deset argumenata koji osporavaju teze dr jovana j. deretića i drugih o poreklu albanaca
TRANSCRIPT
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
1
Deset argumenata koji osporavaju teze dr Jovana J. Deretića i
drugih o poreklu Albanaca
Piše: profesor dr Kaplan Burović, akademik
Problemom porekla Albanaca počeo sam da se bavim na
аlbanologiji u Skoplju, još 1955. godine, kad sam, sasvim slučajno,
otkrio da albanski jezik, kao jezik tipa satem, ne moţe biti ni upravni
nastavak, pa ni sin ilirskog jezika, koji je bio tipa kentum. Kad sam
ovo rekao mom profesoru, dr Petru Januri, tada šefu Katedre
albanologije u Skoplju, reče mi da je to svojevremeno otkrio Herman
Hirt. Posle toga sam objavio više studija iz oblasti albanologije,
posebno u vezi sa poreklom Albanaca, stalno naglašavajući da
Albanci sa Ilirima nemaju nikakve veze. I pored toga su, ne samo
Albanci, već i nealbanci, pa i naši, jugoslovenski albanolozi, nastavili
da se drţe hipoteze da su Albanci direktni, genealoški sledbenici Ilira.
Godine 1969. branio sam drugu diplomu na Unversitetu u Tirani
naučnim radom iz oblasti albanologije, kojim sam ustao protiv
sluţbene verzije o poreklu Albanaca, što će me koštati vrlo skupo. U
isto vreme, usred Beograda, jugoslovenske vlasti, preko svojih
albanologa, oktroišu hipotezu da su Albanci ne samo Iliri, već i
Pelazgi!
Ipak, sem te hipoteze o poreklu Albanaca, koja je najstarija,
vremenom su se afirmirale u svetu i dve druge hipoteze. Navodno da
su poreklom sa Kavkaza, od kavkaskih Albana, ili mešavina različitih
starobalkanskih elemenata.
Preko mojih studija ja sam se suprotstavio i prvoj i drugoj i trećoj
hipotezi, pruţajući dokaze da Albanci-Šćipetari nisu ni Pelazgi ni Iliri,
niti Albani sa Kavkaza, pa ni mešavina različitih starobalkanskih
elemenata.
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
2
Nit' Srbi nit' Turci
Pošto su svetski naučnici dokazali da Albanci nemaju nikakve veze
sa Pelazgima (akademik, prof. dr Gustav Meyer, 1850-1900),
albanski su naučnici nastojali da poveţu Ilire sa Pelazgima: navodno
da su Iliri jedan pelaški narod, te su tako i oni, preko Ilira kao svojih
predaka, ipak i Pelazgi i autohtoni na Balkanu. Sledstveno - i Balkan
je njihova pelaško-ilirska prćija!
Mislim da je pretendiranje da su Albanci sledbenici Pelazga
prevaziĎeno. I sami su albanski naučnici najzad priznali da sa
Pelazgima nemaju nikakvih veza. Ipak, s vremena na vreme,
samoinicijativno ili podstaknut od albanskih vlasti, u Albaniji i u
njenoj dijaspori po svetu grakće pokoji od njih da su Pelazgi. Štaviše,
podrţavaju ih i srpsko-crnogorske i makedonskih vlasti. Zbog toga
sam bio prinuĎen da tom problemu posvetim moju posebnu studiju
Albanci nisu Pelazgi, kojom sam nedvosmisleno dokazao da Albanci
nemaju nikakve veze sa Pelazgima.
Što se tiče hipoteze o poreklu Albanaca od Ilira, svetski naučnici su
pruţili dovoljno dokaza da ni ona ne moţe opstati. MeĎu njima je
najpoznati nemački akademik, prof. dr Gustav Weigand (1860-
1930), sa njegovih 12 argumenata. Ovim argumentima su i drugi
svetski naučnici dodali nove argumente, meĎu njima i ja. I najveći
albanski naučnik, akademik, prof, dr Eqrem Cabej (1908-1980),
poznat meĎu Albancima kao "bog albanologije", priznao je da Albanci
nisu ni autohtoni, ni Pelazgi, pa ni Iliri. I pored toga, sluţbeni stav
albanskih vlasti je da su Albanci Iliri, pa zato i većina albanskih
naučnika nastavljaju da sviraju u ilirski duduk i da time indoktriniraju
svoj narod i koga god mogu. Time su dan-danas indoktrinirani i
mnogi svetski naučnici, pa i srpsko-crnogorski i makedonski. Jedan od
njih je i Crnogorac Gojko Vukčević, koji pretendira da su Šćipetari
poreklom od kavkazskih Albana, a ovi - kavkaski Albani - Iliri. Ja
sam izvršio detaljnu kritičku analizu dela G.Vukčevića. Do danas ne
znam da me je neko oponirao, pa ni sam autor tog dela. Sem toga,
svojevremeno sam studijom Ko su Albanoi? dokazao da oni ne samo
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
3
da nisu Iliri (oni su Kelti!), već i da nemaju nikakvu etničku vezu sa
Šćipetarima.
Upravo zato što se nastavlja sa hipotezom o poreklu Albanaca od
Ilira, kojom se indoktriniraju i huškaju Albanci protiv susednih
naroda, ja sam toj hipotezi posvetio čitavu studiju, detaljnu i svestranu
(Albanci nisu Iliri). Činjenica da mi se do danas još niko nije
suprotstavio nikakvim dokumentima, činjenicama i naučnim
argumentima, mislim da jasno svedoči da sam taj problem definitivno
rešio.
Istina je da su Albanci jako izmešani sa ostalim narodima sveta,
posebno sa Balkancima, da ih je jedan francuski naučnik nazvao i
srpskim bastardima. I sami albanski naučnici priznaju tu svoju
izmešanost, pa sam i ja napisao studiju Koktej albanske krvi. Ali, koji
narod nije izmešan?! Ako su se Albanci i izmešali malo više od svojih
suseda i sa svojim susedima, ipak oni nisu ono što se pretendira - ni
mešavina različitih starobalkanskih elemenata, niti mešavina različitih
neobalkanskih elemenata. Nisu Albanci ni Srbi, niti Turci!
Što se tiče porekla Albanaca od kavkaskih Albana, ja sam o tome
već rekao svoje mišljenje, pa sam naveo i dva snaţna argumenta da
Šćipetari sa Albanima nemaju nikakve genetičke veze. I pored toga,
kako vidim, eks-jugoslovenski naučnici upinju se u kavkasku
hipotezu, dok je svakakve protuve, otrovane srpskim pravoslavnim
fundamentalizmom, čisto iz verskih razloga, a moguće i iz političkih,
podstaknute od srpsko-crnogorskih vlasti (ako ne i od albanske
mafije!) podrţavaju ne naučnim argumentima, već zajedljivim
insinuacijama, smicalicama i intrigama, pa i nedostojnim uvredama
prema meni. Ovo se čini i danas, pošto su svetski naučnici, pa i
svetske institucije, univerziteti i akademije nauka, pa i sami Albanci,
prihvatili moje albanološke teze, pošto su počeli da ih uvode ne samo
u lekcije i leksikone, već i u enciklopedije.
Zato sam bio prinuĎen da se tom problemu vratim po drugi put i da
ga tretiram u jednoj mojoj novoj studiji detaljno (Dokumentirano
poreklo Albanaca).
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
4
Šta kaže Deretić
Hipoteza o poreklu Šćipetara od kavkazskih Albana je stara.
Moguće je njen rodonačelnik papa Pio II Piccolomini (Enea Silvio:
Discriptio Europae Orientalis), koga su prosledili Italijani G.A.
Magini, A. Mascio i, u XIX veku, francuski konzul u Janini Andri
Pukvil, pa i Josif V. Staljin, za koga kaţu da je, u razgovoru sa
jugoslavenskom delegacijom koja je posle Drugog svetskog rata
posetila SSSR, na tvrdnju Milovana Đilasa da su Albanci
starosedeoci Balkana, oštro reagovao, tvrdeći da su Albanci poreklom
sa Kavkaza. Nema sumnje da je Staljin to, u vreme svog popovanja,
pozobao od pape Pija II Pikolominija. Ovu su hipotezu prigrlili dr
Jovan Deretić, dr Slavenko Terzić, dr Đorđe Janković, dr Riste
Ivanovski, Vladimir B. Sotirović i - na svoj način - pomenuti Gojko
Vukčević.
Po Deretiću i njegovim kolegama, na istočnim padinama Kavkaza
(današnji Azerbejdţan i Dagestan), u VIII veku naše ere ţiveo je
stočarsko-lovački narod, koji je sebe - navodno - nazivao Šćipetarima
(BrĎani). Taj predeo je u ranom srednjem veku bio poznat kao -
Albanija.
Konkretno dr Deretić kaţe ("Arbanasi, njihovo poreklo i dolazak u
Srbiju"):
"Narod koji mi, Srbi, nazivamo Arbanasima... poreklom je sa
Kavkaza. U antičkom vremenu bila je poznata jedna zemlja na
Kavkazu imenom Albanija... U osmom veku Arapi (misli na Arabljane,
prim. KB) zaposeli su zemlje oko Kaspijskog mora i iza Kavkaza.
Tamošnje domorodačko stanovništvo preveli su u islam i vodili sa
sobom kao pomoćne čete u borbi protiv hrišćana... Arapi su oteli od
Romeja veći deo Sicilije... gde su doveli jedan deo stanovništva iz
kavkaske Albanije... Vizantinci su uspeli da preotmu od Arapa jedan
deo ostrva i tu su zatekli islamizirane Albance. U većini slučajeva
vratili su ih ponovo u hrišćanstvo.
Vizantija je 1042. godine napala Srbiju... Tadašnji mladi car
Srbije, Vojislav, satro je u dve bitke vizantijsku vojsku. Ovaj težak
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
5
poraz u ratu sa Srbijom izazvao je nerede u Carigradu. Vizantijski
vojni zapovednik na Siciliji, po imenu Đorđe, zvani Manijak, odlučio
se na pobunu sa željom da uzme vlast u Carigradu. Ukrcao je svoju
vojsku na lađe i jedan deo Albanaca, koje je uzeo sa sobom kao
pomoćne čete. Oni su sa sobom vodili i svoje žene i decu. Sa tom
šarenom vojskom iskrcao se u Draču marta meseca 1043. godine...
Manijak je doveo sa sobom samo jedan mali deo Albanaca, većina
njih je ostala na Siciliji i u južnoj Italiji. Svi su vremenom pokršteni i
italijanizirani, tako da se kod njih danas zadržalo samo sećanje na
njihovo poreklo...
Posle iskrcavanja u Draču, Manijak je krenuo sa svojom vojskom u
pravcu Carigrada. Vizantijska vojska je... presrela Manijaka kod
Dojranskog jezera i tu je došlo do velike bitke u kojoj je Manijak
poginuo. Posle njegove pogibije preostala vojska se predala.
Vizantijci su primili Manijakove vizantijske vojnike, ali ne i strance,
Albance. Ovi nisu mogli da se vrate natrag, niti su imali kud da idu...
Molili su Srbe da im dozvole da se nasele negde u planinama gde bi
mogli da žive od stočarstva... Srbi su im dozvolili da se nasele u
brdovitom predelu oko Rabana..."
Gojko Vukčević, iako se slaţe sa Deretićem da su Šćipetari
kavkaskog porekla, od tamošnjih Albana, ne slaţe se sa njim da
Šćipetari nisu Iliri. Po Vukčeviću, Šćipetari su Albani Kavkaza, a ovi
- Albani - po njemu su Iliri. Oni se ne slaţu ni u vezi vremena i
itinerera, kad i kuda su došli Albani-Šćipetari na Balkan, u današnju
balkansku Albaniju. Po Deretiću su Šćipetari stigli u Albaniju 1043.
godine iz Italije, dok su po Vukčeviću stigli na Balkan pre nove ere i -
"preko pripontijskih stepa".
Da vidite sada zašto se ne slaţem sa ovom hipotezom.
Jezičke nedoumice
1. Jezik Albana Kavkaza je bio kentum grupe, dok je albanski jezik
satem grupe. Jedan narod sa satem karakteristikom jezika ne moţe da
bude ni brat, a kamoli sin jednog naroda sa kentum karakteristikom,
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
6
ako prethodno nije pretrpeo promenu supstrata svog jezika. Svi
albanolozi sveta, pa i sami albanski, tvrde da ovaj jezik nije pretrpeo
nikakvu promenu supstrata. Sledstveno, Albanci nemaju nikakve
genealoške veze sa Albanima Kavkaza.
Ovo je dovoljno za svakog naučnika, ali za obične ljude dodajemo
i ovo:
2. Albanski jezik ima tako mnogo baltičko-slovenskih (u prvom
redu litvanskih!) reči, da je svetski poznati austrijski albanolog,
spomenuti akademik, prof. dr Gustav Meyer, izjavio da je albanski
jezik brat litvanskog jezika. Sa njime su se sloţili ne samo mnogi
poznati svetski albanolozi, već i albanski, pa i najveći albanolog
Albanije svih vremena, pomenuti akademik, prof. dr Ećrem Čabej.
Nema sumnje da su se Albanci (koji se tada sigurno nisu zvali
ovako!), moţda u prvom veku stare ere, stavili u pokret iz kolevke
čovečanstva, Indije, zajedno sa slovenskim plemenima, moguće baš sa
Litvancima, pa - prelazeći preko Kavkaza - moguće i pored tamošnjih
Albana, stigli su na obale Baltičkog mora, gde su dugo ţiveli u
simbiozi sa Litvancima i spasli se asimiliranja njihovim novim
pokretom prema srednjoj Evropi i obalama Dunava, kuda su išla i
mnoga druga slovenska plemena, ali ne i Litvanci.
3. Albanski jezik ima tako mnogo rumunskih reči i drugih
rumunskih karakteristika, u gramatici i folkloru, da se zamalo
rumunizirao. Akademik Čabej, izjavljuje i dokazuje da se albanski
jezik formirao u VI veku nove ere upravo u Rumuniji, na padinama
planina Karpati i Beskidi. Po njemu, i ova dva toponima su albanske
reči.
Da ih mongolski Bugari kana Asparuha nisu prebacili 679. godine
naše ere preko Dunava, u današnjoj Bugarskoj, u Trakiji, danas
Albanci ne bi postojali.
4. Albanski jezik nema mnogo tračkih reči, ali ih ima. Povodeći se
za njima, pomenuti prof. dr Gustav Vajgand, poznat kao najveći
albanolog svog vremena, pomislio je da su ovi Albanci tračkog
porekla. Ja sam mu se suprotstavio i dokazao da tračke reči albanskog
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
7
jezika ne dokazuju njihovo tračko poreklo, već njihov itinerer kuda su
prošli na putu od Indije do današnje Albanije.
Ţiveći sa svojim kozama po planinama Trakije preko jednog veka,
oni ne samo što su se spasli asimilacije od slovenskih Bugara, već su i
sami asimilirali porodice Tračana, koje su našli po tim vrletima, a koje
su tim planinskim ţivotom izbegli ne samo romaniziranje, već i prelaz
sa Balkana u današnju Rumuniju, što se desilo sa pradedovima
današnjih Rumuna i Vlaha u III veku naše ere. Preko ovih asimiliranih
porodica Albanci su bez sumnje asimilirali, usvojili, i koju tračku reč,
kao što su neke od onih, koje nam spominje akademik Vajgand.
5. Albanski jezik ima i bugarskih reči, pa i gramatičkih
karakteristika, što nam dokazuje da su ovi Albanci dugo ţiveli pod
bugarskom vlašću. Naime, oni su ţiveli pod bugarskom vlašću ne
samo u Bugarskoj, već i u Albaniji, IX-XI vek, kad Deretić pretendira
da su oni bili u Italiji, van svakog uticija ovih Bugara.
Kako se zna, bugarski Car Boris (852-889), na čelu svoje vojske
krenuo je u pohod prema srednjem Balkanu, pa i prema obalama
Jonskog i Jadranskog mora. Stigao je i do današnje Crne Gore. On je
poveo sa sobom ove Albance kao komoru te vojske i smestio ih u
Mat, pokrajina današnje srednje Albanije, iznad Tirane, odakle su ga
snabdeli ne samo mesom, sirom i drugim mlečnim proizvodima, već i
tadašnjom strateškom sirovinom - koţom, jako potrebnom vojsci. To
se desilo negde sredinom IX veka naše ere.
Jezik ovih Albanaca nam svedoči ovaj itinerer, sa kojim se slaţe se
i Gojko Vukčević, samo što on identificira ove Albance sa Albanima
Kavkaza. Da su došli morskim putem, sa Sicilije, kako nam to
pretendira dr Deretić, sve što spomenusmo u tačkama 2, 3, 4. i 5 ne bi
postojalo u jeziku ovih Albanaca-Šćipetara. Njihovo postojanje poriče
da su ovi Albanci-Šćipetari stigli u Albaniju bilo kojim drugim putem.
Nisu imali "š"
6. Da su Albanci-Šćipetari prethodno ţiveli na obali Kaspijskog
mora (u tamošnjoj Albaniji!), pa morem prešli na Siciliju i juţnu
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
8
Italiju, gde su po Deretiću ţiveli od VIII veka do 1043. godine, što je
oko tri veka (!), bavili bi se i pomorstvom, jer su i u kavkaskoj
Albaniji, i u Siciliji, i u juţnoj Italiji imali more na dohvat ruke, pa
makar i tamo ţiveli po brdima i planinama. Tako bi imali i svoju
pomorsku terminologiju, naravno sa primesama juţnoitalijanskog
jezika. Svetski su naučnici konstatovali da Albanci nemaju ni ribarsku
terminologiju, a kamoli i pomorsku, a ja sam tome dodao da dan-
danas ovi Albanci ne znaju ni da spremaju ribu, pa je i ne jedu, sem
onih koji su, posle turske okupacije, sišli na obali mora i naučili to od
Turaka. Pored srpskih reči oni imaju i italijanske, ali severne,
venecijanske, koje su delimično poprimili preko srpskog jezika.
7. Da su Albance sa Kavkaza na Siciliju prebacili Arabljani i da su
tako dugo ţiveli pod njihovom vlašću, oni bi imali podosta arapskih
reči. Činjenica je da su arapske reči u albanskom jeziku ne samo
brojčano najmanje, već i posredstvom turskog jezika. Pa i reč anije
nisu primili od onih Arabljana, koji su ih navodno prebacili na
Siciliju, već od Arabljana severne Afrike, koji su došli na obale
Jadrana kao gusari i pirati, zajedno sa turskim okupatorima, u XVI
veku, i ostali tu za stalno: njihove potomke imamo i dan-danas u
Ulcinju.
8. U Italiji nema ni traga od ovih Albanaca-Šćipetara. Današnji
Albanci Italije su iz vremena borbi Skenderbega protiv Turaka, a to je
XV vek naše ere. Većina njih su bili pravoslavni (pa i danas su takvi!),
što ih je sačuvalo od italijanske, katoličke asimilacije. Svi koji su stigli
tamo kao katolici, asimilirali su se. Znači, između ovih Albanaca i
onih koje zamišljaju Deretić i kolege, nema ništa zajedničkog.
Ako u Italiji nema tragova od ovih Albanaca (Deretić), ima tragova
od jednih drugih, od Albana, koji su bili - keltsko pleme. Razlikujte
Albane od Albanaca! Ovi, Albani, u IV veku pre n.e., sišli su iz
Škotske sa ostalim Keltima, prešli preko Francuske, Švajcarske, Italije
i obalom Jadrana stigli do današnje oblasti Mat u Albaniji. Odavde su
preko Balkana, Dunava, Rumunije i ruskih stepa, stigli na obale
Kaspijskog mora, gde su formirali pomenutu tamošnju Albaniju. Na
ovom putu, od Škotske do obala Kaspika, oni su ostavljali delove
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
9
svojih plemena, čitava bratstva. Tako su Albani poznati u Italiji još od
vremena Rimljana.
Rimski hroničar Pompej Torg piše: "…Kažu da su Albani
(Kavkaza, prim. KB) došli nekada sa Herkulom iz Italije, sa planine
Albani (Monti Albani nalaze se na istoku Rima, prim. KB), kada je
posle ubistva Heriona, gonio njegova stada po Italiji. Pamti se da su,
u vreme rata sa Mitridatom, Albani (Kavkaza) pozdravili kao svoju
braću vojnike Pompeja".
Nema sumnje da je u vojsci Pompeja bilo i Albana Italije, koji su
se na svom maternjem jeziku sporazumeli sa Albanima Kavkaza. U
vezi sa ovim ja sam naveo i K. Tacita i Nerona. (Opširnije o ovome
vidite moju citiranu studiju Ko su Albanoi?. Albanoi! Ne - Albanci!
I na teritoriji koju danas poznajemo imenom Albanija, u oblast
Mat, Kelti su ostavili deo plemena, poznato u istoriji pod imenom
Albanoi.
Kad su današnji Albanci stigli iz Rumunije u Mat (po meni, to je
IX vek naše ere, akademik Čabej kaţe X vek!) našli su tu keltske
Albanoe, koje su asimilirali, a njihovo etničko ime Alabanoi,
poznatom metatezom albanskog jezika L:R prilagodili su svom jeziku
u ALEBAN - AREBAN - ARBAN, i - zaboravljajući svoje dotadašnje
etničko ime - nazvali se tako, što nije izuzetak. I slovenski Bugari
(Andi) nazvali su se ovako po Bugarima kana Asparuha! I Francuzi su
se ovako nazvali po imenu nemačkog plemena Franke! Itd.
Znači, današnji Albanci nisu Kelti. Oni nisu ni pomenuto keltsko
pleme Albanoi, ali su od tog plemena, sem etničkog imena, preuzeli i
mnogo što drugo.
U jedanaestom veku naše ere ovi Albanci počinju da izlaze iz
oblasti Mata, pošto su se namnoţili i više im ta oblast nije bila
dovoljna. Oni silaze i u dračko polje, pa ih je tu regrutirao 1043.
godine drački knez, pomenuti ĐorĎe Manijak. Znači, nije ih doveo sa
Sicilije brodovima, kako to tvrdi g. Deretić.
Isto tako i ime Šćipetar, koliko je meni poznato, potiče iz XVIII
veka. Gde ga je to našao g. Deretić u VIII veku, i to kod Albana
Kavkaza?! Albanci su počeli da se nazivaju Šćipetarima ne po brdima,
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
10
već po orlu = "shkype-shkipe-shqipe" (šćipe), a po primeru Turaka,
koji se upravo u to vreme nazvaše Osmanije po apelativu osman =
"orao". I jedni i drugi su, dakle, "sinovi orla". Hrišćanski Albanci,
posebno oni koji su se iselili iz Albanije pre turske okupacije i
nastanili se u Grčkoj, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Hrvatskoj i
Italiji ne poznaju ime Šćipetar niti Šćiperi. Dr Petar Bogdan (1625-
1689), u svom delu Cuneus Prophetarum (Padova, 1685), napisanom
na albanskom jeziku, spominje ih isključivo kao Arben.
Uz ovo, treba znati da Albanci, kad su stigli u današnju Albaniju
(IX vek), nisu imali glas "š". Samo posle simbioze sa Srbima (IX-
XIV vek) oni prihvataju ovaj glas, pa su se, sledstveno, samo od tog
vremena mogli i nazvati Šćipetari, sa Š (oni to njihovim pismom
beleţe Shqiptar).
Posebno, gde je Deretić našao da su ti "Šćipetari" zamolili cara
Vojislava da im dozvoli da se nasele u okolini Rabana, na padinama
planine Jablanica, kuda su, kao stočarski narod, čuvali stoku i plaćali
porez Srbima?! Ponavljam, Albance je iz Bugarske prebacio u
današnju Albaniju, u oblast Mata, pomenuti bugarski car Boris
(moguće i njegov prethodnik!) i dugo su bili njegovi podanici.
Slučaj 50.000 duša
9. Kako je moguće da se teritorija "Šćipetara" sa Kavkaza, nazove i
tamo, na Kavkazu, i ovde, na Balkanu, Albanija?! Pa, ako su se ovi
Albanci još tamo, na Kavkazu, zvali Šćipetarima (po Deretiću -
Brđani!), zašto se i ta "njihova" teritorija nije nazvala po njihovom
imenu Šćiperija, pa i ovde - na Balkanu?!
Kako je moguće da u II veku naše ere Klod Ptoleme (Claude
Ptolemee, II vek n.e.) - po Deretiću - nazove jedan grad balkanske
Albanije Albanopolis (odredio mu čak i geografske koordinate), ako
su ovi Albanci (zvani usto i "Šćipetari"!) - opet po Deretiću - stigli u
ovoj Albaniji godine - 1043?!
On nam kaţe da se tako nazvao taj grad po Belgradu - Beratu, da je
Albanopolis prevod sa srpskog na - na koji to jezik? Polis je grčka
reč, ali ne i Albano, pa ni Alba! Je li moguće da je Ptoleme
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
11
kombinovao dva jezika u jednoj reči?! I zašto?! Pre bismo rekli da u
toponimu Albanopolis nemamo prevod Beograda, već sloţenicu od
Albano (ime plemena Albanoi) i grčke reči polis, koja znači "grad".
Odnosno - grad Albana.
Da je ovo istina svedoči činjenica da se današnji grad juţne
Albanije Berat (ime koje bez sumnje potiče iz slovenskog jezika, od
Belgrad!), u vreme Ptolemeja nije zvao ni Berat, niti Belgrad, već
Antipatrea, pa i Pulheropolis. Po današnjem srpskom Beogradu
nazvao se Belgrad negde u VII-VIII veku naše ere, a kasnije, negde u
XII-XIII veku, Albanci i Vlasi su to deformisali u Berat.
Albanopolis su arheolozi identificirali sa selom Zgerdhesh, u
blizini grada Troja (alb. Kruja), srednja Albanija.
10. Sasvim je neprihvatljivo da je drački knez prebacio Šćipetare sa
Sicilije u Drač (Albanija), i to sa starcima, ţenama i decom, pa i sa
njihovom pokretnom imovinom, moguće da se misli - i njihovim
kozama. Knez Drača ĐorĎe Manijak bio je tada zauzet prikupljanjem
vojnika za rat sa svih strana njegovih poseda, a ne prebacivanjem
nekakvih Šćipetara sa Sicilije u Drač, gde bi mu - i da su postojali -
stvorili nepredviĎene probleme i samo za njihovu ishranu, a kamoli i
smeštaj.
Pre svega, o takvoj njihovoj "seobi" nema nikakvog traga, ni na
Siciliji (pa ni u juţnoj Italiji!), niti u Albaniji, ni u Draču, niti u okolini
ovog grada, pa ni u narodnoj tradiciji.
Albanci tada (XI vek) nisu bili baš sasvim malen narod, kao u IX
veku, kad su došli iz Bugarske. Za ova dva veka, gde njihovim
poznatim enormnim mnoţenjem, gde asimiliranjem Albanoa, Slovena
(Srbo-Crnogoraca, Makedonaca i Bugara), Vlaha i Grka, koje su našli
u Matu, moguće da su prešli broj od 50.000 duša, pa su iz svoje
sredine mogli izvesti i više od 3.000 ratnika, koje je pomenuti drački
knez regrutovao u svojoj vojsci kao najamnike (mercenare), plaćajući
ih zato delimično unapred.
Ako su ovi došli sa Sicilije, gde su se to smestili u Draču, makar i u
okolini Drača?! Ili su ih ratnici vodili za sobom - kuda to?! Za Vizant
СЛОБОДНА СРБИЈА ТЦ Бањица, Паунова 24, локал 53, Београд, понедељак, среда, петак од 16-20ч, тел: 011/367-11-04
-ТАБЛОИД БР. 235 ОД 23. ЈУНА 2011. ГОД.-
http://www.magazin-tabloid.com/casopis/index.php?id=06&br=235&cl=26
www.serbijana.com
12
- Konstantinopolis?! Čime su se oni izdrţavali na putu od Drača do
Dojranskog jezera? Najmanje 50.000 duša!
Pa i "molba" srpskom vladaru da im dozvoli da se nastane u Raban
- kako to pretendira Deretić - ne stoji. Oni su pali u ropstvo
vizantijskog vladara, koji je potukao ĐorĎa Manijaka, a ne srpskog
"cara" Dobroslava Prvog Vojislava! Kao takvi, ako nisu pobijeni,
pušteni su da se vrate svojim domovima u Mat i dračka sela, gde su ih
čekali roditelji, ţene i deca.
Preko svega, taj Raban nije se stvorio čarobnim štapićem, da bi se
tu - sa milošću srpskog "cara"(!) - nastanili Šćipetari, već su ga sami
ovi Albanci (i preteče Albanoi!) stvorili u obliku Arban, a Srbi su -
kasnije (!) - metatezom napravili od toga Raban.
Mislim da je ovih deset argumenata dovoljno za svakoga da se
ubedi da hipoteza dr Jovana J. Deretića ne moţe opstati. Argumentum
ponderantum, non numerandum!
Albanci su počeli da se nazivaju Šćipetarima ne po brdima, već po
orlu = "shkype-shkipe-shqipe" (šćipe), a po primeru Turaka, koji
se upravo u to vreme nazvaše Osmanije po apelativu osman =
"orao". I jedni i drugi su, dakle, "sinovi orla".
Istina je da su Albanci jako izmešani sa ostalim narodima sveta,
posebno sa Balkancima, da ih je jedan francuski naučnik nazvao i
srpskim bastardima. I sami albanski naučnici priznaju tu svoju
izmešanost. Ali, koji narod nije izmešan?!