Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja osnovne sastavnice predkolskoga, opega obveznoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, ukljuujui odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama. Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument u kojemu su prikazane sastavnice: vrijednosti, ciljevi, naela, sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma.Potrebno je istaknuti da Nacionalni okvirni kurikulum pridonosi planiranju i organiziranju rada kola, ukljuujui donoenje kolskoga kurikuluma. Odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi, kompetencije i naela odreena dokumentom omoguuju razumijevanje osnovnoga smjera razvoja nacionalnoga kurikuluma i pruaju temeljne odrednice za razvoj i rad odgojno-obrazovnih ustanova.Opis, ciljevi i oekivana uenika postignua odgojno-obrazovnih podruja te opis i ciljevi meupredmetnih tema pomau kolama da lake povezuju nastavne predmete, racionaliziraju nastavu te ju obogate izbornom i fakultativnom nastavom i izvannastavnim aktivnostima sukladno svojemu profilu i prioritetima, potrebama uenika i lokalne zajednice.Da bi uspjeno odgovorila izazovima razvoja drutva znanja i svjetskoga trita, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija za cjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su: Komunikacija na materinskom jeziku Komunikacija na stranim jezicima Matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji Digitalna kompetencija Uiti kako uiti Socijalna i graanska kompetencija Inicijativnost i poduzetnost Kulturna svijest izraavanje

Temeljne su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma:- drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti- ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanja- naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti- metode, sredstva i oblici rada- odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj- ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole

Vrijednosti kojima Nacionalni okvirni kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost, identitet te odgovornost

Naela Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma predstavljaju uporita na kojima se temelji nacionalni Kurikulum Visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve Jednakost obrazovnih mogunosti za sve Obveznost opeg obrazovanja Horizontalna i vertikalna prohodnost Ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav Znanstvena utemeljenost Potivanje ljudskih prava i prava djece Kompetentnost i profesionalna etika Demokratinost Samostalnost kole Pedagoki i kolski pluralizam Europska dimenzija obrazovanja interkulturalizam

Odgojno-obrazovni ciljevi su: osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni,tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima isklonostima razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batineRepublike Hrvatske i nacionalnoga identiteta promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta,sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i svimrazinama odgojno-obrazovnoga sustava odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, zapotivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomurazvoju drutva osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnomu kontekstu prema zahtjevimatrinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenihspoznaja i dostignua poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uenika osposobiti uenike za cjeloivotno uenje

Nacionalni okvirni kurikulum strukturiran je prema odgojno-obrazovnim razinama i odgojnoobrazovnim ciklusimaOdgojno-obrazovne razine jesu: predkolski odgoj i obrazovanje, osnovnokolsko ope obvezno obrazovanje i srednjokolsko obrazovanjeOdgojno-obrazovni ciklusi jesu odgojno-obrazovna razvojna razdoblja uenika koja ine jednu cjelinu. Obuhvaaju nekoliko godina kolovanja tijekom odreene odgojno-obrazovne razine te imaju zajednike odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno oekivanja to sve uenik treba postii u odreenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazama uenika.Predkolski odgoj i obrazovanje ini prvu razinu u strukturi Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma i nije obvezan za svu djecu predkolske dobi. Podijeljen je na tri odgojno-obrazovna ciklusa (slika 1.): od est mjeseci do navrene prve godine djetetova ivota od navrene prve do navrene tree godine djetetova ivota od navrene tree godine djetetova ivota do polaska u osnovnu kolu

Nacionalni okvirni kurikulum odreuje etiri odgojno-obrazovna ciklusa za stjecanje temeljnih kompetencija (slika 2). Oni su redom:Prvi ciklus koji ine I., II., III. i IV. razred osnovne kole. Drugi ciklus koji ine V. i VI. razred osnovne kole. Trei ciklus koji ine VII. i VIII. razred osnovne kole. etvrti ciklus odnosi se na I. i II. razred srednjih strukovnih i umjetnikih kola, dok u gimnazijama obuhvaa sva etiri razreda. Treba imati na umu da se u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama opeobrazovni sadraji mogu pouavati i u zavrnim razredima, ovisno o profilu i potrebama kole, odnosno uenika.etvrti se ciklus ujedno odnosi i na stjecanje najnie razine strukovne kvalifikacije, to znai da uenik moe stei prvu kvalifikaciju u dobi od 16 godina.Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli obvezan je i zajedniki svim uenicima, izuzev uenika s tekoama.Diferencirani ili razlikovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli skup je izbornih nastavnih predmeta koji se uenicima nudi na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Jezgrovni i diferencirani (razlikovni) kurikulum ine obrazovni standard uenika. Prema tome, optereenje uenika diferenciranim kurikulumom jednako je za sve uenike. Diferencirani dio za sve je uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku svjedodbukolski kurikulum odnosi se na naine na koje kole implementiraju kurikulumski okvir uzimajui u obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete uenika i kole te sredine u kojoj kola djeluje. Izrauje se u suradnji s djelatnicima kole, uenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom. kolski kurikulum se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i dopunske nastave, projekte kole, razreda, skupine uenika, ekskurzije, izlete, izvannastavne i izvankolske aktivnosti. Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni. Ocjena iz kolskoga kurikuluma izvan je obrazovnoga standarda uenika odreenoga razreda i upisuje se u dodatak svjedodbi.kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti koje e kola programski i planski razraditi i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim mogunostima uenika te o mogunostima kole.Nacionalni okvirni kurikulum predvia praenje i prepoznavanje uenika trogodinjih strukovnih kola koji postiu vie od prosjenih postignua, a ujedno pokazuju zanimanje za nastavak obrazovanja. Zato je tim uenicima potrebno prilagoditi izborne i fakultativne nastavne predmete kao oblik dodatne nastave ili kao dio kolskoga kurikuluma, ime e im se omoguiti stjecanje irih i dubljih znanja i razvijanje sposobnosti koje odgovaraju zahtjevima ispita dravne mature, odnosno zahtjevima uspjenoga nastavka obrazovanja.Dok je izborni predmet obvezni nastavni predmet koji ulazi u obrazovni standard uenika, fakultativni nastavni predmet je onaj predmet koji uenik izabire iz ponude nastavnih predmeta/modula u kolskom kurikulumu i nije obvezan. Za razliku od izbornoga, fakultativni predmet ne treba imati alternativni nastavni predmet, nego predstavlja jedinstvenu ponudu.Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose meusobnomu povezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima se razvijaju razliite temeljne kompetencije uenika.Meupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti u koli obvezni su ih ostvarivati. Zato je vano voditi rauna o njima tijekom kurikulumskoga programiranja u jezgrovnome i razlikovnome dijelu.Nacionalni okvirni kurikulum predvia da se u osnovnim i srednjim kolama ostvaruju ove meupredmetne teme ili interdisciplinarni sadraji i/ili moduli: Osobni i socijalni razvoj Zdravlje, sigurnost i zatita okolia Uiti kako uiti Poduzetnitvo Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije Graanski odgoj i obrazovanje

Vrjednovanje se temelji na cjelovitu (holistikom) pristupu praenja i poticanja individualnoga razvoja svakog djeteta i uenika, a odgojno-obrazovna ustanova, predkolska i kolska, duna je osigurati sustavno pouavanje uenik, poticanje i unaprjeivanje njihova razvoja u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, te sustavno praenje njihova napredovanja. Pritom se oekuje pozitivna usmjerenost na djetetovu, odnosno uenikovu osobnost i postignua. To znai da se nastoji uoiti i poticati ono u emu dijete ili uenik ima mogunost uspjeti, a izbjegavaju se one aktivnosti za koje je jasno da uenik u njima ne moe postii kakav zadovoljavajui uspjeh. Ovo posebno vrijedi za ope obvezno obrazovanje koje treba temeljiti na pedagogiji uspjeha kao sredstvu za ostvarivanje takva pedagokoga polazita.kolsko ocjenjivanje treba sadravati kvalitativnu i kvantitativnu procjenu svih uenikovih postignua i zalaganja: prosudbu vrijednosti uenikova usmenoga i pisanoga odgovora; procjenu uenikovih sposobnosti i mogunosti za ulaganje napora; procjenu o uenikovu koritenju vlastitih mogunosti i procjenu uenikova zalaganja i rada na satu. U vrjednovanju se posebno treba posvetiti pozornost praenju razvoja motorikih sposobnosti i sazrijevanju u emocionalnomu podruju.Stalno praenje uenikova rada i ocjenjivanje potiu uenika i pridonose razvoju radnih navika. Javnou ocjene uenik ostvaruje svoja prava i razvija sposobnost samoocjenjivanja.Nastavni plan - temeljni slubeni (oficijelni) dokument kojim se odreuju: nastavni predmeti (i odgojno-obrazovna podruja) u odreenom tipu kole, redoslijed ostvarivanja nastavnih predmeta, potrebno vrijeme za ostvarivanje (fond sati)kolski kurikulum donosi se na temelju NOK-a i nastavnog plana i programa utvruje dugoroni i kratkoroni plan i program obaveznih i izbornih predmeta, izvannastavne i izvankolske aktivnosti izrauju ga nositelji obrazovne djelatnosti kole, odobrava kolski odborNOK - osnova za nastavne planove i programe te kolske kurikulume i predmetne kurikulumeKurikulum je plan za akciju ili pisani dokument koji ukljuuje strategije za postizanje eljenih, unaprijed formuliranih obrazovnih ciljeva. Kurikulum kao dokument ukljuuje opis svih organiziranih aktivnosti uenja i opis svih iskustva uenja kojima je izloena osoba ukljuena u obrazovni proces.

Nacionalni je okvirni kurikulum donesen nakon 205 javnih rasprava, 1.200 javnih oitovanja, a proao je i saborsku proceduru. To je jedini dokument o obrazovanju koji je proao usuglaavanje na svim razinama sustava i time postao presedan drutvenoga konsenzusa.HNOS eksplicitno navodi usmjerenost na uenika, ne na sadraj kune se u drutvo znanja i znanje kao temeljni razvojni podstrek rastereenje nastavnog gradiva

Metodologija izrade kurikuluma najee se razvrstava u 2 temeljne kategorije: opu metodologiju (primjenjivo istovjetno i u drugim podrujima)posebnu metodologiju (primjenjivo razliito u drugim podrujima)

Vrcelj: kolska pedagogijaSofija Vrceljkolska pedagogija dio pedagogije (praktine pedagogije) koji prouava specijalna pitanja, probleme, procese i zadatke kole- pedagoka disciplina koja prouava teorije kole, prouava i unapreuje odgojno-obrazovni rad u koli, bavi se tipologijom kole te njenim odnosima s drugim drutvenim institucijama - pedagoka disciplina koja prouava odgoj i obrazovanje u koli- pretea je Jan Komensky Didactica magna (1657.), kamen temeljac modernog kolskog sustava i organizacije koleorazvija se nakon 20-ih godina 20.og stoljea (Njemaka) u poecima aspekti samo osnovne kole (ureenost, dokumentaciju)oDANAS kolska pedagogija prouava nastanak, razvoj, suvremeni koncept kole te budunost kole i obrazovanjaonema jedinstvene teorije kole teorija kole kao neeljeno dijeteosuvremena kolska pedagogija-razliiti aspekti ivota i rada u koli, povijesni razvoj kole, postojee stanje te budunost kole

Einsiedler 10 tematskih podruja kolske pedagogijeoteorije kole-pojam, koncepti i povijest koleokolska organizacija i kolske forme-vertikalni i horizontalni kolski sustavi, praksa, prava i obveze, higijenaosocijalizacija u koli-sociologija koleonastavniki poziv-socijalna uloga nastavnika, stavovi i ponaanje nastavnikaoponaanje uenika-socijalna uloga uenika, sociologija razreda, podrijetlo uenikaotemeljne didaktike teorije-didaktika i metodikaoplan uenja-reforme, kurikulum, izbor i poredak ciljeva i sadraja, organizacijaoteorije uenja-organizacija uenja, diferencijacijaomedijska didaktika i nastavna tehnologija-nastavna sredstva i medijioanaliza, istraivanje i planiranje nastave-analiza nastave, ocjenjivanje i sl.

potrebno odrediti primarno kolske probleme koji su povezani s problemima drugih znanostiManz povezanost sadraja kolske pedagogije i drutva (ono odreuje karakter kole)TO JE KOLAna kolu se tijekom 20-og stoljea sve vie gleda kao na specifian sociokulturni fenomenJ.Gebhardt O smislu kole (1923.) poetak prouavanja odnosa kole i drutvasociologija prouavanje uloge kole u drutvuofunkcionalizam pozitivan doprinos kole odranju drutvenog sustavaT.Parsons kola je arino sredstvo socijalizacije koje se odvija nakon primarne socijalizacije u obiteljistjecanje univerzalistikih normiokritiziranje kole zbog nepotivanja osobnosti uenikaliberalna stajalita kola je mjesto osobnog razvojabesplatno obrazovanje omoguava svima jednake anse za razvoja i zauzimanje pozicija u drutvu koje nisu povezane s podrijetlom

pedagogijaoobrazovanje mladih u okvirima drutveno-dravnih ciljevaoprednost se daje razliitim pedagoko-didaktikim aktivnostima (socijalizacija, voenje, usmjeravanje, poduavanje, uenje, nastava)okola je ustanova u kojoj se realiziraju materijalni, funkcionalni i odgojni zadaci ustanova za uenje u kojoj se nastavom i ostalim oblicima pedagokog i didaktikog djelovanja utjee na grupu subjekataokola je institucija za obrazovanje, tj. mjesto stjecanja temeljnih znanja, vjetina i navika, ali i mjesto uenja i igresve aktivnosti organizirane radi ostvarivanja odreena ciljaoiako podsustav ireg drutvena sustava ona se moe tretirati kao zatvore sustav jer je mogue razgraniiti to okruuje kolu, a to joj ne pripada

razliiti kriteriji kod definicije kolekola je institucija u funkciji drutva u kojoj se provodi organiziran odgojno-obrazovni rad namijenjen lanovima nekog drutvaodominantna je drutvena funkcija, a onda se iz nje izvlae pedagoke

kolu treba urediti prema potrebama drutva; kola treba odgajati i obrazovati individue treba odgovarati i drutvu i pojedincu

Funkcije kole u drutvu:okvalifikacijskaosposobljavanje mladih za svijet rada i sudjelovanje u drutvenom ivotu dajui im potrebna znanja i kvalifikacijeoselektivno-alokacijskaureivanje povezanosti kole i zanimanja u strukturi drutvaodabir prikladnih osoba proces raspodjele rada (na temelju postignua a ne socijalnog podrijetla)ointegracijska funkcijausvajanje osnova politikog sustava, vrijednosti i norma drutva

oKlafki jo dodaju funkciju prenoenja kulture i razvoja kulture

rije kola esto oznaava i neki pravac (Frankfurtska, Rijeka, Berlinska)

ispreplitanje drutvene i pedagoke funkcijeopedagoka funkcija personalistika (usmjerenost na dijete) optimistina utopijaVRSTE KOLAna temelju razliitih kriterija mogue uiniti tipologiju kolaobevznost obvezne (6/7- 14/15) i neobvezneorazlika osnovno-obvezno obrazovanjeosnovno obvezno obrazovanje koje se protee i na srednje kole, uglavnom traje od 8 do 12 godinarazina osnovne, srednje, vie i visokeoosnovna kola unutarnje ustrojstvo i izvoenje nastave nii i vii stupanj (primarni i sekund.)oosnovna kola izvoenje nastave razredna i predmetnakarakter obrazovanja opeobrazovne, strune, one koje objedinjuju ope i struno obrazovanje (comprehensive school)dob kole za mlade, kole za odrasles obzirom na psihofizike osobine za zdravu populaciju, specijalne kolevrijeme trajanja stalne i povremenevrijeme rada (odravanje nastave) dnevne i veernjeopoludnevne, cjelodnevne, kole produenog boravka i kole internatikole produenog boravkaradi socioekonomskih razloga npr. uenici rjeavaju zadaekole internatii ivot i rad uenika [poluinternati spava se doma, ide se u k.]spol muke, enske, mjeoviteosniva dravne i privatneoalternativne i slobodne kole (Waldorf, Montessori)veliina velike i maleokruje ruralne i urbane