deponijski plin

BioplinBioplin i deponijski plini deponijski plin

Seminarski rad iz kolegija Seminarski rad iz kolegija Gospodarenje plinovimaGospodarenje plinovima

UvodUvod

�� Tehnologija se sve brTehnologija se sve bržže razvija, otpada je sve e razvija, otpada je sve vivišše, a razgradnje ili iskorie, a razgradnje ili iskorišštavanja otpada je sve tavanja otpada je sve manja. manja.

�� Iako saniranje otpada postaje nuIako saniranje otpada postaje nužžnost, nost, Republika Hrvatska je joRepublika Hrvatska je jošš daleko od prakse koja daleko od prakse koja je odavno zaje odavno zažživjela u zapadnim zemljama. Kod ivjela u zapadnim zemljama. Kod nas postoji svega pet ureñenih odlagalinas postoji svega pet ureñenih odlagališšta ta otpada, a sve ostalo su divlji deponiji. otpada, a sve ostalo su divlji deponiji.

Iskoristivost otpadaIskoristivost otpadaPrednosti iskoriPrednosti iskorišštavanja otpada su: tavanja otpada su: 1.1. Dobivanje Dobivanje bioplinabioplina i deponijskog plina kao i deponijskog plina kao

energenta.energenta.2.2. Dobivanje gnojiva.Dobivanje gnojiva.3.3. Eliminiraju oblaci muha i smrada koje prate Eliminiraju oblaci muha i smrada koje prate

otpad.otpad.4.4. Izuzetan ekoloIzuzetan ekološški znaki značčaj (eliminiranje metana)aj (eliminiranje metana)5.5. OtplinjavanjeOtplinjavanje odlagaliodlagališšta otpada otklanja ta otpada otklanja

opasnosti od poopasnosti od požžara, eksplozija ara, eksplozija itditd. .

Nastanak Nastanak bioplinabioplina

�� Najjednostavniji oblik dobivanja energije je Najjednostavniji oblik dobivanja energije je sakupljanje i korisakupljanje i korišštenje tenje bioplinabioplina-- produkta produkta anaerobnog procesa razgradnje organskog anaerobnog procesa razgradnje organskog otpada. otpada.

�� BioplinBioplin nastaje kao posljedica mikrobiolonastaje kao posljedica mikrobiološške ke razgradnje organskih tvari bez razgradnje organskih tvari bez prisustvaprisustva kisika. kisika. NajNajččeeššćća tehnologija dobivanja a tehnologija dobivanja bioplinabioplina je je fermentacija ljudskog i/ili fermentacija ljudskog i/ili žživotinjskog otpada u ivotinjskog otpada u posebno grañenim postrojenjimaposebno grañenim postrojenjima. .

Nastanak deponijskog plinaNastanak deponijskog plina

�� Uslijed razgradnje organskih materijala Uslijed razgradnje organskih materijala deponijski se plin stvara u svim deponijima deponijski se plin stvara u svim deponijima komunalnog otpada. komunalnog otpada.

�� Tako Tako ćće ovisiti i kolie ovisiti i količčina plina (plinski potencijal) ina plina (plinski potencijal) i sastav plina od sastava otpada. i sastav plina od sastava otpada.

�� Glavni preduvjet za stvaranje deponijskog plina Glavni preduvjet za stvaranje deponijskog plina je vlaje vlažžna sredina bez kisika (anaerobna). na sredina bez kisika (anaerobna).

�� Udio pojedinih komponenti tijekom Udio pojedinih komponenti tijekom vremena se mijenja, tako da se u vremena se mijenja, tako da se u konakonaččnosti stabiliziraju CHnosti stabiliziraju CH44 i COi CO22 u odnosu u odnosu na podruna područčje je isplinjavanjaisplinjavanja plina.plina.

OpOpććenito o enito o bioplinubioplinu

�� BioplinBioplin se prije svega sastoji od metana (CHse prije svega sastoji od metana (CH44) s ) s udjelom od 55udjelom od 55--75 %, uglji75 %, ugljiččnog dioksida (COnog dioksida (CO22) s ) s udjelom od 25udjelom od 25--45 % i drugim zanemarivih 45 % i drugim zanemarivih plinskih sastojaka u podruplinskih sastojaka u područčju od 0ju od 0--5 % kao 5 % kao ššto to su vodik (Hsu vodik (H22), vlaga (H), vlaga (H22O), duO), duššik (Nik (N22), kisik (O), kisik (O22) ) i vodikov sulfid (Hi vodikov sulfid (H22S). S).

�� Ogrjevna vrijednost Ogrjevna vrijednost bioplinabioplina je 21,48 MJ/mje 21,48 MJ/m3 3 udio udio metana u metana u bioplinubioplinu od 60%.od 60%.

OpOpććenito o deponijskom enito o deponijskom plinuplinu

�� Ogrjevna vrijednost deponijskog plina kod Ogrjevna vrijednost deponijskog plina kod odnosa 52,6% CHodnosa 52,6% CH44 i 43,5 % COi 43,5 % CO22 iznosi 21 iznosi 21 MJ/mMJ/m33. .

�� Ukupno trajanje stvaranja plina u Ukupno trajanje stvaranja plina u deponijima iznosi prema teoretskim deponijima iznosi prema teoretskim proraproraččunima oko 100 gunima oko 100 godina. Modina. Meñutimeñutim, , ekonomsko koriekonomsko korišštenje mogutenje mogućće je samo e je samo oko 30 godina. oko 30 godina.

OpOpććenito o deponijskom enito o deponijskom plinuplinu

�� SlijedeSlijedećći parametri su biti od vai parametri su biti od važžnosti za nosti za kvantitetu i kvalitetu deponijskog plina:kvantitetu i kvalitetu deponijskog plina:

-- SadrSadržžaj vlage mora biti veaj vlage mora biti većći od 30 %.i od 30 %.-- Stupanj zbijenosti otpada.Stupanj zbijenosti otpada.-- Organski udio u deponiju. Organski udio u deponiju.

�� VaVažžno je napomenuti tok proizvodnje plina no je napomenuti tok proizvodnje plina u ovisnosti o starosti deponija. u ovisnosti o starosti deponija.

Sustav za Sustav za otplinjavanjeotplinjavanjedeponijadeponija

�� OtplinjavanjeOtplinjavanje deponija mora ispuniti slijededeponija mora ispuniti slijedećće e zahtjeve:zahtjeve:

-- osigurati mora pouzdano osigurati mora pouzdano dosisavanjedosisavanje s s dovoljnim dovoljnim podtlakompodtlakom radi uspjeradi uspješšnog odvoda nog odvoda deponijskog plinadeponijskog plina

-- osigurati mora konstantnu dobavu deponijskog osigurati mora konstantnu dobavu deponijskog plina za potrebe izgaranjaplina za potrebe izgaranja

-- osigurati mora pouzdan sustav u pogledu osigurati mora pouzdan sustav u pogledu protueksplozijske i poprotueksplozijske i požžarne zaarne zašštitetite

Sustav za Sustav za otplinjavanjeotplinjavanjedeponijadeponija

�� Sustav za Sustav za otplinjavanjeotplinjavanje deponija deponija ččine:ine:-- Deponijske sonde Deponijske sonde -- Cijevni razvod Cijevni razvod -- OdsisnaOdsisna stanica stanica

Pogon za Pogon za otplinjavanjeotplinjavanjedeponijskog plinadeponijskog plina

�� Pogon za Pogon za otplinjavanjeotplinjavanje deponijskog deponijskog plinaplina sastoji se od:sastoji se od:

�� Vertikalni sustavaVertikalni sustava

�� Horizontalni sustavaHorizontalni sustava

�� Sustavi vodovaSustavi vodova

Vertikalni sustaviVertikalni sustavi

�� Za iskoriZa iskorišštavanje deponije butavanje deponije bušše se e se vertikalne buvertikalne buššotine promjera 800 mm.otine promjera 800 mm.

�� Perforirane cijevi za isisavanje plina Perforirane cijevi za isisavanje plina moraju, obzirom na promjer i debljinu moraju, obzirom na promjer i debljinu stijenkistijenki, biti dovoljno dimenzionirane da bi , biti dovoljno dimenzionirane da bi s jedne strane mogle izdrs jedne strane mogle izdržžati teret otpada ati teret otpada i s druge strane omogui s druge strane omoguććile dovoljan protok ile dovoljan protok plina. plina.

Vertikalni sustaviVertikalni sustavi

Horizontalni sustaviHorizontalni sustavi

�� Horizontalne drenaHorizontalne drenažžne vodove za ne vodove za deponijski plin izvodi se najdeponijski plin izvodi se najččeeššćće kao e kao perforirane vodove runom umotane i perforirane vodove runom umotane i postavljene u sredinu postavljene u sredinu ššljunljunččane drenaane drenažžne.ne.

�� DrenaDrenažža moa možže biti rasporeñena ili u obliku e biti rasporeñena ili u obliku zvijezde, u obliku lepeze ili paralelno u zvijezde, u obliku lepeze ili paralelno u premjepremješštenom rasporedu preko visine tenom rasporedu preko visine deponija deponija

Horizontalni sustaviHorizontalni sustavi

Sustavi vodovaSustavi vodova�� Da bi se sprijeDa bi se spriječčilo turbulentna strujanja u ilo turbulentna strujanja u cijevima maksimalna brzina ne smije cijevima maksimalna brzina ne smije prekoraprekoraččiti 10 m/s. za sigurno mjerenje iti 10 m/s. za sigurno mjerenje protoka treba odrprotoka treba održžavati minimalnu brzinu avati minimalnu brzinu oko 5 m/s kao i oko 5 m/s kao i podtlakpodtlak od 30 mbar i viod 30 mbar i višše e na prihvatnim ureñajimana prihvatnim ureñajima. .

�� Voñenja vodova sabirnog sistema mora Voñenja vodova sabirnog sistema mora imati osiguran odvod kondenzata i imati osiguran odvod kondenzata i garantiran prihvat dugarantiran prihvat dužžinskih promjera kod inskih promjera kod temperaturnog opteretemperaturnog optereććenja. enja.

BioplinskoBioplinsko postrojenjepostrojenje

�� Glavni dio Glavni dio bioplinskihbioplinskih postrojenja su postrojenja su fermentorifermentori ((digestoridigestori))-- zabrtvljeni, zabrtvljeni, nepropusni spremnici. nepropusni spremnici.


�� U spremnicima je moguU spremnicima je mogućće odvijanje dvije vrste e odvijanje dvije vrste procesa:procesa:

-- MezofilnaMezofilna razgradnja razgradnja -- TermofilnaTermofilna razgradnja razgradnja -- U spremnicima se, osim grijaU spremnicima se, osim grijačča, nalaze i a, nalaze i mijemiješšalice koje u odreñenim vremenskim alice koje u odreñenim vremenskim razdobljima mijerazdobljima miješšaju masu i time omoguaju masu i time omoguććavaju avaju brbržžu razgradnju tvari i ubrzavaju proces u razgradnju tvari i ubrzavaju proces stvaranja stvaranja bioplinabioplina


Nakon 20-tak dana digestori se prazne i sadržaj odlazi u separatore gdje se odvajaju kruta i tekuća faza tog sadržaja.

MoguMoguććnost iskorinost iskorišštavanja tavanja energije deponijskog plinaenergije deponijskog plina

�� Europski grad od Europski grad od nprnpr. 100 000 stanovnika, . 100 000 stanovnika, godigodiššnje deponira oko 24 000 tona kunje deponira oko 24 000 tona kuććnog nog otpada, da bi se nakon 20otpada, da bi se nakon 20--ak godina ak godina deponiranja sakupilo kudeponiranja sakupilo kuććnog otpada oko 480 nog otpada oko 480 000 tona. 000 tona.

�� Na osnovni mjerenja EPA Na osnovni mjerenja EPA ReportReport proizlazi da se proizlazi da se mikrobiolomikrobiološškom razgradnjom organskih tvari iz kom razgradnjom organskih tvari iz otpada kod 40 otpada kod 40 °°C oslobaña deponijskog plina C oslobaña deponijskog plina 370 m370 m33/t organskog otpada, odnosno 240 m/t organskog otpada, odnosno 240 m33/t /t ukupnog otpada. ukupnog otpada.


�� Plin se sakuplja u buPlin se sakuplja u buššotinama za otinama za otplinjavanjeotplinjavanjena odlagalina odlagališštu, sabire u plinovode, tu, sabire u plinovode, ččisti i tlaisti i tlačči i preko hladnjaka do energane, gdje proizvodi preko hladnjaka do energane, gdje proizvodi elektrielektriččnu ( i toplinsku) energiju. nu ( i toplinsku) energiju.

�� Sustav energetskog iskoriSustav energetskog iskorišštenja deponijskog tenja deponijskog plina sastoji se od podsustava:plina sastoji se od podsustava:

-- sakupljanje plinasakupljanje plina-- ččiiššććenje i tlaenje i tlaččenje plina s prienje plina s priččuvnom bakljom iuvnom bakljom i-- energaneenergane


�� Osnovni oblici uporabe deponijskog plina Osnovni oblici uporabe deponijskog plina kao energenta:kao energenta:

-- Deponijski plin kao gorivo Deponijski plin kao gorivo toplovodnogtoplovodnogkotla.kotla.

-- Deponijski plin kao gorivo u TOTEMDeponijski plin kao gorivo u TOTEM--modulu modulu

KoriKorišštenje deponijskog plina u tenje deponijskog plina u Republici HrvatskojRepublici Hrvatskoj

�� Hrvatska nema nijedan objekt za iskoriHrvatska nema nijedan objekt za iskorišštavanje tavanje energije deponijskog plina.energije deponijskog plina.

�� Pretpostavlja se da u Hrvatskoj postoji oko Pretpostavlja se da u Hrvatskoj postoji oko 4000 aktivnih i napu4000 aktivnih i napušštenih odlagalitenih odlagališšta ta komunalnog i slikomunalnog i sliččnog otpada od kojih se oko 700 nog otpada od kojih se oko 700 vodi u katastru. vodi u katastru.

�� KoliKoliččina odloina odložženog otpada koji joenog otpada koji jošš proizvodi proizvodi deponijski plin procjenjuje se na oko 50 milijuna deponijski plin procjenjuje se na oko 50 milijuna tona. To odgovara proizvodnji deponijskog plina tona. To odgovara proizvodnji deponijskog plina od pribliod približžno 300 milijuna mno 300 milijuna m33 plina godiplina godiššnje, koji nje, koji nekontrolirano odlazi u atmosferu. nekontrolirano odlazi u atmosferu.

KoriKorišštenje deponijskog plina u tenje deponijskog plina u Republici HrvatskojRepublici Hrvatskoj

�� Glavni uGlavni uččinci takvog energetskog inci takvog energetskog iskoriiskorišštavanja deponijskog plina u tavanja deponijskog plina u Hrvatskoj bili bi:Hrvatskoj bili bi:

-- smanjenje opasnosti od odlagalismanjenje opasnosti od odlagališšta otpadata otpada-- emisije emisije šštetnih plinova iz odlagalitetnih plinova iz odlagališšta ta otpadaotpada

-- smanjenje potrosmanjenje potroššnje i uvoza fosilnih gorivanje i uvoza fosilnih goriva-- povepoveććanje zaposlenosti domaanje zaposlenosti domaćće radne e radne snage isnage i

-- stvaranje profitabilnih poduzestvaranje profitabilnih poduzeććaa

MoguMoguććnost korinost korišštenja tenja bioplinabioplina�� MoguMoguććnost korinost korišštenja tenja bioplinabioplina su raznolike. su raznolike. NajNajččeeššćća primjena je direktno na farmama, gdje a primjena je direktno na farmama, gdje bioplinbioplin pokrepokrećće agregate za dobivanje struje i e agregate za dobivanje struje i tople vode. tople vode.

�� Kao primjer moKao primjer možže poslue poslužžiti farma sa stadom od iti farma sa stadom od 760 krava, koja sve potrebe za energijom 760 krava, koja sve potrebe za energijom pokriva iz vlastitog pokriva iz vlastitog bioplinskogbioplinskog postrojenja, a postrojenja, a viviššak elektriak električčne energije prodaje i s njime ne energije prodaje i s njime zadovoljava potrebe jozadovoljava potrebe jošš 45 prosje45 prosječčnih nih domadomaććinstava. instava.

�� Prema Prema ŠŠvedskom instituti ukupni vedskom instituti ukupni bioplinskibioplinskipotencijal u potencijal u ŠŠvedskoj iznosi 7,2 vedskoj iznosi 7,2 TWhTWh/ godi/ godiššnje nje ššto je dovoljno za zadovoljavanje energetskih to je dovoljno za zadovoljavanje energetskih potreba oko 700 000 vozila. potreba oko 700 000 vozila.

BioplinskoBioplinsko postrojenje Dvorpostrojenje Dvor

�� Kapacitet farme je 110 000 piliKapacitet farme je 110 000 pilićća po a po turnusu. Tako velika koliturnusu. Tako velika količčina piliina pilićća stvara a stvara dnevno preko 7 tona otpada koji ukljudnevno preko 7 tona otpada koji uključčuje uje i travu.i travu.

�� Izgradnja Izgradnja bioplinskogbioplinskog postrojenja odvija se postrojenja odvija se u suradnji s najjau suradnji s najjaččom austrijskom tvrtkom om austrijskom tvrtkom za projektiranje i izvoñenje za projektiranje i izvoñenje bioplinskihbioplinskihpostrojenja postrojenja EntecEntec, , FussachFussach. .

Budući bioplin sadrži manje količine sumporovodika (H2S) nužno je

odsumporavanje plina unošenjem kisika u plinski prostor fermentatora.

Osim energije, bioplinsko postrojenje Veterinarska stanica Dvor proizvodi u

cijelom procesu i ekološki, visokokvalitetno kruto i tekuće biljno gnojivo.

BioplinBioplin kao energent iz kao energent iz otpadnih vodaotpadnih voda

�� Otpadne vode, koje sadrOtpadne vode, koje sadržže organska onee organska oneččiiššććenja enja pogodna za biotehnolopogodna za biotehnološšku anaerobnu obradu, ku anaerobnu obradu, jesu komunalne vode, pogotovo ako u njih jesu komunalne vode, pogotovo ako u njih utjeutječču industrijske oneu industrijske oneččiiššććene vode.ene vode.

�� Iz organskih tvari, koje pripadaju Iz organskih tvari, koje pripadaju farmskimfarmskimoneoneččiiššććenim vodama, generira se oko 0,3enim vodama, generira se oko 0,3--0,5 m0,5 m33

bioplinabioplina/kg organske tvari, za razliku generiranja /kg organske tvari, za razliku generiranja dvostruke kolidvostruke količčine ine bioplinabioplina iz kg organskih tvari, iz kg organskih tvari, koje pripadaju onekoje pripadaju oneččiiššććenjima iz otpadne vode iz enjima iz otpadne vode iz neke mlijeneke mliječčne proizvodnje. ne proizvodnje.

ProProččiiššććavanje deponijskog avanje deponijskog plina i plina i bioplinabioplina

�� Deponijski plin se proDeponijski plin se proččiiššććava ako sadrava ako sadržži i floriraneflorirane ugljikovodike ili visoko i ugljikovodike ili visoko i niskomolekularneniskomolekularne kloriraneklorirane ugljikovodike. ugljikovodike.

�� BioplinBioplin se se ččisti ako sadristi ako sadržži velike kolii velike količčine ine šštetnih plinova (tetnih plinova (sumporovodiksumporovodik, CO, CO22 itditd.).)

�� Postupci Postupci ččiiššććenja su: odstranjivanje enja su: odstranjivanje ččestica i vlage, odstranjivanje Hestica i vlage, odstranjivanje H22SS--a, a, odstranjivanje COodstranjivanje CO22..


�� SlijedeSlijedećći procesi u proi procesi u proččiiššććavanju avanju deponijskog i deponijskog i bioplinabioplina su:su:

�� Odstranjivanje Odstranjivanje ččestica i vlageestica i vlage

�� Odstranjivanje HOdstranjivanje H22SS

�� Odstranjivanje COOdstranjivanje CO22

Pohranjivanje Pohranjivanje bioplinabioplina

BioplinBioplin se pohranjuje u:se pohranjuje u:�� NiskotlaNiskotlaččnim spremnicimanim spremnicima

�� VisokotlaVisokotlaččnim spremnicimanim spremnicima

BioplinBioplin u svakodnevnoj u svakodnevnoj potropotroššnjinji

�� BioplinBioplin se prije svega koristi za vlastite potrebe se prije svega koristi za vlastite potrebe anaerobnog procesa u obliku toplinske i anaerobnog procesa u obliku toplinske i elektroenergije, s vielektroenergije, s višškom za uporabu u kom za uporabu u sekundarnoj tehnologiji. sekundarnoj tehnologiji.

�� Primjena Primjena bioplinabioplina je slijedeje slijedećća:a:-- BioplinBioplin koji se koristi kao gorivo za zagrijavanje koji se koristi kao gorivo za zagrijavanje toplovodnihtoplovodnih kotlova.kotlova.

-- BioplinBioplin kao gorivo u stacionarnim motorima s kao gorivo u stacionarnim motorima s unutarnjim izgaranjem.unutarnjim izgaranjem.

-- BioplinBioplin kao plinsko gorivo u mobilnom motoru kao plinsko gorivo u mobilnom motoru

Opasnosti koje proizlaze iz Opasnosti koje proizlaze iz neiskorineiskorišštavanja deponijskog plinatavanja deponijskog plina

�� Deponijski plin je smjesa metana (40Deponijski plin je smjesa metana (40--60%) i uglji60%) i ugljiččnog nog dioksida uz niz dioksida uz niz šštetnih plinova u manjim koncentracijama tetnih plinova u manjim koncentracijama ili tragovima tako da predstavljaju veliku opasnost za ili tragovima tako da predstavljaju veliku opasnost za zdravlje i okolizdravlje i okolišš ako nekontrolirano izlazi u atmosferu. ako nekontrolirano izlazi u atmosferu.

�� Opasno djelovanje deponijskog plina na okolicu se Opasno djelovanje deponijskog plina na okolicu se ogleda na slijedeogleda na slijedećći nai naččin:in:

�� deponijski plin u samom deponiju, u podrumskim deponijski plin u samom deponiju, u podrumskim prostorima ili u kanalizaciji moprostorima ili u kanalizaciji možže dovesti do e dovesti do ekspolozijeekspolozije..

�� deponijski plin kao opisana plinska smjesa u okolici deponijski plin kao opisana plinska smjesa u okolici uzrokuje neugodne mirise, a mouzrokuje neugodne mirise, a možže uzrokovati i trovanjae uzrokovati i trovanja

�� deponijski plin deponijski plin ćće prodiranjem kroz biljnu pokrov e prodiranjem kroz biljnu pokrov difuzijskim difuzijskim otplinjavanjemotplinjavanjem oošštetiti biljno korijenje tetiti biljno korijenje vezujuvezujućći na sebe kisik i na sebe kisik

Opasnosti koje proizlaze iz Opasnosti koje proizlaze iz neiskorineiskorišštavanja deponijskog plinatavanja deponijskog plina

Ekonomski osvrt na Ekonomski osvrt na bioplinbioplin i i deponijski plindeponijski plin

�� Cijena toplinske energije iz Cijena toplinske energije iz bioplinabioplina s modulom s modulom (PM+EG) kod veli(PM+EG) kod veliččine farme 3500 SJ (1 SJ ine farme 3500 SJ (1 SJ ekvivalent 500 kg ekvivalent 500 kg žživotinja) iznosi oko 0,33 ivotinja) iznosi oko 0,33 eura/kWh, odnosno s modulom (PM+TP) oko eura/kWh, odnosno s modulom (PM+TP) oko 0,06 eura/kWh. 0,06 eura/kWh.

�� Brzi razvoj objekata s energetskim koriBrzi razvoj objekata s energetskim korišštenjem tenjem deponijskog plina u svijetu uvjetovan je prije deponijskog plina u svijetu uvjetovan je prije svega ekonomisvega ekonomiččnonoššćću takvih projekata. u takvih projekata. Deponijski plin sakupljen sustavom Deponijski plin sakupljen sustavom otplinjavanjaotplinjavanjaznatno se viznatno se višše isplati energetski iskoristiti nego e isplati energetski iskoristiti nego spaljivati na baklji. spaljivati na baklji.

ZakljuZaključčakak

�� BioplinBioplin je pogodan za iskorije pogodan za iskorišštavanje u postrojenjima, jer se tavanje u postrojenjima, jer se dobiva iz organskog materijala koji u okolidobiva iz organskog materijala koji u okoliššu imamo u u imamo u velikim kolivelikim količčinama. inama.

�� Republika Hrvatska ima veliki potencijal u Republika Hrvatska ima veliki potencijal u bioplinubioplinu i i deponijskom plinu koji bi se trebao na pravi nadeponijskom plinu koji bi se trebao na pravi naččin in iskoristiti. iskoristiti.

�� Podupiranjem i ulaganjem u Podupiranjem i ulaganjem u bioplinbioplin i deponijski plin i deponijski plin Republika Hrvatska bi bila manje ovisna o skupom Republika Hrvatska bi bila manje ovisna o skupom uvoznom plinu, a ujedno bi i podupirala domauvoznom plinu, a ujedno bi i podupirala domaćću u ekonomiju. ekonomiju.

�� Tek tada bi se u potpunosti ostvarilo naTek tada bi se u potpunosti ostvarilo naččelo da je elo da je „„nanaššotpad, naotpad, našše bogatstvoe bogatstvo““. .

LiteraturaLiteratura

�� 1. Z. 1. Z. SchauperlSchauperl, 2004. , 2004. BioplinskoBioplinsko postrojenje, postrojenje, Gospodarstvo i okoliGospodarstvo i okolišš,broj 67, Zagreb, str. 225,broj 67, Zagreb, str. 225--227. 227. 2. Z. 2. Z. PaiPaićć, 2000. , 2000. BioplinBioplin kao energent iz otpadnih voda, kao energent iz otpadnih voda, EGEEGE, , brbr. 5/2000., Zagreb, str. 129. 5/2000., Zagreb, str. 129--134.134.

�� 3. T. Al 3. T. Al SeadiSeadi, 2009. , 2009. BioplinBioplin:priru:priruččnik, nik, EIHPEIHP, Zagreb. , Zagreb. �� 4. P. 4. P. MazzaMazza, 2002. , 2002. BiogasBiogas. . ClimateClimate SolutionsSolutions SpecialSpecial ReportReport, , EarthEarth Island Institute, USA. Island Institute, USA. �� 5. D. 5. D. AsmusAsmus, 1996. , 1996. OtplinjavanjeOtplinjavanje deponija i korideponija i korišštenje deponijskog tenje deponijskog plianplian, , Gospodarstvo i okoliGospodarstvo i okolišš, ,

broj 5, Zagreb, str. 403broj 5, Zagreb, str. 403--412. 412. �� 6. V.6. V.PotoPotoččniknik, 1996. Iskori, 1996. Iskorišštavanje energije deponijskog plina u svijetu i Hrvatskoj, tavanje energije deponijskog plina u svijetu i Hrvatskoj, EGEEGE, , brbr. .

14/1996., Zagreb, str. 7014/1996., Zagreb, str. 70--71.71.�� 7. V. 7. V. PotoPotoččniknik, 1997. Iskustva u kori, 1997. Iskustva u korišštenju energije deponijskog plina, tenju energije deponijskog plina, Gospodarstvo i okoliGospodarstvo i okolišš, broj , broj

25, Zagreb, str. 10725, Zagreb, str. 107--111. 111. �� 8. Z. 8. Z. PaiPaićć, N. , N. PaiPaićć, 2002. Deponijski plin kao energent deponija ku, 2002. Deponijski plin kao energent deponija kuććnog otpada, nog otpada, EGEEGE, , brbr. 2/2002., . 2/2002.,

Zagreb, str. 70Zagreb, str. 70--74.74.Internetske stranice:Internetske stranice:

�� 1. 1. ImexImex Bjelovar, .URL: http://www.Bjelovar, .URL: http://www.imeximex.hr (30.12.2010.) .hr (30.12.2010.) �� 2. 2. PinerolesePinerolese IndistrualeIndistruale, URL: http://www. , URL: http://www. ambienteambiente..aceapineroleseaceapinerolese..itit (3.1.2011.)(3.1.2011.)�� 3. Bio 3. Bio orbisorbis, URL: http://www. , URL: http://www. bioorbisbioorbis..orgorg (2.1.2011.)(2.1.2011.)

HVALA NA HVALA NA PAPAŽŽNJI! NJI! SRETNO!SRETNO!

deponijski plin

Documents