dan zaljubljenih - sv. trifun ili valentinsrpski kulturni i umetni^ki centar sveti sava dan...
TRANSCRIPT
-
S R B I N F O
2 Februar 2009.
Kako pro{le tako i ove godine,
Ogledalo organizuje izbor za:
Srpsku lepoticu Amerike 2009.
Devojke srpskog porekla izme|u
16 i 25 godina starosti iz
Amerike i Kanade
PRIJAVITE SE!
Pobednica sti~e pravo da
u~estvuje na izboru za
Miss Slovenske lepote 2009.
u Beogradu
Prijavite se
773.744.0373
Ispunite formular na
na{em websajtu:
www.serbianmirror.com
SRPSKI KULTURNI I UMETNI^KI CENTAR SVETI SAVA
DAN ZALJUBLJENIH - SV. TRIFUN ILI VALENTIN
@urka u Pe}ini na Dan zaljubljenih!
U subotu 14. februara 2009. u 21 ~as
Za sve zaljubljene i one koji se ljubavi nadaju, dodjite u Pe}inu i proslavite Dan
zaljubljenih sa nama! Sne`ana i Mladen }e nas zabavljati u`ivo, a DJ T-musi} }e
spinovati na{u omiljenu muziku. Ulaz je $10.
Serbian Cultural and Arts Center St. Sava
448 W. Barry Ave.
Chicago, IL 60657
773) 549-9690
http://stsavachicago.org/
Srpsko Pozori{te iz Toronta na gostovanju u ^ikagu
sa predstavom
TRAG LJUDSKIH ZUBA
`enska drama
…zlostavljanje `ena, na ivici da bude prihva}eno kao
kulturolo{ka osobina na{eg okru`enja, se u poslednje
vreme ~esto kritikuje, ~ak i o{tro napada.
Ali uz svu podr{ku javnosti i mnogih organizacija
ovaj problem te{ko je iskoreniti...
* * *
tekst Mirjana Ojdani}
re`ija Srdjan Raj{i} & Vojin Vasovi} k.g.
producent Gojko Rogli}
igraju:
Ljiljana Markovi} kao Z.K.
Diana Vasili} kao Grozdana
* * *
Petak, 20. mart, 20209. u
21:00 ~as $20
Subota, 21 mart, 2009. u
20:00 ~asova $20
SKUC Sveti Sava u ^ikagu
448 W. Barry Ave.
Chicao, IL 60657
SVETOSAVSKI BAL
Srpska {kola Sveti Sava vas poziva na godi{nji
Svetosavski Bal
u subotu, dvadeset prvog februara u {est sati uve~e u crkvenoj sali
Saborne ckve sv. Vaskrsenja
5701 N. Redwood Drive, Chicago
Ulaz je sto dolara po osobi (ve~era i koktel)
Za rezervacije pozovite 773.693.3366
18h koktel u 19h ve~era u sedam sati uve~e
Formalno odelo
Sva ostvarena dobit ide u
korist {kole Sveti Sava
ZVEZDE OGLEDALA
Prijavite se Ogledalo zove talente
iz nekoliko kategorija:
Pevanje
Gluma
Imitiranje
Igranje
Recitovanje
Pisanje pesama ili pri~a
Prijavite sebe ili va{e mali{ane
jer ovo va`i za sve od 5-65 godina
773.744.0373
Budite i VI zvezda Ogledala!
Milo{ \or|evi}
Euro `urka
7.mart,2009
TOUCH OF EURO
5415 W. Irvink Park
Chicago, IL 60634
Milo{ \or|evi}
Ve~e zabavne muzike
21. mart, 2009.
White Lounge
7968 W. Belmont - Chicago
Vi{e info na:
chicagodesavanja.com
2.Ladybug Book Cafe
is now offering:
Serbian language classes!
3 month Sessions at $250 are
available during the Summer and
Fall seasons.
Spring session starts feb.7th 2009
For more information or registra-
tion please call:773-293-6337
or 847-668-3931
Promocije knjiga su objavljene na web
stranici www.bubamaraknjziara.com
-
I Z R E D A K C I J E
Februar 2009. 3
SADR@AJ
Srb info strana 2
Svetska ekonomska kriza u Srbiji strana 4
Kosovska Badnja vatrogasna no} strana 5
Vidimo se u oktobru u Beogradu strana 7
Zakon o Dijaspori strana 8
Pri~a o |avolu strana 9
Osnovana AmSECC u ^ikagu strana 10
Ni{ kapija istoka i zapada strana 11
Nespokojne no}i Laze Kostti}a strana 12
Iz knjizare Bubamara strana 13
Sveta Tri Jerarha - Dalas strana 14
Fotoreporta`a sa Krstarenja strana 15
Pravoslavlje strana 19
Pisma iz Matice strana 21
Bakunjin u koontejneru strana 22
Iz Generalnog konzulata Srbije u ^ikagu strana 23
Teror nad sportom strana 25
Horoskop strana 26
Porodica strana 27
Kolumna i protekli doga|ji strana 28
Ro|endanske ~estitke strana 29
Vedra strana 3O
Mediji strana 31
TIRA@: 12 000
OGLEDALO se distribuira u 32 dr`ave Severne Amerike
Ispunjen formular zajedno sa ~ekom
po{aljite na adresu Ogledala
Ogledalo - Serbian Mirror -
PO BOX 13472
Chicago IL 60613
G O D I [ N J A P R E T P L A T A
NAME:
------------------------------------------------------------------------
ADDRESS:
--------------------------------------------------------------------
CITY:
---------------------------------
STATE:
-----------------------------
ZIP:
---------------------------
TEL:
----------------------------------------
NA OGLEDALO
12 meseci $50.00
Re~ urednika
I pored toga {tio nam je
veliko zadovoljstvo da
vam stojimo na usluzi, da
nas slu{ate i ~itate,
moram da priznam da
nam je jako te{ko da
ostanemo uz vas u ovo vreme ekonomske
krize.
Zato vam se, dragi na{i ovom prilikom
obra}am u ime redakcije i ekipe Ogledala sa
molbom, da se i vi uklju~ite i indirektno
pomognete na{ opstanak. To mo`ete u~initi
na nekoliko na~ina.
- Kori{}enjem usluga na{ih sponpora.
- Objavljivanjem oglasa, reklama, ~estitki i
sli~no preko na{eg radija i novina Ogledalo.
- Pretplatom na na{ list.
To su samo neke od mogu}nosti.
Zna~i da bi smo i dalje vr{ili istu misiju, nego-
vanja na{eg jezika, kulture i ba{tine, povezi-
vanja na{ih ljudi, obave{tavanja blagovremeno
o svemu aktuelnom i bili {to bli`i i korisniji
jedni drugima - potrebna nam je VA[A
POMO]
U~inite i vi korak da se na{i mediji ne bi gasili
na ovim prostorima. [aljite nam svokje
dobronamerne predloge, koji mogu biti od
pomo}i.
Kada bi svi Srbi u ^ikagu i okolini, kupili bar
jedan broj godi{nje, to bi pokrilo tro{kove
{tampanja Ogledala.
Kao {to znamo da na{ rado slu{ate i s' nestr-
pljenjem o~ekujete da nas ~itate, ~injenica je
da bez va{e podr{ke, pomo}i i bez VAS ne
mo`emo da opstanemo.
Zovite nas na 773.744.0373
Pi{ite nam na:
Ogledalo Serbian Mirror
PO Box 13472
Chicago Il 60613
Po{tovani prijatelji novina i
radija Ogledalo,
UKOLIKO OBJAVITE REKLAMU I U NOVINAMA I NA RADIJU
O G L E D A L O
DOBI]ETE SPECIJALNE CENE.
SA OGLEDALOM VA[ GLAS ]E SE ^UTI NA DALEKO!
ZOVITE NAS ODMAH: 7 7 3 . 7 4 4 . 0 3 7 3
[email protected] www.serbianmirror.com
-
A K T U E L N O
4 Februar 2009.
Pi{e: Marijana Maljkovi}
SVETSKA EKONOMSKA
KRIZA U SRBIJI
P
ogor{anje globalne ekonomske
situacije u svetu po~inje da se
odra`ava i na Srbiju, ocenila je
„Dan & Bredstrit“, najve}a
bonitetna ku}a na svetu. U
izve{taju se Srbija i dalje svrstava u zeml-
je visokog rizika, sa rejtingom DB5a. Od
~etiri faktora koji uti~u na ukupni rejting,
kao indikator rizika za poslovno okru`enje
u nekoj zemlji – politi~ki, makroekonoms-
ki, komercijalni i eksterni – politi~ka pre-
viranja imaju najve}eg udela za dodeljen
visoki rizik na{oj zemlji.
Efekti svetske krize u Srbiji
izra`eni su, pre svega kroz porast cena,
pove}anje kursa evra, smanjenje
planiranih direktnih investicija,
nemogu}nost ubrzanog defin-
isanog rasta, koji je zemlja imala
u poslednjih nekoliko godina po
stopi od {est do osam odsto.
Najve}i efekat te krize u Srbiji
bi}e manifestovan u periodu
mart - april - maj. Trajnije
posledice je mogu}e izbe}i
kvalitetnim pristupom i defin-
isanjem odre|enih mera, koje je
Vlada Srbije ve} donela, ali u
ovom momentu je zna~ajno
obezbediti jedinstvo u~esnika
svih subjekata koji uti~u na
kreiranje privrednog ambijenta -
od vlade, uklju~uju}i izvr{nu i
zakonodavne vlasti, poslodavce,
sindikate, nevladine organizaci-
je“.
Krizom }e najvi{e biti
pogo|eni sektori crne i obojene
metalurgije, automobilske indus-
trije, industrije gra|evinskog
materijala i to }e imati i indirek-
tne posledice tako da nijedna privredna
grana ne}e biti zaobi|ena. O~ekuje se da }e
i privatizacija tokom 2009. biti prili~no
ote`ana.
Kako je rast srpske ekonomije
poslednjih godina diktiran porastom
izvoznih aktivnosti, stranih investicija i
li~ne potro{nje, na izgled kratkoro~ne
makroekonomije delova}e postoje}e sman-
jenje globalne likidnosti, smanjenje ulagan-
ja stranih investitora u zemlje sa pove}anim
rizikom i pad ekonomije u glavnim zeml-
jama Evropske unije koje su ujedno i
trgovinski partneri Srbije. Kao posledicu
ovakvog stanja, D&B o~ekuje smanjenje
ekonomskog rasta Srbije na 2,5 odsto u
2009. i 3,5 procenata u 2010. godini, u
poredjenju sa prose~nim ekonomskim ras-
tom od 6,9 odsto u periodu od 2004. do
2008. godine.
Prilikom usvajanjem restriktivnog
nacrta bud`eta za 2009. godinu, ~iji je cilj
deficit od 1,5 odsto bruto doma}eg
proizvoda, po preporuci IMF-a vo|ena je
strategija ja~anja poslovnog okru`enja.
Smanjenje deficita sa 2,7 odsto u 2008. na
1,5 odsto u 2009. vlada planira da pokrije
prihodima od privatizacije, novim kreditima
i pove}anjem poreza na benzin, kafu i cig-
arete. Po datim izgledima brzog pada
ekonomije, D&B veruje da }e deficit u
2009. godini u Srbiji biti ve}i od
predvi|enih 1,5 procenata.
Pojedini ekonomski eksperti tvrde
da je restriktivnom monetarno-kreditnom
politikom Narodna banka Srbije, u velikoj
meri doprinela da se izbegnu bilo kakvi
direktni negativni efekti krize na Srbiju.
Naime, vode}i ra~una o zadu`enosti na{ih
gra|ana i posebno strukturi tog duga prema
bankarskom sektoru, sa vi{e uredbi NBS je
ograni~io mogu}nost uzimanja kredita.
Polovinom pro{le godine je smanjen mak-
simalni rok otplate ke{ kredita na dve
godine. Maksimalna zadu`enost mo`e da
bude 30% od prose~ne plate, odnosno kada
je re~ o stambenom kreditu do pola plate.
Time je omogu}en usporeni rast kreditne
zadu`enosti gra|ana, uz postepeno popravl-
janje strukture te zadu`enosti gde sada
umesto kratkoro~nih kredita dominiraju
stambeni.
Stabilnosti na bankarskom tr`i{tu
Srbije je doprinela i uredba o obaveznoj
dokapitalizaciji banaka. Isto tako, visoka
stopa obavezne rezerve za kojom banke
mogu da posegnu u slu~aju problema
garantuje zadovoljavaju}u likvidnost.
Pomenimo samo da na novu deviznu {ted-
nju ona iznosi 40%, {to zna~i da na 10.000
evra koje neko polo`i kao {tednju u banku,
4.000 evra stoji blokirano na namenskom
ra~unu kod Narodne banke Srbije. Za
kratkoro~ne pozajmice iz inostranstva stopa
obavezne rezerve je rekordna u regionu i
iznosi 60%. Nije ipak naodmet napomenu-
ti da u slu~aju finansijske panike nijedna
banka nije u punoj meri za{ti}ena i da je
to upravo razlog za{to su se ovih dana lid-
eri vode}ih evropskih zemalja dogovorili o
paketu sigurnosne pomo}i koji bi trebalo da
povrati poljuljanu likvidnost finansijskog
sektora od oko dve hiljade milijardi
ameri~kih dolara. Dobre vesti su i da kom-
pletan bankarski sistem u Srbiji ~ine
poslovne banke koje nisu ni mogle da se
bave poslovima investicionog bankarstva,
pa samim tim niko od srpskih banaka nije
investirao u ameri~ko hipotekarno tr`i{te i
susreo se sa znatnim gubicima koji su
pogodili velike evropske banke. Ipak,
Srbiju }e pogoditi odre|eni indirektni efek-
ti, pre svega zbog skoka referentnih kamat-
nih stopa za na{e tr`i{te (LIBOR i EURI-
BOR), poskupe}e cena kredita, {to se ve}
de{ava. Naime, zbog manjka novca na svet-
skom finansijskom tr`i{tu sko~ile su refer-
entne kamatne stope.
Sa druge strane, jedan broj srp-
skih banaka je po vlasni~koj strukturi
povezan sa velikim evropskim bankama
koje su izgubile znatna sredstva u ovoj
finansijskoj krizi. Logi~no je da se time
javlja pritisak od strane akcionara tih
banaka da se gubitak barem delimi~no
pokrije poslovanjem {irom Evrope.
Upravo iz tog razloga, pojedine banke u
Srbiji su iskoristile pove}anje referentnih
kamatnih stopa da jo{ zna~ajnije pove}aju
kamatne stope na kredite gra|ana.
Prvenstveno se radi o stambenim krediti-
ma koji su vezani za ove me|unarodne
izvore finansiranja. To je dovelo do ve}
primetnog skoka kamatnih stopa na stam-
bene kredite, a za o~ekivati je da }e se taj
trend u bliskoj budu}nosti i nastaviti, nar-
avno ukoliko ne stignu brze
ohrabruju}e vesti sa evropskog
finansijskog tr`i{ta koje bi
snizile cenu novca.
Me|utim, postoji jo{
jedan na~in o~uvanja srpske
privrede. Smatra se da je
proizvodnja organske hrane
potencijalno jedan od najprof-
itabilnijih izvoznih poslova
Srbije u svetu. Prema podacima
Privredne komore, u Srbiji se
vid organske proizvodnje obavl-
ja na oko 15.000 hektara. To je
u odnosu na ukupnu obradivu
povr{inu koja u Srbiji iznosi 4,2
miliona hektara, samo 0,3 odsto.
Iako Srbija poseduje kvalitetan
potencijal za organsku
poljoprivredu, nedostaje joj
organizovana edukacija u organ-
skoj proizvodnji, adekvatna
podr{ka institucija i organizo-
vano tr`i{te. Neophodno je
uskladiti koordinaciju izme|u
razli~itih sektora doma}e
proizvodnje, poljoprivrednih proizvo|a~a,
prera|iva~a, institucija zdravstva i drugih
resornih ~inioca. Iskustva govore da ovaj
na~in poljoprivredne proizvodnje u svetu
ima rast od 25 odsto godi{nje. To je
najve}a stopa rasta bilo koje privredne
grane i {to je najva`nije, to je jedini sektor
koji proda sve {to proizvede.
Narodna banka na Slaviji
Popularni pevaè, "mr~ajevski slavuj" Miroslav Ili}, uskoro bi mogao
da dobije mesto ambasadora.
- Ministarstvo inostranih poslova jo{ nije donelo odluku, ali
o~ekuje se da Ili} uskoro dobije konkretnu ponudu za diplomatski
anga`man. Kako sada stvari stoje, najverovatnije }e biti predlo`en
za ambasadora u Tunisu, ka`e za Pravdu izvor iz MIP-a.
On tvrdi da Ili}eva kandidatura nije izazvala veliko ~u|enje u MIP-
u, ali jeste brojne {ale.
- Ili} je obrazovan ~ovek, a uvek je imao afinitet prema politici. Bio
je poslanik SPS-a, sad je simpatizer DS-a, {to je i logi~no, po{to je
tast ministra Dragana [utanovca. Kakvi su nam drugi ambasadori,
"mr~ajevski slavuj" uop{te nije lo{ izbor.
E. P. Izvor: Pravda
MIROSLAV ILI] IDE U DIPLOMATIJU
-
U
Novu 2009, godinu u{li
smo ovde dole (ili mo`da
i gore) zavisi {ta nam je
ravan gledanja, da uprostim, u
zemlji Srbiji, prili~no gotovi na
borbu za opstanak. Opet i pono-
vo, bez kraja, osu|eni na “beskra-
jni plavi krug” sa sada ve}
umornom, a nikad daljom,
tinjaj}om zvezdom.
Bez poziva i
obave{tenja, spremni na borbu za
opstanak oli~enu u mutnom
mantranju {tednje zbog svetske
krize!
Pitanje, kako to da mi,
ovde dole ili gore (zavisi od ravni
gledanja) koji nismo deo sveta, jer
eto taj isti, od recesije razboljen
svet, onoliko potencira da nismo
“zreli” ni upristojeni za njegov sto
da sednemo, ili makar oko stola
da se vrzmamo, mo`emo biti infi-
cirani “njihovom boljkom” niko i
ne postavlja! Parije “na{ih zemlji-
ca“ na sve pristaju, bez suvi{nih,
naro~ito glupih pitanja. A, sva su
izgleda glupa! Gra|ani, narod,
izve{teni u toj disciplini pre`ivlja-
vanja uz “nadljudske napore” po
siroma{kom maniru pokupova{e
sve {to se moglo i nije moglo, a
ni trebalo, ne bi li svoje balkanske
sofre od du{e i mirisa u{tirkanih
stolnjaka napravljenih napunili
|akonijama i svoje nahranili.
Ispra}a se stara a
do~ekuje Nova godina. De, ni
jedna nije, niti }e biti bolja.
Davno se ovde nau~ila lekcija da
zano}i{ a kad zajutri{ smrkne ti
namah. No ako }emo pravo i to
spada u specijalne ve`be, koju
spomenuh na po~etku a koju,
(istu) mnoge belosvetske vojske
imaju kao “specijalne elitne
ve`be pre`ivljavanja”. Dok se
vojske za pomenute ve`be u
prirodi spremaju i iz njih vra}aju
uvereni da su samim izdr`avan-
jem na nekih tri~avih 15 dana
(mo`da manje, mo`da koji dan
vi{e) savladali okrutne okolnosti
koje ih mogu zadesiti na putevi-
ma “uspostavljanja demokratija”
po meri njihovih oru`ja i Vo|a,
dotle mi ovde dole ili…(zavisi
od ravni…) obezglavljeni prili~an
broj decenija sa Vo|ama sumn-
jivih glava, sami ve`bamo! ^isti
autodidakti! Nesvesno, ne
ponose}i se time. A, i za{to bi,
kad za drugo i bolje i ne znamo,
a `elje su nam svedene na ravan
(iz ravni nikako da se iskopam!)
tek reanimiranog ili na tren
probu|enog komatoznog bolesni-
ka sa upadljivom amnezijom. Na
{ta da ~ovek bude ponosan, kad
je na reanimaciji, u amneziji,
nesvestan sebe, polo`aja i mesta
gde se nalazi, sa romorom hora
halucinogenih glasova koji dodat-
no omamljuju, i na aparatu ~ije
dugme mo`e da isklju~i tamo
neko, uoliko utvrdi mo`danu
smrt. Ona u ovakvim slu~ajevima
dolazi posle moralne.
Internacionalnu Novu
do~ekali smo “po meri” svog pris-
ustva u Novoj svetskoj interna-
cionali, kao poprili~no skrajnuti
posmtra~i. Mo`da to i ne}e biti
tako lo{e, jer… Sa internacionala-
ma svih i svakoraznih idejnih melt-
ingpotova, se}anja su
bliska nismo bili
sre}ne ruke. Dodu{e
sada{nji politi~ki
velikodostojnoci tranzi-
cijske Srbije petljaju
svako malo sa upadom
po svaku cenu u
S o c i j a l i s t i ~ k u
Inernacionalu. A, njoj
su za svetionik kakav
smo do skora bili,
poslednjoj baklji socijl-
izma, vrata su tek
od{krinuta. Pomalo
ironi~no, ili tako nam
ba{ i treba, kad smo
osu|enici ili sre}ni put-
nici “beskrajnog
plavog kruga”. Kako
god Srbadija se posle
ludovanja u kome smo
se radovali radostima
Njujor~ana i kugle koja
u pono} pada, Big
Bena u Londonu i svih
besnih vatrometa po gradovima
svetlosti i na{ih “odlivenih mozgo-
va” spremala u {ume. Ponovo i
uvek u isto vreme u se~u
Badnjaka. E, ne bi li se sakupili i
u miru proslavili Badnji dan i
pravoslavni Bo`i}. Okupljeni oko
pretrpanih stolova |akonijama za
koje }emo grcati bar slede}a dva
meseca. I taman da posle slu`be
onako, ina~e rasuti i posti|eni (jer
je u “Internacionali” Bo`i}
proslavljen 15 dana pre) sakupimo
svu ljubav i veru u mo`da izvesni-
je jutro, ne mora da oro~imo na
dane. I jutro bi “pokrpilo”
iscepana samopouzdanja i
posustalu veru kad tamo dole ili
gore (zavisi od ravni iz koje
gledamo….) vatromet. U severnom
delu Kosovske Mitrovice, ba{ na
Badnje ve~e tradicionalno po istori-
jskoj matrici i navici udari{e. Ovi
iz mahala na nemirne Srbe, njihove
Badnjake i poku{aj da petrdama
poka`u radost praznika. I umesto
da gori badnja vatra u ognji{tima
napu{tene i otete ku}e duhovnosti i
na{eg prkosnog postojanja uprkos
“Internacionali svetskih mudraca”
Kosova i Metohije, zapali{e fitilj
pritajene nestrpljivosti. U op{tem
mete`u koji je zahvatio taj deo
iscepanog grada nastradali novinar-
ka i kamerman lokalne televizije i
sedam vatrogasaca bez Sne`ane.
Povr|eni i preba~eni po bolnicama.
Vest za medije. Za nas u jo{
“mirnom” delu otad`bine tuga, do
presedanja radosti. Politi~ari
pokazali “ozbiljni distanciranu” iz
prestonice zabrinutost. Njima je i
Ni{ daleka ju`na provincija. A,
mediji. Neki ne ~ase}i ~asa, “iz
dobro obave{tenih izvora” doturi{e
pravu vest-Srbi maskirani u
Albance sami izazvali nered. Kao
da su na direktnoj liniji umetni~ke
ba{tine “filmskog heroja” Veljka
Bulaji}a, koji je profajkerisao svih
sedam ofanziva da sa bradatim i
masnim ~etnicima, niz ~ije brade je
curila mast od gibanica, dok bi u
ustima dr`ali no`eve. Ne{to pomis-
lih, mo`da nije tako lo{e-jer mo`da
smo zaslu`ili i gore. Zavisi od
ravni sa koje….
Kako god iz ravni sa
koje i odakle Vam pi{em i dalje
mislim da zvezda za kojom trag-
amo umorna od svih napu{ta
beskrajni plavi krug i ostavlja nas
same. Kuda }emo, pitam se. Tiho
izgovaraju}i molitvu koja vi{e li~i
na kletvu, ne uzimaju}i uzalud
Njegovo ime.
D A M I N G A M B I T
Februar 2009. 5
Pi{e: Ru`ica Z. N. Stojkovi}
K O S O V S K A B A D N J A
V A T R O G A S N A N O ]
Kosovska Mitrovica
-
B I Z N I S
6 Februar 2009.
-
D R U [ T V O
Februar 2009. 7
VIDIMO SE U OKTOBRU
U BEOGRADU
P
ojavila se u sivoj
pamu~noj trenerci i
belim patikama. Uredno
o~e{ljane, zalizane,
prosede kose. Sive o~i Biljane
Plav{i} su svetlucale od zado-
voljstva:
- Poma`e Bog! Sre}na vam
Nova godina! - rekla je i tri puta
se poljubila sa protom Draganom
Mijajilovi}em, parohom crkve iz
Geteborga, koji je u nedelju do{ao
da je poseti, pri~esti i ispovedi.
- Bog vam pomogao Biljana!
Vidim da ste raspolo`eni. Kako
ste, ina~e?
- upitao je prota.
- Jako dobro. Bogorodica sa
ikone u mojoj sobi, a koju ste mi
vi poklonili, svakog dana mi se
sme{i. Verujem da to sluti na
dobro!
- odgovorila je Biljana Plav{i}
uz veseli smeh.
Ovaj dijalog se nedavno vodio
u `enskom zatvoru Hisenberg,
sme{tenom u zale|enim oranica-
ma i {umama srednje [vedske.
Kaznionica je udaljena 330 kilo-
metara od Geteborga i 200 od
Stokholma. U njemu Biljana
Plav{i} slu`i kaznu od 11 godina,
koju joj je izrekao Ha{ki sud.
ISPOVED
Nije nam otkrila razloge svoje
radosti, ali smo u Upravi zatvora
saznali da je 2009. godina za nju
veoma va`na. Uprava `enskog
zatvora Hisenberg planira da je
izvede u obli`nji grad Orebro.
Bi}e to prvi put da se “ovaj ratni
zlo~inac iz Srbije”, kako je
[ve|ani zovu, na|e na slobodi. I,
provede no} van svoje zatvorske
}elije.
Uprava zatvora izve{}e
Biljanu Plav{i} na vikend u grad
Orebro, udaljen 26 kilometara od
kaznionice u pratnji dve uni-
formisane ~uvarke. Kada }e se to
dogoditi ona ne zna, jer po
zatvorskim pravilima, takva odlu-
ka }e joj biti saop{tena sat vreme-
na pre izlaska.
Istovremeno, uprava zatvora
je po~ela da pi{e svoj predlog
Vladi [vedske za osloba|anje
Biljane Plav{i} posle isteka dve
tre}ine njene kazne, {to }e se
dogoditi krajem juna ove godine -
saznali smo u upravi zatvora
Hisenberg.
U [vedskoj se danas pri~a
kako je biv{a predsednica RS,
posle presude Ha{kog tribunala,
na nagovor Karla Bilta, dana{njeg
ministra spoljnih poslova, odlu~ila
da kaznu izdr`ava u [vedskoj.
Preba~ena je iz Sheveningena
maja 2003, prvo u prijemni zatvor
u Stokholmu, a potom u julu u
@ensku kaznionicu Hisenberg.
Dragan Mijajilovi} prota
crkve Stefan De~anski iz
Geteborga, sa kojim smo do{li u
posetu Biljani Plav{i}, u vi{e
navrata je pose}ivao u zatvoru da
bi mu se ispovedila. Svoju slu`bu
je prota uvek obavljao sa
zatvorskim sve{tenicima Ivanom
Svitkovim i Hokanom Vistremom.
To su jedini ljudi kojima je
Biljana Plav{i} poverila svoje
tajne.
Ovog puta prota Dragan je
dobio li~ni poziv Biljane Plav{i}
da odr`i svetu bo`i}nu liturgiju u
njenom zatvorskom kabinetu i
kapeli. Bogoslu`enju prote
Dragana u zatvorskoj kapeli pris-
ustvovali su, pored Biljane
Plav{i} i Srpkinje iz Obrenovca,
osu|ene na osam godina zbog
krijum~arenja heroina, jedna na{a
`ena iz Stokholma, ka`njena
zbog te{ke kra|e i dve Ruskinje.
Posle slu`be Biljana Plav{i} se
ispovedila proti Draganu.
OZBILJNA
Na pitanje kako reaguje na
odbijanje Vlade [vedske da prih-
vati njenu molbu za pomilovanje
rekla nam je:
- Imam o{tar jezik i ne bih da
komentari{em. Mogla bih sebi da
nanesem {tetu.
Ipak, saznali smo da se
Biljana Plav{i} `alila britansko-
skandinavskom vladiki Dositeju,
kada je nedavno posetio.
- [ve|ani su me pritiskali da
svedo~im protiv Radovana
Karad`i}a, {to sam ja odbila.
Biljana Plav{i} se nije `alila
na sada{nji status u zatvoru. ^ak
je ispri~ala i jednu zatvorsku
anegdotu:
- Imala sam zatvorsku tetka
Zoru, na{u `enu koja je osu|ena
zbog napada na }erku. Umela je
satima da pri~a svoje pri~e, a
kada sam je upozorila da nemam
vremena za njene pri~e, rekla mi
je otvoreno: “Kako nema{ vreme-
na kada si osu|ena na 11 godi-
na?”
U zatvorskom dosijeu Biljane
Plav{i} pi{e da je smirena i ozbilj-
na osoba i da ne pravi nikakve
probleme. Nagla{eno je da redovno
prima posete, dolazi joj brat, prote
Vlada i Dragan, vladika Dositej iz
Stokholma, premijer RS, kao i
jedan profesor iz [panije.
- U dosijeu {vedske tajne
slu`be SEPO pisalo je da su
izvr{ene sve provere zaposlenog
osoblja u zatvoru da bi se utvrdilo
da li sa ratnih podru~ja biv{e
Jugoslavije radi neko u
Hisenbergu. Tajna slu`ba je utvrdi-
la da takvih ljudi nema i da je ona
bezbedna. Pokazalo se, me|utim,
da je njen stra`ar, izvesni Enes,
poreklom iz Bosne i Biljana mi se
`alila da strepi od njega. Ali se i
pohvalila da joj je jedan drugi
stra`ar, musliman iz Iraka dobar
sagovornik - otkrio nam je vladika
Dositej.
I drugi sve{tenik, Hokan
Vistrem je potvrdio da je Biljana
Plav{i} “uzoran zatvorenik, veliki
intelektualac i dobar vernik”.
[vedski sve{tenik Vistrem nam je
pokazao paviljon za slobodnjake,
sme{ten van zatvorske `ice, gde
}e uprava zatvora uskoro da pre-
baci Biljanu.
Zamoljena da komentari{e taj
potez uprave i najavu podno{enja
nove molbe za osloba|anje, ona
ka`e:
- @eljna sam slobode!
Verujem da }u posle dve tre}ine
biti oslobo|ena i da }u u oktobru
napustiti Hisenberg.
Planira da `ivi u Srbiji.
Prota Dragan Mijajilovi}
dosta ozbiljno ka`e:
- Dakle, vidimo se u
Beogradu!
- Vidimo se u Beogradu! U
oktobru! Samo da ja po`ivim! –
uzvra}a samouvereno Plav{i}eva.
Marko Lopu{ina
Marko i prota u poseti kod Biljane Plav{i}
Nema~koj i Nemcima treba-
lo je najmanje pola veka – dve
generacije – da prevazi|u odi-
jum koji su navukli tokom
dvanaest godina vladavine
nacista. Taj ne~asni period bio je
ne{to kra}i za fa{isti~ku Italiju,
imperijalni Japan i staljinisti~ku
Rusiju, iz vi{e razloga. Ipak, u
svim ovim slu~ajevima mrlja
srama je preneta i u novi
milenijum preko onih koji su
pre`iveli koncentracione
logore, gulage i ostale scene
okrutnosti i represije.
Ovo je vredno razmi{ljanja
za Srbe i Srbiju dok se bore sa
mrljom ratova na Balkanu
tokom devedesetih i ujedno s
op{tom reputacijom „prestup-
nika”, „ratnih kriminalaca”, pa
~ak i „genocidnih ubica” koju su
stekli u Severnoj Americi i
zapadnoj Evropi.
Nijedan Srbin nije u svojoj
istoriji – novijoj ili davnoj –
u~inio i{ta {to bi se po obimu ili
prirodi moglo uporediti sa
zlo~inima protiv ~ove~nosti
koje su masovno ~inili nema~ki
nacisti, italijanski fa{isti, japans-
ki imperijalisti ili ruski staljinisti.
Me|utim, ovakva
pore|enja implicitno, a
ponekad ~ak i otvoreno, iznose
u svojim istupanjima pred-
stavnici SAD, ~lanica EU,
ha{kog suda za ratne zlo~ine,
NATO-a i ostalih entiteta na
svetskoj sceni.
Tako o~igledno nepravedne
i neopravdane analogije i
pore|enja mogu da izazovu
zaprepa{}enje i nevericu kod
Srba, a mo`da i kod nekih
drugih (osim Sonje Biserko i
njoj sli~nih). Ipak, to je ra{ireno
mi{ljenje o Srbima i Srbiji.
Kako bi Srbi i, {to je va`nije,
Vlada Srbije trebalo da reaguju
na takav Weltanschaung
(pogled na svet), bez obzira na
to {to je krajnje pogre{an?
Da li Srbija treba da poku{a
da popravi svoj imid` u svetu
tako {to }e pristajati na
„zahteve sveta” koje artikuli{u
Bu{ovi, Klintoni, Bajdeni,
Sarkoziji, Ku{neri, Solane,
Holan|ani, Danci i brojne nevla-
dine organizacije, da ne pomin-
jemo \ukanovi}e i ostale nepri-
jateljski nastrojene najbli`e
susede? Da li treba da se privije
kao poslu{an pas, da ma{e
repom i pozdravi se sa
Kosovom i Metohijom? Da
uhapsi koliko god je potrebno
Srba starijih od 60 godina dok
kona~no ne pritegne Mladi}a?
Da ispuni svaki zahtev ili pred-
log za promenu politike i delo-
vanja koje pred nju stave SAD,
NATO, EU, Albanija, Hrvatska,
Crna Gora, Sand`ak, Vojvodina?
Da li Srbija treba da poku{a
da promeni svoj karakter,
su{tinsku prirodu, sam tok
svoje istorije?
Vratimo se na trenutak
Nemcima posle „odsudnog
~asa”, kako su voleli da opisuju
1945. godinu. Rihard Tingel
(jedan od osniva~a i urednika
„Di cajta“, antinacista) napisao
je pedesetih godina uvodnik u
kojem je optu`io saveznike-
pobednike da od Nema~ke
tra`e da „puzi na stomaku”!
Nemci zapravo i jesu puzali na
stomacima, ponekad dobro-
voljno. Onda su do{la su|enja
za ratne zlo~ine, ogromne
reparacije i ostale zaslu`ene
kazne. Da li je to pomoglo da se
promeni mi{ljenje me|unaro-
dne javnosti o Nema~koj?
Te{ko. Ali zato je po~eo hladni
rat sa zajedni~kom
komunisti~kom (ili „ruskom”)
pretnjom, ponovno
naoru`avanje Nema~ke, ~lanst-
vo u NATO-u, „ekonomsko
~udo”... i to je postepeno
smanjilo teret sramote.
Imaju}i na umu takav razvoj
doga|aja, da li Srbija sada treba
da po~ne da puzi, nadaju}i se
da joj isti~e kazneni period koji
je provela vezana u svetskoj
magare}oj klupi i da }e poste-
peno pobolj{ati svoj me|unaro-
dni status? Ili Srbija treba da
dr`i glavu visoko, da gleda
pravo napred i da ide po svom
rasporedu onih zadataka koji
najbolje odgovaraju njenim
interesima, i da tako|e razvija
one poslove koje obavlja dobro
ili bolje od bilo kog drugog. To
zna~i da gradi nove puteve i
gasovode, da na jednoj strani
gaji {ljive, breskve i maline, a
da na drugoj organizuje Sabor
truba~a u Gu~i i Egzit na
Petrovaradinu. Da stvara sjajne
filmove, romane i pesme; da
neguje teniske i pliva~ke {ampi-
one; da po~isti korupciju. Da
{alje signale sve svetlije i sve
vedrije Srbije.
To }e Srbiji doneti `eljeno i
potrebno priznanje i odobra-
vanje.
Biv{i dugogodi{nji dopisnik
„Njujork tajmsa“ iz Beograda i
Isto?ne Evrope
Dejvid Bajnder
Biv{i dugogodi{nji dopisnik
„Njujork tajmsa“ iz Beograda i
Isto~ne Evrope
Politika online
[ta da se radi
Kako popraviti sliku o sebi
STAJATI USPRAVNO
ILI PUZITI
-
O D N A [ E G D O P I S N I K A
8 Februar 2009.
J
avna rasprava o nacrtu Zakona o dijas-
pori zavr{ena je krajem januara, a nje-
govo usvajanje u Skup{tini Srbije
o~ekuje se u prvoj polovini ove godine,
izjavili su Vukman Krivoku?}, pomo}nik
ministra za dijasporu i dr`avni sekretar tog
ministarstva dr Predrag Toji}. Oni su
posebno istakli da je re~ o prvom sistem-
skom zakonu kojim se reguli{u statusna
pitanja ljudi iz dijaspore i u pravima ih
izjedna~ava sa gra|anima koji `ive u
zemlji-matici.
KONA^NO
"LEGITIMICAJA"
SRPSKE DIJASPORE
Srbija je mala zemlja sa
zna~ajnim potencijalima. U prirodnim
bogatstvima, kao {to su voda, zemlja (jo{
uvek nekontamirina do alarmatnih granica),
poljoprivrednoj proizvodnji, koja iako od
Dr`ave tretirana kao naho~e, ipak odnosi
stalne pobede nad nemarom vlasti ali i
korisnika, i tu dolazimo do "kop~e"-proiz-
vo|a~a, seljaka. ~oveka. Pored svega gore
navedenog u spisku, inventaru "bogatstava"
Srbije, bez patetike izdvajamo ~oveka. Bilo
da je u zemlji, ili ne mali broj od 4 mil-
iona u rasejanju ili dijaspori. U poslednjim
decenijama 20. veka vlasti su poku{avale
da iskoriste na svake na~ine "ljude na
privremenom radu" od severa do juga
zemljine polulopte, koji su na sandalama
poneli pra{inu zemlje iz koje su odlazili i
u srcu, ve}ina njih kao najve}u snagu u
borbi za opstanak u tu|ini, ljubav prema
domovini. Eksperimenata je bilo mnogo i u
velikom broju neuspe{nih. Dijaspora je
ostajala po strain, osim u poznatim epizo-
dama prevara. Od vlasti, opozicije i kvazi
disidenata. Kao malo koja zemlja va`an
resurs pitanja vezan za ipak sna`nu srpsku
dijasporu nikako da dobije na snazi, zakon-
skoj ali i prakti~noj. Tek u formiranom
ministarstvu, najmala|em u mladoj srpskoj
demokratiji-ministarstvu dijaspore u prvom
mandatu se zapravo i nije znao opis posla,
ali ni ovla{}enja nisu bila jasna.
Stvari se ipak, krajem, protekle
2008. godine po~nju da menjaju.
UOKVIRITI VEZU MATICE
I DIJASPORE
-Pomo}nik ministra za dijasporu
Vukman Krivoku}a posebno isti~e dve
~injenice: da se Zakon o dijaspori donosi
prvi put, te zna~aj srpske dijaspore. "Svi u
matici moraju da imaju svest o zna~aju
dijaspore i njenim ekonomskim, politi~kim,
kulturnim, sportskim i drugim potencijali-
ma", rekao je Krivoku}a, navode}i da su
mnoge zemlje u okru`enju (Gr~ka, Turska,
Poljska..), zahvaljuju}i pravilnom odnosu
prema dijaspori, zabele`ile zna~ajan
privredni napredak. Krivoku}a je rekao da
je javna rasprava o nacrtu zakona sprove-
dena na svim kontinentima i da je izazvala
veliki interes, navode}i da je pristiglo oko
500 predloga i sugestija za pobolj{anje tek-
sta zakona. Veliki broj ih je usvojen i tako
postao sastavni deo nacrta zakona. Najve}i
broj predloga, objasnio je on, odnosio se na
na~in izbora koordinatora, ocenjuju}i da se
"desila zabuna, jer su mnogi mislili da
koordinatrore postavlja ministar".
Krivoku}a nagla{ava da "koordinatore ne
postavlja ministar, ve} ih predla`u na{a
udru`enja i organizacije {irom sveta, a
glavni uslov je da su budu}i koordinatori
uva`ene osobe, dakle da u`ivaju podr{ku
na{e dijaspore i imaju ugled u sredini u
kojoj `ive i rade". Krivoku}a je naveo da
je funkcija koordinatora volonterska, kao i
da }e Skup{tinu dijaspore ~initi 42 kordi-
natora sa svih 5 kontinenata. Pored koordi-
natora, tu su i predstavnici Srpske
pravoslavne crkve, Stalne konferencije
op{tina i gradova, Srpske akademije nauka
i umetnosti, Privredne komore Srbije i
Radio televizije Srbije", tako da }e u najz-
na~ajnijem organu, kako je ocenio, "biti
zastupljeni svi relevantni faktori, koji }e
doprineti da se veza matice i dijaspore
najzad pravno uokviri i institucionalizuje na
pravi na~in".
Dijaspora u ravnopravnom
polozaju sa gra|anima
Srbije
Dr`avni sekretar u Mininistarstvu
dijaspore dr Predrag Toji} ocenjuje da su
dono{enjem ovog zakona pripadnici srpske
dijaspore stavljeni u ravnopravan polo`aj sa
gra|anima Srbije. Prema njegovoj oceni,
osnovna novina predvi|ena ovim zakonom
sastoji se u tome da pravosu|e Srbije sta-
tusno izjedna~ava pripadnike dijaspore sa
gra|anima Srbije koji `ive u matici. To se,
obja{njava Toji}, "ne odnosi isklju~ivo na
Srbe koji `ive u svetu, ve} na sve one koji
neguju ljubav i pripadnost prema dr`avi
Srbiji, odnosno dr`e do nje kao matice i
zemlje svog porekla ili porekla roditelja".
Zakon o dijaspori u statusnom smislu izjed-
na~ava pripadnike dijaspore sa onima koji
`ive u matici, tako {to im omogu}uje da u
Srbiji mogu da koriste sva prava i benefi-
cije koje predvi|a pozitivno zakonodavstvo
Srbije, rekao je Toji}, isti~u}i da ih zakon
izjedna~ava i u pogledu obaveza. Ipak,
dono{enje ovog zakona ne re{ava samo po
sebi kompletna statusna pitanja i probleme
koji ve} dugi niz godina mu~i pripadnike
dijaspore. Potrebno je na temelju ovog
bazi~nog zakona doneti ~itav set drugih
zakonskih i podzakonskih propisa, rekao je
Toji}, navode}i Zakon o izboru narodnih
poslanika, koji }e omogu}iti pripadnicima
dijaspore da participiraju u politi~kom
`ivotu Srbije. Tako|e neophodno je, prema
njegovim re~ima, doneti nov, moderan
Zakon o narodnoj odbrani, koji reguli{e
modalitete regulisanja vojne obaveze za
mla|e pripadnike srpske dijaspore. Toji}
isti~e i da je sa pojedinim zemljama potreb-
no na bilateralnom nivou uskladiti propise
iz odre|enih oblasti, kao {to su penziono i
invalidsko osiguranje, priznavanje voza~kih
dozvola i niz drugih pitanja.
U {umi problema pred kojima se
nalazi Vlada Srbije, mo`da bi ko i pomis-
lio da zakon o dijaspori mo`da nije od
prvorazrednog zha~aja i reda! Samo na
prvi, lai~ki pogled, Dr`ava koja dr`i do
sebe, dr`i do sigurnosti i dostojanstva svo-
jih gra|ana, ma gde oni bili. Neke zemlje,
kao npr, SAD brigom o svojim sunarod-
nicima ma gde se oni nalazili svakokao
mo`e biti pozitivan primer, ili mi mo`da i
ljude za bacanje imamo?
Ru`ica Z. N. Stojkovi}
ZAKON O DIJASPORI
ELI TAX SERVICE
ILIJA VRANJES
IZRADA GODI[NJIH POREZA—TAKSI
KVALITETNA, BRZA I TA^NA IZRADA INDIVIDUALNIH
TAKSI, TAKSI ZA MALE BIZNISE I KORPORACIJE PO
POVOLJNIM CENAMA
CHILD TAX CREDITS - SCH A - ALL HOUSE DEDUCTIONS
-EARN INCOME CREDITS - SCH C - SELF EMPLOYMENT
-EDUCATION CREDITS - SCH SE - RENTAL AND RESIDENTAL/RENTAL
-WORK RELATED EXP. - SCH D - STOCKS AND INVESTMENTS
4201 W IRVING PARK RD SUITE # 5 CHICAGO IL 60641
Tel: 773. 202. 1144 Cell: 773 407 0738
ZVEZDE OGLEDALA
Prijavite se Ogledalo zove talente
iz nekoliko kategorija:
Pevanje
Gluma
Imitiranje
Igranje
Recitovanje
Pisanje pesama ili pri~a
Prijavite sebe ili va{e
mali{ane
jer ovo va`i za sve od
5-65 godina
773.744.0373
Budite i VI zvezda
Ogledala!
-
R
aj na zemlji mo`da negde i
postoji. Raj mo`e da bude i
kreditna kartica bez
ograni~enog limita.
Raj mo`e da bude zlatna `ica na
pijuku kopa~a.
Raj mo`e sultanu da bude ulazak
u harem, a ribaru zlatna ribica.
Nekom je raj na zemlji ulazak u
masonsku lo`u, a drugome u komunisti~ku
partiju, tre}em u demaokratsku stranku, a
~etvrtom u neku teroristi~ku organizaciju.
Neka pripadnost ili grupno
u`ivanje u ne~emu.
Ono {to volim u na{oj srpskoj
tradiciji i u na{im obi~ajima je taj ulazak.
Pro|e{ kapiju, zvonce se zaklati zaka~eno
na {tapi} i strunu cing cing. Onda dobri
D`eki bu~no zalaje, ~ini se da bi lanac
pokidao. Kad pretrpi{ udarni {ok, pri|e{, a
na vratima te ~eka doma}in sa re~ima:
-Hajde, hajde napred. Dobar je on,
ne pla{i se. Sad }u ja da ga uhvatim za alku.
A d`ukeli o~i iska~u koliko je zatego lanac.
Ve} na vratima, slatko, voda i ka{ika, jedna
rakija s nogu na limenom poslu`avniku, kafa
i kockica {e}era ili ratluk na tacni. Jednom
je tako kroz vrata mog ateljea u{la urednica
ovih novina, do pola unutra, a od pola
napolje u gotovo horinzontalnom polo`aju.
U ruci je dr`ala sve`anj lista “Ogledalo”.
Shvatio sam da `uri, i da vodi lepoticu u
Srbiju, da je ‘’frka’’ i da moram da joj
‘’razbacam” novine po ^ikagu. Naravno
ni{ta nisam razbacao nego je sve`anj ostao
da stoji na istom mestu, uz moju malu gri`u
savesti, prema njoj i Ogledalu.
Do|e zima stra{na, sve ledeno
oko mene, Aljaska i Arktik na jednom
mestu. Zamrznuti grad, da kamen puca. Ja
se setih onih nerazbacanih novina, uzeh
jedno par hartija, preklopih na polovinu, pa
na ~etvrtinu, pa na osminu i {esnaestinu
stavih u ~izme, i da vidi{ dr`i toplo.
Jo{ vi{e se upla{ih.
[ta ako Slavica vidi ovo pa rekoh sebi, ma
do|avola, valjda ne}e.
Pri~a o |avolu je duga i mitolo{ka
pri~a od Arapskog Sejtana do Troglavog
Kerbera na ulazu pakla. Da li taj |avo
ikada ide na godi{nji odmor, ili stalno radi
u tri smene?
Da li je ulaz u pakao svaka pe}ina
u koju se spu{ta arheolog ili je to seksual-
ni nagon u nama?
U
zemlji u kojoj si sre}an kad
homoseksualci po~inju da nasel-
javaju tvoju ulicu u pratnji
Starbaksa i cvetnih i lepo ure|enih balkona,
ti |avola i ne vidi{, ve} takozvane
“pedere’’, odli~ne kom{ije i ~injenicu da
na{oj porodici sa njima u okruzenju raste
cena ku}e. Raste li stvarno?
Mi re{avamo probleme time {to se
molimo Bogu, a ne |avolu. Bog }e uvek
staviti |avola u kavez, pa i lav u kavezu je
samo nemo}na repina. Ali ne retko, ta~nije
~esto, otklju~amo svoj kavez i pustimo
|avola na slobodu. I zubati problemi po~inju
tada da jedu nas, zalogaj po zalogaj.
Ono {to volim u na{oj
pravoslavnoj veri je na{a samo}a pred
Bogom.
Ulazak u manastir uvek u meni
izazove ose}aj zastra{uju}e samo}e, sila mi
preuzme telo i du{a kao neka bo`ja boca
kiseonika doleti do mojih usta i osetim
toplu ruku na ~elu, dok mi kroz noge elek-
tri~na struja odlazi u zemlju. Ja tada volim
da gledam prelome svetlosti, koja se ukr{ta
i ule}e kroz prozore, gde zagonetne boje
sunca ljube jedna drugu, gde se lik
Bogorodice formira od snopa svetlosti, i
uvek za`alim {to nisam pravi vernik nego
prljavi i gre{ni posetilac vizantijskog
manastira, spetljani gre{nik, gledam
gde se pali sve}a za `ive, a gde za
mrtve, sumnjivo se pona{am i nikad
ne znam kada se ka`e: Gospode
pomiluj i Amin. Mo`da mi
zato i pop uvek izvu~e
ruku kad se sagnem da je poljubim.
Da, da. \avo nije budala, zna on
svoj lo`a~ki biznis, zalo`i ti lokomotivu,
pusti te, pa onda ti vidi gde su {ine, a gde
skretnice.
Postoji u Srbiji jedno mesto koje se
zove \avolja varo{ i u toj varo{i nema
stanovnika. Tu pojavu bi geolozi puno bolje
objasnili od mene jednog obi~nog vajara, a to
su vertikalni ~ovekoliki stubovi izme|u kojih
{u{te |avolji repovi. Ja uvek sebe pitam, pa
se ponovo pitam, za{to je Bog izvajao tu
\avolju varo{ ba{ u na{oj lepoj Srbiji?”
D
rakula je Rumunski grof, Isteriva~
\avola - film , “\avo ga odneo”
kletva, “Sa |avolom tikve sadi” izre-
ka. Sam |avo je nakaza, zlo. Pa hajde da vidi-
mo ko je |avo i kakva mu je visina, {irina i
specificna te`ina? Da li je rogat, brkat,
crvenook, veliki ili mali? Te{ko je |avola
staviti na vagu, ~oveka mo`da i mo`emo.
Evo, na primer kad sam ve} kod
merenja, priznajem uvek su mi vispreni sel-
jaci dodavali lakat na kantar, i uvek sam se
pretvarao da ni{ta ne vidim, pru`ao bih
nov~anicu, nahranio malo i |avola i odlazio
ku}i sa jednom ~etvrtinom jagoda ili
tre{anja manje nego {to sam platio. Znam
ja, ljudi nemaju pa se dovijaju da naplate
te{ku zemlju i motiku.
Amerika u kojoj `ivimo ima
najve}i procenat kriminaliteta na ovoj plan-
eti, neprestano se zidaju novi zatvori i novi
moderni kapaciteti za{tite od |avola, and-
jeoski zidovi pravde za |avolom okupirane
pretplatnike.
^esto sam posmatrao ljude na
`elezni~kim peronima, kako se vrzmaju i
~ekaju i na svakom peronu ovog sveta sam
video po jednog |avola kako stoji, a
nekada bi |avo stajao sam i ~ekao.
I u svakom kupeu u kom sam
putovao jedan |avo, dremuckao bi i
jednim okom merkao onu crvenu
ru~icu koja zaustavlja voz.
Pri~a o |avolu se
nastavlja. Pitanje je, kada }e i da li }e |avo
pritisnuti ono crveno dugme koje sve nas
na zemlji pretvara u veliki fosilni ostatak.
A
li hajde ne{to srodnije nama da vas
pitam. Koliko na{ih ~estitih i
vaspitanih Srba u ovoj Americi
ispri~a deci pri~u o Bogu, pa kad ih uspa-
va pre|e na internet i po~ne da okre}e slike
golih `ena, na primer? Ja ipak mislim da je
rat sa |avolom najdu`i i najte`i rat izme|u
svih na{ih svetskih ratova i u kome nikada
ne}e do}i do primirja i obustave vatre.
Frojd je svoju teoriju psihoanalize
posvetio podsvesnom.
Ni~e je do`iveo ~oveka kao Boga,
gr~ki filozofi su postavili pitanja, ali nisu dali
puno odgovora. Nauka je premerila planetu i
stvorila moderan svet i dobro ljudskom rodu,
ali niko mi nikada nije dao osnovni `ivotni
odgovor na pitanje: - Koja je to sila koja koja
o`ivi jo{ ne ro|eno dete i natera ga da se
pokrene u utrobi svoje majke?
Tek kad ozbiljno porazmislim o
paklu mene glava zaboli i proradi mi donji
levi zub od te promaje. Za mene najve}i
pakao od svih srpskih paklova postaje onaj
srpski televizor pokriven heklerajom i na
kome stoji vaza sa ve{ta~kim cve}em iz
koga pevaju jezici uspaljene televizije Pink.
Podizali smo bune, vodili ratove,
odlazili na frontove, hrabro juri{ali na nepri-
jatelje i u tome smo se pokazali dobri, ~ak
odli~ni. Ali za nagradu braniteljima i mrtvim
an|elima Srbije, ni jedan podmladak se nije
tako lako odrekao sebe i pljunuo u ka~amak.
Mi dajemo |avolu previ{e. Vi{e nego onom
D`ekiju na po~etku pri~e, koji me za malo
nije rastrgnuo. Vidim tog |avola da `ivi u
`ivotinji i gazda ga uredno hrani ispred ku}e
iza kre~om ispisane tarabe ,” Opasan pas”.
Zna~i, ~uvaj se |avola da ti ne pregrize vrat.
Davno sam nau~io da ru`noj i nesre}noj
devojci treba uvek
re}i da ima lepe o~i,
i zaista, o~i same
zablistaju i postanu
D A S E N E Z A M E R I M O
Februar 2009. 9
PRI^A O \AVOLU
Pi{e: Boban Ili}
-
10 Februar 2009.
E K O N O M I J A
Grupa mladih i ambicioznih biznisme-
na iz ^ikaga osnovala je Ameri~ko-jugo-
isto~no-evropsku privrednu komoru, u
cilju saradnje sa isto~no evropskim zeml-
jama, izme|u ostalog i sa na{om zemljom.
Ovi mladi ljudi su uglavnom na{eg
porekla i sa na{ih prostora, a predsednik
komore je ambiciozni Igor Jokanovi}. Tim
povodom razgovarali smo sa gospodinom
Jokanovi}em, o njihovim idejama i planovi-
ma.
Kada i kako ste do{li na ideju da
osnujete AmSECC?
Posle zavr{etka postdiplomskog studija
pri Loyola Univerzitetu Chicago, i dobijan-
ja diplome Magistra u Business
Administraciji, tra`io sam na~ine da
pomognem dr`avi i regiji iz koje sam
do{ao, Bosni i Hercegovini i Jugoisto~noj
Evropi. Dok sam radio za
Morgan Stanley kao finansijski
savetnik, primetio sam da je
malo organizacija koje se bave
pobolj{anjem trgovine izme|u
Jugoisto~ne Evrope i Amerike,
do{ao sam na ideju da napravim
Ameri~ko-Jugoisto~no-Evropsku
Privrednu Komoru (AmSECC).
Razgovarao sam sa mnogim
stru~njacima iz te oblasti i od
njih sam dobijao pozitivne reak-
cije i ohrabrenja. Osam izuzetnih
osoba Boki Glamo~ak, Una
Pipi}, Emir Zubovi}, M. Scott Leonard,
Aida Zubovi}, Matija Bilje{kovi}, Lila S.
Jokanovi} i Tanja Bo{kovi} pomoglo mi je
da stavim ideju na papir i formalno osnu-
jemo AmSECC. Sada je AmSECC Illinois
neprofitna organizacija.
Pravo je vreme za saradnju sa zeml-
jama Jugosisto~ne Evrope, jer je ve}ina
njuh u{la u EU dok ostale zemlje pri`eljki-
vaju}i ~lanstvo u EU menjaju zakone kako
bi pobolj{a klimu za ulaganje stranih
investitora.
Pojasnite nam koji je delokrug va{e
novoosnovane organizacije?
Misija AmSECC-a je aktivna uloga u
kreiranju i promociji projekata u regiji i spa-
janje investitora iz Sjedinjenih Dr`ava sa
privrednicima u Jugoisto~noj Evropi. Na{a
dugotrajna misija je da se osnuje fondacija
koja bi pomagala male biznise. Va`an deo
na{e misije je i kulturna razmena.
Uostalom, inspiracija za AmSECC je
do{la iz `elje da se pove`u ljudi i pre-
duze}a, ovde u ^ikagu i Sjedinjenim
Dr`avama, sa ljudima i preduze}ima u
Jugoisto~noj Evropi, a u cilju razmena kul-
ture, trgovine i privrede. Kad se ljudi i
biznisi pove`u, dolazi do razmene ideja,
trgovinskih usluga, i proizvoda i na taj
na~in do razvitka privrede, osnivanja novih
poslova, drugim re~ima dolazi do obostra-
nog napretka.
Na va{em nedavnom sve~anom
otvaranju imali ste odli~an odziv eminent-
nih ljudi, nekoliko dr`avnih predstavnika
iz generalnih konzulata iz ^ikaga, kao i
mladih stru~njaka. O~igledno je da je
interesovanje veliko. Za ovo kratko
vreme od kako AmSECC postoji, da li ste
uspostavili saradnju i sa nekim drugim
organizacijama?
Na otvaranju je bilo vi{e od 70 gosti-
ju, koji su uglavnom bili zainteresovani da
sara|uju ili su ve} ranije imali kontakt sa
Jugoisto~nom Evropom. Organizova}emo
razli~ite doga|aje koji }e spajati biznise sa
obe strane okeana, a u isto vreme upozna-
vati ih sa investicionim mogu}nostima.
Ve} smo se povezali sa organi-
zacijama u ^ikagu poput
Svetske Trgovinske Komore
Illinois, Internacionalni tur-
isti~ki Centar ^ikago i Tuta
Pozori{te ^ikago.
Nadamo se da }e svi
privrednici koji su zainterosovani
za saradnju sa Jugoisto~nom
Evropom da se pridru`e u na{oj
organizaciji AmSECC.
Na{e slede}e predstavljanje
bi}e ve} 11. marta, 2009. u
prostorijama Svetske Trgovinske
Komore Illinois. Za sve informacije o
AmSECC-u posetite:
www.amsecc.org ili
pošaljite email na [email protected].
O s n o v a n a A m e r i ~ k o – j u g o i s t o ~ n a e v r o p s k a p r i v r e d n a k o m o r a
A m S E C C u ^ i k a g u
lepe. Samo jedan kompliment, jedna lepa re~,
probudi an|ela...ali, ako joj ka`e{ da nije lepa
ili da je ru`na, vide}e{ u trenu koliko |avola
}e sko~iti na tebe bez milosti. Nego, hajde da
prestanem sa optu`bama. Kada mislim o sebi,
~esto sebi~no i sigurno mislim da u meni `ivi
i da me vodi kroz ̀ ivot bo`ija ruka pa se pre-
pustim pravedni{tvu i dobrotvorstvu, a onda
kasno shvatim da to moje poimanje istine i
po{tenja nije ni nalik na Boga, nego se |avo
umilio i {apu}e na uvo, topi se na jeziku kao
kocka {e}era iz kredenca. Eto na naslovnoj
strani onog “Ogledala”, kojim ~itave zime
grejem noge dok presvla~im vunene ~arape,
gledam Milorada ^avi}a i najlep{u Srpkinju
Amerike. Preklopim na pola, pa na ~etvrtinu,
pa na osminu, pa {esnaestinu, uguram, pa
malo podvijem rubove i svaki put vidim lice
na{e urednice koju obuzima bes i sad mogu
i vama re}i, ako dudem otpu{ten i ako vi{e
ne bude ove na{e rubrike “Da se ne zameri-
mo”, znajte da smo se zamerili.
N
e sa urednicom, nego sa crnim
|avolom. Sa |avolom u nama
samima. Pa proverite svoje |avole
u sebi, testirajte ih, stavite ih na dijetu par
nedelja ili mo`da pola godine ili za celi
`ivot. Siguran sam da }e po koji od njih
isko~iti iz va{e glave i du{e i potra`iti sebi
neko drugo skloni{te, neko drugo usijano
gnezdo u kazanu vrele vode.
A \avolice? Uh te |avolice.
Pojavljuju se uvek kad po~ne sezona
restrikcije elektri~ne energije, sezona
vo{tanih sve}a koja se pale i trepere, iza
prozora, na fasadi od mu{takle i crvenih
ru`a. Fasade sa nakrivljenim olukom koji
kaplje kap po kap, tada u pri~u dolaze
koraci, stepenik po stepenik, dolaze dugi
nokti, pa kuc kuc na vrata, dolaze one. Uh
te djavolice. O njima {u pri~ati nekom
sasvim drugom prilikom, u sezoni mraka i
u vreme restrikcije struje.