dental design · 2013. 3. 12. · mjesta zuba. kontaktne točke su zapravo kontaktne površine, a...

DentalDesignGlasilo Strukovnog razreda dentalnih tehničara Hrvatske komore dentalne medicine

Broj 1 • Godina 3. • oŽUjaK 2013. iSSn: 1848-3860

G é r a l d U B a S S y , M d T

Kako preparirati kompresiju za članove mosta na gipsanom modelu

Savršena adaptacija kom-presije i bazalnog potpor-nog područja mosta uvijek je složena operacija. Cilj je

napraviti most koji izgleda i ima isti profil poput prirodnih zuba. Uspjeh ove operacije vrlo je važan, osobito kod prednjih zuba.

Da bi se to postiglo, morate zapo-četi iscrtavanjem osnovne kon-ture potporne površine olovkom (sl.1). Uvijek je bolje napraviti na-voštavanje tako da ne bismo dobili pogrešne volumene (sl. 2). Kori-stimo zaobljena cilindrična svrdla za finiširanje rubova, do 1 mm dubine (sl. 3). Naposljetku, ukla-njamo potpornu zonu okruglim svrdlom nježno uklanjajući slojeve do 0,4 mm (sl. 4). Tada polaki-

>>> nastavak na stranici 02

Trikovi i savjeti

1

3 4 5

2

Novi Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž

Nakladnik:Hrvatska komoradentalne medicine,Kurelčeva 3,10000 Zagreb

Za nakladnika:Predsjednik KomoreMr.sc. Hrvoje Pezo, dr. med.dent.

Telefon:01/4886 710

Fax:01/4816 540

e-mail:[email protected]

Internet:www.hkdm.hr

Urednik:Bruno Buinac, viši dent. teh

Oblikovanje:Fingere d.o.o.

Lektor:ivana antulović, Prof.

Prijevod:Mr.sc. Miljena Girotto, dr. med. dent.

Tisak:radin print d.o.o.

Naklada:2000 primjeraka

Prenošenje članka, djelomično ili u cijelosti, dozvoljeno je samo uz pismeno odobrenje redakcije ili autora. Zabranjena je svaka vrsta mehaničkog, optičkog ili elektronskog umnožavanja.

02 ❧ Dental Design | Broj 1 | Ožujak 2013.

iM

Pr

ES

SU

M

Vesna KrizmanićPredsjednica struKoV-nog razreda dentalnih tehničara u hKdm

Na početku smo još jedne, sudeći po svemu, teške i neizvjesne go-dine. Svjedoci smo da se duboko u sjeni globalne recesije, naše društvo svakodnevno suočava s nizom ne samo ekonomskih, već i moralnih i etičkih kriza. Strah od nesigurne financijske buduć-nosti ruši sve kodekse ponašanja. Neminovno, niti naša struka nije izuzetak. Stiješnjeni u procjepu sve većih zahtjeva od strane dr-žave u smislu reguliranja pro-fesije, novih zakonskih reformi koje se uvijek iznova prelamaju na našim leđima, te istovremeno nepriznavanje realnih troškova našeg rada,ostavlja nam malo ili nimalo vremena za susrete i raz-govore kako bi jasnije artikulirali

naše zajedničke stavove i ciljeve. A budućnost donosi nove izazove i nova pravila. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, naša će se dje-latnost pojaviti na međunarod-nom tržištu rada, što uključuje migraciju profesionalne radne snage, te dakle, veća izloženost konkurentnom tržištu. Dentalna industrija nameće nove zahtjeve, nove tehnologije, nove materija-le. Međutim, sva ta tehnologija zahtjeva i „nove“ ljude. Samo educirani dentalni tehničari moći će odgovoriti izazovima vremena i postati profesionalci sposobni komunicirati ravnopravno s dok-torom dentalne medicine u oda-biru najbolje strategije i tehnike za zajedničkog pacijenta. Da bi bi-smo to postigli, presudni su nam vrijeme i novac. I jedno i drugo moguće je ostvariti ako počnemo

mijenjati sebe. Ako osvijestimo vlastite vrijednosti i poželimo po-novno „živjeti“. Ako prestanemo cjelodnevno raditi za mizerne cijene kako bismo preživjeli. Ako odlučimo vikend provesti s obite-lji, a ne u laboratoriju. Ako nam ne bude opterećenje otići na tečaj ili na kavu s kolegom. Ako nam ne bude teško saslušati prijatelja i dati mu poslovni savjet. Ako po-želimo doprinijeti svemu tome, potrebno je samo odlučiti glasno progovoriti o neodrživosti sadaš-nje situacije.

Mi , Vaši predstavnici u Komori, pokušavamo raditi za sve nas. Uz organizaciju strukovne eduka-cije, zastupamo struku prilikom donošenja svih zakonskih propisa kojima je regulirana naša profesi-ja. Nažalost, zastupanje struke

pred državnim tijelima najčešće ostaje na deklaratornoj razini i mi, u stvarnom životu, nikako da osjetimo korist toga rada. Unatoč svesrdnom zalaganju svih člano-va koji kroz rad u tijelima Komo-re promiču naše interese, nismo zadovoljni postignutim rezulta-tima. Iskreno vjerujem da će bu-dućnost potvrditi ispravnost ideje o okupljanju cjelokupne dental-ne struke u zajedničkoj Komori, te da će nas nadležne institucije konačno prepoznati kao dio je-dinstvene dentalne skrbi. No, na nama je da se afirmiramo i po-zicioniramo kao relevantan dio dentalnog tima s pravima, ali i odgovornošću koja nam pripada.

Zadaća je svih nas da surađujemo i svojim djelovanjem doprinese-mo ostvarenju tog cilja. ❧

IZAZOVI VREMENAU V o d n i K

ramo. Ova tehnika omogu-ćuje nam da izradimo most bez potrebe daljnjeg bruše-nja nakon pečenja (sl. 5). Nakon dva pečenja nema problema s prilagodbom, samo mala napuklina u gip-su (sl. 6).

Jednom kad je most gotov, prilagodba na gipsu nije savršena (sl. 7), ali će u ustima kompresija biti la-gana na cijeloj vestibular-noj površini mosta budući da smo izbrusili još jedan ekstra milimetar u toj zoni. Ova je tehnika vrlo brza za provedbu i donosi dobre rezultate. Osnovna pred-nost je da nikad ne brusimo unutrašnjost intermedijar-nih mostova da bismo ih adaptirali budući da bi to podrazumijevalo dug i na-poran trud. Ovdje su dvije keramike na implantatima gdje vestibularna potpora ostavlja dojam da zub niče iz gingive (sl. 8 i 9). ❧

6 7

8 9

Definitivna restauracija – oblaganje keramikom Kad primjenjujemo keramiku (sl. 47) u ovom slučaju Vita VM9, osim znanja, odlučuju-ća je individualna kreativnost. Kreativnost je ta koja čini razli-ku. Temeljna dentinska masa (Dentine Base), odgovorna za saturaciju, nanosi se u slojevima na kapice iz cirkonij dioksida (sl. 48 i 49). Potom se nanosi Transpa Dentine mass na Denti-ne Base, što daje prirodniji efekt dubine, dok ne dobijemo željeni anatomski oblik. Jednom kad je dobiven anatomski oblik, inter-dentalni i incizalni slojevi se na-dalje reduciraju. Rezanje (cut-

back) bi trebalo biti nepravilno, radi toga što će se tada incizalni brid doimati vrlo vitalnim. Za individualiziranu translucenci-ju na incizalnom bridu sada se nanosi Enamel Light (ENL) i Effect Enamel 9 (EE9) caklinske mase u omjeru 1:1, dok se ne vrati anatomski oblik krunica.

Slike 50. i 51. prikazuju um-jetnu aglomeraciju keramike VITA VM 9, u reflektiranom svijetlu i transmitiranom svi-jetlu. Ovi klasteri čine bazu za keramiku sa mikrofinom strukturom. U transmitiranom svijetlu opalescencija se može jasno vidjeti. Analiza fotografija prirodnih zuba je najbolji način za razumijevanje boja, efekata i različitih mikrostruktura (sl. 52 i 53). U prirodi možemo vidjeti izmjene u translucenciji, transparenciji i opacitetu. Da bi se dobilo izgled vitalnog incizi-va nužno je dodati mamelone ili druge karakteristike. Incizal-na trećina je obično vidljiv dio zuba i važno je posvetiti po-sebnu pažnju ovdje. Općenito, za mamelone koristimo VITA Internal high fluorescence mass (VITA unutrašnju visoko fluo-rescentnu masu). Izbor uklju-čuje 12 fino granuliranih masa sa visokim intenzitetom boja. Oni se mogu koristiti za VM7, VM9 i VM13. Sada krećemo na detalje. Mameloni se mogu penetrirati na ciljani način (sl. 54). Na taj način incizalni brid dobiva željeni izgled. Boja ma-melona mora biti «toplija» i više

opaktna. Za stratifikaciju ka-rakteristika poput ovih u ovom slučaju, mameloni moraju biti postavljeni na incizalnu plohu. Masu Interior treba pomiješati s Window (WIN) masom (ne mogu se koristiti u čistom sta-nju) i potom aplicirati ili napra-viti penetraciju s njom u vrlo tankom sloju. Palatinalna stra-na kapice u cirkonijum dioksidu premazana je s Effect Chroma 4 (EC4, Lemon Drop) u čistom obliku (sl. 55). Effect Chroma mase mogu se koristiti da bi se naglasilo određena obojana područja restauracije. To su više kromatske mase u toplim bojama, opaktne, dizajnirane primarno za palatinalne povr-šine gdje je nedostatak mjesta. Primjenite ih direktno na kapi-cu. Preostali prostor može se koristiti za incizalne nagibe u ovisnosti o anatomskim i fo-netskim zahtjevima. Kromatski intenzivne modificirajuće mase razvijaju se slično onim koje se vide u prirodi. Slike 56. i 57. pokazuju palatinalne površine ekstrahiranih zuba u usporedbi s individualiziranim uzorcima boja pečene keramike. Sličnost fine strukture keramike s pri-rodnim znači da će rehabilita-cija izgledati prirodno u svojem okolišu. Nijanse boja variraju od žute, narančaste, roze, sme-đe do zeleno-smeđe.

Test nakon prvog pečenjaSlika 58. pokazuje detalje ka-kav bi trebao biti korektan oblik vrata krunice: konveksan. Kon-

veksnost podržava centralnu papilu između implantata i pri-rodnog bataljka. Za tehničara to je područje teško dostupno na bazi gipsanog modela, koliko dugi trebaju biti mezijalni na-gibi i koliko se slobodnog pro-stora mora ostaviti za central-nu papilu. Ukoliko nagibi nisu dovedeni do dovoljne visine, stvoriti će se estetski neprihvat-ljivo mali trokut između njih i papile. Općenito, modeliramo mezijalne nagibe značajne visi-ne, tako da doktor dentalne me-dicine može napraviti razmak između zuba. U ovom smislu, Dr. Dennis Tarnow, New- York/USA, objavio je važan doprinos u J. Periodontology 1992: “Uči-nak razdaljine od kontaktne točke do kreste kosti na prisut-nost ili odsutnost interproksi-malne dentalne papile”. Indi-vidualizirane nadogradnje na implantatima su već postavlje-ne na implatate i pritegnute si-lom od 32 Ncm (sl. 59). Oblik i veličina odgovaraju prirodnim prepariranim bataljcima. Re-akcija gingive je obećavajuća. Preparatorni rub nadogradnje na implantatima trebao bi biti samo malo subgingivalno po-stavljen. Desni se brzo adaptira-ju nadogradnjama na implan-tatima iz cirkonijum dioksida i spontano poprimaju zdrav izgled. Potporna površina inter-medijatnog elementa prepari-ranog i zacijeljenog otprilike 10 tjedana nakon operacije, čini se savršeno zdravom i mokrom. Pseudopapile i girlandiformna

gingivalna arhitektura kores-pondiraju s protetskim zahtjevi-ma za estetski zadovoljavajući rezultat. Situacija nakon prvog pečenja udovoljava željenom rezultatu: inter-dentalno zatva-ranje, nepravilan incizalni brid i vibrantno slojevanje (sl. 60). Osobito važna je konfiguracija mjesta zuba. Kontaktne točke su zapravo kontaktne površine, a interdentalno područje zatva-ra se do papila. Mala pukotina između krunice i papile će se automatski zatvoriti tijekom vremena. Klinički, restauracija pokazuje izvrsno marginalno brtvrljenje i optimalnu postavu. Ova klinička zapažanja su ta-kođer potvrđena i u literaturi: preciznost marginalnih rubova je općenito između 30 i 50 µ. Promatranje restauracije s ob-zirom na usnice i kao dio cje-lokupnog izgleda lica je jako važno. Ove fotografije pokazu-ju restauraciju tijekom govora. Facijalne karakteristike indici-raju zadovoljstvo. Crno-bijele fotografije omogućuju procje-nu oblika i površine.

Test nakon prvog pečenja je koristan ne samo da bi se po-kazalo rad pacijentu, nego ta-kođer za procjenu njegovog zadovoljstva. To je također ide-alan moment u kojem možemo napraviti fino ugađanje u inter-dentalnim i okluzalnim kontak-tnim područjima. Napravljen je ponovni silikonski otisak preko cijelog rada da omogu-ći najnovije informacije o gin-


Izvrsnost u dentalnoj estetici:Vođena estetska implantologija

Ovaj slučaj opisuje korištenje cirkonijum oksida kod pacijenta kojem je trebao ekstenzivni kirurški zahvat i procedura korak-po-korak, od oblikovanja do restauracije.

47 48 49

2. dio

naPisaliluc i Patric rutten

50 51 52

53 54 55

56 57 58

givi (sl. 61 i 62). Na ovom, ne prepiljenom master-modelu postoje individualne krunice i keramički most. Vrijednost neprepiljenog gipsanog mode-la je prisutnost gingive i papila i mogućnost integriranja izla-znog profila u dizajn. Tako da je već u preparacijskoj fazi mogu-će programirati harmonizaciju između restauracije i vitalnih

tkiva. Nakon tretiranja krunica s gumenim jastučićima, pozici-onirane su na neprepiljeni mo-del za detaljiziranu definiciju marginalnih grebena, kontak-tnih površina i konačnog obli-ka. Koji god sistem da se koristi, na prepiljenom modelu bataljci su uvijek lagano pomični. Mi zadržavamo 1:1 kopiju prave gingivalne situacije i stoga mo-

žemo optimizirati rad nakon prvog pečenja (sl. 63 do 65). Sada možemo nastaviti s mode-liranjem definitivnih krunica. Općenito su potrebne i poželjne ne pretjerane manje prilagod-be. Nakon testa napravljene su manje promjene: cervikalni dio elementa 11 nadopunjen je s malo keramike za bolju potporu mekih tkiva (sl. 66). Nadalje,

primjećena je blaga asimetri-ja u nivou gingive između dva centralna sjekutića, radi malog podkonturiranja cervikalnog ruba keramičke krunice. Da bi se korigirala asimetrija na gip-sanom modelu reducirana je gingiva sa svrdlom do iste visi-ne kao i element 21. Korekcija je jednostavna: mala količina keramike postavlja se na cer-

vikalni rub da lagano pogura gingivu prema apikalno i tako zadobije željenu simetriju (sl. 67 do 70).

Uz pomoć Vita Akzent masa (Vita Zahnfabrik, Bad Säckin-gen/Germany) (sl. 71) mo-guće je daljnje optimiziranje restauracije usporedbom s preostalim prirodnim zubima.

05❧ Dental Design | Broj 1 | Ožujak 2013.

Sl. 47: Faza apliciranja keramike (Vita Vm9) Sl. 48 i 49: Primjena mase Base dentine u porcijama preko kapica iz cirkonijum dioksida Sl. 50: umjetni aglomerat keramike Vita Vm 9 u reflektiranom svjetlu... Sl. 51 ... i u transmitiranom svjetlu Sl. 52 i 53: Fotografska analiza prirodnih zuba s ciljem razumjevanja boja, efekata i različitih mikrostruktura Sl. 54: mameloni se mogu penetrirati na ciljani način Sl. 55: Primjena effect chroma na palatinalnoj strani Sl. 56 i 57: Palatinalna površina izvađenog zuba u usporedbi s individualiziranim uzorcima boja pečene keramike Sl. 58: Pravilan konveksni cervikalni izgled krunice Sl. 59: oblik i veličina odgovaraju prepariranim prirodnim bataljcima Sl. 60: interdentalno zatvaranje, nepravilni incizalni brid i vibrantno slojevanje Sl. 61 i 62: Ponovni otisak u silikonu preko čitavog rada da bi se dobile najnovije informacije o gingivi

59

60 61 62

63

72

06

Super boje se fino adaptiraju jedna drugoj i primjenjuju se potput vodenih boja. One su finih granula, intenzivne boje, stabilne, blago fluorescentne i omogućuju najbolju repro-dukciju nijansi i karakteristika prirodnih površina. Sada slijedi finiš: prije definitivnog pečenja površine krunica i ljuskica se pre-poliraju sa gumenim jastu-čićem i lagano finiširaju (sl. 72 do 76). Nakon definitivnog pečenja, nastavljamo poliranje s dijamantnom pastom (Karat diamond paste, Vita Zahnfabrik, Bad Säckingen/ Germany). Po-liranje se radi s četkicom od ko-zje dlake: to znači optimiziranje bazne kontaktne površine in-termedijatnih konveksnih ele-menata u doticaju s gingivom, brušenje kontaktnih površina u doticaju sa susjednim zubima i prilagođavanje jarkosti krunica pacijentovoj individualnoj situ-aciji. Konfiguracija palatinalnih površina je namjerno diskretna. Kad jezik dođe u kontakt s ovim površinama, pacijent bi trebao osjećati ugodnu senzaciju, te ne bi trebalo biti nikakvih zapreka koje bi mogle ugroziti fonetiku. Vita VM9 (Vita Zahnfabrik, Bad Säckingen/Germany) je mikro-fine keramičke strukture: ima

slično ponašanje kao caklina i stoga je osobito nježna za anta-goniste, kao što je pokazano u studijama provedenim na Den-tal Center of the University of Zurich i onim Dr. Giordano-a, s Goldman School of Medicine, Boston University. Priroda je mjerilo za razvijanje keramič-kih materijala. Završene resta-uracije trebale bi biti poslane doktoru dentalne medicine na neprepiljenom modelu. Prepi-ljeni model obično služi za ske-niranje individualnih bataljaka s NobelProcera (Nobel Biocare, Sweden) skenerom i za kon-troliranje rubnih zatvaranja, ali ne pruža nikakve informa-cije o točnom pružanju gingi-ve. Element člana mosta čini se da izranja direktno iz modela. «Ovalni pontik» blizu 24 je op-timalno rješenje i s estetskog i s fonetskog gledišta (sl. 77 i 78). Element člana mosta čini se kao da raste iz modela po-put prirodnog zuba. Površina baze je savršeno konveksna i nema nikavih mjesta u kojima bi se mogla zadržavati hrana. Nakon pečenja VM9 keramike na strukturu iz cirkonijum diok-sida, površina u blizini konvek-snog elementa člana mosta čini se poliranom. Bazalne površine

su vrlo homogene, što je tipična karakteristika mikrofinih kera-mičkih struktura. Pacijent bi tre-bao biti u mogućnosti savršeno čistiti ovo područje uz pomoć posebnog konca za čišćenje. Radi tog razloga, bazalne po-vršine su također podvrgnute i mehaničkom poliranju s gume-nim jastučićima i poliranju s di-jamantnom pastom. Događaju se velike promjene: integralna keramika postaje više raspro-stranjena i cirkonijum dioksid naveliko zamjenjuje metalne legure. U dentalnim laborato-rijima tradicionalne metode ustupaju mjesto inovativnim CAD/CAM sistemima. Dental-ni tehničar koristi nove alate za dizajniranje, ali naravno prema testiranim pravilima. Ovdje bismo željeli istaknuti jedno-stavnost slojevanja. Konačni re-zultat je temeljen na vitalnosti incizalnog područja i harmoniji oblika. Izlazni profil je zadovo-ljavajući (sl. 79 i 80).

Kontakne površine zatvaraju savršeno proksimalna područ-ja. Sigurno je da su aproksimal-na područja lakša za čišćenje kad su otvorena, ali to nije više prihvatljivo, niti što se foneti-ke tiče niti estetski. Cervikalni

rub krunice je oblikovan tako da podupire gingivu i papile. Sigurno, precizna adaptacija zahtjeva puno discipline i čak je više vremenski zahtjevna za dentalnog tehničara.

PostavljanjeOblik i veličina odgovaraju prirodnim prepariranim ba-taljcima. Reakcija gingive je obećavajuća. Rub preparacije nadogradnji na implantatima mora biti postavljen minimal-no subgingivno. Gingiva se ra-pidno prilagođava nadogradnji na implantatima iz cirkonijum dioksida, spontano osigurava-jući zdrav izgled (sl. 81 do 83). Otprilike 10 tjedana na-kon kirurškog zahvata ležište pripremljeno da podrži ele-ment člana mosta je zacijelje-no, čini se zdravim i mokrim. Pseudopapile i girlandiformna gingivalna arhitektura zadovo-ljavaju protetske zahtjeve za vi-sokokvalitetni estetski rezultat.Nakon definitivnog cementira-nja, izgled, boja i tekstura mekih tkiva su optimalni. Definitivna kontrola spojišta između desni i nadomjestka pokazuje izvr-snost. Situacija papila i gingive je fiziološki zadovoljavajuća i zdrava. Lučni oblik gingive i do-

bro prokrvljene pseudo-papile preparirao je parodontolog s ve-likim strpljenjem i preciznošću. Ali uspjeh restauracija duguje obliku i položaju zuba, općeni-toj facijalnoj harmoniji. Nijanse boja u incizalnom području od-govornost su eksperta keramiča-ra: one moraju biti suptilne, ali ukoliko nedostaju ili su netočne, potkopat će harmoniju cjelo-kupnog nadomjestka. Iako je palatinalna strana napravljena tehnikom korištenja samo dva sloja, krunice savršeno dosjeda-ju u luk (sl. 84).

Definitivni rad zadovoljava fun- kcijske i estetske zahtjeve. Slika 85. sažima sve što je naprav-ljeno: prirodni bataljci su jasno vidljivi, implantati na kojima su napravljene individualizirane nadogradnje na implantatima iz cirkonijum dioksida, pričvršćene na mjesto i omogućuju pravilnu poziciju cementiranih krunica iz cirkonijum dioksida. Trenutak u kojem se promatra restauracija u kontekstu usana i cjelokupnog izgleda lica (sl. 86) je krucijal-na. Restauracija je odgovara-juća za usne, okolna tkiva usne šupljine i pacijentov izgled. Kao dio cjelokupnog estetskog izgle-da ovo se čini osobito važnim.

❧ Dental Design | Broj 1 | Ožujak 2013.

71 73

6564

66 67

68

69

70


74 75 76

77 78

79

80

81 82

83

84 85

luc i Patric rutten rođeni su u Tessenderlu, gradu u flamanskom dijelu Belgije. iako su većinu naobrazbe za dentalne tehničare završili u Bruxellesu (1976.-1979.), preselili su u njemački Köln (1979.-1984.) i tamo specijalizirali izradu krunica, mostova, keramičkih nadomjestaka,

tehnike frezanja i rad u implantologiji. 1985. godine otvaraju dental Team -dentalni laboratorij za inovativne dentalne tehnologije, specijaliziran za estetsko-kozmetičke zubne nadomjeske u keramici. Predavali su diljem Europe kao i na svjetskim međunarodnim

konferencijama. osim brojnih publikacija u renomiranim internacionalnim časopisima, luc i Patric rutten su koautori sljedećih knjiga: ”implant aesthetics”,”Keramische restaurations-techniken” i ”implant Prosthodontics”.

Luc i Patric Rutten

o a U T o r i M a

ZaključakEstetske promjene mogu imati dramatič-ne učinke. Procedura koja je ovdje ilustri-rana za potpunu optimizaciju omogućuje predvidljive rezultate. Interdisciplinarna komunikacija i suradnja između dokto-ra dentalne medicine i parodontologa i dentalnog tehničara omogućuje progra-miranje uspješnih rezultata unaprijed. Da bi optimizirali meka tkiva i kosti u labora-toriju koristimo ogromne mogućnosti koje nam nude moderni CAD/CAM sistemi, u kombinaciji s novim kirurškim koncepti-ma poput kompjuterizirane navigacije. ❧

Sl. 63 do 65:: Kopija 1:1 prave gingivalne situacije i optimizacija rada nakon prvog pečenja Sl. 66: minimalne promjene u cervikalnom području elementa 11 radi bolje potpore mekih tkiva Sl. 67 do 70: Primjena malo keramike na cervikalni rub da bi se lagano potisnulo gingivu prema apikalno Sl. 71: Vita akzent mase za daljnju optimizaciju restauracije prema preostalim prirodnim zubima Sl. 72 do 76: Prije konačnog pečenja površine krunica i ljuskica su pre-polirane s gumenim jastučićem Sl. 77 i 78: '"ovalni pontik " pokraj 24 je optimalno rješenje i s estetskog i s fonetskog gledišta. Sl. 79 i 80: Konačni rezultat je utemeljen na vibrantnosti incizalnog područja i harmoniji oblika. izlazni profil je uvjerljiv Sl. 81 do 83: gingiva se rapidno prilagođava nadogradnji na implantatima iz cirkonijum dioksida spontano osiguravajući zdravi izgled vizualno Sl. 84: iako je palatinalna strana napravljena korištenjem tehnike sa samo dva sloja, krunica dosjeda savršeno u luk Sl. 85: sažetak: Prirodni bataljci, implantati na koje su pričvršćene individualizirane nadogradnje na implantatima od cirkonijum dioksida i koji osiguravaju pravilno pozicioniranje cementiranih cirkonskih krunica Sl. 86: nadomjestak u kontekstu usana i lica kao cjeline

86

Klinički slučaj koji je opisan u ovom radu zajednički je rad s Dr.Iñaki Gamborena of San Sebastian/Spain. Zahvaljujemo mu za izvrsnu suradnju i za intraoralne fotografije.

Z a H V a l E


S E r i j a P r E d a V a n j a o r E K o n S T r U K c i j i - T r E Ć i d i o

Krivulje povezane s vertikalnom dimenzijom

MASTERCLASSES

U drugom članku donesene su osnove o točki rotacije (fulcrumu), polugama i objašnjeni su fizikalni momenti koji se odnose na krivulje i kako se one primjenjuju na neku dimenziju u odnosu na mehaniku Speove krivulje. U ovom članku dodat ćemo preostale krivulje koje čine vertikalnu dimenziju. Tako-đer ćemo ispitati pravi vertikalni sustav koji je vezan za sve kompo-nente vertikalne osovine, dok ilu-striramo kako se mandibula kreće unutar ovih krivulja. Cilj je ovih članaka i predavanja naglasiti da ljudsko tijelo nije ma-šina, ali funkcionira prema istim principima mehanike. U nas je dodatni i biološki faktor kojim se bavi medicina i medicinska zna-nost. Naša uloga, kao tehničara, u terapeutskom timu je da dovršimo mehanički aspekt u suradnji s bio-loškim aspektima kojima se bavi kliničar. Uloga kliničara bi treba-la biti da omogući sve što nam je potrebno za dovršavanje tehičkog aspekta terapije, uključujući kon-strukciju i mehaničke jedinice koje su vezane za nju. To mora uklju-čivati njihovo razumjevanje svega što to podrazumijeva i što ćemo mi kao tehničari trebati. Što bi trebali biti u stanju potom napraviti je za-misliti da je naš artikulator okru-žen mišićima koji će se pomicati i kontrolirati ono što smo započeli izrađivati. Trebamo razumijeti i poznavati mišiće koji su prisutni u ovom sustavu. (S ovim aspektom se bavim u posebnom članku kad govorim o 3D dentalnom prosto-ru). Tada, ukoliko mehanički, fizič-ki i biološki rad razumijemo do u detalje, možemo biti sposobni na-

praviti rekonstrukciju funkcije sa-vršeno prema onome što je kliničar namijenio za pacijenta. Medicinski dodatak od tada nadalje trebao bi biti savršen i ne destruktivan u bilo kojem smislu. Dodavanjem dvije krivulje više mijenja znanost od sada na dalje i tu počinje biti kom-plicirano. U ovom članku, koristiti ćemo više ilustracija i reducirati tekst, budući da će nam to pomoći da vizualno razumijemo ono što se zbiva. Varijable koje dodajemo i s kojima se igramo će utjecati na tki-vo, mišiće, kost i fiziološke aspekte koje će doći u interaktivnu igru u ovisnosti kako postavimo sustav ili kako ga rekonstruiramo. Stoga, dok ne objasnimo mišićni sustav, ograničeni smo na mehaničke as-pekte. Oni koji nemaju znanje o mišićnom sustavu koji je vezan uz mandibulu ne trebaju paničariti, budući da će sve sjesti na mjesto tijekom objašnjavanja u članku.

Sl.1. pokazuje naš novi izgled eliminirajući točke iz prethodnih ilustracija koje su zamjenjene den-ticijom. Opazite da očnjaci nisu uključeni, budući da nisu direktno uključeni u našu raspravu o verti-kalnim krivuljama u ovom trenut-ku. Prva krivulja koju smo dodali je vezana za kondilarnu eminenciju i da bi pojednostavio, uključio sam tri zakrivljenja, uključujući (Q), četvrt inčni radijus, (H) poluinčni radijus i (T) koji predstavlja triče-tvrt inčni radijus. Na ovoj ilustraciji predstavljen je (Q). Ova zakrivlje-nja nisu varijable samo po sebi, koliko su fizički dio skeletalnog uređenja i njihova je zakrivljenost određena pri rođenju. Slijedeća je zakrivljenost palatalna inklinacija

gornjih prednjih sjekutića, koja je dio komponente prednjeg vođenja (anterior guidance - AG) i induci-ra mehanizam incizalnog vođenja. Dodatkom obiju ovih komponenti naš sustav upotpunjuje vertikalnu jednadžbu. Tako, u usporedbi s na-šim prijašnjim ilustracijama, mno-go se je komponenti promijenilo i može se nastaviti mijenjati kroz vrijeme. Upravo je ova promjena djelomično onaj razlog radi kojeg može doći do raspada sustava; no međutim, kondilarna eminencija i njezine komponente, glava i diskus mandibule nisu poticatelji raspa-da, nego samo žrtve kada jednom krene sve loše. Raspad započinje s denticijom i kako se njome služi. Najslabija komponenta u sustavu će često biti prva točka raspada, potom slijedeća, potom slijedeća. To započinje domino-efekt koji će, ukoliko se ne provjeri, vreme-nom uključiti i kondilarni nasta-vak. Kada promatramo kondilar-nu eminenciju i krivulju prednjeg palatinalnog vođenja, jasno je da se čini da oboje funkcionira prilič-no nezavisno jedno od drugog; no međutim, u ovisnosti o njihovoj konfiguraciji, oni također mogu di-rektno utjecati jedno na drugo.

Stoga, moramo jasno razumjeti što se zbiva i kako možemo prilagodi-ti ili korigirati njihove postavke za optimalnu funkcijsku izvedbu. To bi trebalo biti u suglasju s pacijen-tovim biološkim funkcijama, a ne s onim kako pacijent želi izgledati, budući da bi to mogao biti drugi scenarij postavaka koje vremenom mogu izazvati stres ili neuspjeh jednoj ili više komponenti. To često rezultira u frakturama keramike

radi paranormalnih funkcija. Sli-ka 2. pokazuje mandibulu sada u prednjoj i donjoj poziciji, u gotovo tet-a-tet poziciji zuba. Pogledajte što se događa kada se upotrijebi krivulja (B, progresivna). Put ko-jim prolazi mandibula pri otva-ranju drži incizive u kontaktu ali stvara širi prostor kod premolara i vrlo malu separaciju molara. Primjetite da se je glava kondila pomakla vrlo malo duž krivulje. U ovakvoj konfiguraciji, visina kvrži-ca, kako idemo prema posterior-no, mora biti niža, plića, s ravnijim molarima, koji su neučinkoviti kao sredstva za rezanje hrane.

Niži kut kondila će učiniti situaciju gorom, a strmiji nagib bi je pobolj-šao. No, koju krivulju možemo upotrijebiti? To pitanje može biti odgovoreno samo određivanjem gnatološke putanje. Postoje tehni-ke koje su dostupne za registraciju kondilarnog kuta, ali ne i zakrivlje-nosti eminencije kondila kao takve. Sl. 3. pokazuje što se zbiva ukoliko postavimo kraći centralni sjeku-tić na mjesto. Takav zub reducira protruzivnu putanju prema dolje i kondilarni nagib je uvećan na 35 stupnjeva. Molari se ne razdvajaju radi kratkog inciziva, a povećanje kondilarnog nagiba omogućuje malu kompenzaciju. Molari bi za-htjevali dodatnu redukciju visine kvržica i šire interkuspalne kuteve da bi se prevladao ovaj problem. Čak i da su incizivi ostavljeni na svojoj originalnoj duljini, malo bi se promjene dogodilo. Ova konfigura-cija bila bi sklona učestalim interfe-rencijama, još i više ukoliko bi došlo do habanja ili ostalih promjena koje bi snašle prednje vođenje. U našu

rekonstrukciju se ne može ugraditi nikakvo osiguranje dok razmatra-mo protruzivnu kretnju.

Da bi se prevladalo ove probleme, trebali bismo znati i razumjeti što se smatra normalnim za svakog pacijenta pojedinačno. To znači da su u svakoj rekonstrukciji, gdje se treba zamijeniti kompletna denti-cija, potrebni individualni podatci. Kretnje zgloba, koje se smatraju normalnim, trebale bi se prilagoditi baš tom osobitom pacijentu i tre-bale bi ostati unutar predodređene krivulje u stabilnoj kretnji, ukoliko diskus nije oštećen. Malfunkcije se zbivaju kad drugi faktori utječu na kondilarnu putanju i kada je dis-kus komprimiran, pod pritiskom ili izguran izvan svoje pozicije. Ovo može rezultirati u silovitim kretnjama mandibule, klikovima, spazmima ili boli, što je sve poveza-no s alteracijom ili raspadom ovog stabilnog stanja.

Sl. 4. ilustrira da se povećanjem kondilarnog nagiba na 45 stup-njeva i održavanjem našeg (Q) radijusa sustav poboljšava. Naša B progresivna krivulja sada funk-cionira i kvržice molara se nadalje razdvajaju; no međutim, još uvi-jek nisu u suglasju s premolarima. Sl. 5. pokazuje detaljniji pogled s dodanom denticijom. Važno je da anatomija koju mi odaberemo za rekonstrukciju bude u skladu s bi-ološkim i mehaničkim parametri-ma pacijenta. Što bliže i prirodnije možemo konfigurirati zube tako se razdvajaju jednakomjernije, meha-nički aspekt će postati učinkovitiji, a time i jednakomjernije raspodije-ljeno opterećenje. Ono što se zbiva

su utjecaji života na sustav, poput habanja, stresa, biološkog propa-danja ili ozljeda. Domino učinak može započeti u bilo kojoj točci, obično kod točke rotacije, smješta-jući se negdje unutar sustava. Prvo strada kost, tada slijede zubi dok sustav propada kroz vrijeme u ono što se naziva disfunkcionalnim. Ono što mi moramo raumjeti je da ukoliko ih mi ne otkrijemo, niti ne možemo promijeniti zakrivljenosti u kondilarnim blokovima na našim artikulatorima u one sa strmijim nagibom, čime možemo pokušati prevladati okluzijske probleme. U suprotnom, naše rekonstrukcije prilikom postava u ustima mogu biti potpuno pogrešne i mogu ra-stezati mišiće izvan njihovih bio-loških granica. Nemamo načina da otkrijemo koje kuteve koristiti. Dugoročni tretmani krunicama mogu riješiti neke od ovih pitanja, ali takav je tretman često upotre-bljavan samo onda kad imamo pot-puni slom mastikatornog sustava i sve podatke izgubljene. Moramo održati ove zakrivljenosti ravnima ili plitkima i raditi sa kondilarnim nagibima koje smatramo sigurnim, iako možda nisu optimalni za paci-jenta. Uprosječivanje će tada stvo-riti zonu konfora za koju smatra-mo da će biti funkcionalna. Nagibi kondila su obično postavljeni proi-zvoljno na oko 25 do 35 stupnjeva, s time da je norma 30 stupnjeva. Budući da se 90% točki rotacija Klase I zbiva u posteriornim po-dručjima, to je mjesto gdje se de-struktivne sile koje djeluju na TMZ smještaju i doprinose neuspjesima keramičkih nadomjestaka u pred-njim područjima. Imajući sve ovo na umu, optimalna situacija je da

ne bi nikad smjeli izgubiti ili ošte-titi niti jedan zaštitni element koji održavaju ekvilibrijum, kao što je sustav prednjeg vođenja koji štiti stražnje kvadrante.

U obrnutom smjeru, posteriorni kvadranti podupiru anteriorne za-ustavljajući anteriorni pokret koji bi inače pomaknuo prednje zube prema naprijed i potaknuo lančanu reakciju koja bi dovela do kolapsa sustava. Obje krivulje, kondilarna i prednjeg vođenja su esencijalne za status-quo. Također je uobiča-jeno da se oba zgloba mogu razli-kovati jedan od drugoga fizički, te biti različito postavljeni vertikalno i horizontalno (sl. 13). Korište-njem obraznog luka kao sredstva za registraciju položaja mandibule proizvoljno, ignoriranjem ovih pa-rametara, češće nego što bi trebalo, protruzivna se komponenta nikad ne obrađuje u svojem odnosu s kondilarnom putanjom. Protruziv-ni pomak je često samo povezan s kretnjom artikulacijskog donjeg luka kroz neke pokrete da bi se izbjegle točke rotacije ili lokalni utjecaj koji se stvara za svaku poje-dinačnu komponentu napravljenih restauracija. To nije precizan pro-truzijski input. To je procjenjeno pogađanje i neće značiti da vaše restauracije, osobito prednje, neće biti izložene pucanju. Ovo je narav-no, hvale vrijedan pokušaj, ali ne nužno s ikakvom dobrobiti. Prema mojem mišljenju, većinu vremena činimo fiktivne rekonstrukcije koje su samo tolerirane od mastikator-nog sustava i ništa više. Ostatak je u Božjim rukama. Budući da ništa nije linearno, ne bi trebali pretpo-stavljati da će uprosječivanje biti korisno. Ono služi samo za po-

jednostavljivanje procesa budući da je većina ovoga teško izvediva u svakodnevici. One sile koje se mogu tolerirati, podnositi će se; no međutim, one će izazvati neki učinak u nekom vremenu ili mje-stu unutar sustava na temelju toga da svaka sila ima rezultantu. Sila koja nije prilagođena ili ne pristaje u biološki postav, tijekom vremena može postati štetna za nečije "note i osminke". Često radi toga što pa-cijenti imaju listu želja, kažemo im da ukoliko nešto slome, sami će to morati platiti.

Precrtavanje pruža mnogo jasniju sliku toga što se zbiva i što je pri-sutno. Akomodirat će pacijento-vu listu želja mnogo bolje kao da imamo barem cestovnu kartu koja odgovara terenu. Kada se nacrtaju, ovi nagibi, lukovi, putanje mogu is-pasti prilično različiti, a uobičajeni artikulatori ne dolaze čak ni blizu ovih konfiguracija. Mnogo ih puta pogađamo ili uprosječujemo da bi pojednostavili proces rekonstruk-cije. Da bi to još bolje razumjeli, pogledat ćemo sve ove argumente na Stuartu, kad dođemo na članak o svijetu treće dimenzije, precrta-vanja i našeg prvog predstavljanja slučaja, precrtanog, praćenog i usklađenog s "notama i osminka-ma". Prosječno treba 45 minuta da bi se pacijenta "precrtalo" jednom kad se savlada tehnika. Da li je to korisno. Naravno da je, zato što imate kompletnu sliku o pacijentu i što pacijent radi, i prije i poslije tretmana. Danas, Stuart nakon 58 godina od prvog predstavljanja na tržištu, po mojem mišljenju i na-dalje nadmoćno kraljuje u svakom smislu, budući da rastavlja svaki pokret na jedinstvene komponen-

te. Na primjer, naš prvi slučaj koji ćemo prezentirati u ovim člancima je potpuni cirkularni rad iz cirko-nija, 28 članova na Stuartu. Dao sam centru za frezanje kratku ski-cu što želim i što moramo postići. Također sam im ostavio modele dijagnostičkog navoštavanja kao vodič. Tehničari nikad nisu vidjeli Stuarta. Na početku su djelovali zbunjeno svim djelovima, vijcima i postavkama, ali njihovi komentari četiri dana kasnije bili su "Wow, to je bilo tako jednostavno i tako precizno za uporabu!" I zaista jest! Slike 6. i 7. ilustriraju naš prijelaz na (C) krivulju, što znači kasno sa 30 ili 35 stupnjeva nagibima kon-dila i još uvijek koristeći naš (Q) insercijski radijus. Ukoliko se ne provede precrtavanje, ne mogu se pomicati prema (H) ili (T) in-sercijama eminencije. Ništa mi ne govori kako bih to mogao postići. Jedini način na koji to mogu kom-penzirati je različito navoštavanje, što može značiti da sam i potpuno na krivom putu. Čini mi se apsurd-nim izrađivati restauracije koje će biti funkcionalne na artikulatoru i najvjerojatnije neće imati nikakve funkcije jednom kad budu u paci-jentovim ustima. Naš cijeli fokus je na diskluziji očnjaka budući da je to definitivan odgovor na sve naše probleme. Nisam još spomenuo niti riječi o diskluziji, ali sam po-kazao da u samom pokretu ravno naprijed možemo pogoditi u zid problema koji nemaju ništa s dis-kluzijom očnjaka.

Tehničari vole navoštavati zube budući da je to jedan vid umjetno-sti. Priroda nam omogućuje toliko iznimnih primjera organskih dra-gulja koje obožavamo kopirati i po-

trošiti sate imitirajući ih. Europski tehničari usavršili su ove tehnike do stupnjeva kao što su “Occlusial Compass” kojeg su razvili Michael Polz MDT i Dieter Schulz MDT., koji su upakirali to da gnatološko navoštavanje može biti još uvijek onako kako je priroda namjenila i u isto vrijeme i stabilno i učinkovito, napravljeno prema biološkom pot-pisu pacijenta. Kad sam proučavao P.K. Thomas-ove tehnike, već sam bio usavršio tripodizacijsko navo-štavanje budući da se gnatologija razvila iz zlatnih, a ne keramičkih nadomjestaka. Bio sam rezerviran oko koncepta kvržica prema fossi i nikad ih nisam u potpunosti sli-jedio. Transformirati sve to u ke-ramiku bilo je gotovo nemoguće, budući da keramika nije tako prila-godljiva poput voska, niti otporna poput zlata, jer se lomi i otkrhnjuje na udarce. Tripodizacija je, narav-no, podobnija za restauracije iz zlata, radi kontrolnih faktora tije-kom finiširanja.

Kvržice naspram fossi odnosi se na otprilike jednu od 10000 oso-ba u prirodi koje imaju različiti skeletalni postav. Tijekom 80-tih godina prošlog stoljeća kad smo liječili mlade i stare s ograničenim sredstvima, kliničari su prepisiva-li sigurne okluzalne pristupe koji su se mogli kontrolirati. To su bile uglavnom restauracije zlatom ili zlatno-keramičke. Na mladim ljudima često je bilo jednostavno kreirati ispravnu anatomiju; no međutim na osobama u srednjim godinama, rezultat je bio izgled stranih zuba radi pomaka, nepra-vilno zatvorenih prostora i gubitka kosti. Tehnike navoštavanja tada nisu predstavljale prirodu ona-ko kako sam ja želio. Keramičke legure su teške i tamne, tako da je jednostavno zaključiti zašto je sve to postalo manje popularno. Ideje i koncepti navoštavanja koji su se potom razvili više su slijedili prirodu, omogućujući keramici da izgleda prihvatljivije, bolje i posta-ne jednostavnija za raditi. Sada se nalazimo u novoj eri s materijalima poput cirkonijuma koji su reducira-li težinu restauracije za 60%. Uvi-


1 2 3

5 6 7

4


Marco Beschizza MdT, rdT, originalno se školovao u Engleskoj, studirao je gnatologiju i vodio laboratorij «Precision Methods» u londonu koji se bavio gnatologijom. Također je član osnivača iSdc, a nakon što je prošao posebne testove te dobio dozvolu za

polaganje ispita i konačno diplomu zubnog tehničara u njemačkoj, napredovao je do toga da je 1989. g. vodio uspješan laboratorij a.r.T. uStuttgartu. Tada se 2002. g. u Kanadi kvalificirao kao rdT (registrirani dentalni tehničar) i proputovao Sjevernu ameriku. Trenutno živi u Sad-u i razvija iMMErSionHd, dvodnevnu

cGi (kompjuterski generiranu imaginaciju) prezentaciju (daleka strana) o Umjetnosti i Znanosti Keramike. Marco je održao više od 170 neovisnih lekcija i predavanja o keramici te držao predavanja i tečajeve o keramici i okluziji u 14 zemalja za dobrobit edukacije.

o a U T o r U

Marco Beschizza MDT, RDT,

jek sam nastojao raditi anatomske restauracije iz keramike, prirodnog izgleda koje će biti u skladu s godi-nama starosti pacijenta. Sada je sve to tako puno jednostavnije, ali iz-bor materijala danas je veliki i sta-klokeramika koja se upotrebljava na cirkonijumu je slaba u odnosu na feldspatske metalnokeramičke radove. Također su, bez dvojbe, teže za tehničku izradu. Tako da je dobra izrada danas postala još važnija nego jučer, kako naša tole-rancija biva manjom od jučerašnje i cvijeće prirodne ljepote koje voli-mo kopirati postaje sklonije fraktu-riranju ili otkrhnuću.

Slike 8,9. i 10. pokazuju neke tipične informacije precrtavanja. A u našim ilustracijama prikazuje brojne stvari koje se mogu odvi-jati, uključujući: nekontrolirani protruzivni pomak radi mišićnog poremećaja, interferencu, loše ru-kovanje aparatom za precrtavanje, pokret kvačilom i/ili pacijentov zamor. Ono što vidimo je pacijent koji ima mišićni stres. Čim kvačila koja se koriste da bi precrtali ove zapise razdvoje zube iz kontakta, mišići se istegnu i gubi se protru-zivna kontrola ili ju je teško izvesti. Pod normalnim kontaktom mišići koji su vezani uz ovaj pokret bi trebali primjenjivati stres na masti-katorni sustav. C-insercija u ovom prikazu pokazuje koliko daleko pacijent može ići u posteriornom segmentu bliže kondilu, budući da je bijela linija tamo gdje bi pa-cijent idealno trebao precrtavati u protruzivnoj kretnji. Posljednja je naša ilustracija insercije B, koja pokazuje luk otvaranja i zatvara-nja. Ovo je razlog zašto se pacijenti često bune da su radovi previsoki kod proba nadomjestaka.

Također, to je razlog zašto se klini-čari bune radi visokih zagriza prili-kom proba nadomjestaka. Budući da luk zatvaranja nije linearan, nego je više paraboličan luk, mišići vuku mandibulu prema naprijed i dolje prilikom otvaranja, dok osta-li vuku mandibulu ravno prema gore prilikom zatvaranja. Prednje vođenje je ono što vodi našu man-dibulu kada se pomičemo prema naprijed i ono što je vodi natrag do

centrika, kompenzirajući mišićnu tvrdoglavost prema prilagodbi. Inicijalni kontakt prednjeg vođe-nja stoga bi trebao voditi mandi-bulu prema natrag, tako da stra-žnji zubi skliznu natrag u kvržični međuodnos, bez da skliznu natrag po njihovim površinama. Ukoliko se to ne dogodi, stražnji zubi se istroše. Kada ignoriramo protru-zivni pomak u vertikalnoj dimen-ziji ili propustimo prepoznati što se zbiva, napraviti ćemo probleme u rekonstrukciji. To postaje jasno čak u nerestauriranoj denticiji, jer sustav prednjeg vođenja se polako troši i može tijekom vremena pro-pasti. Popuštanje koje je prisutno u ovom sustavu je ekstremno teško prenjeti i kompenzirati na prosječ-nom artikulatoru. Ovaj problem ilustrira zašto je prednje vođenje od izuzetne važnosti za to kako će sistem funkcionirati i kako bi ga trebalo održavati s ciljem izbjega-vanja terapije splintiranjem.

Mi, kao tehničari ne možemo uči-niti gotovo ništa kad radimo jed-nostruke restauracije prilagođene preostaloj prirodnoj denticiji na artikulatoru, radi činjenice da ti radovi trebaju biti prilagodljivi i ne možemo prevladati ovaj problem na drugi način nego izvesti nado-mjestke koji neće biti u zagrizu. To nije odgovor na problem, budući da može potaknuti promjene koje ne želimo. Stoga, moj argument da dugački centrik može igrati od-lučujuću ulogu u rješavanju ovih problema i omogućavanju ugode u luku zatvaranja radi toga što luk nikad nije pravi aksijalni pokret. Kad dođemo do članaka o navo-štavanju, o tome možemo jedno-stavnije govoriti u vidu ilustracija. Prednje vođenje tada ima malo popuštanja i može se prilagoditi takvim pokretima jednostavnije i dovesti zube natrag u centrik bez prijevremenih kontakata koje se osjeti poput visokog zagriza ili ne-ugode u luku zatvaranja. Ono što vodi kondile natrag u njihov supe-rioran položaj je sve povezano uz vertikalnu dimenziju i protruzivne i retruzivne kretnje. Slike 11,12, 13. i 14. pokazuju precrtavanje informacija i modeliranje konfi-guracija koje će se prezentirati s

našim prvim slučajem ilustracija nadalje u ovim serijama članaka. Ne postoje dva ista postava. Po-gledajte na zahtjeve eminencije. Pogledajte na angulaciju u artiku-latoru u odnosu na modele. (sl. 14), koja dovodi sve u ispravnu horizontalnu poziciju, a to nije neuobičajeno. Jedan od najvećih uzroka ponavljanja radova i vra-ćenih slučajeva gdje nisu bile pro-vjerene početne informacije je radi nepravilnih registracija obraznim lukovima i nedostatak informacija za pravilno rješavanje protruzivne komponente. Čovjek se upita koli-ko slučajeva smo do sad napravili van pacijentovih "nota i osminki", a to nećemo nikada znati. Dokle god pacijent ne prigovara, čini se da prihvaćamo da smo bili uspješ-ni u našoj terapiji. Stoga se može razumjeti da je protruzivna kom-ponenta izuzetno važna u tome kako će se mandibula otvarati i zatvarati i kako funkcija ovisna o takvim komponentama mora biti pravilo obrađena. Zagriz, visoki zagriz i istrošenost su sve dijelovi povezani uz ovaj pokret, ne svi, ali većina ih nema ništa s diskluzijom očnjaka budući da protruzivni po-mak razdvaja očnjake čim se man-dibula pomakne prema naprijed.

Diskluzija očnjaka je povezana s horizontalnom komponentom o čemu ćemo raspravljati u slijede-ćem članku. Ovim završavamo vertikalnu dimenziju u njezinoj osnovnoj povezanosti s dentalnim 3D prostorom. U slijedećem član-ku, možemo otkrivati horizontal-ni aspekt sa idućim zbunjujućim setom lukova i krivulja koje je priroda stvorila i razvila. Želio bih zahvaliti Dr. B Broadwell DDS, Dr. E. McCory DDS i Dr. Marta Costa DDS na njihovoj potpori tijekom pisanja ovog članka. ❧

8

10

12

14

9

11

13

Henry Gray 1821-1965 / Anatomy of the Human Body.20th Ed., Dr. C. Stuart, Dr. Dawson, Regus-Huffman - Stuart articulator, manual of occlusion, Dr. P.K. Thomas DDS, Papers- Dr. Frank Spears DDS, MSD, Concepts of Occlusion. Dr. T Basta DDS, Gnathograph - F.A.C.E. Institute, Prof. Rudolf Slavecek MD, DDS,Ph.D (Vienna) - The Masticatory Organ / SLR concept and training programs.

l i T E r a T U r n i n a V o d i i r a d o V i

Copyright - Dental Dimensions 2008 - CGI Animations,IMMERSION HD

G r a F i č K i P r i l o Z i


U Narodnim novinama broj 134/2012 objav-ljen je nov Pravilnik o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž, koji stupa na snagu 13. prosinca 2012. godine.

PREDMET PRAVILNIKANavedenim Pravilnikom utvrđuju se mjeri-la prema kojima su zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju zdravstve-nu djelatnost obvezna primati zdravstvene radnike na pripravnički staž (u članku 11. Pravilnika propisani su i uvjeti za primanje na pripravnički staž u privatnoj praksi).

PRIPRAVNIČKI STAŽ DOKTORA DENTALNE MEDICINEU članku 3. Pravilnika propisana su mjerila za primanje na pripravnički staž doktora dentalne medicine. Zdravstvene ustano-ve sa sklopljenim ugovorom o provođenju

zdravstvene zaštite s HZZO-om, obvezne su primati na pripravnički staž doktore den-talne medicine prema slijedećim mjerilima;• kliničke zdravstvene ustanove – 1 pripravnik

na 5 zaposlenih doktora dentalne medicine;• poliklinike čiji je osnivač županija, odno-

sno Grad Zagreb – 1 pripravnik na 5 zapo-slenih doktora dentlane medicine;

• domovi zdravlja – 1 pripravnik na 2 zapo-slena doktora dentalne medicine.

PRIPRAVNIČKI STAŽ DENTALNIH TEHNIČARAU članku 9. Pravilnika propisana su mjerila za primanje na pripravnički staž, između osta-lih, i dentalnih tehničara. Zdravstvene usta-nove sa sklopljenim ugovorom o provođenju zdravstvene zaštite s HZZO-om, obvezne su primati na pripravanički staž dentalne tehničare prema slijedećim mjerilima:• 1 pripravnik na 5 zaposlenih dentalnih

tehničara te još 1 pripravnik na svakih daljnjih 8 zaposlenih dentalnih tehničara.

Trgovačka društva koja obavljaju zdrav-stvenu djelatnost, prema registriranoj dje-latnosti, mogu primati na pripravnički staž po 1 pripravnika – dentalnog tehničara.

PRIPRAVNIČKI STAŽ DENTALNIH ASISTENATAIako je Komora izričito tražila da se navede-nim Pravilnikom propišu mjerila o primanju na pripravnički staž i za dentalne asistente, Ministarstvo zdravlja isto nije učinilo.

PRIPRAVNIČKI STAŽ U PRIVATNOJ PRAKSIU članku 11. stavku 1. Pravilnika propisano je da zdravstveni radnici koji obavljaju privat-nu praksu i koji ispunjavaju uvjete iz članka 137. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, mogu

primiti u radni odnos na pripravnički staž po jednog pripravnika istog zdrav-stvenog usmjerenja (dakle, propisano je ograničenje na jednog pripravnika i obavezu zasnivanja radnog odnosa).

PRIPRAVNIČKI STAŽ U TRGOVAČKIM DRUŠTVIMAU članku 11. stavku 2. Pravilnika propisa-no je da trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, poliklinike, te dru-ge zdravstvene ustanove čiji osnivač nije županija, odnosno Grad Zagreb, prema re-gistriranoj djelatnosti mogu primiti na pri-pravnički staž po 1 pripravnika visoke struč-ne spreme odgovarajućeg zdravstvenog usmjerenja (dakle propisano je ograni-čenje na jednog pripravnika i to visoke stručne spreme).

Jasminka Polić, mag. iur.

Članak 1.Ovim Pravilnikom utvrđuju se mjerila prema kojima su zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelat-nost obvezna primati zdravstvene radnike na pripravnički staž.

Članak 2.Kliničke zdravstvene ustanove i opće bol-nice obvezne su primati na pripravnički staž doktore medicine prema mjerilu – 1 pripravnik na 25 bolesničkih postelja. Spe-cijalne bolnice u kojima se može obavljati dio propisanog pripravničkog staža, obve-zne su primati na pripravnički staž doktore medicine prema mjerilu – 1 pripravnik na 50 bolesničkih postelja.

Zavod za hitnu medicinu jedinice područ-ne (regionalne) samouprave, poliklinike čiji je osnivač županija, odnosno Grad Zagreb, domovi zdravlja i zavodi za javno zdravstvo obvezni su primati na pripravnički staž dok-tore medicine prema sljedećim mjerilima:• Zavod za hitnu medicinu jedinice područ-

ne (regionalne) samouprave – 1 pripravnik na 5 zaposlenih doktora medicine,

• poliklinike čiji je osnivač županija, odnosno Grad Zagreb – 1 pripravnik na 5 zaposlenih doktora medicine,

• domovi zdravlja – 1 pripravnik na 4 zapo-slena doktora medicine,

• zavodi za javno zdravstvo – 1 pripravnik na 10 zaposlenih doktora medicine.

Članak 3.Zdravstvene ustanove sa sklopljenim ugo-vorom o provođenju zdravstvene zaštite sa

Hrvatskim zavodom za zdravstveno osigu-ranje (u daljnjem tekstu: Zavod) obvezne su primati na pripravnički staž doktore dental-ne medicine prema sljedećim mjerilima:• kliničke zdravstvene ustanove – 1 pripravnik

na 5 zaposlenih doktora dentalne medicine,• poliklinike čiji je osnivač županija, odnosno

Grad Zagreb – 1 pripravnik na 5 zaposlenih doktora dentalne medicine,

• domovi zdravlja – 1 pripravnik na 2 zapo-slena doktora dentalne medicine.

Članak 4.Ljekarničke zdravstvene ustanove čiji je osni-vač županija, odnosno Grad Zagreb obvezne su primati na pripravnički staž magistre far-macije prema sljedećem mjerilu – 1 pripravnik na 4 zaposlena magistra farmacije.

Članak 5.Kliničke zdravstvene ustanove, opće i speci-jalne bolnice obvezne su primati na priprav-nički staž magistre medicinske biokemije prema sljedećem mjerilu – 1 pripravnik na 5 zaposlenih magistara medicinske biokemije.

Poliklinike čiji je osnivač županija, odnosno Grad Zagreb i domovi zdravlja obvezni su primati na pripravnički staž stručne prvostu-pnike medicinsko-laboratorijske dijagnosti-ke prema sljedećim mjerilima:• poliklinike čiji je osnivač županija, odnosno

Grad Zagreb – 1 pripravnik na 5 zaposlenih stručnih prvostupnika medicinsko-labora-torijske dijagnostike,

• domovi zdravlja – 1 pripravnik na 3 zapo-slena stručna prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike.

Članak 6.Kliničke zdravstvene ustanove, opće i specijalne bolnice obvezne su primati na pripravnički staž stručne prvostupnike/ice sestrinstva prema mjerilu – 1 pripravnik na 25 bolesničkih postelja. Poliklinike čiji je osnivač županija, odnosno Grad Zagreb i domovi zdravlja obvezni su primati na pri-pravnički staž stručne prvostupnike/ice se-strinstva prema sljedećim mjerilima:• poliklinike čiji je osnivač županija, odnosno

Grad Zagreb – 1 pripravnik na 5 zaposlenih stručnih prvostupnika/ica sestrinstva,

• domovi zdravlja – 1 pripravnik na svaka 3 zaposlena stručnih prvostupnika/ica sestrinstva.

Članak 7.Kliničke zdravstvene ustanove i opće bolni-ce obvezne su primati na pripravnički staž medicinske sestre/medicinske tehničare prema sljedećem mjerilu – 1 pripravnik na 12 bolesničkih postelja. Specijalne bolnice u kojima se može obavljati dio propisanog pripravničkog staža, obvezne su primati na pripravnički staž medicinske sestre/medi-cinske tehničare prema sljedećem mjerilu – 1 pripravnik na 25 bolesničkih postelja.

Poliklinike čiji je osnivač županija, odno-sno Grad Zagreb, domovi zdravlja, zavo-di za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave te ustanove za zdravstvenu njegu obvezne su primati na pripravnički staž medicinske sestre/medi-cinske tehničare prema sljedećem mjerilu - 1 pripravnik na 6 zaposlenih medicinskih sestara/medicinskih tehničara. Medicinske

sestre/medicinski tehničari mogu obavljati pripravnički staž u trgovačkim društvima koja obavljaju zdravstvenu djelatnost.

Članak 8.Kliničke zdravstvene ustanove i opće bolni-ce obvezne su primati na pripravnički staž primalje prema sljedećem mjerilu – 1 pri-malja na 8 zaposlenih primalja.

Članak 9.Zdravstvene ustanove sa sklopljenim ugo-vorom o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom obvezne su primati na priprav-nički staž inženjere medicinske radiologije, stručne prvostupnike medicinske radiologi-je, stručne prvostupnike radiološke tehno-logije, fizioterapeute, dentalne tehničare, laboratorijske tehničare, inženjere medi-cinsko-laboratorijske dijagnostike, stručne prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike, fizioterapeutske tehničare, sanitarne tehničare, sanitarne inženjere te stručne prvostupnike sanitarnog inženjer-stva, prema registriranoj djelatnosti, prema sljedećim mjerilima:– 1 pripravnik na 5 zaposlenih zdravstve-nih radnika odgovarajuće struke te još 1 pripravnik na svakih daljnjih 8 zaposlenih zdravstvenih radnika odgovarajuće struke.

Trgovačka društva koja obavljaju zdrav-stvenu djelatnost, prema registriranoj dje-latnosti, mogu primati na pripravnički staž po 1 pripravnika odgovarajuće struke iz stavka 1. ovoga članka. Državni zdravstveni zavodi koji obavljaju zdravstvenu djelatnost prema registriranoj djelatnosti, mogu pri-

OBJAVLJEN NOVI PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRIMANJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA NA PRIPRAVNIČKI STAŽ

MINISTARSTVO ZDRAVLJAPRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRIMANJE ZDRAVSTVENIH RADNIKA NA PRIPRAVNIČKI STAŽ

Na temelju članka 137. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, br. 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12, 35/12 i 70/12) ministar zdravlja donosi


mati na pripravnički staž po 1 pripravnika od-govarajuće struke iz stavka 1. ovoga članka.

Kliničke zdravstvene ustanove i specijalne bolnice, prema registriranoj djelatnosti ob-vezne su primati na pripravnički staž radne terapeute prema sljedećem mjerilu – 1 pri-pravnik na 3 zaposlena radna terapeuta.

Članak 10.Ljekarničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač županija, odnosno Grad Zagreb ob-vezne su primati na pripravnički staž farma-ceutske tehničare prema sljedećem mjerilu – 1 pripravnik na 5 zaposlenih farmaceutskih tehničara te još 1 pripravnik na svakih daljnjih

8 zaposlenih farmaceutskih tehničara.Ljekarničke zdravstvene ustanove čiji osni-vač nije županija, odnosno Grad Zagreb obvezne su primati na pripravnički staž 1 farmaceutskog tehničara.

Članak 11.Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu i koji ispunjavaju uvjete iz članka 137. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti mogu primiti u radni odnos na pripravnički staž po jednog pripravnika istog zdravstve-nog usmjerenja. Trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost, polikli-nike i ljekarničke zdravstvene ustanove te druge zdravstvene ustanove čiji osnivač

nije županija, odnosno Grad Zagreb pre-ma registriranoj djelatnosti mogu primati na pripravnički staž po 1 pripravnika visoke stručne spreme odgovarajućeg zdravstve-nog usmjerenja.

Državni zdravstveni zavodi prema registrira-noj djelatnosti mogu primati na pripravnički staž po 1 pripravnika visoke stručne spreme odgovarajućeg zdravstvenog usmjerenja.

Članak 12.Zdravstvene ustanove obvezne su uskladiti svoje opće akte kojima se utvrđuje obvezni broj pripravničkih mjesta u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 13.Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o mjerilima za pri-manje zdravstvenih radnika na pripravnički staž ("Narodne novine", br. 7/07).

Članak 14.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 011-02/12-02/149Urbroj: 534-10-1-1-1-12-1Zagreb, 27. studenoga 2012.

Ministarprof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med., v. r.

Doktoru dentalne medicine i dentalnom tehničaru obnavlja se licenca, a dentalnom asistentu dozvola za rad, ukoliko je skupio dovoljan broj bodova u postupku stručnog usavršavanja koji se određuje općim aktom Komore – Pravilnikom o izdavanju, obnav-ljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (licence) i dozvole (u daljnjem tekstu: Pravilnik), za rad te Pravilnikom o stručnom usavršavanju člana Komore. Svaki član Ko-more, obvezan je tijekom svake godine (ne kalendarske, već godine valjanosti licence, odnosno dozvole za rad), ostvariti propisani broj bodova (10 godišnje).

Ukoliko član Komore u šest godina ne ste-kne dovoljan broj bodova, obvezan je pri-stupiti provjeri znanja pred Povjerenstvom za provjeru znanja pri Komori. U svim spor-nim situacijama vezanim uz izdavanje i ob-navljanje licence, odnosno dozvole za rad, voditelj Ureda za registraciju i licenciranje obvezan je zahtjev doktora, dentalnog teh-ničara, odnosno dentalnog asistenta, upu-titi na odlučivanje Izvršnom odboru Komo-re. Ukoliko Izvršni odbor Komore donese pozitivnu odluku o obnavljanju licence, od-nosno dozvole za rad, doktor dentalne me-dicine, dentalni tehničar, odnosno dentalni asistent, obvezan je naknadno ostvariti propisani broj bodova stručnog usavršava-

nja, na način da najkasnije u roku od 6 mje-seci ostvari broj bodova koji mu nedostaje, bez obveze polaganja provjere znanja.

Najkasnije 60 dana prije isteka valjanosti licence, odnosno dozvole za rad, Ured za registraciju i licenciranje (u daljnjem tekstu: Ured), obavještava člana Komore o nje-govoj obvezi obnavljanja licence, odnosno dozvole za rad.

Član Komore obvezan je zahtjev za ob-navljanje licence, odnosno dozvole za rad, podnijeti Uredu najkasnije u roku od mje-sec dana prije isteka roka na koji je licenca, odnosno dozvola za rad izdana. Zahtjevu se prilaže dokaz o ispunjavanju uvjeta potreb-nih za obnavljanje licence, odnosno dozvo-le za rad, s time da je član Komore obvezan imati uredno podmirenu članarinu.

Ukoliko Ured utvrdi da je zahtjev za ob-navljanje licence, odnosno dozvole za rad nepotpun, zaključkom će pozvati podnosi-telja da dopuni svoj zahtjev u roku od osam (8) dana od dana primitka zaključka. Ured obavlja vrednovanje stručnog usavršavanja na niže navedeni način:

1/ Prema članku 44. stavku 3. prihvaćenih izmjena i dopuna Pravilnika, vrednovanje

stručnog usavršavanja doktora den-talne medicine, dentalnog tehničara i dentalnog asistenta, za vremensko razdoblje do 31. prosinca 2012. godine obavlja se uvidom u originalne doka-ze o stručnom usavršavanju člana Ko-more (diplome, potvrdnice, dokaz o objavljivanju članaka ili pretplate na stručne ili znanstvene indeksirane ča-sopise, odnosno dokaz o objavljivanju knjiga, poglavlja u knjizi ili priručniku).

2/ Vrednovanje stručnog usavršavanja, koje se odnosi na nazočnost na teča-jevima, za vremensko razdoblje od 1. siječnja 2013. godine nadalje, obavlja-ti će se uvidom u Jedinstveni registar bodova stručnog usavršavanja koji se vodi pri Komori i u koji se unose svi su-dionici nazočni na svakom pojedinom tečaju stručnog usavršavanja. Ukoli-ko u registru nije evidentirana nazoč-nost člana Komore, član Komore treba utvrditi razloge radi kojih se ne nalazi na popisu sudionika tečaja (provjerom kod organizatora – Komore, Stomato-loškog fakulteta, stručnih stomatološ-kih društava itd.). Naime, svi organizatori tečaja stručnog usavršavanja, obvezni su nakon održanog tečaja Komori dostaviti popis učesnika, čija se nazočnost na tečaju

evidentira u vrednovanje stručnog usavrša-vanja svakog nazočnog člana Komore.

Vrednovanje ostalih oblika stručnog usavršavanja, obavljati se će i nadalje uvidom u originalne dokaze o stručnom usavršavanju člana Komore (dokaz o objavljivanju članaka ili pretplate na stručne ili znanstvene indeksirane ča-sopise, odnosno dokaz o objavljivanju knjiga, poglavlja u knjizi ili priručniku).

Ponovno Vam ukazujemo na važeću Odluku o uvjetima i načinu obnavljanja odobrenja za samostalan rad, koja će se primjenjivati na vrednovanje stručnog usavršavanja u slu-čaju kada člana Komore nema dovoljan broj bodova od 1. siječnja 2012. godine nada-lje. Sukladno odredbama te Odredbe, član Komore mora priložiti dokaz o privremenoj nesposobnosti za rad uslijed bolesti ili in-validiteta radi čega se nije mogao stručno usavršavati (doznaku HZZO za vrijeme tra-janja bolovanja ili rješenje nadležnog tijela o invalidnosti), s time da je privremena nespo-sobnost za rad trajala minimalno 3 mjeseca u godini važenja licence za koju član Komore nema dovoljan broj bodova.

HRVATSKA KOMORADENTALNE MEDICINE

Zagreb, 27. rujan 2012. Na temelju članka 55. Zakona o stomatološkoj djelatnosti («Narodne novine» br. 121/03, 117/08 i 120/09)) te članka 33. točka 1. i 82. pročišćenog teksta Statuta Hrvatske stomatološke komore («Narodne novine» br. 13/10), Upravno vijeće Hrvatske komore dentalne medicine (u daljnjem tekstu: Komora), na 21. sjednici, održanoj dana 27. rujna 2012. godine donosi

I. OPĆE ODREDBEČlanak 1.Odredbama ovog Pravilnika utvrđuju se sa-držaj, rokovi i postupak stručnog usavršava-nja te provjera stručnosti člana Komore.

Članak 2.Pod pojedinim pojmovima koji se koriste u ovom Pravilniku podrazumijeva se:1. kongres je skup većeg broja znanstvenika

i stručnjaka organiziran po točno određe-

nom programu zbog raspravljanja stručnih i znanstvenih tema, uspostavljanja osob-nih kontakata, donošenja odluka i sl. Ra-dovi prezentirani na kongresu objavljuju se u zborniku radova, knjizi sažetaka ili struč-nom časopisu. Karakteristika kongresa je da traje više dana i ponavlja se u dogovo-renim vremenskim periodima, a sastoji se od niza predavanja, poster prezentacija, izlaganja slobodnih tema i sl.

2. simpozij je povremeni znanstveno – struč-

ni skup stručnjaka koji raspravljaju o točno određenoj temi, može trajati jedan ili više dana, može se ponavljati a i ne mora.

3. radni tečaj je oblik stjecanja novih znanja i vještina putem teoretsko – praktične na-stave u malim grupama (do 20 sudionika). Sudionici praktični dio tečaja izvode pod nadzorom voditelja tečaja na pacijentu, fantomu ili modelu.

4. demonstracijski tečaj je oblik stjecanja no-vih znanja i vještina putem teoretske nasta-

VREDNOVANJE STRUČNOG USAVRŠAVANJA ČLANOVA KOMORE

HRVATSKA KOMORA DENTALNE MEDICINEP R A V I L N I K

O STRUČNOM USAVRŠAVANJU ČLANA KOMORE


ve i demonstracije različitih kliničkih postu-paka na pacijentu, fantomu ili modelu.

5. teoretski tečaj je upoznavanje s novim spoznajama iz područja dentalne medici-ne isključivo putem predavanja.

II. STRUČNO USAVRŠAVANJEČlanak 3.Član Komore ima pravo i obvezu stručno se usavršavati radi unapređivanja kvalitete dentalne zaštite te radi stjecanja uvjeta za obnavljanje odobrenja za samostalan rad (licence), odnosno dozvole za rad.

OBLICI STRUČNOG USAVRŠAVANJAČlanak 4.Oblici stručnog usavršavanja člana Komore su:• specijalizacije,• sveučilišni poslijediplomski studiji za stje-

canje akademskog stupnja doktora zna-nosti iz područja biomedicine i zdravstva - polje dentalne medicine,

• sveučilišni poslijediplomski studiji za stje-canje akademskog stupnja magistra zna-nosti iz područja biomedicine i zdravstva – polje dentalne medicine;

• sveučilišni poslijediplomski specijalistički studiji iz područja biomedicine i zdravstva – polje dentalne medicine,

• stručni i znanstveni skupovi,• tečajevi stručnog usavršavanja (predava-

nja, seminari, radni tečajevi itd.),• aktivni studijski boravci u inozemstvu,• objavljivanje članaka u znanstvenim i

stručnim časopisima,• pretplata na stručne ili znanstvene in-

deksirane časopise koji su vrednovani od Komore,

• objavljivanje knjiga iz područja dentalne medicine, poglavlja u knjizi i priručnika,

• ostali oblici prenošenja i stjecanja znanja i vještina.

Član Komore može izabrati način svog stručnog usavršavanja utvrđen u stavku 1. ovog članka.

SPECIJALIZACIJEČlanak 5.Grane specijalizacija, trajanje te program specijalizacija za doktore dentalne medici-ne, propisani su odredbama odgovarajućeg podzakonskog akta, kojeg donosi ministar nadležan za zdravlje. Godišnji plan potreb-nih specijalizacija za doktore dentalne me-dicine donosi ministar nadležan za zdravlje.

SVEUČILIŠNI POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJIČlanak 6.Vrste, trajanje i program sveučilišnih po-slijediplomskih studija određuju i provode Stomatološki fakultet i Studiji dentalne medicine medicinskih fakulteta sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

GODIŠNJI PLAN I PROGRAM TEČAJEVAČlanak 7.Tečaj stručnog usavršavanja obuhvaća te-oretske i praktične postupke temeljene na

novim stručnim i znanstvenim spoznaja-ma koji se primjenjuju u dentalnoj praksi. Godišnji plan i program tečajeva stručnog usavršavanja za članove Komore, utvrđu-je Komora na vlastiti prijedlog i prijedloge Stomatološkog fakulteta, dentalnih studija medicinskih fakulteta sveučilišta u Repu-blici Hrvatskoj, Hrvatskog stomatološkog društva i stručnih stomatoloških društava Republike Hrvatske.

Od ukupnog broja prijavljenih tečajeva stručnog usavršavanja Komora će godiš-nje vrednovati (bodovati) najviše 69 tečaja stručnog usavršavanja i to:• Komora: maksimalno 28 tečaja, • Stomatološki fakultet: maksimalno 22 tečaja,• Dentalni studij Medicinskog fakulteta

Sveučilišta u Rijeci: maksimalno 6 tečaja, • stručna stomatološka društva: maksimal-

no 11 tečaja, • Hrvatsko stomatološko društvo: maksi-

malno 2 tečaja.

Nacionalni komitet za dentalnu medici-nu u Republici Hrvatskoj utvrđuje popis stručnih stomatoloških društava iz stavka 3. ovog članka. Komora će u plan i program tečajeva stručnog usavršavanja uvrstiti i te-čajeve navedenih i drugih organizatora bez mogućnosti njihova vrednovanja izvan pro-pisanog ukupnog broja tečajeva za pred-stojeću godinu.

Članak 8.Povjerenstvo je obvezno do 10. studenog svake tekuće godine izraditi Prijedlog plana i programa tečajeva stručnog usavršavanja za slijedeću godinu. Izvršni odbor Komo-re, na temelju prijedloga iz stavka 1. ovog članka, obvezan je do 15. studenog teku-će godine donijeti Plan i program tečajeva stručnog usavršavanja za sljedeću godinu, koji se objavljuje u glasilu Komore i na web stranicama Komore do 31. prosinca tekuće godine. Plan i program tečajeva stručnog usavršavanja iz stavka 2. ovog Pravilnika treba u pravilu sadržavati:• plan mjesta i vrijeme održavanja tečaja,• predavače i temu tečaja,• način održavanja tečaja.

POVJERENSTVOČlanak 9.Povjerenstvo, čije članove imenuje i razr-ješava Izvršni odbor Komore, u pravilu se sastoji od predstavnika Komore, Stomato-loškog fakulteta, dentalnih studija medicin-skih fakulteta sveučilišta u Republici Hrvat-skoj i zdravstvenih ustanova. Predsjednika Povjerenstva imenuje i razrješava Upravno vijeće Komore.

TEČAJEVI STRUČNOG USAVRŠAVANJAČlanak 10.Tečajeve stručnog usavršavanja mogu provoditi Komora, Stomatološki fakultet, dentalni studiji medicinskih fakulteta sveu-čilišta u Republici Hrvatskoj, Hrvatsko sto-matološko društvo, stručna stomatološka društva te druge fizičke i pravne osobe, uz

uvjet da su registrirani za provođenje struč-nog usavršavanja. Tečajevi stručnog usavr-šavanja mogu se provoditi i u suorganizaciji s Komorom, Stomatološkim fakultetom i dentalnim studijima medicinskih fakulteta sveučilišta u Republici Hrvatskoj, Hrvat-skim stomatološkim društvom i stručnim stomatološkim društvima Republike Hr-vatske, na temelju ugovora o međusobnim pravim i obvezama.

Članak 11.Organizator tečaja stručnog usavršava-nja obvezan je podnijeti Komori zahtjev za vrednovanjem tečaja stručnog usavršavanja najkasnije do 1. studenog tekuće godine za sljedeću godinu na popunjenom obras-cu „Prijava tečaja stručnog usavršavanja“ i priložiti traženu dokumentaciju o navede-nom tečaju. Ako organizator tečaja prijav-ljuje radni tečaj, obvezan je priložiti pisani pristanak pacijenta i mišljenje Povjerenstva za etiku i deontologiju pri Komori, a ukoliko u tečaju sudjeluje stranac i pismenu sugla-snost ministra nadležnog za zdravlje, te po potrebi drugu odgovarajuću dokumentaci-ju. Ukoliko organizator tečaja uz zahtjev ne dostavi potpunu dokumentaciju o tečaju, o zahtjevu se neće odlučivati. Zahtjev se dostavlja Povjerenstvu za stručno usavrša-vanje pri Komori (u daljnjem tekstu: Povje-renstvo), koje najkasnije do 10. studenog tekuće godine donosi prijedlog odluke o vrednovanju tečajeva stručnog usavršava-nja, a sukladno Bodovnoj listi za vredno-vanje stručnog usavršavanja iz članka 15. ovog Pravilnika (u daljnjem tekstu: Bodovna lista). Izvršni odbor Komore najkasnije do 15. studenog tekuće godine donosi odlu-ku o vrednovanju tečaja na temelju prijed-loga Povjerenstva. Ukoliko prijedlog odluke Povjerenstva nije sukladan Bodovnoj listi ili odredbama ovog Pravilnika, Izvršni odbor Komore će donijeti odluku kojom će izmije-niti prijedlog Povjerenstva ili prijedlog vratiti Povjerenstvu na ponovno razmatranje. Po-vjerenstvo je obvezno donijeti novi prijedlog odluke najkasnije do 20. studenog tekuće godine. Ukoliko Povjerenstvo ne vrednu-je tečajeve stručnog usavršavanja do roka predviđenog u stavku 2. ovog članka, Izvršni odbor Komore će temeljem Bodovne liste donijeti odluku o vrednovanju tečaja bez prijedloga Povjerenstva.

Ukoliko organizator tečaja stručnog usavr-šavanja tečaj otkaže ili odgodi iz opravdanih razloga (bolest predavača i sl.), o tome je obvezan odmah po saznanju za postojanje razloga obavijestiti Komoru i sve učesni-ke tečaja. S organizatorom tečaja stručnog usavršavanja Komora sklapa ugovor o me-đusobnim pravima i obvezama, u kojem se između ostaloga obvezuje organizatora da na tečaju stručnog usavršavanja osigura besplatnu nazočnost predsjednika i jednog člana Povjerenstva, članova Izvršnog odbora i Upravnog vijeća Komore, čiji se popis na-lazi u Aplikaciji evidencije učesnika tečaja. Ukoliko organizator tečaja ne izvrši ugovor-ne obveze, uskratiti će mu se vrednovanje sljedećih tečajeva stručnog usavršavanja do

izvršenja svih ugovornih obveza.

Članak 12.Komora je obvezna organizirati jedan tečaj stručnog usavršavanja godišnje za dokto-re dentalne medicine, dentalne tehničare i dentalne asistente u svakom područnom sjedištu Komore, koji se obvezno vrednuje s maksimalnim brojem bodova (10 bodova). Izvršni odbor Komore na prijedlog područ-nih sjedišta donosi plan i program pet regi-onalno prioritetnih tečajeva koji se vrednuju s maksimalnim brojem bodova, a u kojima moraju sudjelovati u natpolovičnom broju predavači u znanstveno-nastavnim zvanji-ma ili predstavnici državnih tijela i institucija ili predavači s temama od javnozdravstve-nog interesa za pojedino područno sjedište.

Članak 13.Član Komore obvezan je stručno se usavrša-vati na način da svake godine stekne najma-nje 10 (deset) bodova prema Bodovnoj listi, računajući od datuma izdavanja posljednjeg odobrenja za samostalan rad, odnosno do-zvole za rad. Ukoliko član Komore svojim stručnim usavršavanjem u jednoj godini stekne više od 10 bodova prema Bodovnoj listi, bodovi mu se priznaju u sljedećoj/im godinama na način previđen u Bodovnoj li-sti. Nakon isteka vremena za koje su priznati bodovi iz stavka 2. ovog članka, član Komore obvezan je nastaviti stručno usavršavanje, na način da stekne najmanje 10 bodova pre-ma Bodovnoj listi za svaku godinu. Doktor dentalne medicine u znanstveno-nastav-nom zvanju (docent, izvanredni profesor, redoviti profesor) i doktor dentalne medici-ne - primarius koji ima zaključen ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor sa Stoma-tološkom fakultetom ili dentalnim studijima medicinskih fakulteta sveučilišta u Republici Hrvatskoj, oslobađa se obveze iz stavka 1. ovog članka. Članu Komore koji je predavač na tečaju stručnog usavršavanja vrednova-nom od Komore, priznaje se dvostruki iznos bodova koji su tečaju dodijeljeni Odlukom Izvršnog odbora Komore.

Doktoru dentalne medicine koji je nazočio tečaju stručnog usavršavanja u organizaciji Hrvatske liječničke komore odnosno Hrvat-skog liječničkog zbora, koji je vrednovan od strane Hrvatske liječničke komore, bez obzi-ra na broj dodijeljenih bodova, priznat će se na temelju dokaza o nazočnosti tečaju 1 bod, s time da se godišnje mogu priznati maksi-malno dva tečaja (ukupno 2 boda). Članu Komore koji je nazočio tečaju stručnog usa-vršavanja u inozemstvu, a koji je vrednovan od strane nadležne organizacije, bez obzira na broj dodijeljenih bodova, priznat će se te-meljem dokaza o nazočnosti tečaju 3 boda, s time da se godišnje mogu priznati maksimal-no dva tečaja (ukupno 6 boda). Izuzetno od stavka 7. ovog članka, ukoliko je član Komore nazočio tečaju stručnog usavršavanja koji je organiziran u inozemstvu temeljem Spora-zuma o regionalnoj suradnji između Komore i nadležnih komora i institucija, priznat će mu se bodovi dodijeljeni u postupku vred-novanja pri Komori izvan kvota propisanih


stavkom 3. članka 7. ovoga Pravilnika, a sukladno Bodovnoj listi iz članka 15. ovog Pravilnika. U postupku stručnog usa-vršavanja člana Komore, godišnje se mogu priznati maksi-malno dva (2) boda za pretplatu na stručne ili znanstvene indeksirane časopise koji su vrednovani od Komore.

Izuzetno od stavka 1. ovog članka, ukoliko član Komore obavlja svoju djelatnost u inozemstvu, Izvršni odbor Ko-more može priznati stručno usavršavanje člana u inozem-stvu bez obzira na broj stečenih bodova.

III. PROVJERA STRUČNOSTIČlanak 14.Član Komore obvezan je svakih šest godina proći provjeru stručnosti, kako bi mogao obnoviti odobrenje za samosta-lan rad (licencu), odnosno dozvolu za rad.

Članak 15.Provjera stručnosti člana Komore iz članka 14. ovog Pra-vilnika, provodi se vrednovanjem stručnog usavršavanja ili provjerom znanja člana Komore.

Vrednovanje stručnog usavršavanja provodi se pre-ma slijedećoj Bodovnoj listi:

Red.br.

Način stručnogusavršavanja

Ukupanbroj

bodova

Broj godinau kojima

se priznaju bodovi

1.Specijalizacija

tijekom trajanjaspecijalizacije

10 za svakugodinu

3 (4 oralna kirurgija)

2.

Sveučilišni poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti iz područja biomedicine i zdravstva – polje dentalne medicine

tijekom trajanja studija 10 1 obranjen doktorat 10 1

3.Sveučilišni poslijediplomski studij za stjecanje

akademskog stupnja magistra znanosti iz područja biomedicine i zdravstva – polje dentalne medicine

tijekom trajanja studija 10 1

4.Sveučilišni poslijediplomski specijalistički studij

iz područja biomedicine i zdravstva – polje dentalne medicine

tijekom trajanja studija 10 1

5.Stomatološki kongres *

međunarodni 12 1 domaći 10 1

6.

Stomatološki simpozij * jednodnevni

(min. 5 predavanja) 8 1

višednevni (min. 8 predavanja) 9 1

7. Radni tečajevi minimalno 5 sati 10 1

8.Demonstracijski tečajevi

minimalno 5 sati 7 1 više od 5 sati 8

9. Teoretski tečajevi 5 i više predavanja 7 1

* za svako predavanje manje od 5 oduzima se 1 bod do maksimalno 4 boda

10. Aktivni studijski boravci u inozemstvu 30 i više dana 20 2

11.

Objavljivanje članaka u stručnim časopisima 5 1

u znanstvenimčasopisima

10 u se-kundarno

indeksiranim časopisima

1

20 (CC,SCI) 2

Red.br.

Način stručnogusavršavanja

Ukupanbroj

bodova

Broj godinau kojima

se priznaju bodovi

12.Pretplata na stručne ili znanstvene indeksirane

časopise koji su vrednovani od Komore2 1

U postupku stručnog usavršavanja člana Komore, godišnje se mogu priznati maksimalno dva (2) boda za pretplatu na stručne ili znanstvene

indeksirane časopise koji su vrednovani od Komore.

12.Publikacije – objavljivanje

knjiga 60 6 poglavlja u knjizi 10-40# 1-4

priručnik 30 3

# broj bodova procjenjuje Povjerenstvo za stručno usavršavanje Komore.

* za aktivne sudionike (prvi autor) bodovi i godine njihova priznavanja se udvostručuju

- On - line tečajeve Povjerenstvo će vrednovati prema vrsti teča-ja kojem pripadaju (teoretski, inter-aktivni, demonstracijski)

- 1 predavanje = 1 školski sat = 45. minuta

Članak 16.Član Komore obvezan je u šest godina steći ukupno 60 (šezdeset) bodova prema Bodovnoj listi iz članka 15. ovog Pravilnika.

Članak 17.Ako član Komore u šestogodišnjem vremenskom razdoblju ne stekne propisani broj bodova stručnog usavršavanja po svakoj godini, a Izvršni odbor Komore na temelju članka 46. Pravilnika o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (licence) i dozvole za rad, donese po-zitivnu odluku, isti je obvezan najkasnije u roku 6 mjeseci ostvariti broj bodova koji mu nedostaje, bez obveze pola-ganja provjere znanja.

Ured za registraciju i licenciranje će članu Komore iz stavka 1. ovog članka, do ispunjavanja uvjeta za obnavljanje odo-brenja za samostalan rad (licence), odnosno dozvole za rad, izdati potvrdu o predaji zahtjeva za obnavljanje licen-ce, odnosno dozvole za rad.

PROVJERA ZNANJAČlanak 18.Provjeru znanja obavlja Povjerenstvo za provjeru znanja člana Komore (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za provje-ru), koje imenuje Izvršni odbor Komore. Povjerenstvo za provjeru iz stavka 1. ovog članka sastoji se od predsjednika i dva člana. Predsjednik i jedan član Povjerenstva za provje-ru imenuju se iz redova znanstveno-nastavnih zaposlenika Stomatološkog fakulteta ili dentalnih studija pri medicinskim fakultetima sveučilišta u Republici Hrvatskoj, dok se treći član Povjerenstva imenuje iz redova članova Povjerenstva.

Članak 19.Povjerenstvo za provjeru donosi Poslovnik o svom radu.

Članak 20.Provjera znanja obavlja se u pisanom obliku, putem testo-va s ponuđenim odgovorima, a sastavlja ga Povjerenstvo za provjeru. Test provjere znanja doktora dentalne medicine - specijaliste, koji obavlja djelatnost u specijalističkoj ordinaci-ji, biti će sročen sukladno vrsti specijalizacije koja se obavlja.

Ocjena uspjeha provjere znanja je „položio“ (preko 51% pozitivno riješenih odgovora) ili „nije položio“.

Članak 21.Članu Komore koji je uspješno položio provjeru znanja, Po-vjerenstvo za provjeru izdaje potvrdu o obavljenoj provjeri znanja. Potvrdu iz stavka 1. ovog članka potpisuje predsjed-nik Povjerenstva za provjeru, nakon čega Ured za registra-ciju i licenciranje pri Komori izdaje odobrenje za samosta-

lan rad (licencu), odnosno dozvolu za rad.

Članak 22.Član Komore koji ne položi provjeru znanja ili ne pristupi polaganju provjere znanja, obvezan je pristupiti polaganju ponovne (druge) provjere znanja pred istim Povjerenstvom za provjeru u roku od tri (3) mjeseca od dana polaganja provjere znanja. Ured za registraciju i licenciranje izdat će članu Komore, sukladno odredbama Pravilnika izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad (li-cence), odnosno dozvole za rad, potvrdu o predaji zahtjeva za obnavljanje licence, odnosno dozvole za rad.

Ukoliko član Komore ne položi ponovnu (drugu) provjeru znanja ili ne pristupi polaganju ponovne provjere znanja, obvezan je pristupiti polaganju ponovne (treće) provjere znanja, u roku od šest (6) mjeseci od dana polaganja dru-ge ponovne provjere znanja. Nakon proteka roka iz stavka 3. ovog članka, član Komore obvezan je pristupiti završnoj provjeri znanja pred novim Povjerenstvom za provjeru ko-jeg imenuje Izvršni odbor Komore.

Završna provjera znanja obavlja se u pisanom obliku i usmeno. Ukoliko član Komore ne položi završnu provjeru znanja ili joj ne pristupi, trajno gubi pravo na izdavanje rje-šenja o obnavljanju odobrenja za samostalan rad (licence), odnosno dozvole za rad.

Članak 23.Ponovne provjere znanja (druga i treća) te završna provjera znanja, provode se sukladno člancima 18.- 21. ovog Pravilnika.

Članak 24.Izvršni odbor Komore određuje visinu troškova provjere znanja, ponovne provjere znanja i završne provjere znanja, a snosi ih član Komore. Predsjednik i članovi Povjerenstva za provjeru imaju pravo na naknadu, čiju visinu određuje Izvršni odbor Komore.

Članak 25.Dentalni asistenti obvezni su se stručno usavršavati od 1. siječnja 2013. godine. Članak 26.Ovaj Pravilnik u cijelosti zamjenjuje Pravilnik o stručnom usavršavanju člana Komore koji je donesen na 5. sjednici Upravnog vijeća Komore koja je održana 7. svibnja 2004. godine te njegove izmjene i dopune koje su donesene na 6., 9., 13., 3., 14., 20., 21.,26. i 5. sjednici Upravnog vijeća Komo-re, koje su održane 15. listopada 2004. godine, 19. studenog 2005. godine, 10. listopada 2006. godine, 28. rujna 2007. godine, 2. lipnja 2009. godine, 15. ožujka 2010. godine, 23. travnja 2010. godine, 9. studenog 2010. godine i 9. rujna 2011. godine.

Članak 27.Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Vjesniku dentalne medicine.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA KOMORENeven Vidović, dr. med. dent.

Broj: 04/09-1-2012.Zagreb, 27. rujan 2012.

Potvrđujem da je ovaj Pravilnik objavljen u Vjesniku dental-ne medicine broj: 3/4-2012 dana 19. listopada 2012. godine te je stupio na snagu 27. listopada 2012. godine.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA KOMORENeven Vidović, dr. med. dent.

15

Implantati su se etablirali kao nosači protetskih radova. Stoga su implantoprotetski nadomjesci sve zastupljeniji u dentalnoj medicini. Osim toga, nove kirurške tehnike i materijali omo-gućuju sve složenije nadomjeske. Dok je na početku glavni cilj bio na neki način omogućiti sidrenje nadomjeska, danas se sve više naglašava važnost estetskog aspekta. Ta činjenica kliničara i zubnog tehničara stavlja pred nove izazove.

U ovom prilogu zubni tehničar majstor Jörg Richter pokazuje kako se kombiniranjem različitih materijala može savršeno implantoprotetski rekonstruirati meko i tvrdo zubno tkivo. Kombinacija kompozita i keramike zubnom tehničaru daje mogućnost da se potpuno koncentrira na izradu nadomje-ska, bez opasnosti da će uslijed prevelikog broja pečenja doći do oštećenja metalne konstrukcije ili fasetne keramike.

PredgovorImplantati su se etablirali kao nosači protetskih radova. Stoga su implantoprotetski nadomjesci sve zastupljeniji u dentalnoj medicine - s rastućom tendencijom. Zahvaljujući augmentacijskim tehnikama kojima se nadomještaju meka i tvrda tkiva, moguće je izraditi vrlo složene nadomjeske. Dok je početno u implantologiji primarna bila funkcija, tj. sidrenje nadomjeska, danas se teži savršenom estetskom rezultatu i skladnom povezivanju implantata, nadomjeska i gingive. Ta činjenica kliničara i zubnog tehničara stavlja pred nove izazove u postizanju funkcionalnog i estetskog

rezultata. U ovom prilogu prikazuje se kako se kombinaci-ja različitih materijala u implantoprotetskoj rekonstrukciji crveno-bijele estetike kod gubitka tvrdog i mekog tkiva savršeno nadopunjava: kompozit i keramika. Prednost kombinacije ovih materijala je to što je prvi korak usmjeren isključivo na oblikovanje keramike. Tek se završno posveću-jemo crvenoj estetici koja se postiže pomoću kompozita koji se usklađuje s keramičkim materijalom.

Početna situacijaImplantoprotetski radovi velikog raspona većinom se izra-đuju od metalokeramike kod koje je keramika napečena na metalnu konstrukciju kompatibilne legure. Kod takvih nadomjestaka važno je da zubni tehničar metalnu kon-strukciju oblikuje na način da metal keramici pruža idealnu potporu. Osobito u područjima u kojima je kost atrofirala oblikovanje metalne konstrukcije može biti otežano. Dva najvažnija aspekta su pri tome ujednačene debljine slojeva keramike čime se spriječava naprezanje nakon pečenja te usklađivanje boje umjetne “gingive”. Kako bi se osigurala zadovoljavajuća boja keramike, broj pečenja treba svesti na minimum. Kod složenih implantoprotetskih konstrukcija to nije uvijek moguće. Stoga slijedimo koncept kod kojeg se zubi fasetiraju keramikom, dok se dio koji nadomješta gre-ben fasetira kompozitom.

Odabir kombinacije materijalaKako bi se opisani koncept realizirao, odabiru se pojedini proizvodi prema različitim kriterijima. Za fasetiranje kori-štena je visoko estetska keramika IPS InLine. Njome se, s jedne strane, omogućuje individualno slojevanje, a s druge strane materijal omogućuje i prešanje preko metalne osno-ve kao IPS InLine PoM nakon čega se nadomjestak može bojama karakterizirati. Neovisno o tome za koji koncept se odlučite, isti opaker čini osnovu. Budući da svi materijali proizvođača Ivoclar Vivadent namijenjeni oponašanju gin-give slijede isti koncept boja - bez obzira na to da li se radi o kompozitu ili keramici - za rekonstrukciju “crvene” estetike odabran je SR Adoro. Na taj način se izbjegavaju dodatna pečenja. Osim toga, nakon nekog vremena nošenja moguće je podlaganje. SR Adoro se polimerizira svjetlošću i topli-nom kako bi stupanj konverzije bio što potpuniji. Time se izbjegava promjena boje ili nakupljanje plaka. Stoga je SR Adoro zapravo predodređen za rekonstrukciju gingive kod implantoprotetskih radova. U nastavku se opisuje postupak izrade mosta na skidanje sidrenog implantatima.

Izrada metalne konstrukcijeZbog raspoložive kosti Straumann Bone Level implantati su ugrađeni u područjima 15, 13, 23 i 24. Dijagnostičkim na-voštavanjem (wax up) isplaniran je izgled budućeg nado-mjeska (Sl. 1.) te je situacija fiksirana silikonskim ključem. Silikonski ključ omogućuje kontrolirano provođenje koraka koji slijede. Prvo pomaže u redukciji wax up-a kako bi se do-bio voštani model metalne konstrukcije. Pri tome treba paziti da oblik metalne konstrukcije omogućuje jednakomjernu de-bljinu materijala za fasetiranje te mu treba pružiti adekvatnu potporu (Sl. 2.). Istovremeno treba paziti na dovoljnu sta-bilnost konstrukcije, što uvelike ovisi o fizikalnim svojstvima legure. Odabrana je legura Callisto Implant 78 koja je razvi-jena posebno za suprastrukture na implantatima. I ovdje je za provjeru korišten silikonski ključ. U području 12 do 22 metalna konstrukcija se u cervikalno-labijalnom dijelu obli-kuje tako da umjetna gingiva bude poduprta metalom (Sl. 3.) Gotov voštani model pričvrsti se na postolje kivete uz osi-guravanje hlađenja (Sl. 4.). Nakon ulaganja i predgrijavanja slijedi lijevanje legure Callisto Implant 78 u skladu s uputama proizvođača. Kiveta se otvara tek nakon potpunog hlađenja. Materijal za ulaganje se ugrubo uklanja pjeskarenjem, dok se na rubovima krunica čisti u ultrazvučnoj kupelji.


Prilog zubnog tehničara majstoraJörga Richtera, Freiburg/Njemačka

Korak po korak docrveno-bijele estetikeUpute za postizanje prirodne crveno-bijele estetike na fiksnim implantoprotetskim nadomjescima

Sl. 1: Početak planiranja svake terapije je dijagnostičko navoštavanje (wax up) – ovdje za most na skidanje na implantatima Sl. 2: Pomoću silikonskog ključa izrađenog temeljem wax up-a, omogućuje se ciljana redukcija voštanog modela kako bi se dobio oblik metalne konstrukcije Sl. 3: gotov voštani model metalne konstrukcije. u području zubi 21 do 22 planirana je rekonstrukcija gingive poduprta metalnom osnovom Sl. 4: Voštani objekt s odljevnim kanalima spreman za ulaganje Sl. 5: Prije oksidiranja metalna konstrukcija se pjeskari kako bi se povećala retencijska površina

1

4

2

3

5


Slojevanje keramikeSuprakonstrukcija se prilagođava na modelu te se površi-na legure oksidira (Sl. 5.). Kako bi se osigurala čvrsta veza s keramikom prvi sloj opakera se nanosi u tankom sloju (wash) te se peče na 930°C. Tek pri drugom nanošenju opakera metalna konstrukcija se u potpunosti maskira. Već kod nanošenja opakera nanose se različite osnovne boje. U području gingive nanosi se “ružičasti” opaker, a u području zubi opaker odgovarajuće boje. Cervikalno i aproksimalno već u ovoj fazi se nanosi opaker intenzivnije boje (Sl. 6.). U skladu s anatomijom zubi izgrađuje se dentinski sloj u blago reduciranom obliku. Na četiri prednja zuba osobita pažnja se posvećuje cervikalnom području kako bi na gotovom na-domjesku prijelaz između umjetne gingive i zubi izgledao što prirodnije. Za što prirodniju boju okluzalno i palatinalno se nanosi mješavina Occlusal Dentin orange i Dentin A2 u omjeru 1:1 (Sl. 7.). Incizalni brid se izgrađuje naizmjenič-nim slojevima različitih keramika za posebne učinke IPS InLine sustava (Transpa clear, Transpa Incisal 3, Opal Effect 1, Opal Effect 4 i Mamelon yellow-orange (Sl. 8.). Već na-kon prvog pečenja keramika djeluje vrlo prirodno (Slika 9.). Konačni oblik zuba dorađuje se raznim Transpa Incisal i

Opal Effect 1 materijalima (Sl. 10.). I u ovoj fazi silikonski ključ služi za provjeru. Stoga su oblici zubi nakon drugog pečenja već prilično blizu konačnom rezultatu. Završne korekcije provode se Incisal i Opal materijalima. Nakon zadnjeg pečenja još se instrumentima za obradu dorađuju oblik i površinska tekstura. U sklopu glaziranja selektivno se nanose boje (Sl. 11.). Kako bi se postigao prirodan stu-panj sjaja keramička površina se polira plovućcem. Rezultat nakon mehaničkog poliranja odlikuje se estetikom i indivi-dualnošću (Sl. 12.). Nakon dovršavanja keramičkog dijela posvećujemo se crvenoj estetici. Polimerizacija SR Adoro materijala svjetlošću i toplinom ne utječe na kontrakciju ke-ramike niti dovodi do termičkog naprezanja metala.

Rekonstrukcija gingiveVeza između IPS InLine keramike i SR Adoro kompozita ostvaruje se silanom koji se nanosi u okviru kondicioniranja površine. Veza se osigurava u tri koraka. Prvo se površina keramike pjeskari česticama Al2O3 (2 bara, 100 µm) ili jetka IPS Ceram Etching gelom. U oba slučaja potrebno je zaštititi plohe koje se ne aktiviraju. U našem slučaju odluči-

10

13

7

17

6

9

12

15

18

11

16

14

8

Popis korištenih materijala

Proizvod Ime Proizvođač

Sredstvo za jetkanje

iPS ceramic Etching Gel

ivoclarVivadent

Materijal za ulaganje Starvest Press Weber

Gumeni polirer - Komet/Gebr. Brasseler

implantatnisustav Bone level Straumann

Kitasti silikon Picodent twinduo ekstra tvrdi picodent

Kompozit Sr adoro ivoclar Vivadent

legura callisto implant 78 ivoclar Vivadent

Keramika iPS inline ivoclar Vivadent

Materijal za modeliranje picopoly picodent

Pasta za poliranje Univerzalna pasta za poliranje ivoclar Vivadent

Silikonski polirer - nTi

Univerzalni primer Monobond Plus/Heliobond ivoclar Vivadent

Vosak Thowax yeti dental


Sl. 6:nakon oksidacije nanosi se opaker. Prvo se aplicira tanki sloj koji pospješuje vezu, dok je drugi deblji kako bi maskirao metal Sl. 7: dentinski sloj u reducirane morfologije… Sl. 8: …nakon čega se naizmjence nanosi transpa clear, transpa incisal 3, opal effect 1, opal effect 4 i mamelon yellow-orange… Sl. 9: …i rezultat nakon prvog pečenja. Već u ovoj fazi efekti su prepoznatljivi Sl. 10: Prije trećeg pečenja izgrađuje se konačni oblik zubi materijalima transpa incisal massen i opal effect 1 Sl. 11: akcenti se postižu bojama koje se nanose u glazuri Sl. 12: rezultat: bijela estetika nakon mehaničkog poliranja djeluje vrlo prirodno Sl. 13: za postizanje crvene estetike izabrali smo drukčiji put: prije nanošenja kompozita vezna ploha se jetka… Sl. 14: …te se nanosi odgovarajuće vezno sredstvo… Sl. 15: …i slojevito se nanosi kompozit koji oponaša gingivu. u podlozi se započinje s duboko crvenom bojom. Sl. 16 i 17: gotov nadomjestak: savršena crveno-bijela estetika Sl. 18: na monokromatskoj fotografiji uočava se potpuno drugi aspekt crveno-bijele estetike. Prijelazi su skladni, kao i dimenzije i oblici

li smo se za tehniku jetkanja te smo ostala područja zaštitili tankim slojem voska (Sl. 13.). Potom se nanosi Monobond Plus i ostavlja se da djeluje 60 sekundi (Sl. 14.). Završno se nanosi tanki sloj Heliobonda koji se ispuhuje mlazom zraka te se 60 sekundi polimerizira uređajem Quick. Nakon što je vezna površina kondicionirana na taj način, može se započeti s nanošenjem SR Adoro Gingiva materijala (Sl. 15.). Postizanje pri-rodnog izgleda gingive velik je izazov s ob-zirom na to da je u zadnjih nekoliko godina naglasak uglavnom stavljen na oblikovanje zubi, dok rekonstrukciji gingive nije posve-ćena dovoljna pažnja. Međutim, osobito kad je riječ o implantoprotetskim radovima, tema gingive postaje sve važnija. Zbog razli-čite debljine, prokrvljenosti i pigmentacije boja gingive se razlikuje od područja do po-dručja. Individualnim slojevanjem različitih gingivnih boja postiže se vrhunska estetika. Kako bi se postigla “dubina” na opakeru se započinje s intenzivnijim gingivnim bojama (SR Adoro Gingiva 5/Intensive Gingiva 4). Prema površini se nanose svjetliji, transpa-rentniji materijali kako bi se postigao pri-rodniji dojam. Naneseni slojevi se polimeri-ziraju i time fiksiraju uređajem Quick. Kako bi se spriječilo stvaranje inhibicijskog sloja, prije završne polimerizacije, preko cijele površine kompozita se nanosi se SR Gel. Za-vršna polimerizacija provodi se u Lumama-tu 100 na 104 °C pod svjetlošću.

Završna obrada gingive izgrađene od SR Adoro Gingiva kompozita ograničena je na sitne korekcije oblika i poliranje. Prvo se koriste gumeni polireri, a za zaglađiva-nje silikonski polireri. Visoki sjaj postiže se četkicama od kozje dlake i kožnih polirera te odgovarajuće paste. Rezultat je individu-alizirana gingiva prirodnog izgleda koja je izrađena bez dodatnih pečenja i time pove-zanog termičkog naprezanja metala i kera-mike (Sl. 16. i 17.).

ZaključakTerapijski koncept metalokeramičkog na-domjeska temeljenog na Callisto 78 legu-ri i IPS InLine keramici, u kombinaciji SR Adoro kompozitom za gingivu, omogućuje izradu složenih implantoprotetskih radova uz zanimljive nove mogućnosti (Sl. 18). Pacijentima osigurava estetiku i ugodnost nošenja. Osobito u slučajevima u kojima je potrebno nadoknaditi gingivu, to je sad moguće na jednostavan način i bez rizika. ❧

jörg richter, 1972. godište, obrazovanje zubnog tehničara završio je u dental-technik rund u nimburgu. Stručni ispit položio je 1994.. godine, a 1995. civilno je odslužio vojni rok kao zubni asistent.

2000. godine u Freiburgu je položio majstorski ispit. iste godine zaposlio se u laboratoriju Zahnwerkstatt Bötzin-gen. 2004. odselio je los angeles, gdje

je radio u zubotehničkom laboratoriju Beverly Hills. Godinu dana kasnije vratio se u Bötzingen te se osamostalio. od 2007. radi u laboratoriju Malek Misrabi, Freiburg.

Kontakt:Ztm. jörg richter, jörg richter Zahn-technik, Friedrichstraße 44, 79098 Freiburg

o a U T o r U

wwww.ivoclarvivadent.comIvoclar Vivadent AGBendererstr. 2 | FL-9494 Schaan | Liechtenstein | Tel.: +423 / 235 35 35 | Fax: +423 / 235 33 60

Steknite prednost i vrijemes IPS InLine One

Lak za upotrebu Dopadljiv Moderan

InLine OneIPS ®

Nova, moderna, jednoslojna metalo-keramika za brzo i učinkovito slojevanje.

IPS InLine One Dentcisal materijali selako i jednostavno nanose u jednom sloju.

Sedam različitih boja omogućuje izradu estetskih nadomjestaka prirodnog izgleda i usklađenih boja.

Tehnika slojevanja s IPS InLine One udovoljava trendu našeg vremena koji stremi ka što bržoj izvedbu i ekonomičnosti te Vam pomaže uštedjeti vrijeme i materijal.

Setovi s popustom do 30%

Jörg Richter

18

naPisaodr. christoPh Kreidler/grünmettstetten

Ozljede srednjeg dijela lica, na-ročito zuba, u velikoj se mjeri mogu smanjiti uporabom sportskih štitnika za usta (sl. 1). Pritom veliku važnost imaju pravilan odabir i konstrukcija sportskog štitnika za usta. Klasifika-cija sportskog štitnika za usta, poznata iz različitih studija i priznata od strane Save-za za sportsku dentalnu medicinu (www.sportsdentistry.com), jasno pokazuje da samo laminirani sportski štitnik za usta, izrađen za određenog pojedinca i visokog stupnja kvalitete, pruža optimalnu zaštitu (sl. 2a i b).

Učinkovita izrada pomoću dentalne tehnike dubokog izvlačenja Dentalna tehnika dubokog izvlačenja idealna je za izradu laminiranih, to jest višeslojnih, sportskih štitnika za usta. EVA (etil-vinil-ace-tat), materijal koji se najčešće koristi, omo-gućuje pouzdano laminiranje dvaju ili više slojeva samo pomoću topline. Preduvjet za to jest korištenje kratkog vremenskog okvira unutar kojeg materijal pokazuje optimalnu temperaturu za laminiranje. Ta temperatura odgovara temperaturi za duboko izvlačenje. Odlučujuća je, dakle, brzina oblikovanja bez gubitka vremena tijekom koje se temperatu-ra površine sloja koji treba nanijeti ponovno može spustiti. Samo visokokvalitetni vaku-

umski sustavi (tehnologija s internim vaku-umom, sl. 3) omogućavaju ovakvo oblikova-nje bez odgađanja. S obzirom na to da je za trajno laminiranje odgovorna samo toplina, oba su sustava ravnopravna. Tlak niti pobolj-šava međusobno prianjanje slojeva, niti zbija duboko vučeni materijal.

Apsorpcija i raspodjela silePrimijenjeni, elastični materijal može apsor-birati dio udarne sile koja nastane. S obzi-rom na to da sportski štitnik za usta ne može biti debeo po želji, prilikom teških udaraca, koji zahvaćaju malu površinu, najveći se dio sile mora rasporediti što je moguće ravno-mjernije na cijelu površinu štitnika za usta. U usporedbi s jednoslojnim sportskim štit-nikom za usta, samo laminiranje dvaju istih materijala povećava raspodjelu sile kod ko-načne debljine za cca 20%. Ugradnja tako-đer laminiranog, tvrdog međusloja još i više poveća raspodjelu sile (sl. 5).

Zaštita donje čeljustipomoću bukalnog štitaMeđusobno spojene zaštitne šipke za gornju

i donju čeljust (monoblok) pružale bi, zasigurno, najbolju zaštitu - no one, nažalost, nisu pogodne za bavljenje sportom. Optimalni se sportski štitnik za usta izrađuje za gornju čeljust i pritom štiti donju čeljust zagrizom u materijal (sl. 6 i 7). Taj zagriz ne smije pokazivati detalje slične otisku, nego treba nuditi slobodu kretanja do lateralnog završetka, bukalnog štita (sl. 8). Zubi se uglavnom stišću refleksno kad se očekuje udarac. Pritom se donja čeljust potiskuje iza bukalnog štita i ostaje zaštićena. Još je važniji lateralni prekid. Ako sportaš osjeti udarac sa strane (npr. kroše), bukalni štit zaustavlja odstupanje donje čeljusti, što sprečava ozljede kondilarnog nastavka i tako predstavlja važan dio zaštitnog djelovanja.

d E n T a l n a T E H n i K a d U B o K o G i Z V l a č E n j a

Laminirani sportski štitnik za usta najbolja je moguća zaštita za srednji dio lica prilikom bavljenja kontaktnim sportovima. Pouzdano laminiranje najmanje dvaju slojeva duboko vučenog materijala te oblikovanje bukalnog štita pomoću zagriza donjom čeljusti predstavljaju, među ostalim, optimiranje ove zaštite.


Laminirani sportski štitnik za usta bez kompromisa

1

6

7

naPisaodr. christoPh Kreidler/grünmettstetten

2B

4 5

2A

3

19

Skup laminirani sportski štitnik za ustai izmjena zubi?Naravno da je nošenje sportskog štitnika za usta u fazi izmjene zuba ograničeno - ili se mora izraditi novi, ili se postojeći treba prilagoditi novom stanju u usti-ma. Potonje može uspjeti samo laminiranjem. Pritom ono djelu-je kao preinačavanje oblika. To znači da štitnik za usta zadržava svoj oblik i prilikom zagrijavanja do stanja deformiranosti.

U tu se svrhu uranja na cca 30 sekundi u ključalu vodu, zatim se vadi žlicom i hladi cca tri se-kunde u pripremljenoj posudi s hladnom vodom. Pritom se hladi samo površina, tako da se sport-ski štitnik za usta može staviti u usta bez opasnosti od opeklina.

Tada sportaš pažljivo zagrize štit-nik pri čemu se apsolutno mora paziti na to da se štitnik za usta ne pregrize jer se okluzalna de-bljina mora sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri. Asistent, ili sam sportaš, zatim stavlja palac i kaži-prst na rub zubnog mesa, s odre-đenim pritiskom prema van na obraz i gornju usnu. Taj položaj treba zadržati cca dvije minute kako bi se osiguralo optimalno prilagođavanje.

Nema kompromisaČvrst, a opet komforan položaj na zubima, omogućava onome tko nosi laminirani štitnik za usta os-tvarenje vrhunskih rezultata bez ikakvih ograničenja.

Tehnološki jednostavna izrada, maksimalna apsorpcija i raspo-djela sila koje ga pogađaju te ide-alan odnos debljine - s bukalnim štitom za zaštitu donje čeljusti i mogućnošću ponovne prilagodbe, laminirani sportski štitnik za usta jest - u smislu "ako već nešto radiš, napravi to pošteno" - prvi izbor. ❧


8

Sl. 1: nezgoda na skvošu. Sl. 2A i 2B: struktura laminiranog sportskog štitnika za usta (troslojni s tvrdim međuslojem). Sl. 3: uređaj s internim vakuumom erkoform 3d Sl. 4: uređaj za pritisak erkopress 300 tp Sl. 5: ispitivanje na udarce, sveučilište u tübingenu. Vrijednosti apsorpcije pritom su očuvane Sl. 6 i 7: occluform-3 Sl. 8: bukalni štit.

1 Hoffmann, J.; Alfter, G.; Ru-dolph, NK.; Göz, G.: Experi-mental comparative study of various mouthguards. Endod Dent Traumatol 1999.;15:157-163, Danska.

i Z V o r

Vinogradski odvojak 2d, 10431 SVETA NEDELJA Tel.: +385 (0)1 3873 644 • Fax: +385 (0)1 387 [email protected] • www.interdent.hr

Erkoform-3d

• Ne zahtijeva dodavanje vanjskog komprimiranog zraka - “uključi i radi”• Sadrži senzor temperature za precizno određivanje postignute temperature

S obzirom da grijač momentalno doseže odabranu konačnu temperaturu, nema više predgrijavanja 100% vakuuma uređaj postiže neposredno prije samog postupka termoformiranja

•

• (pat. 19511064).• više prostora za visoke modele

Okomito pred istezanje i oblikovanje rezultira jednakom debljinom razvučene folijeModel je potpuno pristupačan za vrijeme procesa grijanjaFolije u rasponu od 0,1-5 mm se vrlo jednostavno postavljaju u aparat koristeći se samo jednom rukom

•

• •

Erkoform-3d: 188 500

Occluform-3

•

Occluform-3: 188 580

Playsafe -sportske udlage

Udlage protivbruxizma

Silensor SL - udlageprotiv hrkanja

Ortodontski retaineriZagrizne udlage

Udlage zaizbjeljivanje

...

Kroatien_Erko_Occlu.indd 1 06.02.13 14:36

Uređaj za termoformiranje folija s integriranim vakuumom i ekranom

osjetljivim na dodir.

Occluform 3 uklopljen je u uređaj za termoformiranje folija, a po svojoj funkciji odgovara okludatoru odnosno fiksatoru za utiskivanje suprotnog zagriza i za točnu reprodukciju čeljusnih odnosa. U idealnom slučaju stoji na raspolaganju i konstrukcijski zagriz.

Zagriz se otisne direktno na kraju samog procesa dubinskog izvlačenja folija.

Hrvatska

o a U T o r U

dr. Christoph Kreidlerrođ. 18.07.1963. u Freudenstadtu, maturirao 13.05.1982., zubotehničar, 25.01.1986., majstorski ispit, stomatolog, 05.06.1992., aprobacija

Kontakt72160 Grünmettstetten (Horb)


Misterija slaganja boja… riješena!Moja jednadžba je : Iskustvo + zlatni alati ( GC America IQ Lustre Pastes, shade matching quides) = najbolji rezultati odabira bojanaPisaoluKe s. Kahng, cdt

Osnovna boja (preparacijska) jed-na je od prvih stvari koju dentalni tehničar mora uzeti u obzir tijekom odabira boja za posebnu izradu. Tamne boje ili dodatne boje uz osnovnu se osobito trebaju pro-vjeriti prije odabira materijala. Bez ovih informacija nećemo biti u mogućnosti dobiti dobro uskla-đenu boju, jednostavno radi toga jer nećemo znati što točno prekri-vamo i gdje. Na primjer, nakon preparacije, boja bataljka može biti različita na gingivalnom ili na incizalnom području zahtjevajući tako različite tehnike slojevanja keramike za svaki segment krune. Upamtite, kad nas doktor pita da napravimo krunicu u boji A1, mi ra-dimo krunicu u boji A1. Ordinariju-si koriste tradicionalne tablice boja koje su monokromatske u boji, a ne realistične zato jer njima nije po-nuđeno ništa bolje. Mislite li da se krunica u boji A1 slaže s prirodnim zubima u ustima nakon cementira-nja? Iz mojeg iskustva znam da se u većini slučajeva ne slaže. U tabli-ci boje imamo 5 mm kompozitnog materijala, a krunica je napravljena od keramike i glazirnih materijala. To dvoje neće se podudarati u boji. I ne mogu jer su materijali od kojih su napravljeni različiti.

Posebno pripravljene nijanseDodatno, narudžba jednostavne A1 krunice garantirat će nam da naše restauracije neće izgledati prirodno. Zato sam istraživao ovo područje dvije godine, pažljivo bi-lježeći i prateći moje pacijente s posebno pripravljenim nijansama i s onim što sam otkrio napravio sam

komunikacijsko sredstvo koje da-nas svakodnevno koristim.

Prvo, morao sam napraviti 150 cirkonijskih restauracija, svaku s različitom modifikacijom koju sam istraživao. Tada su trebale biti orga-nizirane prema kategoriji i fotogra-firane. Ti su materijali tada složeni u vodič koji je ovdje predstavljen.

Autorovo rješenje Evo moje vlastite metode pokušaja rješavanja problema odabira boja. Uzimam u obzir boju pacijentovih susjednih zuba. Što ako to nije boja koju mogu stvoriti korištenjem jed-nostavne GC IQ Lustre Paste boje? Ako je to slučaj, morat ću pomi-ješati neke boje i pokušati dobiti treću - onu koja će odgovarati pa-

cijentovim zubima. Može biti da ću morati eksperimentirati malo duže da dobijem rezultat koji će najbolje oponašati njezinu boju, ali tu dola-ze do izražaja moje iskustvo i moja memorija. Što je s teksturom po-vršine? Ovo će, također, imati od-nos s unutarnjom bojom krunice. Tekstura se treba smatrati važnim dijelom konačnog ishoda tako da

ću uvijek budno pratiti i bilježiti kakva je. Ali prije nego što išta bu-dem mogao učiniti, moram imati zacrtane korake koje ću slijediti, proizvod na koji se mogu osloniti i alate kojima to mogu sve prove-sti u djelo. Tek tada mogu mirno i pouzdano započeti reproducirati ono što vidim u pacijentovim usti-ma. Moja jednadžba ide otprilike

1

3

5

2

4

6


7

11 12

13

8

10

14

15 16

9

Sl. 1: za početak, provjeravamo boju bataljka sa simple enamel and Prep color guide na zubu #9 i primjećujemo da ima nadogradnju na kolčić Sl. 2: sljedeći je korak provjera stupnja translucencije s lsK chair side shade selection guide Sl. 3: gc america’s initial iQ lustre Pastes Sl. 4 i 5: u cilju postizanja najbolje moguće boje paste se temeljito miješaju Sl. 6: opalni efekt primijenjen je za incizalnu boju Sl. 7: Kreirana je kroma za gingivalnu boju Sl. 8: Krunica se peče u pećnici na 780º c Sl. 9: nakon pečenja se postavlja na izliveni model Sl. 10: gc initial zr porcelain je nanesen na krunicu. Sl. 11: Koristeći marker, autor je iscrtao morfologiju i suptilnu teksturu na restauraciji kao finalni korak Sl. 12: Postranični pogled gotovih restauracija u ustima pokazuje harmoniju boja Sl. 13: Konačno, prednji pogled Sl. 14: Prije preparacije, #26 u pacijentovim ustima Sl 15: autor je nacrtao mapu kao vodič za bojanje incizalnog brida Sl. 16. crveni luk prerezan na pola pokazat će jednake efekte slojevanja kao porcelan tehničara na restauraciji.

ovako: Iskustvo + zlatni alati (GC America IQ Lustre Pastes, shade matching guides) = najbolji rezultati odabira boja.

Prikaz slučaja #1 Za početak trebamo provjeriti boju bataljka za zub #9 i primijetiti da on ima nadogradnju na kolčič (sl. 1.). Moj Simple Enamel and Prep Color Guide pojednostav-njuje ovaj korak u procesu odabira boja pružajući mi kod koji možemo svi prepoznati. Nadalje, korištenjem mog Chair Side Shade Selection Guide, provjeravam prednje horizontalne linije (sl. 2.). U ovom slučaju mo-difikacija je AH-1 ili White Band plus Mamelon.

Moj je sljedeći korak odlučiti koje tri GC Initial Lustre Pastes pomiješati da bi se dobila pacijentova boja (sl. 3.) i tada ih dobro promiješati (sl. 4. i 5.) i primijeni-ti kao moju unutarnju boju. Sljedeće postavljam opalni efekt za translucentnu boju (sl. 6.) i potom stvaram kromu za gingivalnu boju (sl.7.). Krunica se peče u pećnici pri 780°C (sl. 8.) i nakon pečenja postavlja se na izliveni model (sl. 9.). Sljedeći je korak primjena GC Initial ZR porcelain (sl. 10.) nakon čega sam napravio morfologiju i suptilnu teksturu pomoću markera (sl. 11.). Postranični pogled gotovih restauracija u ustima (sl. 12.) pokazuje harmoniju boja. Konačno, prednji pogled (sl. 13.) daje puni efekt pomiješanih tehnika slojevanja keramike.

Prikaz slučaja #2 Preoperativno - ovaj pacijent, teški pušač, uskoro treba biti prepariran za krunicu na zubu # 26. (sl. 14.). U cilju


2625 27

17

19

23

21

18

20

24

22Sl. 17. Preoperativno autor je primijetio pacijentove pigmentacije od velike upotrebe nikotina Sl. 18. Prednji brid zuba oponaša orange ili ai2 korištenje lsK chair side shade selection guide Sl. 19. Boja bataljka je svijetla osim na gingivnom nivou kad se usporedi sa simple enamel and Prep color guide Sl. 20. simple enamel and Prep color guide fotografija Sl. 21. i 22. za ovaj slučaj korišten je malo drukčiji recept s gc lustre Pastama, ali rezultat će biti restauracija koja će se slagati sa zubima Sl. 23. gc initial invivo pigment u oker, smeđe-narančastom tonu Sl. 24. Krunica je prikazana u fazi pečene neglazirane keramike s markerima koji vode autora kroz morfologiju zuba i aplikacije teksture Sl. 25. slika krunice u ogledalu. gc milling center, aadVa, zircornia crown Sl. 26. okluzijski pogled za prikaz incizalnog ruba koji se slaže s ostalim zubima Sl. 27. Konačan prikaz nakon cementiranja.


luke Kahng cdT, opsežno objav-ljuje u stomatološkim časopisi-ma, a ujedno je i urednik odjela za PPad časopis kao i član odbora u Spectrum dialogue. neke od

njegovih specijalizacija uključuju i lSd121 Treatment Plan Wax-Up Technique - idealna metoda za sve zahtjevne estetske slučajeve i biomehanički dizajn okluzijskih površina, fokusirajući se na rekon-struktivnu i estetsku stomatologiju.

njegove knjige Smile Selection (iz-bor osmijeha) i anterior / Posterior characterization Guide (Vodič za karakterizaciju Prednjih / Stražnjih zuba), obje su idealne za edukaciju pacijenata i kao pomoć pri izboru Makeover-a prednjih zuba.

o a U T o r U

Luke Kahng CDT

prepoznavanja koje su boje uklju-čene u unutrašnju boju, napravio sam mapu s bojama za incizalni brid (sl. 15.).

Sinulo mi je da se naše tehnike slo-jevanja keramike mogu usporediti sa slojevima boja kad zarežemo cr-veni luk (sl. 16.) prikazan ovdje. Jako pušenje uzrokovalo je da paci-jent ima tamna narančasto-smeđa okluzijska obojenja na prednjim bridovima (sl. 17.) koje Chair Side Shade Selection Guide prati s AIS-2 - Orange (sl. 18.) kodom. Provjera boje bataljka uz pomoć Simple Enamel and Prep Color Gu-ide pokazuje da je on svijetao osim na gingivnom dijelu (sl. 19.) koda APC (After Prep Color) - 6. Na foto-grafiji je prikazan LSK Simple Ena-mel Guide komunikacijski alat (sl. 20). Moj recept za GC Initial IQ Lustre Paste se ovaj puta malo ra-zlikuje u odnosu na slučaj br. 1. (sl. 21.) ali i dalje sam miješao neko-liko boja kako bih postigao traženi efekt. Restauracija čeka finalno na-nošenje boje (sl. 22.), GC Initial Invivo pigment koji će okluzalnim bridovima dati smeđe-narančasti ton spomenut ranije (sl. 23.).

U fazi pečene neglazirane kerami-ke, tekstura i morfologija su mar-kerima označene na restauraciji (sl. 24.). Slika krunice u ogledalu reflektira se na tamnoj površini (sl. 25.) s okluzijskim pogledom za prikaz slaganja s ostalim zubi-ma (sl. 26.). Posljednja slika je konačni prikaz nakon rada u usti-ma. (sl. 27.).

Zaključak Da li ste pokušavali riješiti ovakve komunikacijske probleme? Da li ste ikada poželjeli da Vaš rad re-flektira karakteristike koje Vi vidi-te kod Vašeg pacijenta?

Tijekom vremena, i pažljivog bi-lježenja mojih eksperimenata s bojama, otkrio sam da s pravim proizvodima i pravim alatom, mogu izraditi restauracije koje ću s ponosom nazivati svojima. One su moj zaštitni znak i kada ih vidim u pacijentovim ustima, sretan sam jer izgledaju prirodno.

Rekli su da Ford ne može napra-viti montažnu traku koja će proi-zvoditi aute. Ali jest. Zašto mi ne bi mogli prekršiti pravilo za stvaranje uvijek istih restauracija? Možemo, ali s pravim alatom! ❧

"© 2010. Originalni članak je objav-ljen u Spectrum dialogue - Vol. 9 No. 2 - February 2010. Ponovno objavljeno uz dopuštenje."

NAJAVLJUJEMO NAJVAŽNIJE TEČAJEVE STRUČNOG

USAVRŠAVANJA ZA DENTALNE TEHNIČARE U 2013.GODINI

Split14.-15.06.2013.

Mediteranskiimplantološkikongres

17. Rovinj04.-05.10.2013.

danidentalne

tehnike

Dr. Francesco Argentino &Michele Temperani, dent.teh.

Doc.dr.sc. Marko Jakovac, dr.med.dent. &

Vjekoslav Budimir, dent.teh.

Dr Urs. Brodbeck & Jürgen Seger, dent.teh.

Zagreb13.04.2013.

Competencein esthetics-tim mušketira

VELIKI STRUKOVNI DOGAĐAJ REZERVIRAJTE SVOJ TERMIN

dental design · 2013. 3. 12. · mjesta zuba. kontaktne točke su zapravo kontaktne površine, a...

Documents