olimpijske igre koje su održane 1932. godine u Los Angelesu (SAD). Los Angeles bio je jedini kandidat, a zbog krize mnoge države nisu poslale svoje natjecatelje. I Zimske olimpijske igre održane su uz dosta poteškoća. Domaćin je bio Lake Placid (SAD).

Ljetne olimpijske igre održane 1936. godine u Berlinu trebale su poslužiti nacističkom vođi Adolfu Hitleru kao natjecanje na kojem će se pokazati prevlast bijele rase. Za Igre je napravljen stadion sa 100.000 sjedećih mjesta. No, igrama je dominirao Jesse Owens (na fotografiji), afroamerički atletičar koji je osvojio čak 4 zlatne medalje.

1. Prisjeti se kakav je bio odnos nacista prema ljudima druge boje kože.2. Što misliš, utječe li boja kože na sportske rezultate?

A

55 A B C D E

Iste godine održane su u njemačkom Garmisch-Partenkirchenu Zimske olimpijske igre.Zbog izbijanja Drugoga svjetskog rata, Olimpijske igre nisu održane. Duh olimpizma obnovit će se u poslijeratnom razdoblju (1948.).

VAŽNO! » Utemeljitelj modernih Olimpijskih igara bio je Pierre de Coubertin, a prve su

održane 1896. godine u Ateni.

» Prvi natjecatelji bili su amateri – sportaši koji se nisu profesionalno bavili sportom.

» Žene su prvi put sudjelovale na Olimpijskim igrama u Parizu (1900.).

» Od 1924. godine počele su se održavati i Zimske olimpijske igre.

» Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine bile su prve koje su emitirane na televiziji.

» Na Olimpijskim igrama u Berlinu afroamerički atletičar Jesse Owens osvojio je 4 zlatne medalje.

A

Hrvatska u prvoj zajednici Južnih Slavena

57 A B C D E

2.1. Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati nastanak Države Slovenaca, Hrvata i Srba √ objasniti razlike između centralističkog i federalističkog koncepta

ujedinjenja južnoslavenskih naroda √ kronološki poredati događaje koje su doveli do uspostave Kraljevstva Srba,

Hrvata i Slovenaca √ opisati način na koji je provedeno ujedinjenje Države Slovenaca, Hrvata i

Srba s Kraljevinom Srbijom

Prisjeti se:

• Zašto se Hrvatski narodni preporod još naziva i Ilirski pokret?• Što je Jugoslavenski odbor i koji su mu bili ciljevi?• Kojim su sporazumom države Antante obećale Italiji dijelove istočne obale

Jadranskoga mora?

Približavanjem završetka Prvoga svjetskog rata, Austro-Ugarska Monarhija prestajala je biti državnom zajednicom u kojoj su južnoslavenski narodi vidjeli svoju budućnost. Iako su 1917. godine Svibanjskom deklaracijom hrvatski, srpski i slovenski zastupnici u bečkom Carevinskom vijeću zahtijevali ujedinjenje područja naseljenih Južnim Slavenima unutar Monarhije, zahvaljujući djelovanju Jugoslavenskog odbora sve je više prevladavala težnja za stvaranjem zajedničke države sa Srbijom i Crnom Gorom. Ta težnja potvrđena je 1917. godine Krfskom deklaracijom, sporazumom između vlade Kraljevine Srbije i Jugoslavenskog odbora.

A D

58A B C D E

S mišlju o stvaranju države izvan okvira Austro-Ugarske, 5. listopada 1918. godine u Zagrebu je osnovano vrhovno političko predstavništvo južnoslavenskih naroda u Monarhiji – Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS). Predsjednikom Narodnog vijeća SHS imenovan je slovenski političar Anton Korošec, dok su potpredsjednicima imenovani hrvatski političar Ante Pavelić (stariji) i Svetozar Pribićević, najistaknutiji politički predstavnik Srba u Hrvatskoj.

Sredinom listopada 1918. godine, vidjevši da mu u vihoru kraja Prvoga svjetskog rata prijeti raspad države, habsburški vladar Karlo I. obećao je svojim narodima preuređenje Austro-Ugarske Monarhije u federaciju. Narodno vijeće SHS odbilo je vladarev prijedlog te je izrazilo zahtjev za osnivanjem potpuno nezavisne južnoslavenske države uređene na demokratskim načelima. Ni ostali slavenski narodi u Monarhiji nisu prihvatili carev prijedlog, čime je postalo jasno da je konačni kraj habsburškoga carstva vrlo blizu.

Anton Korošec

1. Prisjeti se što si u sedmom razredu učila/učio o Svibanjskoj i Krfskoj deklaraciji.

2. Ocijeni važnost osnutka Narodnoga vijeća SHS.3. Objasni svojim riječima zbog čega je propao prijedlog Karla I. o preuređenju

Austro-Ugarske Monarhije u federaciju ravnopravnih naroda?

Ante Pavelić (stariji) Svetozar Pribićević

D

59 A B C D E

Kako je krajem listopada 1918. godine kapitulacija Austro-Ugarske Monarhije postala izvjesna, Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. godine prekinuo sve državnopravne odnose između Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Ugarskom i Austrijom. Istovremeno su južnoslavenska područja u Monarhiji proglašena nezavisnom državom pod nazivom Država Slovenaca, Hrvata i Srba (SHS) na čelu s Narodnim vijećem SHS kao vrhovnim organom vlasti.

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Novonastala država, čije je sjedište bilo u Zagrebu, bila je privremeno rješenje usmjereno k ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom i stvaranju šire južnoslavenske države. Najveći problem Države SHS bilo je otvoreno pitanje granice s Italijom, koja se pozvala na odredbe Londonskog ugovora te je počela ubrzano zaposjedati istočnojadransku obalu i otoke. No, talijanska se vojska nije zadržala samo na obećanim teritorijima, već je zauzimala i prostore koji joj 1915. godine nisu bili obećani. Država SHS nije mogla spriječiti talijansku okupaciju jer nije imala vlastite vojne snage, a osim toga nije bila međunarodno priznata država. Osim toga, potresali su je problemi poput gospodarske krize uzrokovane ratom i ,,zeleni kader”, vojni bjegunci iz austrougarske vojske.

D

60A B C D E

Potonuće broda Viribus Unitis

Talijanski prepad na PuluNakon proglašenja Države SHS, a neposredno prije kapitulacije Austro-Ugarske, posljednji zapovjednik austrougarske Ratne mornarice predao je u Puli 31. listopada 1918. godine čitavu flotu predstavnicima Narodnoga vijeća SHS. Novim zapovjednikom flote imenovan je admiral Janko Vuković Podkapelski, koji je za svoj zapovjedni brod odabrao ponos nekadašnje austrougarske mornarice – bojni brod Viribus Unitis, koji je preimenovan u Jugoslavija. Iste noći talijanski podvodni diverzanti postavili su eksploziv i

1. U čemu je značaj odluka Hrvatskog sabora od 29. listopada 1918. godine? Prisjeti se kad je Hrvatska ušla u državnu zajednicu s Ugarskom, odnosno Austrijom.

2. Kako se zvala novonastala država? Uz pomoć zemljovida navedi koje je prostore obuhvaćala.

3. Pročitaj zanimljivost i razmisli zbog čega je Talijanima bilo važno onesposobiti nekadašnju austrougarsku ratnu mornaricu.

Teška vanjskopolitička situacija s Italijom sve je više oblikovala stav da se Država Slovenaca, Hrvata i Srba mora što prije ujediniti s Kraljevinom Srbijom. Zbog toga su u studenome 1918. godine u švicarskom gradu Geneve (Ženevi) započeli pregovori između Narodnoga vijeća SHS i vlade Kraljevine Srbije, koju je predvodio njen predsjednik Nikola Pašić. Ženevskom deklaracijom dogovoreno je ujedinjenje, s time da bi do donošenja Ustava nove države, Kraljevina Srbija i Država SHS činile dva ravnopravna dijela države.

D

potopili zapovjedni brod pri čemu su poginuli Vuković Podkapelski i više stotina mornara. Tijelo admirala Podkapelskog nikada nije pronađeno. Kad je talijanska vojska početkom studenoga 1918. godine zaposjela Pulu, preuzela je nadzor nad ostalim ratnim brodovima u luci, koji su kasnije razdijeljeni između država Antante.

61 A B C D EA D

Međutim, nakon povratka u Beograd, Pašić je povukao svoj potpis, zbog čega Deklaracija nikada nije stupila na snagu.Usporedno s razgovorima u Ženevi, unutar Narodnoga vijeća SHS razvila su se dva koncepta ujedinjenja: centralistički, koji je zahtijevao bezuvjetno ujedinjenje i koncentraciju moći u Beogradu te federalistički, koji se zalagao za poštivanje samostalnosti i ravnopravnosti svih južnoslavenskih naroda u novoj državi. Centralistički koncept ujedinjenja podržavala je većina članova Narodnoga vijeća SHS, među kojima se isticao Svetozar Pribićević. Manjina članova, okupljena oko predsjednika Hrvatske pučke seljačke stranke (HPSS) Stjepana Radića, nije se protivila južnoslavenskom jedinstvu, ali je predlagala novu državu kao federativnu republiku ravnopravnih naroda.Pripojenje Vojvodine i Crne Gore Kraljevini Srbiji ubrzalo je ujedinjenje. Stoga je Narodno vijeće SHS odlučilo 26. studenog 1918. godine uputiti u Beograd delegaciju kako bi dogovorilo hitno ujedinjenje. Stjepan Radić upozorio je članove Narodnoga vijeća da ne žure s odlukom o ujedinjenju riječima: ,,Ne srljajte kao guske u maglu.” Ipak, delegacija je otišla u Beograd sa smjernicama za pregovore sa srpskom stranom. U njima je stajalo da budući ustroj zajedničke države treba odrediti Ustavotvorna skupština, koja će donijeti Ustav, konačni oblik državnog uređenja (monarhija ili republika), njezin unutarnji ustroj te osnovna prava građana. Te smjernice poznate su pod nazivom Naputak.

U Beogradu je delegaciju Narodnog vijeća SHS svečano primio srpski prijestolonasljednik Aleksandar u ime svog oca, kralja Petra I. Karđorđevića. Nakon što je Aleksandar odbio Naputak i daljnje pregovore o budućem ustroju zajedničke države, predstavnici Narodnoga

Prvoprosinački akt

62A B C D E

Prilikom proglašenja ujedinjenja prestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, obratio se predstavnicima Narodnoga vijeća SHS sljedećim riječima:Vaš dolazak u ime Narodnog Vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba ispunio me

dubokom radošću. (...) uvjeren sam da ovim činom ispunjavam svoju vladarsku

dužnost, jer njim samo privodim konačno u djelo ono što su najbolji sinovi

naše krvi, sve tri vjere, sva tri imena, s obje strane Dunava, Save i Drine, počeli

pripremati (...) ono što odgovara željama i pogledima moga naroda, te u ime Nj.

V. Kralja Petra I. proglašavam ujedinjenje Srbije sa zemljama nezavisne države

Slovenaca, Hrvata i Srba u jedinstveno kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca.

(Izvor: Arhiv Jugoslavije, Prvodecembarski akt)

1. Kakav je način ujedinjenja dogovoren Ženevskom deklaracijom?2. Kakav način ujedinjenja podrazumijeva centralistički, a kakav federalistički

koncept?3. U čemu je razlika između Naputka i Adrese?4. Uz pomoć teksta u udžbeniku i povijesnog izvora, ocijeni na koji je način

provedeno stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca.

VAŽNO! » Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. godine prekinuo sve državnopravne odnose

Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Ugarskom i Austrijom. Istovremeno je proglašena Država Slovenaca, Hrvata i Srba na čelu s Narodnim vijećem SHS kao vrhovnim tijelom vlasti.

» U studenome 1918. godine razvila su se dva koncepta ujedinjenja u zajedničku južnoslavensku državu – centralistički i federalistički.

» Srpski prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević proglasio je 1. prosinca 1918. godine ujedinjenje Države SHS i Kraljevine Srbije u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS).

A D

vijeća SHS pristali su na bezuvjetno ujedinjenje i u skladu s time sastavili su novi dokument – Adresu. Aleksandar je 1. prosinca 1918. godine prihvatio Adresu i proglasio ujedinjenje Države SHS i Kraljevine Srbije u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). Na taj način hrvatske zemlje postale su sastavnim dijelom prve južnoslavenske države.

63 A B C D E

2.2. Prva Jugoslavija – zajednica ravnopravnih naroda?

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati unutarnji ustroj prve Jugoslavije √ navesti važnije političke stranke u prvoj Jugoslaviji i njihove programe √ objasniti razliku između integralnog i unitarnog jugoslavenstva √ imenovati Ustave prve jugoslavenske države √ ocijeniti je li prva Jugoslavija bila zajednica ravnopravnih naroda

Prisjeti se:

• Koji su koncepti ujedinjenja bili istaknuti prilikom stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca?

• Koje su države svojim ujedinjenjem stvorile Kraljevstvo SHS?• Koja je kraljevska dinastija bila na čelu novonastale države?

Novonastalo Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS) obuhvaćalo je područje današnje Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Hrvatske i Slovenije (bez dijelova pod Italijom). Glavni grad višenacionalne države od približno 12 milijuna stanovnika bio je Beograd. Srbi, Hrvati i Slovenci službeno su bili ravnopravni. Njih se smatralo pripadnicima „triju plemena“ koja su smatrana dijelom jednog naroda. Ostalim slavenskim narodima (Crnogorcima, Makedoncima i Bošnjacima) nije priznato nacionalno ime. Morali su se izjašnjavati kao pripadnici jednog od tri priznata „plemena”. U državi je obitavalo više od dva milijuna pripadnika nacionalnih manjina (Nijemaca, Mađara, Albanaca...) čija prava nisu poštivana. Kulturne, vjerske, političke i gospodarske razlike između brojnih naroda predstavljale su dodatni izazov u izgradnji stabilne i funkcionalne države utemeljene na demokratskim načelima.

A

64A B C D E

Narod Broj stanovnika PostotakSrbi (uključujući Crnogorce) 4.665,851 38,83

Hrvati 2.856,551 23,77 Slovenci 1.024,761 8,53

Bosanski Muslimani (Bošnjaci) 727.650 6,05 Bugari (Makedonci) 585.558 4,87

Nijemci 513.472 4,27 Mađari 472.409 3,93 Albanci 441.740 3,68 Ostali 729.331 6,07

Ukupno 12.017,323 100,00

Nacionalni sastav stanovništva Kraljevstva SHS 1918. godine

(Izvor: Ivo Banac, The National Question in Yugoslavia. Origins, History, Politics)

1. Koje je današnje države obuhvaćao teritorij Kraljevstva SHS?2. Razmisli i zapiši u bilježnicu koje poteškoće mogu nastati prilikom stvaranja

nove države u kojoj živi velik broj različitih naroda.

Do izbora za Ustavotvornu skupštinu potkraj studenoga 1920. godine državom su upravljali kralj i vlada. Aleksandar I. Karađorđević, isprva kao kraljevski namjesnik ili regent (1918. – 1921.), a zatim kao kralj (1921. – 1934.), snažno je i uglavnom nedemokratski upravljao državom.

Poštanska marka Kraljevstva SHS s likom Aleksandra I. Karađorđevića

Grb Kraljevstva/Kraljevine SHS zapravo je bio dopuna grba Kraljevine Srbije. U štit na tijelu bijelog dvoglavog orla uz simbol Srbije (križ i četiri ocila), dodani su simboli Hrvatske (šahovnica) i Slovenije (tri zlatne šestokrake zvijezde iznad srebrnoga polumjeseca).

A

65 A B C D E

Vlasti su odmah započele s centralizacijom, pri čemu je sve važne odluke donosila središnja vlada u Beogradu. Od samih početaka djelovalo je mnoštvo političkih stranaka različitih političkih orijentacija. Pritom su političkom scenom dominirale nacionalne političke stranke, koje su zastupale interesa pojedinih naroda. Izborni zakon predviđao je slobodne, tajne i demokratske parlamentarne izbore. Pravo glasa imali su svi punoljetni muškarci stariji od 21 godine, dok žene i časnici u vojsci nisu imali pravo glasa. Podršku dvora imale su stranke koje su se zalagale za centralizam, dok su one, koje su se zalagale za federalizam, bile progonjene. Osobitim progonima bila je izložena Komunistička partija Jugoslavije, čiji je legalni rad zabranjen 1921. godine donošenjem Zakona o zaštiti države. Prva jugoslavenska država bila je politički vrlo nestabilna te se u dvadesetak godina njezinoga postojanja izmijenila čak 31 vlada, prilikom čega samo jednom njen predsjednik nije bio srpske nacionalnosti.

Politička stranka Program

Narodna radikalna stranka (NRS)– velikosrpska koncepcija

– monarhizam– centralizam

Demokratska stranka (DS) – unitarno jugoslavenstvo– centralizam

Samostalna demokratska stranka (SDS) – centralizam (do 1927.)– decentralizacija (od 1927.)

Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS)

Hrvatska seljačka stranka (HSS)

– republikanstvo (do 1925.)– federalizam

– poštivanje autonomnih prava Hrvatske

Komunistička partija Jugoslavije (KPJ)– stvaranje Sovjetske Republike Jugoslavije

– unitarno jugoslavenstvo– kasnije: federalizam

Važnije političke stranke u Kraljevstvu SHS i njihovi programi

1. Tko je upravljao prvom jugoslavenskom državom do izbora za Ustavotvornu skupštinu?

2. Kakve su političke stranke dominirale političkom scenom prve Jugoslavije?3. Uz pomoć tablice, napiši koje su stranke u svojim programima zastupale

interese srpskog naroda.

A D

66A B C D E

Tijekom svoga postojanja prva Jugoslavija imala je dva Ustava. Prvi Ustav donesen je u Ustavotvornoj skupštini 28. lipnja 1921. godine na Vidovdan, blagdan sv. Vida po julijanskom kalendaru, po kojemu je dobio ime. Vidovdanski ustav potvrdio je monarhiju i centralističko uređenje. Kralj je dobio velike ovlasti i za svoje djelovanje nije odgovarao ni vladi ni Narodnoj skupštini. Službeni naziv države glasio je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Ustav je ozakonio nacionalni unitarizam tj. unitarno jugoslavenstvo. Priznalo se postojanje jugoslavenskoga naroda, sastavljenog od srpskog, hrvatskog i slovenskog plemena. Službeni jezik bio je srpsko-hrvatsko-slovenački (slovenski), koji se pisao na dva ravnopravna pisma – latinici i ćirilici. Premda je Ustav garantirao građanske slobode, one su često bile kršene i nepoštivane. Država je upravno bila podijeljena na 33 oblasti, čime su bili ukinuti svi oblici pokrajinskih autonomija.

Podjela Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca na oblasti

Ustav nije uredio međunacionalne odnose u državi, već je Srbima kao najbrojnijem narodu omogućio hegemoniju nad ostalim narodima u državi. Osobiti problem stabilnosti države činili su neuređeni odnosi između Srba i Hrvata. Hrvatsko pitanje postalo je uzrokom stalnih kriza i nestabilnosti koje su dovele do atentata na zastupnike Hrvatske seljačke stranke 1928. godine u Narodnoj skupštini u Beogradu.

A

67 A B C D E

Izbila je politička kriza koja je prijetila raspadom države. Početkom 1929. godine kralj Aleksandar I. ukinuo je Vidovdanski ustav, raspustio Narodnu skupštinu i uveo diktaturu. Budući da je kralj proglas o svojim mjerama objavio 6. siječnja 1929. godine, povjesničari su diktaturu nazvali Šestosiječanjska diktatura. Od 1929. do 1931. godine trajalo je razdoblje otvorene kraljeve diktature.Tijekom toga razdoblja Aleksandar I. se u provođenju politike oslanjao na vojsku i žandarmeriju, koje su provodile nasilje nad njegovim neistomišljenicima. Od listopada 1929. godine država je nosila novo ime – Kraljevina Jugoslavija. Uveden je program integralnoga jugoslavenstva. Jugoslavenski narod postao je naziv za svo stanovništvo. Isticanje nacionalne pripadnosti i nacionalnih simbola bilo je zabranjeno. Kako bi dodatno izbrisao povijesne granice, kralj je državu podijelio na devet banovina. Najveći dio hrvatskoga prostora našao se u sastavu Savske i Primorske banovine. Pod pritiskom zapadnih sila, kralj je 1931. godine donio Oktroirani (nametnuti) ustav. Aleksandar I. i dalje je zadržao potpuni nadzor nad izvršnom i zakonodavnom vlašću, čime je diktatura poprimila prikriveni oblik.

Podjela Kraljevine Jugoslavije na banovine

A D

68A B C D E

Prilikom uvođenja Šestosiječanjske diktature kralj Aleksandar obratio se narodima svoje države sljedećim proglasom:... Nastupio je čas, kad između Naroda i Kralja ne može i ne smije biti više

posrednika... Parlamentarni red i sav naš politički život dobivaju sve više

negativno obilježje, od čega Narod i Država imaju za sada samo štete. Žalosni

razdori i događaji u Narodnoj skupštini pokolebali su kod Naroda vjeru u

korisnost te ustanove. Umjesto da parlamentarizam razvija i jača duh narodnog

i državnog jedinstva, on, ovakav kakav jest, počinje dovoditi do duhovnog rasula

i narodnog razjedinjavanja. Moja je sveta dužnost da svim sredstvima čuvam

Državno i Narodno jedinstvo. Radi toga odlučio sam i odlučujem da Ustav

Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca od 28. lipnja 1921. godine prestane važiti.

Svi zemaljski zakoni ostaju na snazi dok se prema potrebi Mojim Ukazom ne

ukinu. Na isti način donosit će se ubuduće novi zakoni.

(Izvor: Službene novine Kraljevine SHS, 6. 1. 1929.)

1. Nabroji najmanje tri razlike između Vidovdanskog i Oktroiranog ustava. 2. U čemu se integralno jugoslavenstvo razlikuje od unitarnoga jugoslavenstva?3. Koga je kralj Aleksandar optužio za razjedinjavanje narodnoga jedinstva?4. Opiši obilježja Šestosiječanjske diktature.

Uza sve političke probleme, prvu Jugoslaviju potresale su i gospodarske poteškoće uzrokovane nerazvijenošću. No, umjesto ravnomjernog razvijanja gospodarstva, središnje vlasti zapostavljale su najrazvijenija područja države: Sloveniju, Hrvatsku i Vojvodinu. Prilikom uvođenja jedinstvene valute, dinara, razvijeniji dijelovi države koji su nekada pripadali Austro-Ugarskoj, oštećeni su nepovoljnim tečajem pretvorbe austro-ugarskih kruna u dinar u omjeru 4 krune za 1 dinar.

A B

69 A B C D E

Dinarsko-krunska novčanica. Istaknuti su iznosi od 100 dinara i 400 kruna.

Agrarnom reformom pokušao se riješiti problem siromašnih seljaka. Plodna područja uz granicu (Vojvodina, Kosovo, Makedonija) naseljavana su srpskim stanovništvom. Taj proces nazivao se kolonizacija. Velika gospodarska kriza snažno je pogodila Jugoslaviju. Krizom je najteže bilo pogođeno seljaštvo. Propast su doživjeli i brojni industrijski pogoni, dok je poslovanje najveće banke u državi, zagrebačke Prve hrvatske štedionice, bilo ozbiljno ugroženo. Nemogućnost zapošljavanja brojne je radnike prisilila na iseljavanje u zapadnoeuropske i prekooceanske zemlje. No, zbog političkih prilika porastao je i broj političkih emigranata. Neuređeno nacionalno pitanje u Jugoslaviji dovelo je do nastojanja emigrantskih organizacija za njezinim rušenjem. Takve težnje najviše su ispoljavali hrvatski i makedonski emigranti, koji su 1934. godine zajednički izveli atentat na kralja Aleksandra u Marseilleu.

1. Ocijeni odnos središnje vlasti prema razvijenijim dijelovima države.2. Navedi glavne razloge iseljavanja stanovništva iz Jugoslavije.3. Kako je umro kralj Aleksandar?

Aleksandra I. naslijedio je maloljetni sin Petar II. Umjesto njega, upravljanje državom preuzelo je tročlano Namjesništvo u kojem je glavnu ulogu imao Aleksandrov bratić, knez Pavle Karađorđević.

A B

70A B C D E

Pavle KarađorđevićKnez Pavle Karađorđević obnašao je dužnost jednog od kraljevskih namjesnika od 1934. do 1941. godine.

1. Tko je naslijedio kralja Aleksandra? Tko je upravljao državom umjesto Aleksandrova nasljednika?

2. Je li prva Jugoslavija bila zajednica ravnopravnih naroda? Obrazloži svoj odgovor.

VAŽNO! » Prva Jugoslavija bila je višenacionalna država. Srbi, Hrvati i Slovenci smatrani su

„trima plemenima“ jednoga naroda.

» Vidovdanski ustav iz 1921. i Oktroirani ustav iz 1931. godine nisu riješili nacionalna pitanja u državi.

» Unitarno jugoslavenstvo priznavalo je postojanje jedinstvenoga jugoslavenskog naroda, sastavljenog od srpskog, hrvatskog i slovenskog plemena.

» Integralno jugoslavenstvo smatralo je jugoslavenski narod jedinstvenom cjelinom.

» Hrvatsko pitanje naziv je za pitanje položaja hrvatskoga prostora i hrvatskoga naroda u prvoj Jugoslaviji.

A

71 A B C D E

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti odnose između Kraljevine SHS i njezinih susjeda √ opisati na koji su način uređene granice prve Jugoslavije s Bugarskom,

Mađarskom i Austrijom √ analizirati odredbe Rapallskog ugovora i Rimskog sporazuma √ ocijeniti odnos talijanskih vlasti prema Hrvatima i Slovencima u pripojenim

područjima

Prisjeti se:

• Raspadom kojeg carstva su nastale Austrija i Mađarska?• Gdje je postignut dogovor o novom poretku u Europi?• Koji su bili problemi država nastalih nakon završetka Prvoga svjetskog rata?

2.3. Kraljevina SHS i njezini susjedi

Odmah po nastanku Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca postavilo se pitanje uređivanja granica sa susjednim državama. Državna granica bila je u potpunosti utvrđena samo prema Grčkoj, dok je granice s Bugarskom, Rumunjskom, Mađarskom, Austrijom i Italijom tek trebalo utvrditi. Nakon višestoljetne teritorijalne rascjepkanosti, osobito su Hrvati i Slovenci priželjkivali da će nova jugoslavenska država uključivati njihov cjelokupni nacionalni prostor. Granica Kraljevstva SHS prema Bugarskoj utvrđena je 1919. godine Mirovnim ugovorom s Bugarskom. Ugovor je uglavnom potvrdio graničnu crtu između nekadašnje Kraljevine Srbije i Bugarske, s time da je Kraljevstvu SHS pripalo oko 2.500 km2 prijašnjega bugarskog teritorija. Odnose prve Jugoslavije i Bugarske narušavalo je djelovanje Vnutrašnje (Unutrašnje) makedonske revolucionarne organizacije (VMRO), koja je brojnim terorističkim napadima u Makedoniji nastojala postići njeno pripajanje Bugarskoj. Mirovni ugovor s Mađarskom iscrtao je 1920. godine granice Kraljevstva SHS prema Mađarskoj i Rumunjskoj. Mađarska je ustupila novoj jugoslavenskoj državi Vojvodinu, južnu Baranju te Međimurje i Prekomurje. Odnosi između prve Jugoslavije i Mađarske bili su opterećeni mađarskim neprihvaćanjem gubitka nekadašnjih teritorija.

D

72A B C D E

Oslobađanje Međimurja 1918. godineIako je Međimurje oduvijek bilo većinski naseljeno Hrvatima, od 18. stoljeća uglavnom je potpadalo pod upravu Ugarske. I nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije Međimurje je ostalo pod vlašću Mađara. Međimurci su osnovali Narodno vijeće SHS koje je tražilo ujedinjenje s ostalim hrvatskim zemljama. Nakon što Mađari nisu odustali od zadržavanja Međimurja u svojim granicama, formirane su hrvatske vojne snage koje su porazile mađarske vojne jedinice. Hrvatska narodna vojska ušla je u Čakovec 24. prosinca 1918. godine i preuzela vlast nad cijelim Međimurjem. Nakon potpisivanja mirovnog ugovora s Mađarskom 1920. godine, Međimurje je ušlo u sastav Kraljevstva SHS.

1. S kojim je državama Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca trebalo urediti granice?2. Na koji je način provedeno pripajanje Međimurja prvoj Jugoslaviji?3. Dio koje pokrajine je bio predmet pograničnoga spora između Kraljevstva

SHS i Austrije?4. Što se htjelo postići promidžbenim plakatom u vrijeme plebiscita na području

oko grada Celovca (Klagenfurta)?

Mirovnim ugovorom s Austrijom iz 1919. godine riješeno je pitanje razgraničenja između Kraljevstva SHS i Austrije. Dio Koruške i južna Štajerska pripali su Kraljevstvu SHS. Sporno je ostalo područje oko koruškoga grada Celovca (Klagenfurta), na kojem je 1920. godine proveden plebiscit. Tom prilikom se većina stanovništva izjasnila za Austriju.

Promidžbeni plakat koji poziva koruške Slovence da na plebiscitu ne glasaju za Jugoslaviju. Na plakatu stoji natpis: „Majko, ne glasajte za Jugoslaviju, jer ću morati u vojsku za kralja Petra!“

D

73 A B C D E

Rješavanje pitanja razgraničenja s Italijom bilo je najzahtjevnije. Italija je, za razliku od ostalih država s kojima je Kraljevstvo SHS imalo neriješena granična pitanja, bila zemlja pobjednica u Prvome svjetskom ratu. Talijansko ustrajanje na Londonskom ugovoru iz 1915. godine te okupacija velikoga dijela istočnojadranske obale koja je započela odmah po raspadu Austro-Ugarske Monarhije, otežavalo je postizanje sporazuma. Talijani su svoja osvajanja pokušali potvrditi na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu, što im nije uspjelo zahvaljujući protivljenju predsjednika Wilsona. Osobiti problem u dogovorima oko granice predstavljalo je pitanje pripadnosti grada Rijeke, koju su u rujnu 1919. godine zauzeli talijanski pjesnik Gabriele D’Annunzio i njegovi arditi. Granično pitanje (tzv. Jadransko pitanje) riješeno je međusobnim dogovorom Kraljevstva SHS i Italije. U studenome 1920. godine potpisan je u gradiću Rapallu kod Genove (Đenove) ugovor (Rapallski ugovor), kojim je Italija dobila Trst, Goricu, Gradišku, dio Kranjske, Istru, Zadar te otoke Cres, Lošinj, Unije, Susak, Lastovo, Palagružu i Sušac. Na prostoru grada Rijeke stvorena je Slobodna Država Rijeka koja nikada nije u potpunosti zaživjela. Stoga je Rimskim sporazumom iz 1924. godine Rijeka prepuštena Italiji.

Razgraničenje s Italijom 1920. i 1924. godine

D

74A B C D E

Italija je u pripojenim područjima provodila nasilno odnarođivanje oko 600.000 Hrvata i Slovenaca. Fašistička vlast je od 1922. godine provodila teror nad slavenskim stanovništvom. Nasilje se provodilo batinanjem, prisilnim uhićenjima, brutalnim ispitivanjima i ubojstvima. Zabranjen je rad svim hrvatskim i slovenskim gospodarskim, školskim i kulturnim ustanovama. Osobna imena slavenskoga stanovništva su talijanizirana, a isto se dogodilo i s nazivima naselja. Najveći otpor odnarođivanju pružalo je hrvatsko i slovensko katoličko svećenstvo. Brojno hrvatsko i slovensko stanovništvo bilo je prisiljeno napustiti svoja ognjišta. Među stanovništvom javio se otpor fašističkom teroru. Tako je 1921. godine u okolici Labina u Istri izbila pobuna rudara, koji su preuzeli nadzor nad rudnicima ugljena te organizirali straže kojima su osiguravali javni red i mir u okolnim mjestima (Labinska republika). No, nakon mjesec dana talijanska vojska ugušila je pobunu.

Jedna od prvih žrtava fašističkog terora u Istri bio je Vladimir Gortan (1904. – 1929.), hrvatski antifašist iz Berma kod Pazina. Nakon što je oružjem pokušao spriječiti održavanje fašističkih izbora u Istri, uhićen je i mučen te je za primjer protivnicima režima javno strijeljan 1929. godine u Puli.

Rimskim sporazumom iz 1924. godine vlade Kraljevine SHS i Kraljevine Italije dogovorile su ukidanje Slobodne Države Rijeka i njeno pripojenje Kraljevini Italiji, kao i prava slavenskog stanovništva na njezinom teritoriju:“Njegovo Veličanstvo kralj Srba, Hrvata i Slovenaca i Njegovo Veličanstvo kralj Italije: Pošto su uvidjeli potpunu nemogućnost da pristupe na praktičan način organizaciji Slobodne države Rijeke (...), a obuzeti željom da osiguraju na najshodniji način život u gradu Rijeci i ekonomski razvitak (...) odlučili su da u tom cilju zaključe sporazum (...)Član 2. Vlada Srba, Hrvata i Slovenaca priznaje punu i cjelokupnu suverenost Kraljevine Italije nad gradom i pristaništem Rijekom (...)Član 9. Jugoslavenske manjine na Rijeci uživat će režim, koji uživaju talijanske manjine u Dalmaciji na osnovu međunarodnih prava.”Izvor: Milan Marjanović, Rijeka na konferenciji mira i u Rapallu 1919. – 1920., Zbornik Rijeka

A

75 A B C D E

Plakat fašističke stranke iz Vodnjana u Istri, gdje se pod prijetnjom „uvjerljivih metoda“ zabranjuje uporaba „slavenskog“ jezika na javnim mjestim. Kao provoditelji ove zabrane potpisani su „skvadristi“, tj. lokalni fašisti.

Odnos Italije prema prvoj Jugoslaviji bio je neprijateljski i nakon utvrđivanja granica. Italija je smatrala da je sporazumima oštećena, budući da nije zavladala cijelim prostorom istočnojadranske obale. Zbog toga je podupirala djelovanje organizacija koje su radile na razbijanju Jugoslavije.

1. Zbog čega je najviše poteškoća bilo u utvrđivanju granice s Italijom?2. Što je određeno Rapallskim ugovorom, a što Rimskim sporazumom?3. Kakav je bio odnos talijanskih vlasti prema hrvatskom i slovenskom stanovništvu

u pripojenim područjima? Obrazloži svoj odgovor primjerima iz teksta.4. Zašto je odnos Italije prema Kraljevini SHS bio neprijateljski i nakon

utvrđivanja granice?

VAŽNO! » Granice prve Jugoslavije s Austrijom, Bugarskom, Mađarskom i Rumunjskom

utvrđene su na Versajskoj mirovnoj konferenciji putem mirovnih ugovora s poraženim članicama Središnjih sila.

» Granica prve Jugoslavije s Italijom dogovorena je Rapallskim ugovorom 1920. godine i Rimskim sporazumom 1924. godine. Italija je dobila Trst, Gradišku, Goricu, dio Kranjske, otoke Cres, Lošinj, Unije, Susak, Lastovo, Palagružu i Sušac te gradove Zadar i Rijeku.

» Talijanska vlast provodila je u pripojenim područjima talijanizaciju i teror nad hrvatskim i slovenskim stanovništvom.

A D

76A B C D E

2.4. Hrvatsko pitanje u monarhističkoj Jugoslaviji

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti djelovanje Hrvatske seljačke stranke √ uočiti različite pristupe rješavanju Hrvatskog pitanja

√ opisati ciljeve ustaškog pokreta √ ocijeniti opravdanost nasilja kao sredstva političke borbe √ imenovati važnije političare HSS-a i navesti njihovu ulogu u borbi za

rješavanje Hrvatskoga pitanja

√ ocijeniti važnost sporazuma Cvetković-Maček i uspostave Banovine Hrvatske

Prisjeti se:

• Koju su političku stranku osnovala braća Antun i Stjepan Radić?• Jesu li Ustavi prve jugoslavenske države riješili nacionalna pitanja u državi?• Što je Hrvatsko pitanje?

Stvaranje Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca u hrvatskome narodu dočekano je s pomiješanim osjećajima. Jedan dio hrvatskih građana dočekao je ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom s neskrivenim oduševljenjem, dok se drugi dio, predvođen članovima Stranke prava, odmah usprotivio načinu na koji je nova država nastala.

Nakon što je početkom prosinca 1918. godine u Zagreb došla vijest o proglašenju Kraljevstva SHS u Beogradu, nezadovoljni građani organizirali su 5. prosinca prosvjede na zagrebačkim ulicama, tražeći republiku. Prosvjednicima su se pridružili vojnici dviju pukovnija Kraljevskoga hrvatskog domobranstva. Prosvjednike, koji su bili naoružani, na Trgu bana Jelačića dočekala je policijska zasjeda u kojoj je poginulo 13, a ranjeno više od 20 prosvjednika.

Prosinačke žrtve

A

77 A B C D E

1. Kakav su stav imali Hrvati prema ujedinjenju s Kraljevinom Srbijom?2. Prouči zanimljivost. Zašto se policija brutalno obračunala s prosvjednicima?

Hrvatsko društvo bilo je pretežno seljačko pa je na oblikovanje njegovih političkih stavova od početka 20. stoljeća najveći utjecaj imala Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) pod vodstvom Stjepana Radića. Ona se od samoga nastanka prve jugoslavenske države zalagala za njezin federativni i republikanski ustroj. Budući da je izbornim zakonom u Kraljevstvu SHS uvedeno opće pravo glasa za sve punoljetne muškarce, mnogobrojni hrvatski seljaci prvi su put mogli glasati na izborima. Zbog toga je na izborima za Ustavotvornu skupštinu 1920. godine HPSS dobila više glasova nego sve hrvatske političke stranke zajedno. Stranka je imala 50 zastupnika u Skupštini. Time je postala vodeća politička stranka hrvatskoga naroda u Kraljevini SHS. Taj položaj zadržat će tijekom cijeloga postojanja prve Jugoslavije.

1. Koje je glavno obilježje hrvatskog društva nakon Prvoga svjetskog rata?2. Što je utjecalo na uspjeh HPSS-a na izborima za Ustavotvornu skupštinu?

Nakon uspjeha na izborima, Radić je promijenio ime stranke. Stranka je dobila ime Hrvatska republikanska seljačka stranka (HRSS), čime se htjela naglasiti borba za republikanski ustroj države. Budući da se od zastupnika u Ustavotvornoj skupštini zahtijevalo polaganje prisege kralju, HRSS je odbio sudjelovati u njenom radu i donošenju Vidovdanskog ustava 1921. godine. Stjepan Radić neuspješno je pokušavao pridobiti europske sile za rješavanje Hrvatskoga pitanja. Godine 1924. Radić je posjetio Sovjetski Savez i učlanio HRSS u Seljačku internacionalu. Zbog toga su beogradske vlasti na stranku primijenile Zakon o zaštiti države i zabranili joj rad. Stjepan Radić je uhićen te je početkom 1925. godine shvatio da izvanparlamentarnom borbom neće postići političke ciljeve. Stoga je priznao Vidovdanski ustav, a stranka se odrekla borbe za republiku te je promijenila ime u Hrvatska seljačka stranka (HSS). HSS je kratkotrajno ušao u koalicijsku vladu Nikole Pašića, u kojoj je Stjepan Radić bio ministar prosvjete.

A D

Hrvatska pučka seljačka stranka

(1904.)

Hrvatska republikanska

seljačka stranka (1920.)

Hrvatska seljačka stranka(1925.)

78A B C D E

Nikolaj Haritonov, Portret Stjepana Radića

Nikola Pašić, zvani Baja, osnivač i predsjednik

Narodne radikalne stranke

1. Zbog čega je HRSS odbijao sudjelovati u radu Narodne skupštine?2. Koji je Radićev potez doveo do zabrane rada HRSS-a?3. Kako se Radićevo prihvaćanje Vidovdanskog ustava odrazilo na ime i politiku

njegove stranke?4. Koje su stranke činile Seljačko-demokratsku koaliciju? 5. Za što se zalagala Seljačko-demokratska koalicija?

Prijetnje smrću ostvarile su se 20. lipnja 1928. godine. Tijekom rasprave u beogradskoj Narodnoj skupštini radikalski zastupnik Puniša Račić s govornice je pucao u zastupnike HSS-a. Na mjestu su ubijeni zastupnici Đuro Basariček i Pavle Radić, dok su Stjepan Radić, Ivan Granđa i Ivan Pernar teško ranjeni. Atentat u Narodnoj skupštini izazvao je prosvjede i nerede diljem Hrvatske. Stjepan Radić umro je od posljedica ranjavanja 8. kolovoza 1928. godine, a njegov sprovod postao je simbol otpora hrvatskoga naroda velikosrpskoj hegemoniji. Novi predsjednik Hrvatske seljačke stranke postao je dr. Vladko Maček. Kao odgovor na političku krizu koja je prijetila raspadom države, kralj Aleksandar I. uveo je u siječnju 1929. godine diktaturu.

dr. Vladko Maček, predsjednik HSS-a nakon

smrti Stjepana Radića

A

Ta suradnja rezultirala je padom popularnosti HSS-a na izborima 1927. godine. Nakon razlaza s radikalima, HSS se okrenuo suradnji sa Samostalnom demokratskom strankom koju je predvodio Svetozar Pribićević. Tako je nastala Seljačko-demokratska koalicija (SDK). SDK se borio protiv centralizma i zalagao se za federalni ustroj zemlje. Budući da je suradnja Radića i Pribićevića ozbiljno uzdrmala centralizam i velikosrpsku hegemoniju u državi, članovima SDK počelo se prijetiti na razne načine pa čak i smrću.

79 A B C D E

Povjesničar Rudolf Horvat u knjizi Hrvatska na mučilištu ovako opisuje atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke:(...) U tom času izvadio je Puniša Račić iz džepa svoj revolver (parabelum). Točno

u 11 sati i 25 minuta strahovit pucanj iz parabeluma odjekne u dvorani. Tane

je pogodilo dra Pernara jedan centimetar iznad srca. Kada se Pernar srušio na

klupu, naperio je Račić svoj parabelum na Stjepana Radića. To je opazio dr. Đuro

Basariček, koji je skočio preko stenografskoga stola, da Račiću spriječi namjeru.

Ali Račić se naglo okrene prema Basaričku, na kojega ispali parabelum. Tane

pogodi Basarička u slabine tako, da je izašlo na lijevu lopaticu, te je Basariček

odmah onesviješten pao na pod. Međutim je pred Stjepana Radića dojurio

Ivan Granđa, da ga zaštiti svojim tijelom.

No Račić opet ispali parabelum, te pogodi

Granđu u ruku. Čim se Granđa srušio,

nacilja Račić stoičkom mirnoćom na

Stjepana Radića, kojega tane pogodi u

trbuh. Sad je prema Puniši Račiću skočio

Pavle Radić. Ipak se Puniša nije zbunio,

nego je Pavlu Radiću dobacio: »Ha! Tebe

sam i tražio!« I mirno nacilja revolverom

na Pavla Radića, kojega pogodi jedan

centimetar ispod srca tako, da se Radić

odmah onesviješten srušio na pod. Posebno izdanje zagrebačkih novina Obzor na dan atentata

1. Tko je izvršio atentat na zastupnike Hrvatske seljačke stranke?2. Pročitaj povijesni izvor i opiši tijek atentata.3. Istraži kako je Puniša Račić bio kažnjen za počinjeni zločin. Zapiši svoja

saznanja u bilježnicu.

Razdoblje diktature na hrvatskom prostoru bilo je obilježeno režimskim nasiljem i progonima političkih neistomišljenika. Ubojstvo hrvatskoga političara i znanstvenika Milana Šufflaya negativno je odjeknulo i u svjetskoj javnosti. Popuštanjem diktature, Seljačko-demokratska koalicija izradila je 1932. godine Zagrebačke punktacije, politički program kojim se zahtijevao preustroj Jugoslavije u federaciju ravnopravnih naroda.

A

80A B C D E

Milan Šufflay bio je povjesničar, političar i književnik. Bio je jedan od utemeljitelja albanologije, znanosti koja se bavi albanskim jezikom, kulturom i književnošću. Povodom njegovog ubojstva 1931. godine, znanstvenik Albert Einstein i književnik Heinrich Mann uputili su apel Međunarodnoj ligi za ljudska prava u Parizu, kojim su tražili osudu ubojstva kao i diktature kralja Aleksandra.

Nakon uvođenja diktature pojedini članovi vodstva Hrvatske stranke prava (HSP) počeli su tražiti rješavanje Hrvatskoga pitanja izvan Jugoslavije. Pravaši okupljeni oko Ante Pavelića osnovali su 1930. godine u Italiji organizaciju Ustaša – hrvatska revolucionarna organizacija, čiji su ciljevi bili rušenje Jugoslavije i stvaranje nezavisne hrvatske države. Najveću zapreku u ostvarenju svojih ciljeva vidjeli su u osobi kralja, a svoju borbu usmjerili su na izvođenje atentata i terorističkih napada. Prvu akciju protiv jugoslavenskoga poretka ustaše su izvele u rujnu 1932. godine kada su napali žandarmerijsku postaju u mjestu Brušani kod Gospića. Nakon sukoba sa žandarmerijom, napadači su se povukli. Taj događaj nazvan je kasnije Lički ili Velebitski ustanak. U suradnji s VMRO-om i uz pomoć

Kralj Aleksandar Karađorđević (lijevo) i francuski ministar vanjskih poslova

Louis Barthou uoči atentata

fašističke Italije, ustaše su 1934. godine organizirale atentat na kralja Aleksandra I. u Marseilleu u kojemu je smrtno stradao i Louis Barthou (Luj Bartu), francuski ministar vanjskih poslova. U istrazi atentata otkriveno je da su ustašama u organizaciji pomogle Italija i Mađarska, koje su na pritisak jugoslavenske vlade na kraće vrijeme pritvorile pripadnike ustaškoga pokreta.

1. Što su Zagrebačke punktacije?2. Koji su bili ciljevi ustaške organizacije?3. Koje su države pomogle ustašama u organizaciji atentata na kralja Aleksandra?

A D

81 A B C D E

Nakon Aleksandrove smrti i uspostave Namjesništva, kao stvarna vlast u Kraljevini Jugoslaviji nametnuo se knez Pavle Karađorđević. Svjestan unutarnjih slabosti države pokušao je riješiti nacionalne probleme u Jugoslaviji, a prije svega Hrvatsko pitanje. Godine 1935. održani su izbori za Narodnu skupštinu na kojima je dopušteno sudjelovanje oporbenih stranaka. Pobijedila je Jugoslavenska radikalna zajednica, čiji je osnivač Milan Stojadinović postao predsjednik vlade. Stojadinović se u vanjskoj politici počeo oslanjati na Njemačku i Italiju. Iako je priznavao postojanje Hrvatskoga pitanja u Jugoslaviji, snažno se protivio popuštanju centralizma i hrvatskoj autonomiji. HSS je već tada izrastao u vodeću oporbenu stranku u Jugoslaviji te je uživao veliku potporu hrvatskih birača. Kako su krajem 1930-ih godina stabilnost države sve više ugrožavale pripreme nacističke Njemačke i fašističke Italije za novi ratni sukob, knez Pavle htio je postići sporazum s HSS-om. Stojadinović se tomu protivio pa je Pavle iskoristio svoj politički utjecaj i prisilio ga na ostavku.

1. Kakav je stav prema Hrvatskom pitanju zastupao Milan Stojadinović?2. Zbog čega je Stojadinović bio prisiljen podnijeti ostavku na mjesto

predsjednika vlade?

Novi predsjednik vlade 1939. godine postao je Dragiša Cvetković, čiji je glavni zadatak bio rješavanje Hrvatskoga pitanja. Pregovori s HSS-om rezultirali su sklapanjem sporazuma Cvetković-Maček 26. kolovoza 1939. godine. Članovi HSS-a ušli su u vladu te je uspostavljena Banovina Hrvatska, koja je obuhvaćala teritorij Savske i Primorske banovine, te dijelove drugih banovina u kojima su Hrvati činili većinsko stanovništvo (kotarevi Dubrovnik, Travnik, Fojnica, Derventa, Gradačac, Brčko, Ilok i Šid). Banovina Hrvatska imala je upravnu, sudsku i zakonodavnu samostalnost s vlastitom vladom. Trebala je imati i Sabor, ali izbori za njegovo formiranje nikada nisu bili raspisani. Prvi i jedini ban Banovine Hrvatske bio je Ivan Šubašić. U nadležnosti središnje vlasti u Beogradu ostali su vanjski poslovi, obrana, promet i pošta te financije. Protivnici sporazuma Cvetković-Maček bili su ustaše koji su ga smatrali izdajom hrvatskih nacionalnih interesa jer nije ostvarena nezavisnost Hrvatske.

A

82A B C D E

Banovina Hrvatska

1. Kako je nastala Banovina Hrvatska? Koja je područja obuhvaćala?2. Koji su poslovi i dalje ostali u nadležnosti središnje jugoslavenske vlasti?3. Razmisli i ocijeni je li uspostavom Banovine Hrvatske riješeno Hrvatsko

pitanje u prvoj Jugoslaviji.

VAŽNO! » U atentatu na zastupnike HSS-a u Narodnoj skupštini ubijeni su Đuro Basariček i

Pavle Radić, dok su Stjepan Radić, Ivan Granđa i Ivan Pernar teško ranjeni. Stjepan Radić umro je od posljedica ranjavanja. Vodstvo stranke preuzeo je dr. Vladko Maček.

» Ciljevi ustaške organizacije bili su rušenje Jugoslavije i stvaranje nezavisne hrvatske države.

» Ustaše su 1934. godine organizirale atentat na kralja Aleksandra I. u Marseilleu.

» Sporazumom Cvetković-Maček uspostavljena je samostalna Banovina Hrvatska.

D

83 A B C D E

2.5. Društvo, kultura i umjetnost na hrvatskom prostoru između dva svjetska rata

Nakon ove teme moći ćeš:

√ ocijeniti društvene prilike u Hrvatskoj u vremenu između dva svjetska rata √ objasniti kako je nerazvijenost hrvatskih zemalja utjecala na školstvo √ usporediti društvene promjene i svakodnevicu u Hrvatskoj s prilikama u

Europi i svijetu √ imenovati najvažnije hrvatske znanstvenike i njihova područja djelovanja √ nabrojati najznačajnije hrvatske umjetnike i njihova djela

Prisjeti se:

• Koje su društvene promjene zahvatile svijet u prvoj polovici 20. stoljeća?• Što je Nobelova nagrada?• Kako je izgledala svakodnevica stanovništva Hrvatske na prijelazu iz 19. u

20. stoljeće?

Hrvati su u novu južnoslavensku državu unijeli svoje društveno, kulturno i umjetničko nasljeđe. Prva Jugoslavija bila je nerazvijena država velikih društvenih i kulturoloških razlika između njezinih dijelova i naroda. Hrvatske zemlje činile su njezin najrazvijeniji dio. No, i dalje se radilo o prevladavajuće agrarnom društvu jer se približno 80 % stanovništva bavilo poljoprivredom. Nerazvijena industrija zapošljavala je svega 10 % stanovništva. Unatoč tome, radništvo je bilo dobro organizirano kroz sindikate te radničke i cehovske udruge. Dio radnika bio je uključen u rad ilegalne Komunističke partije Jugoslavije. Loše gospodarske i političke prilike prisilile su brojne Hrvate na iseljavanje. Najčešća odredišta iseljenika bile su europske države poput Belgije, Njemačke i Francuske, te izvaneuropske države kao što su SAD-e, Argentina, Čile i Australija. Iseljenici su slali novčanu pomoć svojim obiteljima, a često su potpomagali izgradnju kulturnih i prosvjetnih ustanova.Većina stanovništva, a osobito seljaci, živjeli su u skromnim uvjetima. U selima su vladali loši higijenski uvjeti, oskudna prehrana, neobrazovanost i siromaštvo.

A B

84A B C D E

Glavna ulica u selu Mraclin pokraj Velike Gorice iz razdoblja između dva svjetska rata

Gradovi su unatoč skromnim mogućnostima za zapošljavanje privlačili nove stanovnike. Samo u Zagrebu broj stanovnika je od 1921. do 1931. godine porastao sa 108.000 na 185.000. Zbog toga se u gradovima pojavio problem s neplanskom izgradnjom radničkih naselja, u kojima nije bilo javne rasvjete, vodovoda i kanalizacije. Među stanovništvom su bile raširene zarazne bolesti kao što je bila tuberkuloza. Veliki društveni problem predstavljao je alkoholizam koji je bio široko rasprostranjen.

1. Kojim se djelatnostima bavila većina hrvatskog stanovništva u razdoblju prve Jugoslavije? Što možeš zaključiti o razvijenosti države?

2. U koje su se države Hrvati iseljavali između dva svjetska rata?3. Promotri fotografiju sela Mraclin i opiši uvjete seoskoga života u prvoj

polovici 20. stoljeća.

Prva Jugoslavija imala je jedan od najlošijih obrazovnih sustava u Europi. U početku je obvezno bilo samo četverogodišnje školovanje. Zakonom o narodnim školama iz 1929. godine uvelo se obvezno osmogodišnje školovanje koje je započinjalo u četverogodišnjim pučkim školama, a nastavljalo se u višim narodnim školama, nižim gimnazijama, građanskim ili nižim stručnim školama. Usprkos zakonskoj obvezi, brojna djeca nisu prošla ni četverogodišnje školovanje. Stoga je stopa nepismenosti pučanstva bila visoka. Prosvjetnu djelatnost u selima pomagalo je kulturno-prosvjetno društvo Hrvatske seljačke stranke Seljačka sloga koja je provodila tečajeve opismenjavanja.

A B

85 A B C D E

O lošem stanju školskih ustanova u Hrvatskoj između dva svjetska rata svjedoče i zapisnici sa sjednica nastavničkoga vijeća prilikom pregleda rada Pučke škole u Čabru 1940. godine: Školska zgrada je u dosta derutnom stanju,

napose potrebno je izmijeniti krov. Hodnik na južnoj strani zgrade je truo i prijeti

opasnost da će se srušiti. Zahodi su nehigijenski i odvodne cijevi puknute, te je

potrebno zahode hitno urediti. Učionice su tamne, a učionica sa sjeverne strane

osim toga veoma vlažna uslijed propusta zahodske jame, te je opasna po zdravlje

učenika. Namještaja ima dovoljno, a potrebno ga je popraviti, sa učilima škola je

prilično opskrbljena, a potrebno je nabaviti nove zemljopisne karte.

Problem je predstavljao i nedovoljan broj srednjih i visokih škola zbog čega su mladi ljudi odlazili na studije u razna europska sveučilišna središta. Središnja obrazovna i znanstvena ustanova na hrvatskome prostoru bilo je Sveučilište u Zagrebu. Uz sveučilišta u Beogradu i Ljubljani, ono je bilo žarište kulturnog i znanstvenog napretka u prvoj Jugoslaviji. Matica hrvatska je zadržala svoju važnu ulogu u hrvatskom kulturnom i znanstvenom životu. Izdavala je brojna djela vezana za hrvatsku umjetnost, kulturu i znanost.

1. Zašto se zakonska obveza o osmogodišnjem školovanju nije provodila?2. Prouči povijesni izvor i usporedi uvjete rada u školi u vrijeme prve

Jugoslavije i danas. Postoje li razlike?3. Koje su ustanove bile žarišta hrvatskoga kulturnog i znanstvenog napretka?

O informiranju i svakodnevnoj zabavi ljudi od 20-ih godina počele su se skrbiti radio postaje. Prva radio postaja u Hrvatskoj i na prostoru jugoistočne Europe, Radio Zagreb, započela je s emitiranjem 1926. godine. U prvoj polovici 20. stoljeća dolazi do sve veće popularizacije sporta u Hrvatskoj. Ponajviše je to zasluga Franje Bučara, najistaknutijega sportskog djelatnika toga doba i osnivača Jugoslavenskog olimpijskog odbora, te sportskog društva Hrvatski sokol. Sokolski pokret nastao je u Češkoj te se u drugoj polovici 19. stoljeća proširio u Hrvatskoj. Sokolska društva promicala su kulturu tjelovježbe, ali su i širila nacionalnu svijest. Putem sletova poticano je masovno rekreativno bavljenje sportom. Najpopularniji sport u Hrvatskoj između dva svjetska rata bio je nogomet. Najuspješniji hrvatski nogometni klubovi i državni prvaci bili su HAŠK, Građanski i Concordia iz Zagreba te Hajduk iz Splita. Hrvatski sportaši bili su članovi reprezentacija Jugoslavije, najviše u momčadskim sportovima poput nogometa i vaterpola.

C

86A B C D E

Plakat Sokolskog sleta u Zagrebu 1934. godine

Franjo Bučar, ,,otac hrvatskog sporta”

1. Kada je osnovan Radio Zagreb? Postoji li i danas ta radio postaja? Pod kojim imenom djeluje?

2. Koju je ulogu imalo sportsko društvo Hrvatski sokol?3. Istraži postoje li u tvome mjestu sportski klubovi osnovani u vrijeme prve

Jugoslavije. Zapiši svoja saznanja u bilježnicu.

U hrvatskoj znanosti između dva svjetska rata istaknuli su se brojni znanstvenici. Povijesnoj znanosti značajno je doprinio Ferdo Šišić koji je napisao najznačajnije djelo o hrvatskom srednjovjekovlju, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara.

Na području medicine i zaštite zdravlja istaknuo se Andrija Štampar koji je utemeljio javnu zdravstvenu službu u tadašnjoj Jugoslaviji i osnovao Školu narodnoga zdravlja u Zagrebu. Bavio se zdravstvenim prosvjećivanjem, čime je nastojao spriječiti pogubne utjecaje alkoholizma, zaraznih i spolnih bolesti na stanovništvo. Bio je cijenjeni stručnjak Higijenske organizacije Lige naroda. Sudjelovao je u organizaciji javnozdravstvenih službi u europskim zemljama, SAD-u i Kini.

Najveće znanstveno priznanje dobio je kemičar Lavoslav Ružička, koji je za postignuća u istraživanju organskih spojeva zaslužio 1939. godine Nobelovu nagradu za kemiju.

Andrija Štampar

1. Istraži postoje li danas u Hrvatskoj ustanove koje nose imena Ferde Šišića, Andrije Štampara ili Lavoslava Ružičke. U kojim se gradovima nalaze?

A C

87 A B C D E

Lavoslav Ružička u predavaonici na sveučilištu. Rođen je 1887. godine u Vukovaru. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Osijeku, a kemiju je studirao u Karlsruheu u Njemačkoj. Veći dio svoje karijere proveo je na uglednom ETH institutu u Zürichu u Švicarskoj, koji je svjetskoj znanosti dao čak 31 nobelovca.

Hrvatsku književnost prve polovice 20. stoljeća obilježila je raznolikost književnih stilova te istraživanje novih načina izražavanja. Književnici počinju razmatrati najvažnija društvena i politička pitanja. Značajan doprinos hrvatskoj književnosti dali su Miroslav Krleža, Slavko Kolar, August Cesarec, Tin Ujević i Ivana Brlić-Mažuranić.

Slavko Kolar je u svojim novelama (najpoznatija Breza) dočarao surovu stvarnost hrvatskoga sela. U pjesmama, novelama, romanima i dramama Augusta Cesarca isticani su politički, povijesni, društveni i književni problemi tadašnje Hrvatske. Pjesnika Tina Ujevića književni kritičari smatraju najistaknutijim hrvatskim liričarem 20. stoljeća. Čudnovate zgode šegrta Hlapića Ivane Brlić-Mažuranić (,,hrvatski Andersen”) prvi su hrvatski roman za djecu. Kroz opise doživljaja postolarskog pomoćnika Hlapića istaknuta je važnost ljudske dobrote, poštenja i iskrenosti.

Miroslav Krleža najznačajniji je hrvatski književnik prve polovice 20. stoljeća. Pisao je romane, pripovijetke, novele, drame i poeziju. Najpoznatija su mu djela roman Povratak Filipa

Latinovicza, drama Gospoda Glembajevi i zbirka pjesama Balade Petrice Kerempuha.

1. Jesi li se već susrela/susreo s nekim od ovih imena? Gdje?2. Među istaknutim hrvatskim književnicima nalazi se jedna žena. Saznaj više

o njezinu životu i radu.

C E

88A B C D E

Među hrvatskim umjetnicima značajno je bilo djelovanje kipara Ivana Meštrovića, Antuna Augustinčića i Roberta Frangeša–Mihanovića te slikara Ljube Babića, Emanuela Vidovića i Krste Hegedušića, kojeg se smatra začetnikom naivnog slikarstva.

Ivan Meštrović, Grgur Ninski (detalj kipa) Antun Augustinčić

Spomenik Jakovu Gotovcu u Osoru na otoku Cresu

VAŽNO! » Hrvatsko društvo između dva svjetska rata bilo je agrarno.

» U popularizaciji sporta u prvoj Jugoslaviji vodeće mjesto zauzima Franjo Bučar.

» Svjetsku znanost obogatila su postignuća Andrije Štampara u zdravstvu i Lavoslava Ružičke u kemiji.

» Hrvatski umjetnici i glazbenici u međuratnom razdoblju dostigli su svjetske vrijednosti.

Na području Hrvatske u ovom razdoblju djelovao je velik broj značajnih skladatelja od kojih treba istaknuti Jakova Gotovca, autora opere Ero s onoga svijeta, Borisa Papandopula i Lovru pl. Matačića, skladatelja i najpoznatijeg hrvatskog dirigenta.

A E

Drugi svjetski rat (1939. - 1945.)

90A B C D E

3.1. Politika popuštanja – put u novi rat

Nakon ove teme moći ćeš:

√ razumjeti razloge politike popuštanja √ objasniti agresivnu politiku fašističkih zemalja √ objasniti uzroke izbijanja Drugoga svjetskog rata

Prisjeti se:

• Zbog čega Sjedinjene Američke Države nisu bile članica Lige naroda?• Kakvu su vanjsku politiku vodile Italija i Njemačka u međuratnom

razdoblju?• Zbog čega su države liberalne demokracije smatrale komunizam opasnim

i nepoželjnim?

Liga naroda nije uspjela spriječiti izbijanje novoga rata, jer je u međuratnome razdoblju vodila politiku popuštanja. Dva su osnovna razloga takve politike: ratni ožiljci i traume još su u Europi bili svježi pa se nastojao izbjeći novi ratni sukob, a osim toga su britanska i francuska javnost bile sklone prihvatiti mišljenje da Njemačka samo želi vratiti ona područja koja su joj nepravedno oduzeta Versajskim ugovorom 1919. godine.

Dvije vodeće države u Ligi, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, dopustile su Japanu, Italiji i Njemačkoj da slobodno provode planove širenja vlastitih teritorija te da se agresivno ponašaju prema nekim državama.

Prvi je u agresiju krenuo Japan i 1931. godine okupirao kinesku pokrajinu Mandžuriju proglasivši je naredne godine svojom marionetskom državom pod nazivom Mandžukuo. Za upravitelja je postavljen Pu Yi, posljednji kineski car, koji je 1911. godine u revoluciji izgubio prijestolje. Italija je 1935. godine napala afričku državu Abesiniju (današnja Etiopija) i nakon nekoliko mjeseci je zauzela (1936.). Abesinijski car Haile Selasije je svrgnut, a talijanski kralj Viktor Emanuel III. postao je novi abesinijski car.

A D

91 A B C D E

Japansko osvajanje Mandžurije Talijanski napad na Abesiniju

1. Navedi osnovne razloge politike popuštanja Lige naroda.2. Zbog čega je Japan zauzeo kinesku pokrajinu Mandžuriju? Prisjeti se

gospodarske važnosti Mandžurije.3. Je li se talijansko osvajanje Abesinije u Africi uklapalo u fašističku

predodžbu o Italiji kao sili na Sredozemlju?

Liga naroda nije poduzimala konkretne mjere kako bi zaustavila japansku i talijansku agresiju, što je ohrabrilo njemački nacistički režim. Njemačka je napustila Ligu naroda i 1935. godine uvela je vojnu obvezu, čime je prekršila odredbe Versajskog ugovora. Iste godine proveden je plebiscit u Saarskoj oblasti, kojim je došla pod njemačku vlast. Naredne godine Hitler je poslao vojsku u demilitarizirano Porajnje.

Hitler nije bio siguran kakve će reakcije u Ujedinjenom Kraljevstvu, a posebno u Francuskoj izazvati ulazak njemačke vojske u Porajnje. Kasnije je izjavio:

Četrdeset i osam sati nakon marša u Porajnje bili su najnervozniji u mom životu.

Da su Francuzi tada ušli u Porajnje morali bismo se povući podvijena repa, jer

nam vojni resursi kojima smo raspolagali nisu bili dostatni čak ni za umjereni

otpor.

D

92A B C D E

Ratni plamen približava se Europi

Sljedeći Hitlerov cilj bila je njegova rodna Austrija, na koju je gledao kao na prirodni njemački državni prostor. U ožujku 1938. godine izveden je Anschluss (Anšlus), pripajanje Austrije Njemačkoj.

Ulazak njemačke vojske u Tirol (zapadna Austrija) u ožujku 1938. godine.

Potom se Hitler okrenuo prema Čehoslovačkoj, tražeći Sudetsku oblast koja je graničila s Njemačkom, a u kojoj je živjelo oko 3 milijuna Nijemaca. Nakon što je čehoslovačka vlada odbila ustupiti Njemačkoj taj dio svoga državnog prostora izbila je međunarodna kriza. Čehoslovačka se pouzdala u zaštitu Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva. Kriza je riješena na konferenciji u Münchenu u rujnu 1938. godine. O „sudetskom pitanju“ odlučivali su britanski premijer Neville Chamberlain, francuski predsjednik vlade Edouard Daladier (Eduard Daladje), Benito Mussolini i Adolf Hitler. Čehoslovačka je morala ustupiti Njemačkoj zatraženo područje, uz Hitlerovu garanciju da neće više ništa tražiti od nje.

Ohrabreni pasivnim držanjem Lige naroda, osvajačke i agresivne države počele su se međusobno politički i vojno približavati. Njemačka i Italija sklopile su 1936. godine savez pod nazivom Osovina Rim-Berlin, a iste godine Njemačka i Japan sklopile su sporazum o zajedničkom djelovanju protiv jačanja i širenja komunizma u svijetu pod nazivom Antikominternski pakt, kojem se ubrzo pridružila i Italija.

1. Smatraš li Hitlerovu odluku o slanju vojske u Porajnje opravdanom? Obrazloži svoj odgovor.

2. Je li Liga naroda mogla 1936. godine zaustaviti Hitlera i spriječiti novi rat u Europi?

3. Zbog čega se Japan bojao širenja komunizma u Aziji?

D

93 A B C D E

Širenje Njemačke uoči rata (1936. – 1938.)

Bio je to početak kraja Čehoslovačke. Već u ožujku 1939. godine njemačka vojska ušla je u Prag, a Češka je proglašena njemačkim protektoratom. Istovremeno je Slovačka proglasila nezavisnost. Čehoslovačka je prestala postojati. Hitler je prevario britanske i francuske političare, a Liga naroda nije se oglasila. Sporazum sklopljen u Münchenu s pravom je u europskoj javnosti nazvan sramotnim i predstavljao je kapitulaciju slobodne Europe pred agresivnim nacističkim režimom.

Nakon povratka u London, premijer Chamberlain je u zračnoj luci novinarima ponosno pokazao tekst sporazuma sklopljenog u Münchenu. Građanima okupljenima ispred zgrade vlade obratio se riječima:Vjerujem da je ovo mir za naše doba. Preporučujem

vam da mirno spavate u svojim krevetima.

Nepunih godinu dana kasnije počeo je Drugi svjetski rat.

D

94A B C D E

Uspjesi u Austriji i Čehoslovačkoj potvrdili su Hitlerovo razmišljanje da Liga naroda neće poduzimati ništa kako bi ga spriječila u provođenju vlastitih zamisli. To mu je potvrđivao izostanak njene reakcije nakon što je u proljeće 1939. godine Italija napala i okupirala Albaniju. Zato je izvršio pritisak na Poljsku da vrati Njemačkoj slobodni grad Gdanjsk te da dozvoli izgradnju ceste i pruge koje bi preko tzv. poljskog koridora povezale Istočnu Prusku s ostatkom Njemačke. Poljska vlada odbila je njegove zahtjeve računajući na podršku Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske s kojima je bila u vojnom savezu. Bližio se novi vojni sukob u Europi.

Danzig je njemački, poštanska marka iz Trećeg Reicha

1. Što misliš, zbog čega je konferencija održana u Münchenu, a ne primjerice u Geneve (Ženevi), Londonu, Parizu, Berlinu ili Pragu?

2. Zbog čega na konferenciju nisu pozvani predstavnici Čehoslovačke?3. Je li britanski premijer Chamberlain zaista bio uvjeren da je sporazumom

spašen mir u Europi?

1. Kako je autor crteža prikazao ljude koji sjede na kamenu temeljcu Lige naroda?

2. Zbog čega je kamen temeljac Lige naroda ovako prikazan?3. Vjeruje li autor crteža da Liga naroda može sačuvati mir u Europi i svijetu?4. Uoči datum nastanka crteža i objasni njegovu simboliku.

Tišina. Na napuklom kamenu temeljcu Lige naroda piše: Novi poredak, utemeljen

1918. Mir podnosi žrtve.

Karikatura iz engleskog lista Evening

Standard, 11. studenoga 1938. godine

D

95 A B C D E

Prije napada na Poljsku, Njemačka je potkraj kolovoza 1939. godine potpisala sa SSSR-om Pakt o prijateljstvu i nenapadanju (nazvan još i sporazum Hitler-Staljin), koji je izazvao opće iznenađenje u Europi. Ono što se u europskoj javnosti nije znalo bio je tajni dio sporazuma prema kojem je između Njemačke i SSSR-a dogovorena podjela poljskog teritorija te pribaltičkih zemalja (Estonije, Latvije i Litve). Hitler se tako osigurao od napada s Istoka za narednih 10 godina, a istovremeno je svoju vojnu mehanizaciju opskrbio dovoljnim količinama sovjetske nafte.

Njemačko-sovjetski pakt potpisan je 23. kolovoza 1939. godine u Moskvi. Na fotografiji su potpisnici pakta, njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop (krajnje lijevo) i sovjetski ministar vanjskih poslova Vjačeslav Molotov (krajnje desno), u društvu sa Staljinom (u sredini).

1. Zbog čega je sklapanje sporazuma između Njemačke i SSSR-a izazvalo iznenađenje u Europi?

2. Ocijeni kakav su stav Njemačka i SSSR imale prema Poljskoj.

B D

VAŽNO!

» Politiku popuštanja vodile su Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska u sklopu Lige naroda.

» Osovina Rim-Berlin naziv je za politički i vojni sporazum između Italije i Njemačke.

» Antikominternski pakt je naziv za vojnu i političku suradnju Njemačke i Japana protiv širenja utjecaja komunizma u svijetu.

» Njemačka je 1938. godine pripojila Austriju i dobila Sudete.

» Njemačko-sovjetskim sporazumom iz kolovoza 1939. godine odlučena je tragična sudbina Poljske.

96A B C D E

3.2. Europa u plamenu rata

Nakon ove teme moći ćeš:

√ prikazati ratna zbivanja u Europi do kraja 1940. godine √ objasniti pojam Blitzkrieg

√ objasniti razloge suradnje s okupacijskim vlastima i procijeniti njihovu valjanost

√ objasniti ulogu gospodarstva u vođenju rata √ objasniti primjenu novih tehnoloških izuma u ratne svrhe

Prisjeti se:

• Zbog čega je Liga naroda vodila politiku popuštanja?• Kako je Njemačka kršila Versajski ugovor od 1935. do 1939. godine?• Što je podrazumijevao tajni dio sporazuma Hitler-Staljin?

Nakon što poljska vlada nije ispunila njemačke zahtjeve iz ožujka 1939. godine, Hitler je naredio pripremu ratnog plana Bijeli slučaj (Fall Weiss), koji je podrazumijevao kombinirano djelovanje avijacije (Luftwaffe), tenkovskih jedinica (Panzertruppe) i pješaštva. Njemačka vojska (Wehrmacht) bila je spremna. Napad na Poljsku uslijedio je 1. rujna 1939. godine, čime je počeo Drugi svjetski rat. Demonstracija Blitzkriega (blickriga), odnosno munjevitog rata, pokazala je da se poljska vojska unatoč iskazanoj hrabrosti ne može dugo boriti protiv nadmoćnijeg neprijatelja.

C

97 A B C D E

Kako bi pred njemačkom i europskom javnošću opravdali ratni pohod na Poljsku, nacisti su osmislili prevaru. Na pograničnu postaju Gleiwitz (Glajvic) doveli su skupinu zarobljenika iz koncentracijskog logora odjevenih u poljske uniforme te ih likvidirali kako bi to prikazali kao napad poljske vojske na Njemačku. Tako su dobili izgovor za napad na Poljsku, koji je počeo u 4:45 bez prethodne objave rata.

Njemački vojnici lome i uklanjaju graničnu rampu 1. rujna, neposredno nakon početka napada na Poljsku. Krajnje lijevo je njemački vojnik odjeven u uniformu poljskoga graničara koji pomaže njemačkim vojnicima, što je bio još jedan trik njemačke propagande.

Na poziv Njemačke, sovjetska Crvena armija je prema sporazumu iz kolovoza, ušla s istoka na poljski teritorij i vrlo brzo zauzela dogovoreno područje. Do kraja rujna Poljska je bila podijeljena na okupirane njemačke i sovjetske dijelove te je prestala postojati kao nezavisna država.

Zastarjelost poljske vojske ogledavala se u činjenici da je konjica predstavljala veliki dio vojnih snaga. Takva vojska protiv njemačkih oklopno-motoriziranih jedinica i avijacije nije imala nikakvih izgleda.

C D

98A B C D E

Walter Schellenberg, šef njemačke obavještajne službe, opisao je Varšavu nakon predaje 27. rujna: Potreslo me kad sam vidio što je nastalo od onoga lijepog grada kojeg sam

poznavao – srušene i spaljene zgrade, izgladnjeli i ojađeni ljudi. Noći su bile već

neugodno hladne, oblak dima i prašine visio je nad gradom i posvuda se osjećao

slatkasti miris spaljenog mesa... Varšava je bila mrtav grad.

C. L. Sulzberger, Drugi svjetski rat

Brutalnost njemačkoga napada posebno je bila vidljiva u glavnom gradu Varšavi. Porušeno središte Varšave (fotografija lijevo) i dječak koji sjedi na

ruševinama svoje kuće.

Sudbina Poljaka bila je tragična. Nijemci su izvijestili da su zarobili oko 450.000 ljudi, koje su kasnije koristili kao radnu snagu, dok su Sovjeti bili još brutalniji. Sve one koje su smatrali neprijateljima komunizma isključili su iz društva deportacijama u sibirske gulage. Sovjetska tajna policija, NKVD, izvršila je u proljeće 1940. godine masovnu likvidaciju vojnih zarobljenika u Katynskoj šumi (u blizini grada Smolenska na zapadu SSSR-a) u kojoj je ubijeno oko 4.500 časnika i vojnika. Ukupan broj poljskih žrtava pod sovjetskom okupacijom iznosio je oko 22.000 ljudi, među kojima je bio veliki broj visoko obrazovanih i društveno uglednih ljudi.

Masovne grobnice u Katynskoj šumi otkrili su Nijemci u proljeće 1943. godine i o tome su obavijestili svjetsku javnost.

Ekshumacija posmrtnih ostataka poljskih oficira i vojnika u Katynskoj šumi.

A

99 A B C D E

1. Što znači napad na neku državu bez prethodne objave ratnoga stanja?2. Ocijeni postupke njemačke vojske prema poljskim gradovima i stanovništvu.3. Zbog čega su Sovjeti bili brutalni prema poljskim časnicima, vojnicima i

inteligenciji?

Sovjetska Crvena armija zauzela je tijekom zime 1939. godine i proljeća naredne godine pribaltičke zemlje (Estoniju, Latviju i Litvu), dio finskog teritorija te dijelove Rumunjske.

Ratni vihor u sjevernoj i zapadnoj Europi 1940. godine

Dva dana nakon njemačkog napada na Poljsku, 3. rujna, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska objavile su rat Njemačkoj. Istovremeno su to učinile i njihove kolonije i dominioni. Tako je rat prešao granice europskoga kontinenta i dobio svjetski značaj.

Objava rata Njemačkoj mogla se pročitati na naslovnicama svih britanskih dnevnih novina. Nottingham Evening Post, 3. rujna 1939. godine.

Hitlera nije mnogo zabrinjavao ulazak Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske u rat. Bio je spreman obračunati se s njima. Njemački ratni stroj krenuo je prema sjeveru i zapadu Europe. Do kraja lipnja 1940. godine njemačka vojska okupirala je Dansku, Norvešku, Belgiju, Luksemburg, Nizozemsku i Francusku. Uspostavljen je Atlantski bedem nasuprot Britaniji.

A

100A B C D E

Danska je napadnuta 9. travnja 1940. godine. Kapitulirala je istoga dana. Kao poljoprivredna zemlja osiguravala je njemačkoj vojsci dovoljne količine prehrambenih proizvoda.

Norveška je napadnuta istoga dana kada i Danska. Britanci su poslali vojnu pomoć. Počela je utrka za grad Narvik na sjeveru zemlje, odakle se izvozila željezna ruda iz neutralne Švedske. Nakon dvomjesečnih borbi, njemačka vojska zauzela je Norvešku. Za predsjednika nove vlade postavljen je norveški fašist Vidkun Quisling, čije je prezime postalo oznaka za domaćeg izdajnika i suradnika fašista (kvisling).

Belgija je napadnuta 10. svibnja 1940. godine. Poučeni iskustvom iz Prvoga svjetskog rata, njemački generali smatrali su da je Francusku najbolje napasti preko Belgije kako bi zaobišli utvrđenu pograničnu Maginot (Mažino) liniju. Belgija je kapitulirala krajem svibnja.

Luksemburg je napadnut istoga dana kada i Belgija. Njemačke kopnene jedinice prošle su kroz zemlju prema Nizozemskoj kao važnijem cilju.

Nizozemska je također napadnuta 10. svibnja. Prodor njemačkih tenkovskih jedinica i pješadije uz intenzivno zračno bombardiranje gradova, posebno Rotterdama, prisilile su nizozemsku vladu da nakon pet dana potpiše kapitulaciju.

B C

101 A B C D E

Vidkun Quisling (1887. – 1945.), norveški fašist. Bio je na čelu norveške marionetske vlade od njemačke okupacije zemlje do kraja rata. Nakon rata je uhvaćen i sudilo mu se za izdaju. Osuđen je na smrtnu kaznu.

1. Jesu li Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska bile spremne za rat u prvoj polovici 1940. godine? Obrazloži svoj odgovor.

2. Usporedi postupke njemačke avijacije prema Varšavi i Rotterdamu.

Kapitulacija i podjela Francuske

Od britanske i francuske objave rata na utvrđenoj francusko-njemačkoj granici trajao je lažni rat ili telefonski rat (Nijemci su ga nazvali Sitzkrieg ili sjedeći rat, a Britanci Bore War ili dosadni rat), jer se osim promatranja i čekanja ništa nije događalo. Njemački ratni plan napada na Francusku (Fall Gelb ili Žuti slučaj) predviđao je napad preko zemalja Beneluxa pri čemu je proboj tenkovskih jedinica preko gorja Ardeni iz smjera Belgije bio najvažniji. Napad je bio brz i nemilosrdan. Već je 14. lipnja njemačka vojska pobjedonosno prošla kroz Pariz. Osam dana kasnije francuski predstavnici potpisali su bezuvjetnu kapitulaciju. Francuska je podijeljena na dva dijela: sjeverni dio s Parizom bio je okupiran dok je južni dio predan na upravu francuskom maršalu Philippeu Pétainu (Filip Peten) pod nazivom Vichyjevska Francuska (Višijevska Francuska) sa sjedištem u gradiću Vichyju.

A D

102A B C D E

Philippe Pétain (1856. – 1961.), francuski maršal. Bio je jedan od nacionalnih heroja u Prvome svjetskom ratu. U lipnju 1940. godine prihvatio je suradnju s Nijemcima i postao je predsjednik vlade Vichyjevske Francuske. Poslije je tvrdio da je time „spasio državu“. Tijekom oslobađanja Francuske u rujnu 1944. godine, pobjegao je iz zemlje. Vratio se u travnju 1945. godine kako bi mu se sudilo zbog izdaje. Osuđen je na smrtnu kaznu, ali mu je ona zbog visoke starosti (89 godina) promijenjena na kaznu doživotnoga zatvora. Umro je 1961. godine na otoku Île d’Yeu u Atlantskom oceanu u blizini zapadne francuske obale.

Podjela Francuske od lipnja 1940. do rujna 1944. godine

D

103 A B C D E

Prvi svjetski rat završio je potpisivanjem bezuvjetne kapitulacije Njemačke 11. studenoga 1918. godine u željezničkom vagonu francuskoga maršala Focha (Foša) u Compiègnskoj šumi sjeverno od Pariza. Poslije rata vagon je smješten u pariški Vojni muzej kako bi Francuze podsjećao na ratnu pobjedu. Nakon francuskog poraza 1940. godine, Hitler je naredio da se vagon preveze na isto mjesto kako bi u njemu 22. lipnja francuski predstavnici potpisali bezuvjetnu kapitulaciju. Time je osveta Njemačke za poraz u Prvome svjetskom ratu i nametnuti Versajski ugovor bila potpuna. Vagon je nakon toga prevezen u Berlin. Uništili su ga Nijemci tijekom posljednjih borbi 1945. godine kako se simbolički čin osvete ili revanša ne bi ponovio.

Francuskoj nije pomogla britanska vojna pomoć. Naprotiv, oko pola milijuna francuskih i britanskih vojnika okruženo je kod grada Dunkerquea (Dankerka) na sjevernoj francuskoj obali. Saveznicima je prijetio potpuni slom. Na opće iznenađenje, Hitler je naredio zaustavljanje tenkovskih jedinica.

To je omogućilo evakuaciju više od 330.000 savezničkih vojnika u Britaniju. Među njima bio je i francuski general Charles de Gaulle (Šarl de Gol), koji je u Londonu formirao oružane snage pod nazivom Slobodna Francuska te je pozvao svoje sunarodnjake u Francuskoj da njemačkim vlastima i vojsci pružaju neprekidan otpor.

Charles de Gaulle

D

104A B C D E

1. Zbog čega je Hitler dozvolio stvaranje Vichyjevske Francuske?2. Usporedi uloge V. Quislinga u Norveškoj i maršala P. Pétaina u Francuskoj.3. Jesu li osnivanje Slobodne Francuske i radijski govori generala de Gaullea

imali utjecaja na raspoloženje francuskoga stanovništva prema njemačkim okupacijskim vlastima?

Evakuacija britanskih i francuskih vojnika iz Dunkerquea (engl. Dunkirk) u Britaniju trajala je deset dana. Sudjelovalo je ukupno 993 plovila, od čega oko 700 civilnih (ribarski brodovi, jahte, trajekti, spasilački brodovi…). Operacija se odvijala pod nazivom Dynamo, ali je postala poznatija kao Čudo kod Dunkerquea. Ovaj pothvat filmski je prikazan 2017. godine.

Charles de Gaulle (1890. – 1970.) neumorno je putem radijskih govora iz Londona pozivao Francuze na otpor njemačkim okupatorima. Plakat s njegovim govorom počinje riječima: Svim Francuzima. Francuska

je izgubila bitku! Ali, Francuska nije izgubila rat!

General de Gaulle vratio se u Francusku tijekom savezničkih ratnih operacija u ljeto 1944. godine. Dužnost predsjednika Francuske Republike obnašao je od 1959. do 1969. godine kada je odstupio i umirovio se.

C D

105 A B C D E

Zračna bitka za Britaniju

Nakon sloma zemalja Beneluxa i Francuske, Hitler se okrenuo prema jedinom preostalom neporaženom protivniku u Zapadnoj Europi – Ujedinjenom Kraljevstvu. Njemački ratni plan pod nazivom Morski lav (Seelöwe) predviđao je neprekidne zračne napade i bombardiranje britanskih gradova kako bi se slomio moral stanovništva, prisililo britanske političke vođe na priznanje poraza, nakon čega bi uslijedila invazija i zauzimanje otoka. U srpnju 1940. godine na nebu iznad Britanije pojavili su se njemački bombarderi i zračni lovci. Otpor njemačkim zračnim napadima pružali su hrabri britanski piloti i tehnologija. Upravo je u to vrijeme duž britanske istočne obale instaliran radarski sustav koji je pomagao u ranom otkrivanju neprijateljskih aviona, koji su polijetali s francuske obale. Na nebu iznad Britanije vodila se najveća zračna bitka u povijesti.

Britanski lovac Spitfire (slika lijevo) bio je najučinkovitiji zrakoplov u sastavu britanskih zračnih snaga (RAF, Royal Air Force). Njemačke zračne snage oslanjale su se na brzinu i učinkovitost lovca Messerschmitt Bf 109, kojem je najveća slabost bio kratak dolet pa se piloti često nisu uspijevali vratiti na francusku obalu s koje su polijetali.

Veliku ulogu u uspješnom otporu imao je Winston Churchill, od svibnja 1940. godine novi britanski premijer. Njegov optimizam u konačnu pobjedu prenio se na Britance i britansku vojsku. Nakon početnih uspjeha, Hitler je shvatio da su gubitci zračnih snaga preveliki te da se moral i otpor Britanaca neće slomiti. Zato je naredio otkazivanje planirane invazije na Britaniju. Bio je to prvi neuspjeh njemačkoga ratnog stroja od početka rata.

C D

106A B C D E

Winston Churchill (1874. – 1965.), britanski političar i državnik. Bio je britanski premijer od 1940. do 1945. godine te od 1951. do 1955. godine. U svom prvom obraćanju britanskoj javnosti kao predsjednik vlade, poručio je: Nemam što za

ponuditi osim krvi, muke, suza i znoja. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata neumorno je ulijevao Britancima optimizam u konačnu pobjedu. Obilježavao ga je znak pobjede: uzdignuti prsti u obliku slova V (victory = pobjeda). Njegova odlučnost ogledala se u riječima: Borit ćemo se u Francuskoj (…), borit ćemo se na morima i oceanima, (…),

branit ćemo svoj otok bez obzira na troškove, borit ćemo se na plažama, borit ćemo se

na slijetalištima, borit ćemo se na poljima i ulicama, borit ćemo se na brdima i nikada se

nećemo predati. Svoje uspomene iz rata pretočio je u knjigu Drugi svjetski rat, za koju je 1953. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost.

1. Zbog čega nije uspio njemački ratni plan Morski lav?2. Utječe li odlučnost političara i državnika na ponašanje stanovništva u

vrijeme velikih opasnosti?3. Jesu li tehnološki izumi poput radara imali veliku ulogu u ratu? Obrazloži

svoj odgovor.

C D

107 A B C D E

Nastanak Trojnoga pakta

Rat je još više povezao Italiju, Njemačku i Japan, koje su potkraj rujna 1940. godine u Berlinu potpisale Trojni pakt (nazvan još i Osovina Rim-Berlin-Tokio). Osnovni cilj ovog vojno-političkog pakta (saveza) bilo je stvaranje novog poretka u svijetu. Japan je dobio pravo odlučivanja prilikom stvaranja novog poretka u Aziji, a Njemačka i Italija u Europi. Kako bi to ostvarile, navedene države obvezale su se na međusobnu vojnu pomoć i suradnju. Paktu su do kraja godine pristupile Mađarska, Rumunjska i Slovačka, a u proljeće 1941. godine Bugarska i Kraljevina Jugoslavija.

VAŽNO! » Drugi svjetski rat počeo je napadom njemačke vojske na Poljsku 1. rujna 1939.

godine.

» Sovjetska Crvena armija okupirala je od rujna 1939. do proljeća 1940. godine istočni dio Poljske, Estoniju, Latviju, Litvu, dijelove Finske i Rumunjske.

» Brzi i razorni prodori njemačke vojske (Blitzkrieg) u proljeće 1940. godine doveli su do osvajanja Danske, Norveške, zemalja Beneluxa i Francuske.

» Francuska je podijeljena na okupirani dio i Vichyjevsku Francusku.

» Zračna bitka za Britaniju vodila se u ljeto 1940. godine.

» Vojno-politički savez između Njemačke, Italije i Japana pod nazivom Trojni pakt osnovan je potkraj rujna 1940. godine.

C D

108A B C D E

3.3. Travanjski rat u Kraljevini Jugoslaviji i nastanak Nezavisne Države Hrvatske

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti razloge ulaska Kraljevine Jugoslavije u Trojni pakt √ opisati zbivanja u Kraljevini Jugoslaviji koji su doveli do Travanjskog rata √ prikazati podjelu Kraljevine Jugoslavije √ opisati okolnosti u kojima je nastala Nezavisna Država Hrvatska √ prikazati teritorijalni ustroj Nezavisne Države Hrvatske i ustaški režim √ opisati odnos ustaške vlasti prema nacionalnim manjinama

Prisjeti se:

• Kada je i zbog čega osnovan ustaški pokret?• Kakav je bio položaj Banovine Hrvatske u Kraljevini Jugoslaviji?• Što je Trojni pakt i zbog čega je osnovan?

U proljeće 1941. godine Kraljevina Jugoslavija našla se u nezgodnom položaju. Ulaskom Mađarske i Bugarske u Trojni pakt, bila je potpuno okružena silama Osovine i njihovim saveznicima. Velika opasnost prijetila je na jugoistočnoj granici s Grčkom gdje se odvijao talijansko-grčki sukob. Naime, u jesen 1940. godine Italija je iz okupirane Albanije napala Grčku, ali je snažan grčki otpor natjerao talijansku vojsku na povlačenje. Mussolini je zatražio pomoć od Njemačke i Hitler je bio prisiljen poslati neplaniranu vojnu pomoć na jugoistok Europe. Hitler je namjeravao imati jasnu situaciju na Balkanu prije pokretanja napada na SSSR, planiranoga za proljeće 1941. godine. Zato je izvršio pritisak na jugoslavensku vladu da pristupi Trojnome paktu. Kako bi se izbjegao rat i sačuvala cjelovitost državnoga teritorija, predstavnici Kraljevine Jugoslavije potpisali su 25. ožujka 1941. godine u Beču pristupanje Trojnom paktu. Veliki dio jugoslavenske javnosti bio je nezadovoljan takvim činom te je pokrenut val prosvjeda, a jačanje njemačkog utjecaja na jugoistoku Europe bio je u suprotnosti s britanskim interesima. Uz pomoć britanske obavještajne službe skupina časnika jugoslavenske vojske izvela je dva dana poslije državni udar i smijenila vladu

Travanjski rat u Kraljevini Jugoslaviji

D

109 A B C D E

Cvetković-Maček. Ukinuto je kraljevsko Namjesništvo, a maloljetni prijestolonasljednik Petar II. Karađorđević proglašen je punoljetnim. Formirana je nova vlada na čelu s generalom Dušanom Simovićem.

Vijest o pristupanju Trojnome paktu (fotografija lijevo) brzo se proširila u jugoslavenskoj javnosti. U Beogradu i ostalim gradovima tisuće građana javno je prosvjedovalo (fotografija desno). Prosvjednici su izvikivali parole „Bolje rat nego pakt“ i „Bolje grob nego rob“. Nakon što je dva dana poslije državnim udarom promijenjena vlast u Jugoslaviji, britanski premijer Winston Churchill izjavio je: Jugoslavija je konačno pronašla svoju dušu.

U Berlinu je vijest o državnom udaru u Jugoslaviji dočekana s ogorčenjem. Hitler je odlučio Jugoslaviju kazniti te je naredio hitan napad, koji je počeo 6. travnja zračnim bombardiranjem Beograda. Istovremeno su na jugoslavenski teritorij počele ulaziti kopnene njemačke, talijanske, mađarske i bugarske jedinice. Travanjski rat u Jugoslaviji pokazao je svu slabost jugoslavenske vojske i neodlučnost političkoga vodstva, koje je izjavilo kako se pristupanje Trojnome paktu neće poništiti. Jedanaest dana poslije, 17. travnja, predstavnici vojske i vlade potpisali su u Beogradu bezuvjetnu kapitulaciju. Vlada i kralj pobjegli su iz zemlje. Jugoslavija je raskomadana i prestala je postojati kao cjelovita država.

Njemački ratni plan napada na Jugoslaviju (operacija Pothvat 25) imao je sve karakteristike Blitzkriega. Ozbiljnijeg otpora jugoslavenske vojske nije bilo. Nijemci su imali 150 poginulih vojnika, a zarobili su više od 340.000 jugoslavenskih časnika i vojnika. Na fotografiji jugoslavenski vojnici polažu oružje nakon potpisivanja kapitulacije.

A D

110A B C D E

Podjela Kraljevine Jugoslavije i stvaranje Nezavisne Države Hrvatske 1941. godine

1. Zbog čega je vlada Cvetković-Maček pristupila Trojnome paktu?2. Zašto je izveden državni udar u Jugoslaviji?3. Koje su bile posljedice Travanjskog rata u Jugoslaviji?

Nastanak Nezavisne Države Hrvatske

U skladu sa svojom politikom da na osvojenim područjima stvara marionetske države, Hitler je ponudio dr. Vladku Mačeku formiranje nezavisne hrvatske države pod njemačkom zaštitom. Nakon što je Maček odbio ponudu, Hitler je prihvatio Mussolinijev prijedlog da na čelo nove hrvatske države dođu ustaše na čelu s Antom Pavelićem.U dogovoru s njemačkim izaslanstvom, pukovnik bivše austrougarske vojske i vođa ustaške skupine u Hrvatskoj, Slavko Kvaternik, objavio je 10. travnja 1941. godine putem Radio Zagreba proglas o osnutku Nezavisne Države Hrvatske. Nekoliko minuta kasnije, dr. Vladko Maček na isti je način pozvao članove HSS-a i stanovništvo na mir i suradnju s novim vlastima. Isti dan njemačka je vojska ušla u Zagreb. Nekoliko dana poslije, Ante Pavelić stigao je iz Italije u Hrvatsku i preuzeo vlast kao poglavnik. Novu državu priznale su Njemačka i Italija te članice Trojnoga pakta, kojem je i sama pristupila. Većina hrvatske javnosti pozdravila je stvaranje države jer se smatralo kako je napokon došao kraj srpskoj prevlasti, političkoj podložnosti i gospodarskom iskorištavanju iz Beograda. Međutim, ubrzo se pokazalo da je ustaška vlast potpuno ovisna o volji i interesima Njemačke i Italije.

D

111 A B C D E

Proglas o uspostavi Nezavisne Države Hrvatske uz fotografiju poglavnika Ante Pavelića objavljen je na naslovnici posebnog izdanja lista Hrvatski narod 10. travnja 1941. godine.

1. Ocijeni stav dr. Vladka Mačeka prema prijedlogu da preuzme vlast u novoj hrvatskoj državi.

2. Jesu li ustaše preuzele vlast na demokratski način?3. Je li uobičajeno proglašavati državu putem radijskih objava?

Pavelić (lijevo) i Mussolini u Rimu nakon potpisivanja Rimskih ugovora

Podložnost i ovisnost NDH o njemačkim i talijanskim interesima bila je vidljiva u teritorijalnom ustrojstvu države. Sjeverni dio predstavljao je njemačko, a južni dio talijansko gospodarsko i prometno interesno područje. Mađarska je okupirala i pripojila Međimurje te hrvatski dio Baranje. Kako bi ostvario svoje teritorijalne ciljeve na istočnoj obali Jadrana, Mussolini je 18. svibnja pozvao Pavelića u Rim na potpisivanje Rimskih ugovora, kojima su Italiji ustupljeni dijelovi Gorskog kotara, Hrvatskog primorja, područje od Zadra do Splita, dio Konavala te Boka kotorska.

Zastava Nezavisne Države Hrvatske

D

112A B C D E

Talijanski vojvoda od Spoleta prihvatio je ponudu da postane hrvatski kralj pod imenom Tomislav II. pa je tako NDH prema vanjskom državnom uređenju formalno bila kraljevina. Prema unutrašnjem upravno-teritorijalnom uređenju NDH je bila podijeljena na 22 velike župe.Ustaška vlast brzo je pokazala kako će slijediti svoje uzore pa je uveden jednostranački politički sustav s ustaškim pokretom kao jedinom dozvoljenom političkom organizacijom. Zakoni i sve važnije odluke donosili su se u okviru Glavnog ustaškog stana, kojim je rukovodio poglavnik Pavelić, koji je imao diktatorske ovlasti. Hrvatski sabor izgubio je ulogu zakonodavnoga tijela vlasti, a od kraja 1942. godine više se nije sastajao.

Ante Pavelić (1889. – 1959.), hrvatski političar i pravnik. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije bio je član Stranke prava i zastupnik u beogradskoj Narodnoj skupštini. Nakon uvođenja diktature početkom 1929. godine, odlazi u Italiju kao politički emigrant. U Italiji je osnovao Ustašu – hrvatsku revolucionarnu organizaciju. Za vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je poglavnik NDH. Uoči sloma NDH pobjegao je s obitelji u Argentinu. Nakon neuspjelog atentata preselio se u Španjolsku. Umro je u Madridu gdje je i sahranjen.

Oružane snage NDH sastojale su se od Ustaške vojnice (pripadnika ustaškog pokreta) i domobranstva, kao redovne vojske. Poseban vojni dio predstavljalo je oružništvo ili redarstvo. Kao članica Trojnoga pakta, NDH je objavila rat Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u, a dio vojske uputila je kasnije na Istočno (Rusko) bojište. Morala je plaćati uzdržavanje njemačke i talijanske vojske na svojem području. Njemačka i Italija gospodarski su iskorištavale NDH pa su robu koja je stizala s njezinoga područja (drvo, poljoprivredni proizvodi) plaćali po niskim cijenama ili je nisu uopće plaćali. Dio gospodarskih sporazuma predviđao je i odlazak stanovništva NDH na rad u Njemačku.

1. Pokaži na povijesnom zemljovidu područja koja je poglavnik Pavelić predao Italiji u svibnju 1941. godine.

2. Zbog čega je NDH bila država diktature?3. Koja su osnovna obilježja gospodarstva NDH?

A D

113 A B C D E

Ustaška vlast ukinula je sve demokratske slobode i prava vlastitome stanovništvu. Uvedeni su prijeki sudovi koji su po brzom postupku kažnjavali svakovrsne prijestupe, čak i za slušanje stranih radio postaja. Na udaru vlasti našli su se brojni antifašisti, komunisti i članovi HSS-a. Kako bi ga spriječile u daljnjem političkom djelovanju, ustaše su u listopadu 1941. godine dr. Vladka Mačeka poslali u koncentracijski logor Jasenovac. U logoru je bio do ožujka naredne godine, nakon čega je do kraja rata boravio u kućnom pritvoru na svom imanju u Kupincu kod Jastrebarskog.Sukladno ideologiji stvaranja nacionalno čiste hrvatske države, ustaška vlast počela je progoniti pripadnike nacionalnih manjina: Srbe, Rome i Židove. Masovne deportacije, prekrštavanja (prevođenja na katolicizam) i likvidacije Srba počele su u proljeće 1941. godine i nastavile su se do kraja rata. Zbog toga je srpsko stanovništvo bježalo u šume i planine te se priključivalo partizanskom ili četničkom pokretu. Romska zajednica na području NDH brojila je oko 10.000 ljudi, a do kraja rata gotovo je nestala u logorima. Gotovo istu sudbinu imala je židovska zajednica na području NDH, koja je brojila oko 30.000 ljudi. Antisemitski zakoni doneseni su krajem travnja 1941. godine po uzoru na njemačke rasne zakone iz 1935. godine.

Židovi su okupljani u posebnim dijelovima gradova, bili su obilježeni židovskim oznakama, oduzimana im je imovina i zatvarani su u koncentracijske logore.

Oznake koje su morali nositi Židovi na području NDH, kako bi se razlikovali od ostalog stanovništva

A B E

114A B C D E

Rušenje zagrebačke sinagoge počelo je u listopadu 1941. godine i završeno je u travnju naredne godine. Nalog za rušenje izdao je tadašnji gradonačelnik Ivan Werner pod objašnjenjem da se ne uklapa u glavni urbanistički plan. Proces temeljitoga rušenja sniman je i fotografiran u antisemitske propagandne svrhe. Skromna spomen-ploča u Praškoj ulici danas podsjeća na mjesto gdje se nalazila.

Genocidna politika ustaške vlasti prepoznaje se po činjenici da je za vrijeme rata na području NDH osnovano tridesetak logora. Prvi ustaški logor Danica pokraj Koprivnice osnovan je samo pet dana nakon proglašenja nove države. Najveći logor nalazio se u blizini posavskoga gradića Jasenovca na lijevoj obali rijeke Save. Prvi zatočenici počeli su stizati u logor u kolovozu 1941. godine. Tijekom rata postao je logor smrti u kojem je, prema dosadašnjim službenim popisima, život izgubilo 83.145 muškaraca, žena i djece (57 % Srbi, 19 % Romi, 16 % Židovi, 5 % Hrvati i 3 % pripadnika ostalih narodnosti).

A E

115 A B C D E

Najveći i najzloglasniji koncentracijski logor Jasenovac bio je jedini logor u Europi koji za vrijeme rata nije bio pod izravnom nacističkom upravom. Sastojao se od nekoliko logorskih jedinica: Logor I. (Bročice), Logor II. (Krapje), Logor III. (Ciglana) i logor Stara Gradiška. Uoči propasti NDH, zapovjedništvo logora izdalo je naredbu da se ubiju preostali zatočenici. Kada su doznali za to, oko 600 zatočenika izvršilo je 22. travnja 1945. godine proboj iz logora. Preživjelo je samo njih 92. Nakon toga su ustaše logor uništile kako bi sakrili tragove svojih zlodjela. Javna ustanova Spomen-područja Jasenovac jedina je službena ustanova u Republici Hrvatskoj koja na temelju prikupljenih povijesnih izvora, dokumentacija i potvrđenih svjedočanstava izrađuje poimenični popis žrtava Koncentracijskoga logora Jasenovac.

Područjem negdašnjega logora danas dominira spomenik Cvijet, rad kipara Bogdana Bogdanovića. Svake se godine kod spomenika okupljaju stotine antifašista kako bi komemorirali žrtve jasenovačkoga logora i ustaškoga terora.

Mnogobrojni pojedinci nisu se slagali s ustaškim postupcima. Riskirajući vlastiti život, pomagali su svojim susjedima i sugrađanima skrivajući ih od progona ili bi im nabavljali krivotvorene dokumente. Među njima se istaknula Diana Budisavljević, koja je sa suradnicima prikupljala novac, hranu, odjeću i lijekove za srpske žene i djecu u logorima. Upornom akcijom spašeno je oko 10.000 nezbrinute djece, od kojih su mnoga udomljena zaslugom Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.

A E

116A B C D E

Mate Ujević (1901. – 1967.), hrvatski leksikograf i publicist. Bio je urednik Hrvatske enciklopedije, čijih je četiri od ukupno pet svezaka tijekom ratnog perioda objavio Hrvatski izdavalački bibliografski zavod. Kao humanist pomagao je svojim progonjenim sugrađanima židovske narodnosti te mu je 1994. godine jeruzalemski Memorijalni centar Yad Vashem dodijelio priznanje Pravednika među narodima.

VAŽNO! » Kraljevina Jugoslavija pristupila je Trojnome paktu 25. ožujka 1941. godine.

» Travanjski rat u Kraljevini Jugoslaviji vodio se od 6. do 17. travnja 1941. godine.

» Nezavisna Država Hrvatska bila je marionetska diktatorska država na čelu s Antom Pavelićem.

» Ustaška vlast u NDH obilježena je terorom i proganjanjem Srba, Roma, Židova, političkih protivnika te Hrvata antifašističke orijentacije.

» Ljudska prava i slobode u NDH bile su ograničene ili potpuno zabranjene.

» Najveći koncentracijski logor i logor smrti u NDH bio je Jasenovac.

1. Koga su ustaške vlasti proganjale nakon uspostave vlasti?2. Što misliš, je li zbog terora i nasilja nad nacionalnim manjinama opadala

podrška ustaškoj vlasti među većinskim hrvatskim stanovništvom?3. Koje su osnovne ljudske slobode i prava bila ograničena ili zabranjena u

NDH?4. Kako ocjenjuješ postupke spašavanja progonjenih ljudi u NDH?

A D E

117 A B C D E

3.4. Antifašizam – partizanski pokret

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti pojmove antifašizam i antifašistički pokreti otpora √ objasniti razloge nastanka partizanskoga pokreta otpora na

jugoslavenskome području √ prikazati razvoj narodnooslobodilačke borbe na području Jugoslavije √ ocijeniti ulogu Komunističke partije Jugoslavije i Josipa Broza Tita u

vođenju antifašističkoga pokreta otpora u Jugoslaviji

Prisjeti se:

• Zašto je izbio Travanjski rat u Kraljevini Jugoslaviji?• Kako su ustaše preuzeli vlast u Hrvatskoj?• Koja su bila najvažnija obilježja ustaške vlasti u NDH?

Antifašizam i antifašistički pokreti u Europi

Fašistička vlast u Italiji i nacistička vlast u Njemačkoj nisu poštivale političke slobode, demokraciju i ljudska prava stanovništva u svojim državama. Njihova agresivna politika 30-ih godina rezultirala je okupljanjem političkih stranaka (liberali, socijalisti, komunisti, demokršćani) i svjesnih pojedinaca na zajednički otpor totalitarizmu s ciljem očuvanja demokracije. Izbijanjem i širenjem Drugoga svjetskog rata u nekim osvojenim zemljama nastaju i razvijaju se antifašistički pokreti kao što su bili pokreti otpora u Francuskoj i Poljskoj ili partizanski pokreti u Italiji i Grčkoj. U Hrvatskoj su dr. Vladko Maček i Hrvatska seljačka stranka provodili politiku čekanja kao pasivan otpor fašizmu i ustaškoj vlasti. Maček je smatrao kako će sile Osovine biti poražene u ratu, ali se nije odlučio na organiziranje aktivnog otpora.

1. Što je antifašizam i protiv koga su usmjereni antifašistički pokreti otpora u Europi?

2. Zašto se dr. Vladko Maček odlučio za politiku čekanja 1941. godine?

A

118A B C D E

Četnički pokretUoči sloma Kraljevine Jugoslavije u travnju 1941. godine kralj Petar II. Karađorđević i vlada pobjegli su iz zemlje da bi u Londonu osnovali jugoslavensku kraljevsku izbjegličku vladu. U podijeljenoj Jugoslaviji nastali su pokreti kojima je cilj bio njezino obnavljanje. Početkom svibnja 1941. godine pukovnik jugoslavenske vojske Dragoljub (Draža) Mihailović okupio je u zapadnoj Srbiji razbacane grupe vojnika jugoslavenske vojske i organizirao ih u četnički pokret, po uzoru na srpske odrede koji su se potkraj 19. stoljeća borili protiv osmanske vojske. Mihailović se povezao s kraljevskom vladom u Londonu koja ga je imenovala generalom i ministrom obrane, a četnike je proglasila Jugoslavenskom vojskom u otadžbini. Ciljevi četničkoga pokreta bili su oslobađanje zemlje i obnova Kraljevine Jugoslavije koju su zapravo zamišljali kao Veliku Srbiju, nastalu na idejama velikosrpskoga programa iz polovice 19. stoljeća. Svoju borbu započeli su kao neprijatelji njemačkim i talijanskim okupatorima, no ubrzo su uspostavili suradnju s njima te poveli zajedničku borbu protiv partizanskoga pokreta.

Dragoljub (Draža) Mihailović (1893. – 1946.), general jugoslavenske vojske i četnički vojvoda. Tijekom rata kraljevska vlada u Londonu stvarala je sliku o njemu kao ratnom heroju koji se bori protiv njemačkog i talijanskog okupatora. Zato su Amerikanci o njemu snimili film, a 1942. godine njegov lik osvanuo je na naslovnici časopisa Time. Saveznici su ga priznavali kao antifašističkoga borca u Jugoslaviji sve do kraja studenoga 1943. godine. Njegovi četnici počinili su brojne zločine nad civilnim stanovništvom u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj. Nakon rata krio se u istočnoj Bosni, no ubrzo je uhićen te je pred Vojnim sudom u Beogradu osuđen na smrtnu kaznu kao ratni zločinac.

A D

119 A B C D E

1. Zašto je kraljevska izbjeglička vlada podržavala četnike u Jugoslaviji?2. Koji su bili ciljevi četničkoga pokreta?3. Kako ocjenjuješ ugled koji je četnički vojvoda Draža Mihailović uživao u

svijetu?

Partizanski pokretNapad njemačke vojske na Sovjetski Savez u ljetu 1941. godine bio je signal jugoslavenskim komunistima na otvoreno djelovanje protiv fašista i njihovih pomagača u zemlji. Njihovi ciljevi bili su oslobađanje zemlje i poslijeratno uređenje Jugoslavije kao federativne države, koja bi socijalističkim (komunističkim) društvenim uređenjem slijedila Sovjetski Savez. Komunistička partija Jugoslavije (KPJ), na čelu s Josipom Brozom Titom, počela je organizirati oružane odrede koji su vršili diverzije kao tada jedine moguće oblike partizanskoga ratovanja. Prvi antifašistički oružani odred na području Hrvatske i Jugoslavije osnovan je 22. lipnja 1941. godine, kada je grupa komunista iz Siska, predvođeni Vladom Janićem Capom, osnovala u šumi Brezovica, u blizini mjesta Žabno, Sisački partizanski odred. Dan nakon osnutka, odred je izveo svoju prvu akciju, diverziju na željezničkoj pruzi u blizini Siska. Danas se u Republici Hrvatskoj dan osnivanja Sisačkoga partizanskog odreda obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Sisački partizanski odred bio je prvi organizirani antifašistički oružani odred u Europi. Od početnih petnaestak, odred je kasnije brojio 77 boraca. Spomenik Stari brijest, podignut 1981. godine u spomen-parku Brezovica, trajni je podsjetnik na početak oružane antifašističke borbe u Hrvatskoj.

A D

120A B C D E

Uskoro su partizanski odredi osnivani i na ostalim hrvatskim područjima. Komunistička partija pozivala je antifašiste da se priključe partizanskoj vojsci. Odaziv stanovništva Istre, Hrvatskog primorja, Gorskog kotara i Dalmacije bio je velik jer je stanovništvo na tim područjima bilo izloženo talijanskom teroru. Do kraja 1942. godine hrvatske partizanske postrojbe brojile su oko 25.000 boraca, a odlazak u partizane osobito se pojačao nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. godine. Propagandni partizanski plakat

Vladimir Nazor u oslobođenom Splitu potkraj

listopada 1944. godine

Ivan Goran Kovačić u partizanima. Ubijen je 1943. godine u okolici Foče u

jugoistočnoj Bosni od strane četnika

Poznati hrvatski intelektualci i društveno ugledni pojedinci koji su podržavali antifašizam također su se aktivno uključivali u partizanske postrojbe. Najpoznatiji među njima bili su književnici Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovačić.

1. Kada su se jugoslavenski komunisti odlučili za aktivan antifašistički otpor?2. Koji su bili ciljevi KPJ u partizanskom pokretu otpora?3. Što se dogodilo u Hrvatskoj 22. lipnja 1941. godine?4. Zašto je odlazak stanovništva iz primjerice Hrvatskog primorja u partizane

bio brojan?5. Koji su bili razlozi da se književnici Vladimir Nazor i Ivan Goran Kovačić

priključe partizanima?

A E

121 A B C D E

U redovima partizanske vojske mladi su imali značajnu ulogu. Na čelu Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ) u koji su se uključivali mladi partizani bio je Ivo Lola Ribar (fotografija lijevo). Mladi partizan Boško Buha (na desnoj fotografiji stoji prvi zdesna) postao je poznat po uništavanju neprijateljskih bunkera bombama. Obojica su poginula 1943. godine, Ivo Lola u dobi od 27 godina, a Boško Buha u dobi od 17 godina. Proglašeni su Narodnim herojima Jugoslavije, odlikovanjem za iskazanu hrabrost u ratu.

U početcima narodnooslobodilačke borbe, kako je KPJ nazivala borbu protiv fašista i njihovih saveznika, partizanski odredi djelovali su zasebno, pa se ukazala potreba da se povežu kako bi otpor bio učinkovitiji. Zato je u listopadu 1941. godine osnovan Glavni štab Hrvatske, kao vrhovno tijelo zapovijedanja svim partizanskim odredima na hrvatskom području. Partizanski odredi osnivani su i na ostalim jugoslavenskim područjima, pa se partizanski pokret uspješno širio. Tako je stvorena Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije (NOVJ), jedina antifašistička vojska na jugoslavenskome području u Drugome svjetskom ratu, kojom je rukovodio Vrhovni štab Jugoslavije pod zapovjedništvom Josipa Broza Tita.

Organizirana i dobro vođena partizanska vojska uspjela je do kraja 1941. godine osloboditi neka područja na kojima su osnivani Narodnooslobodilački odbori (NOO), civilna tijela vlasti. Njihovi zadatci bili su sakupljanje hrane, odjeće, lijekova i oružja za partizansku vojsku, a organizirali su i odlazak dobrovoljaca u partizane.

1. Što su Narodnooslobodilački odbori i koji su im najvažniji zadatci?2. Kako ocjenjuješ veliki udio mladih ljudi u partizanskoj vojsci?

A

122A B C D E

Vojni uspjesi partizanske vojske vezali su znatne njemačke snage na jugoslavenskom području, koje je Hitler namjeravao koristiti na drugim europskim bojištima. Tako je jugoslavenski partizanski pokret, najbolje organizirani i vođeni antifašistički pokret otpora u Europi, u velikoj mjeri saveznicima olakšao borbu i doprinio konačnoj pobjedi nad fašizmom. Osim s njemačkim i talijanskim vojnim snagama, partizanska vojska sukobljavala se s ustaškim, domobranskim i četničkim jedinicama pa možemo govoriti o građanskom ratu na jugoslavenskom području. Teške borbe u prvoj polovici 1943. godine vodile su se u dolinima rijeka Neretve i Sutjeske na području Bosne i Hercegovine, a o njihovim ishodima ovisio je opstanak partizanske vojske.

Nakon što su probili neprijateljsko okruženje, partizani su minirali most na rijeci Neretvi kod mjesta Jablanica te su se preko improvizirane drvene konstrukcije prebacili u istočnu Hercegovinu, gdje su u narednim borbama uništili glavninu četničkih snaga. U tromjesečnim bitkama poginulo je ukupno oko 8.000 partizana, a zarobljeno je oko 2.000 partizanskih boraca. Bitka je poznata pod nazivom Bitka za ranjenike, jer su partizani uspjeli spasiti oko 4.000 svojih ranjenih suboraca.

Srušeni most kod mjesta Jablanica u Hercegovini i danas podsjeća na veliku bitku iz 1943. godine

Plakat za film Bitka na Neretvi

Bitka na Neretvi trajala je od siječnja do travnja 1943. godine. Cilj napada udruženih sila Osovine s ustašama, domobranima i četnicima bio je zadati konačan udarac partizanskom pokretu.

O bitki je 1969. godine snimljen igrani film, koji je bio kandidat za nagradu Oscar. U filmu su glumile tadašnje zvijezde kao što su Orson Welles i Yul Brynner, a plakat za film izradio je čuveni slikar Pablo Picasso.

A D

123 A B C D E

Područja pod partizanskim nadzorom 1941. – 1944. godine

Bitka na Sutjesci u jugoistočnoj Bosni predstavljala je nastavak bitke na Neretvi, a trajala je od 15. svibnja do 16. lipnja 1943. godine. Bila je to najveća i najteža bitka koja se vodila u Drugome svjetskom ratu na jugoslavenskom području. Cilj osovinskih snaga i njihovih domaćih pomagača bio je isti: uništiti partizanski pokret i njegovo vodstvo. Na strani sila Osovine našlo se oko 127.000 vojnika, kojima se suprotstavilo oko 22.000 partizana. Tijekom bitke ranjen je Josip Broz Tito, kojemu je navodno njegov pas, ovčar Luks, spasio život. Nakon jednomjesečnih teških borbi, partizanske jedinice uspjele su se probiti iz neprijateljskog obruča. Ukupni gubitci partizana bili su veliki: poginulo je oko 7.500 boraca, od kojih oko 4.000 iz Hrvatske (iz Dalmacije oko 3.000 boraca). Stoga se ova bitka često naziva „hrvatskom bitkom“. O bitki na Sutjesci snimljen je 1973. godine igrani film u kojem je engleski glumac Richard Burton glumio Tita, no film nije postigao značajniji uspjeh.

Spomenik palim partizanskim borcima u Dolini heroja na lokaciji Tjentište

Ranjeni Josip Broz Tito nakon bitke na Sutjesci

A D

124A B C D E

Sukladno ideji o stvaranju buduće federativne države, KPJ je uporno naglašavala kako će se poslijeratna Jugoslavija sastojati od šest federalnih jedinica (republika) u kojoj će nacionalno pitanje biti riješeno prema načelu ravnopravnosti svih naroda („bratstvo i jedinstvo“). Zato je oružana borba protiv fašista i njihovih pomagača bila sredstvo da se dođe do krajnjega cilja – osvajanja i zadržavanja vlasti. Zbog toga je u studenome 1942. godine na oslobođenom području u Bihaću osnovano Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ), kao vrhovno predstavničko i zakonodavno tijelo partizanske vlasti na jugoslavenskom području. Bio je to partizanski jugoslavenski parlament, za čijeg je predsjednika izabran dr. Ivan Ribar. Prema načelu federativnosti osnivana su i vrhovna predstavnička tijela za šest budućih republika. U ožujku 1943. godine osnovano je Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH), za čijeg je predsjednika na prvom zasjedanju, održanom polovicom lipnja u Otočcu, izabran Vladimir Nazor. Tako su komunisti iskoristili njegov ugled i postavili ga na čelo hrvatskoga partizanskog Sabora s ciljem da partizanski pokret na hrvatskome prostoru poprimi masovnije razmjere. Na svom drugom zasjedanju, održanom u listopadu 1943. godine u Plaškom, ZAVNOH je donio odluku o vraćanju matici zemlji područja koja su bila ustupljena Italiji od 1920. godine.

Proglas Okružnog NOO-a za Istru, kojim je proglašeno ujedinjenje Istre s Hrvatskom, donesen je 13. rujna 1943. godine u Pazinu, pet dana nakon kapitulacije Italije. Pazinske

odluke prihvatio je i potvrdio ZAVNOH na svom drugom zasjedanju.

Do kraja 1943. godine partizanski pokret toliko je ojačao da su komunisti odlučili postaviti temelje budućoj Jugoslaviji. Potkraj studenoga u bosanskom gradiću Jajcu održano je Drugo zasjedanje AVNOJ-a na kojem su donesene povijesne odluke za buduću jugoslavensku državu.

A D

125 A B C D E

Odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a (29. i 30. studenoga

1943. godine)

Utemeljena je nova jugoslavenska država: Demokratska Federativna Jugoslavija

Kralju Petru II. Karađorđeviću i izbjegličkoj vladi zabranjen je povratak

u zemlju.

Potvrđena je odluka ZAVNOH-a o sjedinjenju hrvatskih područja koja su bila pod

talijanskom vlašću s maticom zemljom.

Na istom zasjedanju Josip Broz Tito proglašen je maršalom jugoslavenske Narodnooslobodilačke vojske, a ujedno je imenovan predsjednikom Nacionalnoga komiteta oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), privremene partizanske jugoslavenske vlade.

Josip Broz Tito (1892. – 1980.), jugoslavenski političar i državnik. Članom KPJ postao je 1920. godine, a 1938. godine preuzeo je njezino rukovodstvo nakon što ga je Kominterna potvrdila za generalnog sekretara KPJ. Za vrijeme Narodnooslobodilačkog rata (1941. – 1945.) bio je vrhovni zapovjednik jugoslavenske partizanske vojske. Nakon rata postao je doživotni predsjednik druge Jugoslavije.

A D

126A B C D E

1. Što je predstavljao ZAVNOH?2. Što misliš, je li udio Hrvata u partizanskoj vojsci bio velik?3. Kada su područja pod talijanskom vlašću sjedinjena s Hrvatskom?4. Koje su najvažnije odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a?

VAŽNO! » Sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. godine (Dan antifašističke

borbe).

» Partizanski pokret otpora u Jugoslaviji vodila je Komunistička partija Jugoslavije.

» Četnički pokret je velikosrpski pokret koji je surađivao sa silama Osovine.

» AVNOJ je jugoslavenski partizanski parlament.

» ZAVNOH je hrvatski partizanski Sabor, kojim je predsjedavao književnik Vladimir Nazor.

» Odlukama Drugoga zasjedanja AVNOJ-a utemeljena je Demokratska Federativna Jugoslavija kao buduća državna zajednica ravnopravnih naroda.

» Federalna Država Hrvatska bila je dio Demokratske Federativne Jugoslavije.

Na svom trećem zasjedanju, održanom početkom svibnja 1944. godine u Topuskom, ZAVNOH je potvrdio odluke AVNOJ-a, a samim time potvrđena je i njegova vrhovna zakonodavna vlast na hrvatskom području.

Sukladno tome, ZAVNOH je na istom zasjedanju proglasio Federalnu Državu Hrvatsku, kao dio Demokratske Federativne Jugoslavije.

Grb Federalne Države Hrvatske

A D

127 A B C D E

3.5. Rat se širi (1941. – 1943.)

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti razloge njemačkoga napada na SSSR √ prikazati njemački Blitzkrieg na istoku Europe √ ocijeniti važnost Atlantske povelje i stvaranja antifašističke koalicije √ opisati ratne okolnosti koje su dovele do kapitulacije Italije √ objasniti razloge ulaska SAD-a u rat √ ocijeniti važnost odluka s Teheranske konferencije za razvoj jugoslavenskoga

partizanskog pokreta otpora

Prisjeti se:

• Što je Trojni pakt i koje su bile njegove vodeće države?• Koji je bio cilj japanskih militarista u Aziji?• Zbog čega njemački napad na SSSR nije počeo u proljeće 1941. godine?

Rat na istoku EuropeTijekom ljeta 1940. godine Hitler je sa svojim generalima počeo planirati napad na Sovjetski Savez. Tajni plan napada nazvan je Barbarossa po njemačkom srednjovjekovnom caru i jednom od omiljenih Hitlerovih povijesnih osoba. Nakon dugotrajnih priprema, napad je počeo 22. lipnja 1941. godine s ciljem da se brzim prodorom uništi Crvena armija te da se okupiraju zapadni dijelovi Sovjetskoga Saveza, koji će biti naseljeni Nijemcima kao njihov novi životni prostor.Njemačka vojska napala je na liniji bojišnice dugoj 2.900 kilometara zbog čega je koncentrirana vojska od 3,5 milijuna vojnika, 3.000 tenkova, 2.500 zrakoplova i 7.000 teškog artiljerijskog oružja. Napad je išao u tri smjera: na sjevernom dijelu bojišta cilj je bio opkoliti Lenjingrad i dugotrajnom opsadom prisiliti grad na predaju, na središnjem dijelu njemačka vojska trebala je zauzeti Moskvu, dok je na južnom dijelu cilj bio osvojiti Ukrajinu i zauzeti Staljingrad. Nakon toga bi njemačka vojska produžila do Kavkaza i Kaspijskog jezera kako bi se domogla tamošnjih naftnih izvorišta. Sovjetsko vodstvo na čelu sa Staljinom i zapovjedništvo Crvene armije koja je brojila ukupno 2,5 milijuna

D

128A B C D E

Njemački napad na Sovjetski Savez 1941. godine

Staljin je bio dobro obaviješten o njemačkim pripremama za napad na Sovjetski Savez. Precizne informacije Moskvi dostavio je Richard Sorge, njemački novinski dopisnik u Tokiju, koji je održavao bliske odnose s njemačkim veleposlanikom u Japanu. Staljin je odbijao vjerovati da bi Hitler mogao pogaziti sporazum o nenapadanju iz 1939. godine pa je ignorirao Sorgeova upozorenja. Najveća kopnena operacija u povijesti ratovanja počela je u 3:15, a tek pet sati poslije Crvena armija dobila je prva naređenja da zauzme obrambene položaje. Rezultat sovjetske nespremnosti za rat bio je okruživanje i zarobljavanje velikog broja sovjetskih vojnika, tako da je do rujna 1941. godine zarobljeno njih oko 1,5 milijun. Staljina nije zabrinjavao veliki broj poginulih i zarobljenih vojnika, jer je znao da su sovjetske ljudske rezerve neiscrpne. Jednom prilikom izjavio je: „Smrt jedne osobe je tragedija, a smrt milijuna je statistika.“

vojnika, bilo je zatečeno i nespremno. Dok su se pribrali, njemačka vojska već je uvelike ostvarila svoje ciljeve. Do prvih jačih jesenskih kiša već je bila blizu pobjede. Na sjeveru je opkoljen Lenjingrad, u središnjem dijelu je njemačka vojska došla na oko 30 kilometara od Moskve, a na južnom dijelu prodor prema Staljingradu bio je nezaustavljiv. Njemačko napredovanje zaustavila je tek zima kada su se temperature spustile do -25° C i žilav otpor sovjetske vojske, koja je branila svoju zemlju pa je u Sovjetskom Savezu rat protiv Njemačke nazvan Domovinski rat.

C D

129 A B C D E

U prosincu 1941. godine Crvena armija uspjela je zaustaviti njemačku vojsku na središnjem dijelu bojišta, krenuti u protunapad i odbaciti napadače 200 kilometara zapadno od Moskve. Njemački neuspjeh počeo se nazirati, a loše stanje u njemačkoj vojsci bilo je rezultat nedostatka zimske obuće i odjeće te nedovoljne prehrane, jer je domaće stanovništvo taktikom „spaljene zemlje“ uništavalo izvore hrane i žitarice. U ljeto 1942. godine njemačka Šesta armija napala je Staljingrad i ušla u grad. Bitka za Staljingrad pretvorila se u najveću urbanu bitku u povijesti ratovanja. Premda je osvojila gotovo 90 % gradskog područja, njemačka vojska nije uspjela doći do rijeke Volge. Zima je donijela polarne temperature i probleme s kojima se Nijemci nisu mogli nositi. Potkraj siječnja 1943. godine njemački zapovjednik, feldmaršal Friedrich von Paulus, shvatio je da daljnja borba više nema smisla i odlučio se predati. Njemački poraz u Staljingradu označio je prekretnicu ratovanja na Istočnoeuropskom (Ruskom) bojištu. Od tada će Crvena armija biti u stalnoj ofenzivi dok će se njemačka vojska braniti i povlačiti prema zapadu.

Staljingrad dva mjeseca nakon njemačkog napada

D

130A B C D E

Hitler nije mogao podnijeti njemački poraz u Staljingradu pa je naredio borbu do posljednjeg čovjeka. Kako bi održao zapovjedništvo Šeste armije unaprijedio je maršala von Paulusa u feldmaršala. Vjerovao je da se von Paulus neće predati, jer u njemačkoj vojnoj povijesti nijedan feldmaršal to nikada nije učinio. Kad je shvatio da je von Paulus spreman za predaju, poslao mu je pištolj s jednim metkom, što je značilo da mora izvršiti samoubojstvo. Predaja Friedricha von Paulusa

Feldmaršal je to odbio i mirno se predao Crvenoj armiji. Hitler je kasnije pokušao izvršiti razmjenu: ponudio je zarobljenog Staljinovog sina Jakova za von Paulusa. Staljin je odbio razmjenu navodnim riječima: „Nemam sina zarobljenog u Njemačkoj. (…) Ja ne razmjenjujem poručnika za maršala.“ Tri mjeseca kasnije, Staljinov sin Jakov umro je u njemačkom zarobljeništvu, dok se von Paulus vratio 1953. godine u Njemačku.

Njemački ratni zarobljenici odlaze prema sibirskim gulazima nakon završetka bitke u Staljigradu

U Staljingradu je zarobljeno oko 100.000 njemačkih vojnika, a samo se njih oko 6.000 vratilo u Njemačku nakon dugogodišnjeg prisilnog rada u sovjetskim gulazima.

1. Što se dogodilo u NDH na dan napada Njemačke na SSSR? 2. Zbog čega je Hitler odlučio napasti SSSR?3. Zašto Staljin nije vjerovao informacijama koje je dobio iz Tokija?4. Zbog čega njemačka vojska nije uspjela ostvariti svoje ratne ciljeve u SSSR-u?

D

131 A B C D E

Rat u Sjevernoj Africi

Drugi svjetski rat brzo se proširio iz Europe na ostale kontinente. U sjevernim dijelovima Afrike, Libiji i Egiptu, tijekom 1940. godine sukobile su se Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Talijanska vojska doživljavala je poraze pa je Mussolini pozvao Hitlera u pomoć.

Njemačko-talijanska vojska potiskivala je britansku vojsku prema Egiptu, jer im je cilj bio zauzeti Sueski kanal te se preko njega prebaciti u Jugozapadnu Aziju, koja je obilovala naftnim poljima. Do sredine 1942. godine njemačko-talijanska vojska bila je stotinjak kilometara udaljena od Aleksandrije. Tada je zapovjedništvo nad britanskom vojskom preuzeo general Bernard Montgomery. U listopadu 1942. godine britanska vojska je u bitci kod mjesta El-Alamein u Egiptu nanijela prvi veliki poraz njemačko-talijanskoj vojsci, čime je zaustavljeno njezino napredovanje.Britanska pobjeda kod El-Alameina natjerala je Rommela na povlačenje. Njegova situacija dodatno se pogoršala nakon što su se potkraj 1942. godine američke i britanske snage iskrcale u Maroku i Alžiru. Njemačko-talijanska vojska našla se u kliještima sa zapada i s istoka. Njihov konačan poraz u sjevernoj Africi dogodio se u svibnju 1943. godine u Tunisu.

Njemački general Erwin Rommel na sjevernoafričkom bojištu 1942. godine

Početkom 1941. godine u Sjevernu Afriku dolazi njemački Afrički korpus, kojim je zapovijedao general Erwin Rommel. Nakon što je preuzeo zapovjedništvo i nad talijanskom vojskom, Rommel se brzo prilagodio pustinjskim uvjetima ratovanja. Zbog niza pobjeda dobio je nadimak „Pustinjska lisica“.

Britanski general Bernard Montgomery, zapovjednik britanske vojske u Sjevernoj Africi popularno zvane „Pustinjski štakori“. Britanski premijer W. Churchill rekao je za pobjedu kod El-Alameina: „Do Alameina nismo znali za pobjedu. Nakon Alameina nismo znali za poraz.“

D

132A B C D E

Kapitulacija Italije

Pobjeda u sjevernoj Africi omogućila je Saveznicima da se u ljeto 1943. godine, preko Sicilije, iskrcaju na jug Italije i krenu prema sjeveru. Potkraj srpnja, kralj Viktor Emanuel III. smijenio je Mussolinija, koji je uhićen i zatvoren. Imenovana je nova vlada na čelu s maršalom Pietrom Badogliom, koja je 8. rujna 1943. godine potpisala bezuvjetnu kapitulaciju i ubrzo objavila rat Njemačkoj. Hitler je u Italiju poslao dodatne snage, a njemački komandosi oslobodili su Mussolinija i postavili ga na čelo države u sjevernoj Italiji koja je bila pod njemačkom kontrolom. Borbe u Italiji bile su teške. Saveznici su ušli u Rim u lipnju 1944. godine, a borbe su trajale sve do travnja 1945. godine.

1. Zbog čega je saveznička pobjeda u sjevernoj Africi bila važna?2. Kako je kapitulacija Italije utjecala na daljnji tijek rata u Europi?

Sjedinjene Američke Države ulaze u rat

Sjedinjene Američke Države bile su od početka rata službeno neutralne, ali su dostavljale Ujedinjenom Kraljevstvu pomoć u oružju i ratnom materijalu. Njihovo savezništvo učvršćeno je u kolovozu 1941. godine kad su se na britanskom bojnom brodu Prince of

Wales u tajnosti sastali predsjednik SAD-a Franklin Delano Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill. Sastanak je održan u sjeverozapadnom dijelu Atlantskog oceana pa se njihov dogovor naziva Atlantska povelja. U dokumentu je, između ostaloga, predviđena međusobna suradnja država slobodnoga svijeta protiv fašizma te uređivanje poslijeratnih odnosa u svijetu koji će svim narodima osigurati slobodu i pravo na izbor oblika vlasti.

Rat u Sjevernoj Africi

D

133 A B C D E

Promidžbeni plakat antifašističke koalicije s porukom: „Ujedinjeni smo snažni, ujedinjeni ćemo pobijediti“

Na konferenciji u Washingtonu, održanoj početkom 1942. godine, predstavnici 26 država prihvatili su odredbe Atlantske povelje i potpisali zajedničku izjavu o suradnji u borbi protiv fašizma. Tako je stvorena antifašistička koalicija koja će u daljnjem tijeku rata predstavljati vojni, politički i gospodarski savez. Glavnu ulogu u koaliciji, koja se počela nazivati Saveznici, imali su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i SSSR.

Stvaranje antifašističke koalicije u Washingtonu bila je poruka i Japanu da njihova agresija u Aziji neće biti bez posljedica. Japan je nastavio svoju politiku širenja u Aziji pa je do kraja 1941. godine zauzeo francuske kolonije u Indokini te britanske i nizozemske kolonije u jugoistočnoj Aziji. Zbog toga je SAD odlučio zabraniti izvoz robe u Japan, koji je 80 % nafte uvozio upravo iz SAD-a. Japanski generali počeli su izrađivati plan napada na američke vojne baze u Tihom oceanu. Bez objave rata, 7. prosinca 1941. godine, japanska mornarica i zrakoplovstvo napale su pomorsku bazu Pearl Harbor na Havajima, sjedište američke pacifičke flote. Amerikanci su pretrpjeli velike gubitke. Dan poslije, predsjednik Roosevelt objavio je rat Japanu, zbog čega su članice Trojnog pakta objavile rat SAD-u. Tako su do kraja 1941. godine sve velike svjetske sile bile izravno uključene u rat.

Veliki dio američke pacifičke flote uništen je 7. prosinca 1941. godine. Na bojnom brodu Arizona poginulo je 1.100 od ukupno 1.500 članova posade. Veliki ljudski gubitci dogodili su se i na ostalim brodovima koji su bili usidreni u luci. Bojni brod Arizona i danas leži na dnu luke u Pearl Harboru, kao trajni spomen na žrtve toga japanskog napada.

B C D

134A B C D E

Japanska osvajanja u Aziji do lipnja 1942. godine

1. Što misliš, zbog čega je Atlantska povelja bila važan dokument za sve svjetske države?

2. Koje su države imale vodeću ulogu u antifašističkoj koaliciji?3. Zašto je Japan napao SAD-e?

Teheranska konferencija

Vojni uspjesi Saveznika doveli su do potrebe da „velika trojica“ usuglase planove kako bi što prije porazili države Trojnoga pakta. Do njihovoga prvog susreta došlo je u Teheranu krajem studenoga 1943. godine. Na konferenciji su donesene odluke da će se tijekom 1944. godine u zapadnoj Europi otvoriti novo bojište kako bi se olakšala borba Crvene armije protiv njemačke vojske na istoku, a Staljin je obećao da će poslije njemačkog sloma SSSR objaviti rat Japanu. Saveznici su se dogovorili kako će vojnu pomoć slati jugoslavenskim partizanima, čime su ih priznali antifašističkim borcima na području bivše Jugoslavije.

Nakon uništavanja američke flote, japanska vojska krenula je u brza osvajanja na Tihom oceanu. Najveću pobjedu ostvarila je u veljači 1942. godine kada je osvojila Singapur, glavnu britansku vojnu bazu u jugoistočnoj Aziji. Tom prilikom zarobljeno je 80.000 britanskih vojnika, što se smatra najtežim porazom u britanskoj vojnoj povijesti. Početkom lipnja 1942. godine japanska osvajanja u Aziji zaustavila je oporavljena američka mornarica u velikoj pomorskoj bitki kod otočja Midway. Težak japanski poraz preokrenuo je tijek rata na Pacifiku u korist američke vojske koja je počela potiskivati japanske snage.

D

135 A B C D E

„Velika trojica“ u Teheranu. Slijeva na desno: sovjetski vođa Staljin, predsjednik SAD-a Roosevelt i britanski premijer Churchill.

1. Gdje se nalazi Teheran i zašto je tamo došlo do prvog susreta „velike trojice“?2. Kako su odluke s Teheranske konferencije utjecale na jugoslavenski

partizanski pokret otpora?

VAŽNO! » Operacija Barbarossa naziv je za njemački napad na SSSR 22. lipnja 1941. godine.

» Njemački poraz u Staljingradskoj bitki prekretnica je u ratu na istoku Europe.

» U bitki kod El-Alameina u Egiptu zaustavljen je prodor njemačke vojske prema Sueskom kanalu.

» Pobjeda Saveznika u sjevernoj Africi dovela je do kapitulacije Italije 8. rujna 1943. godine.

» Na temelju Atlantske povelje stvorena je antifašistička koalicija (Saveznici).

» SAD su ušle u rat nakon japanskoga napada na Pearl Harbor.

» Pobjeda američke mornarice u bitki kod otočja Midway bila je prekretnica na Pacifičkom bojištu.

» Na konferenciji u Teheranu Saveznici su priznali partizansku jugoslavensku vojsku kao antifašističku vojsku na području bivše Jugoslavije.

D

136A B C D E

3.6. Totalni rat

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti pojam totalni rat √ objasniti ulogu znanosti u ratu √ ocijeniti postupanje s ratnim zarobljenicima tijekom rata √ opisati svakodnevni život za vrijeme nacističke okupacije u Europi √ objasniti pojam holokaust √ prikazati genocidnu nacističku politiku

Prisjeti se:

• Po čemu je Prvi svjetski rat bio prvi totalni rat u povijesti?• Koja su se oružja masovnog uništavanja koristila u Prvome svjetskom ratu?• Što je antisemitizam?• Je li ustaška vlast provodila genocidnu politiku?

Znanost u službi totalnoga rata

Prvi totalni rat u povijesti bio je Prvi svjetski rat, koji je s pravom nazvan Veliki rat. Tadašnja europska i svjetska javnost nije mogla zamisliti da će dvadesetak godina nakon njegova završetka izbiti rat koji će ga po svom opsegu, broju ljudi koji su u njemu sudjelovali, količini upotrijebljenoga ratnog materijala, broju poginulih, umrlih, ranjenih i nestalih te po razmjerima razaranja i materijalne štete uvelike nadmašiti. Drugi svjetski rat vodio se na svim kontinentima, morima i oceanima, na zemlji, u podmorju i u zraku. Sve zaraćene države i njihove kolonije mobilizirale su milijune ljudi, a stanovništvo u gradovima i selima trpjelo je ratne neprilike koje su bile jednako teške i surove kao i one na bojištima. Rat se uvukao duboko među civilno stanovništvo i nije bilo linije koja ga je razdvajala od vojnika na bojištima. U ostvarivanju vojnih ciljeva nisu se birala sredstva. Konstruirala su se oružja i ratna sredstva koja su svojom ubojitošću trebala neprijatelju nanijeti što veću štetu. Znanost i tehnologija potpuno su se podredile vojnoj industriji i vojnim potrebama. Neki tehnološki izumi, kao što je radar, korišteni su za spašavanje ljudskih života i ublažavanje štete koju su podnosili vojni i civilni objekti.

A C

137 A B C D E

Jedna od mnogobrojnih radarskih stanica postavljenih duž britanske istočne i južne obale 1940. godine.

Podmornički rat vodio se na svim svjetskim oceanima, ali je najteži bio na Atlantskom oceanu, gdje su njemačke podmornice u skupinama („Vučji čopori“) dočekivale američke konvoje s hranom, medicinskom opremom i oružjem za Ujedinjeno Kraljevstvo i SSSR. Uspješnost njihovih akcija rasla je od početka rata zahvaljujući međusobnoj komunikaciji pomoću stroja nazvanog Enigma. Bio je to stroj za kodiranje i šifriranje poruka, koje su Saveznici uspjeli „pročitati“ 1942. godine da bi već sljedeće godine njemačka mornarica izgubila kontrolu na Atlantiku.

Njemački stroj za šifriranje poruka Enigma (fotografija lijevo) bio je poznat i prije Drugoga svjetskog rata, ali nitko nije uspijevao dešifrirati njegove poruke. Prvi kojemu je to djelomično uspjelo bio je poljski matematičar Marian Rajewski, koji je svoja otkrića početkom rata dostavio Britancima. Britanska vojska okupila je tim matematičara pod vodstvom Alana Turinga (fotografija desno), koji su u Bletchley Parku nedaleko od Londona uspjeli „pročitati“ Enigmu. Prema procjenama povjesničara, Alan Turing (prozvan „otac kompjutora“) i njegov tim skratili su trajanje Drugoga svjetskog rata za dvije godine.

C

138A B C D E

Njemački znanstvenici proizveli su 1944. godine leteću bombu V1 i projektil V2 („Oružje osvete“) koje su prouzročile velika razaranja engleskih gradova, ponajviše Londona i Coventryja.

Ilustracija Leteće bombe V1 Ilustracija projektila V2

Stanovnici Londona koristili su prostorije podzemne željeznice kao skloništa tijekom zračnih i raketnih bombardiranja. Tako se londonski metro pretvorio u veliku spavaonicu.

Radilo se o osveti zbog razaranja britanskih gradova iako i danas Britanci opravdavaju taj čin ratnom potrebom. Poginulo je više desetaka tisuća ljudi, od kojih su većina bili žene, djeca i stariji. Povijesna gradska jezgra obnavljana je godinama nakon rata.

Britansko je zrakoplovstvo u veljači 1945. godine zapaljivim bombama razorilo njemački grad Dresden, premda grad nije imao gotovo nikakvo vojno ili strateško značenje.

A C

139 A B C D E

1. Kako je radar doprinio uspješnijoj obrani Britanaca od njemačkih zračnih napada?

2. Jesu li znanstvena otkrića i izumi uvijek imali negativnu primjenu u ratnim vremenima?

3. Kako ocjenjuješ razaranja gradova i stradavanje velikoga broja civila u Drugome svjetskom ratu?

Ratni zarobljenici

Jedna od najvažnijih posljedica velikih vojnih operacija bili su ratni zarobljenici, kojih je bilo na svim stranama. Ženevska konvencija iz 1929. godine propisala je načine postupanja s ratnim zarobljenicima koji se nisu svugdje poštivali. Ratni zarobljenici završavali su u posebnim logorima u kojima su vladali nejednaki uvjeti. U savezničkim logorima uvjeti su bili podnošljivi, jednako kao u njemačkim logorima u kojima su bili američki, britanski ili francuski vojnici. Zato je smrtnost ratnih zarobljenika u tim logorima bila niska. Posebno brutalno postupalo se sa sovjetskim ratnim zarobljenicima u njemačkim logorima zbog nacističke ideologije koja je Slavene smatrala nižom rasom. Oko 5 milijuna sovjetskih vojnika boravilo je tijekom rata u njemačkim logorima, a stopa smrtnosti među njima bila je vrlo visoka (oko 57,5 %). Sovjetski ratni zarobljenici umirali su uslijed fizičkog kažnjavanja, teškoga prisilnog rada, izgladnjivanja, izloženosti medicinskim eksperimentima i na druge okrutne načine. S druge strane, oko 3 milijuna njemačkim vojnika bilo je u sovjetskom zarobljeništvu tijekom rata, a stopa smrtnosti među njima iznosila je oko 36 %, što znači da je većina preživjela zatočenički život. Japan nije bio potpisnik Ženevske konvencije, a japanski vojnici smatrali su predaju u borbi nečasnim činom. Zbog toga su njihovi postupci prema američkim i britanskim ratnim zarobljenicima bili nemilosrdni.

1. Zbog čega se u vrijeme Drugoga svjetskog rata nije poštivala Ženevska konvencija?

2. Zašto je smrtnost u logorima za ratne zarobljenike bila najveća u SSSR-u i Njemačkoj?

A D

140A B C D E

U travnju 1942. godine tijekom borbi na Filipinima zarobljeno je oko 66.000 Filipinaca i 10.000 Amerikanaca. Japanska vojska natjerala ih je na „marš smrti“ dug oko 106 kilometara do zarobljeničkog logora. Na tom putu od gladi, bolesti i zlostavljanja umrlo je oko 11.000 filipinskih i američkih vojnika. Do 1945. godine u logoru je od iscrpljenosti, bolesti i surovog postupanja japanskih stražara umrlo 26.000 Filipinaca i 1.500 Amerikanaca.

Život u okupiranoj Europi

Tijekom Drugoga svjetskog rata milijuni ljudi osjetili su rat na najgori mogući način. Civilno stanovništvo ostajalo je bez svojih domova, izvora prihoda, zdravstvene skrbi, a bilo je izloženo teškom fizičkom radu, istrebljivanju zbog rasne ili nacionalne pripadnosti, progonima, deportacijama i umiranju od gladi i bolesti. Život u okupacijskim uvjetima značio je prilagodbu raznim zabranama, kaznama, kontrolama te ograničavanjima ili ukidanjima osobnih i građanskih sloboda. Okupacijske vlasti crpile su prirodne izvore energije (rude, ugljen, nafta) i gospodarski iskorištavali zauzete zemlje. Neimaština, glad i bolesti bile su dio svakodnevice.

Prolazak njemačke vojske kroz zapaljeno rusko selo u ljeto 1941. godine

A B D

141 A B C D E

Organizirane skupine u Njemačkoj pokušale su među stanovništvom proširiti otpor prema nacističkom režimu. Najpoznatija je bila skupina studenata i profesora sa Sveučilišta u Münchenu pod nazivom Bijela ruža. Djelovala je od lipnja 1942. do veljače 1943. godine i putem letaka pozivala Nijemce na otpor. Skupina je otkrivena, a najistaknutiji članovi osuđeni su na smrtnu kaznu. Bilo je i pokušaja da se ukloni sam vrh nacističkoga režima. Na Hitlera je izvedeno nekoliko neuspješnih atentata, a najpoznatiji se dogodio u srpnju 1944. godine. Skupina časnika njemačke vojske odlučila je eliminirati Hitlera, preuzeti vlast u Njemačkoj i zaustaviti rat. Zahvaljujući slučajnosti, Hitler je izbjegao smrt. Uslijedio je progon svih umiješanih, koji je rezultirao stotinama smrtnih osuda.

Plakat za igrani film Operation Valkyrie (Operacija

Valkira) iz 2008. godine u kojem je popularni američki glumac Tom Cruise utjelovio Clausa von Stauffenberga, časnika njemačke vojske, glavnog organizatora i izvođača atentata na Hitlera u srpnju 1944. godine.

1. S kojim se problemima suočavalo civilno stanovništvo u okupiranoj Europi?2. Što je zajedničko u djelovanju skupine Bijela ruža i pokušaju atentata na

Hitlera u srpnju 1944. godine ?

Holokaust

Holokaust je naziv za nacistički progon europskih Židova i ostalih nearijevskih naroda od 1933. do 1945. godine. Tijekom rata u progonu su sudjelovale sve članice Trojnog pakta (Italija, Mađarska, Rumunjska, Bugarska) kao i kvislinški režimi u marionetskim državama pod njemačkom kontrolom (Vichyjevska Francuska, Nezavisna Država Hrvatska, Slovačka). Plansko, organizirano i sustavno uništavanje Židova najveći je genocid u povijesti čovječanstva. Od ukupno oko 12 milijuna Židova, koliko ih je prije rata živjelo u Europi, u holokaustu je smrt našlo njih oko 6 milijuna. Odmah po dolasku na vlast nacisti su počeli provoditi svoju antisemitsku politiku

A D

142A B C D E

Geto u glavnom poljskom gradu Varšavi nalazio se u središtu grada, a od ostatka grada bio je odijeljen zidom visokim 3 metra, čija je izgradnja završena u studenome 1940. godine. U getu je živjelo oko 400.000 ljudi na 3,5 km². Izvan zida, u „arijevskom“ dijelu grada živjelo je i sakrivalo se oko 27.000 Židova. Tijekom 1942. godine iz geta je u logore smrti odvedeno oko 265.000 Židova, a približno 35.000 ih je ubijeno ili umrlo u samom getu. Preostali Židovi su se organizirali s ciljem pružanja oružanog otpora. U proljeće 1943. godine izbio je ustanak, koji je njemačka vojska ugušila i poslala oko 40.000 Židova u logore smrti. Geto je gotovo sravnjen sa zemljom.

Zid koji je dijelio geto od ostatka grada

Deportacija stanovništva geta u logore smrti nakon gušenja ustanka

usmjerenu protiv Židova kao „niže rase“. Ona je ozakonjena 1935. godine Nirnberškim zakonima prema kojima su Židovi izgubili sva građanska prava u Trećem Reichu te su bili obilježeni Davidovim zvijezdama. U strašnoj Kristalnoj noći (Kristallnacht) početkom studenoga 1938. godine počelo je ubijanje Židova, spaljene su sinagoge, uništavane su trgovine i ostali objekti u njihovom vlasništvu, a prvi Židovi odvedeni su u logore. Bio je to početak nacističkog obračuna s njima. Do početka rata gotovo se polovica njemačkih Židova iselila.U prvim ratnim godinama Židovi su na osvojenim područjima zatvarani i ograđivani u geta, posebne dijelove gradova visokim zidom odijeljeni od ostatka grada u kojem su se nalazili. Najviše ih je bilo u poljskim gradovima (Varšava, Krakow, Łódź, Lublin) jer je među europskim državama, u Poljskoj živjelo najviše Židova. Uvjeti života u getu bili su iznimno loši: prenapučenost, nedovoljna ishrana, nedostatak osnovnih potrepština, ogrjeva, lijekova, izbijanja zaraznih bolesti, izloženost vremenskim neprilikama pa je smrtnost u njima bila vrlo visoka.

A D E

143 A B C D E

Njemačka osvajanja na istoku Europe i zarobljavanje velikoga broja pripadnika židovske populacije u ostalim dijelovima Europe dovelo je do organiziranoga provođenja genocida nad Židovima, ali i Romima (Porajmos) i Slavenima, političkim protivnicima te određenim društvenim skupinama koje je nacistička ideologija smatrala štetnima (Jehovini svjedoci, homoseksualci, mentalni bolesnici i invalidi). Na tajnom sastanku, održanom u siječnju 1942. godine u berlinskom predgrađu Wannsee, nacistički dužnosnici izradili su plan za uništenje europskih Židova (Wannsee

konferencija). Plan je dobio kodno ime Konačno rješenje židovskog pitanja, a predviđao je osnivanje koncentracijskih logora, logora za prisilni rad i logora smrti, kojih je najviše bilo u okupiranoj Poljskoj. Židovi su na likvidaciju u logore smrti, Auschwitz-Birkenau, Treblinku, Majdanek, Sobibor, Belzec i Chelmno, stizali posebno organiziranim željezničkim prijevozom iz svih dijelova Europe. Osnovna namjena logora smrti bila je brza likvidacija Židova u plinskim komorama, a nakon toga spaljivanje u krematorijima. U koncentracijskim logorima i u logorima za prisilni rad na području Njemačke i u ostalim okupiranim dijelovima Europe (Dachau, Buchenwald, Bergen-Belsen, Ravensbrück i drugi u Njemačkoj, Mauthausen u Austriji, Theresienstadt u Češkoj, Amersfoort u Nizozemskoj, Drancy u Francuskoj) smrt je zadesila stotine tisuća ljudi.

Anne Frank, židovska djevojčica koja je zajedno s obitelji pobjegla u Nizozemsku pred progonima u Njemačkoj. Dvije godine se s obitelji skrivala u tavanskim prostorijama jedne kuće u Amsterdamu. Za to vrijeme vodila je dnevnik, koji je pronađen i objavljen nakon rata. Obitelj Frank otkrila je nizozemska policija u kolovozu 1944. godine i poslala ih u logor Auschwitz-Birkenau. U siječnju je Anne prebačena u logor Bergen-Belsen u kojem je umrla od tifusa u ožujku 1945. godine, u dobi od 16 godina.

D E

144A B C D E

Nacistički „tvorci zla“: Heinrich Himmler (prvi slijeva), zapovjednik SS-a i Gestapoa i Reinhard Heydrich (u sredini), upravitelj Glavnog ureda za sigurnost Reicha, koji je bio nadležan za organizaciju i provedbu Konačnog rješenja židovskog pitanja. Heydricha, kojeg je Hitler nazvao „čovjek sa željeznim srcem“ ubili su pripadnici češkog pokreta otpora u Pragu 1942. godine. Nacisti su za osvetu razorili selo Lidice i masovno strijeljali stanovništvo. Himmler je počinio samoubojstvo u svibnju 1945. godine.

Transport uhićenih Židova iz svih dijelova okupirane Europe prema logorima odvijao se uz suradnju domaćih vlasti. Pojedinci koji su se odlučili suprotstaviti takvom postupanju i spasiti ljudske živote, dobili su nakon rata priznanje Pravednika među narodima. Jedan od poznatijih takvih slučajeva je onaj njemačkog industrijalca Oskara Schindlera, koji je u svojim tvornicama posuđa zapošljavao Židove tvrdeći da su „stručnjaci koji su neophodni za proizvodnju“.

Plakat za film Schindlerova lista iz 1993. godine za koji je redatelj Steven Spielberg dobio nagradu Oscar za najbolji film te godine.

Sastavljajući poimenični popis radnika spasio je tijekom rata oko 1.200 Židova od sigurne smrti. Bilo je i primjera organiziranog otpora, kao u Danskoj, gdje su pripadnici pokreta otpora čamcima prebacili gotovo cjelokupnu židovsku zajednicu u neutralnu Švedsku.

BA D E

145 A B C D E

Koncentracijski logori i logori smrti u Europi (1933. – 1945.)

Najzloglasniji logor smrti bio je Auschwitz-Birkenau u kojem je od 1942. godine, kada je postao centar za masovno ubijanje, do siječnja 1945. godine život izgubilo oko 1,1 milijun Židova i oko 200.000 ljudi ostalih nacionalnosti. U Auschwitz-Birkenau dolazili su i Židovi s područja NDH, kao i Hrvati iz ostalih hrvatskih područja pod optužbom da su pripadnici partizanskoga pokreta ili su njegovi simpatizeri. Primjerice, uhićenici iz Hrvatskoga primorja pod talijanskom vlašću dolazili bi u Auschwitz-Birkenau i ostale logore u Trećem Reichu preko logora San Sabba u Trstu („mali Auschwitz“). Mnogi se nikada nisu vratili svojim domovima. Crvena armija ušla je 27. siječnja 1945. godine u logor Auschwitz-Birkenau i oslobodila oko 7.000 preostalih logoraša. Danas se taj dan obilježava kao Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti.

Na ulazu svih većih koncentracijskih logora i logora smrti stajao je natpis Arbeit

macht frei (Rad oslobađa) kao poruka zatočenicima da ulaze u logor u kojem će se kroz rad preodgojiti. Fotografija prikazuje ulaz u logor Auschwitz.

D E

146A B C D E

Vojnici sovjetske Crvene armije zajedno sa zatočenicima slave oslobođenje u Auschwitzu 27. siječnja 1945. godine.

1. Što je holokaust?2. Što je odlučeno na Wannsee konferenciji u siječnju 1942. godine?3. Kakva je bila sudbina židovskih djevojčica Anne Frank i Lee Deutsch?4. Kada se i zbog čega obilježava Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja

zločina protiv čovječnosti?

VAŽNO! » Drugi svjetski rat bio je totalni rat koji se vodio svim raspoloživim sredstvima,

materijalnim i ljudskim kapacitetima zaraćenih država. » Za vrijeme rata nije se poštivala Ženevska konvencija o humanom postupanju s

ratnim zarobljenicima. » Holokaust je organiziran, sustavan nacistički progon i genocid nad europskim

Židovima, Romima, Slavenima te određenim političkim i društvenim skupinama. » Logor smrti Auschwitz-Birkenau oslobođen je 27. siječnja 1945. godine (Dan

sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti).

Lea Deutsch bila je hrvatska dječja glumica, pjevačica i plesačica židovskoga porijekla. Nastupala je u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. Zbog iznimnoga talenta nazvana je „čudom od djeteta“. Ustaške vlasti zabranile su joj nastupe, a u svibnju 1943. godine poslana je u logor Auschwitz-Birkenau. Umrla je u stočnom vagonu tijekom transporta u dobi od 16 godina. Na pločniku ispred kuće u kojoj je živjela, u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici, postavljen je Kamen spoticanja kao spomen na Leu koja je bila žrtva holokausta.

B C D E

147 A B C D E

3.7. Izborna tema: Lipa pamti

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati uzroke, tijek i posljedice zločina u Lipi √ usporediti stradanja civilnog stanovništva u Drugome svjetskom ratu sa

stradanjima stanovnika Lipe √ ocijeniti rat i ratne zločine kao negativne oblike ljudskoga djelovanja

Prisjeti se:

• Kakav je bio odnos okupacijskih vlasti prema civilnom stanovništvu tijekom Drugoga svjetskog rata?

• Kako se nazivala jugoslavenska antifašistička vojska i za što se borila?

Lipa je malo selo u Primorsko-goranskoj županiji u zaleđu Rijeke. Nalazi se na području Liburnijskog krasa i pripada Općini Matulji. Njezinih 129 stanovnika živi mirnim, seoskim načinom života. Na prvi pogled (slučajni) prolaznik ne može naslutiti kakve je turobne dane selo doživjelo pred završetak Drugoga svjetskog rata.

Geografski položaj sela Lipa

Tijekom Drugoga svjetskog rata stanovnici Lipe aktivno su se uključili u antifašističku borbu kako bi protjerali talijanske fašiste iz svoga kraja. Nakon kapitulacije Italije 8. rujna 1943. godine, prostore pod talijanskom okupacijom zahvatio je veliki narodni ustanak. Nakon što je ZAVNOH donio Odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih

krajeva Hrvatskoj Lipljani su oduševljeno očekivali dolazak slobode. No, sloboda nije došla. Talijansku vlast zamijenila je njemačka okupacija. U jesen 1943. godine na područjima koja su pripadala Italiji, Nijemci su organizirali Operativnu zonu Jadransko primorje. Područje Liburijskog krasa njemačkoj vojsci bilo je bitno jer su kroz njega prolazile važne prometnice. No, sve veći problem stvarale su im sve brojnije partizanske jedinice. Zbog

A

148A B C D E

General Ludwig Kübler, zapovjednik njemačke vojske na području Operativne

zone Jadranskog primorja, zbog sve jače aktivnosti partizana izdao je u veljači 1944. godine naredbu u deset točaka poznatiju kao ,,Deset zapovijedi”. U njoj je odobrio nemilosrdno postupanje kako prema partizanima tako i prema civilima koji im pomažu, a koji prema njemu ,,zaslužuju smrt i moraju biti likvidirani”.

1. Gdje se nalazi mjesto Lipa?2. Tko je okupirao prostor Liburnijskog krasa nakon kapitulacije Italije?3. Smiju li u ratu vojnici ubijati civile? Opravdava li ih činjenica da su postupali

prema zapovijedi?

toga su započeli s odmazdama nad civilima. Do proljeća 1944. godine spaljena su brojna sela u okolici Lipe: Breza, Lisac, Male Mune, Vele Mune, Veli Brgud i Žejane.

No, postupanja njemačkih okupatora nisu uništile partizanske jedinice koje su na području Liburnijskog krasa svakim danom sve više jačale. U nedjelju ujutro, 30. travnja 1944. godine, partizani, koji su se nalazili u brdima iznad Lipe, izvršili su minobacački napad na uporište talijanskih fašista u susjednom mjestu Rupa. Upravo u tom trenutku kolona njemačkih vozila prolazila je kroz Rupu putujući prema Rijeci. Jedna granata pogodila je kamion, usmrtivši nekoliko vojnika. Zapovjednik kolone brzo je zatražio pojačanje te je prema Rupi krenulo tristotinjak nacističkih vojnika. Nekoliko sati kasnije počela je odmazda, a njezin cilj bila je Lipa.U ranim popodnevnim satima istoga dana njemački vojnici okružili su Lipu. Uz vatru iz strojnica ušli su u selo u kojem su ubili svakog mještanina kojega su sreli uz cestu ili na obližnjim poljima. Na početku akcije pretresali su kuću po kuću, pljačkajući imovinu i ubijajući obitelji koje su se našle u svojem domu. To im je oduzimalo previše vremena pa su odlučili skupiti svo preostalo stanovništvo, uglavnom starce, žene i djecu u Kvartirkinoj

kući, na ulazu u selo. Nakon što su seljani ispred kuće odložili svoje stvari, nacisti su započeli sa zločinom. Od strojnica, granata i plamena zapaljene Kvartirkine kuće život je izgubilo 269 stanovnika Lipe.

A D

149 A B C D E

Zajednička kosturnica i spomenik s imenima svih poginulih Lipljana unutar ostataka Kvartirkine kuće

Među žrtvama je bilo i 96 djece. Bosiljka Iskra, najmlađa žrtva, imala je sedam mjeseci. Uspjelo je preživjeti samo šestero stanovnika. Uništenje sela bilo je potpuno. Spaljeno je i razoreno svih 87 stambenih i 85 gospodarskih objekata, a sva materijalna blaga i stoka bili su zaplijenjeni.

1. Zbog čega je došlo do zločina u Lipi?2. Opiši svojim riječima tijek događaja 30. travnja 1944. godine.

Kako je hrabra majka spasila svoju djecuDanica Maljevac, kustosica negdašnjeg lipljanskog Spomen muzeja, zabilježila je 13. svibnja 1983. godine svjedočanstvo Amalije Smajla, koju je, zajedno sa sestrom i dva brata spasila njihova majka:(...) Kako je bila nedjelja, nono (djed) je želio poći u selo gledati igra li tko boće. Izašavši na stepenice shvatio je da u džepu nema maramice i dok je njezina mama otišla po nju odjeknuo je pucanj iz daljine. Nono je pao na stepenice, majka ih je brzo pokupila i odvela ispod stepenica gdje je bila klupa i posuda s vodom. Njezinu mlađu braću strpala je ispod klupe, a nju je kao stariju (9 godina) ostavila da joj pomaže čuvati ih. Prostor je bio zatvoren vratima od zbijenih dasaka, a kroz pukotinu je vidjela kako su nacisti ubili susjede Andretičeve. Majka ju je u trenu povukla sebi i stavila ruku na usta da ne krikne i time ih oda. Kad su nacisti došli do njihove kuće, vidjeli su mrtvog nonota na stepenicama i nisu detaljnije pretraživali, jer su vjerojatno mislili da su već odvedeni. Trčali su stepenicama i bacali upaljive bombe, a prašina i malter su padali po njima, ali njih nisu otkrili. (...)Izvor: Memorijalni centar Lipa pamti

1. Pročitaj povijesni izvor i razmisli kako bi postupila/postupio da si u situaciji poput majke preživjele Amalije Smajla. Svoja razmišljanja zapiši u bilježnicu.

A D

150A B C D E

Zločin u Lipi iz objektiva njemačkog vojnikaJedan od njemačkih vojnika ovjekovječio je fotografskim aparatom zločin u Lipi. Kopije fotografija ostale su sačuvane zahvaljujući obitelji Maraž iz nedaleke Ilirske Bistrice u današnjoj Sloveniji, u čijem je fotografskom studiju vojnik dao razviti film.

Fotografije njemačkoga vojnika snimljene 30. travnja 1944. godine u Lipi

1. Kako su ostale sačuvane fotografije zločina u Lipi?2. Zbog čega bi netko fotografirao provođenje zločina?

Dio kuća stradalih u Lipi nikada nije obnovljen. Njihove ruševine sačuvane su kao trajni spomenik

na stradanje Lipljana.

Obnovljena Lipa danas živi okružena brojnim podsjetnicima na tragične događaje iz 1944. godine. Njezini stanovnici svakog 30. travnja prisjećaju se dana stradanja, manifestacijom Lipa pamti. O memorijalnoj baštini skrbi Memorijalni centar Lipa pamti, koji čuva

trajno sjećanje na događaje iz Drugoga svjetskog rata na području Liburnijskoga krasa, te kroz brojne radionice za učenike aktivno poučava mlađe generacije o važnosti mira, tolerancije i nenasilja.Tijekom Drugoga svjetskog rata još su samo dva mjesta u Europi doživjela istu sudbinu kao Lipa. To su Lidice u Češkoj i Oradour-sur-Glane u Francuskoj.

CA D

151 A B C D E

Spomen-soba u Memorijalnom centru Lipa pamti. Crne kućice s kućnim brojevima simboliziraju uništene i spaljene kuće Lipljana. Na svakoj kućici napisano je obiteljsko prezime te podaci o ukućanima (osobna imena s godinama rođenja), koji su živjeli u pojedinoj kući na dan zločina.

1. Što se dogodilo s Lipom nakon završetka Drugoga svjetskog rata?2. Kako se danas čuva sjećanje na tragični događaj koji se dogodio u Lipi 30.

travnja 1944. godine?

VAŽNO! » Lipa je selo u zaleđu Rijeke u kojemu su 30. travnja 1944. godine nacisti počinili

zločin nad civilnim stanovništvom. » U zločinu je ubijeno 269 stanovnika Lipe, uglavnom staraca, žene i djece. » O trajnom sjećanju na zločin u Lipi skrbi se Memorijalni centar Lipa pamti.

A D

152A B C D E

3.8. Kraj rata u Europi

Nakon ove teme moći ćeš:

√ prikazati osvajanja Crvene armije koja su dovela do kraja rata u Europi √ ocijeniti važnost iskrcavanja Saveznika u Normandiji za završetak rata u

Europi √ objasniti važnost odluka sa savezničkih konferencija 1945. godine √ navesti odluke sporazuma Tito-Šubašić √ objasniti okolnosti koje su dovele do sloma NDH √ prikazati „križni put“ na jugoslavenskom području

Prisjeti se:

• Što je antifašistička koalicija?• Kako je SSSR ušao u rat, a kako SAD-e?• Koji su bile najvažnije odluke donesene na konferenciji u Teheranu?

Osvajanja Crvene armije (1943. – 1945.)

Nakon poraza u Staljingradu krajem siječnja i početkom veljače 1943. godine, njemačka vojska stalno se povlačila prema zapadu. U ljeto iste godine kod sovjetskoga grada Kurska odigrala se najveća tenkovska bitka u povijesti u kojoj je napokon slomljena njemačka vojna snaga na istoku Europe.

Bitka kod Kurska trajala je od 5. srpnja do 23. kolovoza 1943. godine. Bio je to posljednji pokušaj njemačke vojske za zaokruži i konačno porazi Crvenu armiju. Njemački ratni plan nazvan Zitadelle (Citadela) uključivao je oko 800.000 vojnika, 2.700 tenkova, 10.000 topova i 2.000 zrakoplova. Sovjetska Crvena armija suprotstavila se s oko 2 milijuna vojnika, 5.000 tenkova, 25.000 topova i 3.000 zrakoplova. Bila je to najveća saveznička pobjeda u 1943. godini. Njemačka vojska nije do kraja rata poduzela više niti jednu ofenzivu na Ruskom bojištu.

C D

153 A B C D E

Sovjetski tenk T-34

Spomenik poginulima u Varšavskom ustanku

Njemački tenk Tigar

Do kraja 1944. godine njemačka vojska protjerana je iz SSSR-a, a Crvena armija ušla je u Rumunjsku, Bugarsku, Slovačku i Mađarsku. U svim navedenim zemljama Staljin je nastojao na vlast postaviti domaće komunističke partije. Potkraj srpnja 1944. godine Crvena armija došla je do Varšave i zaustavila se na rijeci Visli. Poljski pokret otpora (Domovinska armija) podigao je ustanak očekujući sovjetsku pomoć. Staljin je zaustavio sovjetsku vojsku nastojeći izbaciti poljsku izbjegličku vladu u Londonu iz mogućih kombinacija oko poslijeratnoga preuzimanja vlasti u Poljskoj. Nakon teških dvomjesečnih borbi, njemačka vojska gotovo je u potpunosti razorila Varšavu. Poginulo je oko 170.000 Poljaka, od kojih su većina bili civili. Zarobljeno je oko 10.000 pripadnika pokreta otpora, a veliki dio civila otpremljen je u logore smrti. Tek u siječnju 1945. godine Crvena armija je ušla u opustošenu Varšavu.

1. Po čemu je značajna bitka kod Kurska? 2. Zašto Staljin nije pomogao Poljacima u kolovozu 1944. godine?

A C D

154A B C D E

Iskrcavanje savezničke vojske na obalama Normandije

Iskrcavanje u Normandiji

Dan D

Sukladno dogovorima „velike trojice“ na konferenciji u Teheranu, zapadni Saveznici otvorili su novo bojište u Zapadnoj Europi. Nakon dugih i tajnih priprema, 6. lipnja 1944. godine počelo je iskrcavanje savezničke vojske u Normandiji, sjevernoj francuskoj obali na Atlantskom oceanu (Dan D). Saveznička operacija nazvana je Overlord (Vrhovni

Američki general D. D. Eisenhower (lijevo) i britanski general Montgomery

(desno) u Normandiji

Prodor savezničkih snaga u francusko područje bio je težak, ali uspješan. U kolovozu 1944. godine oslobođen je Pariz i cijela Francuska, u kojoj je vlast preuzeo general Charles de Gaulle. Ubrzo su oslobođene i zemlje Beneluxa. Do kraja godine savezničke jedinice stigle su nadomak rijeke Rajne i njemačke granice.

gospodar), a zapovijedao joj je američki general David Dwight Eisenhower, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga. Bio je to najveći pomorsko-zračni desant u povijesti ratovanja o kojem je ovisio daljnji tijek rata u Zapadnoj Europi. Američke, britanske, kanadske i francuske jedinice iskrcavale su se na unaprijed dogovorenim dijelovima obale. Na početku ih je dočekao čvrsti njemački otpor, ali je upornost i hrabrost savezničkih vojnika prisilila Nijemce na povlačenje.

C D

155 A B C D E

Plakati za dva najbolja filmska prikaza iskrcavanja Saveznika u Normandiji u lipnju 1944. godine. Lijevo je plakat za film Najduži dan iz 1962. godine, a desno plakat za film Spašavanje vojnika

Ryana iz 1998. godine.

1. Kada je i gdje otvoreno Zapadno bojište 1944. godine? 2. Zašto je savezničko napredovanje u Zapadnoj Europi bilo teško?

Konferencija u Jalti

Uspjesi Saveznika doveli su ponovno „veliku trojicu“ za zajednički stol kako bi se dogovorili o završnim vojnim operacijama i poslijeratnom uređenju Europe i svijeta. U veljači 1945. godine održana je konferencija u Jalti na poluotoku Krimu (u SSSR-u). Zaključeno je i dogovoreno da će Njemačka nakon bezuvjetne kapitulacije biti podijeljena na četiri okupacijske zone: američku, britansku, francusku i sovjetsku. Staljin je obećao da će SSSR objaviti rat Japanu tri mjeseca nakon poraza Njemačke. Predviđeno je osnivanje nove međunarodne mirovne organizacije, Organizacije ujedinjenih naroda, što se ostvarilo dva mjeseca kasnije.

„Velika trojica“ u Jalti. Slijeva na desno: britanski premijer W. Churchill, predsjednik SAD-a F. D. Roosevelt i sovjetski vođa Staljin

D

156A B C D E

Kapitulacija Njemačke

U proljeće 1945. godine savezničke snage prešle su rijeku Rajnu i ušle u Treći Reich. Isto je učinila i sovjetska Crvena armija s istoka. Hitler je iz svojega podzemnog berlinskog bunkera upravljao vojnim jedinicama nesvjestan situacije na terenu. Izdavao je potpuno nerazumne zapovijedi i naredio da se vojska bori do posljednjeg čovjeka. U nedostatku ljudstva, Nijemci su počeli novačiti sve raspoložive muškarce od 16. do 60. godine života, koji se još nisu borili. Bilo je to samo odgađanje poraza. Zapadni Saveznici i Crvena armija spojili su se u travnju 1945. godine kod mjesta Torgau na rijeci Labi (Elbi). Počelo je napredovanje prema Berlinu („utrka za Berlin“). Borbe za Berlin počele su krajem travnja i završile 2. svibnja kad je Crvena armija zauzela grad. Hitler je tijekom borbi u Berlinu počinio samoubojstvo.

Vojnik Crvene armije postavlja sovjetsku zastavu na zgradu njemačkoga parlamenta u Berlinu

Istovremeno s borbama u Njemačkoj odvijale su se završne borbe u Italiji. Mussolini je pokušao pobjeći u neutralnu Švicarsku, ali su ga talijanski partizani zarobili i uskoro strijeljali. Njegovo tijelo je nekoliko dana bilo izloženo na glavnom trgu u Milanu da bi nakon toga bio pokopan na nepoznatome mjestu. Predstavnici njemačke vojske potpisali su dvije bezuvjetne kapitulacije. Prvu sa Zapadnim Saveznicima, 7. svibnja 1945. godine, u zapovjedništvu generala Eisenhowera u francuskom gradu Reimsu (Remsu), a drugu u noći 8. na 9. svibnja s predstavnicima Crvene armije u Berlinu. Kako je prema moskovskom vremenu potpisivanje kapitulacije u Berlinu već ušlo u 9. svibnja, taj dan proglašen je Danom pobjede u SSSR-u. Većina europskih zemalja prihvatila je taj datum kao Dan pobjede u Europi premda ga neke obilježavaju 8. svibnja.

1. Koje su bile najvažnije odluke donesene na konferenciji u Jalti? 2. Kada se obilježava Dan pobjede u Europi?

A D

157 A B C D E

Sporazum Tito-Šubašić

Nakon konferencije u Teheranu i savezničke pomoći u oružju i ostalom ratnom materijalu, partizanska je vojska do sredine 1944. godine nizom ofenzivnih akcija oslobodila velik dio jugoslavenskog teritorija. Staljinu je odgovaralo da vlast u Jugoslaviji preuzmu komunisti s Titom na čelu, dok je Churchill smatrao da se treba obnoviti monarhija. Zato je tražio dogovor između kraljevske izbjegličke vlade i NKOJ-a (partizanske vlade). Tito je pristao na razgovore jer je htio ishoditi međunarodno priznanje Demokratske Federativne Jugoslavije. U lipnju 1944. godine na otoku Visu došlo je do prvoga susreta Tita, predsjednika NKOJ-a i Ivana Šubašića, predsjednika kraljevske vlade.

Ovako se britanski premijer Winston Churchill osvrnuo na jugoslavenske partizane u govoru u britanskom parlamentu (kolovoz 1944. godine):Odlučno smo stali na stranu Tita zbog njegove nepokolebljive i hrabre borbe

protiv njemačke armije. Partizani su sada gospodari tamošnje situacije i

predstavljaju smrtnu opasnost za Nijemce. Oko ovih hrabrih snaga i u njihovim

redovima razvio se jedan jedinstveni pokret za slobodu cijelog naroda.

Komunistima pripada čast što su prvi započeli borbu. Ti valjani Titovi sljedbenici

drže onoliko Nijemaca u Jugoslaviji koliko ih drže kombinirane anglo-američke

snage u Italiji.

Titova špilja na otoku Visu u kojoj je bilo sjedište Vrhovnoga štaba NOVJ-e i NKOJ-a. Otok Vis bio je sredinom 1944. godine pod britanskom kontrolom.

Pregovori između Tita i Šubašića nastavili su se u studenome 1944. godine u Beogradu, koji je oslobođen mjesec dana ranije zajedničkom akcijom NOVJ-e i Crvene armije. Zaključci njihovoga sporazuma bili su:

D

158A B C D E

Kraljevska izbjeglička vlada u Londonu priznat će AVNOJ kao privremeni parlament.

Tri mjeseca nakon završetka rata održat će se izbori za Ustavotvornu skupštinu.

Osnovat će se zajednička jugoslavenska vlada.

Kraljevska izbjeglička vlada priznat će demokratsko i federativno uređenje

jugoslavenske države.

Kralj se neće vratiti u zemlju dok jugoslavenski narodi nakon rata ne odluče o

vanjskom državnom uređenju (monarhija ili republika).

Na temelju sporazuma Tito-Šubašić formirana je zajednička jugoslavenska vlada. Tito je imenovan predsjednikom vlade i ministrom obrane, a Šubašić ministrom vanjskih poslova. Saveznici su u ožujku 1945. godine priznali zajedničku jugoslavensku vladu, a time je Demokratska Federativna Jugoslavija postala međunarodno priznata država.Ubrzo nakon toga osnovane su vlade šest federalnih jedinica (republika) u sastavu DFJ. U travnju 1945. godine ZAVNOH je u Splitu imenovao Narodnu vladu Federalne Države Hrvatske, kojoj je predsjednikom postao Vladimir Bakarić.

Slom NDH

U vrijeme pregovora između Tita i Šubašića nastavljene su borbe za oslobođenje hrvatskih i ostalih jugoslavenskih područja. Ustaški režim u NDH bio je pod velikim pritiskom jer je izostala podrška Njemačke koja je gubila rat u Europi. U kolovozu 1944. godine ustaški ministar unutarnjih poslova Mladen Lorković i ministar oružanih snaga (obrane) Ante Vokić počeli su pregovore sa Saveznicima s ciljem da NDH prijeđe na stranu antifašističke koalicije. Poglavnik Pavelić bio je obaviješten o toj akciji i u početku je dao pristanak. No, ubrzo je promijenio mišljenje i dao zatvoriti svoje ministre u kaznionicu u Lepoglavi. Tako je propao posljednji pokušaj da NDH izbjegne propast. Ministre Lorkovića i Vokića ubili su ustaše potkraj rata.U proljeće 1945. godine počele su završne borbe na hrvatskom području. Partizanska vojska oslobodila je Dalmaciju, Sjeverno hrvatsko primorje i Istru, a u suradnji s Crvenom armijom zapadni Srijem i Slavoniju te se približavala Zagrebu. Početkom svibnja ustaška

A D

159 A B C D E

Danas nemamo točne podatke o ukupnom broju žrtava rata, ubijenih vojnika i civila na području Jugoslavije. Procjene govore da je stradalo oko milijun ljudi, od kojih na hrvatskom području oko 290.000.

Ratni zarobljenici kod Bleiburga u svibnju 1945. godine

vlast naredila je povlačenje prema Austriji s namjerom predaje zapadnim Saveznicima. Partizanska vojska ušla je 8. svibnja u Zagreb, koji je proglašen glavnim gradom Federalne Države Hrvatske. Time je prestala postojati NDH. Visoki ustaški dužnosnici, među kojima i poglavnik, napustili su NDH i svoj narod nekoliko dana ranije te se preko Austrije domogli sigurnosti u Južnoj Americi. U povlačenju prema Austriji sudjelovali su ustaše, domobrani, veliki dio civila, pripadnici njemačke vojske i raznih oružanih jedinica koje su se na području Jugoslavije borile uz snage Trojnoga pakta. U Sloveniji ih je sustigla partizanska vojska pa su borbe trajale do 15. svibnja, tjedan dana nakon završetka rata u Europi. Veliki broj vojnika i civila zaustavio se kod austrijskog mjesta Bleiburg na slovensko-austrijskoj granici gdje se nalazila britanska vojska. Britanci su odbili zaštitu i naredili im predaju partizanima. Dio zarobljenih vojnika, prije svih ustaša, ubijen je na obližnjem Blajburškom polju, a ostali su u kolonama odvedeni natrag u Jugoslaviju. Tako je počeo njihov „križni put“ jer su prilikom povratka vršene likvidacije ratnih zarobljenika. Procjene govore o 70.000 ubijenih, od kojih su najveći broj bili vojnici hrvatske narodnosti (oko 50.000). Povratak je trajao tjednima, sve do jugoistočnih dijelova Jugoslavije. Preživjeli su završili u mnogobrojnim radnim logorima. Nakon višegodišnjega boravka u logorima, vratili su se svojim domovima, ali nisu smjeli javno govoriti o onome što im se događalo. Premda se radi o nepoštivanju Ženevske konvencije o postupanju prema ratnim zarobljenicima, za Bleiburg i „križni put“ nitko nikada nije zakonski odgovarao.

1. Kako je osnovana zajednička jugoslavenska vlada? 2. Što se dogodilo kod austrijskog gradića Bleiburga u svibnju 1945. godine?

A D

160A B C D E

Konferencija u Potsdamu

1. Istraži zašto je Winston Churchill morao napustiti konferenciju u Potsdamu.2. Koje su najvažnije odluke donesene na konferenciji u Potsdamu?

„Velika trojica“ na konferenciji u Potsdamu. Slijeva na desno: britanski

premijer Attlee, predsjednik SAD-a Truman i sovjetski vođa Staljin

VAŽNO! » Bitka kod Kurska bila je najveća tenkovska bitka u povijesti.

» Crvena armija oslobodila je Rumunjsku, Bugarsku, Slovačku, Mađarsku i Poljsku.

» Operacija Overlord naziv je za savezničko iskrcavanje u Normandiji 6. lipnja 1944. godine.

» Njemačka vojska kapitulirala je početkom svibnja 1945. godine.

» Dan pobjede u Europi obilježava se 9. svibnja.

» NDH je prestala postojati 8. svibnja 1945. godine kada je partizanska vojska ušla u Zagreb.

» Na „križnom putu“ stradali su brojni vojnici (ustaše, domobrani) i civili.

Nakon završetka rata u Europi došlo je do trećeg susreta „velike trojice“. Konferencija u gradiću Potsdamu u blizini Berlina održana je krajem srpnja i početkom kolovoza 1945. godine. Na konferenciji su sudjelovali Staljin, novi predsjednik SAD-a Harry Truman (predsjednik Roosevelt umro je u travnju 1945. godine) i britanski premijer Churchill, kojega je tijekom konferencije zamijenio novi premijer Clement Attlee (Klement Atli). Dogovoreno je da će Njemačka biti potpuno razoružana, da će nacizam biti

iskorijenjen, a sve nacističke organizacije raspuštene te da će biti provedeno kažnjavanje ratnih zločinaca. Potvrđena je odluka iz Jalte da će Njemačka biti podijeljena na četiri okupacijske zone, a isto je predviđeno i za Berlin. Saveznici su uputili ultimatum Japanu za bezuvjetnu predaju.

A D

161 A B C D E

3.9. Kraj rata u svijetu i posljedice rata

Nakon ove teme moći ćeš:

√ ocijeniti uporabu atomskog oružja u ratne svrhe √ prikazati završetak rata u svijetu √ analizirati ljudske gubitke u svjetskim ratovima dvadesetoga stoljeća

Prisjeti se:

• Kako je i kada otvoreno Pacifičko bojište?• Koja je bitka bila prekretnica u ratu između Japana i SAD-a na Pacifičkom

bojištu?

„Projekt Manhattan“Njemački znanstvenici prije početka rata bavili su se istraživanjima kojima je bio cilj konstruiranje ubojitog oružja kakvo još nikada nije viđeno. To smrtonosno oružje za masovno uništavanje rađeno je na temelju proučavanja jezgre atoma pa je nazvano atomska bomba. Skupina američkih znanstvenika, na čelu s fizičarom Albertom Einsteinom, upozorila je predsjednika Roosevelta na moguću opasnost koja dolazi iz Njemačke. Zbog toga je američka vlada naredila da se pokrene tajni „Projekt Manhattan“ s ciljem izrade atomske bombe prije Nijemaca. Na čelu projekta, koji je započeo 1942. godine, bio je fizičar Robert Oppenheimer.Na projektu je tijekom tri godine radilo više od 125.000 ljudi. Atomska bomba uspješno je testirana u srpnju 1945. godine u pustinji Novog Meksika (jugozapadni dio SAD-a). Predsjednik Truman nalazio se tada na konferenciji u Potsdamu gdje je primio obavijest o rezultatima testiranja. Nakon što je upoznao Saveznike s novim oružjem, odlučio ga je upotrijebiti protiv Japana, čiji su generali odbijali predaju.

C

162A B C D E

Kapitulacija JapanaNa Pacifičkom bojištu japanska vojska nakon poraza kod otočja Midway u lipnju 1942. godine bila je u stalnom povlačenju. Borbe za gotovo svaki otok bile su teške jer je japanska vojska pružala grčeviti otpor. Tijekom druge polovice 1944. godine Japanci su u borbe uveli kamikaze, pilote samoubojice, koji su zrakoplovima punim eksploziva tražili u oceanu američke brodove i zalijetali se u njih.

Naziv kamikaze (u prijevodu božanski vjetar) označava tajfun koji je 1281.

godine uništio mornaricu mongolskog vladara Kublaj-kana prilikom napada na

Japan. Procjenjuje se da je više od 1.300 kamikaza u svojim akcijama do kraja rata

potopilo oko 40 američkih brodova, a oštetilo nekoliko stotina, usmrtivši više od

3.000 američkih mornara.

Takvi očajnički pokušaji japanske vojske da okrenu tijek rata u svoju korist nisu uspjeli. No, američki vojnici podnosili su velike žrtve i broj njihovih gubitaka se povećavao. Zbog toga je predsjednik Truman odlučio upotrijebiti atomsko oružje kako bi prisilio japansku vladu na kapitulaciju.Prva atomska bomba bačena je 6. kolovoza 1945. godine na japanski grad Hirošimu. Od posljedica eksplozije poginulo je oko 80.000 ljudi, a ranjeno ih je oko 70.000. Tri dana kasnije, 9. kolovoza, bačena je druga atomska bomba na grad Nagasaki. Poginulo je oko 75.000 ljudi, a ranjeno ih je približno isto toliko. U oba grada, ljudi su još godinama umirali od posljedica radijacije. Šest dana kasnije, 15. kolovoza, car Hirohito obratio se Japancima putem radija i najavio predaju.

C D

163 A B C D E

U jutro 6. kolovoza 1945. godine, u 8:15, iznad Hirošime je doletio američki bombarder B-29 nazvan Enola Gay i ispustio atomsku bombu nazvanu Little

Boy (Dječačić). Bomba je eksplodirala 700 metara iznad tla i uništila gotovo sve zgrade na površini oko 10 km². U kasno prijepodne 9. kolovoza 1945. godine, u 11:02, bačena je atomska bomba nazvana Fat Boy (Debeljko) na grad Nagasaki. Nagasaki nije trebao biti cilj. Cilj je bio grad Kokura, ali je zbog lošeg vremena odlučeno da se gađa tvornica Mitsubishi u Nagasakiju. Bomba je eksplodirala oko 500 metara iznad tla i razorila grad.

Atomska bomba Little Boy; Hirošima nakon eksplozije atomske bombe

Atomska bomba Fat Boy; Nagasaki nakon eksplozije atomske bombe

Kad je vidio katastrofalne posljedice atomskih bombi, Robert Oppenheimer rekao je: „Postao sam smrt, razarač svijeta.“ Zbog straha od novih atomskih bombi, japanska vlada odlučila je potpisati bezuvjetnu kapitulaciju. Čin kapitulacije upriličen je na američkom bojnom brodu Missouri, usidrenom u tokijskoj luci, 2. rujna 1945. godine. Time je nakon punih šest godina završio Drugi svjetski rat.

Predstavnici japanske vlade potpisuju bezuvjetnu kapitulaciju

C D

164A B C D E

1. Zbog čega je pokrenut „Projekt Manhattan“?2. Zbog čega je predsjednik H. Truman odlučio upotrijebiti atomske bombe

protiv Japana?3. Što misliš, je li uporaba atomskih bombi bila opravdana?

Posljedice rataDrugi svjetski rat po svojim je posljedicama bio najstrašniji rat u povijesti čovječanstva. Kao totalni rat vodio se svim sredstvima i potpuno je izbrisao granicu između bojišta i pozadine. Po prvi puta u jednom je ratu broj civilnih žrtava bio veći od broja poginulih ili umrlih vojnika. Razaranje gradova, uništavanje industrijskih pogona, željeznica i cesta, stambenih zgrada, škola, bolnica, kulturnih ustanova u potpunosti je zaustavilo odvijanje uobičajenoga života. Milijuni ljudi postali su prognanici ili izbjeglice, kao primjerice oko 40.000 hrvatskoga stanovništva iz Dalmacije, koje je od kraja 1943. godine bilo smješteno u izbjegličkom logoru El Shatt u Egiptu.Koncentracijski logori otvarani su za sve one koje su domaće ili okupacijske vlasti označile kao neprijatelje ili nepoželjne. U nacističkim logorima ubijeno je ili umrlo oko 10 milijuna ljudi, najviše Židova i to samo zato što su bili – Židovi. Koncentracijski logori otvarani su i u SAD-u nakon napada na Pearl Harbor, a u njima se našlo oko 100.000 Amerikanaca japanskoga podrijetla. U SSSR-u su nacionalne zajednice za koje se sumnjalo da bi mogle surađivati s Nijemcima otpremljene u sibirske logore (npr. Nijemci u okolici rijeke Volge, Tatari na poluotoku Krimu).Uporaba atomskih bombi ostavila je posljedice koje su nazočne i danas, a najavila je ulazak svijeta u novo, atomsko ili nuklearno doba.Usporedba brojčanih podataka svjetskih ratova dvadesetoga stoljeća pokazuje svu njihovu strahotu, a Drugi svjetski rat pokazao je kako se tehnološki i znanstveni procvat može iskoristiti u nehumane svrhe.

A D

165 A B C D E

Gubitci u Prvom i Drugom svjetskom ratu

Prvi svjetski rat Drugi svjetski rat

Broj država koje sudjeluju u ratu 36 61

Broj država u kojima se vodio rat 14 40

Čovječanstvo koje sudjeluje u ratu (u %) 60 % 81 %

Broj vojnika u ratu 74 milijuna 110 milijuna

Broj poginulih i umrlih vojnika oko 10 milijuna oko 20 milijuna

Broj poginulih i umrlih civila oko 7 milijuna oko 30 milijuna

Ukupan broj žrtava oko 20 milijuna oko 55 milijuna

Gubitci pojedinih država u Drugom svjetskom ratu

Države Vojnici Civili UKUPNO

SSSR oko 10 milijuna oko 10 milijuna oko 20 milijuna

Kina oko 1 milijun oko 9 milijuna oko 10 milijuna

Njemačka oko 4 milijuna oko 3 milijuna oko 7 milijuna

Poljska oko 120.000 oko 5,8 milijuna oko 6 milijuna

Japan oko 1, 5 milijuna oko 650.000 oko 2,2 milijuna

1. Što zaključuješ iz prikazanih podataka ljudskih gubitaka u svjetskim ratovima? 2. Zbog čega su u Poljskoj i Kini civilne žrtve daleko brojnije od vojnih?3. Opravdava li sovjetski naziv za Drugi svjetski rat – Domovinski rat ili Veliki

domovinski rat s obzirom na podnesene žrtve?

VAŽNO! » „Projekt Manhattan“ je naziv za američku izradu atomske bombe. » Kamikaze, japanski piloti samoubojice, pokušali su zaustaviti napredovanje

američke vojske na Pacifiku. » SAD su bacile atomske bombe na japanske gradove: 6. kolovoza 1945. godine na

grad Hirošimu, a 9. kolovoza 1945. godine na grad Nagasaki. » Japan je bezuvjetno kapitulirao 2. rujna 1945. godine – kraj Drugoga svjetskog rata. » U Drugome svjetskom ratu civilne žrtve bile su brojnije od vojnih žrtava. » Ukupan broj žrtava u Drugome svjetskom ratu iznosio je oko 55 milijuna ljudi.

C DA

Europa i svijet u drugoj polovici 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća

167 A B C D E

4.1. Početak Hladnoga rata

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti definiciju Hladnoga rata √ navesti obilježja Hladnoga rata √ usporediti obilježja zemalja Istočnoga i Zapadnog bloka √ nabrojati članice NATO saveza i Varšavskoga pakta

Prisjeti se:

• Koje su zemlje bile saveznice tijekom Drugoga svjetskog rata?• Koji su državnici imali vodeću ulogu među saveznicima?

Još tijekom završnih operacija u Drugome svjetskom ratu, počela su neslaganja među saveznicima. Neposredno nakon japanske kapitulacije i završetka rata, svijetu je zaprijetila nova opasnost – Hladni rat. Srećom, do oružanog sukoba nije došlo. Mnogi povjesničari slažu se da je Hladni rat počeo 1946. godine, a završio slomom komunističkih režima u Europi krajem 80-ih, odnosno početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. Hladnim ratom nazivamo stanje neizvjesnosti, stalnu prijetnju sukobima, utrku u nuklearnom naoružavanju, te utrku u osvajanju svemira između Sjedinjenih Američkih Država i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika, kao i njihovih saveznika. Pojam Hladni rat prvi je upotrijebio tadašnji predsjednik SAD-a Harry Truman tijekom govora na sveučilištu Fulton (SAD) 1946. godine.

1. Kako možemo definirati Hladni rat te koja su njegova obilježja?2. Između koje se dvije zemlje vodio?3. Tko je i kada prvi uveo pojam Hladni rat?

D

168A B C D E

Harry S. Truman i Winston Churchill u Fultonu, savezna država Missouri. Tijekom govora, Churchill je prvi put izgovorio pojam željezne zavjese koja se spustila nad podijeljenom Europom: Od Szczecina na Baltiku do Trsta na

Jadranu željezna zavjesa spustila se nad

Europom.

Jedno od obilježja Hladnoga rata bila je i špijunaža. U to vrijeme rođen je James Bond, britanski špijun kodnog imena 007. Njegov tvorac Ian Fleming, pripadnik britanske pomorske tajne službe, napisao je između 1953. i 1964. dvanaest romana o Jamesu Bondu. Flemingov junak ubrzo je ekraniziran i na filmskom platnu. Do danas je snimljeno 25 filmova o Jamesu Bondu.

Nakon što je 1963. godine snimljen film Iz Rusije s

ljubavlju, filmovi o James Bondu bili su u Sovjetskom Savezu zabranjeni do 70-ih godina. Isto tako, izvršen je pritisak od strane SSSR-a i na ostale zemlje komunističkoga bloka da učine isto. Po mnogima, najpoznatiji James Bond bio je nedavno preminuli škotski glumac Sean Connery, koji ga je utjelovio u šest filmova.

Svaka od ove dvije velesile pokušala je izvršiti utjecaj na europske zemlje. Godine 1947. predsjednik Truman je s ciljem sprječavanja širenja komunizma ponudio Grčkoj i Turskoj financijsku pomoć od 400 milijuna dolara. Plan pomoći zemljama zapadne Europe razradio je američki državni tajnik George Marshall (Marshallov plan). Mnoge države zapadne Europe prihvatile su američku pomoć, nakon čega je Staljin zemljama istočne Europe zabranio primanje bilo čije pomoći.

B C D

169 A B C D E

1. Kako se predsjednik SAD-a H. Truman borio protiv širenja komunizma u Europi?

2. Što je Marshallov plan?3. Koja je bila Staljinova reakcija na američku gospodarsku pomoć europskim

zemljama?

Krajem 40-ih i početkom 50-ih godina dolazi do podjele svijeta na dva bloka – tzv. Istočni, pod vodstvom SSSR-a i tzv. Zapadni blok pod vodstvom SAD-a. U proljeće 1949. godine u Wahingtonu je osnovan NATO ili Sjevernoatlantski pakt, kao vojno-politički savez SAD-a i deset demokratskih i kapitalističkih europskih zemalja. Kao odgovor, SSSR i europske komunističke zemlje (osim Jugoslavije) osnovale su 1955. godine Varšavski pakt (ugovor).

Harry S. Truman, predsjednik SAD-a od 1945. do 1953. godine. Potkraj Drugoga svjetskog rata naredio je bacanje atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki. Politički život nastavio je u poratnom razdoblju kao jedna od važnih ličnosti Hladnoga rata. Tvorac je Trumanove doktrine, programa zaustavljanja širenja komunizma u Europi.

1. Do kakve podjele svijeta dolazi nakon Drugoga svjetskog rata?2. Što je NATO savez?3. Koji je bio odgovor SSSR-a i europskih komunističkih zemalja na osnivanje

NATO-a?4. Objasni pojam željezna zavjesa.

Zapadni blok činile su demokratske zemlje kapitalističkoga društva u kojima je vladalo višestranačje, visok životni standard, slobodno tržište, te čiji su građani uživali sva politička prava i građanske slobode. S druge strane, u komunističkim zemljama vladalo je jednostranačje, plansko gospodarstvo i državno vlasništvo. U zemljama Istočnoga bloka politička prava i građanske slobode bile su ograničene ili ih nije ni bilo. Također, gospodarski su zaostajale za zemljama Zapadnoga bloka.

B DA

170A B C D E

Blokovska podjela u Europi

1. Navedi temeljne razlike zemalja Istočnog i Zapadnog bloka.

VAŽNO! » Hladni rat je naziv za stalnu napetost između komunističkog Istoka i kapitalističkog

Zapada.

» Trumanova doktrina i Marshallov plan nazivi su za financijsku pomoć europskim zemljama s ciljem sprječavanja širenja komunizma.

» Blokovsku podjelu svijeta obilježila su dva vojno-politička saveza: NATO i Varšavski pakt (ugovor).

» Države Zapadnog bloka: kapitalistički odnosi, demokratsko uređenje, višestranačje, osobne i građanske slobode.

» Države Istočnog bloka: državno vlasništvo, nedemokratsko uređenje, jednostranačje, ogranićene osobne i građanske slobode.

B DA

171 A B C D E

1. Je li Staljin ispoštovao dogovor saveznika s konferencije u Jalti? Obrazloži svoj odgovor.

4.2. Europske države pod Staljinovom čizmom

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati Berlinsku krizu √ opisati nastanak dviju njemačkih država √ objasniti pokušaj društvenih promjena u Čehoslovačkoj i Mađarskoj √ objasniti probleme s kojima se susretalo zapadno društvo

Prisjeti se:

• Čija je vojska zauzela Berlin u svibnju 1945. godine?• Koja su dva vojno-politička saveza nastala nakon Drugoga svjetskog rata?• Kako je prema odlukama konferencije u Jalti trebala biti podijeljena

Njemačka nakon rata?• Koja su bila obilježja Hladnoga rata?

Uoči završetka Drugoga svjetskog rata SSSR je pripojio Estoniju, Litvu i Latviju, a Staljin je postavio komunističku vlast u državama koje je oslobodila Crvena armija (Poljska, Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Čehoslovačka). Uvođenje komunističkoga režima u spomenutim državama bilo je u suprotnosti s odlukama na konferenciji u Jalti, kad je dogovoreno da se u oslobođenim zemljama istočne Europe provedu višestranački parlamentarni izbori. Vladavina komunizma započela je i u Jugoslaviji i Albaniji.

Sukladno odlukama donesenima na konferencijama u Jalti i Potsdamu, Saveznici su podijelili Njemačku na četiri okupacijske zone – zapad Njemačke podijeljen je između Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i SAD-a, dok je istok Njemačke pripao SSSR-u.

DA

172A B C D E

Sovjetskom blokadom zapadnoga Berlina, 2,2 milijuna ljudi našlo se u bezizlaznoj situaciji, ostavši bez osnovnih živežnih namirnica. Kako bi se spriječila humanitarna katastrofa, stotine britanskih, francuskih i američkih aviona izbacivalo je padobranima namirnice potrebne za svakodnevni život iznad zapadnoga Berlina. Osim toga, berlinsku djecu darivali su tonama čokolade. Tijekom Berlinske krize na grad je bačeno oko 22 tone slatkih bombi. Naravno, radilo se o slatkišima.

Sovjeti su blokirali željezničke i cestovne pravce koji su spajali zapadni Berlin sa savezničkim okupacijskim zonama u zapadnome dijelu Njemačke. Cilj im je bio preuzimanje kontrole u zapadnome Berlinu. Zbog toga su Zapadni Saveznici uspostavili zračni koridor, kojim je stanovnicima zapadnoga Berlina dopremana hrana, gorivo i ostale potrepštine koje su osiguravale normalan svakodnevni život. Kad su Sovjeti shvatili da blokada nije uspjela, odustali su od nje u svibnju 1949. godine. Kraj blokade nije značio smirivanje odnosa između Istoka i Zapada.

1. Što se dogodilo s Njemačkom nakon završetka Drugoga svjetskog rata?2. Zbog čega je došlo do Berlinske krize?3. Jesu li Sovjeti uspjeli blokadom zapadnoga Berlina ostvariti svoj cilj?

Jednako tako podijeljen je i Berlin koji se nalazio duboko u sovjetskoj okupacijskoj zoni. Sa zapadnim dijelom Njemačke bio je povezan željezničkim prugama i cestama. Kako je započelo spajanje savezničkih okupacijskih zona, rasla je napetost sa SSSR-om, koji nije odobravao takve poteze dojučerašnjih saveznika. U lipnju 1948. godine došlo je do sovjetske blokade zapadnoga Berlina. Uslijedila je najopasnija epizoda Hladnoga rata do tada – Berlinska kriza.

A B C

173 A B C D E

Izgradnja zida u Berlinu 1961. godine

Tijekom razdoblja Hladnog rata u nekim državama došlo je do pokušaja promjene komunističke vlasti. Do velikih nemira došlo je 1956. godine u Mađarskoj, što je rezultiralo rušenjem komunističke vlasti postavljene iz Moskve. Vlast je preuzeo Imre Nagy (Imre Nađi), koji je bio na čelu umjerenih političara demokratskih shvaćanja. Odgovor iz Moskve na takvu situaciju bio je oštar i nemilosrdan. U Mađarsku dolaze sovjetske tenkovske jedinice koje su vrlo brzo ugušile nemire. Postavljena je nova vlada, a Nagy je osuđen na smrt. Oko 100.000 Mađara, koji su sudjelovali u pokušaju rušenja komunizma, pobjeglo je na Zapad. Desetak godina nakon mađarskih nemira došlo je, 1968. godine, do revolucije u Čehoslovačkoj, poznate i kao Praško proljeće. Cilj je bio isti: rušenje komunizma i veće demokratske slobode. Vlast je preuzeo Aleksandar Dubček, koji je želio stvoriti liberalnije društvo (,,komunizam s ljudskim licem”) pa je s tim ciljem počeo provoditi reforme. Sovjetska vlast u Moskvi zatražila je zaustavljanje reformi, na što se Dubček oglušio. Reakcija Sovjeta bila je slanje tenkova i 200.000 vojnika u Čehoslovačku. Tek pod takvim prijetnjama Dubček je smijenjen i emigrirao je iz zemlje, a postavljena je nova vlast. Ovi događaji nagovijestili su da su zemlje pod ,,ruskom čizmom” željne promjena koje će se za nekoliko desetljeća i dogoditi.

Zapadni Saveznici odlučili su 1949. godine svoje tri okupacijske zone povezati u jednu državu, stoga su u zapadnom dijelu Njemačke provedeni parlamentarni izbori. Izabran je novi parlament, donesen je novi Ustav te je rođena nova država, Savezna Republika Njemačka (SR Njemačka ili Zapadna Njemačka) s glavnim gradom Bonnom. Sovjeti su odgovorili naredne godine proglašavanjem svoje okupacijske zone Demokratskom Republikom Njemačkom (DR Njemačka ili Istočna Njemačka) s glavnim gradom Istočnim Berlinom. Dok se SR Njemačka razvijala kao zemlja parlamentarne demokracije, u DR Njemačkoj uveden je komunistički režim, te je društveno i gospodarski zaostajala za zapadnim susjedom. Zbog sve težih životnih uvjeta, veliki broj ljudi odlučio se na bijeg u SR Njemačku. Kako bi spriječili bijeg iz Istočnog Berlina, Sovjeti su 1961. godine odlučili izgraditi Berlinski zid, koji je postao simbol Hladnoga rata i komunističkoga režima u Europi. Time je Berlin i fizički podijeljen na istočni i zapadni dio.

CB DA

174A B C D E

Sovjetski tenkovi na ulicama Praga 1968. godine

1. Koji je bio cilj Imre Nagyja i Aleksandra Dubčeka?2. Kakva je bila reakcija Moskve na događaje u Mađarskoj i Čehoslovačkoj?

Komunističke države u Europi politički su, društveno i gospodarski oblikovane prema Staljinovu modelu. Sve odluke donosila je Komunistička partija koja je kontrolirala cjelokupni život u državi. Privatna i crkvena imovina (tvornice, banke, trgovine, crkvene zgrade itd.) postala je državno vlasništvo. Slobodnoga tržišta nije bilo, a trgovina s kapitalističkim zemljama bila je zabranjena. Komunističke države tako su trgovale jedino međusobno ili sa zemljama u svijetu koje su imale iste režime (npr. NR Kina, Vijetnam, Kuba). Česte su bile nestašice osnovnih živežnih namirnica i ostalih važnih proizvoda (prašak za pranje rublja, odjeća, obuća, gorivo i sl.). Bilo je zabranjeno putovati u kapitalističke države, čime se nastojala sakriti prava slika o životu u komunizmu. Zbog zastarjele tehnologije, industrijski proizvodi u komunističkim zemljama bili su slabije kvalitete od istih ili sličnih proizvoda u kapitalističkim zemljama. Teška društvene situacija u SSSR-u potrajala je sve do Staljinove smrti 1953. godine, nakon koje je vlast u SSSR-u preuzeo Nikita Hruščov. Tada je započeo proces destaljinizacije, obilježen kritikom Staljinove vlasti.

1. Navedi neka obilježja zemalja Istočnog bloka.2. Kada je započeo proces destaljinizacije u SSSR-u i što ga je obilježavalo?

Život kakav su stanovnici Istočnog bloka sanjali, državljani Zapadnog bloka su živjeli. Snažan industrijski razvoj utjecao je na visoku kvalitetu života njihovoga stanovništva. Svaki dom bio je opremljen modernim električnim aparatima poput radija ili televizora. Gotovo svaka radnička obitelj posjedovala je osobni automobil. Ljudi su masovno odlazili u kina ili na koncerte popularnih rock and roll grupa.

A

175 A B C D E

Šezdesetih godina 20. stoljeća osnovan je rock sastav The Beatles, ,,čudo iz Liverpoola”, koji je u kratkom vremenu svoga postojanja zaludio cijeli svijet (,,Bitlmanija”). Njihovi svevremenski hitovi i danas su rado slušani i iznimno cijenjeni u glazbenim krugovima. Rock zvijezde postaju uzori mladima koji se počinju odijevati i ponašati kao njihovi uzori s televizije ili iz časopisa.

Bez obzira što su se The Beatles razišli prije 50 godina, njihovi hitovi poput Yesterday, Let it be

ili Hey Jude i danas su rado slušani.U isto vrijeme nastao je u SAD-u hippie (hippy) pokret – pokret mladih Amerikanaca koji su se suprotstavljali američkom načinu života i američkoj politici. Željeli su stvoriti jedan potpuno novi svijet, svijet bez razlika među ljudima, svijet bez religija i nacionalnosti. Pripadnike pokreta nazivali su ,,djecom cvijeća”, jer su ukrašavali kosu i odjeću cvijećem kao znakom miroljubivosti. Tada se počinje mijenjati i uloga žena u društvu. Tijekom 70-ih godina jačaju pokreti koji se zalažu za njihova veća prava. S vremenom žene postaju sve obrazovanije i svjesnije svoje društvene važnosti.Da u zapadnom svijetu nije bilo sve idealno, pokazala je segregacija u SAD-u, koja je Afroamerikancima uskratila sva prava punopravnih građana. Njihova se situacija poboljšala 60-ih godina kada je na snagu stupila zabrana rasne diskriminacije prilikom zapošljavanja, kao i na svim javnim mjestima. Međutim, problem rasne diskriminacije u SAD-u ostao je primjetan do današnjih dana.

1. Navedi neka obilježja zemalja Zapadnoga bloka.2. Navedi neke probleme koji se javljaju u američkome društvu.

VAŽNO! » Berlinska kriza iz 1948. godine prva je velika politička kriza u razdoblju Hladnoga rata. » Na njemačkome području nastale su Savezna Republika Njemačka (1949.) i

Demokratska Republika Njemačka (1950.). » Berlinski zid izgrađen je 1961. godine i bio je simbol blokovske podjele u Europi. » Pokušaji demokratizacije društva nisu uspjeli u Mađarskoj (1956.) i Čehoslovačkoj

(1968.). » Hippie (hippy) pokret i segregacija ukazivali su na društvene probleme u SAD-u.

A B E

176A B C D E

4.3. Hladnoratovski sukobi i krize

Nakon ove teme moći ćeš:

√ nabrojati krizna žarišta za vrijeme Hladnoga rata √ objasniti uzroke tih sukoba i navesti njihove posljedice

Prisjeti se:

• Koja je bila prva velika politička kriza u Europi nakon Drugoga svjetskog rata?

Tijekom Hladnoga rata dvije svjetske supersile, SAD i SSSR, nisu se izravno sukobile, ali su sudjelovale u lokalnim ratovima i krizama koje su izbijale u svijetu. Nuklearni ili Treći svjetski rat izbjegnut je zahvaljujući ,,ravnoteži straha”, odnosno strahu od napada jedne supersile na drugu.

Krizna žarišta u svijetu

Kubanska kriza (1962.)Vrhunac Hladnoga rata bila je Kubanska kriza tijekom koje je svijet došao do ruba nuklearnoga rata. Naime, nakon što je 1959. godine vlast preuzeo Fidel Castro, Kuba je postala prva zemlja na zapadnoj hemisferi u kojoj je uveden komunistički režim. U travnju 1961. godine predsjednik SAD-a John Fitzgerald Kennedy odobrio je vojnu akciju s ciljem svrgavanja Castra s vlasti. Budući da SAD nije želio komunističku vlast u ,,svom dvorištu”, američka vlada opremila je skupinu izbjeglica s Kube, protivnike Castrova režima, koji su trebali izvršiti invaziju na Kubu. Iskrcavanje u kubanskom Zaljevu svinja završilo je

A C D

177 A B C D E

Slijeva na desno: Nikita Hruščov, Fidel Castro i John F. Kennedy

1. Kako su SAD-e reagirale nakon dolaska Fidela Castra na vlast na Kubi?2. Kako je riješena Kubanska kriza?

Korejski rat (1950. – 1953.)Uoči kraja Drugoga svjetskog rata na sjeverni dio Korejskoga poluotoka ušla je sovjetska Crvena armija, dok je u južni dio ušla američka vojska. Ubrzo su formirane dvije države koje je dijelila uspostavljena granica duž 38. paralele: komunistička Sjeverna Koreja (punim nazivom Demokratska Narodna Republika Koreja) i demokratska, kapitalistička Južna Koreja (Republika Koreja). Vojska Sjeverne Koreje prešla je 1950. godine granicu i time pokrenula rat. Južna Koreja obratila se za pomoć Ujedinjenim narodima, koji su poslali vojnu pomoć pod zapovjedništvom američkoga generala Douglasa MacArthura. Brzim prodorom, udružene vojske Južne Koreje i UN-a, u kojoj je bilo najviše američkih vojnika, protjerale su sjevernokorejsku vojsku sve do kineske granice. Kineska komunistička vlast reagirala je i poslala oko 200.000 ,,dobrovoljaca” u pomoć Sjevernoj Koreji. Rat je bjesnio naredne tri godine, sve do potpisivanja ugovora o prekidu vatre u pograničnom mjestu Panmunjomu. Premda rat službeno nikada nije završio, jer nije potpisano konačno primirje, granica je ostala tamo gdje je i bila prije početka rata. Korejski narod tako je do danas ostao podijeljen u dvije države različitoga društvenog i gospodarskog uređenja.

neuspješno. Castrove su snage za samo tri dana uništile napadače. Nakon toga se Castro obratio sovjetskom vođi Hruščovu za pomoć. Sovjeti su na Kubi postavili lansirne raketne rampe okrenute prema SAD-u. Kada su sovjetski brodovi s nuklearnim raketama krenuli prema Kubi, američka mornarica blokirala je prilaz otoku. Bio je to vrhunac krize. Svijet je bio u iščekivanju ratnoga sukoba. U posljednjem trenutku, posredstvom ,,crvenoga telefona” između Washingtona i Moskve, postignut je dogovor. Sovjeti su 1962. godine uklonili lansirne rampe i vratili brodove, a američka se mornarica povukla.

A B D

178A B C D E

1. Zašto je došlo do sukoba na Korejskom poluotoku?2. Kako je završio Korejski rat?

Vijetnamski rat (1955. – 1975.)Na području Azije došlo je do još jednoga lokalnog rata. Vodio se u Indokini (JI Azija), a korijeni su mu u 1954. godini kad se Vijetnam oslobodio francuske kolonijalne vlasti. Uskoro su nastale dvije države podijeljene granicom duž 17. paralele: komunistički Sjeverni Vijetnam i kapitalistički Južni Vijetnam, u kojem je osnovana komunistička organizacija Vijetkong s ciljem da se dva Vijetnama ujedine u jednu komunističku državu. Uskoro je počeo građanski rat u Južnom Vijetnamu. U strahu od širenja komunizma u tom dijelu Azije (,,domino efekt”), vlada SAD-a uključila se u vijetnamska ratna zbivanja. Namještenim napadom na američki brod u Tonkinškom zaljevu 1964. godine, nađen je izgovor za američku vojnu akciju protiv Vijetkonga i Sjevernoga Vijetnama. Amerikanci su prilikom zračnih bombardiranja koristili zapaljive napalm bombe uzrokujući tako stradanje velikog broja civilnog stanovništva. Istovremeno je rastao i broj poginulih američkih vojnika što je izazvalo masovne antiratne demonstracije širom SAD-a. Mirovni sporazum konačno je potpisan 1973. godine u Parizu. Dvije godine kasnije američka vojska potpuno se povukla iz Južnoga Vijetnama koji se ujedinio sa Sjevernim Vijetnamom u jednu komunističku državu. Vijetnamski rat ostavio je brojne ljudske žrtve: poginulo je oko 50.000 američkih vojnika i oko 2 milijuna vijetnamskih vojnika i civila. Do širenja komunizma u JI Aziji ipak nije došlo.

Zbog nepristupačnog terena i prašuma, američke zračne snage

tijekom Vijetnamskoga rata masovno su koristile helikoptere

za prijevoz vojnika i opreme

1. Objasni ulogu Vijetkonga u Vijetnamskom ratu.2. Zbog čega su se SAD-e uključile u vijetnamska ratna zbivanja?3. Koje su bile posljedice Vijetnamskoga rata?

A C D

179 A B C D E

Prvi Izraelsko-arapski rat (1947. – 1948.)Na Bliskom istoku (JZ Azija) je 1947. godine pod pokroviteljstvom UN-a područje Palestine podijeljeno na židovski i arapski dio. Grad Jeruzalem proglašen je neutralnom zonom pod upravom UN-a. Godinu dana nakon podjele, Židovsko narodno vijeće u Palestini proglasilo je Državu Izrael. Već su idući dan udružene vojske Arapske lige (Egipat, Libanon, Irak, Jordan i Sirija) napale izraelsku državu s ciljem da ,,bace Židove u more”. U početku rata, arapske snage pobjeđivale su izraelsku vojsku, da bi se situacija kasnije potpuno promijenila kada je do izražaja došlo izraelsko ratno zrakoplovstvo. Arapi su nakon sedam mjeseci sukoba poraženi, a Izrael je zauzeo područje Galileje s kojeg je protjeran veliki broj Palestinaca. Službeno primirje potpisano je 1949. godine, a do danas je vođeno ukupno pet Izraelsko-arapskih ratova. Područje Izraela i Palestine i danas je nemirno s čestim sukobima.

1. Kako je došlo do sukoba između Izraela i arapskih država?2. Istraži jesu li Izraelci i Palestinci, odnosno Arapi, riješili međusobne

nesuglasice.

Irački ratovi (1980. – 1991.)Osim već spomenutih Izraelsko-arapskih ratova, na području Bliskog istoka vođeno je još ratova u kojima je u glavnoj ulozi bio irački diktator Saddam (Sadam) Husein. Pod njegovim vodstvom Irak je 1980. godine, zbog naftnih nalazišta, napao susjedni Iran. Rat je trajao do 1988. godine, a u njemu je poginulo oko pola milijuna ljudi. Iračka vojska u ratu je koristila i bojni otrov iperit (Prisjeti se gdje se prvi put koristio!).

Sadam Husein, irački diktator koji je tom državom upravljao od 1979. do 2003. godine. Vodio je brojne ratove na području Arapsko-perzijskog zaljeva, želeći učiniti Irak regionalnom silom.

B D

180A B C D E

Do nove iračke agresije došlo je početkom kolovoza 1990. godine, kad je napadnut susjedni Kuvajt, iz istih razloga kao Iran deset godina ranije. Budući da je Irak odbio povlačenje, UN je dao pristanak za vojnu intervenciju. Tako je 1991. godine počeo Zaljevski rat. Združene snage SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske napale su iračku vojsku u operaciji Pustinjska oluja (Desert Storm). U pozadini ove akcije stajali su i interesi velikih naftnih kompanija. Otpor iračke vojske skršen je za samo nekoliko dana.Prilikom povlačenja iz Kuvajta Iračani su zapalili brojne naftne izvore, uslijed čega se velika količina nafte izlila u Arapsko-perzijski zaljev uzrokujući veliku ekološku katastrofu.Sadamov režim srušen je 2003. godine. Tri godine kasnije bivši irački diktator osuđen je na smrtnu kaznu.

Zapaljeni naftni izvori u Kuvajtu

1. Koji je bio glavni razlog Iračkih ratova?2. Što znaš o operaciji Pustinjska oluja?3. Kako je završila diktatura Sadama Huseina?

VAŽNO! » Kubanska kriza (1962.) bila je najteža politička kriza u vrijeme Hladnoga rata.

» U razdoblju Hladnoga rata u Aziji su izbijali lokalni ratovi: Korejski rat, Vijetnamski rat, Izraelsko-arapski ratovi, Irački ratovi.

B D

181 A B C D E

4.4. Kraj Hladnoga rata

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti pojam detanta √ nabrojati države u kojima su se dogodile demokratske promjene √ opisati nastanak jedinstvene njemačke države √ objasniti pojmove glasnost i perestrojka

Prisjeti se:

• Kako je došlo do Berlinske krize i kako je riješena?• Kako su završili pokušaji demokratizacije u Mađarskoj i Čehoslovačkoj?• Tko je i na koji način riješio Kubansku krizu?

Hladni rat držao je svijet u stalnom strahu i napetosti nekoliko desetljeća. Budući da su glavni

akteri Hladnog rata, SAD-e i SSSR, posjedovali nuklearno oružje, strah od potpunog uništenja

očuvao je relativni mir u svijetu. Utrka u nuklearnom naoružavanju predstavljala je ogroman

teret za gospodarstvo SAD-a, a posebno je velik trag ostavila na život stanovništva SSSR-a.

Stoga je naposlijetku došlo do smirivanja odnosa i odluka o ograničenju proizvodnje nuklernog

oružja. Razdoblje detanta, popuštanja napetosti između SAD-a i SSSR-a, počelo je nakon Kubanske krize kada je postignut američko-sovjetski sporazum o zabrani nuklearnih pokusa pod vodom, u atmosferi i svemiru.

Sovjetski vođa Mihail Gorbačov (lijevo)

i predsjednik SAD-a Ronald Reagan

potpisuju 1987. godine sporazum o uklanjanju

i uništavanju nuklearnih raketa kratkog i

srednjeg dometa (od 500 do 5.500 km).

1. Objasni politiku detanta.

B D

182A B C D E

Politika detanta dovela je do popuštanja sovjetskoga pritiska na komunističke režime u Europi, što će rezultirati njihovim padom. Slom komunističkih režima počeo je 80-ih godina u Poljskoj nizom štrajkova koje je 1980. godine organizirao sindikat Solidarnost s ciljem uvođenja političkih i gospodarskih promjena. Na čelu sindikata nalazio se Lech Wałęsa. Uskoro je vlast proglasila izvanredno stanje u zemlji, a vojska je izašla na ulice. Situacija u zemlji nije se smirila sve do 1989. godine, kada su održani višestranački parlamentarni izbori, na kojima je srušena komunistička vlast. Iduće godine održani su predsjednički izbori na kojima je pobijedio L. Wałęsa i tako postao prvi predsjednik demokratske Poljske. Veliku ulogu u rušenju komunizma u Poljskoj odigrala je i Katolička crkva, jer je tadašnji papa Ivan Pavao II. prije izbora za papu bio poljski kardinal imenom Karol Wojtyla. Tako je Poljska postala prva europska zemlja koja se oslobodila komunizma i uspostavila demokraciju.

1. Koja se europska država prva oslobodila komunizma?2. Tko je postao njezin prvi predsjednik?

Lech Wałęsa, sindikalni vođa iz Gdanjska i prvi demokratski izabrani predsjednik Poljske. Nobelovu nagradu za mir dobio je 1983. godine.

Tijekom 1989. i 1990. godine komunizam je nakon slobodnih izbora napustio Čehoslovačku (nakon Baršunaste revolucije), Mađarsku i Bugarsku. U Rumunjskoj je do promjene političkog uređenja došlo nasilnim putem jer je diktator Nicolae Ceausescu (Čaušesku) odbijao provesti slobodne izbore. Tek nakon što je vojska stala uz narod, srušena je komunistička vlast. Prilikom pokušaja bijega Ceausescu je uhićen i zajedno sa suprugom osuđen na smrt.

A D

183 A B C D E

Do promjena je došlo i u Istočnoj Njemačkoj. Državom su se širili zahtjevi za održavanjem slobodnih parlamentarnih izbora s ciljem rušenja komunističkoga režima. Okupljeni narod počeo je 9. studenog 1989. godine rušiti simbol komunizma – Berlinski zid. Nakon pada zida, održani su prvi parlamentarni izbori na kojima su pobijedile stranke koje su se zalagale za ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke. Do ujedinjenja je došlo 3. listopada 1990. godine.

Prosvjedi u Berlinu tijekom studenoga 1989. godine rezultirali su rušenjem Berlinskog zida, jednog od simbola komunizma i blokovske podjele u Europi.

1. Kako je došlo do pada Berlinskog zida?2. Što se dogodilo s Istočnom i Zapadnom Njemačkom?

Sredinom 80-ih godina sovjetski vođa Mihail Gorbačov proveo je važne i nužne reforme u SSSR-u. Uveo je perestrojku (preustroj), gospodarske promjene kojima je dopušteno privatno vlasništvo i tržišno gospodarstvo. Promjene u gospodarstvu pratila je glasnost (otvorenost), promjene kojima su uvedene društvene slobode (ukidanje cenzure u medijima, kulturi i umjetnosti, sloboda izražavanja, vjerska tolerancija itd.). Gospodarske i društvene promjene otvorile su put prema raspadu SSSR-a. Tijekom 1990. godine pribaltičke zemlje, Estonija, Litva i Latvija, proglasile su nezavisnost. Početkom prosinca 1991. godine utemeljena je Zajednica nezavisnih država (ZND), koja je okupljala 12 bivših sovjetskih republika. Bila je to završna etapa procesa raspada SSSR-a. Na njegovim ruševinama ubrzo su nastale nezavisne države, od kojih su najveće Rusija i Ukrajina. Raspadom SSSR-a nestao je vojno-politički savez Varšavski pakt (ugovor).

A B D

184A B C D E

1. Tko je počeo s demokratizacijom u SSSR-u?2. Objasni pojmove perestrojka i glasnost.3. Kako se početkom 90-ih godina prošlog stoljeća raspao SSSR?

Karikatura prikazuje Gorbačova kako stoji ispred razbijenoga simbola komunizma i SSSR-a

VAŽNO! » Detant je razdoblje popuštanja napetosti između SAD-a i SSSR-a obilježeno

ograničavanjem utrke u naoružavanju.

» Tijekom 1989. i 1990. godine srušeni su komunistički režimi u Poljskoj, Čehoslovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Istočnoj Njemačkoj, a 1992. godine u Albaniji.

» Pad Berlinskog zida 1989. godine označio je početak procesa ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke (1990.).

» Mihail Gorbačov uveo je sredinom 80-ih godina 20. stoljeća gospodarske promjene (perestrojka) i društvene promjene (glasnost) u SSSR-u.

A B D

185 A B C D E

4.5. Proces dekolonizacije

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti pojam dekolonizacije √ navesti primjere zemalja koje su se oslobodile kolonijalnih vlasti √ objasniti pojam apartheida √ opisati probleme zemalja Trećeg svijeta

Prisjeti se:

• Koje su nove države nastale u svijetu nakon Drugoga svjetskog rata?• Kada je nastala Organizacija ujedinjenih naroda (OUN)?• Kako je izgledala blokovska podjela svijeta u razdoblju Hladnoga rata?

1. Navedi vodeće europske kolonijalne sile.2. Što je dekolonizacija?3. U čemu je važnost Povelje UN-a u procesu dekolonizacije?

Proces dekolonizacije započeo je potkraj 18. stoljeća, ali je puni razvoj doživio nakon svjetskih ratova u 20. stoljeću. Antikolonijalni pokreti u Afici i Aziji osobito su ojačali nakon donošenja Povelje Ujedinjenih naroda 1945. godine, koja je svim narodima omogućila pravo na samoodređenje.

Borba Indijaca za oslobođenje od britanske vlasti započela je 20-ih godina prošloga stoljeća. Borbu je vodio Indijski nacionalni kongres na čijem je čelu bio Mahatma Gandhi. Osnovno obilježje indijskog otpora britanskoj vlasti bilo je nenasilje, jer je Gandhi bio zagovornik mirne borbe, koja je uključivala građanski neposluh, demonstracije, štrajkove glađu te bojkot britanskih proizvoda.

A B D

186A B C D E

Borba Indijaca za neovisnost bila je duga i teška, a britanske vlasti oslobodili su se 1947. godine. Kako je u Indiji, uz većinsko hindusko stanovništvo, živio i veliki broj muslimana koji su također tražili svoju državu na Indijskom potkontinentu, na području bivše britanske Indije nastale su dvije države: Indija i Pakistan s većinskim muslimanskim stanovništvom. Pogranične razmirice između njih traju i danas.

Mohandas Karamchand Gandhi (1869. – 1948.), indijski aktivist, političar i državnik. Po zanimanju je bio pravnik. Na čelo Indijskoga nacionalnog kongresa došao je 1920. godine te je poveo Indijce u borbu protiv britanske kolonijalne vlasti. Zagovarao je miran suživot hindusa i muslimana u Indiji. U siječnju 1948. godine ubio ga je hinduski ekstremist. Zbog zasluga u stjecanju nezavisnosti, Indijci su ga nazvali Mahatma, što na sanskrtu znači Velika duša. Poznata je njegova rečenica: ,,Živi kao da ćeš umrijeti sutra, uči kao da ćeš živjeti vječno.”

1. Tko je Mahatma Gandhi?2. Koje su dvije države nastale na prostoru britanske Indije?3. Koji su najveći problemi između te dvije zemlje?

Za razliku od Britanaca, Francuzi su svoje kolonije pokušali zadržati silom. Budući da su smatrali kako će im gubitak kolonija umanjiti ugled u svijetu, ušli su s njima u ratove. Na području Indokine (JI Azija) morali su 1954. godine priznati nezavisnost Vijetnama, a iste godine izbio je rat za nezavisnost u Alžiru (sjeverna Afrika). Alžirski rat uzrokovao je političku nestabilnost u Francuskoj, jer je predsjednik Charles de Gaulle bio zagovornik alžirske nezavisnosti, dok su generali francuske vojske bili protiv. Nakon duge borbe Alžir je konačno 1962. godine izborio nezavisnost.

1. Zašto su Francuzi svoje kolonije željeli zadržati silom?

EA B D

187 A B C D E

U drugoj polovici 20. stoljeća proces dekolonizacije zahvatio je afrički kontinent. Veći zamah dekolonizacija u Africi doživljava nakon što su Ujedinjeni narodi 1960. godine donijeli Deklaraciju o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama. Na području južne Afrike Britanci su 1910. godine osnovali Južnoafičku uniju, koja je imala status dominiona. Pedesetak godina kasnije Južnoafrička unija prelazi u Južnoafričku Republiku, u kojoj je vladao veliki problem apartheida (odvojenost), rasne netrpeljivosti vladajuće bjelačke manjine prema crnačkoj većini. Politika apartheida podrazumijevala je potpuno odvojen život bijelaca i crnaca, koji je bio vidljiv na svakom koraku: miješani brakovi bili su zabranjeni, živjeli su u odvojenim područjima, odvojenim dijelovima gradova, odvojeno su se vozili u autobusima, imali su odvojene trgovine pa čak i klupe u parkovima. Samo se mali broj crnaca mogao školovati, a za ostale su bili rezervirani najteži i najprljaviji poslovi (rudari, čistači ulica, sluge itd.). Zbog toga je Afrički nacionalni kongres, organizacija koja se borila protiv apartheida, povela borbu za rasnu ravnopravnost. Jedan od čelnih ljudi te organizacije bio je Nelson Mandela, kojega su vlasti uhitile i 1962. godine osudile na doživotni zatvor. Nekoliko mu je puta ponuđeno pomilovanje, uz uvjet da odustane od svoje borbe, što je odbio riječima da „samo slobodni ljudi mogu pregovarati, zatvorenik ne može ući u takve pregovore…“

Godine 1989. dolazi do ukidanja apartheida. Već iduće godine Mandela, nakon 28 godina, izlazi iz zatvora.Nobelovu nagradu za mir dobio je 1993. godine, da bi naredne godine postao prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike (današnja Republika Južna Afrika).

1. Što je politika apartheida?2. Tko se protiv nje borio?3. Kako je ta borba završila?

,,Ne sudi o meni na osnovu mog uspjeha, nego mi sudi na osnovu toga koliko sam puta pao i ponovno ustao.”Nelson Mandela (1918. – 2013.)

EA D

188A B C D E

Afričke i azijske zemlje koje su se oslobodile kolonijalizma bile su gospodarski nerazvijene. Nazivamo ih zemljama Trećega svijeta. Izborile su ili su dobile slobodu, ali su naslijedile neimaštinu, neishranjenost i nisku razinu obrazovanosti stanovništva. Politički odnosi u njima bili su nestabilni pa su se vlasti smjenjivale čestim građanskim ratovima. Osim toga, stanovništvo su pogađale zarazne bolesti, koje su zbog loše medicinske skrbi odnosile veliki broj života. Nažalost, vjerske ili etničke borbe, siromaštvo i glad prisutni su u njima i danas, unatoč pomoći koja dolazi od strane mnogobrojnih pojedinaca, udruga i organizacija (npr. FAO, UNICEF, Crveni križ, Crveni polumjesec).

1. Koje zemlje nazivamo zemljama Trećeg svijeta?2. Navedi neke od problema zemalja Trećeg svijeta.

VAŽNO! » Dekolonizacija je proces oslobađanja kolonija od kolonijalne vlasti s ciljem

stjecanja slobode i nezavisnosti.

» Mahatma Gandhi vodio je u Indiji borbu protiv britanske kolonijalne vlasti. Indija je postala nezavisna država 1947. godine.

» Politika apartheida, rasne odvojenosti vladajuće bjelačke manjine i crnačke većine, vodila se u Južnoafričkoj Republici. Na čelu borbe protiv apartheida bio je Nelson Mandela.

» Zemljama Trećega svijeta nazivamo afričke i azijske zemlje koje su u procesu dekolonizacije stekle slobodu i nezavisnost, a opterećene su čestim građanskim ratovima, siromaštvom, bolestima i glađu.

EA B

189 A B C D E

4.6. Ujedinjena Europa

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati proces nastanka Europske unije √ ocijeniti značaj Europske unije za očuvanje mira u Europi √ navesti četiri najvažnije institucije Europske unije

Prisjeti se:

• Navedi uzroke i posljedice Drugoga svjetskog rata.• Koje su europske zemlje tijekom druge polovice 20. stoljeća u procesu

dekolonizacije izgubile svoje kolonije?

Europska unija je zajednica 27 europskih država u kojima živi ukupno 447 milijuna stanovnika. Rođena je iz ruševina koje je za sobom ostavio Drugi svjetski rat. Tijekom ovoga sukoba Europa je bila opustošena i ekonomski uništena pa su imperijalističke sile poput Ujedinjenoga Kraljevstva i Francuske, unatoč izborenoj pobjedi, izgubile vodeće mjesto u svjetskoj politici. Štoviše, nove supersile, SAD i SSSR, uvukle su kontinent u hladnoratovski sukob podijelivši ga na dva dijela: kapitalističku Zapadnu i komunističku Istočnu Europu. Zaoštravanje odnosa između suprotstavljenih blokova, strah od moguće uporabe nuklearnog oružja i još uvijek živa sjećanja na ratna razaranja, doprinijela su jačanju svijesti Europljana o potrebi očuvanja mira kao osnovnom preduvjetu gospodarskoga napretka i poboljšanja životnih uvjeta.

Schumanova deklaracija, 9. svibnja 1950. godine: Ujedinjavanje nacija Europe

zahtijeva uklanjanje prastarog neprijateljstva između Francuske i Njemačke.

Objedinjavanje proizvodnje ugljena i čelika odmah bi trebalo osigurati uspostavu

zajedničkih temelja gospodarskog razvitka, kao prvog koraka k federaciji Europe,

što će promijeniti sudbinu onih regija koje su se dugo bavile proizvodnjom oružja,

a čije su najčešće žrtve bile one same. Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji

dovest će do toga da svaki rat između Francuske i Njemačke postane ne samo

nezamisliv, nego i materijalno nemoguć.

Robert Schuman, francuski ministar vanjskih poslova

A B D

190A B C D E

1. Zašto je uklanjanje neprijateljstva između Francuske i Njemačke bilo važno za stvaranje Europske unije?

2. Na koji je način Schumanova deklaracija planirala ukloniti neprijateljstvo između Francuske i Njemačke?

Prvi korak prema uspostavljanju trajnoga mira i gospodarskoga blagostanja bilo je osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik 1951. godine. Na ovaj način teška je industrija, neophodna za proizvodnju oružja, stavljena pod zajedničku upravu šest država: Francuske, Zapadne Njemačke, Belgije, Nizozemske, Luksemburga i Italije. Prepreke slobodnoj trgovini bile su uklonjene uspostavljanjem zajedničkoga tržišta 1957. godine u okviru Europske ekonomske zajednice (EEZ). Konačno je 1993. godine stupanjem na snagu Ugovora iz Maastrichta stvorena Europska unija (EU). Zbog slobode kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga zajamčenih svim članicama, Unija se u više navrata proširivala, a nakon sloma komunizma 90-ih godina uključila je i države Istočne Europe. Unatoč brexitu, istupanju Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije 2020. godine, europski model pokazao se uspješnim u očuvanju gospodarskoga napretka, stabilnosti i mira.

Europska unija

A B D

191 A B C D E

Uz pomoć zemljovida odgovori:1. Nabroji zemlje članice EU tako da odvojiš bivše članice Zapadnog i Istočnog

bloka. 2. Koliko je godina naša domovina članica EU?3. Koje zemlje nisu članice EU i zašto?

Institucije Europske unije

Europski parlament

je zakonodavno tijelo sastavljeno od 705 zastupnika. Zastupnike svakih pet godina izravno biraju glasači država članica. Osim zakona, parlament donosi proračun i vrši nadzor svih institucija EU. Ima sjedište u tri grada: Strasbourgu, Bruxellesu i Luxemburgu.

Vijeće Europske unije

je uz Parlament najvažnije tijelo koje donosi odluke. Ono nema stalnih članova, već se, ovisno o temi koju treba raspraviti, na sastanak vijeća pozivaju nadležni ministri država članica. Svakih šest mjeseci sastanke saziva i vijećem predsjeda druga država članica.

Europska komisija

je neovisno izvršno tijelo EU koje predlaže i provodi zakone. Komisija ima ukupno 27 članova, jedan iz svake zemlje članice. Sjedište Europske komisije je u Bruxellesu.

Sud Europske unije

tumači pravo i rješava sporove unutar EU. Sastavljen je od sudaca koje imenuje svaka država članica, te od 11 nezavisnih odvjetnika. Sjedište suda nalazi se u Luxemburgu.

A B D

192A B C D E

Simboli Europske unije

Zastava

Zastavu Europske unije čini krug od 12 zlatnih zvijezda na plavoj pozadini. Broj zvijezda u krugu se ne mijenja pošto ne predstavljaju broj država članica, već simboliziraju jedinstvo i solidarnost europskih naroda.

Himna

Za europsku himnu odabrana je „Oda radosti“ čuvenog skladatelja Ludwiga van Beethovena. Skladba je nastala 1823. godine na temelju stihova koji veličaju ideal bratstva među ljudima pjesnika Friedricha von Schillera.

Dan Europe

Mir i jedinstvo Europe slavi se 9. svibnja. Na taj je dan 1950. godine predstavljena Schumanova deklaracija, dokument kojim je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman postavio temelje za stvaranje današnje Europske unije.

Moto Europske unijeMoto Europske unije glasi In varietate concordia (lat.) ili u prijevodu Ujedinjeni u

različitosti. Koristi se od 2000. godine.

1. Što misliš, zašto je moto napisan na latinskom jeziku?2. Koju poruku nam prenosi? Oko kojih su različitosti ujedinjeni Europljani?3. Osmisli i nacrtaj logo kojim ćeš likovno izraziti moto EU.

EA D

193 A B C D E

VAŽNO! » Europska unija je gospodarska i politička zajednica 27 europskih država s ciljem

osiguranja mira i blagostanja.

» Najvažnije institucije Europske unije su: Europski parlament, Vijeće Europske unije, Europska komisija i Sud Europske unije.

» Dan Europe u Europskoj uniji obilježava se 9. svibnja.

» Moto Europske unije glasi: Ujedinjeni u različitosti.

B D E

Euro

Euro (€) je službena valuta (novac) EU uvedena 2002. godine kako bi se olakšala trgovina između država članica. Danas valutu koristi 19 od ukupno 27 država.

Europska unija je 2012. godine dobila Nobelovu nagradu za mir. Kao najveće postignuće istaknuto je promicanje mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava tijekom više od šest desetljeća, zahvaljujući kojem je Europa od kontinenta rata pretvorena u kontinent mira. Uz diplomu i medalju, Europska unija primila je i novčanu nagradu u iznosu od 930.000 EUR, koju je udvostručila i uložila za obrazovanje djece iz ratom zahvaćenih područja.

194A B C D E

4.7. Društvo, kultura i umjetnost u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati obilježja kulture i umjetnosti u drugoj polovici 20. stoljeća i početkom 21. stoljeća

√ navesti društvene promjene nastale nakon Drugoga svjetskog rata

Prisjeti se:

• Koji su umjetnički stilovi obilježili razdoblje između dva svjetska rata?• Kako su promjene u društvenim odnosima utjecale na promjene u glazbi,

umjetnosti i odijevanju u međuratnom razdoblju?

Nakon Drugoga svjetskog rata pretrpljena ratna stradanja i svakodnevna odricanja, promijenila su tradicionalan odnos prema životu od onoga podređenog poslu, obitelji i državi u život koji treba posvetiti zabavi i u kojem treba uživati. I dok su odrasli živjeli u strahu od zaoštravanja hladnoratovskoga sukoba, na povijesnoj pozornici javlja se nova pokretačka snaga društvenih promjena – tinejdžeri.

Još pedesetih godina 20. stoljeća bijeg od stvarnosti tinejdžeri nalaze u rock and roll glazbi brzih ritmova. Svjetskoj slavi ovoga glazbenog pokreta najviše je pridonio Elvis Presley, koji je zbog svojih zasluga ponio laskavu titulu Kralja. Zbog neprimjerenih plesnih koraka i ljubavnih stihova, novi je glazbeni stil starija generacija oštro osudila kao skandalozan i nemoralan. Štoviše, vladalo je mišljenje da će rock pokvariti mladež i da ga treba zabraniti, zbog čega je rock još više dobio na popularnosti. Tijekom desetljeća koja su uslijedila razvio se u brojne podžanrove poput glam rocka, hard

rocka, punk rocka te pop rocka.

Elvis Presley – kralj rock’n’rolla

EA

195 A B C D E

Brojni glazbenici poput Johna Lennona (The Beatles), Boba Dylana i Bono Voxa (U2) nastojali su svojim stihovima zaustaviti strahote rata šireći ideju mira i ljubavi. Koristili su svoju glazbu za podizanje svijesti društva o socijalnoj nepravdi, diskriminaciji i kršenju civilnih, ženskih i rasnih prava. Rockeri su svirali na svim većim protestnim skupovima tijekom druge polovice 20. stoljeća. Zbog utjecaja njegove rock poezije na glazbene, društvene i političke promjene, Bob Dylan je nagrađen Nobelovom nagradom za književnost 2016. godine.

Protest protiv Vijetnamskog rata 1967. godine u Washingtonu

U otporu prema tradicionalnim vrijednostima, rock’n’roll je izbrisao dotad neizbrisive jezične, nacionalne, rasne, socijalne, vjerske i političke razlike. Zahvaljujući promjenama koje je unio u glazbu, modu i način razmišljanja rođena je popularna kultura dostupna širokim masama. Također, zahvaljujući visokorazvijenoj tehnologiji i medijima poput radija, televizije, videa ili danas interneta, masovna je kultura postala globalna. Uz masovnu proizvodnju i reklamne kampanje koje veličaju bogatstvo, ljepotu, slavu i moć, popularna je kultura doprinijela stvaranju potrošačkoga društva i čovjeka kojemu je od općega dobra važnija udobnost i osobni užitak.

I umjetnici druge polovice 20. stoljeća obraćali su se širokim masama, pronalazeći inspiraciju u proizvodima široke potrošnje. Tako je nastala popularna umjetnost ili pop-art. Najpoznatiji predstavnik ovoga pravca bio je Andy Warhol, umjetnik koji je svojim djelima veličao masovnu i popularnu kulturu izrađujući portrete konzervirane juhe Campbell’s te glazbenih i filmskih zvijezda (Elvis Presley, Marilyn Monroe).

Andy Warhol

EA

196A B C D E

1. Zašto se poslijeratno društvo okrenulo uživanju i zabavi?2. Na koje je sve promjene u glazbi, modi i načinu razmišljanja utjecao rock’n’roll?3. Nabroji glavna obilježja popularne kulture.4. Što nam suvremeni umjetnici žele poručiti djelima inspiriranima proizvodima

svakodnevne uporabe?

VAŽNO! » Rock’n’roll je popularna glazba rođena 50-ih godina koja je ujedinila mlade na svim

kontinentima bez obzira na njihove jezične, nacionalne, rasne, socijalne, vjerske i političke razlike.

» Popularna kultura je svima dostupna zahvaljujući medijima i suvremenoj tehnologiji.

» Pop-art je umjetnički pravac koji veliča proizvode široke potrošnje.

EA

197 A B C D E

4.8. Dostignuća znanosti i tehnologije u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća

Nakon ove teme moći ćeš:

√ nabrojati najvažnija dostignuća znanosti i tehnologije u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća

√ ocijeniti utjecaj znanstvenih i tehnoloških dostignuća na suvremeni život √ navesti probleme suvremenoga svijeta koji proizlaze iz dostignuća znanosti

i tehnologije

Prisjeti se:

• Koji su znanstvenici obilježili razdoblje između dva svjetska rata?• Na koji je način pokretna traka unaprijedila industrijsku proizvodnju?• Kako je izum automobila i zrakoplova utjecao na život čovjeka?

Nezamislivo brz i nezaustavljiv napredak znanosti i tehnologije koji je obilježio razdoblje druge polovice 20. stoljeća, posljedica je nadmetanja svjetskih supersila SAD-a i SSSR-a. Naime, tijekom Hladnoga rata suparnice nisu štedjele resurse, kako bi pobijedile u utrci u nuklearnom naoružavanju i istraživanju svemira.

Istraživanje svemiraU hladnoratovskoj utrci u istraživanju svemira Sovjeti su dugo vodili. U Zemljinu orbitu lansirali su prvi umjetni satelit – Sputnik I. (1957.), prvo živo biće – psa Lajku (1957.), te prvog čovjeka – Jurija Gagarina (1961.). Amerikanci su preuzeli vodstvo tek 1969. godine, spustivši letjelicom Apollo 11 prvog čovjeka na Mjesec. Prilikom stupanja na Mjesec, u izravnom TV prijenosu, američki astronaut Neil Armstrong izgovorio je čuvenu rečenicu: „Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo.“ Po završetku hladnoratovskoga sukoba svijet je ušao u novu fazu svemirskih istraživanja u kojima zajednički sudjeluju međunarodni znanstveni timovi. Misiju na Mars, sljedeću stanicu na putu čovjeka do najudaljenijih planeta Sunčeva sustava, razvija privatna kompanija SpaceX.

C

198A B C D E

Neil Armstrong na površini Mjeseca 1969. godine

Informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT)Strah od mogućeg nuklearnog rata i potreba za komunikacijskom mrežom koja bi mogla izdržati napad atomskim oružjem dovela je do izuma interneta. Originalno namijenjen vojsci i njenim potrebama s vremenom se proširio i na druge institucije. Svijetom je zavladao 90-ih godina kad je povezao milijune privatnih korisnika omogućivši komunikaciju i pristup informacijama na svim kontinentima.

Colossus, prvo računalo korišteno za razbijanje šifriranih poruka u Drugome svjetskom ratu

Dakako, razvoj interneta ne bi bio moguć bez razvoja računala. Prva računala, Colossus i ENIAC, bili su toliko veliki da su zauzimali cijelu prostoriju. Napredak elektronike stvorio je uvjete za smanjivanje komponenti računala, pa je njegovu primjenu u državnim institucijama i privatnim tvrtkama zamijenila uporaba u kućanstvima.

C

199 A B C D E

Umjetna inteligencija Razvoj umjetne inteligencije (UI) može se zahvaliti dostignućima računalne znanosti – informatike. Umjetna inteligencija omogućava neživim sustavima poput aplikacija, računala i robota da razumiju jezike, prepoznaju slike i prizore, uče i donose zaključke, odnosno da rješavaju zadatke za koje je potrebno ljudsko razmišljanje. U svakodnevnom životu susrećemo algoritme koji uče prepoznati naše interese (YouTube, Facebook, TikTok), naš glas (Alexa, Cortana, Siri, Google), naše lice (Instagram, Snapchat). Svoju je primjenu UI našla u industriji (kontrola kvalitete), poljoprivredi (predviđanje rezultata žetve), prijevozu (vlakovi i brodovi bez vozača), zdravstvu (dijagnostika i individualizirano liječenje), zabavi (računalne igre koje uče naše poteze). Da UI može rješavati kompleksnije zadatke, pa čak i nadigrati čovjeka, prvi je dokazao računalni šahovski sustav Deep Blue 1997. godine pobijedivši svjetskog prvaka Garija Kasparova. Danas pak, UI pokreće ultra-realistične humanoidne robote poput Sophie - asistentice i prijateljice ili Ai-De - umjetnice. I dok je Ai-Da uspješno postavila izložbu crteža, slika i skulptura, Sophia je, baš poput prave osobe, dobila državljanstvo Saudijske Arabije.

Robot asistent Humanoidni robot Ai-Da

Otkad su 80-ih godina 20. stoljeća tržište preplavile računalne igre, osobna računala postala su sredstvo zabave. Krajem 20. stoljeća započeo je nezaustavljiv razvoj mobilne telefonije. Pametni telefoni, tableti i računala u suvremenom svijetu sve češće zamjenjuju ostale masovne medije jer omogućavaju čitanje, slušanje glazbe, gledanje serija, filmova i televizijskih programa te raznovrsnih prijenosa uživo.

A B C

200A B C D E

Genetički inženjeringRazvoj genetike i genetičkog inženjeringa znatno je ubrzan nakon što su 1953. godine američki znanstvenici James Watson i Francis Crick otkrili strukturu DNK. Genetički inženjering je najširu primjenu našao u poljoprivredi, jer se genetski izmijenjenim biljkama nastojalo povećati otpornosti prema bolestima te poboljšati urod, kako bi se mogla prehraniti ljudska populacija koja je u stalnom i brzom brojčanom porastu. No, proizvodnja genetski modificirane hrane (GMO) narušila je ravnotežu u prirodi. Znanstvenici su radili eksperimente i s genetski izmijenjenim životinjskim vrstama, ali do njihovog masovnog uzgoja nije došlo. Vrhuncem genetskog inženjeringa smatra se kloniranje ovce Dolly 1996. godine, a u tijeku su pokušaji kloniranja vunastoga mamuta, vrste koja je izumrla prije 5 tisuća godina.

Dolly, prva klonirana ovca Rekonstrukcija izgleda vunastog mamuta

Problemi suvremenoga svijetaMasovna kultura i potrošačko društvo zahvaljujući medijima povezali su sve dijelove svijeta u jednu cjelinu i od njega stvorili „globalno selo“. Taj proces kulturnoga i gospodarskog povezivanja zove se globalizacija. Osim slobodnog protoka informacija, globalizirani svijet dijeli i niz zajedničkih problema kao što je industrijalizacija, uslijed koje dolazi do pojačanoga ispuštanja štetnih plinova u atmosferu i „efekta staklenika”, koji izaziva klimatske promjene. Globalno zagrijavanje prouzročilo je topljenje ledenjaka, podizanje razine mora, ali i česte ekstremne vremenske nepogode poput oluja, poplava i suša.

A B C

201 A B C D E

Topljenje ledenjaka na GrenlanduNapredak medicine, poboljšanje zdravstvene zaštite i životnih uvjeta doveli su do snažnog porasta broja svjetskoga stanovništva, koji je s 2,5 milijarde 1950. godine narastao na 7,7 milijardi 2020. godine. Demografska eksplozija u državama Trećega svijeta uzrokovala je nedostatak hrane, siromaštvo i uništavanje okoliša. Iscrpljuju se rezerve fosilnih goriva (nafte, plina i ugljena), a nekim regijama prijeti opasnost i od oskudice vode. Većina ljudi živi u velikim gradovima u kojima dolazi do prenapučenosti, problema sa zbrinjavanjem otpada i lakšeg širenja zaraznih bolesti poput gripe i COVID-19 (koronavirusna bolest).

Prenapučeni japanski grad

VAŽNO! » Istraživanje svemira počelo je lansiranjem umjetnih satelita u Zemljinu orbitu, a

vrhunac je predstavljalo spuštanje čovjeka na Mjesec.

» IKT tehnologija podrazumijeva uporabu osobnih računala i pametnih telefona.

» Umjetna inteligencija omogućava računalima, računalnim aplikacijama i robotima da preuzmu ljudske značajke i sposobnosti (humanoidni roboti).

» Genetički inženjering proizveo je GMO hranu te je doveo do kloniranja životinja (ovca Dolly).

» Problemi suvremenoga svijeta su: globalizacija, industrijalizacija, globalno zagrijavanje, demografska eksplozija, urbanizacija te onečišćenje okoliša (ekološki problemi).

1. Nabroji najvažnija dostignuća znanosti i tehnologije. 2. Koja su dostignuća znanosti i tehnologije najviše utjecala na tvoj život?3. Koji su problemi suvremenog svijeta izazvani napretkom znanosti i

tehnologije?4. Koji bi se problemi suvremenog svijeta mogli riješiti novim izumima?

A B C

202A B C D E

Hrvatska u drugoj zajednici Južnih Slavena

203 A B C D E

5.1. Prve poslijeratne godine i sukob sa SSSR-om

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati odnos komunista prema političkim protivnicima √ opisati promjene u jugoslavenskom gospodarstvu √ objasniti odnos komunista prema vjerskim zajednicama, osobito prema

Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj √ objasniti sukob između Tita i Staljina √ analizirati posljedice sukoba između Tita i Staljina

Prisjeti se:

• Kakav je bio položaj Hrvata u prvoj Jugoslaviji?• Koji je narod imao prevlast (hegemoniju) u toj državi? Navedi neke

primjere.• Koje su političke ideje zastupali: partizani, ustaše, četnici?

Političke prilike nakon rataZavršetkom Drugoga svjetskog rata i pobjedom savezničkih snaga došlo je do velikih promjena u Europi i svijetu. U nekim su zemljama na vlast došli kandidati izabrani na izborima provedenima na demokratski način, dok su u nekima na vlast došli kandidati izabrani na nedemokratski provedenim izborima. Ovaj drugi primjer bio je vidljiv u Jugoslaviji. Nakon pobjede partizanske antifašističke vojske, KPJ je organizirala izbore za nova tijela vlasti. U studenome 1945. godine održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu, čiji je zadatak bio donijeti Ustav. Na izborima su prvi put mogli sudjelovati svi punoljetni građani oba spola.

1. U kojoj su izvaneuropskoj, a u kojoj europskoj državi žene prvi put dobile pravo glasa?

A

204A B C D E

Na izborima su sudjelovali samo kandidati Narodne fronte, čiju je listu predvodio Josip Broz Tito. Postojala je i tzv. ćorava kutija, koja je bila bez liste kandidata i predstavljala je političke protivnike Narodne fronte, odnosno Komunističke partije Jugoslavije. Tijek izbora nadgledali su članovi KPJ. Glasovalo se ubacivanjem gumenih kuglica u jednu od kutija, pa su ljudi iz straha ubacivali kuglice u kutiju Narodne fronte. Ako se slučajno dogodilo da je neka kuglica završila u drugoj kutiji, nakon zatvaranja biračkih mjesta bila bi prebačena u kutiju Narodne fronte. Tako su rezultati izbora pokazali da je Narodna fronta odnijela apsolutnu pobjedu.

1. Tko je pobijedio na prvim poslijeratnim parlamentarnim izborima u Jugoslaviji?

2. Zašto izbori nisu bili demokratski? 3. Što misliš, zašto su se ljudi bojali glasati protiv Narodne fronte?

Krajem studenog iste godine (29. studenoga) proglašena je Federativna Narodna Republika Jugoslavija. U svom nazivu određivala je unutrašnje (federacija) i vanjsko državno uređenje (republika). FNRJ je imala šest republika i dvije autonomne pokrajine (Vojvodina i Kosovo), koje su bile u sastavu Narodne Republike Srbije. Po Ustavu je svaka republika trebala imati određeni stupanj samostalnosti, ali je u stvarnosti država bila centralizirana i sve najvažnije odluke donosile su se u Beogradu, koji je bio glavni grad.

Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ)

BA D

205 A B C D E

Sva vlast u državi bila je u rukama Komunističke partije Jugoslavije, a ostale političke stranke ubrzo su prestale postojati. Uvedeno je jednostranačje bez političkih sloboda, a politički protivnici KPJ progonjeni su i zatvarani.

1. Objasni razliku između federalističkog i centralističkog uređenja. 2. Po čemu je FNRJ bila centralistička država? 3. Nabroji republike u sastavu FNRJ.

Gospodarske prilikePrve poslijeratne godine bile su izrazito teške. Ljudske žrtve bile su brojne, mnogi gradovi bili su razoreni pa je gospodarstvo doživjelo potpuni slom. Posljedice takvog stanja bile su neimaština i glad, koja je ublažavana zahvaljujući pomoći koje su stizale akcijama Ujedinjenih naroda. SAD-e su također slale pomoć mnogim europskim državama i to iz više razloga: jedan je bio suzbijanje gladi, a drugi je bio suzbijanje širenja komunizma. Tako je stanovništvo, pogotovo ono koje je živjelo u seoskim područjima, prvi put vidjelo instant kavu, čokoladu, određene higijenske potrepštine, jakne šuškavce, najlonske čarape i jaja u prahu koja su se prije uporabe miješala s vodom (popularno nazvana ,,Trumanova jaja”). Kako je nedostajalo i najnužnijih namirnica, uvedeno je kupovanje na „točkice“. Građani su na „točkice“ mogli kupiti točno određenu količinu nekog proizvoda.

Paket s humanitarnom pomoći iz SAD-a Potrošačka karta na „točkice”

1. Objasni gospodarske prilike u Jugoslaviji nakon rata. 2. Zašto su SAD-e slale humanitarnu pomoć Jugoslaviji? 3. Navedi neke proizvode iz humanitarne pomoći s kojima se stanovništvo

prvi put upoznalo.4. Zbog čega je uvedena kupovina na „točkice“?

BA

206A B C D E

Državu je nakon velikih ratnih razaranja trebalo obnoviti pa su organizirane Omladinske radne akcije (ORA), u koje su se dobrovoljno uključivali mladi ljudi. Tijekom višemjesečnih radnih akcija obnavljane su ili iznova građene prometnice, javne zgrade, objekti, nasipi i sl.

Sjećanje Dinke Žulić koja je kao gimnazijalka sudjelovala u Omladinskoj radnoj akciji. Intervju je objavljen u Varaždinskim vijestima 1979. godine: Buđenje je, dakle,

bilo u četiri ujutro, i to uz pjesmu ,,Hej, haj, brigade’'. Nakon toga počela je jutarnja

gimnastika, slijedila je higijena pa onda na doručak. Oko 6, pola 7, kretalo se na trasu.

Radilo se do oko 13 sati, uz pauzu. Popodne nakon povratka s trase imali smo razne

aktivnosti. Družili smo se, razgovarali, pjevali, organizirali priredbe, natjecali se u

sportskim susretima... Začudo, nije bilo političkih predavanja. Tek se sjećam da nam

je na posljednjoj radnoj akciji, onoj kod Skoplja, došao jedan visokopozicionirani

političar i održao predavanje. Dan je završavao gašenjem svjetla i odlaskom na

1. Tko je sudjelovao na Omladinskim radnim akcijama? 2. Što su omladinci radili? Opiši njihov dan.

Tito je želio ustrojiti državu po uzoru na SSSR. Ubrzo nakon dolaska na vlast uvele su se velike gospodarske promjene poput petoljetki i planskog gospodarstva. Provodi se:

• nacionalizacija: trgovine, banke, tvornice oduzimaju se privatnim osobama te postaju vlasništvo države, što znači da se ukida privatno vlasništvo

• kolonizacija: iz Slavonije i Vojvodine iseljavaju se Nijemci (folksdojčeri). Neki dragovoljno napuštaju državu, dok su neki završili u zatvorima zbog suradnje s neprijateljem. Na iseljena područja doseljavaju se ljudi iz drugih, nerazvijenih krajeva (istočna Bosna, jugoistočna Hercegovina, južna Srbija). Na ovaj način mijenjala se etnička i vjerska struktura na naseljenom području.

• agrarna reforma: veleposjednicima je oduzimana zemlja, čiji jedan dio postaje vlasništvo države, a dio često dobivaju partizanske obitelji ili siromašni seljaci

spavanju u 22 sata. Na akcijama

smo živjeli u drvenim barakama

s velikim prostorijama u kojima

su bili kreveti na kat. U jednoj

prostoriji spavalo je više od 20-ak

ljudi.

BA

207 A B C D E

1. Objasni pojmove: nacionalizacija, kolonizacija, agrarna reforma.

Vrlo brzo nakon rata seljacima je nametnut „obavezni otkup“ viškova proizvedene hrane. Zapravo se nije radilo o višku ili otkupu, već se radilo o uzimanju seljačkih proizvoda. Takvim postupcima vlast je pokušala prisiliti seljake na odustajanje od proizvodnje (zbog neisplativosti) kako bi njihove posjede udružili pod državnom upravom. To se zvalo kolektivizacija. Seljaci koji su se protivili kolektivizaciji proglašeni su narodnim neprijateljima (kulacima) pa su zatvarani ili poslani na prisilni rad u udaljene dijelove države. Zbog loše mehanizacije i loše obrade zemljišta prihodi su bili loši, a izbijale su i česte pobune seljaka, pa je 1953. godine vlast odustala od kolektivizacije. U industriji, odnosno tvornicama uvedeno je 1950. godine samoupravljanje, kojim su radnici dobili mogućnost da putem radničkih savjeta sami upravljaju tvornicama u kojima rade. Na sastancima radnika raspravljalo se i odlučivalo o planovima za razvoj, ulaganjima i budućim aktivnostima.

1. Zašto se dio seljaka protivio kolektivizaciji? 2. Objasni što je samoupravljanje.

Sukob između Tita i Staljina

Nakon Drugoga svjetskog rata između Tita i Staljina došlo je do sukoba. Staljin je smatrao kako sve europske komunističke države trebaju biti pod njegovom kontrolom. Nije mu odgovarala Titova samostalna politika pa je na čelo Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) želio postaviti pouzdanije ljude poput Andrije Hebranga, visokog dužnosnika u KPJ. Tito je odgovorio uhićenjem Hebranga, koji je umro u zatvoru 1949. godine. Njegova smrt prikazana je u javnosti kao samoubojstvo, a cijeli slučaj je prikriven i ostao je neistražen.Članice Informbiroa su, u odsustvu jugoslavenske delegacije, donijele u lipnju 1948. godine Rezoluciju, kojom je jugoslavensko komunističko vodstvo osuđeno, što je sovjetsko-jugoslavenske odnose uvelo u duboku krizu koja je prijetila izbijanjem vojnog sukoba. Sukob se smirio Staljinovom smrću 1953. godine. Jugoslavija se našla u teškoj situaciji jer je ostala bez „oslonca“. No, sukob sa Staljinom otvorio je mogućnost većeg približavanja Jugoslavije SAD-u. To je ujedno i vrijeme kada je Jugoslavija od SAD-a dobivala humanitarnu pomoć.

B D

208A B C D E

1. Navedi najvažnije razloge sukoba između Tita i Staljina. 2. Objasni što je rezolucija. 3. Do kojih je promjena došlo u jugoslavenskoj vanjskoj politici nakon

Staljinove smrti?

Odnos Jugoslavije prema SSSR-u i SAD-u nakon Drugoga svjetskog rata

1945. – 1948.surađuje sa SSSR-om,

ne surađuje sa SAD-om

1948. – 1953.pogoršanje odnosa sa SSSR-om, dobri odnosi

sa SAD-om

1953. – 1980.dobri odnosi sa

SSSR-om i SAD-om

Odnos komunista prema političkim i ideološkim protivnicimaPrve godine poslijeratnog komunizma u Jugoslaviji pokazale su kakav će biti odnos komunista prema političkim protivnicima. Vrlo često ljudi su bili kažnjavani ili zatvarani ukoliko su se protivili Titu i komunističkom režimu. Politički protivnici bili su proganjani i zatvarani, dok su članovi Komunističke partije lakše i brže napredovali u društvu.

Andrija Hebrang (1899. – 1949.) jedan je od tvoraca Federalne Države Hrvatske, a ujedno i današnjih hrvatskih granica. Premda je bio dugogodišnji Titov bliski suradnik, nakon rata mu se sudilo zbog navodne suradnje s ustašama za vrijeme rata, a bio je optužen i za pružanje pomoći Informbirou u vrijeme sukoba između Tita i Staljina. Optužbe protiv njega nikada nisu dokazane.

A D

209 A B C D E

Alojzije Stepinac (1898. – 1960.) bio je zagrebački nadbiskup za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Tijekom rata aktivno se protivio ustaškim vlastima zbog uvođenja rasnih zakona te progona Židova, Srba, Roma i Hrvata koji nisu prihvaćali ustaški režim. Završetkom rata protiv njega je pokrenut namješteni sudski proces. Komunisti su planirali u Hrvatskoj utemeljiti ,,narodnu Crkvu” neovisnu o Vatikanu, čemu se Stepinac oštro usprotivio. Uhićen je 1946. godine te je na temelju lažnih svjedočanstava i dokumenata osuđen na 16 godina zatvora. U zatvoru u Lepoglavi proveo je pet godina, nakon čega je poslan u kućni pritvor u rodni Krašić kod Jastrebarskog. Papa ga je 1953. godine proglasio kardinalom, zbog čega je Jugoslavija prekinula diplomatske odnose s Vatikanom. Alojzije Stepinac umro je 1960. godine. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je 1998. godine u Mariji Bistrici blaženim. Danas je u tijeku postupak proglašavanja Alojzija Stepinca svetim.

1. Opiši kakav je bio odnos komunista prema političkim protivnicima. 2. Tko je bio Andrija Hebrang? Zbog čega je uhićen i zatvoren? 3. Kako su se komunisti odnosili prema Katoličkoj crkvi? 4. Zbog čega je zatvoren Alojzije Stepinac? 5. Jesu li optužbe protiv Stepinca bile utemeljene?

A E

210A B C D E

Logor na Golom otoku poznat je kao „hrvatski Alcatraz”. Osnovan je nakon Drugoga svjetskog rata za političke zatvorenike. Bio je aktivan od 1949. do 1956. godine, a tijekom tog razdoblja kroz logor je prošlo više od 16.000 ljudi. Veliki broj njih došao je u logor nakon obračuna KPJ s Informbiroom, često pod lažnim ili izmišljenim optužbama. Postupanje stražara u logoru prema zatočenicima bilo je iznimno brutalno. Psihička zlostavljanja i fizička kažnjavanja bila su dio svakodnevice logoraša. Od iscrpljenosti i posljedica bolesti (tifus) umrlo je više od 400 zatočenika. U prvim godinama jedan dio logora bio je rezerviran za žene, koje su kasnije prebačene u logor na susjednom otoku Sveti Grgur. Logor na Golom otoku raspušten je 1956. godine i od tada je bio zatvor za kriminalce, da bi 1988. godine bio potpuno zatvoren i napušten.

A

211 A B C D E

Svjedočanstvo Vladimira Bobinca, profesora povijesti u krčkoj gimnaziji, koji je prošao strahote logora na Golom otoku:U čemu je strahota tog logora? U logorima u Njemačkoj, u Sibiru, u Hrvatskoj,

u tim logorima ubijalo se tijelo, a u ovom se logoru ubijao čovjek u čovjeku. Što

se radilo? U ono vrijeme je tu bio samo jedan uzak put nasut sitnim kamenjem.

Nema tu drobilice koja bi tucala kamen. Kamen su tucali kažnjenici koji bi

sjedili uz taj put, na suncu, jer nigdje nema hlada. Imali bi jedan veći kamen kao

nakovanj i jedan manji kao bat, pa bi tucali kamen kojim se nasipavalo put.

Sve obroke smo jeli stojeći. Nije bilo dovoljno žlica, pa čekaš kad netko pojede da

bi se poslužio njegovom žlicom. Pada kiša – stojiš vani. Puše bura – stojiš vani.

Uvijek smo stajali.

Na Golom je glavna ulica bila takozvana Ulica radionica. U početku su tu bile

zanatske radionice koje su služile za potrebe žice – stolarska, opančarska,

bravarska, a kasnije su nadograđivane i druge. Nije bilo paketa, a novac na

Golom nije ništa vrijedio i nitko ga nije ni imao. Tu je najveća vrijednost bio

komad kruha.

1. Opiši kakav je bio život zatvorenika na Golom otoku. 2. Koje su poslove zatvorenici radili? 3. Što je bila najveća vrijednost na Golom otoku?

VAŽNO! » Na prvim poslijeratnim parlamentarnim izborima u Jugoslaviji u studenome

1945. godine glasaju i žene. Pobijedila je KPJ.

» U poslijeratnoj obnovi zemlje u velikom broju sudjeluju mladi (Omladinske radne akcije).

» KPJ je progonila političke (A. Hebrang) i ideološke protivnike (A. Stepinac).

» Sukob između Tita i Staljina izbio je 1948. godine.

» Logori na Golom otoku i otoku Sveti Grgur bili su osnovani za političke protivnike komunističkog režima.

A B E

212A B C D E

5.2. Put prema nesvrstanosti

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti položaj Hrvatske u drugoj Jugoslaviji √ istaknuti najvažnije ideje Pokreta nesvrstanih √ opisati ulogu Tita i Jugoslavije u Pokretu nesvrstanih

Prisjeti se:

• Kako je KPJ došla na vlast u Jugoslaviji? • Zbog čega parlamentarni izbori u studenome 1945. godine nisu bili

slobodni i demokratski?• Kako su se komunisti odnosili prema političkim protivnicima? Navedi

najpoznatije primjere.• Zbog čega se Tito sukobio sa Staljinom? Kako je sukob završio?

Nakon Staljinove smrti i poboljšanja odnosa sa SSSR-om i SAD-om, u Jugoslaviji je došlo do određenoga gospodarskog napretka. Međutim, progon političkih protivnika u zemlji se nastavio, a veliku ulogu u tome imala je UDBA, tajna policija. UDBA je uhodila i privodila nepoćudne, ali i uništavala mnoge dokaze koji su bili protiv komunista.

Iskaznica agenta jugoslavenske tajne policije (UDBA-e)

Hrvatska je bila jedna od gospodarski najrazvijenijih republika, ali nije imala samostalnost nego je samo provodila odluke donesene u Beogradu. Zbog političkih i gospodarskih nesuglasica između republika došlo je do krize u državi pa je 1963. godine donesen novi Ustav po kojem je država dobila ime Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ), a Tito je proglašen doživotnim predsjednikom države.

A D

213 A B C D E

Osim za osobne potrebe, koristio se u sastavu policije, hitne pomoći, vojske te kao službeno vozilo i godinama jedino vozilo za obuku novih vozača. Bio je cijenjen zbog zapadnjačkoga podrijetla te zbog pouzdanosti i jednostavnog održavanja.

1. Što je bila UDBA i koji je bio njezin najvažniji zadatak?2. Koje su bile najvažnije odredbe Ustava iz 1963. godine?3. Navedi nekoliko primjera određenog gospodarskog napretka u Jugoslaviji.

Tvornica automobila Zastava iz Kragujevca u Srbiji, počela je 1955. godine s proizvodnjom automobila modela Zastava 750. Popularni ,,Fićo” izrađen je po licenci talijanskog Fiata 600, a proizvodio se do 1985. godine.

Pokret nesvrstanihPremda je bila komunistička zemlja, Jugoslavija nije pripadala zemljama Istočnog bloka, a nije bila ni članica Varšavskoga pakta (ugovora). Tito je s vođama zemalja Trećega svijeta

odlučio da se neće priključiti nijednom bloku. Tako je 1961. godine na konferenciji u Beogradu utemeljen Pokret nesvrstanih. Osnivači Pokreta nesvrstanih bili su Josip Broz Tito (predsjednik Jugoslavije), Jawaharlal Nehru (premijer Indije), Gamal Abdel Nasser (predsjednik Egipta), Kwame Nkrumah (predsjednik Ghane) i Sukarno (predsjednik Indonezije).

Šezdesete godine 20. stoljeća obilježila je gradnja novih cesta i autocesta (autocesta ,,Bratstvo i jedinstvo” od Slovenije do Makedonije), širenje telefonske i vodovodne mreže, uvođenje mehanizacije u poljoprivrednu proizvodnju te povećani broj automobila i televizora. Također, opismenjavanje je zahvatilo veći dio društva.

B D

214A B C D E

Sudionici osnivačke konferencije Pokreta nesvrstanih

Jugoslavija je igrala važnu ulogu u oblikovanju odnosa između nesvrstanih zemalja i dva bloka. Pokret je nastojao osigurati nacionalnu neovisnost i suverenitet svojih članica, a zalagao se protiv neokolonijalizma, apartheida i rasizma, agresija u svijetu te blokovske politike. Utjecaj Pokreta nesvrstanih u svijetu bio je znatan budući da je okupljao gotovo dvije trećine članica Ujedinjenih naroda te većinu vlada u svijetu. Oba bloka nastojala su gospodarskim pomoćima privući zemlje Pokreta na svoju stranu, što je za njih bilo spasonosno, jer je u njima živjelo više od polovice siromašnoga svjetskog stanovništva. Prestankom Hladnoga rata, utjecaj Pokreta nesvrstanih je oslabio. Danas je Republika Hrvatska zemlja promatrač u Pokretu nesvrstanih.

Zemlje članice Pokreta nesvrstanih

A D

215 A B C D E

Dolazak turista u Crikvenicu 60-ih godina

1. Gdje je i kada utemeljen Pokret nesvrstanih?2. Koje su države imale najvažniju ulogu u Pokretu nesvrstanih?3. Navedi najvažnije ideje Pokreta nesvrstanih.

Uz strane turiste (Nijemci, Talijani, Mađari, Austrijanci...), na obalu i otoke dolaze i domaći turisti, i to zahvaljujući državnom poticaju. Također, djeci iz siromašnijih obitelji ljetovanje je plaćala država. Za prihvat velikoga broja gostiju, gradili su se mnogobrojni hoteli, a počeli su se otvarati i privatni smještaji.

Jugoslavija otvara granice

Dolazak stranih turista na jadransku obalu izazvao je različite reakcije domaćih turističkih gostiju. O tome govori sljedeće svjedočanstvo:Deset dana svog godišnjeg odmora proveo sam u željezničkom odmaralištu

u Lovranu… Što se tiče smještaja, prehrane, uopće usluga koje to odmaralište

pruža, nemam nikakvih zamjerki. Međutim, nešto me iznenadilo. U tom razdoblju

cijelo je odmaralište bilo zauzeto gostima iz inozemstva. Bio sam ne samo jedini

željezničar koji je u to vrijeme boravio u odmaralištu, nego i jedini jugoslavenski

gost. Tako sam se ja u tom društvu osjećao tuđincem.

Izvor: ,,Ovogodišnji naš odmor i rekreacija”, list Željezničar, 1. 10. 1967.

1. Koje je bilo zanimanje jugoslavenskog turista?2. Čime je bio zadovoljan na svom ljetovanju?3. S kojom situacijom je bio iznenađen? Smatraš li navedenu situaciju čudnom?

Šezdesetih godina Jugoslavija se počela otvarati prema europskim državama zahvaljujući širenju turizma cijelom jadranskom obalom.

B

216A B C D E

Gospodarska emigracijaUnatoč početnom turističkom razvoju, Jugoslavija je 60-ih godina i dalje bila slabije razvijena zemlja. Otvaranje granica omugućilo je mnogima da se odvaže na odlazak u inozemstvo (Zapadna Njemačka, Austrija, Francuska, Belgija) u potrazi za poslom i boljim životom. Kad je 1968. godine Zapadna Njemačka potpisala ugovor s Jugoslavijom o primanju radne snage, obje države zadovoljile su svoje interese: Zapadna Njemačka dobila je potrebnu (jeftinu) radnu snagu, a Jugoslavija je smanjila broj nezaposlenih.

1. Zbog čega je Zapadnoj Njemačkoj odgovarao dolazak jugoslavenskih radnika?

2. Što je jugoslavenska vlast postigla puštajući radnike iz zemlje?

VAŽNO! » Tajna jugoslavenska policija (UDBA) uhićivala je i zatvarala političke protivnike.

» Prema Ustavu iz 1963. godine jugoslavenska država nazvana je Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (SFRJ).

» Radničko samoupravljanje uvedeno je 1950. godine.

» Pokret nesvrstanih utemeljen je 1961. godine.

» Jugoslavenski gospodarski emigranti od 60-ih godina odlaze na privremeni rad u Zapadnu Njemačku i zapadnoeuropske države.

BA D

217 A B C D E

5.3. Hrvatsko proljeće

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti razloge nezadovoljstva Hrvata u SFRJ √ navesti najvažnije osobe Hrvatskog proljeća √ osuditi progon političkih protivnika

Prisjeti se:

• Navedi neke primjere nepravednog postupanja jugoslavenskih vlasti prema Hrvatima u drugoj Jugoslaviji.

• Što je bila UDBA i kako je djelovala?

Jugoslavenska federacija nije funkcionirala u skladu sa svojim Ustavom. Hrvatski sabor je mogao djelovati, ali su zastupnici bili samo članovi Saveza komunista. Njegovao se kult ličnosti Josipa Broza Tita.

Doček i ispraćaj štafete mladosti u Čakovcu s početka 80-ih godina. Nosila se širom Jugoslavije od 1945. godine i svakog 25. svibnja (Dan mladosti) uručivala se maršalu Titu. Taj datum proglašen je njegovim rođendanom, premda je vjerojatno bio rođen 7. svibnja. Štafetom mladosti mladi su pokazivali Titu da slijede njegov put.

A

218A B C D E

Prvi veći izrazi javnog nezadovoljstva u Hrvatskoj izraženi su 1967. godine u Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.

Hrvatska se budi

Hrvatski intelektualci su u Deklaraciji tražili odvajanje hrvatskoga jezika od srpskog, tj. zahtijevali su da se u Hrvatskoj upotrebljava isključivo hrvatski književni jezik, a ne hrvatsko-srpski jezik. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Mnogi potpisnici Deklaracije bili su prisiljeni dati ostavku na svoje položaje.

Istovremeno je hrvatsko političko vodstvo predvođeno Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom tražilo ,,politiku čistih računa”, odnosno da novac od hrvatskog gospodarstva ne odlazi u zajedničku blagajnu nego da ostane u Hrvatskoj kako bi se dodatno uložio u razvoj hrvatskoga tržišta. Ovakve stavove podržali su studenti, intelektualci, ali i građanstvo na masovnim skupovima podrške, čime su zahtjevi prerasli u masovni pokret (MASPOK). Ta su zbivanja kasnije nazvana Hrvatsko proljeće, a vrhunac su doživjela 1971. godine sa zahtjevom da Hrvatska kao federalna jedinica ostvari punu samostalnost u okviru Jugoslavije. Tito se u početku nije protivio hrvatskim zahtjevima, no kada je vidio masovnost Hrvatskoga proljeća odlučio je izvršiti politički udar u Hrvatskoj. Optužio je vodstvo Saveza komunista Hrvatske za nacionalističku i separatističku politiku te ih je prisilio na ostavke. Mnogi su osuđeni na zatvorske kazne, onemogućeno im je političko djelovanje te su isključeni iz javnoga života.

EBA

Studentski vođa Dražen Budiša

219 A B C D E

1. Izdvoji najvažnije zahtjeve iznesene tijekom Hrvatskog proljeća.2. Tko su bili najvažniji sudionici Hrvatskog proljeća?3. Kako je Tito reagirao na početku Hrvatskog proljeća?4. Kako je završilo Hrvatsko proljeće?

Ustav iz 1974. godine

Događaji u Hrvatskoj otkrili su slabosti jugoslavenske države. Zbog toga je na Titovo inzistiranje 1974. godine donesen novi Ustav, čije su važnije odredbe bile:

• ravnopravni odnosi između republika• međusobni dogovori republika u odlučivanju o bitnim pitanjima za jugoslavensku

federaciju• autonomne pokrajine u sastavu Srbije, Vojvodina i Kosovo, dobile su veću

samostalnost• Josip Broz Tito potvrđen je za doživotnoga predsjednika SFRJ i vrhovnoga

zapovjednika Jugoslavenske narodne armije (JNA)• formirano je Predsjedništvo SFRJ kao kolektivno tijelo upravljanja državom

Osim veće samostalnosti, Ustav je republikama dao pravo na samoodređenje do odcjepljenja od federacije.

1. Izdvoji najvažnije odredbe Ustava iz 1974. godine.

A D

Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo i Josip Broz Tito

220A B C D E

Bruno Bušić (1939. – 1978.), bio je hrvatski publicist i intelektualac. Uhićen je 1966. godine i u političkom procesu osuđen je na 10 mjeseci zatvora, pa je pobjegao u Austriju. Ubrzo se vratio u Hrvatsku te je 1968. godine postao urednik Hrvatskoga književnog lista.

1. Zbog čega je Bruno Bušić bio „opasan“ jugoslavenskim vlastima?2. Tko ga je likvidirao?

Bruno Bušić u Parizu

Nakon što je u listu objavio članak Žrtve

rata, u kojem je na temelju službenih podataka osporavao preuveličavanja brojčanih podataka o žrtvama Drugoga svjetskog rata na području Hrvatske, ponovno je uhićen i osuđen na dvije godine zatvora. Nakon odsluženja kazne u Staroj Gradiški, otišao je u emigraciju. Agenti UDBA-e pronašli su ga u Parizu te su ga likvidirali.

VAŽNO! » U Socijalističkoj Republici Hrvatskoj tražila se „politika čistih računa” i

funkcioniranje federacije.

» Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika donesena je 1967. godine.

» Čelnici Saveza komunista Hrvatske, Savka Dabčević-Kučar i Mika Tripalo, bili su na čelu pokreta nazvanoga Hrvatsko proljeće.

» Ustavom iz 1974. godine republike i pokrajine dobile su veću samostalnost.

» Bruno Bušić bio je hrvatski intelektualac, publicist i politički emigrant kojega je likvidirala jugoslavenska tajna policija.

BA D E

221 A B C D E

5.4. Raspad druge Jugoslavije

Nakon ove teme moći ćeš:

√ objasniti posljedice Titove smrti na stanje u jugoslavenskim republikama √ navesti gospodarske probleme SFRJ u 80-im godinama √ navesti političke probleme u jugoslavenskoj federaciji nakon Titove smrti

Prisjeti se:

• Koju je političku stranku vodio Josip Broz Tito?• Kada je KPJ/SKJ došla na vlast u Jugoslaviji?• Kakav je bio odnos komunističke vlasti u Jugoslaviji prema političkim

protivnicima?

Tito je duže vrijeme bolovao te je zadnjih nekoliko godina života proveo na bolničkom liječenju. Umro je 4. svibnja 1980. godine u 88. godini života. Jugoslavijom je vladao 35 godina. Njegova smrt kod mnogih je stanovnika izazvala šok, ali i neizvjesnost. Vijest o Titovoj smrti ubrzo se proširila cijelim svijetom. Na pogrebu u Beogradu (Kuća cvijeća) bili su nazočni čelnici iz gotovo svih svjetskih država.

Naslovnica posebnog izdanja zagrebačkog Večernjeg lista s

objavom Titove smrti

Pogreb Josipa Broza Tita

A

222A B C D E

Nakon Titove smrti vlast u državi preuzelo je osmeročlano Predsjedništvo (po jedan predstavnik iz svake republike i autonomne pokrajine). Predsjedništvom je upravljao predsjednik, koji je imenovan ,,po ključu”, odnosno svake godine prema rasporedu iz druge republike ili pokrajine. U Predsjedništvu je često dolazilo do neslaganja pa čak i otvorenih sukoba, što će na kraju završiti raspadom Jugoslavije. Zato se može reći da je Titova smrt bila početak kraja druge Jugoslavije.

1. Kakve su bile reakcije jugoslavenskog stanovištva na objavu Titove smrti? Odgovor potkrijepi primjerima iz teksta.

2. Na koji se način vladalo Jugoslavijom nakon Titove smrti?3. Istraži tko je bio posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ.

Poštanska marka s s Titovim likom koja je izdana u Sjevernoj Koreji. Znaš li kakvo je političko uređenje u Sjevernoj Koreji? Što misliš, zašto je objavljena marka s Titovim likom?

Prekinuta nogometna utakmica u Splitu između domaćeg Hajduka i beogradske Crvene zvezde zbog objave o Titovoj smrti

Gospodarske prilike u SFRJ nakon Titove smrtiJugoslavensko gospodarstvo sredinom 80-ih godina doživjelo je veliku krizu sljedećih obilježja: veliki inozemni dugovi, slaba industrijska proizvodnja i ogromni gubitci tvornica, inflacija i rast nezaposlenosti.

BA D

223 A B C D E

Danas gotovo nestvarno izgleda situacija u kojoj živimo bez osnovnih potrepština, a upravo je tako izgledao život u Jugoslaviji sredinom 80-ih godina.

1. Iz koje je godine ovaj bon? Koja pisma i jezike uočavaš na njemu?2. Koliko se litara benzina moglo kupiti ovim bonom?

Lošu gospodarsku situaciju pokušao je popraviti predsjednik vlade Ante Marković, koji je 1989. godine proveo niz reformi. Zaustavio je inflaciju, stabilizirao je jugoslavenski dinar i prepolovio dug države. No, ubrzo je došlo do rata u Jugoslaviji i njenoga raspada pa reforme nisu u potpunosti ostvarene.

Političke prilike nakon Titove smrti

Kava se mogla teško nabaviti, a nije bilo neuobičajeno unaprijed u trgovini naručiti 1-2 banane. Zbog nedostatka naftnih prerađevina bila je uvedena vožnja ,,par-nepar”. Vozila su mogla voziti svaki drugi dan, ovisno je li registracijska pločica završavala parnim ili neparnim brojem. Malobrojnima koji su posjedovali više automobila, ovo pravilo nije predstavljao problem. Osim ,,par-nepar” vožnje, dijelili su se i bonovi za benzin.

Osim gospodarskih, Jugoslaviju su potresali i politički problemi. Samo godinu dana nakon Titove smrti pobunili su se Albanci na Kosovu tražeći svoju republiku. U rujnu 1986. godine objavljen je Memorandum SANU (Srpska akademija nauka i umjetnosti) kojim se tražilo rješavanje tzv. srpskog pitanja. U navedenom Memorandumu između ostalog je stajalo:

• da granice Srbije nisu u skladu s etničkim sastavom i kao takve se moraju promijeniti• da je srpski narod ugrožen u SFRJ te nema jednaka prava• da je potrebno brzo i aktivno reagirati kako bi se problem riješio

Odredbe Memoranduma nastojao je provesti Slobodan Milošević, nakon što je 1987. godine došao na čelo Saveza komunista Srbije. Bila je to politika pokušaja ostvarenja velikosrpskih ideja. Takvoj politici usprotivili su se Milan Kučan i Ivica Račan, čelni ljudi Saveza komunista Slovenije i Saveza komunista Hrvatske. Nepomirljivi stavovi

BA D

224A B C D E

Slobodan Milošević Milan Kučan Ivica Račan

Protive se Miloševiću Podržavaju Miloševića

Hrvatska

Slovenija

Bosna i Hercegovina

Makedonija

Srbija

Crna Gora

Vojvodina

Kosovo

Sukobljene strane u Savezu komunista Jugoslavije (SKJ) i Predsjedništvu SFRJ

1. Zašto reforme Ante Markovića nisu bile uspješne?2. Kakvu je politiku provodio Slobodan Milošević?3. Tko mu se protivio? 4. Kako je došlo do raspada Saveza komunista Jugoslavije (SKJ)?

VAŽNO! » Vlast u Jugoslaviji nakon Titove smrti preuzelo je osmeročlano Predsjedništvo.

» Nakon smrti Josipa Broza Tita 1980. godine došlo je do političke i gospodarske krize u SFRJ.

» Savez komunista Jugoslavije (SKJ) raspao se 1990. godine.

unutar Saveza komunista Jugoslavije (SKJ) bili su na vrhuncu za vrijeme održavanja 14. izvanrednog kongresa SKJ 1990. godine, kada su slovenski i hrvatski predstavnici napustili sjednicu. Kongres nikada nije nastavljen te je predstavljao raspad SKJ.

BA D

225 A B C D E

5.5. „Crno-bijeli svijet“

Nakon ove teme moći ćeš:

√ ocijeniti utjecaj mladih ljudi u demokratizaciji medija √ navesti najvažnija kulturna i sportska dostignuća

Prisjeti se:

• Prisjeti se nekih od najvažnijih izuma te kulturnih i sportskih događaja u Europi i svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća.

• Znaš li kako su izgledali prvi televizori?• Koja je bila prva radio postaja u prvoj Jugoslaviji?

Televizijski program

1. Izradi lentu vremena na kojoj ćeš prikazati najvažnije događaje vezane uz djelovanje Televizije Zagreb u ovome razdoblju.

Najava prijenosa spuštanja čovjeka na Mjesec na TV Zagreb 1969. godine

U poslijeratnom jugoslavenskom razdoblju televizor je bio dostupan samo rijetkima. Televizijska slika je tek 1956. godine iz Beča preko Graza i Slovenije stigla u Zagreb, a pojava televizije smatrala se fenomenom. Iste godine je Televizija Zagreb uživo prenosila otvorenje Zagrebačkog velesajma. Prvi prijenos nekoga sportskog događaja bio je prijenos nogometne utakmice između reprezentacija Jugoslavije i Italije, koja se igrala 1957. godine na stadionu Maksimir u Zagrebu. Spuštanje čovjeka na Mjesec 1969. godine bio je prvi televizijski prijenos u boji.

C E

226A B C D E

Tijekom svoje povijesti Televizija Zagreb (današnja Hrvatska radiotelevizija) ostala je upamćena po mnogim popularnim emisijama.

Gruntovčani je igrana televizijska serija čija priča prati zgode i nezgode stanovnika podravskoga sela Gruntovca. Jedan od glavnih likova je skromni i naivni Dudek (lijevo na fotografiji), kojem sreća često okreće leđa.

Serija Naše malo misto snimana je od 1969. do 1971. godine u vrijeme Hrvatskog proljeća. U prvom prikazivanju privukla je pažnju čak polovice hrvatskoga stanovništva, dok ju je u Istri gledalo nevjerojatnih 80 % stanovnika.

1. Navedi neke emisije koje su popularne danas na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT).

Jedno od popularnih glazbenih natjecanja na europskom prostoru bilo je natjecanje za najbolju pjesmu Europe (Eurosong). Zadarska pop grupa Riva, predstavljajući Jugoslaviju, pobijedila je 1989. godine s pjesmom Rock me

baby. Zbog njihove pobjede, sljedeće godine domaćin Eurosonga bio je Zagreb.

Riva

E

227 A B C D E

Omladinski tisak i radio otvaraju put prema demokratizaciji

Naslovnica Vala iz 1976. godine

Krajem 70-ih i početkom 80-ih godina u Hrvatskoj se javljaju liberalnije ideje te se slobodnije izražavaju stavovi. Značajnu ulogu u demokratizaciji hrvatskog medijskog prostora imali su omladinski listovi, od kojih su najutjecajniji bili zagrebački Polet i riječki Val. Osim tiskanih medija, značajnu ulogu imali su i omladinski elektronički mediji. Posebno se isticao zagrebački Omladinski radio, osnovan 1984. godine. Do današnjih dana (Radio 101) ostao je simbol slobode medija.

1. Kada je došlo do slobodnijeg izražavanja misli u Hrvatskoj?2. Nabroji najvažnije omladinske listove. 3. U čemu je važnost Omladinskog radija (današnji Radio 101)?

Novi val u glazbi

Azra Prljavo kazalište

Novi val je glazbeni pokret koji se javio krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Sadržavao je rock glazbu s punkerskim (pankerskim) stavovima (punk-rock). Svrha pokreta bila je da se kroz glazbu pokažu društvene, ekonomske i političke promjene koje su tada zahvatile Jugoslaviju. Glavni centri pokreta bili su Ljubljana, Zagreb, Rijeka i Beograd. Nakon 1983. godine Novi val počinje slabiti, a starije generacije pamte ga i danas.

1. Koja je bila glazbena svrha Novog vala?

A E

228A B C D E

SportNajpopularniji sportovi u Jugoslaviji bili su momčadski sportovi: nogomet, košarka, rukomet i vaterpolo. Hrvatski klubovi i sportaši postigli su velike uspjehe na europskoj razini: 1976. godine Nogometni klub Dinamo iz Zagreba osvojio je Kup velesajamskih

gradova (današnja Europska liga), košarkaši zagrebačke Cibone osvojili su 1985. i 1986. godine Kup europskih prvaka. Isto je pošlo za rukom splitskoj Jugoplastici (kasnije Pop 84), i to čak tri godine zaredom (1989. – 1991.). Rukometaši bjelovarskog Partizana postali su europski prvaci 1972. godine, dok su vaterpolisti zagrebačke Mladosti europski prvaci bili nekoliko puta.

A E

Dražen Petrović (1964. – 1993.), ,,košarkaški Mozart’’, bio je najveći hrvatski i jedan od najvećih svjetskih košarkaša. Uvršten je među 50 košarkaša koji su najviše pridonijeli razvoju europske košarke. Košarku je počeo trenirati u rodnom Šibeniku, a uzor mu je bio stariji brat Aleksandar. U dobi od 15 godina zaigrao je za prvu momčad Šibenke, s kojom je 1983. godine osvojio naslov prvaka Jugoslavije. Nakon toga odlazi u zagrebačku Cibonu, s kojom osvaja dva naslova prvaka Europe. Inozemnu karijeru počeo je u madridskom Realu, a nastavio u Dražen Petrović

američkoj profesionalnoj ligi (NBA). U svom prvom NBA klubu (Portland Trail

Blazers) nije puno igrao pa prelazi u New Jersey Nets. U svojoj posljednjoj profesionalnoj sezoni bio je najbolji strijelac kluba i uvršten je među 15 najboljih igrača lige. S reprezentacijom Hrvatske osvojio je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine. Jedan od njegovih rekorda bio je 112 ubačenih koševa u susretu Cibone i ljubljanske Olimpije. Poginuo je 7. lipnja 1993. godine u prometnoj nesreći na autocesti u blizini njemačkoga grada Ingolstadta. Na zagrebačkom trgu koji nosi njegovo ime, otvoren je na dan njegove smrti 2006. godine, Memorijalno-muzejski centar koji čuva spomen na Dražena kao košarkaškoga velikana.

229 A B C D E

VAŽNO! » Televizija Zagreb započela je s radom 1956. godine.

» Omladinski listovi (Polet, Val) bitno su utjecali na slobodno izražavanje osjećaja i stavova.

» Boksač Mate Parlov bio je jugoslavenski, europski i svjetski prvak te olimpijski pobjednik.

» Dražen Petrović bio je jedan od najboljih svjetskih košarkaša u povijesti i kapetan hrvatske reprezentacije.

C EA

Mate Parlov kao olimpijski pobjednik 1972. godine

1. Koje od sportskih uspjeha smatraš najvažnijima? Obrazloži svoj odgovor.2. Koje podatke o Draženu Petrović smatraš najvažnijima?

Od pojedinačnih sportaša i njihovih uspjeha treba izdvojiti boksača Matu Parlova, koji je bio osmerostruki prvak Jugoslavije, europski i svjetski prvak u amaterskom i profesionalnom boksu te olimpijski pobjednik (1972.). Bio je jedan od najuspješnijih hrvatskih sportaša svih vremena.

230A B C D E

Hrvatska na putu prema nezavisnosti

231 A B C D E

6.1. Napokon nezavisnost

Nakon ove teme moći ćeš:

√ ocijeniti važnost prvih višestranačkih slobodnih izbora za razvoj hrvatske demokracije

√ navesti najvažnije odluke prvog višestranačkoga Sabora √ ocijeniti važnost Božićnog ustava kao temelja samostalne i suverene

Republike Hrvatske √ objasniti uzroke i posljedice nezadovoljstva dijela srpskoga stanovništva u

Hrvatskoj demokratskim promjenama

Prisjeti se:

• Koje su promjene zahvatile zemlje Istočnog bloka krajem 1980-ih godina?• Što je Ustav?

Usporedno s političkom i gospodarskom krizom jugoslavensku državu je u drugoj polovici 1980-ih godina zahvatio val demokratizacije. Na demokratske promjene utjecao je i postupni slom komunističkih režima u Europi, potaknut provedbom reformi koje je u Sovjetskom Savezu pokrenuo Mihail Gorbačov. U ozračju velikih promjena u Europi i svijetu, tijekom 1989. godine u Hrvatskoj su osnovane ili ponovno obnovljene oporbene političke stranke. Nastale su Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska narodna stranka (HNS), a obnovljene su Hrvatska seljačka stranka (HSS) i Hrvatska stranka prava (HSP). U svojim programima isticali su zalaganje za demokraciju, tržišno gospodarstvo i konfederalni ustroj Jugoslavije. Krajem iste godine rukovodstvo Saveza komunista Hrvatske (SKH) pristalo je na uvođenje višestranačja i demokratske izbore. Nakon što je u veljači 1990. godine Sabor donio novi izborni zakon, raspisani su prvi višestranački izbori.

1. Kako se očitovala demokratizacija društva u Hrvatskoj krajem 1980-ih godina?2. Ocijeni važnost održavanja demokratskih višestranačkih izbora.

A D

232A B C D E

Val demokratskih promjena koji je krajem 1980-ih godina zahvatio Hrvatsku najbolje se osjetio na koncertu glazbene grupe Prljavo kazalište, koji je 1989. godine održan pred 250.000 ljudi na zagrebačkom Trgu Republike (današnji Trg bana Jelačića). Koncert „prljavaca“ postao je jedan od najvećih glazbenih i političkih događaja u tadašnjoj Hrvatskoj. Razlog tome bila je pjesma Mojoj

majci čiji dio stihova glasi ,,Zaspala je zadnja ruža hrvatska”. Ta pjesma

simbolizirala je ponovno buđenje hrvatskog domoljublja, zbog čega je koncert trebao biti zabranjen.

Krajem travnja i početkom svibnja 1990. godine održana su dva kruga izbora. Vladajući SKH na izbore je izašao pod novim imenom Savez komunista Hrvatske-Stranka demokratskih promjena (SKH-SDP). Najviše glasova osvojila je Hrvatska demokratska zajednica pod vodstvom Franje Tuđmana, čiji se program zalagao za pravo samoodređenja hrvatskoga naroda unutar SFRJ te uspostavu demokratske, samostalne i suverene hrvatske države. Prvi višestranački Hrvatski sabor sastao se na konstituirajućoj sjednici 30. svibnja 1990. godine, na kojoj je Franjo Tuđman izabran za predsjednika SR Hrvatske, a Stjepan Mesić za predsjednika vlade. Taj datum obilježavamo kao Dan državnosti.

Franjo Tuđman (1922. – 1999.), hrvatski povjesničar, političar i državnik. Sudionik je Drugoga svjetskog rata kao pripadnik partizanske antifašističke vojske. Nakon rata postao je general JNA, ali se ubrzo posvetio povijesnoj znanosti u Institutu za historiju radničkoga pokreta Hrvatske (današnji Hrvatski institut za povijest) u Zagrebu. Doktorirao je 1965. godine. Zbog kritičkoga pisanja

o Drugome svjetskom ratu prisilno je umirovljen 1967. godine. Dva puta je bio u zatvoru zbog svojih političkih stavova. U vrijeme demokratskih promjena bio je među osnivačima Hrvatske demokratske zajednice, kojom je predsjedavao do smrti. Izabran je 1990. godine za prvoga predsjednika Republike Hrvatske. Često je bio kritiziran zbog autoritarnoga načina upravljanja državom. Nakon duge bolesti, umro je 1999. godine te je sahranjen na zagrebačkome groblju Mirogoj.

A D E

233 A B C D E

1. Koja je stranka pobijedila na prvim višestranačkim izborima? Tko je bio njezin predsjednik?

2. Kada je konstituiran prvi višestranački Hrvatski sabor? Tko je izabran za predsjednika SR Hrvatske?

U srpnju 1990. godine Sabor je izmjenama tadašnjeg Ustava uklonio iz naziva republike pridjev socijalistička te od tada država nosi naziv Republika Hrvatska. Usvojen je novi izgled državnog grba dok je izgled zastave utvrđen do kraja iste godine.

Grb i zastava Republike Hrvatske

Sabor je tijekom druge polovice 1990. godine započeo s izradom novog Ustava, koji je Hrvatsku trebao odrediti kao suverenu državu hrvatskoga naroda i svih njezinih državljana neovisno o nacionalnosti, utemeljenu na načelima parlamentarne demokracije, vladavine prava i tržišnoga gospodarstva. Ustav Republike Hrvatske svečano je proglašen u Saboru 22. prosinca 1990. godine. Budući da je donesen neposredno pred božićne blagdane, nazvan je Božićni ustav. Iako je Republika Hrvatska još uvijek bila dio SFRJ, novim Ustavom postavljen je kamen temeljac njezine nezavisnosti. Njegove odredbe ojačale su suverenitet Hrvatske, utvrdile ustroj države na načelu trodiobe vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska vlast) te zagarantirale svim građanima Hrvatske osobna prava i slobode. Demokratske promjene hrvatski je narod dočekao s oduševljenjem, smatrajući da se njima ostvaruje stoljetni san o slobodnoj hrvatskoj državi.

1. Promotri grb Republike Hrvatske i istraži od kojih se povijesnih grbova sastoji.2. Što je Božićni ustav? U čemu se očituje važnost njegovog donošenja?3. Na kojem je načelu ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj?

A D

Dolaskom višestranačja i osnaživanjem hrvatske državnosti, dio stanovništva srpske nacionalnosti počeo je iskazivati svoje neslaganje s političkim promjenama. Njihovo nezadovoljstvo poticale su srbijanske vlasti na čelu sa Slobodanom Miloševićem, s ciljem

234A B C D E

1. Kako je na demokratske promjene reagirao dio srpskog stanovništva u Hrvatskoj? Navedi tri razloga njihovog nezadovoljstva.

2. Što je Balvan-revolucija? 3. S kojim je ciljem osnovana Srpska autonomnu oblast Krajina?

VAŽNO! » Na prvim višestranačkim izborima 1990. godine pobijedila je Hrvatska

demokratska zajednica pod vodstvom Franje Tuđmana.

» Prvi višestranački Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990. godine.

» Hrvatski sabor proglasio je u prosincu 1990. godine Ustav Republike Hrvatske, kojim su postavljeni temelji njezine nezavisnosti.

A D

ostvarenja ciljeva velikosrpske politike, koja je težila za proširenjem Srbije na zapadna područja. U javnosti se ponovno pojavilo pitanje položaja Srba u Hrvatskoj. Hrvati su isticali natprosječnu zastupljenost Srba u tijelima državne vlasti, a osobito u policiji i saveznoj vojsci. Političke stranke hrvatskih Srba naglašavale su problem gospodarske nerazvijenosti krajeva sa srpskom većinom. Jačao je strah od legalno izabranih hrvatskih vlasti, čije se poteze usmjerene jačanju suverenosti Republike Hrvatske smatralo obnovom ustaškoga režima iz razdoblja Nezavisne Države Hrvatske.Takva razmišljanja potaknula su ekstremiste među srpskim stanovništvom sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banovine, zapadne Slavonije i hrvatskoga Podunavlja koji su počeli zazivati oružanu pobunu protiv hrvatskih vlasti. Pobuna je uz potporu Republike Srbije započela u kolovozu 1990. godine u okolici Knina. Pobunjeni Srbi, koje je potajno naoružavala Jugoslavenska narodna armija (JNA), počeli su ometati promet iz unutrašnjosti prema obali podizanjem barikada od balvana i stijena. Zbog toga je pobuna dobila naziv Balvan-revolucija. Među zahtjevima pobunjenika isticala se potreba o uspostavljanju države u kojoj bi živjeli svi Srbi. Pobuna se dogodila na vrhuncu turističke sezone pa je nanijela veliku štetu hrvatskome gospodarstvu. Pokušaji hrvatske policije da je suzbije bili su uglavnom neuspješni, te je krajem 1990. godine na područjima s većinskim srpskim stanovništvom osnovana Srpska autonomna oblast Krajina, čiji je krajnji cilj bio ujedinjenje sa Srbijom. Ta tvorevina nije bila legalna i u skladu s odredbama hrvatskog Ustava, a djelovanje pobunjenih Srba dovelo je do promjene teritorijalno-administrativnog ustroja Republike Hrvatske tijekom naredne godine.

235 A B C D E

6.2. Domovinski rat

Nakon ove teme moći ćeš:

√ opisati uspostavu slobodne, suverene i međunarodno priznate Republike Hrvatske

√ navesti sukobljene strane u Domovinskom ratu √ opisati tijek i objasniti posljedice Domovinskog rata √ pokazati na povijesnom zemljovidu mjesta važnijih događaja i bitaka u

Domovinskom ratu √ objasniti razloge izbijanja i opisati tijek rata u Bosni i Hercegovini √ osuditi ratne zločine koji su se dogodili tijekom ratova na području bivše

Jugoslavije

Prisjeti se:

• Koji su procesi zahvatili Hrvatsku 1990. godine?• Kako je dio srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj reagirao na raspad

Jugoslavije i demokratske promjene u Hrvatskoj?

U proljeće 1991. godine pobuna dijela srpskoga stanovništva u Hrvatskoj prerasla je u prve oružane sukobe. Početkom ožujka u Pakracu u zapadnoj Slavoniji izbio je sukob između snaga specijalne policije i pobunjenih Srba koji su zauzeli zgrade policije i poglavarstva općine. U sukob se po prvi puta umiješala savezna vojska, Jugoslavenska narodna armija, koja je ušla u sukob s hrvatskim policajcima, iako je službeno trebala razdvajati sukobljene snage. Krajem ožujka pobunjeni Srbi zauzeli su Nacionalni park Plitvička jezera, u kojem su zbog uskrsnih praznika boravili mnogobrojni turisti. U akciji policijskih snaga na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine poginuo je prvi hrvatski branitelj u Domovinskom ratu, policajac Josip Jović. Zbog njegove pogibije i ranjavanja sedmorice policajaca događaj je poznat pod nazivom Krvavi Uskrs na Plitvicama. Kao i u Pakracu, nakon sukoba na područje Plitvica došla je JNA, koja je trebala osigurati prekid sukoba.

A DB

1. Kada su i gdje započeli prvi oružani sukobi između hrvatske policije i pobunjenih Srba?

2. Što je Krvavi Uskrs na Plitvicama?

236A B C D E

Najteži zločin dogodio se 2. svibnja kada je iz zasjede pobunjenih Srba ubijeno ukupno trinaest hrvatskih policajaca, od kojih dvanaest u Borovu Selu kod Vukovara i jedan policajac u mjestu Polača kod Zadra. Prvi oružani sukobi i intervencije JNA dovele su do neuspjeha pregovora o preustroju Jugoslavije u konfederaciju suverenih republika, za što su se zalagale Hrvatska i Slovenija. Pregovore su od početka 1991. godine vodili predsjednici šest jugoslavenskih republika. Zbog toga su hrvatske vlasti u svibnju 1991. godine organizirale referendum o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Na referendumu se 93 % glasača od ukupnog broja izašlih izjasnilo za samostalnost i suverenost. Temeljem rezultata referenduma, Hrvatski sabor proglasio je 25. lipnja 1991. godine Republiku Hrvatsku samostalnom i suverenom državom. Istoga je dana sličnu odluku donijela i Slovenija, nakon čega su jugoslavenska savezna vlada i JNA pokrenule rat

Oznaka Zbora narodne garde

u Sloveniji. Slovenske snage uspjele su nakon jednotjednih borbi izboriti pobjedu, a JNA se povukla u Hrvatsku, gdje je nakon referenduma izbio otvoreni rat. Pobunjeni Srbi dobili su punu potporu JNA, a u područja pod njihovim nadzorom počele su pristizati naoružane dobrovoljačke skupine iz Srbije. Istovremeno, Hrvatska počinje s osnivanjem vlastitih oružanih snaga. Već u svibnju su formirane prve jedinice Zbora narodne garde (ZNG), koje će krajem godine biti preimenovane u Hrvatsku vojsku (HV).

A D

Spomenik Josipu Joviću na Plitvicama

237 A B C D E

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991. godineI. Republika Hrvatska proglašava se suverenom i samostalnom državom. II. (...) Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih

republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće postupak za međunarodno priznavanje (...)

III. Na području Republike Hrvatske važe samo zakoni koje je donio Sabor Republike Hrvatske, a do okončanja razdruživanja i savezni propisi koji nisu stavljeni izvan snage (...)

IV. Državne granice Republike Hrvatske su međunarodno priznate državne granice dosadašnje SFRJ u dijelu u kojem se odnose na Republiku Hrvatsku (...)

V. (...) Republika Hrvatska jamči svim svojim državljanima nacionalna i sva druga temeljna prava i slobode čovjeka i građanina, demokratski poredak, vladavinu prava i sve ostale najviše vrednote svoga ustavnog i međunarodnog pravnog poretka. Izvor: Narodne novine, br 39/1991

1. Razmisli i ocijeni u čemu je bila važnost održavanja referenduma o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske?

2. Koju je odluku donio Hrvatski sabor 25. lipnja 1991. godine?3. Pročitaj povijesni izvor i izdvoji članak u kojem država svim svojim

državljanima jamči prava i slobode.

Tijekom ljeta 1991. godine glavna žarišta ratnog sukoba bila su dalmatinsko zaleđe oko grada Knina, Banovina te zapadna i istočna Slavonija. Na ovim područjima započela su prva protjerivanja nesrpskoga stanovništva, a došlo je i do prvih zločina nad njima. Kako bi spriječila napade JNA, koja je imala vojarne u svim većim gradovima, Hrvatska vojska počela je provoditi njihovu blokadu. Iako su se u brojnim hrvatskim krajevima već vodile žestoke borbe, na zahtjev tadašnje Europske zajednice Hrvatska je morala zamrznuti odluku o samostalnosti na tri mjeseca, kako bi se kriza u Jugoslaviji pokušala riješiti pregovorima. Budući da pregovori nisu uspjeli, Hrvatski sabor je 8. listopada 1991. godine donio odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ te je proglasio nezavisnost Republike Hrvatske.

A D

238A B C D E

Dan prije isteka tromjesečne odgode odluke o samostalnosti i suverenosti, 7. listopada 1991. godine, u zgradi Banskih dvora na Markovu trgu u Zagrebu održao se sastanak hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana s predsjednikom vlade SFRJ Antom Markovićem i predsjednikom Predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem. Znajući za sastanak, zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore. Cilj napada bio je likvidirati hrvatsko političko vodstvo i time slomiti borbeni moral stanovništva. Međutim, sudionici sastanka napustili su prostoriju za sastanke svega nekoliko minuta prije raketiranja. Vojni vrh JNA odbacio je tvrdnje o napadu i optužio hrvatsko vodstvo da je samo podmetnulo eksploziv. Posljedica napada bila je premještanje saborskih zastupnika s Markova trga. Zbog toga povijesna saborska odluka o proglašenju pune nezavisnosti Republike Hrvatske nije donesena u sabornici, već u podrumu upravne zgrade tvrtke INA.

Banski dvori povijesno su središte hrvatskih izvršnih vlasti. Zgrada je nakon raketiranja 1991. godine u potpunosti obnovljena, a danas se u njoj nalazi sjedište Vlade Republike Hrvatske.

1. Nabroji glavna žarišta sukoba tijekom ljeta 1991. godine.2. Zašto su zrakoplovi JNA raketirali Banske dvore 7. listopada 1991. godine?3. Koju je odluku donio Hrvatski sabor 8. listopada 1991. godine? Istraži koji

se državni praznik nekada obilježavao na taj dan.

Krajem 1991. godine ratna djelovanja na teritoriju Hrvatske dostigla su vrhunac. Odlučne bitke vodile su se oko Vukovara i Dubrovnika. Napadima su bili izloženi Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Sisak, Petrinja, Karlovac, Gospić, Šibenik, Zadar te brojna druga mjesta.

Tijekom opsade Dubrovnika neprijateljske snage granatirale su staru gradsku jezgru koja se nalazila pod zaštitom UNESCO-a. Opsada je trajala osam mjeseci, ali je naposljetku Dubrovnik obranjen.

CA D

239 A B C D E

Bitka za Vukovar započela je 25. kolovoza, a završila je 18. studenoga 1991. godine kad su jedinice JNA i dobrovoljačke skupine iz Srbije ušle u grad. Tada je prestala organizirana obrana grada, premda su se posljednje skupine branitelja još dva dana branile u gradskoj četvrti Borovu naselju. Hrvatski branitelji hrabro su pružali otpor punih 87 dana. Žestoke borbe oko grada, a kasnije i u samome gradu odnijele su brojne živote branitelja i civila. Procjenjuje se da je tijekom bitke na svaki kvadratni kilometar grada palo oko pet tisuća različitih bombi, raketa i granata. Jedan od glavnih ciljeva granatiranja bila je vukovarska bolnica, u čijim su podrumima brojni Vukovarci potražili spas. Moral stanovništva održavao je glas ratnog izvjestitelja Radio Vukovara Siniše Glavaševića. Nakon završetka borbi grad je opljačkan, a većina stanovnika morala je napustiti svoje domove. Istovremeno su se dogodili brojni ratni zločini. Velik broj muškaraca koji je preživio bitku, odveden je u logore u Srbiji. U svjetskoj javnosti najviše je odjeknuo zločin na Ovčari (poljoprivredna farma 5 km jugoistočno od Vukovara), gdje je ubijeno 200 ranjenih hrvatskih branitelja i civila iz vukovarske bolnice. Okupacija Vukovara bila je vrlo težak udarac za Hrvatsku, ali je njegova odlučna obrana značajno oslabila moć JNA i srpskih dobrovoljačkih jedinica. U herojskoj obrani Vukovara istaknuli su se Blago Zadro, Marko Babić, Mile Dedaković, Branko Borković i mnogi drugi.Istoga dana kad je okupiran Vukovar, 18. studenog 1991. godine, lokalni pobunjeni Srbi uz pomoć snaga JNA zauzeli su mjesto Škabrnja u zaleđu Zadra. Tijekom napada na mjesto i nakon zauzimanja događao se zločin nad civilima i braniteljima. Prema dosadašnjim utvrđenim podatcima, ubijena su 42 civila, a poginulo je ili u zarobljeništvu ubijeno 14 hrvatskih branitelja. Danas se 18. studenoga obilježava kao državni praznik – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Ruševine Vukovara nakon okupacije grada

Spomen-ploča s imenima žrtava zločina u Škabrnji

Blago Zadro (drugi slijeva) sa suborcima

A D

240A B C D E

1. Oko kojih su se gradova krajem 1991. godine vodile najžešće bitke?2. Što se dogodilo s mnogobrojnim civilima i braniteljima nakon pada Vukovara?3. Je li dopušteno tijekom rata ubijati ranjenike? Istraži kojim je međunarodnim

sporazumima takvo postupanje zabranjeno.

Do kraja prosinca 1991. godine pobunjeni Srbi imali su kontrolu nad trećinom teritorija Republike Hrvatske na kojem su stvorili paradržavu Republiku Srpsku Krajinu sa sjedištem u Kninu. S teritorija tzv. Krajine protjerano je gotovo sve nesrpsko stanovništvo. Početkom 1992. godine Hrvatska vojska zaustavila je napredovanje srpskih jedinica i JNA. Istovremeno je u Sarajevu potpisano primirje između zaraćenih snaga kojim su prestala veća ratna djelovanja u Hrvatskoj. No, rat se s manjim intenzitetom nastavio naredne tri godine. Razaranja, masovni zločini i civilna stradanja potaknula su međunarodnu zajednicu da prizna hrvatsku nezavisnost. Veliki diplomatski napori okrunjeni su 15. siječnja 1992. godine kad su države članice Europske zajednice priznale Hrvatsku kao nezavisnu i suverenu državu. Nakon toga, priznanje hrvatske nezavisnosti potvrdile su brojne druge europske i svjetske države. Vrhunac međunarodnog priznanja dogodio se 22. svibnja 1992. godine kad je Republika Hrvatska primljena u članstvo Ujedinjenih naroda.

1. Što su osnovali pobunjeni Srbi na hrvatskom području pod njihovim nadzorom?

2. Razmisli i ocijeni važnost međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Rat u Bosni i Hercegovini (1992. – 1995.)Tijekom 1992. godine rat se iz Hrvatske proširio na prostor Bosne i Hercegovine. Bošnjaci i Hrvati u BiH zauzimali su se za nezavisnost, dok su Srbi htjeli ostanak u Jugoslaviji. Nakon što se na referendumu većina stanovnika izjasnila za slobodnu i suverenu Bosnu i Hercegovinu, bosanski Srbi osnovali su paradržavu Republiku Srpsku i započeli rat. Podršku im je pružalo političko vodstvo Srbije i JNA. Ubrzo su vojno preuzeli nadzor nad 70 % državnog teritorija i okružili glavni grad Sarajevo, koji je pod opsadom i neprekidnim granatiranjem ostao naredne tri godine. U početku su hrvatske vojne snage (Hrvatsko vijeće obrane) i bošnjačke snage (Armija BiH) surađivale, da bi se 1993. godine međusobno sukobile. Uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država u veljači 1994. godine došlo je do prekida sukoba i obnove suradnje između Bošnjaka i Hrvata u BiH.

A D

241 A B C D E

1. Zašto je izbio rat u Bosni i Hercegovini?2. Gdje se dogodio najveći ratni zločin u Bosni i Hercegovini? Istraži i zapiši u

bilježnicu svoja saznanja o najvećem stradanju civila tijekom rata u Bosni i Hercegovini.

Rat u Bosni i Hercegovini bio je obilježen žestokim ratnim sukobima, prekomjernim granatiranjima gradova, koncentracijskim logorima i etničkim čišćenjima. Najgori zločin dogodio se u srpnju 1995. godine kada su srpske snage pod zapovjedništvom Ratka Mladića izvršile genocid nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja Srebrenice.

Završetak Domovinskog rata Početkom 1992. godine u Hrvatsku su došle mirovne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) koje su trebale omogućiti kraj rata i povratak izbjeglih osoba u svoje domove. UNPROFOR se nije pokazao uspješnim. Mirni povratak okupiranih teritorija nije se dogodio, a krajinski Srbi često su granatirali gradove uz bojišnicu.

Domovinski rat – povratak okupiranih teritorija

A D

242A B C D E

Prve oslobodilačke akcije Hrvatske vojske i policije (redarstva) uglavnom su bile ograničenoga djelovanja. Među važnijim akcijama značajna je bila Operacija Maslenica početkom 1993. godine kojom je Dalmacija ponovno cestovno povezana s ostatkom Hrvatske. Budući da su propali svi pokušaji dogovora s pobunjenim Srbima o uključivanju okupiranih područja u sastav Republike Hrvatske, hrvatske vojno-redarstvene snage pokrenule su 1995. godine dvije oslobodilačke operacije. Početkom svibnja 1995. godine u Operaciji Bljesak za samo 32 sata oslobođena je zapadna Slavonija. Nakon poraza, krajinski Srbi su u znak osvete raketirali civilne ciljeve u Zagrebu. Početkom kolovoza je u Operaciji Oluja oslobođeno područje dalmatinskoga zaleđa s Kninom, zatim Lika, Kordun i Banovina, čime je Republika Srpska Krajina prestala postojati. Knin, sjedište pobunjenih Srba, oslobođen je 5. kolovoza. Taj se datum danas obilježava kao državni praznik – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.Tijekom završnih vojnih operacija, srpsko stanovništvo je pod utjecajem propagande iz Beograda i straha od osvete bježalo u BiH te dalje u Srbiju. Nerijetko se događalo da je njihova imovina opljačkana i zapaljena. Ujedno se rat nastavio u BiH, zajedničkim hrvatsko-bošnjačkim akcijama, da bi bio okončan u studenome 1995. godine kada je na poticaj SAD-a potpisan mirovni sporazum u Daytonu (SAD). Sporazum su potpisali predsjednici Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Predsjednik Franjo Tuđman na kninskoj tvrđavi dan nakon oslobođenja Knina

Potpisivanje Daytonskog sporazuma

Istovremeno, mirna reintegracija Baranje i istočne Slavonije dogovorena je Erdutskim sporazumom između Hrvatske i predstavnika pobunjenih Srba. U prijelaznom razdoblju područjem su upravljali Ujedinjeni narodi, koji su omogućili izbjeglicama i prognanicima povratak, a Srbima kulturnu i prosvjetnu autonomiju. Kada je u siječnju 1998. godine Republika Hrvatska preuzela upravu od UN-a i uključila istok države u svoj državnopravni poredak, službeno je završio Domovinski rat.

D

243 A B C D E

1. Kojim je vojno-redarstvenim akcijama 1995. godine oslobođen najveći dio okupiranoga teritorija Republike Hrvatske?

2. Što je omogućeno Daytonskim, a što Erdutskim sporazumom?3. Navedi najmanje tri posljedice Domovinskog rata.

Domovinski rat ostavio je brojne posljedice. Ratom zahvaćena područja i gospodarstvo pretrpjeli su velike materijalne štete. Brojni hrvatski gradovi i sela bili su razrušeni te je uništena njihova stambena arhitektura i kulturna baština. Povratak izbjeglica i prognanika otežala je sporost obnove. Desetci tisuća poginulih trajno su obilježili sjećanje na rat. Prema posljednjim podatcima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, središnje ustanove koja se bavi proučavanjem Domovinskog rata i izrađuje poimenični popis njegovih žrtava, ukupno je stradalo 6.519 civila, te 12.433 vojnika, od kojih 8.707 hrvatskih branitelja. Mnoge obitelji još uvijek traže svoje nestale članove. U svakodnevici se osjećaju posljedice narušenih odnosa između hrvatskog i srpskog naroda. Izazov predstavljaju i suđenja ratnim zločincima na domaćim sudovima i Međunarodnom sudu za ratne zločine na području bivše Jugoslavije u Haagu. Dok se procesi protiv pobunjenih Srba smatraju opravdanima, u društvu, a osobito među bivšim braniteljima, prisutan je otpor prema suđenjima hrvatskim vojnicima osumnjičenima za ratne zločine.

VAŽNO! » Domovinski rat započeo je sukobima hrvatske policije i pobunjenih Srba u proljeće

1991. godine. » Hrvatski sabor proglasio je 25. lipnja 1991. godine Republiku Hrvatsku samostalnom

i suverenom državom, a 8. listopada 1991. godine nezavisnom državom. » Tijekom Domovinskog rata stradali su brojni hrvatski gradovi: Vukovar, Dubrovnik,

Slavonski Brod, Šibenik, Zagreb, Osijek, Petrinja, Sisak... » Europska zajednica priznala je nezavisnost Republike Hrvatske 15. siječnja 1992. godine,

a 22. svibnja Republika Hrvatska postala je punopravna članica Ujedinjenih naroda. » Rat u Bosni i Hercegovini vodio se od 1992. do 1995. godine. » Vojno-redarstvenim akcijama Bljesak i Oluja tijekom 1995. godine, oslobođeni su

okupirani dijelovi Republike Hrvatske. » Domovinski rat okončan je u siječnju 1998. godine mirnom reintegracijom hrvatskog

dijela Baranje i hrvatskog Podunavlja.

A D

244A B C D E

6.3. Hrvatska na pragu trećeg tisućljeća

Nakon ove teme moći ćeš:

√ ocijeniti važnost ulaska Republike Hrvatske u NATO savez i Europsku uniju √ istaknuti najvažnije uspjehe u znanosti i sportu

Prisjeti se:

• Kako je nastala Europska unija? • Navedi neke hrvatske sportaše koji su poznati zbog svojih uspjeha.

Hrvatska nakon Domovinskog rataU Hrvatskoj je u razdoblju od 1990. do 2000. godine na vlasti bila Hrvatska demokratska zajednica. To razdoblje obilježeno je pobjedom u Domovinskom ratu, ali i gospodarskim

1. Navedi najvažnija obilježja vladavine HDZ-a od 1990. do 2000. godine. Koje pozitivne i negativne stvari uočavaš u tom razdoblju?

Na Trgu bana Jelačića okupilo se oko 120.000 ljudi koji su sa svijećama u rukama iskazali podršku Radiju 101

problemima poput velike nezaposlenosti te problemima nedjelotvornog pravosuđa, kršenja ljudskih prava te korupcije. Tako je primjerice, Vijeće za telekomunikacije, pod kontrolom vlasti, odlučilo 1996. godine oduzeti koncesiju za emitiranje Radiju 101, jednom od rijetkih nezavisnih elektroničkih medija koji su se kritički odnosili prema autoritarnom načinu vladanja predsjednika Tuđmana, kršenju građanskih i medijskih sloboda, prije svega slobode javne riječi.

Nažalost, niti danas hrvatsko društvo nije oslobođeno pravosudnih problema, korupcije i političko-gospodarskih odnosa koji kontinuirano slabe državu. Jedan od najvećih problema današnje Hrvatske je brojno iseljavanje i stalni ukupni gubitak stanovništva.

A B

245 A B C D E

Hrvatska na putu prema europskim integracijamaNATO savez čini tridesetak država iz Sjeverne Amerike i Europe. Temeljna svrha ovoga vojnog saveza je da svojim članicama osigura sigurnost. Republika Hrvatska postala je članica NATO saveza 1. travnja 2009. godine. Sljedeći korak prema europskim integracijama bili su pristupni pregovori za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju. Nakon što je godinu dana ranije podnijela zahtijev, Hrvatska je 2004. postala kandidatom za punopravno članstvo, a sami pregovori započeli su 2005. godine. Nakon osam godina pregovaranja, Republika Hrvatska je 1. srpnja 2013. godine postala 28. punopravna članica Europske unije.

1. Izradi lentu vremena i na njoj označi datume pristupanja Republike Hrvatske Ujedinjenim narodima, NATO savezu i Europskoj uniji.

2. Što misliš, što države dobivaju uključivanjem u vojne i političke saveze? Imaju li neke obaveze kad postanu članovi? Što misliš, koje?

Hrvatska i Zagreb su prilikom proslave ulaska u EU imali priliku ugostiti mnoge europske uzvanike

Uspjesi hrvatskih znanstvenikaBrojni hrvatski znanstvenici postigli su vrhunske rezultate u raznim znanstvenim područjima.

Miroslav Radman rođen je 1944. godine u Splitu. U listopadu 2002. godine, kao prvi Hrvat, postao je redovni član Francuske akademije znanosti. Svjetsku je slavu stekao 1989. godine kada je ,,srušio’’ genetski zid. Križajući dvije vrste bakterija koje se nisu miješale 150 milijuna godina, otkrio je kako od jedne vrste pretka nastaju dvije različite vrste.

C D

246A B C D E

Ivan Đikić rođen je u Zagrebu 1966. godine. Poznati je hrvatski znanstvenik, cijenjen diljem svijeta. Kao molekularni biolog najznačajniji je po otkriću bjelančevina važnih za razvoj tumora i bolesti živčanog sustava, koje je otkrio sa svojim timom s Medicinskoga fakulteta u Frankfurtu na Majni.

1. Izdvoji najvažnija dostignuća hrvatskih znanstvenika Miroslava Radmana i Ivana Đikića.

Najznačajniji sportski uspjesiPrvo važnije natjecanje na kojem je sudjelovala hrvatska nogometna reprezentacija bilo je Europsko prvenstvo 1996. godine u Engleskoj. No, dvije godine kasnije postignut je prvi veliki uspjeh na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj. Hrvatska reprezentacija osvojila je treće mjesto, a najbolji strijelac prvenstva bio je Davor Šuker. Ovaj uspjeh nadmašen je 2018. godine osvajanjem srebrne medalje na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji.Goran Ivanišević bio je hrvatski tenisač s vrunskim rezultatima. Njegovo osvajanje jednog od najznačajnijih teniskih turnira, Wimbledona 2001. godine, najveći je uspjeh jednoga hrvatskog tenisača.

Hrvatski nogometni reprezentativci Davor Šuker (lijevo) i Zvonimir Boban

Goran Ivanišević

C E

247 A B C D E

Janica Kostelić jedina je svjetska skijašica s četiri medalje osvojene na jednim Zimskim olimpijskim igrama: tri zlata i srebro u Salt Lake Cityu 2002. godine. Najuspješnija je alpska skijašica u povijesti Zimskih olimpijskih igara s ukupno četiri zlatne i dvije srebrne medalje. Njezin brat Ivica Kostelić također je bio odličan skijaš. Pobijedio je u 26 utrka Svjetskoga kupa i imao 60 plasmana među prvom trojicom, a osvojio je i četiri olimpijska srebra te po jedno zlato, srebro i broncu sa svjetskih prvenstava. Ukupni pobjednik Svjetskoga kupa postao je 2011. godine.Ivica i Janica Kostelić

1. Gdje je održano Svjetsko nogometno prvenstvo 1998. godine i kakav uspjeh je postigla Hrvatska? Tko je bio najbolji strijelac tog prvenstva?

2. Kojim se sportom bavio Goran Ivanišević i koji je njegov najveći sportski uspjeh? Potraži na internetu kakav su doček Goranu Ivaniševiću priredili u rodnom Splitu.

3. Izdvoji najvažnije uspjehe Janice i Ivice Kostelića. O njima su snimljeni dokumentarni filmovi Dnevnik pobjednika i Upoznaj samog sebe. Pogledaj neki od tih filmova i napiši kratki sastavak.

VAŽNO! » Vlast Hrvatske demokratske zajednice od 1990. do 2000. godine obilježena je

pobjedom hrvatske vojske i policije u Domovinskom ratu, ali i gospodarskim problemima, lošim stanjem u pravosuđu te korupcijom.

» Republika Hrvatska postala je 2009. godine članica NATO saveza, a 2013. godine članica Europske unije.

» Rezultati hrvatskih znanstvenika Miroslava Radmana i Ivana Đikića priznati su u svijetu.

» Sportski uspjesi hrvatske nogometne reprezentacije, Gorana Ivaniševića, Janice i Ivice Kostelića pridonijeli su prepoznatljivosti Republike Hrvatske u Europi i svijetu.

A B C D E

248

A

abdikacija – svojevoljno ili prisilno odstupanje s vlasti. Najčešće se odnosi na vladara koji se odriče prijestolja.agrarna reforma – preraspodjela poljoprivrednoga zemljišta kojom se mijenjaju zemljišni ili poljoprivredni odnosi; postupak dijeljenja velikih zemljišnih površina i davanja seljacima s malo zemljeAntikominternski pakt – politički i vojni savez između Njemačke i Japana osnovan radi zajedničke borbe protiv širenja i jačanja utjecaja komunizma u svijetu (v. Kominterna) antisemitizam – neprijateljstvo i mržnja prema Židovima (pripadnicima semitske skupine naroda) na rasnoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnoviapartheid – na afrikaansu odvojeni život ili odvajanje; politika koju je bjelačka manjina provodila nad crnačkom većinom u Republici Južnoj Africi i Rodeziji (v. segregacija, diskriminacija)arditi – (tal. smjeli), naziv za specijalne postrojbe talijanske vojske u Prvome svjetskom ratu. Od 1919. godine naziv se koristi za paravojne postrojbe sastavljene od pripadnika razvojačenih arditskih jedinica.arijevska rasa – arijska rasa; naziv za pripadnike indoeuropskih i indoiranskih naroda. U nacističkoj rasnoj ideologiji, arijevci (arijci) su bili germanski narodi.asimilacija – sličnost, stapanje; proces miješanja osoba različitih etničkih ili rasnih obilježja; stapanje jednog naroda (etničke skupine) s drugim tako što jedan prihvaća kulturu drugoga.autoritaran – koji potiče i traži apsolutno i neupitno pokoravanje i poslušnostautoritarni režim – oblik vlasti u kojem izvršna vlast nije pod kontrolom parlamentaautoritet – ugled, povjerenje, utjecaj

B

barun – niža plemićka titula; označava slobodnog čovjekabojkot – prekid gospodarskih ili drugih odnosa s nekom osobom, organizacijom ili državom radi ostvarenja nekih ciljevaboljševici – (ruski boljše – više, većina), pripadnici

ruske Komunističke partijeburza – tržište dionica (vrijednosnih papira), robe i novcaburzovni mešetar – posrednik u sklapanju poslova na burzi

C

centralizam – sustav upravljanja u kojem središnja vlast ima sve ovlasti; upravljanje iz jednog centra ili središtacenzura – stroga kontrola tiskanih i elektroničkih medija. Podrazumijeva skraćivanje ili potpunu zabranu knjiga, novinskih članaka, umjetničkih djela, radijskih i televizijskih emisija i sl.

D

decentralizacija – sustav upravljanja u kojem se dio ovlasti središnjih vlasti prenosi na regionalne vlastideklaracija – izjava, objava ili proglas; često se donosi u svečanom obliku te sadrži temeljno ili važno stajalište o nekom političkom ili društvenom pitanjudekolonizacija – proces oslobađanja kolonija od kolonijalnih vlastidemilitarizacija – uklanjanje vojnih snaga iz neke države ili s nekog područja (v. militarizacija)deportacija – mjera kojom se neka osoba prisilno upućuje u određeno mjesto ili se protjeruje iz zemljedesant – prebacivanje vojnih snaga zračnim, pomorskim ili riječnim prijevoznim sredstvima na neprijateljski teritorijdestaljinizacija – proces uklanjanja elemenata Staljinovoga režima i njegovih posljedica u SSSR-u nakon 1953. godinedetant – (franc. détente – popuštanje, stišavanje; razdoblje popuštanja napetosti između zapadnoga i istočnog bloka za vrijeme Hladnoga rata, koje obilježava uspostavljanje međusobne suradnjediktatura – neograničena vlast jedne osobe, političke stranke ili skupine, vojske itd. koja se u provedbi vlasti oslanja na siludionice – vrijednosni papiri koji dokazuju i potvrđuju udio u kapitalu tvrtke ili firmediskriminacija – odvajanje, razlikovanje; dijeljenje

Pojmovnik

249

društvenih skupina ili pojedinaca na one s punim pravima i slobodama i one bez prava i sloboda; neravnopravan društveni odnosdiverzija – neočekivana oružana akcija na neprijateljskom području s ciljem onesposobljavanja prometnih komunikacija (ceste, željeznice) i objekataDNK – deoksiribonukleinska kiselina; nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice koja sadržava genetski kod za biološki razvoj staničnih oblika života; odgovorna je za prenošenje nasljednoga materijala i osobina (npr. kod ljudi sklonost prema nekim bolestima. dominioni – posjedi; britanske bivše kolonije s visokim stupnjem autonomije (Kanada, Južnoafrička Unija, Australija, Novi Zeland)državni tajnik – ministar vanjskih poslova SAD-a; u političkom sustavu SAD-a iza predsjednika i potpredsjednika treća osoba po važnosti državni udar – nasilno preuzimanje vlasti od strane neke oružane skupine ili vojske; v. pučduce – vođa (Il Duce); službeni naziv za Benita Mussolinija za vrijeme fašističke vlasti u Kraljevini Italiji

E

ekshumacija – iskapanje posmrtnih ostataka pokojnika iz grobaekstremist – osoba koja u mišljenju ili djelovanju zauzima krajnje ili pretjerane stavoveekstremizam – djela ili ideologija koja izlazi iz društveno prihvatljivih okvira; aktivnosti i djelovanje koje narušavaju demokratski poredak i potiču na nasilje, mržnju ili zastrašivanjeepidemija – naglo obolijevanje većeg broja ljudi na određenom području u kratkom vremenu; najčešće se događa brzim širenjem zaraznih bolesti (v. pandemija) etničko čišćenje – protjerivanje, preseljenje ili likvidiranje dijela stanovništva radi stvaranja etničko „čistih“ područja na kojima bi živjela samo jedna etnička skupina ili nacijaevakuacija – pražnjenje nekog prostora; izvlačenje, iznošenje i premještanje ugroženih, povrijeđenih i bolesnih osoba ili životinja iz ugroženih objekata ili područja

F

federativna država (federacija) – savezna država koja se sastoji od više federalnih jedinica koje imaju određenu samostalnost (uprava, zakonodavstvo, sudstvo, porezna politika)

Führer – vođa; službeni naziv za Adolfa Hitlera u nacističkoj Njemačkoj (Trećem Reichu)

G

gastarbajter – (njem. Gastarbeiter – gostujući radnik); stranac koji dolazi u Njemačku na privremeni rad (sezonski, godišnji ili rad na nekoliko godina); u hrvatskom jeziku koristi se izraz pečalbar istoga značenjagenetika – biološka znanost o nasljeđivanju; proučava uzroke i zakonitosti nasljeđivanja živih organizamagenetički inženjering – promjena u genetičkoj strukturi živih organizama dobivena umjetnim putem unošenjem gena iz drugog organizmagenocid – planski, smišljeni i organizirani zločin protiv nekog naroda, rasne, vjerske ili etničke skupine s namjerom njegova/njezina potpunoga ili djelomičnog uništenjagenocidna politika – politika provođenja genocidagerila – manja oružana skupina koja vodi rat protiv brojčano i tehnički jačeg neprijatelja stalnim i iznenadnim napadima te brzim povlačenjem (gerilski ili partizanski rat)glasnost – otvorenost, transparentnost; naziv za politiku uvođenja sloboda u javni društveni život (sloboda medija, javnog izražavanja, vjerska tolerancija itd.) u SSSR-u sredinom 80-ih godina 20. stoljeća GMO – genetski modificirani organizmi; organizmi čiji je genetski materijal izmijenjen genetičkim inženjerstvomGMO hrana – hrana proizvedena od organizama izmijenjenih DNK struktura i svojstava dobivena metodama genetičkog inženjeringagospodarska kriza – zastoj i pad gospodarskih djelatnosti uzrokovan prirodnim katastrofama ili gospodarskim razlozima, a vidljiv je u padu potrošnje građanagrađanski rat – rat koji se vodi na teritoriju jedne države između njenih suprotstavljenih stanovnika ili društvenih skupinagulag – radni logor s robovskim radom u Sibiru za političke neistomišljenike ili neprijatelje boljševičkog režima u SSSR-a za vrijeme Staljinove vlasti

H

hegemonija – prevlast, vodstvo, nadmoćnost; prevlast jedne države nad drugom ili jednog

250

naroda nad drugim; u višenacionalnim državama označava prevlast (politička, vojna) jednog naroda nad ostalim narodimahiperprodukcija – prevelika ili suvišna proizvodnja koja uzrokuje zasićenost tržišta pa se roba ne može prodati po cijeni koja ostvaruje zaradu ili profithumanist – čovjekoljubac; osoba čija moralna i intelektualna uvjerenja polaze od stanovišta da su interesi i sreća čovjeka, ljudi i čovječanstva najveće životne vrijednostihumanoidni – organizam ili biće čija tjelesna struktura podsjeća na ljudskuhumanoidni robot – robot koji oblikom tijela sliči na čovjekaholokaust – (iz grčkog jezika, u značenju potpuno spaljen); naziv za sustavno uništavanje Židova i ostalih nearijevskih naroda tijekom nacističkog razdoblja (1933. – 1945.) u Europi (na hebrejskom jeziku Sho’ah u značenju katastrofa; u engleskom jeziku Holocaust)

I

ideologija – sustav ideja, predodžbi, pojmova i vjerovanjainflacija – pad vrijednosti papirnatog novca zbog prevelikog izdavanja novčanica praćen brzim rastom cijenaInformbiro – pokrata od Informacijski biro komunističkih i radničkih partija; savjetodavno tijelo Komunističkih partija u Europi osnovano 1947. godineintegracija – ujedinjavanje; proces spajanja dijelova u jedinstvenu cjelinu integralno jugoslavenstvo – politički program po kojem je jugoslavenski narod smatran jedinstvenom cjelinominvazija – upad i prodor oružanih snaga jedne ili više država, koalicije ili saveza na teritorij druge, zaraćene ili neutralne države

J

jednostranačje – politički sustav u kojem je dopuštena samo stranka na vlasti, a ostale su zabranjene

K

kamata – novčana naknada koju je dužnik obavezan platiti vjerovniku (banci ili osobi koja posuđuje novac) za korištenje glavnice (posuđeni novac); visina kamate utvrđuje se u postotku glavnice za određeno vremensko razdoblje

kamikaze – „božanski vjetar“; naziv za japanske pilote samoubojice u Drugom svjetskom ratukoalicija – savez dviju ili više političkih stranakakoalicijska vlada – vlada sastavljena od dviju ili više političkih stranakakolektivizacija – prisilno oduzimanje zemlje seljacima u komunističkim zemljama te stvaranje zajedničkih (kolektivnih) seoskih gospodarstava pod državnom kontrolomkolonija – posjed, područje ili država pod političkom i gospodarskom vlašću druge države (metropole)kolonizacija – proces osnivanja kolonija u bližim ili daljim područjima; naseljavanje rjeđe naseljenih ili nenaseljenih područja u državikomandosi – pripadnici specijalnih vojnih postrojbi za djelovanje u neprijateljskoj pozadinikomemoracija – svečani skup organiziran povodom smrti neke osobe ili u spomen na važne kulturne ili političke događajeKominterna – skraćeni naziv za Komunističku internacionalu; Treća internacionala. Organizacija komunističkih partija osnovana 1919. godine u Moskvi. Cilj joj je bio uspostava komunističkih režima u svijetu i međunarodne sovjetske republike.koncesija – ustupanje, dopuštenje; dozvola za obavljanje neke djelatnosti uvjetovana posebnim odobrenjemkonfederacija – savez samostalnih ili nezavisnih država osnovan radi ostvarenja zajedničkih političkih ili gospodarskih ciljevakonvencija – dogovor, ugovor; naziv za međunarodni dogovor, ugovor ili sporazumkoridor – uski pojas državnog područja na kojem se drugoj državi omogućuje izgradnja prometnica i prolaz do drugoga dijela njezina područja ili izlaz na morekorupcija – podmićivanje, pokvarenost; korištenje javne dužnosti radi osobne koristi; traženje ili primanje bilo kakve novčane vrijednosti ili povlasticekredit – novčani dužničko-vjerovnički odnos u kojem vjerovnik (npr. banka) ustupa pravo korištenja određenoga novčanog iznosa dužniku na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete vraćanjakult ličnosti – pretjerano iskazivanje poštovanja prema nekoj osobi i nekritičko podčinjavanje njegovoj volji. Kult ličnosti najčešće je prisutan u diktaturama, u kojima se prenaglašeno veličaju diktatorove osobine i daju mu se gotovo nadljudske sposobnosti.

251

L

Lebensraum – životni prostor; nacisti su ga vidjeli na prostoru istočne Europe koji treba naseliti Nijemcimaleksikograf – stručnjak koji piše ili sastavlja rječnik ili leksikon

M

mafija – mreža organiziranog kriminalnog, nasilnog i ilegalnog djelovanja ustrojenog na osobnim vezama i strogom zavjetu šutnje (omertà)marionetska država – država pod kontrolom ili dominacijom druge, jače državemarionetska vlada – vlada koja upravlja marionetskom državom, a potpuno je ovisna o volji druge, jače države koja ju kontroliramemorandum – spis ili dokument određene važnosti u kojem se iznose činjenice, stavovi, uvjerenja ili zahtjevi o nekom pitanjumešetar – burzovni trgovac koji se bavi kupnjom i prodajom vrijednosnih papira (dionica)militarizacija – naoružavanje i jačanje vojnih snaga u nekoj državi ili na nekome područjumobilizacija – prijelaz oružanih snaga iz mirnodopskih uvjeta u ratne uvjete; uvođenje stanja opće pripreme za rat; pozivanje svih vojno sposobnih muškaraca u vojskumonarhizam – oblik državne vlasti u kojoj je vlast monarha (kralj, car, knez, vojvoda) doživotna i nasljedna moto – sažeta misao, krilatica, geslo, deviza, ideja vodilja; citat koji ukazuje na osnovni smisao ili sadržaj

N

nacija – narod; društvena zajednica koja se temelji na svijesti njezinih pripadnika o zajedničkom podrijetlu, prošlosti, jeziku, vjeri, običajima i koja teži za stvaranjem vlastite državenacionalizacija – postupak pretvaranja privatnoga vlasništva (tvornice, poljoprivredno zemljište, banke, trgovine, šume) u državno vlasništvonacionalizam – pretjerano izražavanje nacionalnih osjećaja na račun pripadnika druge nacije; pretjerano isticanje pripadnosti vlastitoj naciji i njezinim vrijednostima u odnosu na druge nacijenaivno slikarstvo – naziv za umjetnička djela samoukih slikara koji nisu obrazovani u umjetničkim školama; u Hrvatskoj su najpoznatiji seljaci slikari iz podravskoga sela Hlebineneasimiliran – onaj koji nije prihvatio asimilaciju

Nova ekonomska politika (NEP) – ekonomska politika u SSSR-u koja je od 1921. godine dopuštala osnivanje privatnih trgovina i manjih industrijskih pogona

O

ocilo ili ognjilo – srpski nacionalni simbol sastavljen od bijelog križa i četiri stilizirana ćirilična slova S (C)odmazda – osveta nad većim brojem ljudi i njihovom imovinom oporba – opozicija; pojedinci, skupine, organizacije ili političke stranke koje nisu na vlasti i suprotstavljaju se vladajućem režimu

P

pandemija – širenje neke bolesti (najčešće zarazne) na više država, cijeli kontinent ili cijeli svijet (v. epidemija)paradržava – područje kojim upravlja nezakonita skupina unutar jedne države, a koje nastoji imati državne karakteristike (granice, novac, vojska), ali nije međunarodno priznatoparavojska – organizirana naoružana skupina ili vojna jedinica koja ne pripada redovnoj državnoj vojsciperestrojka – preustroj; naziv za gospodarsku politiku u SSSR-u kojom se sredinom 80-ih godina 20. stoljeća nastojalo reformirati gospodarstvo na tržišnim osnovama i privatnom vlasništvu te ograničenim inozemnim financijskim ulaganjimapetoljetka – petogodišnji gospodarski planovi u kojima je država određivala industrijsko-rudarsku proizvodnju u SSSR-u za vrijeme Staljinove vlasti ili u Jugoslaviji neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Obilježena je gospodarskom centralizacijom, industrijalizacijom, državnim vlasništvom i prisilnom kolektivizacijom u poljoprivredi.plebiscit – izjašnjavanje stanovništva na temelju općega glasovanja o posebno važnim političkim ili državnim pitanjima. Na postavljeno pitanje građani odgovaraju s DA ili NE.premijer – naziv za predsjednika britanske vlade. Dolazi od engleskog naziva Prime Minister (prvi ministar). Pojam je danas raširen i ušao je u ostale europske jezike.propaganda – promidžba; smišljeno i sustavno širenje političkih, vjerskih, kulturnih, umjetničkih i ostalih ideja radi oblikovanja javnoga mišljenjaprotektorat – kolonija ili država pod

252

pokroviteljstvom, zaštitom ili vrhovništvom jedne jače države, koja izravno ili neizravno utječe na njezine vanjske poslovepublicist – osoba koja se bavi pisanjem o političkim, društvenim ili znanstvenim temama i pitanjima te ih javno objavljuje u novinama, časopisima ili knjigama puč – pokušaj preuzimanja vlasti silom, često uz pomoć vojske (vojni puč)punk – pokret, struja u rock glazbi kratkog, agresivnog, brzog ritma i glasnoga zvuka, koji se protivi opće prihvaćenoj glazbi. Tekstovi punk pjesama izražavaju otpor ili pobunu prema vladajućim političkim stavovima te društvenim i moralnim vrijednostima.

Rreferendum – oblik neposrednog odlučivanja građana o nekom važnom političkom ili društvenom pitanju reintegracija – ponovna integracija; ponovno spajanje ili uključivanje dijelova u cjelinureparacija – ratna odšteta; naknada koju poražena država mora platiti pobjedničkoj zbog šteta nanesenih ratomrevizija – preispitivanje ili naknadni pregled i izmjena nekog ugovora, djela, sudskog rješenja i sl.rezolucija – odluka, rješenje ili zaključak nekoga političkog tijela iznesen u pisanom obliku

S

samoupravljanje – oblik radničkog upravljanja tvornicama putem radničkoga savjetasanacija – ozdravljenje, sređenje, poboljšanje; u građevinarstvu uklanjanje šteta na građevinamasanirati – izvršiti sanacijusegregacija – odvajanje, razdvajanje; odvojen život ljudi različitih nacionalnosti, rasa ili vjeraSeljačka internacionala – međunarodna seljačka organizacija osnovana 1923. godine u Moskviseparatizam – nastojanje za odcjepljenjem ili izdvajanjem iz neke državne ili vjerske zajedniceseparatistički – najčešće naziv za pokret koji teži za odcjepljenjem ili izdvajanjemsletovi – organizirane velike priredbe sa zajedničkim vježbama gimnastičara i srodnih sportaša na otvorenom prostorustrihnin – otrovni prirodni organski spoj koji primijenjen u malim dozama potiče rad središnjega živčanog sustava i mišićnoga tkivasufražetkinje – (eng. suffrage – pravo glasa); pripadnice ženskoga pokreta za pravo glasa i

izjednačavanje položaja žena i muškaraca

T

talijanizacija – proces pretvaranja nekoga ili nečega netalijanskog u nekoga ili nečega potpuno talijanskog; kulturna i jezična talijanizacija označava nametanje talijanskog jezika i kulture netalijanskom stanovništvu (npr. promjena imena, prezimena, naziva naselja, ustanova)totalitarizam – način vladavine u kojoj vlast (politička stranka ili skupina) kontrolira sav društveni život u državi te ograničava građanske slobodetotalni rat – rat koji se vodi svim raspoloživim sredstvima te cjelokupnim ljudskim i materijalnim potencijalom sukobljenih strana. Totalni rat zahvaća sva područja društvenoga života pa civilne žrtve često premašuju ukupni broj vojnih žrtava.transfuzija – transfuzija krvi; postupak prenošenja krvi iz krvnoga sustava jedne osobe u krvni sustav druge osobe; postupak liječenja lijekovima proizvedenima od ljudske krvi

U

ultimatum – posljednji zahtjev čije neizvršenje dovodi do poduzimanja određenih mjera (prijetnja, rat)unitarizam – jedinstvo; stapanje svih posebnosti u jednu cjelinuunitarno jugoslavenstvo – politički program po kojem je jedinstveni jugoslavenski narod sastavljen od srpskoga, hrvatskog i slovenskog plemenaurbana bitka – bitka koja se vodi na gradskom području, na ulicama, u zgradama, kućama i ostalim objektima

Z

zajam – ugovor kojim se jedna strana (zajmodavac) obvezuje drugoj strani (zajmoprimac) dati određenu iznos novca uz obvezni vremenski rok vraćanja istog iznosa„zeleni kader“ – („zeleni kadar“); vojni bjegunci iz južnoslavenskih područja (Hrvatska, Slovenija) koji su potkraj Prvoga svjetskog rata bježali iz austrougarske vojske i skrivali se po šumama iz kojih su napadali i pljačkali veleposjede, trgovine ili skladišta namirnica

Y

Yad Vashem – svjetski Memorijalni centar za istraživanje, dokumentiranje, obrazovanje i sjećanje na holokaust i njegove žrtve u Jeruzalemu.