TELEVIZIJA- Vidljivi objekt prije vizualnog medija

- Bez obzira na to što se televizija uglavnom smatra vizualnim medijem, trebamo ju primarno smatrati audiomedijem (zbog kućne upotrebe)

- U tekstu se obraća pozornost na mukotrpno uvođenje televizije u kuće, mjesto koje televizor zauzima u prostoru obiteljskih domova, te na fizičke aspekte TELEVIZORA (na značenje samog uređaja umjesto emisija koje prikazuje)

TELEVIZIJA NIJE MINIKINO

- Neispitani aspekt filmova je kontekst njihova gledanja- gledanje filmova u kinu nije samo puko gledanje filmova- sam čin odlaska u kino je jednako bitan kao i gledanje filmova

- Fenomenologija odlaska u kino : odlazak u kino se osim gledanja filma, sastoji i od večernjeg izlaska, osjećaja opuštenosti, zabave, uzbuđenja... Kino ne prodaje samo filmove, nego i određeni tip društvenog doživljaja (čekanje u redu za karte, ulazna vrata, predvorje, blagajna, ulazak u dvoranu, prolaženje između redova sjedala, glazba, prigušivanje svjetala etc.)

Ellis: razlika između kina i televizije- televizija je razvila sebi svojstvene oblike koji su prikladni okolnostima. Gledatelja se smatra nekime tko ima upaljen tv ali na njega baš ne obraća pozornost

-naglasio je i ključnu ulogu ZVUKA u tv programu- zvuk privlači pogled koji je negdje odlutao

-TV program je kontekstualiziran domaćim prostorom obiteljskog života- tv pripada svakodnevici, a čisto gledanje tv-a je rijetko : većina ima naviku da kad uđe u kuću upali tv kao što npr upali svjetlo- to im je znak da su kod kuće

-problemi sa postojećim istraživanjima gledanosti- ne možemo ustvrditi što znači „gledati tv“. Netko može imati oči prikovane uz tv a ne gledati ga, a s druge strane, može i nešto raditi usput kao npr.peglati, i ujedno pratiti program slušanjem tv tona-moramo se pozabaviti kontekstom-suvremeni obiteljski prostor je obilježen nevidljivim sveprisutstvom tehnike-djeca od malih nogu uče kako je u tv programu najbitniji ton- znaju kad treba prekinuti igru i obratiti pozornost na ekran

- Postoji i jasna razlika između stupnja pozornosti koju gledanju tv-a pridaju (udane) žene i muževi- objašnjavamo to činjenicom da su žene više vezane uz obiteljsku sferu a tv je dio te sfere- gledanje tv-a je pozadina u kojoj se obavljaju kućanski poslovi

- Kroz povijest su definirane javna i privatna sfera a tv je osmišljen kako bi se prilagodio toj privatnoj sferi, kućnoj konzumaciji. Također se i kućni prostor osmišljavao kako bi se bolje prilagodio tv-u

DOK JE TELEVIZIJA BILA MLADA

- Moores: govori o tegobnoj povijesti uvođenja radia u domove- ulazak radija u dnevne boravke obilježen je poremećajem svakodnevnog života i obiteljskih odnosa. Slični procesi vidljivi su i kod suvremenog uvođenja novih komunikacijskih tehnologija

- Spigelova: ranih 50ih tv se smatrao čimbenikom poremećaja unutarnjeg uređenja doma- smatralo se da remeti obrasce odgoja djece i bračnih odnosa i da odvlači pozornost kućanicama od prikladnog vođenja kućanstva(zahtijeva određenu pozornost koja je nespojiva sa obavljanjem kućanskih poslova)

- Tv i dom su međusobno definirali jedno drugo: uvođenje tv-a u domove je bila posljedica dugotrajnog promišljanja industrije. Nije se znalo hoće li se tv moći uklopiti u obiteljsko okružje ako će se raditi o minikinu; raspravljalo se i o mogućnosti prenaprezanja očiju. Predviđalo se da tv neće postići gledanost veću od 25 posto. Također je problem bio taj što su oglašivači koristili tv u svrhu promidžbe, a kućanice su vladarice kućnog budžeta pa se najviše pažnje trebalo pokloniti njima, ali domaćica je zaokupljena kućanskim poslovima i nema vremena za sjediti pred tv-om i gledati program koji se između ostalog sastoji od reklama.RJEŠENJE PROBLEMA: nova koncepcija tv-a-> neće se bazirati na privatnom kinu, nego na modelu radio- bit će to radio sa slikama, a osnovnu ulogu ima ton. Tako osmišljena tv više ne zahtijeva punu pozornost

- Ton se pojačava pri svakom prelasku na promidžbeni program

- Nije se radilo samo o novom osmišljavanju tv-a, nego i o postepenom preoblikovanju arhitekture doma: uveo se prolazni dnevni boravak, tako da je kuhinja bila povezana sa prostorom boravka gdje je bio tv pa ga je kućanica mogla slušati sa radnog mjesta

TELEVIZIJA U SFERI OBITELJSKOG DOMA

- Treba se uzeti u obzir kućni kontekst gledanja televizije, taj kontekst je konstitutivan za samo značenje gledanja- Čin paljenja televizora - to je kontekstualna aktivnost: jedna domaćica opisala je obiteljske navike gledanja tv-a- u

ranim večernjim satima kad muž dođe kući ljut, upali tv i na taj se način odvoji. Ne radi se o zainteresiranosti za neku emisiju nego o želji za isključivanjem iz obiteljske interakcije

- Gledanje tv-a je aktivnost regulirana pravilima : uključene su pripreme, zna se koje kategorije članova obitelji gledaju koje tv programe, većina prostora za dnevni boravak organizirana je oko tv-a, određeni članovi obitelji imaju svoja određena mjesta s kojih rutinski gledaju tv-> fizička organizacija prostora za gledanje tv-a često će otkriti stanovita simbolička značenja

- Lindlof i Traut: golem je utjecaj materijalnih čimbenika poput prostranosti obiteljskog doma na oblike gledanja tv-a. Tv se često koristi kao sredstvo stvaranja osobnog prostora u obiteljskom domu ograničene prostranosti- gledanje tv-a tako predstavlja način izbjegavanja sukoba ili smanjenja napetosti stvaranjem prostorne privatnosti

- Lull: postoje kulturne razlike u organizaciji prostora za gledanje tv-a- razmatrao je obrasce gledanja tv-a u Indiji gdje razmještaj sjedenja pred tv-om odražava značenja vezana uz društvenu klasu i religijsku kastu

FIZIČKO PRISUTSTVO TELEVIZIJE

- Trebamo obratiti pažnju na sam uređaj, televizor, koji je, iako ga gledamo, gotovo nevidljiv- Televizor je simbolički predmet - trebali bi ponovo razmisliti o svojem poimanju televizora: on je totemski komad

pokućstva sa središnjim položajem u suvremenom konceptu obiteljskog doma; on je zamijenio ognjište- Ulazak televizora u obiteljski dom u početku je bilo jako kontroverzno pitanje: zbog njega su se preuređivali

rasporedi i rutine vremena provedenog u obiteljskom domu, a mnogi su novopečeni vlasnici osjećali nelagodu vezanu uz kupnju tv uređaja kao simbola materijalističkog potrošačkog društva (zato je došlo do prikrivanja samog uređaja u npr.ormarić, da se izvana ne bi vidjelo)

- Televizor je bio problematičan predmet kojeg je trebalo pripitomiti u skladu s obiteljskim životom, što se postiglo dijelom stavljanjem dragocjenih predmeta na njega

- Longova: televizor danas više nije toliko komad pokućstva, nego potencijalni dio tijela. Više nije stranac- sad više nije samo u dnevnom boravku nego smo ga primili i u spavaće sobe, i stalno smo okruženi nekim televizorima(u dizalima, trgovinama, vozilima...)

SIMBOLIČKI ŽIVOT DOBARA: TELEVIZIJA KAO ZNAK

- Appadurai je nastojao istražiti način na koji roba, kao i ljudi, ima društveni život. Primjena takvog pristupa na simboličku dimenziju materijalnih predmeta primitivnih društava je uobičajena, ali novost kod appaduraia je to da se inzistira na tome da je isti pristup primjenjiv i na analizu fetišizma predmeta naprednijih materijalnih kultura- televizor je fetišistički predmet koji posjeduje simboličko i totemsko značenje

- Primjer: iz izvještaja o životu ribara plemena na Sri Lanki, doznajemo da bogati seljani kupuju televizore i izlažu ih u svoje domove kao znak njihova bogatstva(iako nemaju el.energije pa je tv neupotrebljiv)

- Lealova: televizor je najvažniji simbol nove, urbane radničke klase Brazilaca i on predstavlja ponosnu, javnu potvrdu statusa njegovih vlasnika- predstavlja pravi fetišistički predmet, oko njega je sve postavljeno, svi ostali bitni predmeti. Namjerno ga stavljaju na mjesto koje je vidljivo izvana