SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

DARIJA VLADIĆ

Projekt revitalizacije ruralnog prostora

– Seoski turizam - Obiteljsko izletište „Novak“

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2012.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA

– Seoski turizam - Obiteljsko izletište „NOVAK“

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Projektni menadžment

Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Zekić

Ime i prezime: Darija Vladić

Studijski smjer: Poduzetništvo

JMBAG: 0081085500

Rijeka, listopad, 2012.

KAZALO

Stranica

1. UVOD............................................................................................................................1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja...................................................................1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze.......................................................................2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja......................................................................................3

1.4. Znanstvene metode.................................................................................................3

1.5. Struktura rada.........................................................................................................4

2. PROJEKT I OSNOVE PROJEKTNOG MENADŽMENTA.......................................6

2.1. Pojmovno obilježje projekta..................................................................................6

2.2. Projektni menadžment i projektni menadžer..........................................................7

2.3. Organizacija projekta..............................................................................................8

2.4. Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta.....................................9

2.5. Faze životnog ciklusa projekta.............................................................................11

2.5.1. Inicijacija.......................................................................................................12

2.5.2. Planiranje.......................................................................................................14

2.5.3. Izvedba projekta............................................................................................17

2.5.4. Nadzor i kontrola projekta.............................................................................19

2.5.5. Zatvaranje projekta........................................................................................21

3. PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA.....................................22

3.1. Projektna ideja.......................................................................................................22

3.2. Projektni proizvod – Seosko imanje – Izletište „Novak“......................................23

3.3. Opis djelatnosti i lokacija projekta Izletište „Novak“..........................................26

3.4. Organizacija projekta i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta..............29

3.5. Projektna povelja...................................................................................................30

3.6. Upravljanje projektom Izletište „Novak“..............................................................31

3.7. Mogući rizici u realizaciji projekta........................................................................35

3.8. Analiza troškova projekta......................................................................................36

3.9. Procjena ostvarenja prihoda i projekcija Računa dobiti i gubitka.........................37

3.10. Ulaganje kapitala i isplativost projekta...............................................................38

3.11. Ugovaranje i izbor dobavljača.............................................................................40

3.12. SWOT analiza projekta.......................................................................................40

3.13. Financijski parametri projekta i Završni izvještaj o provedbi projekta...............42

4. BUDUĆNOST SEOSKOG TURIZMA......................................................................47

4.1. Mogućnosti seoskog turizma.................................................................................47

4.2. Državne i poticajne mjere koje se odnose na seoski turizam................................48

4.3. Mjere unapreñenja projekta Izletište „Novak“......................................................48

5. ZAKLJUČAK..............................................................................................................51

LITERATURA

POPIS TABLICA

POPIS SHEMA

POPIS GRAFIKONA

1

1. UVOD

Ruralni prostori globalno ali i u Republici Hrvatskoj doživljavaju transformaciju.

Regionalne raznolikosti i nejednakosti tog procesa su na globalnoj razini ogromne.

Ruralni turizam u Hrvatskoj i turizam na seljačkim gospodarstvima je u početnoj fazi.

Posljedica je to još uvijek pretežite usmjerenosti hrvatskog turizma na jadranske

prostore, ali i desetljećima dugog procesa zanemarivanja ruralnog prostora i seljačkih

gospodarstava. Promjene društveno-ekonomskog sustava početkom devedestih godina

20-tog stoljeća bile su poticaj razvoju ove vrste turizma u Hrvatskoj. Turizam je jedna

od djelatnosti koja može imati značajan utjecaj na ekonomsku, socijalnu i funkcionalnu

strukturu ruralnog prostora. Uloga turizma kao pokretača i transformatora u

revitalizaciji ruralnog prostora dokazana je u brojnim europskim državama. Turizam je

djelatnost koja će imati sve zapaženiju ulogu u stvaranju nacionalnog dohotka u 21.

stoljeću.

U radu je prikazan projekt - Revitalizacije ruralnog prostora - seoski turizam Izletište

„Novak“. Primjer projekta se odnosi na seosko imanje sa pet dvokrevetnih soba prve

kategorije, s pratećim prostorijama, koje bi se godišnje iznajmljivale 200 dana.

Profitabilnost bi se mogla povećati većim brojem dana korištenja. U sklopu imanja su i

ostali zabavni i rekreacijski sadržaji koji posjetitelji mogu isprobati i tako uživati u

aktivnom odmoru. Moguća su i organiziranja raznih svečanosti, od vjenčanja, krstitki,

poslovnih ručaka, do izleta, organiziranja sportskih aktivnosti i sl.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Projekti su rasprostranjeni. Doista, danas je to često spominjana riječ koja se čuje na

televiziji, u novinamama, na Internetu, od strane poslovnih ljudi, političara, nevladinih

organizacija,... Spominju projekte u različitim kontekstima od istraživanja i razvoja,

kapitalnih investicija ili akcijskih planova. A što se dogaña u praksi? Često neuspjesi na

putu do provedbe! Zašto? Zato jer nedostaju praktična znanja o tome što je projekt,

kako uspostaviti tim koji će dati najbolje rezultate, kako projekt voditi a da se zadovolje

sve zainteresirane strane i sudionici projekta, te što činiti da se zadovolje svi ciljevi na

2

učinkoviti način. U izradi diplomskog rada definiran je problem istraživanja: kako

uspješno realizirati projekt - Kako osmisliti i realizirati projekt seoskog turizma koji će

privlačiti goste i tako stvarati prihode vlasniku imanja bavljenjem djelatnošću ove vrste

turizma. Projekt je jedinstven pothvat koji ima svoj početak i kraj, i njime se žele

ostvariti projektni ciljevi unutar zadanih troškova, vremenskog slijeda i kvalitete, te ima

za cilj stvaranje projektnog proizvoda ili usluge.

Tako postavljen problem istraživanja determinira i predmet istraživanja: utvrditi

pojam projekta i projektnog menadžera (menadžmenta) kao nositelja aktivnosti

realizacije projekta, njegove poslove i zadatke, istražiti odrednice projekta te važnost

uspjeha realizacije projekta i isporuke projektnog proizvoda klijentu. Predmet

istraživanja ovog rada je oblikovanje seoskog Izletišta „Novak“ koje će se baviti

seoskim turizmom, te prikazati isplativost ulaganja u projekt, te na kraju uspjeh samog

projekta. A vodeću ulogu u samom uspjehu projekta ima njegov menadžer koji je

zadužen za njegovu realizaciju. Sukladno problemu i predmetu istraživanja ovog rada

objekt istraživanja se odnosi na seosko imanje „Novak“ i njegovu financijsku

isplativost otvaranja u mjestu Cepidlak kraj Sv. Ivana Žabno.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE.

Iz predmeta istraživanja ovog rada proizlazi radna hioteza: konzistentnim spoznajama

o projektu i projektnom menadžmentu moguće je utvrditi da projektni menadžer ima

važnu ulogu u realizaciji samog projekta Izletište „Novak“ i isporuci projektnog

proizvoda klijentu na korištenje.

Radna hipoteza je implicirala više pomoćnih hipoteza:

1. Konzistentnim spoznajama o projektu i projektnom menadžmentu moguće je

definirati pojam projekta i projektnog menadžmenta, koji su njegovi ciljevi,

obilježja, definirati projektnu ideju, projektni proizvod, okolinu te interesno-

utjecajne skupine realizacije pojedinog projekta, pa tako i projekta revitalizacije

ruralnog prostora na obiteljskom izletištu „Novak“.

3

2. Samo sagledavanjem prilika, tj. prijetnji iz okoline uz korištenje snaga i

eliminiranjem slabosti u datom okruženju mogu se uspješno realizirati projektni

ciljevi. Okolina djeluje na realizaciju samog projekta.

3. Upravljanje projektom se provodi kroz nekoliko faza životnog ciklusa projekta,

a njihovo uspješno provoñenje determinira uspješnost (neuspješnost) realizacije

projekta.

4. Financijska analiza isplativosti ulaganja dokazala je rentabilnost projekta u

ekonomskom smislu.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja je da se objasni projekt Revitalizacije ruralnog postora na obiteljskom

izletištu „Novak“ – stvaranje nove turističke ponude na području mjesta Cepidlak te

prikaže važnost uloge projektnog menadžera u realizaciji samog projekta. Ciljevi

istraživanja koji se žele postići je razumjeti projekt, tj. razumjeti poslove menadžera

kojima će uspješno (ili neuspješno) realizirati projekt te isporučiti projektni proizvod

klijentu na korištenje.

1.4. ZNANSTVENE METODE

U obradi tematike korištene su ove znanstveno-istraživačke metode: induktivna i

deduktivna metoda, metoda analize i sinteze i metoda kompilacije.

Metodologija izrade projekta provedena je u nekoliko faza. Analiza trenutnog stanja

turizma na području sjeverozapadne Hrvatske i definiranje prirodnih i ruralnih resursa

za izradu strategije seoskog turizma te procjena njihovog stanja i potencijala kao

turističkog proizvoda.

Detaljnom analizom trenutnog stanja promatranog područja utvrñuju se ključne

karakteristike te u skladu s njima izvršava procjena potencijala razvoja turističke

ponude. Analiza je zasnovana na sekundarnom istraživanju (razne publikacije, izvještaji

i literature analizirane od strane projektnog tima). Provedena je i SWOT analiza

4

područja s prepoznatim prilikama, prijetnjama, prednostima i slabostima te izdvojenim

kritičnim točkama. Identifikacija i izdvajanje resursa koji mogu biti potencijal za

oblikovanje turističkog proizvoda je važan korak u ovoj fazi. U ovoj fazi je takoñer

prisutna metoda sekundarnog istraživanja (analiza stručne literature) te i rad stručnjaka

na terenu, poput ispitivanja i analize iskustava i primjera najbolje prakse. Komunikacija

s interesnim skupinama je važan dio faze u kojoj će se definirati turistički proizvod. Na

temelju svih nalaza prethodnih aktivnosti i analiza izrañen je plan i projekt kojim će se

isporučiti turistički projektni proizvod.

1.5. STRUKTURA RADA

Rad je koncipiran u pet meñusobno povezanih poglavlja.

U prvom poglavlju, UVODU, prikazan je problem istraživanja, predmet i objekt

istraživanja, postavljena je radna hipoteza i pomoćne hipoteze. Navedeni su svrha i

ciljevi istraživanja, znanstvene metode i struktura rada.

U drugom poglavlju pod naslovom PROJEKT I OSNOVE PROJEKTNOG

MENADŽMENTA, sastoji se od teorijskog dijela gradiva i objašnjenja: što je to

projekt, projektni menadžment i projektni menadžer, projektna ideja, organizacija

projekta te okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta.

U trećem poglavlju koji nosi naziv UPRAVLJANJE PROJEKTOM opisan je životni

ciklus projekta, tj. faze kroz koje prolazi projekt da bi se na kraju realizirao i isporučio

projektni proizvod ili usluga. Faze životnog ciklusa projekta su: inicijacija, planiranje,

izvedba, nadzor i kontrola te zatvaranje projekta.

U četvrtom poglavlju rada pod naslovom SEOSKI TURIZAM opisan je pojam seoskog

turizma, minimalni uvjeti koje mora ispuniti svako seosko imanje te državne i

županijske poticajne mjere koje se odnose na seoski turizam, te kako poboljšati uspjeh

projekta Izletište „Novak“.

5

Zadnje poglavlje je ZAKLJUČAK koji predstavlja sintezu rezultata istraživanja kojima

su dokazivane postavljene radna hipoteza i pomoćne hipoteze, te izložen popis korištene

literature.

6

2. PROJEKT I OSNOVE PROJEKTNOG MENADŽMENTA

Projekt i projektni menadžment su veoma kompleksni pojmovi. Osnovne osobine

projekta su da je to privremeni napor tj., proces poduzet kako bi se kreirao neki

projektni jedinstveni proizvod ili usluga te se isporučio njegovom korisniku. U ovom

poglavlju je ukratko objašnjen pojam projekta, projektnog menadžmenta, organizacije

projekta, te okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta. Objašnjene su i

faze životnog ciklusa projekta, tj. upravljanje projektom.

2.1. Pojmovno obilježje projekta

Postoje razne definicije projekta i projektnog menadžmenta. Od raznih autora koji

definiraju projekt može se zaključiti da je projekt pothvat s početkom i završetkom.

Buble definira projekt kao (2010, p. 2.) pothvat koji ima početak i kraj, te kojim se

izvršavaju postavljeni ciljevi unutar zadanih troškova, vremenskog redoslijeda i

kvalitete. Jedna od definicija glasi: Projekti su jednokratni ciljno usmjereni i vremenski

ograničeni procesi inoviranja i razvoja, nakon čijeg završetka kontinuirani procesi

neodreñeno vrijeme eksploatiraju projektno razvijene proizvode ili usluge. (Zekić, 2010,

p.8). Cilj projekta je stvaranje novog jedinstvenog projektnog proizvoda ili usluge.

Da bi se pothvat smatrao projektom takoñer mora ispunjavati neka obilježja: (Buble,

2010, p. 2)

- cilj – moguće je odrediti cilj koji treba postići ostvarenjem tog pothvata,

- nerepetitivnost – to nije pothvat koji se ponavlja od vremena do vremen,.

- vremenska ograničenost – on mora biti izvršen od onog roka koji je unaprijed utvrñen,

- životni ciklus – početak i kraj s brojnim različitim fazama izmeñu početka i kraja,

- koordinirani napor – izvoñenje pothvata zahtijeva suradnju više službi u poduzeću,

- resursi – ljudski i materijalni resursi koji se angažiraju u ograničenom vremenu,

- budžet – predviñeni iznos novca koji se smije utrošiti za odreñene aktivnosti projekta,

- rizik – izvoñenje pothvata povezano je s izvjesnim rizikom,

- jedna točka odgovornosti – projektni menadžer.

7

Projekt ima početak, kraj i namjenu, a za rezultat ima jedinstven proizvod, što znači da

podrazumijeva izradu nečega što do sad nije bilo načinjeno i zato je projekt jedinstven.

Jedno od obilježja projekta je i privremenost, što znači da projekt ima prethodno

definiran početak i završetak, a može završiti kada su postignuti njegovi ciljevi ili se

uvidi da ti ciljevi neće moći izvršiti.

Projekt će rezultirati odgovarajućom koristi. Meñutim, da bi se projekt upješno izveo

potrebno je njime upravljati, a što od nositelja projekta, tj. projektnog menadžera,

zahtjeva odreñena znanja i osobine. Projekt je pothvat koji nosi sa sobom odreñeni rizik.

Projektni menadžer stoga mora biti osoba koja riskira, koja je sposobna i ima odreñena

znanja i vještine. Projekt vode projektni menadžeri i projektni tim prema postavljenim

ciljevima.

Osnovne karakteristike ciljeva projekta su izvedivost (da je projekt izveden u što

kraćem roku, uz što jeftinije troškove i da je kvaliteta projektnog proizvoda na najvišoj

razini) i prilagodljivost (da je projekt izvršen po planu vremena i po proračunu

projekta). Projekt mora biti instrument za ostvarivanje konkurentske prednosti.

Poslovna efikasnost i operacijska djelotvornost postaju standard tržišnog natjecanja.

2.2. Projektni menadžment i projektni menadžer

Postoje takoñer brojne definicije projektnog menadžmenta i projektnog menadžera.

Jednostavna definicija kaže: Projektni menadžment obuhvaća planiranje, organiziranje,

praćenje i kontrolu svih aspekata projekta te motiviranje svih uključenih ljudi za

postizanje projektnih ciljeva. (http://bs.scribd.com/doc/48038724/Projektni-

Menadzment-Upravljanje-projektima) Iz pojma projektnog menadžmenta vidljivo je da

je to sustav nekoliko funkcija projektnog menadžmenta (odlučivanje, planiranje,

organiziranje, upravljanje ljudskim potencijalima, voñenje, kontroliranje i upravljanje

promjenama) koje trebaju biti usklañene kako bi projekt bio uspješan.

Projektni menadžer je osoba koja je odgovorna za realizaciju i uspješno obavljanje svih

poslova i aktivnosti u projektu. Projektni menadžer mora imati potrebna znanja (stručna,

organizacijska i administrativna znanja) i vještine (voñenje, planiranje, procjena

projekta, pregovaranje, komunikacija, rješavanje problema, etičnost...) On bi trebao biti

8

inicijativan, odlučan, organizator, samouvjeren, motivator, graditelj tima, prilagodljiv, i

znati kada treba riskirati. Njegovi zadaci su imenovanje suradnika, koordinacija tima i

sudjelovanje kod kreiranja tima te izrada izvještaja o stanju projekta, te ima i

odgovornosti poput nadzora nad troškovima, rješavanja nastalih problema, pripreme i

provoñenje sastanaka...

Projektni tim je stručna skupina osoba zadužena za izvedbu projekta, a sastoji se od

voditelja projekta ili projektnog menadžera (osoba pod čijim se vodstvom projekt

izvodi) i projektanta (stručnjak koji neposredno izvodi zadatke). Projektni tim je radna

skupina osoba koji u interakciji i meñusobnoj koordinaciji posvećeni zajedničkoj misiji

postižu odreñeni cilj. Pronaći prave osobe za rad u učinkovitom timu je takoñer veliki

izazov za projektnog menadžera. Dolazak do studije izvodivosti je formalizacija

projekta pomoću povelje projekta koja skicira svrhu projekta i ono što se misli izvršiti.

(Buble, 2010., p.23.)

Izgradnja učinkovitog projektnog tima postavlja mnoga pitanja i temelj je za uspješnu

realizaciju projekta. Kod oblikovanja projektnog tima, menadžer mora unaprijed znati

odgovore na neka pitanja, poput svrhe, cilja, koja su jasna očekivanja, kakva je

predanost timu, mogućnosti, da li je tim kreativan, kakva je suradnja i komunikacija,

kontrola i koordinacija u timu,...Shvaćaju li članovi tima da su baš oni dio tog tima koji

će realizirati projekt? Jesu li stekli odgovornost u ostvarenju cilja? Rade li članovi tima

zajedno efikasno? Kako i koliko komuniciraju? Tko je u timu odgovoran za kontrolu

projekta? Sva ova pitanja trebaju biti pozitivna kako bi se projekt uspješno realizirao.

Tim mora raditi zajedno, odgovorno i efikasno na ostvarenju projektnog cilja, tj. uz

timski rad do uspješne realizacije projekta te isporuke projektnog proizvoda.

2.3. Organizacija projekta

U svrhu postizanja odreñenog cilja projekta, skupina osoba se treba organizirati na taj

način da koordiniranim radom zajednički doñu do cilja. Stoga se uz projekt veže i

projektna organizacija. Takva organizacijska struktura (projektna organizacija) redovito

je privremenog karaktera, tj. traje dok za njom postoji potreba – do zaključivanja

projekta. Stožernu ulogu u takvoj organizaciji imaju projektni menadžer, čiji je formalni

9

zadatak upravljanje svim područjima – aspektima projekta, te projektni tim, koji će

obavljati sve predviñene aktivnosti na projektu (Pavičić, J., i suradnici, 2006, p. 294.).

Projektna organizacijska struktura predstavlja dodatnu organizacijsku strukturu jer

zahtjeva odreñene promjene u postojećoj organizacijskoj strukturi, potrebne za izradu

odreñenog projekta. Struktura je organizirana na zadatke koji se uglavnom javljaju prvi

puta. Projekt se tretira kao cjelina, a izvodi se po utvrñenim fazama s ograničenošću

trajanja i resursa uz timski rad. U organizaciji treba definirati ključni rezultat, zadatke

kojima će se doći do tog rezultata, odrediti osobe kojima treba dodijeliti te zadatke te ih

posložiti u logičan redoslijed kako bi projekt na vrijeme i uz što manje troškove, a uz

što bolju kvalitetu, proizveo kvalitetan i uspješan projektni proizvod.

2.4. Okolina i interesno-utjecajne skupine realizacije projekta

Projektni menadžment suočava se s posebnim faktorima koji utječu na samu realizaciju

projekta. Samo sagledavanjem prilika, tj. prijetnji iz okoline uz korištenje snaga i

eliminiranjem slabosti u datom okruženju mogu se realizirati projektni ciljevi. Projekti

se realiziraju u datom okruženju s oblikovanom organizacijskom strukturom,

organizacijskom kulturom te posebnim stilom voñenja. Što su više ti čimbenici

prilagodljiviji, to je veća prilika za uspjeh samog projekta.

Okolina bitno utječe na projekt te joj se projektni menadžment mora prilagoditi.

Znanstveno-tehnološko, gospodarsko, institucionalno i socio-kulturno okruženje

značajno definiraju input projektnog menadžmenta, tj. projektni proizvod.

Projektni menadžment mora od početka realizacije projekta identificirati zainteresirane

strane i njihova očekivanja od realizacije projekta kako bi u zadanom kontekstu,

izbjegavanjem prijetnji i korištenjem prilika, razvojem optimalne organizacijske

strukture i poduzetničke organizacijske kulture s raspoloživim organizacijskim

resursima uspješno realizirao primarne ciljeve glavnih interesno-utjecajnih skupina

projekta, zadovoljavajući i očekivanja posredno zainteresiranih skupina projektne

realizacije. (Zekić, 2010., p 45) Projekt stoga karakterizira kompleksnost i rizičnost.

Okruženje kao i interesno-utjecajne skupne bitno utječu na samu realizaciju i uspjeh

projekta.

10

Uspješni projektni menadžeri su oni koji mogu upotrijebiti vlastitu reputaciju, moć i

utjecaj kako bi uspostavili dobre odnose s važnim ljudima i grupama (interesnim

stranama) te osigurali neophodne resurse za glatko prihvaćanje rezultata projekta od

strane klijenta. (Omazić, Baljkas, 2005., p.62.) Menadžer mora imati sposobnost znati

komunicirati i voditi projektni tim k ostvarenju projektnog cilja kako bi zajedničkim

snagama uspješno realizirali projekt.

Vještina, sposobnost i znanje djelatnika interni je resurs koji može predstavljati jakost

ako je razvijen ili slabost ako je nedovoljno razvijen. (Grbac, 2006., p.352.)

Intelektualni kapital je osnova uspjeha projekta jer samo znanjem i racionalnim

upravljanjem resursima je moguće uspjeti i realizirati projekt.

Utjecaji okoline kao mjere politike i države utječu na dostupnost i cijene potrebnih

resursa pa tako i determiniraju uspješnost realizacije projekta. Sustavi vjerovanja,

običaja i obrazovanja kreiraju radnu etiku a tako i ponašanje eksternih interesno-

utjecajnih skupina. Svi ti faktori odlučujući su za projekt.

Interesno-utjecajne skupine (stakeholders) jesu pojedinci i organizacije koji su direktno

ili indirektno uključeni u projekt, čiji bi interesi mogli pozitivno ili negativno utjecati na

realizaciju projekta. (Zekić, 2010., p.51.) Sve te osobe imaju odreñena očekivanja od

projekta, i stoga je identifikacija tih skupina značajna za realizaciju projekta. To su:

projektni menadžment, projektni klijenti, projektni izvoñač i projektni sponzor. Uz njih

su i druge skupine kao dobavljači materijalnih resursa, banke i financijske institucije,

lokalne i državne vlasti, lobisti koji pomažu (ili otežavaju) realizaciju projekta, kao i

mediji koji djeluju pogodnije (ili nepogodnije) na realizaciju projekta. Različite interese

i očekivanja svih tih sudionika treba usmjeravati u pravcu uspješnog ostvarenja

primarnih ciljeva projektnog sponzora, tj. klijenta i izvoñača samog projekta. Projektni

klijent ili korisnik je osoba ili organizacija za koju se projektni proizvod realizira.

Strukture i sredstva upravljanja projektom su različita i mnogobrojna, a ovise o vrsti,

složenosti, veličini i području samog projekta. Upravljanje projektom obuhvaća sve

organizacijske sposobnosti i tehnike koje su usmjerene prema realizaciji projekta i

ostvarenju njegovog cilja. Upravljanje se provodi kroz nekoliko faza životnog ciklusa

projekta, a koje su objašnjene u nastavku rada.

11

2.5. Faze životnog ciklusa projekta

Sve ima svoj početak i svoj završetak. Svaki oblik projektnog rada/djelovanja počinje s

idejom o nezadovoljenim potrebama odreñene ciljne skupine – (potencijalnih) korisnika

projekta, te se kreće kroz logične faze sve do završetka „života“projekta. (Pavičić, J., i

suradnici, 2006., p.295.) Životni ciklus projekta podrazumijeva faze u izvoñenju

projekta koje povezuju početak i završetak jednog projekta.

Postoji pet faza upravljanja projektom, a to su: inicijacija, planiranje, izvedba, nadzor i

kontrola te zatvaranje projekta. Učinkovitost projekta ovisi o svakoj fazi životnog

ciklusa projekta.

Inicijacija je takva faza u kojoj se generiraju, evaluiraju i odobravaju ideje za razradu, te

osiguravaju resursi za njezino izvoñenje. Planiranjem se utvrñuju sve aktivnosti na

izvedbi projekta, te redoslijed, vrijeme i troškovi te izvedbe. Izvedba je proces

izvoñenja svih planskih aktivnosti kako bi se ostvarile sve planske isporuke. Kontrola i

nadzor su procesi kojima je prati izvedba kako bi se pravovremeno uočili potencijalni

problemi i poduzele odgovarajuće mjere. Zatvaranje projekta je faza životnog ciklusa

upravljanja projektom u kojoj su sve projektne aktivnosti i zadaci završeni i kada

naručitelj projekta prihvati isporuke. (Buble, 2010., p.11.)

U nastavku je prikazana korelacija brojnosti projektnih aktivnosti i vremena (žuta

krivulja) te korelacija ukupnih troškova i vremena (roza krivulja) kroz životnih ciklus

projekta. Točkice na krivuljama prikazuju pet faza životnog ciklusa projekta. U

grafičkom prikazu je vidljivo da razina aktivnosti varira kroz vrijeme. Relativno je niska

razina aktivnosti u početnoj fazi – fazi inicijacije projekta, te je porasla u fazi provedbe

tj. realizacije projekta, dok ponovno pada u završnoj fazi, tj. fazi zatvaranja projekta.

Vidljivo je na grafičkom prikazu i da troškovi variraju kroz vrijeme. Troškovi su niži u

ranoj fazi, tj. fazi inicijacije projekta, ali dalje rastu u fazi izvedbe projekta. Početna faza

je važna za uspjeh projekta jer u toj fazi članovi tima mogu najviše dobiti od samog

projekta i osigurati da se pouke (dobre ili loše) upotrijebe u budućnosti i daljnjim

projektima.

12

Grafikon 1. Korelacija vremena i projektnih aktivnosti, te korelacija vremena i ukupnih

troškova projekta

0

5

10

15

20

25

30

35

vrijeme

vrijeme

troškovi

projektne

aktivnosti

Izvor: autor

2.5.1. Inicijacija

Inicijacija je najvažnija faza u cijelom životnom ciklusu jer se u njoj donosi odluka o

prihvaćanju i izvoñenju samog projekta. U toj fazi je značajno definiranje projekta,

oblikovanje projektnog tima, izrada studije izvodivosti, i selekcija projekta. U ovoj fazi

treba inicirati ideju, definirati poslovni problem, što se treba napraviti, koji su potrebni

ljudski i materijalni i financijski resursi, i koja će biti očekivana korist od projektnog

proizvoda.

Definirati projekt znači utvrditi sve ono što treba napraviti kako bi se započelo s radom

na projektu i uključivši rizike izvoñenja samog projekta. Treba odrediti ciljeve koji se

trebaju postići te resurse koji će se pri tome cilju koristiti. Uz to potrebno je uspostaviti

projektnu izjavu koja objašnjava koji će biti krajni rezultat, koje su vremenske etape i

koliki je potreban budžet. Izrada inicijalne procjene troškova i izrada strukture

raščlambe rada (WBS) takoñer je važan dio te faze koji je potrebno kvalitetno odraditi.

Bez ljudskih resursa nezamislivo je započeti projekt, stoga je taj dio faze i definiranja

potrebnih ljudskih resursa osobito važan, jer samo kvalitetan tim i timski rad će odraditi

uspješan projekt. Izrada strukture raščlambe poslova je aktivnost tokom faze inicijacije

13

projekta. Koristi se kako bi se utvrdio rad koji se treba izvršiti na razini pojedinačnih

zadataka koje treba jedna osoba (ili tim) izvršiti. Ideja je te strukure da se počinje na

najvišoj razini aktivnosti, te se svaka aktivnost dalje dijeli na niže razine sve do najniže.

Shema 1. Ciljevi upravljanja projektom

Izvor: autor

Shema 2. pokazuje četiri cilja projekta – projektni proizvod, kvaliteta, vrijeme i

troškovi. Projekt je uspješan ako zadovolji i ostvari projektni cilj i njegove zahtjeve.

Svaki projekt se odvija uz odreñena ograničenja, pa tako postoje interna (poput pitanja

raspoloživost financijskih, materijalnih ili ljudskih resursa, tehnologije izvedbe projekta,

da li će biti ostvaren standard kvalitete, koji su sve rizici izvoñenja projekta, ...) i

eksterna ograničenja (kao razni utjecaji poslovne okoline – klijenti, dobavljači,

konkurenti, kreditori, vladine i državne organizacije, te opće okoline – faktori prirodne,

znanstveno-tehnološke, socijalno-kulturne, demografske, ekonomske i političko-pravne

okoline). Sva ova ograničenja kod izvedbe projekta treba uzeti u obzir i vidjeti koji je

njihov utjecaj na sam projekt i njegov konačan proizvod, te procijeniti da li utjecaj tih

KVALITETA

TROŠKOVI

VRIJEME

projektni rezultat

PROIZVOD

CILJEVI

upravljanja projektom

14

čimbenika za projekt predstavlja priliku ili prijetnju. Može li se projekt brže završiti od

predviñenog? Može li se budžet smanjiti? Kako pravilno rasporediti resurse? Vrijeme,

trošak, kvaliteta, resursi – su ključna pitanja svakog projekta. Slijedi selekcija projekta

kojom se vrednuje projekt te izbor onog koji najbolje ispunjava ciljeve poduzeća. Kod

selekcije projekta postoje brojne metode i kriteriji. Navedene su neke od njih.

Metoda otplatnog razdoblja je takva metoda u kojoj se utvrñuje vrijeme koje je potrebno

da bi projekt vratio uloženu investiciju. U tu se svrhu u meñusobni odnos stavlja iznos

investicije u projekt sa procijenjenim priljevom novca u razdoblju poslovanja projekta:

tp=I /Pi (Buble, 2010., p.37.)

Npr, ako je u projekt uloženo 300.000,00 kn, a godišnji je povrat od projekta

100.000,00 kn, tada je period povrata 300 000/100 000 je tri godine. To je zapravo

vremenski period u kojem se vraća uložena investicija.

Metoda prosječne stope povrata je omjer prosječnog profita nakon oporezivanja i

investicije u projekt. Npr, ako je godišnji profit nakon oporezivanja 55.000,00 kn, a

investicija vrijedna 300.000,00 kn, onda je prosječna stopa povrata 0,18.

Indeks profitabilnosti je takoñer jedan od pokazatelja prihvatljivosti projekta, gdje je

omjer korisnost/trošak, tj. neto sadašnja vrijednost budućih primitaka/ulaganje.

Prihvatljiviji je onaj projekt čiji je indeks veći od 1, što znači da će se svaka uložena

kuna vratiti uvećana za odreñeni faktor.

2.5.2. Planiranje

Planiranje je faza u kojoj se odreñuje što se mora napraviti, tko će što uraditi, kada, gdje

i na koji način. Treba prije svega ispitati ciljeve projekta i što se očekuje od njega te

točno odrediti obuhvat projekta. Opseg (obuhvat) projekta, ukupno raspoloživo vrijeme

i resursi čine vrhove trokuta koji ilustrira mogućnosti i kompromise koje treba napraviti

izmeñu zadovoljavanja potreba korisnika (ciljne skupine) projekta definiranih opsegom

projekta nasuprot raspoloživom vremenu i resursima (Pavičić, J., i suradnici, 2006.,

p.296.). Navedeno je prikazano na shemi 2.

15

Shema 2. Meñuodnos opsega, vremena i troškova izvoñenja projekta

KOMPROMIS??!

KOMPROMIS??!!

Izvor: autor

Realizacija projekta ovisit će o ovim čimbenicima, tj. troškovima, vremenu i opsegu

projekta. Kompromis?! Pitanje je kako naći sredinu i tako uskladiti sve zahtjeve

projekta – vrijeme, opseg, troškovi, kvaliteta – da bi se realizirao projekt i ostvario

projektni cilj te isporučio projektni proizvod korisniku. Projektni ciljevi odreñuju

željeno stanje projekta na samom završetku – Da li je projekt završen na vrijeme? U

okvirima planiranog budžeta i zacrtane kvalitete? Definiranjem projektnog obuhvata

definira se posao koji je potrebno obaviti kako bi se isporučio projektni proizvod. To je

ključni proces projektnog planiranja i važan čimbenik uspjeha svakog projektnog

proizvoda. Projektni tim dalje izrañuje dva dokumenta kao osnovice za donošenje

odluka o pokretanju i realizacije projekta, a to su: Izjava o opsegu projekta i Plan

projekta. Plan projekta je kompleksni dokument koji se sastoji od niza planova, kao što

su plan opsega poslova, plan aktivnosti, trajanja i realizacije u vremenu, plan troškova,

plan kvalitete, plan ljudskih resursa, plan komunikacija, plan upravljanja rizikom i plan

nabave. Da bi se isporučio projektni proizvod a tako i pratile sve aktivnosti na projektu,

potrebno je definirati opseg projekta, tj. izraditi strukturu raščlambe poslova pod kojom

se podrazumijeva hijerarhijsko raščlanjivanje poslova koje projektni tim treba izvršiti.

Iz nje su vidljivi svi planovi koji se moraju slijediti i rasporedi rada kao i delegiranje

odgovornosti odreñenim pojednicima u projektu.

vrijeme

opseg

troškovi

16

Planiranje vremena izvoñenja projekta je postupak utvrñivanja vremena trajanja i

rokova izvršenja svake pojedine aktivnosti na temelju strukture raščlambe rada. Na

temelju tog plana se stvaraju temelji za kontrolu vremenskog odvijanja projekta.

Utvrñivanje potrebnog vremena provodi se raznim tehnikama, a najpoznatije su tehnike

mrežnog dijagrama – CPM (metoda kritičnog puta) i PERT (metoda evaluacijske

procjene projekta) tehnike. Tom metodom se grafički prikazuje odvijanje projekta, gdje

su brojevima tj. kružićima označeni dogañaji, a strelicama su označene aktivnosti u

pravcu vremenskog odvijanja posla.

Planiranje resursa - Predvidjeti vrstu i količinu resursa potrebnih za realizaciju samog

projekta izričito je važan dio planiranja projekta. U toj fazi treba identificirati,

definirarati i procjeniti potrebne resurse, predvidjeti ukupne potrebe za resursima i

utvrditi njihovu raspoloživost. Ljudi, materijali, strojevi, ureñaji, novac,.. – sve su to

resursi koje je potrebno nabaviti i planirati za realizaciju projekta. Nedostatak jednog od

resursa može biti kritičan za sam projekt. Treba usporediti postojeće resurse i one koji

su potrebni za realizaciju što opet zahtjeva posebna znanja i vještine projektnog

menadžera.

Planirati budžet za svaku pojedinu aktivnost i svaki zadatak provodi se preko strukture

raščlambe projekta. Procjenjuju se troškovi svake pojedine aktivnosti kako bi se

napravio plan troškova. Postoje različite strategije budžetiranja – top-down strategija

(polazi od veličine troškova izrañenih za budžet kao cjelinu odakle se dalje sukladno

strukturi račlambe rada utvrñuju troškovi za svaku pojedinu aktivnost); i –bottom –up

strategija (gdje se najprije budžet izrañuje za svaku pojedinu aktivnost, te se dalje

njihovim zbrajanjem formira budžet za projekt kao cjelinu).

Projektni menadžment u postupku selekcije utvrñuje da li je projekt isplativ ili ne, tj.

obavlja analizu troškova i koristi usporeñujući sve prednosti i nedostatke projekta. U tu

svrhu provodi najčešće cost-benefit analizu. Cilj cost-benefit analize je utvrditi

opravdanost, tj. isplativost realizacije projekta usporedbom troškova i koristi u

ekonomskim fazama njegovog životnog ciklusa. Financijski tok pokazuje likvidnost

projekta, odnosno pokazatelj je mogućnosti financiranja projekta i doprinosa projekta

jačanju financijskog potencijala investitora. Primitci u financijskom toku pružaju

17

informacije o raspoloživim financijskim sredstvima, a izdatci o dospjelim obvezama.

Projekt je likvidan ako mu je kumulativ neto primitaka stalno pozitivan. (Zekić, 2010.,

p. 107.)

2.5.3. Izvedba projekta

Izvedba projekta je središnja faza životnog ciklusa i u njoj dolazi do koordiniranja

projektnim resursima u svrhu ispunjavanja projektnog plana i postizanja ciljeva

projekta. Ključne aktivnosti u toj fazi su upravljanje kvalitetom, upravljanje nabavom i

ugovaranjem, upravljanje komunikacijama i upravljanje rizikom.

Kvaliteta je jedan od mjerila uspješnosti projekta i ključnog je utjecaja na prihvatljivost

samog projekta. Kvaliteta projekta treba zadovoljiti i ispuniti zahtjeve kupca, tj.

naručitelja projekta. Kada se govori o upravljanju kvalitetom, ne misli se samo na

projektni proizvod i da odgovara svojoj svrsi, nego i na čitav proces upravljanja i

izvoñenja projekta a s ciljem da se osigura tražena kvaliteta koju treba provjeravati.

Kvalitetu treba planirati, osigurati i kontrolirati kako bi se na vrijeme poduzele potrebne

korekcije i smanjili uzroci postizanja nezadovoljavajuće kvalitete. Pri osiguranju

kvalitete potrebno je zadovoljiti cijeli niz čimbenika kako bi se ostvarilo ono što je

zacrtano u ciljevima projekta. U svrhu izvoñenja kontrole kvalitete koriste se razni alati:

dijagram toka, histogram, Paretov dijagram, dijagram rasipanja, dijagram uzroka i

posljedica, kontrolna karta i sl.

Od sva četiri ključna elementa projekta – opsega, kvalitete, vremena i troška – kvaliteta

je ono što je najuže povezano sa zadovoljstvom korisnika ili naručitelja projekta.

Nabava i ugovaranje je druga faza izvedbe projekta. To je skup aktivnosti kao što su

planirati nabavu, tj.materijale i usluge i sve druge aktivnosti potrebne da se projekt

izvede, planirati ugovaranje, prikupljati ponude i izabrati najpovoljnijeg dobavljača, i na

kraju zaključiti i administrirati ugovor. Utvrñuje se što, u kojoj količini, kada i kako

nabaviti. Izrañuje se projektni zahtjev koji se temelji na specifikacijama što je sve

potrebno za provedbu projekta (analiza korisničkih zahtjeva, izrada specifikacije,

procjena troškova, izrada budžeta,..)

18

U okviru ovoga treba uzeti u obzir i faktore koji utječu na planiranje nabave, kao što su

eksterni (tržišni uvjeti, tržišna raspoloživost potrebnih dobara, rokovi i isporuke) i

interni faktori (politike i procedure nabave – raspoloživost vlastitih resursa, da li će se

iznajmiti oprema, ili kupiti, i sl.) Stoga se izrañuju bilance materijala u kojima je popis

onoga što treba nabaviti za izvoñenje projekta.

Planiranje ugovaranja je faza u kojoj se priprema dokumentacija potrebna za izradu

zahtjeva za ponudu i izbor dobavljača. Slijedi prikupljanje ponuda od strane

potencijalnih dobavljača iz kojih se vidi kako oni namjeravaju ispuniti projektne

zahtjeve. Postoje tri načina prikupljanja ponuda: oglašavanja, pregovaranje i male

nabavke. Ispitivanje ponuda i usporeñivanje ponuda dobavljača rezultira izborom

najpovoljnijeg dobavljača s obzirom na tražene uvjete samog projekta.

Zaključivanje ugovora je zadatak koji slijedi dalje nakon izbora dobavljača. Nakon što

je ugovor zaključen pozornost se premješta na izvršenje ugovora. Javlja se niz

aktivnosti od nadgledanja provedbe ugovora i praćenja napredovanja izvršenja ugovora,

tj. da li se točno isporučuje ono što je ugovoreno, u kojoj količini, u kojoj kvaliteti, po

kojim cijenama, te provoñenje mogućih promjena ugovora ako su neki faktori doveli do

nužnog mijenjanja nekih od odredaba ugovora, sve do finaliziranja ugovora, tj. do

ispunjenja svih ugovornih obveza.

Projektni rizik je neizvjestan dogañaj koji ako se dogodi ima posljedice (pozitivne ili

negativne) na jedan od ciljeva projekta - vrijeme, troškovi, opseg ili kvalitetu. Rizik je

što napraviti ako se projekt kvalitetno ne odradi ili kakva je vjerojatnost uspjeha

projekta,..i sl. Brojni su tipovi rizika od financijskih, pravnih, tehničkih, rizika

okoline,... Koriste se brojne metode pri identificiranju rizika. SWOT analiza je razvijena

kao sredstvo sustavske analize odnosa internih prednosti i slabosti i eksternih povoljnih

prilika i prijetnji. (Buble, 2006., p.120.) Metoda se može primjenjivati (i treba) u

vremenskoj dinamici, tj. analizirajući i prošlost, sadašnjost i budućnost (bližu i daljnju).

Najpoželjnija je situacija ona u kojoj menadžment može upotrijebiti sve svoje prednosti

da bi iskoristilo prilike u eksternoj okolini.

Rizik je procijenjena vjerojatnost da projekt neće ispuniti jedan ili više projektnih

ciljeva. (Omazić, Baljkas, 2005., p.227.) Rizik je posebno izražen, jer se projektni

proizvod izvodi po prvi put tako da nisu poznati mogući rizični dogañaji, a ni na kraju

19

rezultat projekta. Moguća šteta ili posljedice rizika mogu biti kašnjenje projekta,

prekoračenje budžeta, smanjen obuhvat ili izvedba projekta. Kako jedna izreka

Theodora Roosevelta kaže „Nagrade života nije moguće steći bez izlaganja

opasnostima.“, tako i projektni menadžer mora biti spreman riskirati kako bi projekt

uspješno realizirao i kao takvog ga predao korisniku na korištenje.

Biti konkurentan danas nije pitanje uspjeha, nego pitanje opstanka. Izgradnja i stalno

podizanje konkurentnosti postaje ključni zadatak uspjeha. Konkurentska prednost

predstavlja skup čimbenika koji izdvajaju neko poduzeće od ostalih konkurenata i daju

mu jedinstvenu tržišnu poziciju, superirornu spram konkurencije. (Kolaković, 2010.,

p.82.) Ona se ostvaruje posjedovanjem neke posebnosti koju kupci traže i žele, te

pomoću koje se razlikuje od svoje konkurencije. Budući da je vrijeme predviñeno za

odgovore na tržišne prilike jako kratko, brze su reakcije nužne kako bi se iskoristile

prilike na tržištu.

2.5.4. Nadzor i kontrola projekta

Nadzor i kontrola projekta je veoma važan segment faze upravljanja projektom. To je

proces koji omogućava provjeru odvija li se projekt u skladu s očekivanjima i planom, a

obuhvaća praćenje i kontrolu opsega (da li je u skladu s planiranim), vremena (odvija li

se realizacija projekta u skladu s planiranim vremenom, te hoće li se u tom vremenu i

realizirati), resursa (odvija li se realizacija projekta u pogledu planiranih resursa),

troškova (praćenje dinamike trošenja financijskih sredstava, pravovremeno uočavanje i

ispravljanje, te se prati je li napredovanje radova u skladu s učinjenim troškovima),

kvalitete (da li je projekt u skladu s planiranim standardima kvalitete).

Bitno je razgraničiti odgovornosti i nadležnosti svih sudionika u projektu od vlasnika

projekta, projektnog menadžera i ostalih kako bi se mogle jednostavnije ispravljati i

pratiti pojedine greške ukoliko doñe do njih ako netko ne obavi svoj dio odgovornosti.

Ukoliko netko od sudionika ne obavi svoj dio odgovornosti dolazi do neusklañenosti

isporuka s potrebama klijenta, prekoračenja vremena ili troškova, odstupanja od

kvalitete, pogrešaka u projektu, nezadovoljstva ostalih sudionika projekta i sl.

20

Nadzor obuhvaća prikupljanje i bilježenje podataka te izvještavanje projektnog

menadžera i ostalih zainteresiranih sudionika o stanju i napredovanju projekta.

Konstantni nadzor je i jedini način na koji projektni menadžer može upravljati

projektom. Podaci moraju biti kvalitetni i ažurni kako bi kontrola projekta bila efikasna

i efektivna. Svrha je kontrole djelovanje na temelju podataka prikupljenih nadzorom

projekta. Sam proces nadzora kreće od samog plana projekta, do nadzora nad

ostvarenjem projekta te završava izvještavanjem o projektu. Izvještaji se predočuju

ostalim sudionicima projekta kako bi imali jasnu sliku o stanju i napredovanju projekta.

Kontrola omogućuje provjeru odvija li se projekt u skladu s očekivanjima i planom, te

svim zainteresiranim sudionicima projekta pruža informacije o odstupanjima ili

problemima i tako omogućava pravodobno poduzimanje preventivnih i korektivnih

akcija. Treba ispitati ako postoje odstupanja usporeñujući planirano od ostvarenog -

koja su to odstupanja, njihovu veličinu i razloge odstupanja. Metoda kontrole koja će se

koristiti ovisi o samom projektu (od onih jednostavnijih do suvremenih metoda).

Najčešće korištena metoda je EVA – analiza ostvarene vrijednosti – suvremena metoda

koja se zasniva na praćenju planirane vrijednosti, ostvarnih troškova i ostvarene

vrijednosti te je orijentirana na kontrolu izvoñenja cijelog projekta, a ne na dijelove

projekta. EVA metoda daje informacije o statusu projekta svim sudionicima projekta:

projektnom menadžeru, financijskom direktoru, klijentu, projektnom sponzoru te svim

ostalim članovima užeg i šireg projektnog tima. (Omazić, Baljkas, 2005., p. 274.)

Postoje dva temeljna mjerila koja iz metode proizlaze, a to su: troškovna varijanca

(predstavlja razliku izmeñu ostvarene vrijednosti i ostvarenih troškova; ako je pozitivna,

to znači da su stvarni troškovi niži od planiranih, pa je ostvarena ušteda) i vremenska

varijanca (razlika izmeñu ostvarene vrijednosti i planirane vrijednosti; ako je pozitivna,

to znači da su izvršene aktivnosti prije planiranih rokova, a ako je jednaka nuli, znači da

se aktivnosti projekta odvijaju u skladu s planom).

21

2.5.5. Zatvaranje projekta

Zadnja faza životnog ciklusa upravljanja projektom je zatvaranje projekta u kojoj se

završavaju sve aktivnosti na projektu i isporučuje se projektni proizvod. Postoje dvije

etape faze, a to su evaluacija projekta (koja obuhvaća vrednovanje i ispitivanje onog što

je postignuto s aspekta ciljeva projekta) i završetak projekta (usmjeren na niz

operativnih poslova koje treba obaviti da se projektni proizvod preda klijentu na

korištenje).

Projektna revizija je sistemsko i neovisno ispitivanje kako bi se provjerilo da li se

projekt izvršava u odnosu na proizvod, projekt i standarde projektnog menadžmenta.

(Buble, 2006., p. 181.) Revizija je takoñer metoda osiguranja kvalitete u kontekstu

projekta. Objekt revizije može biti proces ili rezultat, tj. projektni proizvod. Svaka faza

životnog ciklusa projekta može podlijeći reviziji kako bi se utvrdilo da li postoje

eventualne pogreške ili odstupanja, kako projekt napreduje i sl. Razlikuje se generalna

ili opća, detaljna i tehnička revizija ovisno o okolnostima i potrebama pojedinog

projekta. Revizijski izvještaj treba biti napisan na taj način da olakša usporedbu izmeñu

planiranog i ostvarenog, te ukaže na odstupanja do kojih je došlo te njihove razloge.

Revizor sastavlja izvještaj što kraće i sa što više činjenica važnih za provedbu projekta.

U izvještaju se nalazi kratak opis projekta i njegovi ciljevi, usporedba ostvarenja

troškova, vremena, resursa i kvalitete u odnosu na planirano, zaključci koji se odnose na

napredak ili eventualne promjene u projektu, rizici te završni komentar i preporuke na

projekt. Završetak projekta znači sam kraj svih projektnih aktivnosti te ima utjecaj na

uspješnost korištenja projekta u budućnosti. Projekt može uspješno ili neuspješno

završiti. Najčešći razlog grešaka na projektu je oskudno i nedovoljno planiranje.

Cijeli proces završetka rada na projektu mora biti pod stalnom kontrolom. Predaja

projektnog proizvoda njegovom kupcu - korisniku / klijentu je važna grupa aktivnosti

koja pripada ovoj fazi životnog ciklusa projekta.

Završni izvještaj prikazuje povijest samog projekta u kojoj se kronološki iznose detalji o

tome što je bilo krivo, a što je bilo dobro na projektu, tj. kako je i na koji način projekt

napredovao kroz vrijeme. Temeljna svrha tog izvještaja je unapreñenje budućih

projekata i uspješnosti upravljanja, te za „izvlačenje“ pouke za daljnja upravljanja u

budućnosti.

22

3. PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA

U ovom dijelu rada je ukratko objašnjen projekt, njegova projektna ideja, projektni

proizvod, projektni ciljevi, projektna povelja, opis lokacije i djelatnosti projekta,

upravljanje projektom te prikaz nekih troškova i isplativosti projekta.

3.1. Projektna ideja

Imajući u vidu rastuću popularnost i potencijal seoskog turizma, zamišljen je ovaj

projekt te se njime želi povećati kvaliteta života u prekrasnim hrvatskim selima. Budući

da je trend povratak zdravijem načinu života, povratak prirodi i tradiciji, ruralna

područja (selo) postaje nova atraktivna destinacija modernog turizma.

Postavlja se pitanje: Zašto se baviti seoskim turizmom? Što će konkretno ponuditi

posjetiteljima? Kojim uslugama i kojom ponudom privući posjetitelje? Što će

posjetitelji moći na imanju doživjeti, vidjeti, naučiti, raditi? Koje će neuobičajeno,

zanimljivo i jedinstveno iskustvo moći ponuditi posjetiteljima na seoskom imanju? Koja

će biti cijena usluga?

Orijentirat će se na obitelji s djecom, te im pružiti aktivni odmor u prirodi (vožnja

biciklima, vožnja čamcem, jahanje, pješačenje,.. i organiziranje svečanosti, poput

krizmi, roñendana ili vjenčanja), te razne grupacije posjetitelja od umirovljenika, do

poslovnih partnera (organiziranja ručkova, domjenaka) te raznih sudionika sportskih

dogañaja (malonogometni turniri, boćanje ili badmiton). Najbitnije je zadovoljstvo

posjetitelja uslugom jer ono garantira uspješnost na tržištu.

O čemu će ovisiti uspjeh seoskog imanja? Ovisit će o posjetiteljima. Potrebno je imati

na umu da posjetitelji koji će doći na imanje imaju očekivanja. Nakon odlaska s imanja

ostati će im sjećanja i uspomene o kojima ovisi hoće li se oni opet vratiti na imanje i

hoće li ga preporučiti svojim prijateljima da ga takoñer posjete i odmore se od ovog

užurbanog i stresnog svakodnevnog života makar na djelić sekunde.

Stoga kada posjetitelji doñu na imanje treba se potruditi da se osjećaju opušteno, da

osjete onaj izravni „seoski“ topli osjećaj koji ne mogu osjetiti u klasičnim ugostiteljskim

objektima i restoranima. Ponuda stoga mora biti kvalitetna i kreativna.

23

3.2. Projektni proizvod - Seosko imanje - Izletište „Novak“

U prekrasnom mjestu kod Sv. Ivana Žabno nalazi se mjesto Cepidlak gdje će biti

smješteno obiteljsko izletište "Novak". Od Zagreba je udaljeno svega 50 km pa je

ujedno idealno mjesto za jednodnevne izlete u prirodi. Na imanju će se nalaziti restoran

koji će raspolagati sa 350 sjedećih mjesta. U sklopu restorana posjetitelji će moći i

noćiti na imanju u pet dvokrevetnih soba. Uz dogovor organizirati će se svadbene

svečanosti, razna obiteljska slavlja poput krstitaka, krizme, roñendani, razne domjenci i

poslovni ručkovi i slično.

Vožnja kočijama će biti organizirana za mladence a takoñer i za sve posjetitelje imanja.

Nudit će i posebne pogodnosti za organizirane izlete djece iz škola i vrtića te za

umirovljenike. Restoran će raditi svaki dan od 10,00 sati do 22,00 sata. U sklopu imanja

"Novak" nalazit će se tri prekrasna jezera, staze za šetnju kroz šumu, dječje igralište sa

ljuljačkama, klackalicama, pješčanikom i ostalim zabavnim sadržajima koji vesele

najmlañe, a i zološki vrt s domaćim životinjama poput konja, koza, divlje svinje, zečevi,

patke... U parku ispred restorana će se nalaziti preko 200 godina stari predmeti kojima

su se ljudi nekada služili u svakodnevnom životu za obradu zemlje, preradu grožña te

alati za razne potrebe u domaćinstvu.

U sportskom dijelu imanja nalazit će se nogometno igralište na kojem će se često

organizirati malonogometni turniri, igralište za badmiton, boćanje i slične aktivnosti. U

ponudi za avanturiste biti će najam quada (četverocikla) tako da posjetitelji mogu sami

istražiti prirodne ljepote tog lijepog kraja Cepidlaka. Za ljubitelje mirnijih aktivnosti

uredit će se bočalište i viseća kuglana, a za one koji se žele okušati u ribolovu moći će

iznajmiti oprema potrebna za ribolov. Posjetitelji izletišta "Novak" će se moći

vikendima zabavljati uz plesnu glazbu i tamburaše. Organiziranje vjenčanja u dvorištu i

u restoranu takoñer će biti posebno jer seoski ambijent jamči opuštenu i toplu

atmosferu. Namjera vlasnika izletišta "Novak" će biti zadovoljiti svakog posjetitelja bez

obzira na dob, te da mu boravak na imanju ostane u lijepom sjećanju i da se veseli

ponovnom dolasku.

24

PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA

1. Projekt: seoski turizam - Obiteljsko izletište „Novak“

2. Projektna ideja - Turističko ureñenje seoskog imanja u destinaciju za aktivni odmor u

tradicionalnom seoskom ambijentu.

3. Cilj projekta: a) namjenski:

- obogaćivanje turističke ponude na području općine Sv. Ivan Žabno;

- formiranje nove turističke destinacije;

- očuvanje prirodne i kulturne baštine;

b) objektni:

- ureñenje igrališta za nogomet, badmiton, boćanje, kuglanu;

- opremanje imanja i najam quada (četverocikala)

4. Projektni proizvod - formiranje nove turističke destinacije seoskog turizma za odmor

u tradicionalnom ambijentu te stvaranje preduvjeta za održivi ekonomski razvoj

ruralnog prostora.

5. Glavne odrednice projekta:

- vrijeme realizacije: 12 mjeseci

- veličina prostora: 3500 m² neto površine

- djelatnici: Vlasnik i još 6 članova stalno zaposlenih; prema potrebi rade i svi drugi

ukućani obitelji Novak

- sadržaj i iznos investicije

- ureñenje restorana sa 350 sjedećih mjesta: 223.110,00 kn

- ureñenje zabavnih i rekreacijskih sadržaja: 86.580,00 kn

- ureñenje okoliša: 23.310,00 kn

ukupan iznos investicije: 333.000,00 kn

6. Sudionici projekta: - projektni menadžment: Uprava tvrtke Salaj

- projektni menadžer: Vinko Novak, direktor

-projektni klijenti: izletnici, rekreativci, sportaši, turisti željni

aktivnog odmora (jahanje, nogomet, ribolov, badmiton, boćanje, vožnja čamcem po

25

jezeru, vožnja biciklima i četverociklima, kuglanje, klizanje na ledu i sanjkanje)

-projektni izvoñač: grañevinsko poduzeće Kamen d.o.o.

-projektni sponzor: Salaj d.o.o., općina Sv. Ivan Žabno,

Zagrebačka županija, Ministarstvo turizma i okoliša, Ministarstvo poljoprivrede,

ribarstva i ruralnog razvoja

7. Interesno-utjecajne skupine projekta:

- dobavljači: seoska poljoprivredna gospodarstva

- financijska logistika: Općina Sv.Ivan Žabno, Ministarstvo turizma i okoliša,

Zagrebačka županija

- lobisti: općina Sv. Ivan Žabno, mediji (radio Križevci), Turistička zajednica

Zagrebačke županije.

8. Interna - eksterna okolina projekta

INTERNA:

a) organizacijska struktura – projektna organizacijska struktura

b) organizacijska kultura - ciljno usmjerena, poduzetnička

c) organizacijski resursi: temeljni kapital: 200.000, 00 kn, znanje i iskustvo članova

uprave te projektnog menadžera

EKSTERNA:

a) tehnološka - razvijena komunalna, cestovna i informacijska infrastruktura

b) gospodarska - blizina najrazvijenije makroregije (od Zagreba udaljeni 50ak

kilometara); lokalno nepostojanje konkurencije; niska kamatna stopa za slične

investicijske projekte

c) institucionalna - aktivna politika države za razvoj ruralnog prostora (bespovratna

sredstva, povoljni krediti, poticaji)

d) socio-kulturna - znanja i vještine lokalnog stanovništva mjesta Cepidlak, trendovi i

orijentiranost zaposlenog stanovništa prema aktivnom odmoru

Ovim projektom želi se obogatiti cjelokupna turistička ponuda Republike Hrvatske i to

u novom smjeru ruralnog turizma koji ubire sve veći interes od strane inozemnih pa i

domaćih posjetitelja. Istodobno Republika Hrvatska će realizacijom ovog projekta

26

učiniti dodatni korak u zaštiti prirodnih resursa i promociji cijele zemlje kao područja

od iznimnih prirodnih vrijednosti.

3.3. Opis djelatnosti i lokacija projekta Izletište „Novak“

Budući da je trend povratak zdravijem načinu života, povratak prirodi i tradiciji, ruralna

područja (selo) postaje nova atraktivna destinacija modernog turizma. Prema iskustvima

i tendencijama na tržištu, ponuda ovog imanja izletišta „Novak“ imat će slijedeće

sadržaje, tj. obuhvat projekta je:

- Smještaj na seoskom imanju s raznim aktivnostima

- Posluživanje jela i pića na imanju

- Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda (sir, mlijeko i mlječni proizvodi,

vino te voćne rakije i likeri)

- Razne sportsko-rekreacijske aktivnosti

- Ponuda ovisi o kreativnosti domaćina i gostiju, tradiciji i specifičnosti okruženja

Ugostiteljske usluge članovi ovog izletišta pružati će sukladno Zakonu o ugostiteljskoj

djelatnosti. Ovo seosko obiteljsko imanje „Novak“ pružat će slijedeće ugostiteljske

usluge:

- Pripremanje i usluživanje toplih i hladnih jela, te pića i napitaka iz pretežito

vlastite proizvodnje

- Pružanje usluga kušanja vina, voćnih rakija i likera

Osim ugostiteljskih usluga, ovisno o želji gostiju moguće će biti organizirati i turističke

usluge u ovom seoskom izletištu kao što su: jahanje konja, vožnja biciklima, vožnja

čamcem, šetnja kraj jezera te druge usluge ovisno o mogućnostima izletišta, a sve u

skladu sa Zakonom o turističkoj djelatnosti.

Obvezu ishoñenja pojedine dokumentacije, tj. termini koji se koriste u ovom radu

sukladni su ovim zakonima:

- Zakon o prostornom ureñenju i gradnji (NN 76/07) - za lokacijsku i grañevnu dozvolu

čiji zahtjev za izdavanje podnosi investitor. Sadržaj dozvola i način njihova izdavanja

27

propisan je Zakonom o prostornom ureñenju i gradnji. Sustav prostornog ureñenja čine

subjekti, dokumenti, akti i postupci kojima se osigurava praćenje stanja u prostoru,

odreñivanje uvjeta i načina izrade, donošenja i provoñenja dokumenata prostornog

ureñenja te ureñenje grañevinskog zemljišta. Prostornim ureñenjem se ostvaruju

pretpostavke za unapreñenje gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških

polazišta održivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske kao osobito vrijednom i

ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornom planiranju.

(http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298830.html)

Dozvole izdaje županijski ured, tj. ured Grada Zagreba, nadležan za poslove prostornog

ureñenja na čijem se području planira projekt, ako Zakonom nije drugačije odreñeno.

Grañevna dozvola je dokument na temelju kojeg se može započeti gradnja objekta.

Lokacijskom dozvolom se odreñuje namjena, veličina i površina objekta.

- Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji odreñuje pod kojim se uvjetima može obavljati

ugostiteljska djelatnost. Ugostiteljska djelatnost u smislu ovog Zakona je pripremanje

hrane i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje

usluga smještaja. (http://www.zakon.hr/z/151/Zakon-o-ugostiteljskoj-djelatnosti)

Izletište „Novak“ pruža usluge pripremanja prehrane i usluživanje pića u skladu s

Zakonom.

- Obveza je i poštivanja Pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom

domaćinstvu. Ovim Pravilnikom propisuju se: vrste, minimalni uvjeti za vrste,

kategorije, uvjeti za kategorije, oznake za kategorije, način označavanja kategorija,

način kategorizacije objekata u kojima se pružaju usluge smještaja, što se smatra

pretežito vlastitom proizvodnjom, a što jelima, pićima i napicima uobičajenim za kraj u

kojem je seljačko domaćinstvo te vrste proizvoda koji ne moraju biti iz vlastite

proizvodnje.(http://www.croatia-holidays.in/agroturizam/agroturizam-ili-turisticko-

seljacko-domacinstvo/pravilnik-o-pruzanju-ugostiteljskih-usluga-u-seljackom-

doma%C4%87instvu.html)

Menadžment je procijenio atraktivnosti kraja mjesta Cepidlak i okruženja te dao visoku

ocjenu. Osim dobre klime, nezagañenog zraka i vode, odsutnosti buke i vibracije,

28

očuvane prirode, kulturne tradicije kraja, slikovitosti krajolika, područje projekta mora

ispunjavati i slijedeće zahtjeve:

- Uvjete za rekreaciju i razonodu,

- Ugostiteljske objekte,

- Infrastrukturu,

- Dobru cestovnu povezanost,

- Telefonsku povezanost,

- Udaljenost do prve ambulante i pošte manja od 15 km,

- Udaljenost do prve trgovine i gostionice manja od 5 km.

Da bi se ovaj projekt uspješno proveo, vlasnik izletišta „Novak“ mora procijeniti

atraktivnosti svog turističkog seoskog gospodarstva. Procjena atraktivnosti uključuje

ove elemente:

- Posjedovanje poljoprivrednog zemljišta,

- Posjedovanje stoke,

- Atraktivnost lokacije samog objekta,

- Osiguran automobilski pristup do kuće,

- Osigurana električna struja, pitka voda, telefonska veza,

- Mogućnost preureñenja u turističko seosko gospodarstvo u okviru ekonomski

prihvatljive investicije,

- Broj, dob i sklonost članova seoskog domaćinstva za pružanje turističkih usluga.

Seosko imanje – Izletište „Novak“ biti će smješteno u Cepidlaku, mjesto kod Sv. Ivana

Žabna, udaljeno od Zagreba 50ak kilometara. Cepidlak je jedno od naših prekrasnih

hrvatskih sela i idealno je mjesto za izlete u prirodi i odmor za dušu.

Vlasnik izletišta provoditi će marketinške i druge aktivnosti, kako bi što bolje

predstavio svoje obiteljsko izletište, koristeći pri tome Internet i sva druga medijska

sredstva (radio Križevci). Očekuje se posjet i domaćih i inozemnih gostiju, jer je sve

više svjetski trend ovakve vrsta odmora.

29

3.4. Organizacija projekta Izletište „Novak“ i interesno-utjecajne skupine

U primjeru projekta Izletišta „Novak“ koristi se projektna organizacijska struktura koju

karakterizira niži stupanj složenosti i formalizacije i visok je stupanj sudjelovanja u

odlučivanju. Ovdje menadžer ima glavnu ulogu jer rasporeñuje projektne resurse – ljude

i razvija timsku organizacijsku kulturu koja potiče timski rad i inovativno stvaranje,

prihvaća ideje tima i uvažava vjerovanja i vrijednosti ljudi u timu. Problemi se rješavaju

komuniciranjem, tj. razmjenom informacija svih članova projektnog tima, potrebnih za

definiranje problema i donošenje odluke o načinu rješavanja nastalog problema. Svi

sudjeluju u nastalom problemu jer misao vodilja projektnog tima im je – „Za uspjeh su

potrebni svi, a za neuspjeh je dovoljan jedan.“ Kultura je važan dio organizacijskih

resursa – jer treba postići cilj, uložiti trud i napor, pronaći najbolja rješenja, postići

ugodu ozračja koja motivira da projektni tim radi zajedno, jer najbolji rezultat je uz

najbolje odnose projektnog tima. Projektni menadžer je okupio oko sebe tim u kojem

vlada sklad a ne sučeljavanje te stvorio timsku poduzetničku kulturu.

Uz organizacijsku kulturu i organizacijsku strukturu, potreban je i treći resurs bez kojeg

je takoñer nemoguće uspješno provesti realizaciju projekta. Organizacijski resurs je

temeljni kapital od 200 000,00 kn, te znanje i iskustvo članova uprave i projektnog

menadžera Vinka Novaka.

Interesno – utjecajne skupine čine brojni sudionici koji imaju svoja očekivanja od

projekta. U ovom primjeru projekta glavni i odgovorni menadžer je Vinko Novak,

direktor poduzeća Salaj d.o.o. koji svojim znanjem i vještinama upravlja projektom i

njegovom realizacijom. Projektni klijenti su turisti i posjetitelji željni aktivnog odmora i

opuštanja u prirodi - izletnici, rekreativci, sportaši koji se mogu okušati u jahanju,

nogometu, ribolovu, badmitonu, vožnji čamcem po jezeru, vožnji biciklima i

četverociklima, kuglanju ili jednostavno doći na večeru i uživati u ljepoti prirode.

Ciljane skupine ovog projekta su svi domaći i strani posjetitelji koje karakteriziraju

ekološka osviještenost, želja za boravkom u prirodi ili želja za upoznavanjem i

istraživanjem različitih aspekata prirode.

Projektni izvoñač Izletišta „Novak“ je grañevinsko poduzeće Kamen d.o.o. iz Zagreba

koji sa svojim zaposlenicima vrijedno i kvalitetno obavljaju svoj dio zadatka. Projektni

sponzori su tvrtka Salaj d.o.o., općina Sv. Ivan Žabno, Zagrebačka županija,

30

Ministarstvo turizma i okoliša koji svojim novčanim sredstvima pomažu ostvarenju

samog projekta. Ministarstvo turizma je dodijelilo za projekt i njegovu realizaciju

70.000,00 kn, dok je Zagrebačka županija 35.000,00 kn.

3.5. Projektna povelja

Što je projektni rezultat? Koji su ciljevi samog projekta? Što je okvirni projektni

obuhvat? Kad se namjerava završti projekt? Na sva ta pitanja treba dati odgovor

projektna povelja. U navedenom primjeru prikazana je projektna povelja Izletišta

„Novak“

Naslov projekta: Projekt revitalizacije ruralnog prostora sa ciljem formiranja turističkog

proizvoda

- Voditelj projekta: Vinko Novak

- Vrijeme realizacije: 12 mjeseci

- Cilj projekta: formiranje nove turističke ponude, tj. turističkog proizvoda na

području Zagrebačke županije – seosko imanje – Izletište „Novak“

- Svrha: nedostatak turističke ponude na području Sv. Ivana Žabna,

nedovoljno iskorišteni prirodni resursi mjesta

očuvanje kulturne, prirodne i tradicijske baštine

- Opis turističkog proizvoda: formiranje nove turističke destinacije seoskog

turizma za odmor u tradicionalnom ambijentu te oblikovanje zabavnih i

rekreacijskih sadržaja Izletišta „Novak“

Osnovni cilj projekta Izletište „Novak“ je obogaćivanje turističke ponude na području

općine Sv. Ivan Žabno, formiranje nove turističke destinacije te očuvanje prirodne i

kulturne baštine. Posebni ciljevi ovog projekta su uvoñenje dodatnih turističkih i

rekreacijskih sadržaja, ureñenje igrališta za nogomet, badmiton, boćanje, kuglanu, te

opremanje imanja i najam quada (četverocikala).

31

3.6. Upravljanje projektom Izletište „Novak“

U primjeru je prikazana struktura raščlambe poslova projekta – seoskog imanja Izletište

„Novak“

Shema 3. WBS- Struktura raščlanjenih poslova projekta Izletište „Novak“

Izvor: autor

Izletište „Novak“

1.prikupljanje i analiza podataka

2. realizacija – izvoñenje

radova

3. testiranje i kontrola

4. predaja projekta

u eksploataciju

prikupljanje podataka

o resursima mjesta

izrada investicijskog

elaborata

prikupljanje grañevinsko-

projektne dokumentacije

ishodovanje grañevinske

dozvole

podnošenje zahtjeva

za potporu MT

prikupljanje ponuda izvoñača

radova

odabir najpovoljnije

ponude

početak radova

završetak grañevinskih

radova

ishodovanje uporabne dozvole

za restoran

ishodovanje minimalno

tehničkih uvjeta

dobivanje rješenja za početak djelatnosti

zapošljavanje i edukacija osoblja

otvaranje restorana

marketinške aktivnosti

oglašavanja

završetak ureñenja okoliša i svih ostalih

radova

32

Kao što je prikazano na najvišoj razini je sam projekt Izletište „Novak“. On se dalje

raščlanjuje na prikupljanje i analizu podataka, realizaciju ili izvoñenje radova, testiranje

i kontrola te na kraju predaja projekta, tj. otvaranje izletišta „Novak“ uz marketinške

aktivnosti. Za ovaj projekt potrebno je ishodovati mnoge dozvole kao i izrade elaborata,

poput grañevinske-projektne dokumentacije, grañevinske dozvole, uporabne dozvole za

otvaranje samog restorana, minimalne tehničke uvjete... Da bi menadžer mogao

efektivno raditi potrebno je da podijeli odgovornost i ovlaštenja. Kao rezultat izrade

raščlambe poslova moguće je grubo odrediti koje su vještine potrebne i koji ljudski

resursi za odreñenu aktivnost u samom projektu.

Prikazana je CPM metoda kojom se grafički prikazuje odvijanje projekta, gdje su

brojevima tj. kružićima označeni dogañaji, a strelicama su označene aktivnosti u pravcu

vremenskog odvijanja posla. Za realizaciju projekta Izletište „Novak“ potrebno je 12

mjeseci, te se može zaključiti da period realizacije najviše ovisi o vremenu potrebnom

za pribavljanje potrebnih sredstava i pripremu potrebne dokumentacije (razne dozvole

potrebne za grañenje objekta). Vidljivo je u primjeru CPM metodom da su kroz 12

mjeseci označene aktivnosti i poslovi koji se trebaju obaviti da bi se projekt u 12.

mjesecu predao u eksploataciju, tj, otvorilo seosko imanje – izletište „Novak“ Jedan

mjesec je vremenski period za početak projekta, prikupljanje i analiza podataka traje

četiri mjeseca, realizacija projekta je predviñena za pet mjeseci, tri mjeseca će trajati

testiranje, dok je za zadnji mjesec predviñena predaja projekta u ekspolataciju. Od

trenutka osiguranja financijskih sredstava planirano je da bi se izgradnja restorana

„Novak“ i ureñenje imanja trebala dovršiti u roku jedne godine. Početak radova je

planirano s datumom 1.1.2012., a završetak se planira za 1.1.2013. U nastavku je

prikazana CPM metoda projekta

33

Shema 4. Metoda kritičnog puta – CPM projekta Izletište „Novak“

Izvor: autor

Gantogram takoñer predstavlja kalendar, tj. terminski plan rasporeda rada po

mjesecima. To je jednostavna tablica čiji redci predstavljaju pojedine aktivnosti koje

treba obaviti u okviru projekta, a stupci jednake vremenske jedinice (dane, mjesece) u

okviru čitavog životnog ciklusa projekta. U nastavku je prikazan gantogram projekta

Izletišta „Novak“.

34

Shema 5. Gantogram projekta Izletište „Novak“

U projektu potrebno je odrediti datum početka projekta i vremenski period realizacije

samog projekta. Vrijeme realizacije ovog projekta je 12 mjeseci. Početak projekta je

1.1.2012., a datum završetka je planiran za 1.1.2013.

U tablici su prikazane ključne kritične točke koje ukratko prikazuju aktivnosti koje je

potrebno izvesti u sklopu projekta te njihovo vremensko trajanje.

Tablica 1. Ključne kritične točke

Aktivnosti Potrebno vrijeme

Prikupljanje i analiza podataka

(prikupljanje potrebne dokumentacije)

Kraj 4. mjeseca

Realizacija

(izvoñenje potrebnih radova)

Kraj 9.mjeseca

Testiranje i kontrola Kraj 11. mjeseca

Predaja projekta u ekspolataciju Kraj 12. mjeseca

35

3.7. Mogući rizici u realizaciji projekta

Projekt sa sobom nosi kompleksnost i rizičnost. Moguća šteta ili posljedice rizika mogu

biti kašnjenje projekta, prekoračenje budžeta, smanjen obuhvat ili izvedba projekta.

Mogući su ovi rizici na projektu Izletišta „Novak“:

- dugotrajan postupak izdavanja grañevinske dozvole, a taj rizik je moguće

otkloniti tako da se pripremi sva potrebna projektna i planska dokumentacija, te

posebna potpora ministarstva;

- izvoñač radova na objektu može kasniti s izvoñenjem radova, što uvelike

otežava ostvarenje projektnih ciljeva i kašnjenje isporuke projektnog proizvoda

korisniku, a to se može spriječiti ili odabirom više izvoñača ili po potrebi

zamjenom izvoñača radova;

- nekvalitetno izvedeni radovi na projektu, što se može ukloniti preciznim

sklapanjem ugovora o izvoñenju radova te plaćanjem kazna i penala za

nekvalitetno izvoñenje ili kašnjenje isporuke;

- odugovlačenje ureda za gospodarstvo s izdavanjem rješenja za rad, a to se može

spriječiti tako da se na vrijeme potpuno i detaljno zadovolje minimalno tehnički

uvjeti potrebni za rad;

- kašnjenje isplate potpore ministarstva;

- nepredviñeni troškovi promidžbe i sl.

- uz ostale rizike mogu se navesti financijski rizik, tj. opasnost da investitor neće

biti u mogućnosti financijski pratiti projekt, tj. da će profitabilnost projekta na

kraju postati negativna;

- fiskalni rizik ako kamatne stope porastu i uzrokuju dodatne financijske troškove

ako je projekt kreditno ovisan ( a dijelom je);

- rizik tržišta radne snage povezan s promjenama na tržištu radne snage, tj. manjak

radne snage odreñene kvalifikacijske strukture potrebne za projekt;

- a najnepredvidiviji rizik je ljudski potencijal, tj. ako netko od članova projektog

tima ne ispuni svoj dio odgovornosti i ne ispuni planirani projektni zadatak,

projekt će kasniti i neće ostvariti svoj cilj.

36

3.8. Analiza troškova projekta

U radu su prikazane tablice nekih troškova projekta Izletišta „Novak“

Tablica 2. Kalkulacija troškova hrane (u kunama)

Opis Količina Trošak Iznos

Obrok

Doručak 2.000 30 60.000,00

Ručak 2.000 50 100.000,00

Večera 2.000 30 60.000,00

Meñuobroci 2.000 30 60.000,00

Ukupni troškovi hrane - - 280.000,00

Izvor:autor

Restoran će posjetiteljima posluživati doručak, ručak i večeru sa meñuobrocima. U

tablici su prikazani troškovi hrane restorana. Većinu namirnica seosko imanje - Izletište

„Novak“ pripremit će na vlastitom imanju, a ostalo što se mora kupiti nabavit će na

slobodnom tržištu ( veliki trgovački centri ili tržnica). Jelovnik je raznolik. Svaki dan

se kuha svježe pripremljena hrana po domaćim receptima. Jela sa roštilja, jela od

divljači, paprikaš, gulaš, purica s mlincima, plata „Novak“ s domaćom šunkom,

domaćim sirom i vrhnjem, juhe s domaćom tjesteninom, krem juhe od gljiva, te druge

vrste jela, do poslastica poput domaćih štrukli i štrudli s makom, orasima te knedle s

šljivama i višnjama. Takoñer je mogućnost naručivanja posebnih specijaliteta poput npr.

janjetine ispod peke ali uz prethodno naručivanje jela kod šefa kuhinje restorana.

Tablica 3. Prikaz troškova

Opis iznos (kuna)

Oprema i materijal 291.000,00

Ostali troškovi 80.000,00

Ukupno 371.000,00

Osoblje 240.000,00

37

Troškovi financiranja 16.650,00

Amortizacija 27.864,00

Ukupni troškovi 655.514,00

Prisutni su brojni troškovi u poslovanju restorana - prikupljanje prehrambenih

namirnica (hrane i pića), kupovine potrošnih materijala poput sredstava za čišćenje i

održavanje soba, kućne potrepštine, svi materijali i oprema potrebna za opremanje

restorana (interijer restorana - zidovi, stolice, stolovi, dekorativni materijali,...kuhinja i

svi potrebni ureñaji za pripremu hrane i pića),...

Proračun amortizacije

Proračun amortizacije stalnih sredstava izvršen je linearnim otpisom. Godišnji plan

amortizacije osnovnih sredstava naveden je u tablici.

Tablica 4. Prikaz proračuna amortizacije

Vrsta sredstava Osnovica (kn) Stopa (%) Amortizacija (kn)

Objekt 562.500,00 3 16.875,00

Oprema 86.580,00 10 19.300,00

Ostalo 23.310,00 10 2.331,00

Ukupno: 27.864,00

Proračun amortizacije osnovnih sredstava izveden je temeljem njihovih nabavnih

vrijednosti i odgovarajućih godišnjih stopa otpisa. Kod objekta je uračunato ulaganje, te

je procijenjena nova vrijednost.

3.9. Procjena ostvarenja prihoda i projekcija Računa dobiti i gubitka

U pet dvokrevetnih soba može prenoćiti 10 osoba. Očekivana popunjenost je 200 dana,

a umnožak daje 2.000 osoba godišnje, što je baza za izračun troškova i prihoda. Cijena

aranžmana po osobi je 400,00 kuna po danu, a umnoškom sa brojem dobije se ukupni

38

prihod koji iznosi 800.000,00 kuna. U cijenu od 400,00 kn je uračunat i doručak, ručak

i večera po jelovniku restorana. Piće posjetitelji naknadno plaćaju i nije uračunato u tu

cijenu. 250,00 kn je održavanje i čišćenje sobe.

Nakon što su ukupni rashodi odbijeni od ukupnih prihoda, dobiven je iznos bruto dobiti

na koji je obračunat porez po stopi od 20%. Nakon odbitka poreza na dobit dobiva se

iznos neto dobiti kao prvi indikator učinkovitosti projekta

Tablica 5. Račun dobiti i gubitka

Stavka Iznos (kuna)

Ukupni prihod 800.000,00

Ukupni rashod 559.514,00

Bruto dobit 240.486,00

Porez na dobit 48.097,20

Neto dobit 192.388,80

Temeljem podataka o neto dobiti, zaključuje se da ovaj poslovni plan projekta u godini

normalnog poslovanja ostvaruje prihvatljivu neto dobit, tj. ukazuju na profitabilnost

poslovnog plana.

3.10. Ulaganje kapitala i isplativost projekta

Strukturu ulaganja čine slijedeći elementi: ulaganje kapitala u iznosu od 333.000 kuna

(od čega na adaptaciju pripada 67 %, na opremu 26 %, i ostalo 7 %).

Tablica 6. Struktura ulaganja u projekt

Predmet ulaganja Iznos Postotak

Ureñenje restorana 223.110,00 kuna 67%

Oprema (zabavno-rekreacijski

39

sadržaj 86.580,00 kuna 26%

Ostalo (ureñenje okoliša) 23.310,00 kuna 7%

Ukupno 333.000,00 kuna 100% Potrebna sredstva za realizaciju projekta su cca 333.000,00 kn za ureñenje restorana i

okoliša seoskog imanja. Za sada su osigurana financijska sredstva u iznosu od

70.000,00 kn koje je doniralo Ministarstvo turizma, te 35.000,00 kn što je donacija

Zagrebačke županije. Navedeni iznosi su bespovratna sredstva koja su dodjeljena da bi

se projekt realizirao i strogo su i na tu svrhu namjenjena. Ostatak sredstava će se

osigurati iz drugih izvora (što iz vlastitih sredstava (200.000,00 kn) što iz tuñih izvora).

Izletište „Novak“ će se sastojati od restorana sa 350 sjedećih mjesta, koji je otvoren od

10,00h do 22,00h, i kompletnim ureñenjem interijera restorana. Restoran će imati 5

dvokrevetnih soba prve kategorije, s pratećim prostorijama, koje će se godišnje

iznajmljivati 200 dana. Takoñer je i predviñeno ureñenje igrališta za sportske i

rekreacijske aktivnosti (poput nogometnog igrališta, teren za boćanje, badmiton,

kuglana, dječje igralište sa ljuljačkama i klackalicama i sl.), te tri prekrasna jezera

ureñena tako da posjetitelji mogu i isprobati vožnju čamcem, te okoliš i staze za šetnju

uz razgledavanje domaćih životinja poput konja, zečeva, patki, koza, divljih svinja,...

Stalno zaposlenih sedam osoba, a po potrebi pomažu im i ostali članovi obitelji Novak.

Vinko Novak – vlasnik izletišta, kao voditelj restorana, Marta Novak – knjigovoña, 2

kuhara i 2 konobara, te 1 čistačica.

Prikazana je tablica Cost-benefit analize projekta koja govori isplativosti realizacije

projekta usporedbom troškova i koristi.

Tablica 7. Cost-benefit analiza projekta

Struktura / godine 1 2 3 4 5 PRIMICI 330 000 520 000 640 000 690 000 800 000 1. Prihodi projekta - 520 000 640 000 710 000 800 000 2. Izvori financiranja 330 000

a) vlastiti izvori 200 000 b) krediti 130 000

40

3. Ostatak vrijednosti projekta

-

IZDACI 330 000 400 000 490 000 570 000 670 000

4. Investicije 330 000 - - - - 5. Rashodi projekta - 250 000 270 000 390 000 385 000 6. Porez na dobit - 50 000 54 000 78 000 77 000 7. Dividende - 65 000 60 000 60 000 65 000 NETO PRIMICI 0 120 000 150 000 120 000 130 000 KUMULATIV 0 120 000 270 000 390 000 520 000

U tablici je vidljivo da je projekt likvidan, tj, da je kroz pet godina kumulativ neto

primitaka pozitivan, tj. veće su koristi nego troškovi koje projekt nosi sa sobom.

3.11. Ugovaranje i izbor dobavljača

Vinko Novak, projektni menadžer, izabrao je za projektnog izvoñača grañevinsko

poduzeće Kamen d.o.o. iz Zagreba koji će mu izvoditi radove na projektu. Bilo je više

dobavljača, tj. poduzeća koje bi izvodilo radove a javili su se svojom ponudom –

ALFAPLAN - Grañenje d.o.o., LEGIS ART d.o.o., Bajić Interijeri, Kontruktor d.o.o.

Prema svojoj procjeni i pregovorima s navedenim dobavljačima projektni menadžer se

odlučio za Kamen d.o.o. iz Zagreba koji će izvoditi radove. Radovi obuhvaćaju

izgradnju objekta, tj. restorana sa 350 sjedećih mjesta i 5 dvokrevetnih soba uz sve

instalacije, priključke i potrebne aktivnosti (izgradnja objekta, radovi na krovištu,

elektroinstalacijski radovi, postavljanje instalacija za vodu, grijanje, plin, ventilaciju i

hlañenje, završni grañevinski radovi i sl.)

3.12. SWOT analiza projekta

U nastavku je prikazana je SWOT analiza koja je kombinacija prikaza prilika, prijetnji,

snaga i slabosti projekta. Izrañena je temeljem svih relevantnih podataka vezanih za

turizam ovog kraja, obilaskom destinacije, razgovorima s ključnim osobama, te

opsežnom analizom tržišta i konkurencije Izletišta „Novak“.

41

Tablica 8. SWOT analiza projekta - Izletišta „Novak“

Snage

Slabosti

Prirodni, kulturni resursi

Bogata gastronomska ponuda (janjetina,

prošek, mliječni proizvodi,,..)

Brojni izvori (su)financiranja i kreditiranja

za razvoj turizma na selu

Nepostojanje konkurencije u blizini

objekta i privlačanje „novih“ turista koji su

motivirani prirodom i kulturom

Dobra organizacijska struktura i kvalitetno

vodstvo projekta

Nedovoljna iskorištenost i promocija

prirodnih bogatstava

Loša prezentiranost kulturnih dobara

Prilike

Prijetnje

Rastući trend seoskog turizma

Poticanje razvoja obiteljskih

poljoprivrednih gospodarstava od strane

nadležnih ministarstava

Edukacija lokalnog stanovništva i svih

sudionika o važnosti kulturne baštine

Poboljšanje ukupne ekonomske situacije u

okruženju

Sve veća ekološka osviještenost turista

Nedovoljno poticanje razvoja ekološkog

turizma kao oblika zaštite okoliša

Pojava konkurentskih seoskih

domaćinstava i gospodarstava u široj

okolici

Nepostojanje bliže konkurencije u blizini restorana „Novak“ je za sada prednost, no

otvaranje novih seoskih gospodarstava u bližoj okolini može narušiti tržišnu poziciju.

Izletište „Novak“ svojom ponudom želi stvoriti prepoznatljiv turistički imidž

pozicionirajući se na ciljne skupine gostiju. Konkurenti Izletišta „Novak“ su seoska

gospodarstva tek u blizini Zagreba. (Seosko imanje Složna Braća, Obiteljsko izletište

Priroda u srcu u blizini Zagreba, Seosko gospodarstvo Opium iz Vrbovca, te Klijet u

42

srcu iz Dubrave). Izrazito atraktivan turistički prostor te bogata prirodna i kulturna

baština glavni su atributi ovog prostora i kao takvi predstavljaju bogatu osnovu za

razvoj seoskog turizma na području mjesta Cepidlak.

3.13. Financijski parametri projekta i Završni izvještaj o provedbi projekta

U pet dvokrevetnih soba moguće je smjestiti 10 osoba, te je očekivana vrijednost 200

dana. Broj noćenja prikazan je u danima. Stavka troškovi su prikazani u kunama.

Tablica 9. Financijski parametri projekta Izletište „Novak“

Planirano

1.

mj.

2.mj. 3.mj. 4.mj. 5.mj. 6.mj. 7.mj. 8.mj. 9.mj. 10.mj. 11.mj. 12.mj.

Broj

noćenja

0

100

100

200

200

250

250

250

200

150

150

150

Σ broj

noćenja

0

100

200

400

600

850

1100

1350

1550

1700

1850

2000

Troškovi

0

2500

2500

5000

5000

6250

6250

6250

5000

3750

3750

3750

Planirani

Budžet

0

2500

5000

10

000

15

000

21

250

27

500

33

750

38

780

42

500

46

250

50

000

Ostvareno

0

80

90

200

180

200

260

260

250

140

110

130

Ostvarena

vrijednost

0

2000

2250

5000

4500

5000

6500

6500

6250

3 500

2 750

3250

vremenska

varijanca

-

-500

-500

0

-500

1250

250

250

1250

250

1000

500

U prvom mjesecu je planirano čišćenje i otvaranje restorana, pa stoga je planirani broj

noćenja 0. Planirano je 2000 noćenja u godini, a ostvareno je ukupno 1900 noćenja, što

je za 100 noćenja manje od planiranog.

Cijena troškova za održavanje sobe je 250,00 kn. Za prvu godinu otvaranja seoskog

imanja i restorana „Novak“ planiran je ukupni budžet od 50.000,00 kn za troškove

održavanja i čišćenja soba u restoranu godišnje. A ostvareni su troškovi od ukupno

47.500 kn, što je za 2.500 kn manje troškova od planiranih (50.000,00 kn)

43

U drugom mjesecu u odnosu prema planiranim troškovima od 2.500,00 kn, realizirano

je 2.000,00 kn troškova, te je u odnosu prema planiranom budžetu ostvarena vrijednost

od 2.000,00 kn. Računajući projektne parametre, dolazi se do podatka da je vrijednost

vremenske varijance negativna i iznosi – 500,00 kn, tj. došlo je do kašnjenja plana -

ostvarena su 2 noćenja manje od planiranog u 2.mjesecu., što je i takoñer dovelo da je

koeficijent ostvarenja plana manji od 1. (koeficijent ostvarenja plana jednak je ostvarena

vrijednost/planirani budžet)

U 7. i 8. mjesecu ostvarena su po deset noćenje više od planiranog, tj. oba mjeseca po

260 noćenja a planirano je 250 noćenja, dok je u 9.mj. ostvareno 50 noćenja više od

planiranog. Krajem godine takoñer dolazi do odstupanja (manji broj noćenja od

planiranog). Iz tablice je vidljivo da su planirani troškovi približno jednaki i ostvarenim,

te da nisu visoka odstupanja od planiranog.

Ključni faktori uspjeha ovog projekta:

- da li u postojećem ruralnom prostoru postoje kapaciteti i resursi za ostvarenje

projekta?

- da li je planiran projekt ostvaren u odnosu na kvalitetu, vrijeme i budžet?

- da li su iskorištene mogućnosti razvoja ruralnog prostora, tj. mjesta Cepidlak i

njegove turističke ponude?

- da li su korisnici projekta zadovoljni isporukom projektnog proizvoda?

- da li je ostvaren planirani financijski rezultat?

Planirani projekt je ostvaren u odnosu na kvalitetu, vrijeme i budžet te je korisnik

projekta zadovoljan isporukom projektnog proizvoda – Izletišta „Novak“. A takoñer su i

iskorištene mogućnosti razvoja ruralnog prostora mjesta Cepidlak, te je projekt ostvario

svoju svrhu te tako postao atraktivno turističko izletište koji svakim danom privlači sve

više turista željnih aktivnog odmora i uživanja u prirodi. Vrijeme realizacije projekta je

završeno 20.12.2012., što je kraće od planiranog (1.1.2013.), a uzrok tome je bilo dobro

vrijeme te više radnih dana na samom objektu restorana.

Prijelazom projekta u fazu eksploatacije projekt postaje ureñen turistički proizvod koji

kao takav osigurava dodatna zapošljavanja okolnog stanovništva i napredak cijele

44

općine Sv. Ivan Žabno. Seosko imanje „Novak“ kao turistički proizvod je moguće

ponuditi na turističkom tržištu kao kvalitetan turistički proizvod namijenjen turistima za

aktivni odmor i rekreaciju.

U nastavku je prikazan završni izvještaj o provedbi projekta.

Završni izvještaj o provedbi projekta

Naziv projekta: PROJEKT REVITALIZACIJE RURALNOG PROSTORA

Seoski turizam - Obiteljsko izletište „NOVAK“

Nositelj projekta: Vinko Novak

Trajanje projekta: 11 mjeseci i 20 dana

Proračun projekta: 333.000,00 kn

Iznos financijske potpore dobiven od Ministarstva: 105.000,00 kn

- Kratki opis ostvarenih ciljeva:

- izgrañen restoran sa 350 sjedećih mjesta, te 5 dvokrevetnih soba;

- ureñen okoliš imanja sa zabavno-rekreacijskim sadržajima (nogometno igralište,

golf teren, 3 prekrasna jezera, staze za šetnju uz jezera i šumu, zoološki vrt s domaćim

životinjama, dječje igralište sa klackalicama, ljuljačkama, vrtuljcima)

- opis aktivnosti vremenski period nositelj aktivnosti

Izgradnja

restorana

1.5.-1.7.2012.

(2 mjeseca)

Grañevinsko poduzeće Kamen

d.o.o., Zagreb

vlasnik Božo Jaković

Ureñenje interijera

sa sobama

(3.7.-2.8.2012.

(1 mjesec)

Kamen d.o.o. Zagreb

Ureñenje okoliša

imanja

15.8.-10.9.2012.

(25 dana)

Obitelj Novak u suradnji sa

cvjećarnom Marina d.d., vlasnica

Marina Markešić

45

- način informiranja o projektu i njegovim rezultatima: putem medija (radio Križevci,

letci, brošure te Internet stranica Izletišta „Novak“)

- najvažniji uspjeh projekta: prekrasno ureñeno imanje s bogatom ponudom privlači

turiste kako domaće tako i strane

- financijski dio: - vlastita sredstva: 200.000,00 kn

- Zagrebačka županija: 35.000,00 kn

- Ministarstvo turizma: 70.000,00 kn

- ostale donacije: 25.000,00 kn

ukupno izvori financiranja: 333.000,00 kn

Izdaci: za ureñenje restorana: 223.110,00 kn; za opremu i zabavno- rekreacijski

sadržaj: 86.580,00 kn; za ureñenje okoliša: 23.310,00 kn

- vrijeme realizacije projekta je završeno prije planiranog, tj. 20.12.2012.

Mjesto i datum: Cepidlak, 21.12.2012.

Iz izvještaja je vidljivo koliki su izdaci za ureñenje samog imanja, tj. restorana,

zabavno-rekreacijske sadržaje, te ureñenje okoliša imanja. Vrijeme realizacije je

završeno prije planiranog završetka, što je rezultat okolnosti povoljnog vremena.

Voditelj projekta je zadovoljan projektom, njegovom realizacijom i isporukom. Projekt

je ostvario svoju svrhu i ispunio planirane projektne zahtjeve.

Planirani financijski prihod je 800.000,00 kn, (planirano je 2000 noćenja u godini po

400,00 kn = 800.000,00 kn), a u prvoj godini je ostvareno 1900 noćenja, što iznosi

760.000,00 kn. 40.000,00 kn je manji prihod u prvoj godini otvaranja, što i nije toliko

veliko odstupanje s obzirom da je tek prva godina otvaranja imanja „Novak“.

Račun dobiti i gubitka na temelju kojeg je vidljivo da je ukupni prihod 760.000,00 kn, i

oduzimajući rashode dobije se iznos od 200.486,00 kn. Na taj iznos bruto dobiti

obračunat je porez od 20 % i dobije se iznos od 160.388,80 kn neto dobiti.

46

Stavka Iznos (kuna)

Ukupni prihod 760.000,00

Ukupni rashod 559.514,00

Bruto dobit 200.486,00

Porez na dobit 40.097,20

Neto dobit 160.388,80

47

4. BUDUĆNOST SEOSKOG TURIZMA

Zanimanje za bavljenje seoskim turizmom u stalnom je porastu s obzirom na postojanje

još uvijek atraktivnih i netaknutih ruralnih predjela s točno odreñenim načinom

življenja, kulturom i običajima, velikom potrebom očuvanja takvih predjela, davanja

stanovništvu mogućnost prihodovanja kroz turističke usluge i očuvanje izvornih usluga

i proizvoda kreiranjem ponuda za drugačiji odmor. Moderan način života današnjeg

čovjeka (brzi tempo, stres, otuñenost, nedostatak vremena za sebe i svoje bližnje,

nezdrava i brza prehrana, više bolesti,..) kao potrebu traži uživanje u hrani i pravilnije

hranjenje, bolji osjećaj kroz opuštanje i ugodu uz zvukove iz prirode, ponovna fizička

aktivnost kroz gibanje i rekreacija, poboljšanje kvalitete života, više vremena za obitelj i

sl. Upravo ti motivi za dolazak na selo kao što su: mir, čist okoliš, komunikacija s

novim ljudima, zdrava hrana, lagani tempo, uživanje i rekreacija u prirodi, zaslužni su

za nastanak i opstanak seoskog turizma kao turizma okrenutog individualnom gostu i

njegovim potrebama.

4.1. Mogućnosti seoskog turizma

Seoski turizam je boravak turista u domaćinstvu koje je organizirano kao turističko

seosko gospodarstvo, a radi odmora i rekreacije turista. Seosko imanje – Izletište

„Novak“ je upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i pruža ugostiteljske

usluge sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (pripremanje i usluživanje jela i

pića iz pretežno vlastite proizvodnje i usluge smještaja) i Pravilniku o pružanju

ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu, te pruža i turističke usluge radi odmora i

rekreacije turista (poput ribolova, vožnja kočijama, čamcem, biciklima, jahanje,

nogomet, pješačenje i slično, kao i iznajmljivanje sredstava, pribora i opreme za te

aktivnosti). Vrsta objekta u seljačkom domaćinstvu je odreñena je ovisno o: vrsti

ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu koje se u objektu moraju obvezno

pružati, pretežitosti i obveznom minimumu ugostiteljskih usluga, načinu usluživanja, te

drugim uvjetima propisanim Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom

domaćinstvu. (Priručnik za buduće poduzetnike u seoskom turizmu Zagrebačke

županije, 2011., p.6.) S obzirom na vrstu objekta u seoskom turizmu, ovo seosko imanje

48

pripada grupi – izletišta. U Hrvatskoj je registrirano 360 seoskih gospodarstava sa 875

kreveta i njihova se ponuda uglavnom orijentira na usluge hrane i pića.

4.2. Državne i županijske poticajne mjere koje se odnose na seoski turizam

Svake godine Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog

razvoja, Zagrebačka županija i druge regionalne i državne ustanove raspisuju natječaje

za programe potpora i kreditiranja. Program kreditiranja seoskog turizma „Razvoj

turizma na selu“ kojim Ministarstvo turizma potiče razvoj seoskog turizma na ruralnim

područjima Republike Hrvatske takoñer je jedan od oblika pomoći i unapreñenja

turističkog seoskog turizma. Zagrebačka županija sufinancira razvoj posebnih oblika

turizma (vjerskog, kulturnog, seoskog, planinskog, lovnog, sportsko-rekreacijskog i

slično), a čija provedba neposredno doprinosi unapreñenju i razvoju turizma na

području Zagrebačke županije. Od 2006.godine Zagrebačka županija je uvela direktne

mjere potpore ruralnom razvoju kroz dodjelu bespovratnih potpora za više namjena. Za

opremanje objekta i ureñenje okoliša i sportsko-rekreacijskih sadržaja imanja Izletište

„Novak“ dodjeljeno je 35 000,00 kn. Programom poticanja inovacija u turizmu

„INOVATIVNI TURIZAM“ Ministarstvo turizma provodi program s ciljem razvoja

novih i inovativnih turističkih proizvoda, te obogaćivanja i unapreñenja ukupne

turističke i ugostiteljske ponude. Ministarstvo sufinancira do 50% opravdanih troškova

provedbe projekta, a najviše do 200 000, 00 kn po pojedinom korisniku, tj. projektu.

Ministarstvo je objavilo javni poziv za kandidiranje projekata za dodjelu bespovratnih

sredstava na temelju kojega je za projekt Izletišta „Novak“ dodjeljeno 70 000,00 kn.

4.3. Mjere unapreñenja projekta Izletište „Novak“

Kreativnost i dizajn su postali bitniji nego ikad – danas kada se veliki broj novih

destinacija natječu oko istog tržišnog udijela izuzetno je bitno diferencirati se od

konkurencije na kreativan i inovativan način. Turisti sve više zahtijevaju privatnost,

slobodu i ugodu na prostoru na kojem se nalaze, te postaju svjesniji potrebe očuvanja

49

okoliša. Oni žele nova iskustva, znanja i zadovoljstvo samim sobom. Izletište „Novak“

svojim gostima pruža odmor, nova iskustva, slobodu i bogatu ponudu koja ih osvaja te

ih vraća opet iznova na imanje. Potrebno je ponuditi gostu osjećaj slobode, mira i

opuštenosti. Uspjeh projekta ovisi o mnogim faktorima, koje najprije treba definirati i

analizirati. To su brojni faktori koji dolaze iz okoline a na koje se treba kvalitetno i

pravovremeno pripremiti. Samo kvalitetan menadžment znati će upravljati projektom i

ostvariti njegov cilj. Menadžer mora imati viziju što i kako uraditi a da ostvari što veći

broj noćenja na svom imanju, kako privući goste, što im ponuditi, tj. kako osvojiti

goste?

Projektu treba prići promišljeno i planski s vizijom kako ostvariti uspjeh i opstati na

turističkom tržištu. Planiranje je faktor uspjeha, i samo planskim djelovanjem i

aktivnostima menadžer će uspjeti ostvariti svoj projekt. Mnogi projekti su propali zbog

nekvalitetnog planiranja te znanja i vještina menadžmenta. Planirati kako osvajati goste

i održati svoj imidž na turističkom tržištu je cilj svakog seoskog imanja.

Zadovoljan gost će o svom iskustvu pričati drugima, a njegova priča je vrlo dragocjena,

i stoga je bitno ostaviti dobar dojam kod gostiju. Treba napraviti sve da se gosti dobro

osjećaju i tako će se čuti za seosko imanje „Novak“. Ako gost bude oduševljen, on će se

vratiti. A ako mu i nije bilo skroz savršeno na imanju, ali su domaćini imanja (vlasnici

imanja) bili ljubazni, pokazali brigu za njihovo iskustvo, pitali ih kako im se sviña na

imanju, vlasnici imanja biti će uspješni, jer ljudi cijene osjećaj brige i pridavanja

važnosti njihovim željama i potrebama, pogotovo onih koji su „pobjegli“ na selo od

ovog stresnog i užurbanog svakodnevnog života. Važno je da gosti osjete da se ne cilja

njihov džep, već „srce“! Gostima treba dati do znanja da je domaćinima imanja stalo do

njih, pa npr. fotografirati ih i za Božić ili roñendan im poslati čestitku s njihovim

fotografijama. Potruditi se treba s gostima uspostaviti kvalitetan odnos jer se tako

napravi prvi korak prema stvaranju stalnog gosta koji će svojim dolascima povećati

prihode vlasnika imanja. Jer uspjeh seoskog imanja ovisit će samo o gostima i ponudi

kojom će ih zadiviti i osvojiti. A da bi goste osvojili, treba saznati što gost želi i

potruditi se dati mu i više od toga. Znati prepoznati što gostu treba, npr, kad je potrebno

gosta ostaviti na miru (gost je došao na odmor i ne želi da mu se dosañuje) i slične

situacije, ostaviti će na njih pozitivna ili negativna iskustva i doživljaje, a doživljaj gosta

50

stvara (ili ne stvara) prihode od bavljenja tom djelatnošću. Seoski turizam je prodaja

doživljaja.

51

5. ZAKLJUČAK

Projekt ima za cilj stvaranje projektnog proizvoda ili usluge, tj. zadovoljavanje želja i

težnji korisnika projekta. Na putu do uspješne realizacije projekta, projektnom

menadžeru stoje brojne prepreke koje treba znati preskočiti ili zaobići. Prepoznavanjem

prilika, tj. prijetnji iz okoline, a korištenjem snaga i eliminiranjem slabosti u datom

okruženju mogu se uspješno realizirati projektni ciljevi. Upravljanje projektom

obuhvaća organizacijske sposobnosti i tehnike koje su usmjerene prema realizaciji

projekta i ostvarenju njegovog cilja, a provodi se kroz nekoliko faza životnog ciklusa

projekta koje treba uspješno provesti. Vodeću ulogu u realizaciji projekta ima projektni

menadžer i njegov projektni tim, te okolina koja bitno utječe na projekt. Kroz rad su

istraživanjem i dobivenim rezultatima dokazane radne i pomoćne hipoteze te je, uz

pomoć financijske analize, potvrñena opravdanost ulaganja u projekt Revitalizacije

seoskog turizma Izletište „Novak“ i stvaranja nove turističke ponude u mjestu Cepidlak.

Prihodi su koje projekt ostvaruje tijekom razdoblja, dovoljni za podmirivanje svih

dospijelih obveza te se može reći da je investicijski projekt likvidan. Neto primitci su

pozitivni u svim godinama promatranja projekta, što znači da projekt ostvaruje

pozitivne vrijednosti, odnosno poslovnu dobit.

Ruralni turizam u Hrvatskoj i turizam na seljačkim gospodarstvima nalaze se u početnoj

fazi. Posljedica je to pretežito usmjerenosti hrvatskog turizma na jadranske prostore, ali

i desetljećima dugog procesa zanemarivanja ruralnog prostora. Seoski turizam je

djelatnost koja će imati sve zapaženiju ulogu u 21. stoljeću. Danas je sve primjetnija

potražnja za turističkim sadržajima koji imaju karakteristike eko i ruralnog seoskog

turizma. Domaći i strani gosti sve više otkrivaju prirodne i kulturne ljepote te ih

privlači tradicija i zeleni turizam. Podaci o registriranim turističkim seoskim

domaćinstvim u europskim zemljama govore o prisutnosti trenda u eko i ruralnom

turizmu koji je različito koncipiran u zemljama Europe, što dodatno potvrñuje da razvoj

ovakve turističke usluge ovisi o potrebama tržišta, specifičnim obilježjima seoskih

gospodarstava, promociji i prodaji, dosadašnjim iskustvima seoskih gospodarstava u

bavljenju seoskim turizmom i uvjetima koji su nužni za njegov razvoj.

Revitalizacija sela u smislu održivog i cjelovitog razvoja neophodan je proces očuvanja

ruralnih prostora kao primarnih proizvodnih područja hrane i ostalih dobara, područja

52

specifičnog krajolika s naglašenim prirodnim, kulturnim i povijesnim elementima, oaze

zelenila i ekološke ravnoteže, i na kraju – kao područja mira i odmora od dinamičnog i

stresnog gradskog života.

Osim broja turističkih seljačkih gospodarstava važan je i ostvareni broj noćenja.

Turistička noćenja važan su element osiguravanja prihoda od bavljenja ovom

djelatnošću jer omogućavaju duži boravak turista na jednom obiteljskom gospodarstvu,

a najčešće su povezana s uslugom ponude hrane i pića na samom gospodarstvu kao i u

primjeru ovog projekta. Time se ne podižu samo prihodi gospodarstva, nego i znatno se

podiže kvaliteta ponude i doživljaj boravka. Hrvatska ima osnove za razvoj ruralnog

turizma i turizma na seljačkim gospodarstvima. Očuvanje biološke raznolikosti i

očuvanje ruralnog turizma kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz

suradnju svih partnera na nacionalnoj, lokalnoj i županijskoj razini, kao i svih

zainteresiranih strana, prvenstveno na području sjeverozapadne Hrvatske.

Navedeni projekt predstavlja spoj očuvanja tradicionalne proizvodnje na području

Republike Hrvatske uz istodobno očuvanje okoliša te spoj aktivnog odmora i života u

prirodi. Ekološki i ruralni turizam grana su turizma koja u Hrvatskoj ima tendenciju

rasta, privlačeći one koji jedva čekaju izbjeći prometne gužve, uživati u prirodnim

bogatstvima, opustiti se u ruralnim područjima, uživati u tradicionalnoj kuhinji i

očuvati životni okoliš.

U današnje vrijeme stresa, seoski turizam predstavlja odličnu mogućnost bijega iz takve

stresom opterećene svakodnevnice, te daje mogućnost provoñenja ugodnog odmora.

Atraktivnost cjelokupnog seoskog imanja mjeri se upravo stupnjem ureñenosti okoliša,

a bitno je i znati kako gost prilikom dolaska na seosko imanje svoju prvu impresiju

(pozitivnu ili negativnu) stvara na osnovi ureñenosti okoliša. Prilikom promocije

seoskog imanja (bilo katalozima, internetom ili brošurama) najviše se koriste fotografije

seoskog imanja kako bi se privukli gosti i tako ostali i postali stalni gosti imanja.

Ureñenost okoliša, gostoljubivost i kvalitetna ponuda su faktori koji goste neće ostaviti

ravnodušnima. A samo zadovoljan gost će se vratiti opet...

53

LITERATURA

1.) KNJIGE

1. Buble Marin, Projektni menadžment, MINERVA – Visoka poslovna škola,

Dugopolje, 2010.

2. Buble Marin, Osnove menadžmenta; SINERGIJA d.o.o., Zagreb, 2006.

3. Grbac Bruno; Identitet marketinga; Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka,

2006.

4. Kolaković Marko, Virtualna ekonomija, STRATEGIJA d.o.o., Zagreb, 2010.

5. Omazić Mislav Ante, Baljkas Stipe; Projektni menadžment; SINERGIJA –

nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2005.

6. Pavičić Jurica, Alfirević Nikša, Aleksić Ljiljana, Marketing i menadžment u kulturi i

umjetnosti, MASMEDIA, (Udžbenici Sveučilišta u Splitu), Zagreb, 2006.

7. Zekić Zdravko, Projektni menadžment – upravljanje razvojnim promjenama,

Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka, 2010.

2.) INTERNET STRANICE

8. http://www.mint.hr/default.aspx?id=7936 (pregledano 27.8.2012.)

http://bs.scribd.com/doc/48038724/Projektni-Menadzment-Upravljanje-projektima

(pregledano 20.8.2012.)

9. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/298830.html (pregledano 24.8.)

10. http://www.zakon.hr/z/151/Zakon-o-ugostiteljskoj-djelatnosti (pregledano 24.8)

54

11. http://www.croatia-holidays.in/agroturizam/agroturizam-ili-turisticko-seljacko-

domacinstvo/pravilnik-o-pruzanju-ugostiteljskih-usluga-u-seljackom-

doma%C4%87instvu.html (pregledano 25.8)

3.) PRIRUČNICI

12. Priručnik za buduće poduzetnike u seoskom turizmu Zagrebačke županije, Printera

Grupa d.o.o., 2011.

POPIS TABLICA

Redni broj Naziv tablice Stranica

1. Ključne kritične točke 34.

2. Kalkulacija troškova hrane (u kunama) 36.

3. Prikaz troškova 36.

4. Prikaz proračuna amortizacije 37.

5. Račun dobiti i gubitka 38.

6. Struktura ulaganja u projekt 38.

7. Cost-benefit analiza projekta 39.

8. SWOT analiza projekta - Izletišta „Novak“ 41.

9. Financijski parametri projekta Izletište „Novak“ 42.

POPIS SHEMA

Redni broj Naziv sheme Stranica

1. Ciljevi upravljanja projektom 13.

2. Meñuodnos opsega, vremena i troškova izvoñenja

projekta

15.

3. WBS- Struktura raščlanjenih poslova - projekta Izletište

„Novak“

31.

4. Metoda kritičnog puta – CPM projekta Izletište „Novak“ 33.

5. Gantogram projekta Izletište „Novak“ 34.

55

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naziv grafikona Stranica

1. Korelacija vremena i projektnih aktivnosti, te korelacija

vremena i ukupnih troškova projekta

12.

56

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom Revitalizacija ruralnog prostora

– seoski turizam Izletište „Novak“ izradila samostalno pod voditeljstvom prof.

Zdravka Zekić, primjenjujući metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristeći

literaturu navedenu na kraju diplomskog rada.

Tuñe spoznaje, teorije i zaključke koje sam izravno navodila u diplomskom radu, sam

na uobičajen način citirala i povezivala referencama s korištenim bibliografskim

jedinicima. Rad sam izradila u skladu s nacionalnim i meñunarodnim normama o

autorskom radu i djelu.

Studentica

__________________