dalmatinka d.d. u sinj · (1) svi pojmovi za koje ovim kolektivnim ugovorom nije drugačije...
TRANSCRIPT
KOLEKTIVNI UGOVOR
TRGOVAČKOG DRUŠTVA
DALMATINKA d.d. u stečaju Sinj
SADRŽAJ: Str.
I. OPĆE ODREDBE 4
II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA 5
III. PROBNI RAD 5
IV. OBAVLJANJE POSLOVA I PROMJENARADNOG MJESTA 5
V. MIROVANJE RADNOG ODNOSA 6
VI. PRIPRAVCI 6
VII. ZAŠTITA MAJČINSTVA 6
VIII PRESTANAK UGOVORA O RADU 7
IX. RADNO VRIJEME 7
X. ODMORI I DOPUSTI 8
XI. PLAĆE I NAKNADE 9
XII. OSTALE ISPLATE RADNICIMA 11
XIII. IZOBRAZBA I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD 12
XIV. NAKNADA ŠTETE 12
XV. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA 13
XVI. DOSTAVA PISMENA 13
XVII. ZAŠTITA PRAVA RADNKA 14
XVIII. SKUP RADNIKA 14
XIX. SINDIKALNO DJELOVANJE 14
XX ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU 15
XXI. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA I ŠTRAJK 16
XXII. TRAJANJE I PRIMJENA UGOVORA 16
XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 16
PRILOG 1 (Tarifni razredi)
2
Na temelju odredaba članaka 7.,185. i 187. Zakona o radu (Narodne novine, br. 38/95.,
54/95., 65/95., 17/01. i 82/01) te odredbe članka 2., stavka 2. Zakona o zaštiti na radu
(Narodne novine, br. 59/96. i 94/96.)
POSLODAVAC:
Trgovačko društvo Dalmatinka d.d. u stečaju Sinj, koje zastupa stečajna upraviteljica
Blanka Tuđen-Mazuth
i
SINDIKAT:
Sindikat tekstila, obuće, kože, gume Hrvatske, sindikalna podružnica Dalmatinka u stečaju
Sinj, koju zastupa v.d. povjerenik Vesela Jelinčić, HUS-Sindikat radnika Dalmatinke kojeg
zastupa povjerenik Jozo Kamber i Nezavisni sindikat Dalmatinke kojeg zastupa Iva
Radonja sklopili su 24.6.2002. u Sinju slijedeći
KOLEKTIVNI UGOVOR
TRGOVAČKOG DRUŠTVA
Dalmatinka d.d. u stečaju Sinj
I. OPĆE ODREDBE
Članak l.
(l) Ovim Kolektivnim ugovorom uređuju se individualna i kolektivna prava i obveze iz
rada i u vezi s radom u trgovačkom društvu Dalmatinka d.d. u stečaju Sinj.
(2) Osim sadržaja iz stavka 1. ovog članka, ovim Kolektivnim ugovorom njegovi
potpisnici uređuju i međusobna prava i obveze.
Članak 2.
Pri ostvarivanju i tumačenju odredaba ovog Kolektivnog ugovora njegovi potpisnici se
obvezuju primjenjivati načela utvrđena međunarodnim ugovorima koji su dio izvora prava
iz rada i u vezi s radom u Republici Hrvatskoj te načela utvrđenih zakonom i drugim
propisima.
Članak 3.
(1) Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se izravno.
(2) Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, ovim
3
Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog
vijeća i poslodavca, drugim kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca ili zakonom,
primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako zakonom nije drugačije propisano.
(3) Odredbe ovog Kolektivnog ugovora sastavni su dio ugovora o radu, a primjenjuju se
sukladno odredbi stavka 2. ovog članka.
Članak 4.
(1) Odredbe ovog Kolektivnog ugovora poslodavac se obvezuje primjenjivati na sve
radnike, bez obzira jesu li zasnovali radni odnos na određeno ili na neodređeno vrijeme, za
puno ili za dio radnog vremena.
(2) Odredbe ovog Kolektivnog ugovora poslodavac neće primjenjivati na radnike s
posebnim ovlastima, u dijelu u kojem su njihova prava i obveze uređeni posebnim
ugovorima.
Članak 5.
Prava utvrđena ovim Kolektivnim ugovorom za roditelje i djecu poslodavac se obvezuje
osigurati i posvojiteljima, posvojenicima i pastorcima.
Članak 6.
(1) Poslodavac, u smislu ovog Kolektivnog ugovora, je trgovačko društvo Dalmatinka d.d.
u stečaju iz Sinja.
(2) Ovlast predstavljati i zastupati poslodavca u ostvarivanju prava i obveza zaposlenih iz
radnog odnosa i u vezi s radnim odnosom ima stečajni upravitelj.
Članak 7.
(1) Svi pojmovi za koje ovim Kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno koriste se
prema njihovim definicijama propisanim zakonom ili drugim propisom.
(2) U smislu ovog Kolektivnog ugovora:
- granski kolektivni ugovor je kolektivni ugovor koji Sindikat tekstila, obuće, kože, gume
Hrvatske sklopi s udrugom poslodavaca;
- akt ministra financija je Pravilnik o porezu na dohodak odnosno drugi akt kojim
ministar financija propisuje izdatke na koje se ne plaća porez na dohodak.
II. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 8.
(1) Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, a obvezuje stranke dok ga jedna od
njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen Zakonom.
(2) Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme za koje je sklopljen, smatra se da je
sklopljen na neodređeno vrijeme.
4
Članak 9.
(1) Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu. Ugovor o radu je sklopljen kada
ga potpišu radnik i ovlaštena osoba poslodavca.
(2) Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, a mora sadržavati uglavke o:
1. strankama te njihovom prebivalištu odnosno sjedištu,
2. mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada onda napomenu da se rad
obavlja na različitim mjestima,
3. nazivu, naravi ili vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
te naznaku da li se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada,
4. danu otpočinjanja rada,
5.očekivanom trajanju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6.trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo,
7. otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac,
8. osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima
pravo,
9. trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
III. PROBNI RAD
Članak 10.
(1) Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad u sljedećem trajanju:
- šest (6) mjeseci za radnike s VI., VII. i VIII. stupnjem stručne spreme;
- pet (5) mjeseci za radnike s IV. ili V. stupnjem stručne spreme;
- tri (3) mjeseca za sve ostale radnike.
(2) Ako se za vrijeme probnog rada radnik razboli ili bude spriječen raditi zbog drugih
opravdanih odnosno neskrivljenih razloga poslodavac je dužan produžiti probni rad za
onoliko vremena koliko su trajali razlozi izostanka s rada.
Č1anak 11.
(1) Ocjena probnog rada mora se priopćiti radniku do isteka probnog rada.
(2) Ako do isteka probnog rada radniku nije priopćena negativna ocjena, smatra se da je
probni rad obavio s uspjehom.
(3) Ako poslodavac priopći radniku da je ocjena rada negativna, po isteku probnog rada i
otkaznog roka od sedam (7) dana radniku prestaje radni odnos.
IV. OBAVLJANJE POSLOVA I PROMJENA RADNOG MJESTA
Č1anak 12.
(1) Radnik je dužan obavljati poslove za koje je s poslodavcem sklopio ugovor o radu.
(2) U slučaju potrebe procesa i organizacije rada poslodavac može radniku ponuditi
5
izmjenu ugovora o radu, radi obavljanja drugih poslova koji odgovaraju stupnju stručne
spreme te znanju i sposobnostima radnika.
(3) U slučaju da radnik prihvati ponudu iz stavka 2. ovog članka, zadržava plaću i sva
ostala ranije stečena prava, ako je to za njega povoljnije.
Č1anak 13.
(1) Poslodavac ne smije ponuditi radniku da obavlja poslove nižeg stupnja stručne spreme
u odnosu na one radi obavljanja kojih je zasnovao radni odnos.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka radniku može biti ponuđeno obavljanje
poslova nižeg stupnja stručne spreme, ako se ta ponuda odnosi na razbolje od najduže tri
(3) mjeseca tijekom jedne (1) godine.
(3) Radniku iz stavka 1. ovog članka poslodavac je dužan osigurati prava iz članka 12.,
stavka 3. ovog Kolektivnog ugovora.
Članak 14.
(1) Ako zakonom, drugim propisom ili aktom poslodavca budu utvrđeni posebni uvjeti za
obavljanje poslova, poslodavac ne smije radniku koji ne ispunjava te uvjete ponuditi
izmjenu ugovora o radu, niti mu smije otkazati ugovor o radu prije nego mu je omogućio da
u primjerenom roku ispuni tražene uvjete.
(2) Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na slučaj neispunjavanja zdravstvenih i
ostalih uvjeta za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada, koji su propisani aktom
ministra nadležnog za rad.
Članak 15.
Poslodavac smije radnika uputiti na rad u drugo mjesto na udaljenost veću od pedeset
(50) kilometara od mjesta u kojem radi prema ugovoru o radu te mu ponuditi odgovarajuću
izmjenu ugovora o radu s tim u vezi, pod uvjetom daje za to dobio prethodnu suglasnost
radnika.
V. MIROVANJE RADNOG ODNOSA
Članak 16.
Razdoblja mirovanja radnog odnosa uračunavaju se u vrijeme trajanja radnog odnosa,
kad je ono odlučno za priznavanje prava iz radnog odnosa.
VI. PRIPRAVNICI
Članak 17.
(1) Poslodavac može zaposliti u svojstvu pripravnika osobu koja se nakon završenog
najmanje trećeg, a najviše sedmog stupnja stručne spreme određene vrste zanimanja prvi
put zapošljava u zanimanju za koje se je školovala.
(2) Ugovor o radu u svojstvu pripravnika obavezno se zasniva s učenikom odnosno
6
studentom, koji je na temelju ugovora sklopljenog s poslodavcem završio ugovoreni stupanj
stručne spreme određene vrste zanimanja i usmjerenja u skladu s preuzetim obvezama.
Članak 18.
(1) Pripravnik zasniva ugovor o radu na neodređeno vrijeme te se po uspješnom
završetku pripravničkog staža raspoređuje na poslove za koje se pripremao.
(2) Sa pripravnikom se može zasnovati ugovor o radu na određeno vrijeme, ako to
zahtijevaju interesi poslodavca. Istekom pripravničkog staža pripravniku prestaje ugovor o
radu.
Članak 19.
(1) Pripravnički staž traje:
- jednu (1) godinu za pripravnike s VII. stupnjem stručne spreme;
- devet (9) mjeseci za pripravnike s VI. stupnjem stručne spreme;
- šest (6) mjeseci za pripravnike s IV. i V. stupnjem stručne spreme.
(2) U pripravnički staž uračunava se vrijeme provedeno kod pos1odavca na praktičnom
radu u svojstvu učenika ili studenta.
(3) Ako u tijeku pripravničkog staža, pripravnik pokazuje posebno dobre rezultate u
savladavanju utvrđenog programa, poslodavac može ponuditi skraćenje ugovorenog trajanja
pripravničkog staža.
VII. ZAŠTITA MAJČINSTVA
Članak 20.
(1) U cilju zaštite žene i majčinstva poslodavac ne smije odbiti zaposliti ženu zbog njene
trudnoće, niti smije tražiti podatke o ženinoj trudnoći prilikom sklapanja ugovora o radu,
kao i za trajanja radnog odnosa.
Članak 21.
(1) Za vrijeme trudnoće te petnaest dana nakon prestanka trudnoće prekinute prije
rođenja djeteta poslodavac ne može otkazati trudnici.
Članak 22.
(1) Trudnicu se ne smije premjestiti na druge poslove.
(2) Izuzetno, poslodavac može privremeno premjestiti trudnicu na druge poslove:
- na osnovi njezinog osobnog zahtjeva
- ako to zahtijeva njezino zdravstveno stanje koje je utvrdio ovlašteni liječnik
(3) Trudnicu se ne smije premjestiti na drugo mjesto rada bez njezinog pristanka.
Članak 23.
(1) Porodni dopust žena može početi koristiti 45 dana prije očekivanog poroda, ali ga
koristi obavezno 28 dana prije poroda.
(2) Obvezni porodni dopust utvrđuje se do šest mjeseci života djeteta, ali se omogućava
7
ženi da na vlastiti zahtjev može početi raditi i prije tog vremena, ali ne prije isteka 42 dana
poslije poroda.
Članak24.
(1) Nakon isteka obveznog porodnog dopusta žena može za prvo dijete koristiti plaćeni
porodni dopust do godine dana života djeteta.
(2) Nakon isteka plaćenog porodnog dopusta žena može koristiti neplaćeni porodni
dopust do navršene treće godine života djeteta.
Članak 25.
(1) Za blizance i svako sljedeće dijete žena može koristiti porodni dopust do navršene
treće godine života djeteta prema posebnim propisima.
(2) Žena sa četvero i više djece ima pravo na status majke odgojiteljice prema posebnim
propisima.
Članak 26.
(1) Pravo žena je mogućnost rada s polovicom radnog vremena. To pravo žena može
početi koristiti već nakon isteka 42 dana od poroda na osobni zahtjev i koristiti ga do
navršene jedne godine života djeteta, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete do
navršene treće godine života djeteta.
(2) Izuzetno, i za rođenje prvog ili drugog djeteta, nakon što dijete navrši jednu godinu
života, žena može raditi polovicu punog radnog vremena, ako je djetetu prema ocjeni
ovlaštenog liječnika, zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna pojačana briga i njega.
(3) Za vrijeme rada u skraćenom radnom vremenu, radnik ima pravo na plaću za vrijeme
koje radi, a za preostalo radno vrijeme naknadu plaće prema posebnim propisima.
Članak 27.
(1) Žena koja ne koristi plaćeni porodni dopust, već otpočne s radom prije nego dijete
navrši godinu dana života, ima pravo na stanku za dojenje djeteta dva puta dnevno u
trajanju od po sat vremena.
(2) Ovo pravo žena ostvaruje do godine dana života djeteta uz uvjet rada u punom radnom
vremenu.
Članak 28.
(1) Otac djeteta može koristiti obvezni porodni dopust samo ako majka umre, napusti
dijete ili ako je zbog bolesti ili drugog važnog razloga onemogućena brinuti se o djetetu.
(2) Otac može koristiti pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom nakon proteka 42
dana od poroda djeteta do navršene jedne godine života djeteta, odnosno za blizance, treće i
svako sljedeće dijete do navršene treće godine djetetova života. Ovo pravo otac može
koristiti samo uz uvjet da majka za to vrijeme radi u punom radnom vremenu.
(3) Umjesto majke, otac prvog ili drugog djeteta kojemu je potrebna pojačana briga i
njega, može koristiti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do tri godine života
djeteta.
8
Članak 29.
(1) Jedan od roditelja teže hendikepiranog djeteta ima pravo na plaćeni porodni dopust
do navršene sedme godine života djeteta. Do te dobi djeteta može, protekom 42 dana od
poroda, koristiti pravo na rad s polovicom punog radnog vremena.
(2) Nakon navršene sedme godine života djeteta, sve dok traje potreba, jedan od roditelja
može raditi polovicu punog radnog vremena.
VIII. PRESTANAK UGOVORA O RADU
Članak 30.
(1) Ugovor o radu prestaje:
- smrću radnika,
- istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
- kad radnik navrši 65 godina života i 20 godina staža osiguranja,
- dostavom pravomoćnog rješenja o mirovini zbog nesposobnosti za rad,
- sporazumom radnika i poslodavca,
- otkazom,
- odlukom nadležnog suda.
IX. RADNO VRIJEME
1. Puno radno vrijeme
Č1anak 31.
(1) Puno radno vrijeme raspoređeno je u pet (5) radnih dana, a traje četrdeset (40) sati
tjedno, odnosno osam (8) sati jednokratno dnevno.
(2) Subota i nedjelja su neradni dani.
(3) Radnicima koji ne rade u smjenama dnevno radno vrijeme traje jednokratno od 07,00
do 15,00 sati.
(4) Rad u smjenama traje jednokratno dnevno, i to:
- od 06,00 do 14,00 sati u I. smjeni,
- od.14,00 do 22,00 sata u II. smjeni,
- od 22,00 do 06,00 sati u III. smjeni.
(3) Raspored i promjenu rasporeda radnog vremena poslodavac je dužan u pisanom
obliku staviti na uvid radnicima najkasnije osam (8) dana prije početka primjene.
Č1anak 32.
Poslodavac je dužan izraditi Plan godišnjeg fonda radnih sati po radnim danima i staviti
ga na uvid radnicima najkasnije trideset (30) dana prije početka primjene.
2. Nepuno radno vrijeme
9
Č1anak 33.
(1) Radnici s nepunim radnim vremenom ostvaruju ista prava kao i radnici s punim
radnim vremenom glede odmora između dva uzastopna radna dana, tjednog odmora,
trajanja godišnjeg odmora i plaćenog dopusta. Ostala prava ostvaruju se razmjerno dužini
trajanja nepunog radnog vremena.
(2) Ako je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radno odnosa s istim
poslodavcem, razdoblje rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom
radnom vremenu.
3. Preraspodjela radnog vremena
Č1anak 34.
(1) Razdoblje preraspodjele planira se Planom godišnjeg fonda radnih sati.
(2) Preraspodjela može biti uvedena unutar jedne kalendarske godine ili šestomjesečne
sezone, s time da po sezoni može iznositi najviše devedeset šest (96) sati ili dvanaest (12)
radnih dana za radnike koji rade puno radno vrijeme.
(3) U razdoblju preraspodjele radnici imaju pravo na dnevni i tjedni odmor utvrđen ovim
Kolektivnim ugovorom.
(4) Nova preraspodjela ne smije biti uvedena sve dok nisu iskorišteni slobodni dani na
temelju prethodno uvedene preraspodjele.
(5) U slučaju da poslodavac ne može radnicima omogućiti korištenje slobodnih dana na
koje su stekli pravo radeći u režimu preraspodjele, dužan im je isplatiti plaću za taj rad kao
da su obavili prekovremeni rad.
(6) Plaća za rad obavljen u režimu preraspodjele isplaćuje se s plaćom za mjesec u kojem
je obavljen rad.
4. Prekovremeni rad
Članak 35.
(1) Radnik je dužan raditi duže od punog radnog vremena do deset (10) sati tjedno.
(2) Svako odstupanje od utvrđenog Plana godišnjeg fonda radnih sati koje nije
preraspodjela radnog vremena smatra se prekovremenim radom.
(3) Radniku se ne smije utvrditi obveza rada u preraspodjeli u dane kada mu je naređen
prekovremeni rad, a vrijedi i obrnuto.
(4) Prekovremeni rad poslodavac organizira prvenstveno s radnicima koji se dobrovoljno
jave za taj rad i mora ga najaviti najmanje četrdeset osam (48) sati unaprijed.
Članak 36.
(1) Društvo je obvezno o prekovremenom radu obavijestiti inspektora rada ako taj rad
traje:
- duže od 4 sata tjedno neprekidno,
10
- duže od 12 tjedana tijekom kalendarske godine,
- ako prekovremeni rad svih radnika prelazi 10% radnog vremena u određenom mjesecu.
Članak 37.
(1) Prekovremeni rad se ne može odrediti:
- radniku koji radi skraćeno radno vrijeme zbog štetnih utjecaja uvjeta rada,
- malodobnom radniku,
- roditelju koji radi skraćeno radno vrijeme zbog njege teže hendikepiranog djeteta.
(2) Samo uz pisanu izjavu radnika o dobrovoljnom pristanku na prekovremeni rad, može
raditi prekovremeno:
- trudnica,
- majka djeteta do tri godine starosti,
- samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti.
(3) Za prekovremeni rad radnik ma pravo na uvećanu plaću.
X. ODMORI I DOPUSTI
Članak 38.
(1) Pravo radnika na prekid rada za određeno vrijeme rezultat je potrebe uklanjanja umora,
smanjenja ozljeda na radu, postizavanja efikasnijeg rada, te socijalnih i kulturnih potreba
radnika.
(2) U odnosu na vremenska razdoblja, određuju se prava na:
- odmor u tijeku radnog dana (stanka),
- odmor između dva uzastopna radna dana (dnevni odmor),
- odmor između dva radna tjedna (tjedni odmor),
- odmor u svakoj kalendarskoj godini (godišnji odmor).
1. Stanka
Članak 39.
Radnik koji radi u punom radnom vremenu ima svakoga dana pravo na stanku od trideset
(30) minuta neprekidno koja se ubraja u radno vrijeme, a ne smije biti određena na početku
niti na svršetku radnog vremena.
2. Dnevni odmor
Članak 40.
Radni ima pravo na dnevni odmor između dva radna dana u trajanju od najmanje 12 sati
neprekidno.
11
3. Tjedni odmor
Članak 41.
(1) Radnik ima pravo na tjedni odmor subotom i nedjeljom u trajanju od najmanje
četrdeset osam (48) sati neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi u dane tjednog
odmora poslodavac mu mora osigurati korištenje tjednog odmora tijekom idućeg tjedna.
(2) Radniku se u tjedni odmor uračunavaju i oni dani koji, zbog organizacije
četverosmjenskog rada, padaju u bilo koje dane u tjednu.
4. Godišnji odmor
Članak 42.
(1) Trajanje godišnjeg odmora izračunava se u radnim danima.
(2) Pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od najkraćeg propisanog zakonom radnik
ostvaruje prema sljedećim osnovama:
1. Prema prisutnosti na radu (ostvareni sati rada u odnosu na ukupan broj propisanih
odnosno naređenih sati rada kod poslodavca u dvanaest mjeseci koji prethode izradi Plana
korištenja godišnjeg odmora):
- od 85 do 90% 2 radna dana
- 90% i više 3 radna dana
2. Prema dužini radnog staža (navršene godine radnog staža koje radnik ima zadnjeg dana
u mjesecu u kojem se donosi Plan korištenja godišnjeg odmora):
- od 1 do 20 godina 1 radni dan
- od 21 do 35 godina 2 radna dana
- 35 i više godina 3 radna dana
3. Prema uvjetima rada:
- rad na normiranim poslovima 3 radna dana
- rad na poslovima s posebnim uvjetima rada
ili s beneficiranim stažem 4 radna dana
- prekovremeni rad i rad u preraspodjeli 5 radnih dana
- rad u smjenama 6 radnih dana
4. Prema socijalnim uvjetima:
- radnik koji je postao invalid zbog nesreće na radu
ili profesionalne bolesti 3 radna dana
- radnik koji je postao invalid iz drugih razloga 1 radni dan
- radnica majka s djetetom do tri (3) godine života ili s
dvoje ili više djece do deset (10) godina života 1 radni dan
- samohrani roditelj s jednim djetetom ili s dvoje ili
više djece do deset (10) godina života 1 radni dan
- jedan od roditelja djeteta sa smetnjama u psihofizičkom razvoju ili s utvrđenom
invalidnošću na temelju potvrde nadležne ustanove 1 radni dan.
12
(3) Trajanje godišnjeg odmora određuje se na temelju petodnevnog radnog tjedna,
odnosno organizacije četverosmjenskog rada.
(4) Kriteriji iz stavka 2. ovog članka primjenjuju se kumulativno, a pripadajući radni dani
pribrajaju najkraćem trajanju godišnjeg odmora propisanom zakonom.
(5) Prisutnost na radu potrebna za stjecanje prava na godišnji odmor ne umanjuje se za
vrijeme provedeno na bolovanju zbog ozljede na radu ili oboljenja od profesionalne
bolesti.
Članak 43.
(1) Plan korištenja godišnjeg odmora i izmjene istog tijekom godine donosi poslodavac
najkasnije mjesec dana prije početka korištenja.
(2) Na temelju Plana korištenja godišnjeg odmora poslodavac mora dati radniku
najkasnije petnaest (15) dana prije korištenja skupno ili pojedinačno rješenje o pravu na
korištenje i trajanju godišnjeg odmora. Iz rješenja mora biti razvidan broj dana godišnjeg
odmora prema svakom kriteriju iz članka 25. ovog Kolektivnog ugovora, dan početka
korištenja i dan povratka na rad. Rješenje mora sadržavati pouku o zaštiti prava radnika
pred nadležnim tijelom kod poslodavca.
(3) Dva puta po jedan (1) dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti za svoje
potrebe u onaj dan koji sam odredi, ali je dužan o tome obavijestiti neposrednog voditelja
najmanje tri (3) dana prije početka korištenja.
(4) Radnik se ne može odreći prava na korištenje godišnjeg odmora, niti mu poslodavac
smije uskratiti korištenje tog odmora.
Članak 44.
Dio godišnjeg odmora radnici imaju pravo koristiti kao ko1ektivni godišnji odmor u
trajanju od najmanje dvanaest (12) radnih dana neprekidno.
5. Plaćeni dopust
Članak 45.
(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobađanje od obaveze rada uz
naknadu plaće (plaćeni dopust) do ukupno najviše sedam (7) radnih dana u sljedećim
slučajevima:
- sklapanja braka 5 radnih dana,
- rođenja djeteta 5 radnih dana
- sklapanje braka djeteta 2 radna dana
- smrti člana uže obitelji 4 radna dana,
- smrti člana šire obitelji, ako nisu živjeli
u zajedničkom kućanstvu 2 radna dana,
- smrti člana šire obitelji ako putovanje u
oba smjera traje duže od jednoga dana 3 radna dana,
- selidbe u mjestu stanovanja 2 radna dana,
- selidbe izvan mjesta stanovanja 3 radna dana,
- teške bolesti člana uže obitelji, ako žive
13
u zajedničkom kućanstvu 3 radna dana,
- otklanjanja štetnih posljedica nastalih
elementarnim nepogodama na objektima
za stanovanje radnika 5 radnih dana.
(2) U tijek plaćenog dopusta uračunavaju se radni dani utvrđeni Planom godišnjeg fonda
radnih sati.
(3) Za definiranje pojma uže obitelji primjenjuje se Zakon o radu. Članovima šire obitelji
smatraju se svekar, svekrva, punica, tast, snaha i zet.
(4) Radnik ima pravo na više od sedam (7) radnih dana plaćenog dopusta u jednoj
kalendarskoj godini, ako se tijekom iste godine ponove smrtni slučajevi iz stavka 1. ovoga
č1anka.
(5) Radnik kojeg poslodavac uputi na izobrazbu, osposobljavanje ili usavršavanje za rad
ima pravo na plaćeni dopust u trajanju potrebnom za pohađanje predavanja, vježbi i drugih
oblika nastave te najmanje po jedan (1) dan za polaganje svakog ispita te najmanje deset
(10) dana za izradu i obranu završnog stručnog rada (npr. diplomski rad).
(6) U pogledu stjecanja prava iz radnog odnosa vrijeme plaćenog dopusta smatra se
vremenom provedenim na radu.
XI. PLAĆE I NAKNADE
1. Osnovna plaća
Članak 46.
(1) Poslodavac ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u manjem iznosu od iznosa
propisanog ovim Kolektivnim ugovorom, neovisno o ostvarenom poslovnom rezultatu
trgovačkog društva.
(2) Obračun plaće po radnicima ne predstavlja poslovnu tajnu za radničko vijeće i
sindikalno povjereništvo.
(3) U smislu ovog Kolektivnog ugovora plaćom se smatra plaća koja uključuje zakonom
propisane doprinose iz plaće, porez i prirez na dohodak i dio plaće koji se isplaćuje radniku.
Članak 47.
(1) Najniža osnovna bruto plaća za puno radno vrijeme na najjednostavnijim poslovima
određuje se u iznosu propisanom aktom ministarstva financija.
(2) U tarifnom dijelu ovog Kolektivnog ugovora (Prilog 1) razvrstani su i vrednovani
poslovi prema složenosti (koeficijenti složenosti poslova). Pripadajući koeficijent za poslove
na koje je raspoređen mora radniku biti naveden u ugovoru o radu.
(3) Osnovna plaća radnika je umnožak najniže osnovne plaće iz stavka 1. ovog članka i
koeficijenta složenosti utvrđenog ugovorom o radu.
(4) Plaća pripravnika iznosi osamdeset posto (80%) plaće radnog mjesta za koje se
pripravnik osposobljava.
(5) Svaka tri (3) mjeseca, računajući od dana sklapanja ovog Kolektivnog ugovora,
njegovi potpisnici utvrđuju mogućnost i postotak povećanja najniže osnovne plaće za
sljedeće tromjesečno razdoblje. Povećanje plaće uređuje se aneksom ovom Kolektivnom
ugovoru.
14
2. Dodaci na plaću
Članak 48.
(1) Osnovna plaća radnika uvećava se za svaku navršenu godinu ukupnog radnog staža za
pola postotka (0,5%). Pod radnim stažom razumijeva se staž osiguranja izračunat prema
propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Kad radnik navrši dvadeset (20) godina
neprekidnog radnog staža kod poslodavca za tu i sve daljnje godine staža osnovna plaća
uvećava se za jedan posto (1 %) po godini.
(2) Osnovna plaća radnika povećava se:
- za rad noću 50%
- za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada 10%
- za prekovremeni rad 50%
- za rad u dane tjednog odmora (subotom i nedjeljom) 50%
- za rad u drugoj smjeni 10%
(3) Kada radnik radi na dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom, kao i na dan
Uskrsa, ima pravo na naknadu plaće i na plaću uvećanu za pedeset posto (50%).
(4) Dodaci se primjenjuju kumulativno.
(5) Poslovi sa posebnim uvjetima rada u Društvu su sljedeći:
- poslovi poslužioca kružnih predilica
- poslovi smudioca
- poslovi čistača plamenika - poslovi mercerizera
- poslovi bojadisera i bjelioca - poslovi vagača boja
3. Stimulativni dio
Članak 49.
(1) Osnovna plaća radnika uvećava se mjesečno na temelju ostvarenih radnih rezultata
prema sljedećim osnovama:
- za radna mjesta koja su normirana - za postotak izvršenja norme iznad sto posto (100%);
- za režijska radna mjesta - za prosječni postotak izvršenja norme u organizacijskoj
jedinici iznad sto posto (100%);
- za radna mjesta u održavanju i zajedničkim službama - za deset posto (10%) prosječnog
izvršenja norme u trgovačkom društvu.
(2) Poslodavac je dužan jednostrano uvećati koeficijent tarifnog razreda do trideset posto
(30%) mjesečno za pojedinog radnika ukoliko privremeno ili povremeno uz svoje obavlja i
poslove ili dio poslova drugog radnog mjesta.
Članak 50.
Radnici koji rade na normiranim poslovima za sate rada odrađene u preraspodjeli i
prekovremenom radu imaju pravo na smanjenje norme za dvadeset posto (20%).
4. Naknade plaće
Članak 51.
(1) Radniku pripada pravo na naknadu plaće u visini njegove propisane odnosno
15
ugovorene plaće za vrijeme:
- godišnjeg odmora,
- izobrazbe, osposobljavanja i usavršavanja za rad za potrebe poslodavca,
- plaćenog dopusta,
- blagdana i neradnih dana propisanih zakonom,
- za vrijeme zastoja u poslu za koji nije kriv radnik,
- obnašanja dužnosti člana radničkog vijeća, povjerenika zaštite na radu i sindikalnog
povjerenika,
- utvrđivanja ili provjere zdravstvene sposobnosti na koju ga uputi poslodavac,
- traženja zaposlenja tijekom otkaznog roka.
. (2) Za vrijeme privremene spriječenosti zarad zbog bolovanja radnik ima pravo na naknadu
plaće, kada se ista prema propisima isplaćuje na teret poslodavca, u iznosu od:
- osamdeset posto (80%) osnovice za bolovanje do tri (3) radna dana,
- osamdeset pet posto (85%) osnovice za bolovanje od četiri (4) do sedam (7) radnih dana,
- devedeset posto (90%) osnovice za bolovanje duže od sedam (7) radnih dana,
- sto posto (l00%) osnovice za bolovanje zbog ozljede na radu ili oboljenja od
profesionalne bolesti.
Osnovica za naknadu je ovim Kolektivnim ugovorom propisana plaća radnika.
5. Isplata
Članak 52.
Plaća i naknade plaće za prethodni mjesec poslodavac isplaćuje najkasnije do petnaestog
dana u narednom mjesecu.
XII. OSTALE ISPLATE RADNICIMA
1. Prigodne nagrade
Č1anak 53.
(1) Radnik ima pravo na prigodne novčane nagrade (povodom godišnjeg odmora, Uskrsa
i Božića) u visini najvišeg neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u
trenutku isplate.
(2) Nagrade se isplaćuju prije nastupa blagdana odnosno prije početka korištenja godišnjeg
odmora.
(3) Visinu nagrade po radniku, u granicama iz stavka 1. ovog članka, utvrđuju potpisnici
ovog Kolektivnog ugovora.
2. Otpremnine
Članak 54.
(1) Radnik koji je stranka ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme, a kojem
poslodavac otkazuje nakon dvije (2) godine neprekidnog rada, osim ako otkazuje iz
razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu jedne (1)
16
prosječne mjesečne plaće isplaćene radniku u tri (3) mjeseca prije prestanka ugovora o
radu, za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca, koja je dospjela za isplatu na dan
uručenja otkaza.
(2) Pod neprekidnim radom kod poslodavca smatra se i radni staž ostvaren kod pravnih
prednika poslodavca prije pretvorbe, privatizacije i stečaja.
Č1anak 55.
Prilikom odlaska u mirovinu radnik ima pravo na otpremninu u visini najvišeg
neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate, koja je
dospjela za isplatu najkasnije zadnjeg dana prije prestanka radnog odnosa.
3. Jubilarne nagrade
Članak 56.
(l) Radnik ima pravo na jubilarnu nagradu za navršene godine neprekidnog radnog staža
i u visini najvišeg neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku
isplate, koja je dospjela za isplatu najkasnije zadnjeg dana mjeseca u kojem je radnik stekao
pravo na nagradu.
(2) Pod neprekidnim radnim stažem kod poslodavca smatra se i radni staž ostvaren kod
pravnih prednika poslodavca prije pretvorbe, privatizacije i stečaja.
4. Dar djeci radnika
Članak 57.
U povodu božićnih blagdana radnici imaju pravo za djecu mlađu od petnaest (15) godina
na dar u visini najvišeg neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u
trenutku darivanja. Radnici imaju pravo na dar samo za onu djecu koja su preko njih
zdravstveno osigurana, a na temelju evidencije poslodavca na dan 31. prosinca godine za
koju se daje dar.
5. Solidarne potpore
Članak 58.
(1) Radnik i njegova obitelj imaju pravo na novčane solidarne potpore u sljedećim
slučajevima i u visini najviših neoporezivih iznosa utvrđenih aktom ministra financija u
trenutku isplate:
- smrti radnika,
- smrti supružnika,
- smrti djeteta,
- smrti roditelja,
- nastanka teške invalidnosti radnika
(2)Društvo može, ako se za to steknu uvjeti, isplatiti solidarnu potporu i u slučaju:
- privremene spriječenosti za rad dulje od 90 dana (samo jednom u tijeku kalendarske
godine)
(3) Potpora je dospjela za isplatu najkasnije zadnjeg dana u mjesecu u kojem je stečeno
17
pravo na potporu.
6. Naknada troškova prijevoza na posao i s posla
Članak 59.
(1) Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih
izdataka prema cijeni mjesečne ili pojedinačne karte u javnom prijevozu (mjesnom i
međumjesnom).
(2) Ako se radnik ne može koristiti sredstvima javnog prometa za prijevoz na posao i s
posla, ima pravo na naknadu troškova u visini cijene prijevoza koju imaju drugi radnici
koji putuju sa slične udaljenosti.
(3) Naknada troškova prijevoza na posao i s posla za idući mjesec isplaćuje se najkasnije
zadnjeg dana u tekućem mjesecu.
7. Dnevnice i troškovi službenih putovanja
Članak 60.
(1) Za službeno putovanje u zemlji i inozemstvu radniku pripada naknada prijevoznih
troškova u visini stvarnih izdataka i naknada troškova noćenja u visini stvarnih izdataka, a
najviše do cijene noćenja u hotelu druge kategorije (četiri zvjezdice) u istom mjestu.
(2) Za službeno putovanje u zemlji radniku pripada dnevnica koja se obračunava prema
satima provedenim na službenom putu, a puna dnevnica ne može biti manja od najvišeg
neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate.
(3) Radniku se priznaje jedna cijela dnevnica za svaka dvadeset četiri (24) sata provedena
na službenom putu i za ostatak vremena duži od dvanaest (12) sati. Radniku se priznaje
jedna cijela dnevnica i u slučaju kada službeno putovanje traje manje od dvadeset četiri (24)
sata, ali duže od dvanaest (12) sati.
(4) Ako službeno putovanje traje duže od osam (8), ali ne duže od dvanaest (12) sati,
radniku se priznaje pola dnevnice. Radniku se priznaje pola dnevnice za ostatak vremena
duži od osam (8), ali ne duži od dvanaest (12) sati, u slučaju kada službeno putovanje traje
duže od dvadeset četiri (24) sata.
(5) Za službeno putovanje u inozemstvo radniku pripadaju dnevnice u visini iznosa
propisanih za korisnike državnog proračuna.
(6) Radnik je dužan najkasnije u roku od dva (2) dana od povratka sa službenog putovanja
ispostaviti poslodavcu obračun troškova službenog putovanja. Iznos na koji radnik ima
pravo po predanom obračunu mora biti isplaćen najkasnije trećeg dana od predaje putnog
obračuna nadležnoj službi odnosno osobi kod poslodavca.
8. Terenski dodatak
Članak 61.
(1) Radnik ima pravo na terenski dodatak u zemlji i inozemstvu u visini najvišeg
neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate, koji dospijeva
za isplatu u istom roku u kojem i plaća.
(2) Pravo na dnevnice, pravo na terenski dodatak i pravo na naknadu za odvojeni život
međusobno se isključuju.
9. Naknada za odvojeni život
18
Članak 62.
Radnik kojemu je odlukom poslodavca određeno mjesto rada različito od mjesta
prebivanja njegove obitelji, ima pravo na naknadu za odvojeni život u visini najvišeg
neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate, koji dospijeva
za isplatu u istom roku u kojem i plaća.
10. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
Č1anak 63.
Radnik kojem poslodavac odobri korištenje vlastitog automobila za službene svrhe ima
pravo na naknadu za svaki prijeđeni kilometar u iznosu trideset posto (30%) cijene jedne (1)
litre 98 oktanskog (super) benzina.
11. Naknade učenicima i studentima
Članak 64.
Učenicima i studentima na praktičnom radu pripada mjesečna naknada u visini najvišeg
neoporezivog iznosa propisanog aktom ministra financija u trenutku isplate, koja dospijeva
za isplatu najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za koji se isplaćuje.
XIII. IZOBRAZBA I OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD
Članak 65.
(1) Prava i obveze u svezi s izobrazbom, osposobljavanjem i usavršavanjem za rad
poslodavac i radnik uređuju ugovorom.
(2) U govorom iz stavka 1. ovog članka ne smiju se umanjiti prava propisana ovim
Kolektivnim ugovorom, niti ugovoriti da troškovi izobrazbe, osposobljavanja i usavršavanja
za rad u bilo kojem iznosu terete radnika, ako se izobrazba obavlja za potrebe poslodavca.
(3) Ugovorom iz stavka 1. ovog članka može se utvrditi vrijeme u kojem je radnik dužan
ostati na radu nakon završenog obrazovanja odnosno po proteku kojeg nije dužan vratiti
poslodavcu razmjerni dio troškova izobrazbe.
XIV. NAKNADA ŠTETE
Članak 66.
(1) Poslodavac je dužan osloboditi radnika obveze plaćanja naknade štete koju je
uzrokovao poslodavcu ili trećoj osobi, ako je radnik slabog imovnog stanja, pa bi isplata
potpune naknade dovela u oskudicu njega ili članove obitelji koje je dužan uzdržavati.
(2) Odredba stavka 1. ovog č1anka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao
namjerno ili kaznenim djelom s umišljajem.
(3) U smislu odredbe stavka 1. ovog članka, smatra se da je slabog imovnog stanja radnik
čiji prihod po članu obitelji ne prelazi visinu jedne polovice prosječne mjesečne neto plaće u
19
djelatnosti poslodavca u tri (3) mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je nastala šteta, ili u
ona tri (3) mjeseca za koje je objavljen podatak Državnog zavoda za statistiku.
Članak 67.
Pripravnik je oslobođen dužnosti naknade štete koju uzrokuje radeći pod nadzorom ili po
nalogu odgovornog voditelja ili povjerenstva.
Članak 68.
Radnik koji uzrokuje štetu prije nego je osposobljen za samostalan rad na siguran način
oslobođen je dužnosti naknade štete, ako ju je uzrokovao radeći pod nadzorom ili po nalogu
osobe osposobljene za rad na siguran način.
Članak 69.
(1) Visina štete utvrđuje se na osnovi cjenika ili knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako
ovih nema, procjenom vrijednosti oštećene stvari.
(2) Procjena vrijednosti oštećene stvari obav1ja se vještačenjem, osim u slučaju kada
troškovi vještačenja pre1aze tržišnu vrijednost oštećene stvari.
Članak 70.
Poslodavac ne smije bez prethodne suglasnosti radnika naplatiti naknadu štete uskratom
isplate plaće ili dijela plaće, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade
plaće.
XV. ZBRINJAVANJE VIŠKA RADNIKA
Članak 71.
(1) Pri izradi programa zbrinjavanja viška radnika poslodavac će uzeti u obzir sljedeće
kriterije:
1. uspješnost u radu,
2. posebna znanja i sposobnosti,
3. stručnu spremu,
4. dužinu radnog staža i
5. socijalni status radnika,
i to tako da kriterij socija1nog statusa radnika čini dvadeset posto (20%) mogućih bodova,
a ostala četiri (4) kriterija osamdeset posto (80%) bodova.
(2) Bodovanje se obavlja prema ostvarenju sljedećih uvjeta:
1. uspješnost u radu:
a) prosječno ostvarenje norme u dvanaest mjeseci koji prethode mjesecu u kojem se
donosi program zbrinjavanja viška radnika:
- do 85% 0 bodova
- 86% i više 1 bod za svaki postotak ostvarenja iznad 85%
b) prisutnost na radu prema ostvarenim satima rada u odnosu na ukupan broj propisanih
odnosno naređenih sati rada kod pos1odavca u dvanaest (12) mjeseci koji prethode
mjesecu u kojem se donosi program zbrinjavanja viška radnika:
- do 70% 0 bodova
20
- od 70 - 80% 5 bodova
- od 80 - 90% 10 bodova
- od 90 - 100% 15 bodova
- iznad 100% 20 bodova
2. posebna znanja i sposobnosti (utvrđena prema javnim ispravama i drugim
dokumentima u kadrovskoj evidenciji kod poslodavca ili prema rezultatima praktičnog
rada):
- rad na osobnom računalu 5 bodova
- znanje jednog stranog jezika 5 bodova
- položen državni ili stručni ispit 5 bodova
- stečeno drugo zvanje koje omogućava premještaj
na druge poslove bez prethodne prekvalifikacije 10 bodova
- znanstveni stupanj (magisterij, doktorat) 10 bodova
3. stručna sprema (prema kadrovskoj evidenciji kod poslodavca) :
- NKV, PKV 2 boda
- SSS, KV 3 boda - VKV, VŠS 4 boda
- VSS 5 bodova
4. radni staž (utvrđen u navršenim punim godinama):
- 1 - 5 1 bod
- 6 - 10 2 boda
- 11-15 3 boda
- 16-20 4 boda
- 21-25 5 bodova
- 26-30 6 bodova
- 31-35 7 bodova
- 36-40 8 bodova
5. socijalni status:
- roditelj malodobnog djeteta 5 bodova
- invalid rada 5 bodova
- samohrani roditelj 5 bodova
- jedini zaposleni u obitelji 5 bodova
- roditelj koji uzdržava hendikepirano dijete
nesposobno za samostalan
život ili za rad 5 bodova.
(3) Ukoliko primjenom kriterija iz stavka 2. ovog članka dva (2) ili više radnika
zauzimaju isto mjesto na listi viška radnika, čime bi se povećao broj radnika koji su višak,
izlučivanje se obav1ja na način da se prednost za ostanak na radu daje radnicima koji
ostvaruju veće rezu1tate rada, potom onima koji imaju duži radni staž, pa posebna znanja i
sposobnosti te stručnu spremu, a ako su i nakon toga radnici izjednačeni, kao kriterij za
izlučivanje uzima se socijalni status.
(4) Bodovna lista sastavni je dio programa zbrinjavanja viška radnika i mora biti
dostavljena radničkom vijeću u postupku savjetovanja o programu.
21
XVI. DOSTAVA PISMENA
Članak 72.
(1) Dostava poziva, obavijesti, odluka i drugih pismena u vezi s ostvarivanjem prava i
obaveza iz radnog odnosa obavlja se neposrednom predajom radniku na radnom mjestu,
a ako radnik iz bilo kojeg razloga nije na radu dostava se obavlja preporučenim pismom na
njegovu kućnu adresu.
(2) Dostava preporučenim pismom obavlja se na zadnju adresu stanovanja radnika, koja
je evidentirana kod poslodavca.
Članak 73.
(1) Ako pošta vrati poslodavcu neuručeno preporučenu pošiljku ili ako poslodavcu nije
poznata adresa radnika, dostavljanje se obavlja isticanjem pismena na oglasnoj ploči u
trgovačkom društvu. Istekom roka od osam (8) dana od dana isticanja, smatra se daje
dostavljanje uredno obavljeno.
(2) Odbijanje prijema pismena dostavljenog neposrednom predajom utvrđuje se u
nazočnosti dva (2) radnika kao svjedoka i tada se smatra daje dostavljanje uredno
obavljeno.
XVII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak 74.
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa ima
pravo zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, ako je istu prethodno
zatražio od nadležnog tijela kod poslodavca.
(2) Sve odluke o pravima radnika poslodavac je dužan davati u pisanom obliku s poukom
o načinu i rokovima za ulaganje zahtjeva za zaštitu prava nadležnom tijelu kod poslodavca,
odnosno nadležnom sudu.
XVIII. SKUP RADNIKA
Članak 75.
(1) Redovni skupovi radnika održavaju se dva puta godišnje, u pravilu u veljači i
listopadu, a izvanredni prema potrebi.
(2) Poslodavac na skupu izvješćuje radnike o stanju i razvoju poduzeća i o drugim
pitanjima od interesa za radnike, osobito onim o kojima je dužan redovno izvješćivati
radničko vijeće i s njim se savjetovati.
(3) Skupovi radnika održavaju se za vrijeme radnog vremena.
(4) Vrijeme sudjelovanja na skupu, uključujući i dodatno vrijeme za dolazak i odlazak,
pri ostvarivanju prava iz radnog odnosa smatra se vremenom provedenim na radu.
Članak 76.
(1) Izvanredni skup radnika može se održati na zahtjev radničkog vijeća ili poslodavca.
(2) Osobito važnim razlogom za sazivanje izvanrednog skupa radnika smatraju se osobito
22
slučajevi djelomične ili potpune uskrate prava radnika iz rada ili u vezi s radom, koja su
uređena zakonom, drugim propisom, ugovorom o radu, sporazumom radničkog vijeća s
poslodavcem, ovim Kolektivnim ugovorom ili granskim kolektivnim ugovorom, zatim
potreba utvrđivanja i zbrinjavanja viška radnika, nastanak statusne promjene ili sklapanje
pravnog posla na temelju kojeg se na novog poslodavca prenose poduzeće ili dio poduzeća
i ugovori o radu, namjera uprave da podnese zahtjev za otvaranje stečajnog postupka i
njima slični razlozi.
XIX. SINDIKALNO DJELOVANJE
Članak 77.
(1) Sindikalni povjerenik ima pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese
radnika koji su članovi sindikalne podružnice Sindikata tekstila, obuće, kože, gume
Hrvatske (dalje: Sindikat TOKG),koja su utvrđena u zakonima i drugim propisima, Statutu
Sindikata TOKG, Programu djelovanja Sindikata TOKG te ovom Kolektivnom ugovoru.
(2) Sindikalno povjereništvo mora izvijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog
povjerenika najkasnije tri (3) dana od dana imenovanja.
(3) Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno
ostvarenje prava iz stavka 1. ovoga članka te pristup svim podacima važnim za ostvarenje
toga prava.
Članak 78.
Poslodavac je dužan očitovati se na podneske koje mu dostavi sindikalni povjerenik u
roku od pet (5) dana od zaprimanja istih te se odazvati na pozive za sastanke sindikalnog
povjereništva, ako su mu bili uručeni najmanje tri (3) dana prije održavanja.
Članak 79.
U slučaju da kod poslodavca iz bilo kojeg razloga ne djeluje ili prestane djelovati
radničko vijeće sindikalno povjereništvo ima sva prava i obveze radničkog vijeća utvrđene
zakonom i drugim propisima te ovim Kolektivnim ugovorom, a osobito:
- pravo na obaviještenost najmanje svaka tri (3) mjeseca o pitanjima, utvrđenim zakonom i
drugim propisima,
- pravo na prethodno savjetovanje o namjeravanim osobito važnim odlukama poslodavca,
utvrđenim zakonom i drugim propisima,
- pravo na suodlučivanje u slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima,
- pravo paziti na poštivanje zakona, drugih propisa te kolektivnih ugovora, koji su doneseni
odnosno sklopljeni u korist radnika,
- paziti da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračuna i uplaćivanja
doprinosa za socijalno osiguranje, s pravom uvida u odgovarajuću dokumentaciju,
- tražiti na trošak poslodavca mišljenje stručnjaka o pitanjima iz djelokruga radničkog
vijeća,
- sazvati skup radnika i obavijestiti ga o svojem radu u svojstvu radničkog vijeća,
- osposobljavati se za rad u svojstvu radničkog vijeća,
- obnašati dužnosti radničkog vijeća na trošak poslodavca,
- sklapati sporazum s poslodavcem o pitanjima koja nisu uređena ovim Kolektivnim
23
ugovorom.
Članak 80.
(1) U slučaju primjene odredaba članka 62. ovog Kolektivnog ugovora, svaki član
sindikalnog povjereništva ima pravo na naknadu plaće za šest (6) radnih sati tjedno u visini
utvrđenoj ovim Kolektivnim ugovorom.
(2) Kada ne djeluju s ovlastima radničkog vijeća i kada nisu članovi istog sindikalni
povjerenici imaju pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće na teret poslodavca za
dva (2) sata godišnje po članu sindikata.
(3) Neovisno od odredaba stavaka 1. i 2. ovog članka, glavni sindikalni povjerenik ima
uvijek pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće za puno radno vrijeme na teret
poslodavca u visini utvrđenoj ovim Kolektivnim ugovorom.
(4) Poslodavac je dužan članovima sindikalnog povjereništva omogućiti izostanak s rada
do sedam (7) dana godišnje uz naknadu plaće, radi pohađanja sindikalnih sastanaka,
seminara, osposobljavanja, kongresa, konferencija i sl.
(5) Poslodavac je dužan osigurati sindikalnom povjereništvu:
- odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka, primjeren broju članova
povjereništva,
- korištenje telefona i telefaksa, te usluge prijepisa, umnožavanja, primanja i otpreme
pošte,
- slobodnu podjelu tiska i priopćenja koji se odnose na pitanja i problematiku u svezi
radnog statusa radnika, na način koji omogućava sindikatu slobodno komuniciranje s
članstvom i ne ometa djelatnost poslodavca. Od slobodne podje1e isključeni su tisak i
priopćenja koji imaju političko promidžbeni sadržaj.
(6) Aktivnosti koje poduzima na temelju zakona, drugih propisa, Statuta i Programa
djelovanja Sindikata TOKG te ovog Kolektivnog ugovora sindikalno povjereništvo ima
pravo poduzimati u radno vrijeme.
Članak 81.
(1) Sindikalni povjerenik koji obav1ja sindikalnu aktivnost u skladu sa zakonom, drugim
propisima, ovim Kolektivnim ugovorom te odredbama Statuta i Programa djelovanja
Sindikata TOKG, ne smije biti pozvan na odgovornost ili na drugi način stav1jen u
nepovoljniji položaj.
(2) Dovođenjem u nepovoljniji položaj smatra se osobito: smanjenje plaće, raspored
na poslove nižeg stupnja stručne spreme od osobne stručne spreme povjerenika, raspored
na poslove za obavljanje kojih povjerenik ne ispunjava posebne uvjete, upućivanje na rad u
drugo mjesto rada, uskrata mogućnosti izobrazbe za potrebe poslodavca ili sindikalnog
djelovanja i sl.
(3) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i godinu dana nakon
prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac može otkazati samo uz prethodnu suglasnost
Sindikata TOKG.
Članak 82.
(1) Poslodavac se obvezuje obračunavati i ubirati sindika1nu č1anarinu u visini jedan
posto (1 %) od bruto plaće radnika, koji su članovi Sindikata TOKG.
(2) Ubrana sredstva iz stavka L ovog članka poslodavac se obvezuje uplaćivati pri svakoj
isplati plaće, i to pedeset posto (50%) iznosa na žiro-račun sindikalne podružnice, a pedeset
24
posto (50%) na žiro-račun Sindikata TOKG.
(3) U slučaju promjene visine članarine poslodavac se obvezuje primjenjivati novi iznos
ili postotak od dana primitka obavijesti od strane sindikalnog povjereništva ili Sindikata
TOKG.
(4) U povodu nadzora nad financijskim poslovanjem sindikalne podružnice, poslodavac
se obvezuje omogućiti uvid Financijskom odboru Sindikata TOKG u obračun, ustegu i
uplatu članarine.
Članak 83.
(1) Kod poslodavca može djelovati više sindikata.
(2) Odredbe glave XIX. ovog ko1ektivnog ugovora o sindikalnom djelovanju, kao i ostale
odredbe kolektivnog ugovora na istovjetan način se primjenjuju na sve sindikate
potpisnike kolektivnog ugovora.
XX. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU
Članak 84.
(1) O namjeri donošenja akata kojima uređuje prava i obveze u vezi sigurnosti i zaštite
zdravlja radnika poslodavac je dužan savjetovati se s povjerenikom za zaštitu na radu i
radničkim vijećem.
(2) Na postupak i rokove za prethodno savjetovanje, donošenje i objavu akata analogno
se primjenjuju odredbe zakona i drugih propisa kojima su uređeni postupak i rokovi za
savjetovanje, donošenje i objavu pravilnika o radu.
Članak 85.
(1) Imenovanje povjerenika za zaštitu na radu obavlja sindikalno povjereništvo.
(2) Na utvrđivanje broja povjerenika za zaštitu na radu kumulativno se primjenjuju
slijedeći kriteriji:
1. broj zaposlenih,
2. povećana opasnost za sigurnost i zdravlje,
3. radna izdvojenim mjestima,
4. ostali kriteriji utemeljeni na procjeni opasnosti, reviziji iste ili zatečenom stanju
primjene pravila zaštite na radu kod poslodavca.
(3) Na temelju kriterija broja zaposlenih broj povjerenika za zaštitu na radu utvrđuje se
primjenom odgovarajućih odredaba Zakona o radu, kojima je uređeno utvrđivanje broja
članova radničkog vijeća.
(4) Povećane opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika, kao kriterij za određivanje broja
povjerenika za zaštitu na radu, utvrđuju se prema procjeni opasnosti ili reviziji iste te prema
ispravama o rezu1tatima ispitivanja sredstava rada i radne okoline, obavljenim nakon
izrade i potvrde procjene opasnosti, odnosno njene revizije. Ako kod poslodavca nije
izrađena ili potvrđena procjena opasnosti, uvjeti rada, a ako radnik iz bilo kojeg razloga
nije na radu dostava se obavlja preporučenim pismom na njegovu kućnu adresu.
(2) Dostava preporučenim pismom obavlja se na zadnju adresu stanovanja radnika, koja
je evidentirana kod poslodavca.
Članak 73.
25
(l) Ako pošta vrati poslodavcu neuručeno preporučenu pošiljku ili ako poslodavcu nije
poznata adresa radnika, dostavljanje se obavlja isticanjem pismena na oglasnoj ploči u
trgovačkom društvu. Istekom roka od osam (8) dana od dana isticanja, smatra se da je
dostav1janje uredno obav1jeno.
(2) Odbijanje prijema pismena dostav1jenog neposrednom predajom utvrđuje se u
nazočnosti dva (2) radnika kao svjedoka i tada se smatra da je dostav1janje uredno
obav1jeno.
XVII. ZAŠTITA PRAVA RADNIKA
Članak74.
(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa ima
pravo zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, ako je istu prethodno
zatražio od nadležnog tijela kod poslodavca.
(2) Sve odluke o pravima radnika poslodavac je dužan davati u pisanom obliku s
poukom o načinu i rokovima za ulaganje zahtjeva za zaštitu prava nad1ežnom tijelu kod
poslodavca, odnosno nadležnom sudu.
XVIII. SKUP RADNIKA
Članak75.
(l) Redovni skupovi radnika održavaju se dva puta godišnje, u pravilu u veljači i
listopadu, a izvanredni prema potrebi.
(2) Pos1odavac na skupu izvješćuje radnike o stanju i razvoju poduzeća i o drugim
pitanjima od interesa za radnike, osobito onim o kojima je dužan redovno izvješćivati
radničko vijeće i s njim se savjetovati.
(3) Skupovi radnika održavaju se za vrijeme radnog vremena.
(4) Vrijeme sudjelovanja na skupu, uk1jučujući i dodatno vrijeme za dolazak i odlazak,
pri ostvarivanju prava iz radnog odnosa smatra se vremenom provedenim na radu.
Članak 76.
(1) Izvanredni skup radnika može se održati na zahtjev radničkog vijeća ili poslodavca.
(2) Osobito važnim razlogom za sazivanje izvanrednog skupa radnika smatraju se
osobito slučajevi djelomične ili potpune uskrate prava radnika iz rada ili u vezi s radom,
koja su uređena zakonom, drugim propisom, ugovorom o radu, sporazumom radničkog
vijeća s poslodavcem, ovim Ko1ektivnim ugovorom ili granskim kolektivnim ugovorom,
zatim potreba utvrđivanja i zbrinjavanja viška radnika, nastanak statusne promjene ili
sklapanje pravnog posla na temelju kojeg se na novog poslodavca prenose poduzeće ili
dio poduzeća i ugovori o radu, namjera uprave da podnese zahtjev za otvaranje stečajnog
postupka i njima slični razlozi.
XIX. SINDIKALNO DJELOVANJE
Članak 77.
(1) Sindikalni povjerenik ima pravo kod poslodavca štititi i promicati prava i interese
radnika koji su članovi sindikalne podružnice Sindikata tekstila, obuće, kože, gume
Hrvatske (dalje: Sindikat TOKG), koja su utvrđena u zakonima i drugim propisima,
Statutu Sindikata TOKG, Programu djelovanja Sindikata TOKG te ovom Kolektivnom
ugovoru.
26
(2) Sindikalno povjereništvo mora izvijestiti poslodavca o imenovanju sindikalnog
povjerenika najkasnije tri (3) dana od dana imenovanja.
(3) Poslodavac je dužan sindikalnom povjereniku omogućiti pravodobno i djelotvorno
ostvarenje prava iz stavka 1. ovoga članka te pristup svim podacima važnim za ostvarenje
toga prava.
Članak 78.
Poslodavac je dužan očitovati se na podneske koje mu dostavi sindikalni povjerenik u
roku od pet (5) dana od zaprimanja istih te se odazvati na pozive za sastanke sindikalnog
povjereništva, ako su mu bili uručeni najmanje tri (3) dana prije održavanja.
Članak79.
U slučaju da kod poslodavca iz bilo kojeg razloga ne djeluje ili prestane djelovati
radničko vijeće sindikalno povjereništvo ima sva prava i obveze radničkog vijeća
utvrđene zakonom i drugim propisima te ovim Kolektivnim ugovorom, a osobito:
- pravo na obaviještenost najmanje svaka tri (3) mjeseca o pitanjima, utvrđenim zakonom
i drugim propisima,
- pravo na prethodno savjetovanje o namjeravanim osobito važnim odlukama
poslodavca, utvrđenim zakonom i drugim propisima,
- pravo na suodlučivanje u slučajevima utvrđenim zakonom i drugim propisima,
- pravo paziti na poštivanje zakona, drugih propisa te ko1ektivnih ugovora, koji su
doneseni odnosno sklopljeni u korist radnika,
- paziti da li poslodavac uredno i točno ispunjava obveze glede obračuna i uplaćivanja
doprinosa za socijalno osiguranje, s pravom uvida u odgovarajuću dokumentaciju,
- tražiti na trošak poslodavca mišljenje stručnjaka o pitanjima iz djelokruga radničkog
vijeća,
- sazvati skup radnika i obavijestiti ga o svojem radu u svojstvu radničkog vijeća,
- osposobljavati se za rad u svojstvu radničkog vijeća,
- obnašati dužnosti radničkog vijeća na trošak poslodavca,
- sklapati sporazum s poslodavcem o pitanjima koja nisu uređena ovim Kolektivnim
ugovorom.
Članak 80.
(1) U slučaju primjene odredaba članka 62. ovog Kolektivnog ugovora, svaki član
sindikalnog povjereništva ima pravo na naknadu plaće za šest (6) radnih sati tjedno u visini
utvrđenoj ovim Kolektivnim ugovorom.
(2) Kada ne djeluju s ovlastima radničkog vijeća i kada nisu članovi istog sindikalni
povjerenici imaju pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće na teret poslodavca za
dva (2) sata godišnje po članu sindikata.
(3) Neovisno od odredaba stavaka 1. i 2. ovog članka, glavni sindikalni povjerenik ima
uvijek pravo na sindikalnu aktivnost s naknadom plaće za puno radno vrijeme na teret
poslodavca u visini utvrđenoj ovim Kolektivnim ugovorom.
(4) Poslodavac je dužan članovima sindikalnog povjereništva omogućiti izostanak s rada
do sedam (7) dana godišnje uz naknadu plaće, radi pohađanja sindikalnih sastanaka,
seminara, osposobljavanja, kongresa, konferencija i sl.
(5) Poslodavac je dužan osigurati sindikalnom povjereništvu:
- odgovarajući prostor za rad i održavanje sastanaka, primjeren broju članova
povjereništva,
- korištenje telefona i telefaksa, te usluge prijepisa, umnožavanja, primanja i otpreme pošte,
27
- slobodnu podjelu tiska i priopćenja koji se odnose na pitanja i problematiku u svezi
radnog statusa radnika, na način koji omogućava sindikatu slobodno komuniciranje s
članstvom i ne ometa djelatnost poslodavca. Od slobodne podjele isključeni su tisak i
priopćenja koji imaju političkopromidžbeni sadržaj.
(6) Aktivnosti koje poduzima na temelju zakona, drugih propisa, Statuta i Programa
djelovanja Sindikata TOKG te ovog Kolektivnog ugovora sindikalno povjereništvo ima
pravo poduzimati u radno vrijeme.
Članak 81.
(1) Sindikalni povjerenik koji obavlja sindikalnu aktivnost u skladu sa zakonom, drugim
propisima, ovim Kolektivnim ugovorom te odredbama Statuta i Programa djelovanja
Sindikata TOKG, ne smije biti pozvan na odgovornost ili na drugi način stavljen u
nepovoljniji položaj.
(2) Dovođenjem u nepovoljniji položaj smatra se osobito: smanjenje plaće, raspored na
poslove nižeg stupnja stručne spreme od osobne stručne spreme povjerenika, raspored na
poslove za obavljanje kojih povjerenik ne ispunjava posebne uvjete, upućivanje na rad u
drugo mjesto rada, uskrata mogućnosti izobrazbe za potrebe poslodavca ili sindikalnog
djelovanja i sl.
(3) Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja dužnosti i godinu dana nakon
prestanka obavljanja te dužnosti, poslodavac može otkazati samo uz prethodnu suglasnost
Sindikata TOKG.
Članak 82.
(1) Poslodavac se obvezuje obračunavati i ubirati sindikalnu članarinu u visini jedan posto
(1 %) od bruto plaće radnika, koji su članovi Sindikata TOKG.
(2) Ubrana sredstva iz stavka 1; ovog članka poslodavac se obvezuje uplaćivati pri svakoj
isplati plaće, i to pedeset posto (50%) iznosa na žiro-račun sindikalne podružnice, a pedeset
posto (50%) na žiro-račun Sindikata TOKG.
(3) U slučaju promjene visine članarine poslodavac se obvezuje primjenjivati novi iznos
ili postotak od dana primitka obavijesti od strane sindikalnog povjereništva ili Sindikata
TOKG.
(4) U povodu nadzora nad financijskim poslovanjem sindikalne podružnice, poslodavac se
obvezuje omogućiti uvid Financijskom odboru Sindikata TOKG u obračun, ustegu i uplatu
članarine.
Članak 83.
(1) Kod poslodavca može djelovati više sindikata.
(2) Odredbe glave XIX. ovog kolektivnog ugovora o sindikalnom djelovanju, kao i ostale
odredbe kolektivnog ugovora na istovjetan način se primjenjuju na sve sindikate potpisnike
kolektivnog ugovora.
XX. ZAŠTITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU
28
Članak 84.
(1) O namjeri donošenja akata kojima uređuje prava i obveze u vezi sigurnosti i zaštite
zdravlja radnika poslodavac je dužan savjetovati se s povjerenikom za zaštitu na radu i
radničkim vijećem.
(2) Na postupak i rokove za prethodno savjetovanje, donošenje i objavu akata analogno se
primjenjuju odredbe zakona i drugih propisa kojima su uređeni postupak i rokovi za
savjetovanje, donošenje i objavu pravilnika o radu.
Članak 85.
(1) Imenovanje povjerenika za zaštitu na radu obavlja sindikalno povjereništvo.
(2) Na utvrđivanje broja povjerenika za zaštitu na radu kumulativno se primjenjuju sljedeći
kriteriji:
1. broj zaposlenih,
2. povećana opasnost za sigurnost i zdravlje,
3. rad na izdvojenim mjestima,
4. ostali kriteriji utemeljeni na procjeni opasnosti, reviziji iste ili zatečenom stanju
primjene pravila zaštite na radu kod poslodavca.
(3) Na temelju kriterija broja zaposlenih broj povjerenika za zaštitu na radu utvrđuje se
primjenom odgovarajućih odredaba Zakona o radu, kojima je uređeno utvrđivanje broja
članova radničkog vijeća.
(4) Povećane opasnosti za sigurnost i zdravlje radnika, kao kriterij za određivanje broja
povjerenika za zaštitu na radu, utvrđuju se prema procjeni opasnosti ili reviziji iste te prema
ispravama o rezultatima ispitivanja sredstava rada i radne okoline, obavljenim nakon izrade
i potvrde procjene opasnosti, odnosno njene revizije. Ako kod poslodavca nije izrađena ili
potvrđena procjena opasnosti, uvjeti rada utvrđuju se izravnim uvidom sindikalnog
povjereništva u zatečeno stanje primjene pravila zaštite na radu.
(5) Pravo na imenovanje dodatnog broja povjerenika za zaštitu na radu po osnovi kriterija
rada na izdvojenim mjestima ostvaruju radnici u onim radnim jedinicama i drugim
organizacijskim, odnosno tehnološkim dijelovima trgovačkog društva u kojima je na
pojedinom izdvojenom mjestu poslodavac zaposlio najmanje dvadeset (20) radnika.
Članak 86.
(1) Ako kod poslodavca djeluju tri (3) ili više povjerenika za zaštitu na radu, oni između
sebe mogu imenovati svojeg koordinatora.
(2) Ako povjerenici ne odluče drugačije, koordinator je dužan zastupati ih na sjednicama
radničkog vijeća, odbora za zaštitu na radu, pri inspekcijskom nadzoru te pri zajedničkom
nadzoru s poslodavcem.
(3) Ako je imenovan koordinator dostava dokumenata za povjerenike za zaštitu na radu
uredno je obavljena dostavom istih koordinatoru.
(4) Na prava, obveze i odgovornosti koordinatora analogno se primjenjuju odredbe o
pravima, obvezama i odgovornostima povjerenika za zaštitu na radu, ako za pojedini slučaj
ovim Kolektivnim ugovorom nije drugačije utvrđeno.
(5) Obavijest o imenovanim povjerenicima i koordinatoru sindikalno povjereništvo
dostavlja poslodavcu najkasnije tri (3) dana od dana imenovanja.
Članak 87.
29
(1) Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo obnašati svoju dužnost u svim dijelovima
trgovačkog društva. Poslodavac je dužan tijekom radnog vremena trgovačkog društva
osigurati povjereniku pristup svim mjestima rada, radnom okolišu, svim radnicima te svim
sredstvima rada.
(2) Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo obnašati dužnost s naknadom plaće na teret
poslodavca šest (6) sati tjedno te ima pravo na sedam (7) dana plaćenog dopusta godišnje
radi stručnog osposobljavanja i usavršavanja.
(3) Poslodavac je dužan tijekom radnog vremena na svoj trošak omogućiti povjereniku za
zaštitu na radu osobito:
- uporabu telefona i telefaksa te usluge prijepisa, umnožavanja, primanja i otpreme pošte,
- slobodnu podjelu tiska i drugih obavijesti iz zaštite
na radu,
- pretplatu na najmanje jedno stručno, odnosno informativno izdanje iz zaštite na radu,
- korištenje prostora za primanje stranaka te za odlaganje dokumentacije potrebne za
obnašanje dužnosti, odnosno koja nastaje tijekom obnašanja dužnosti,
- korištenje prostorije za održavanje sastanaka.
(4) Pravo na naknadu putnih troškova, troškova smještaja i noćenja te na dnevnice
povjerenik ostvaruje na teret poslodavca u iznosu utvrđenom za ostale radnike.
(5) Povjerenik ima pravo na teret poslodavca na naknadu troškova kotizacije za seminare i
druge oblike osposobljavanja u sto postotnom (100%) iznosu.
Članak 88.
(1) Poslodavac i povjerenici za zaštitu na radu obavljaju u trgovačkom društvu najranije
jedanput u tri (3) mjeseca zajednički nadzor nad primjenom pravila zaštite na radu.
(2) Rezultati nadzora moraju biti raspravljeni na prvoj sjednici odbora za zaštitu na radu,
koja bude sazvana nakon obav1jenog nadzora.
(3) Vrijeme provedeno u nadzoru iz stavka 1. ovog članka ne uračunava se u sate iz
č1anka 69. stavka 2. ovog Kolektivnog ugovora.
Članak 89.
(1) Poslodavac ne smije utvrditi da su informacije, evidencije, isprave i ostala
dokumentacija u vezi sigurnosti i zaštite zdravlja zaposlenih poslovna tajna i po toj osnovi
ih učiniti nedostupnim povjereniku za zaštitu na radu, radničkom vijeću i sindikalnom
povjereništvu.
(2) Pravo povjerenika za zaštitu na radu da bude obaviješten o svim promjenama od
utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika uključuje osobito obavijesti o:
- reviziji procjene opasnosti,
- promjeni zatečenog stanja u odnosu na procjenu opasnosti i njenu reviziju,
- slučaju odbijanja rada od strane radnika koji vjeruje da mu prijeti opasnost za život i
zdravlje,
- svim činjenicama koje su se dogodile i trebaju kao promjena biti evidentirane u
propisanim obveznim evidencijama poslodavca iz zaštite na radu ili razvidne iz isprava koje
je poslodavac dužan čuvati ili iz knjige nadzora (npr. ozljedi na radu, oboljenju od
profesionalne bolesti, rezultatima preg1eda i ispitivanja sredstava rada, rezultatima
osposobljavanja za rad na siguran način, rasporedu radnika na poslove s posebnim uvjetima
rada, rezultatima prethodnog ili periodičnog liječničkog pregleda i sl.),
- rasporedu radnika na druge poslove te osposobljavanju za siguran rad i provjeri
zdravstvene sposobnosti s tim u vezi,
30
- isključivanju iz uporabe strojeva i uređaja te osobnih zaštitnih sredstava koja nisu
ispravna,
- zabrani rada radniku koji ga obavlja suprotno pravilima zaštite na radu,
- zabrani rada malodobnicima, ženama i radnicima sa smanjenom radnom sposobnošću na
poslovima koji bi mogli na njih štetno utjecati,
- nalazu inspektora zaštite na radu.
Članak 90.
(1) Povjerenik za zaštitu na radu dužan je najranije jedanput u tri (3) mjeseca izvijestiti
radnike mjerama koje poslodavac poduzima da im osigura zaštitu na radu i zdravstvenu
zaštitu.
(2) Obvezu iz stavka 1. ovog članka povjerenik ima i na svakom skupu radnika.
(3) Na prijedlog povjerenika za zaštitu na radu poslodavac će osigurati oglasne ploče po
organizacijskim dijelovima trgovačkog društva, radi pravodobnog, odnosno kontinuiranog
obavještavanja radnika o činjenicama iz stavka 1. ovog članka.
Članak 91.
Poslodavac na svoj trošak organizira liječnički pregled onih radnika na poslovima s
posebnim uvjetima rada, koji to sami zatraže prije roka za redovan periodični preg1ed,
zbog zdravstvenih tegoba koje osjećaju.
Članak 92.
(1) Radnik ostvaruje pravo na godišnju nagradu za primjeran odnos prema sigurnosti i
zaštiti zdravlja na radu, odnosno za primjenu pravila zaštite na radu u visini najmanje
deset posto (10%) od najniže osnovne plaće kod poslodavca osobito u sljedećim
slučajevima:
- ako je više od polovice ostvarenog radnog vremena radio na poslovima na kojima je morao
koristiti osobna zaštitna sredstva,
- ako je u prvom pokušaju s uspjehom obavio provjeru znanja i osposobljenosti za
samostalan rad na siguran način, koja nije bila prethodno najavljena,
- ako je svojim postupcima spriječio nastanak ozljede na radu ili oštećenja sredstava rada ili
spriječio povećanje nastale štete od profesionalnog rizika, koju nije sam uzrokovao,
- ako niti jedanput nije utvrđeno da je propustio raditi dužnom pozornošću,
- ostalim slučajevima, prema prijedlogu neposrednog voditelja i ocjeni poslodavca.
(2) Smatra se da radnik radi dužnom pozornošću kada poslove obav1ja po sljedećem
postupku:
- prije početka rada pregleda mjesto rada te o eventualno uočenim nedostacima izvijesti
poslodavca ili njegovog ov1aštenika,
- posao obavlja sukladno pravilima struke, uputama proizvođača strojeva i uređaja, osobnih
zaštitnih sredstava i radnih tvari te uputama poslodavaca ili njegovog ovlaštenika,
- tijekom rada koristi propisana osobna zaštitna sredstva i opremu,
- prije napuštanja mjesta rada ostavi sredstva rada u takvom stanju da ne ugrožavaju druge
radnike i sredstva rada.
XXI. MIRNO RJEŠAVANJE SPOROVA I ŠTRAJK
31
Članak 93.
(1) U slučaju kolektivnog radnog spora mirenje i štrajk provode se prema Zakonu o
radu i Pravilima koja su sastavni dio Statuta Sindikata TOKG.
(2) U smislu ovog Kolektivnog ugovora kolektivni radni spor je spor o pitanjima koja
mogu biti predmet kolektivnog ugovora a koja nisu pravno uređena, kao i spor o
neostvarenim pravima koja su propisana ovim Kolektivnim ugovorom i zakonom.
XXII. TRAJANJE I PRIMJENA UGOVORA
Članak 94.
(1) Ovaj Kolektivni ugovor sklapa se na neodređeno vrijeme.
(2) Ovaj Kolektivni ugovor je sklopljen kada ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih
strana.
(3) Primjena Kolektivnog ugovora počinje od 01.VII. 2002.
Članak 95.
(1) Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti izmjenu ovog ili sklapanje novog
kolektivnog ugovora.
(2) Postupak se pokreće i prijedlog dostavlja drugoj ugovornoj strani u pisanom obliku.
Druga strana ima obvezu očitovanja u roku petnaest (15) dana od dana zaprimanja
prijedloga.
(3) Strana kojoj je podnesen prijedlog mora pristupiti pregovorima u roku osam (8)
dana od isteka roka iz stavka 2. ovog članka, a u protivnom stekli su se uvjeti za najavu
štrajka.
Članak 96.
(1) Svaka ugovorna strana može otkazati ovaj Kolektivni ugovor u pisanom obliku.
(2) Otkazni rok iznosi tri (3) mjeseca od dana dostave otkaza drugoj strani.
(3) Strana koja je otkazala ovaj Kolektivni ugovor dužna je pokrenuti nove kolektivne
pregovore za vrijeme trajanja otkaznog roka.
Članak 97.
Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora suglasni su da u slučaju donošenja novih
zakonskih ili drugih propisa pristupe u roku trideset (30) dana pregovorima o izmjeni
odnosno usklađivanju ovog Kolektivnog ugovora.
Članak 98.
(1) Ugovorne strane imenuju zajedničku komisiju za tumačenje odredbi ovoga Kolektivnog
ugovora i praćenje njegove primjene.
(2) U zajedničku komisiju svaka ugovorna strana imenuje dva (2) člana.
(3) Ugovorne strane biraju predsjednika komisije između članova iz stavka 2. ovog članka na
32
vrijeme od šest (6) mjeseci. Prvog predsjednika bira sindikalno povjereništvo.
(4) Komisija se sastaje prema potrebi, a najmanje svaka tri (3) mjeseca.
(5) Sve svoje odluke komisija donosi većinom glasova. Svaki član ima pravo na jedan (1)
glas. U slučaju podijeljenog broja glasova odlučuje glas predsjednika komisije.
(6) Za valjan rad komisije potrebna je nazočnost većine članova.
(7) Ugovorne strane duže su pridržavati se danog tumačenja.
(8) Svaka strana snosi troškove za rad svojih članova komisije.
XXIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 99.
Postupci ostvarivanja i zaštite prava radnika započeti prije početka primjene ovog
Kolektivnog ugovora dovršit će se po njegovim odredbama, ako su povoljnije za radnika.
Članak l00.
Sindikati i poslodavac se obvezuju da u roku od 30 dana od dana prodaje tvornice
«Dalmatinka»d.d. u stečaju potpišu aneks ovog kolektivnog ugovora o primjeni platnih
razreda.
Aneks kolektivnog ugovora predstavlja sastavni dio kolektivnog ugovora.
Članak 101.
Poslodavac je dužan uskladiti ugovore o radu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora u
roku trideset (30) dana od početka njegove primjene.
Članak 102.
Poslodavac preuzima obvezu objave ovog Kolektivnog ugovora i dostave istog
županijskom uredu nadležnom za poslove rada.
Č1anak 103.
Ovlašteni predstavnici ugovornih strana potpisivanjem ovog Kolektivnog ugovora
izjavljuju da su pročitali gornje odredbe, da su im one jasne, da su s njima suglasni te da ih
potpisuju u znak suglasnosti i izvršavanja u dobroj vjeri.
Članak 104.
Ovaj Ugovor sastavljen je i potpisan u deset (10) istovjetnih primjeraka, od kojih svaka
strana zadržava po dva (2), jedan (1) se objavljuje na oglasnoj ploči, a jedan (1) dostavlja
nadležnom županijskom uredu za poslove rada.
33
SINDIKAT: POSLODAVAC:
Sindikat tekstila, obuće, STEČAJNA UPRAVITELJICA
kože, gume - Hrvatske
VESELA JELINČIĆ, v.r. Mr. Blanka Tuđen – Mazuth, v.r.
(v.d. gl. povjerenik)
HUS - Sindikat radnika ,
Dalmatinka" d.d. Sinj
JOZO KAMBER, v.r. (povjerenik)
Nezavisni sindikat, Dalmatinka" Sinj
IVA RADONJA, v.r.
(dopredsjednik)
Ovaj Kolektivni ugovor objavljen je na oglasnoj ploči kod poslodavca dana 9.7.2002 ,
U Sinju ,
Ovaj Kolektivni ugovor evidentiran je nadležnom uredu za poslove rada Županije
pod brojem 114 102 dana 8.7.2002 .
U Splitu