crna gora zemlja partner 52. mos-a u celju€¦ · u cilju izrade studije "program razvoja...

Radoš LacmanUniprom metali

Marija ĐukićVinarija Đukić

Branko PejovićDoding

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LV

Bro

j 9 S

epte

mba

r 201

9.

Uspješno predstavljanje naših privrednika u Sloveniji

Crna Gora zemlja partner

52. MOS-a u Celju

Uspješno poslovanje nastabilnim osnovama

Slatka vina iz doljanskogkraja

Razvoj temelje na znanju, fleksibilnosti i novim tehnologijama

IMPR

ESU

M

3

Broj 9Septembar 2019.

6 Novi sazivi organa Privredne komoreKonstituisani odbori udruženja


IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica: Ljiljana Filipović

Članovi: Danilo Gvozdenović, Pavle D. Radovanović, Mitar Bajčeta, Željko Baltić, Novica Bulatović, prof. dr Mladen Perazić, dr Nina Drakić, Tanja Radusinović, Zoran Nikolić

Urednica: Milka Pižurica

Novinar: Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović, Maja Šćepanović Drobnjak

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Radoš Lacman, a technical manager of the company Uniprom metaliSuccessful operating on a stable basis

Luka Jovanović, Executive Director of the Functional Unit of Production at EPCGExtremely important energy project

Marija Đukić, manager of the Đukić WinerySweet wines from Doljani

Branko Pejović, owner of the company DodingDevelopment based on knowledge, flexibility and new technologies

Mladen Radinović, Executive Director of GPS MontenegroHigh quality support for more efficient business

Simon Stockley, professor at University of CambridgeEntrepreneurs are the engine of economy

Duško Milanović, Executive Director of hotel "Onogošt", NikšićRestoring Onogošt's old splendour

Ph.D. Boban Melović, University of MontenegroBrand management as a factor of development and competitiveness

20

30

38

52

66

76

102

107

4

Broj 9 Septembar 2019.

Luka Jovanović, izvršni rukovodilac FC

Proizvodnja u EPCGIzuzetno značajan

energetski projekat

Radoš Lacman, tehnički rukovodilac kompanije Uniprom metali d.o.o.Uspješno poslovanje nastabilnim osnovama

Branko Pejović, DodingRazvoj temelje na znanju,fleksibilnosti i novim tehnologijama

Marija Đukić, menadžerka "Vinarija" ĐukićSlatka vina iz doljanskogkraja

Sjednica evropske asocijacije komora u KijevuRadovanović član Bordadirektora EUROCHAMBRES-a

Mladen Radinović, izvršni direktor GPS MontenegroKvalitetna podrškaefikasnijem poslovanju

18

28

50

36

5964

5


Listajući Glasnik...

1973.Potreban program razvoja poljoprivrede

Neophodno je definisati koncept razvoja grana i grupacija crnogorske privrede kako bi se vodila jedinstvena ekonomska politika i društvena akcija. Nepostajanje jedinstvenog programa razvoja odražava se i na agroindustrijski kompleks, naročito na bazičnu proizvodnju, pisao je Glasnik 1973. godine. Stalni pritisak administrativnih mjera na cijene prehrambenih proizvoda, radi zaštite

standarada stanovništva, i skoro potpuno odsustvo benefita radi očuvanja proizvodnjih kapaciteta dovelo je do vrlo teške situacije u poljoprivredi. Potom, nedostatak koncepcije razvoja poljoprivredne proizvodnje na individualnom sektoru i neadekvatne cijene odra-zili su se na napuštanje ove proizvodnje i gubitak interesa za bavljenje agrarom. Objektivno, u Crnoj Gori postoje velike mogućnosti za poljoprivrednu proizvodnju, kako u brdsko-planinskom, tako u ravničarskom i mediteranskom regionu. Naravno, preduslov za to je da se dugoročnim programom i adekvatnom ekonomskm politikom obezbijedi razvoj ove grane kako u društvenom tako i individualnom sktoru. U suprotnom, i ono što imamo, postepeno se napušta s obzirom na nepostojanje ekonomskih interesa. Jasno je da postoje mo-gućnosti za organizovanu proizvodnju mesa, mlijeka i drugih kultura, potom voća i povrća te ribe. Da je to tačno pokazuju dosadašnji rezultati postignuti u pojedinim radnim organizacijama.

2003.Eksperti iz Slovenije će promovisati crnogorske planine

U cilju izrade studije "Program razvoja planinskog turizma u Crnoj Gori", a posebno zimskih centara, čija je izrada predviđena Ma-ster planom do 2020. godine, na poziv Ministarstva turizma, od 20. do 24. maja u Crnoj Gori je boravila grupa eksperata iz Sloveni-je, koju je predvodio Janez Sireš, direktor Međunarodnog instituta za turizam iz Ljubljane. U sastavu delegacije bili su eksperti za

žičare i ski liftove. Gosti su sa predstavnicima Ministarstva turizma posjetili ski centre "Durmitor", "Lovćen" "Bjelasica", "Turjak", "Vučje", i "Lokve". Stručnjaci iz Slovenije su upoznati sa stanjem turističkih centara i mogućnostima daljeg razvoja radi formiranja jedinstvene i raznovrsne turističke ponude crnogorskog planinskog prostora. Razgovarano je sa direktorima pomenutih centara dok je u vezi sa turističkom valorizacijom "Lovćena" razgovarano i sa predstavnikom opštine Cetinje, zabilježio je Glasnik 2003. godine.

6


U Privrednoj komori se ove godine održavaju redovni izbori za organe najstarije poslovne asocijacije. U septembru je konstituisano 13 odbora udruženja.

Odluka o raspisivanju izbora za članove odbora udruženja donijeta je 21. marta 2019. godine kojom je, između ostalog, definisano da se vodi računa o strukturi preduzeća, uticaju na privredu, odgovara-jućoj granskoj i teritorijalnoj zastupljenosti, ekonomskoj snazi, do sada iskazanoj spremnosti da učestvuju u radu Komore. Odluku o izboru članova odbora udruženja donio je Upravni odbor Privredne komore Crne Gore 18. jula 2019. godine, a Skupština ju je verifiko-vala tri dana kasnije.

Na konstitutivnim sjednicama verifikovani su mandati članovima odbora, izabrani predsjednici odbora udruženja i njihovi zamjeni-ci, kao i predstavnici odbora u Skupštini PKCG, te usvojeni poslov-nici o radu.

Podsjetimo, predsjednici odbora udruženja, po funkciji su i članovi Skupštine Komore.

Bankarstvo

Konstitutivna sjednica Odbora udruženja bankarstva i drugih fi-nansijskih organizacija i osiguranja održana je 16. septembra 2019. godine.

Za predsjednika Odbora izabran je Miloš Miketić iz Addiko banke, a za zamjenicu Nataša Janičić, Sava osiguranje.

Novi članovi Skupštine Privredne komore Crne Gore iz ovog odbo-

ra su Ranko Jovović, Komisija za tržište kapitala, Petar Vujošević, Swiss osiguranje i Samo Jovićević, Podgorička banka.

- Ovaj odbor će raditi na unapređenju propisa koji se odnose na poslovanje bankarstva, drugih finansijskih institucija i osiguranja, u skladu sa najboljom evropskom praksom – rekao je predsjednik Miketić.

Poljoprivreda

Na konstitutivnoj sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i pre-hrambene industrije Privredne komore Crne Gore održanoj 16. septembra 2019. godine za predsjednika ovog organa izabran je dr Milutin Đuranović iz kompanije Šimšić Montmilk, a zamjenica je Slavica Sarić iz Mesne industrije "Goranović”.

Članovi Skupštine Privredne komore Crne Gore iz ovog odbora, pored predsjednika Đuranovića su Zorka Šljukić, Mljekara Srna, Boris Rašković, Water Group, Božidar Jokić, Agromont i Ivan Miju-šković, Interproduct.

Metalurgija

Konstitutivna sjednica Odbora udruženja metalurgije i metalopre-rađivačke industrije Privredne komore Crne Gore održana je 18. septembra 2019. godine.

Za predsjednika Odbora izabran je Ranko Nikolić iz Instituta za crnu metalurgiju Nikšić, a zamjenik je Slobodan Stanić, Remid Vis.

7


Konstituisani odbori udruženja

Novi sazivi organa Privredne komore

- Zahvaljujem na povjerenju i pozivam vas da zajedničkim radom doprinesemo radu Odbora i unapređenju sektora metalurgije i me-taloprerađivačke industrije. Uvjeren sam da dolaze bolji dani za ovaj sektor, s obzirom na pozitivne poslovne trendove i investicije u našim preduzećima – kazao je Nikolić.

Odbor će u Skupštini Privredne komore, osim predsjednika Niko-lića, predstavljati Petar Vraneš, Gradir Montenegro Pljevlja i Dra-gan Mijović iz Uniprom KAP-a.

Građevinarstvo

Na konstitutivnoj sjednici Odbora udruženja građevinarstva i in-dustrije građevinskih materijala Privredne komore Crne Gore, od-ržanoj 18. septembra 2019. godine.

Za predsjednika Odbora izabran je Mile Gujić, Normal Company, a zamjenik je Predrag Babić, Centar za arhitekturu i urbanizam.

Mile Gujić je zahvalio za ukazano povjerenje.

- Pozivam vas da budete što aktivniji u radu Odbora kako bismo doprinijeli unapređenju ambijenta za poslovanje u građevinarstvu i uticali na izradu propisa koji se tiču ove privredne grane – kazao je Gujić.

Novi članovi Skupštine Privredne komore Crne Gore iz ovog sek-tora, uz predsjednika Gujića su Dojčin Bojanić, Zetagradnja, Ilija Radulović, Ing-invest i Danko Jevrić, Art beton.

Komunalna privreda

Odbor udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore konstituisan je na sjednici održanoj 19. septembra 2019. godine.

Za predsjednika Odbora izbran je Filip Makrid, Vodovod i kanali-zacija doo Podgorica, a zamjenik je Radenko Vujošević, Komunal-no - Lim Bijelo Polje.

Predsjednik Makrid, zahvaljujući na ukazanom povjerenju, istakao je da će Odbor zastupati interese esnafa, te da očekuje puni dopri-nos svih njegovih članova.

U Skupštinu Privredne komore Crne Gore, pored predsjednika Ma-krida, su izabrani Olivera Doklestić, Vodovod i kanalizacija doo Herceg Novi, Andrija Čađenović, Čistoća doo Podgorica i Milan Bulatović, Vodovod Bistrica doo Bijelo Polje.

Špediteri

Na sjednici Odbora udruženja špeditera 19. septembra 2019. godine za predsjednika Odbora izabran je Radovan Radulović, Monteno-max Control & Logistics doo, Danilovgrad, za zamjenika Saša Si-monović, Knjaz doo Podgorica.

- Smatram da je neophodno da u okviru Odbora još bolje i efika-snije radimo i tako doprinesemo povoljnijem statusu špeditera u privredi Crne Gore – rekao je Radulović zahvaljujući na ukazanom povjerenju.

8


Ovaj odbor u Skupštini Komore predstavljaće, predsjednik odbora Radovan Radulović, Vojo Banović, Jadroagent Bar doo i Darko Glo-barević, Zetatrans ad Podgorica.

Energetika

Konstitutivna sjednica Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore održana je 20. septembra 2019. go-dine.

Za predsjednika Odbora izbran je Luka Jovanović, Elektroprivreda Crne Gore, FC Proizvodnja, dok je zamjenik Jelena Milović, Electro Team.

Odbor će u Skupštini Privredne komore Crne Gore u narednom mandatu, uz predsjednika Jovanoviča, predstavljati Zoran Gospić, Rudnik uglja Pljevlja, Darko Krivokapić, Direkcija za upravljanje energijom u EPCG i Dragan Nikolić, Jugopetrol.

Šumarstvo

Konstitutivna sjednica Odbora udruženja šumarstva, drvne indu-strije, grafičke i izdavačke djelatnosti održana je 20. septembra 2019. godine.

Za predsjednika Odbora izbran je Milovan Gojković, ŠIK Polimlje dok je zamjenik Radojica Petrović, Štamparija Obod, Cetinje.

Odbor će u Skupštini Privredne komore Crne Gore u narednom mandatu predstavljati Milorad Potpara, Deljevina doo Pljevlja, Saša Bakoč, Grafo group, te predjsednik odbora Milovan Gojković.

Trgovina

Jovan Lekić, izvršni direktor kompanije Nall International, izabran je za novog predsjednika Odbora udruženja trgovine, na konsti-tutivnoj sjednici održanoj 23. septembra 2019. godine. Zamjenik predsjednika je Balša Mitrović, izvršni direktor Megaprometa.

- Zalagaću se da kroz rad ovog odbora doprinesemo unapređenju poslovnog ambijenta, na čemu nam predstoje mnogobrojne aktiv-nosti – rekao je Lekić.

Odbor je odlučio da ga u Skupštini Privredne komore, pored preds-jednika, predstavljaju Ivan Karadžić, izvršni direktor Mercator-CG, Stevan Karadaglić, suvlasnik i finansijski direktor Kastexa i Hasan Ramović, vlasnik firme Put Gross.

Informaciono-komunikacione tehnologije

Odbor udruženja informaciono komunikacionih tehnologija Pri-vredne komore Crne Gore održao je prvu sjednicu u novom sazivu 23. septembra 2019. godine.

Za predsjednika Odbora izabran je Aleksandar Radulović, izvršni direktor Montex elektronike, a zamjenik je Dragan Ratković, koor-dinator za regulativu u Sektoru za korporativne poslove kompanije Mtel.

- Nadam se da će Odbor nastaviti da sa entuzijazmom daje dopri-nos digitalizaciji crnogorskog društva – rekao je predsjednik Ra-dulović.

9


Članovi Skupštine Privredne komore Crne Gore iz ovog Odbora biće, predsjednik Aleksandar Radulović, Milan Marić, izvršni di-rektor S&T Crna Gora, Vladan Tabaš, izvršni direktor Čikoma i Lju-dmila Popović Kavaja, menadžerka Jedinice pravnih, regulatornih i korporativnih poslova Telenora.

Turizam

Ranko Jovović, izvršni direktor kompanije Comp-Comerc doo iz Nikšića, novi je predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostitelj-stva Privredne komore Crne Gore, odlučeno je na konstitutivnoj sjednici ovog organa održanoj 25. septembra 2019. godine.

Za zamjenicu predsjednika izabrana je Katarina Kažanegra, izvr-šna direktorica HG Budvanska rivijera.

- Novi saziv Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva imaće ener-gije da nastavi aktivnosti prethodnog, na unapređenju uslova za poslovanje turističke privrede Crne Gore – ocijenio je predsjednik Jovović.

Odbor će u Skupštini Privredne komore predstavljati Rajko Malo-vić, pomoćnik direktora Javnog preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore, Nemanja Nikolić, predsjednik Odbora direktora i izvšni direktor - UTIP Crna Gora ad, Luka Bulatović, izvršni di-rektor Explorer doo, Miloš Popović, izvršni direktor Skijališta Crne Gore doo, kao i predsjednik odbora Ranko Jovović.

Mala i srednja preduzeća

Odbor udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Privre-dne komore Crne Gore na konstitutivnoj sjednici održanoj 25. sep-tembra 2019. godine za predsjednicu Odbora izabrao je Snežanu Perović, izvršnu direktoricu kompanije "Hemomont" Podgorica, a za zamjenika Veselin Mitrić, izvršni direktor "Vib-Bas" Nikšić.

Odbor udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika u Skupštini Privredne komore Crne Gore, u narednom mandatu, predstavljaće predsjednica Perović, te Ana Perišić, osnivač kom-panije "Sato" Podgorica, Marko Škrelja, izvršni direktor "Giovanni Trade" Ulcinj i Radoman Burić, osnivač "Ralex RRB" Podgorica.

Saobraćaj

Na konstitutivnoj sjednici Odbora udruženja saobraćaja Privredne komore Crne Gore, održanoj 25. septembra 2019. godine.

Za predsjednika Odbora izabran je dr Deda Đelović, pomoćnik iz-vršnog direktora i direktor sektora razvoja Luke Bar, a za zamjeni-ka Nebojša Krstajić, savjetnik izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore.

Odbor udruženja saobraćaja će u Skupštini Privredne komore Crne Gore, u narednom mandatu, uz predsjednika odbora, predstavljati Jovan Kaluđerović, izvršni direktor kompanije "Zrnožit" Cetinje, Ljubiša Ćurčić, izvršni direktor Željezničke infrastrukture Crne Gore i Živko Banjević, izvršni direktor Montenegro airlines.

Sastav Odbora garantuje njegov kompetentan, profesionalan, ko-rektan i nadasve rad okrenut projektovanim ciljevima, rekao je dr Deda Đelović, zahvaljujući na izboru i ukazanom povjerenju.

10


Nesporno je da je tekst Zakona unaprijeđen u određenim oblastima u odnosu na važeći, ali i dalje postoje otvorena pitanja, posebno ona koja se odnose na liberalizaciju otkaza ugovora o radu, postojanje akta o sistematizaciji, obaveznost mirnog rješavanja sporova.

Sa privrednicima o Predlogu Zakona o radu

Diskusija o sistemskom aktu

Sastanak o Predlogu Zakona o radu

organizovan je u Privrednoj komori Crne Gore 30. septembra 2019. godi-

ne.

Učestvovalo je više od 30 predstavnika cr-nogorskih kompanija koji su iznosili pri-mjedbe na predložena rješenja i sugestije u cilju njihovog unapređenja.

Uvodničari su bili generalni sekretar Ko-more Pavle D. Radovanović i generalni direktor Direktorata za rad Ministarstva rada i socijalnog staranja Zoran Ratković. U radu su učestvovali i Irena Joksimović iz resornog ministarstva, te savjetnik preds-jednika Komore Mitar Bajčeta.

Sastanak je organizovan u susret sjedni-ci Savjeta za konkurentnost, čiji je član predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, na kojoj će biti razmotren ovaj sistemski akt. Predsjednik će tada govoriti

o potrebi dodatnog unapređenja pomenu-tog akta u skladu sa sugestijama i potreba-ma privrede.

- Nesporno je da je tekst Zakona unaprije-đen u određenim oblastima u odnosu na važeći, ali i dalje postoje otvorena pitanja, posebno ona koja se odnose na liberaliza-ciju otkaza ugovora o radu, postojanje akta o sistematizaciji, obaveznost mirnog rješa-vanja sporova – rekao je Radovanović.

Generalni direktor Direktorata za rad Mi-nistarstva rada i socijalnog staranja Zoran Ratković je ukazao da je predloženi akt re-zultat transparentnog dijaloga socijalnih partnera, te da je za pet mjeseci trajanja javne rasprave održano sedam okruglih stolova.

- U Briselu smo saopštili da ne postoji dr-žava u okruženju niti u EU koja je na tako transparentan način donijela ovako važan

zakon – rekao je Ratković.

On je podsjetio da je, sa visokim stepenom usaglašenosti socijalnih partnera, Nacrt Zakona 15. maja 2018. proslijeđen EU na usaglašavanje. Prema riječima Ratkovića, iz Brisela je prije 15 dana ocijenjeno da je 95 odsto Zakona usaglašeno. Preostalo je da se usaglase pojedine odredbe Zakona o radu sa Zakonom o zabrani diskriminacije.

- Zakon o radu čini 14 evropskih direktiva. Njegovi osnovni ciljevi su postizanje pune fleksibilnosti na tržištu rada, prilikom za-snivanja, trajanja i prestanka radnog odno-sa, zatim suzbijanje sive ekonomije i borba protiv rada na crno, te staranje o primjeni ovog akta sa posebnom ulogom Inspekcije rada i Agencije za mirno rješavanje spo-rova. Mislim da ćemo kroz fleksiblizaciju tržišta rada i suzbijanje sive ekonomije po-stići glavni cilj a to je novo zapošljavanje –

11


rekao je Ratković, dodajući da je Privredna komora dala značajan doprinos koncipiranju novog Zakona o radu.

Magdalena Vukčević, CEDIS, istakla je da je ova kompanija poslala 30 komentara na ovaj akt. Ovom prilikom je posebno potencirala značaj toga da se Zakonom, propiše da se u Ugovoru o radu pored mjesta rada definiše i područje rada ili da se preuzmu rješenja iz okruženja u kojima se navodi "glavno mjesto rada". Razlog toga je što je osnovna djelatnost CEDIS-a distribucija električne energi-je, pa se nekada radovi na dalekovodima prostiru na više opština. Zaposleni zbog specifične djelatnosti ne obavljaju poslove u samo jednom mjestu rada. Ona je takođe iznijela stav da ograničavanje prekovremenog rada u ovoj djelatnosti od javnog interesa može dovesti do toga da se zbog poštovanja Zakona o radu ne ispune obaveze iz Zakona o energetici.

Radoje Čolaković, NTC Logistics Nikšić, pitao je da li član 18 pre-dloženog Zakona o radu onemogućava rad kod više poslodavaca. Ratković je odgovorio da se ugovor o radu sa nepunim radnim vre-menom može zaključiti kod više poslodavaca, s tim da prvi treba da obuhvati polovinu radnog vremena.

Aleksandra Čizmović, Pivara "Trebjesa", smatra da propisivanje

nepunog radnog vremena na 20 sati često ne odgovora njihovim potrebama, jer moraju plaćati veće naknade za posao koji može da se obavi i u upola kraćem roku. Ona smatra da nije rješenje da se sudska zaštita po ovom zakonu uslovljava prethodnim postpukom pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova. Ratković je kazao da se ovim rješenjem štiti javni interes kao i stranke u sporu od visokih troškova.

Spasoje Đurđić, Mercator-CG, osvrnuo se na potrebu da posloda-vac može da otkaže ugovor o radu bez disciplinskog postupka. Iako se sa tim saglasio predstavnik Vlade, na sastanku je ukazano da u praksi sudovi obaraju rješenja o otkazu ugovora o radu ukoliko disciplinski postupak izostane. Đurđić je istakao i da je i trgovinu trebalo podvesti pod sezonske poslove u ovom zakonu.

Savo Đurović, Porto Montenegro, smatra da je potrebno dodatno precizirati član 34 koji propisuje da ugovor o radu izuzetno može da se zaključi na određeno vrijeme čiji je prestanak unaprijed definisan rokom, izvršavanjem posla ili nastupanjem određenog događaja. Kako se navodi da se takav ugovor može zaključiti sa direktorom kompanije, on smatra da je neophodno precizirati da je riječ o izvršnom direktoru.

Mirsada Mehović iz Mesoprometa je kazala da rješenje, da se spo-razum o prestanku radnog odnosa, mora ovjeravati kod notara nije dobro sa apsekta njihove firme. Oni imaju maloprodajne objekte širom Crne Gore i teško je očekivati da će radnici ovim povodom dolaziti u Bijelo Polje. Ratković je kazao da se ovim rješenjem sprečavaju zloupotrebe blanko potpisanih sporazuma o prestan-ku radnih odnosa, te da notarska usluga materijalno ne opterećuje poslodavca u značajnoj mjeri.

Đorđe Aleksić, Belvi Hotels Group, pitao je da li se Agencija za pri-vremeno ustupanje zaposlenih tretira kao poslodavac i da li preko nje mogu da se angažuju radnici na tri godine. Da li agencije mogu međusobno da razmjenjuju radnike, a da radnik pritom ne ostvari puno radno vrijeme.

Bodin Minić, Šimšić Montmilk, ukazao na, kako smatra, kontra-diktornosti u članu 34, stav 4, koji se odnosi na period u kojem je zaposlenog Agencija ustupila poslodavcu, a koji je novim zako-nom produžen na 36 mjeseci.

Jelena Knežević, Voli Trade, smatra da je rješenje po kojem zapo-sleni ima pravo na porodiljsko odsustvo ukoliko je drugi roditelj nezaposlen biznis barijera. Njome se, između ostalog, daje pravo muškarcu da koristi dio porodiljskog bolovanja. Zoran Ratković je odgovorio da je ovo rješenje preuzeto iz Direktive EU koja štiti prava zaposlenog roditelja. Predstavnicu Nall International grupe Delidu Kočan interesovalo je u kom trajanju je predviđeno poro-diljsko bolovanje i kako se nadovezuje na roditeljsko odsustvo. Ratković je odgovorio da je riječ o 28 dana pred planirani termin rođenja, 70 poslije rođenja koje koristi isključivo majka, dok osta-tak do 365 dana mogu da podijele oba roditelja.

Zoran Odalović, kompanija "Krušo" Herceg Novi, ocjenjuje da je nepotrebno oglašavati slobodna radna mjesta kod Zavoda za za-pošljavanje, što se kosi sa principom fleksibilnosti zasnivanja ra-dnog odnosa za koji se Zakon o radu zalaže. U komentaru na ovo pitanje je rečeno da poslodavac može da zaključi ugovor o radu bez oglašavanja slobodnog radnog mjesta, osim u slučaju kada je poslodavac država, odnosno kada je riječ o javnim ustanovama.

12


Potpisan Sporazum o saradnji sa Upravom carina

Impuls jačanju partnerstva

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubo-vić i direktor Uprave carina Vladan Joković potpisali su 26. septembra 2019. godine Sporazum o saradnji, u cilju jačanja

privrednog sistema, predlaganja mjera razvojne i tekuće ekonom-ske politike i rješavanja drugih pitanja.

"Saradnja se odnosi na unapređenje poslovnog ambijenta i zaštitu konkurencije, borbu protiv sive ekonomije i nelojalne konkuren-cije, međusobnu razmjenu informacija i podataka o privrednim subjektima, sprovođenje zajedničkih istraživanja, organizovanje i učešće na seminarima, edukativnim kursevima, okruglim stolo-vima i drugim stručnim skupovima, primjenu ATA i TIR sistema, kao i drugih javnih ovlašćenja prenijetih iz carinskih propisa (po-tvrda o nepreferencijalnom porijeklu robe, potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori itd.) i druge oblike saradnje od zajedničkog interesa", navodi se, između ostalog, u Sporazumu.

Uprava carina će Privrednoj komori, u skladu sa odredbama ovog sporazuma, najmanje dvaput godišnje dostavljati podatke koji se odnose narealizovanu robnu razmjenu crnogorske privrede sa inostranstvom. Privredna komora će Upravi carina dostavljati po-datke o izdatim ATA karnetima, odnosno unositi ih u evidenciju koju propiše Uprava carina.

- Ovaj sporazum biće dodatan impuls partnerstvu između Uprave carina i poslovne zajednice. Jačanje interakcije sa privredom je za nas imperativ, jer su njeni zahtjevi i očekivanja jedan od najzna-čajnijih inputa za koncipiranje naših strateških ciljeva – ocijenio je direktor Joković.

Predsjednik Golubović je naglasio da je saradnja sa Upravom ca-rina kontinuirano dobra. Istakao je značaj učestvovanja predstav-nika Uprave carina u radu Odbora udruženja špeditera, obukama

koje se organizuju u Privrednoj komori, te zajedničkim skupovima. Zahvalio je Jokoviću na pozivu da predstavnik Komore učestvuje u radnoj grupi za izradu carinskog zakona.

- Raduje što ćemo na osnovu Sporazuma imati mogućnost razmje-ne podataka sa Upravom carina, što će dodatno doprinijeti kvalite-tu analiza koje radi Privredna komora – kazao je Golubović.

Još jednom je istakao privrženost najstarije poslovne asocijacije borbi protiv sive ekonomije.

- Naglašavam da Uprava carina u Privrednoj komori ima partne-ra u borbi protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije. Za nas nema prečeg i važnijeg interesa od smanjenja sive ekonomije – ocjenjuje Golubović.

Tokom sastanka, koji je prethodio potpisivanju Sporazuma o sa-radnji, bilo je riječi o zahtjevima privrednika koje će razmatrati dvije institucije, među kojima su: unapređenje funkcionalnosti Slobodne zone Luke Bar, obezbjeđivanje potpune primjene poje-dnostavljenih postupaka, odnosno iznalaženje mogućnosti da se kod "kućnog carinjenja” carinska deklaracija može podnijeti u bilo koje vrijeme, kao i zadržavanje roba na graničnim prelazima, što je izazov čije je rješavanje, kroz uspostavljanje sistema zajednič-kog obavljanja kontrole inspekcijskih i carinskih organa, na vrhu agende Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.

U radu sastanka učestvovali su potpredsjednica Privredne komore Ljiljana Filipović, savjetnik predsjednika Mitar Bajčeta i direkto-rica Sektora za analize i istraživanja dr Nina Drakić, pomoćnica direktora Uprave carina Snežana Vučković i savjetnica u Upravi carina Jovana Drašković.

Uprava carina u Privrednoj komori ima partnera u borbi protiv sive ekonomije i nelojalne konkurencije.

13


Efikasno upravljanje vremenom

Edukacija u Komori

Privredna komora Crne Gore, u saradnji Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice, organizovala je 5. septembra 2019. godine seminar na temu "Efikasno upra-

vljanje vremenom".

Seminar je bio namijenjen svima koji žele da povećaju efikasnost na poslu, prvenstveno menadžerima svih nivoa.

Pozdravne riječi imali su prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet, te Kemal Grbović, sekretar Sekretarijata za preduzetništvo Glavnog grada. Predavačica je bila Jelena Vu-letić, iskusna bankarka, ekspertkinja za finansijski rizik, poslovni konsalting i trening koja aktivno promoviše vrijednosti liderstva i timskog rada u crnogorskom privatnom sektoru.

- Efikasno upravljanje vremenom, iz dana u dan, ima sve veći zna-čaj i jedno je od najvažnijih umijeća modernog doba. Širom po-slovnog svijeta menadžeri ljudskih resursa pokušavaju da identifi-kuju šta troši vrijeme kod zaposlenih i kako organizacijski ukloniti smetnje u radu – istakao je predstavnik Komore Perazić.

Kemal Grbović konstatuje da se često dešava da iako provodimo puno vremena na poslu ne stižemo da završimo zadatke. Zato se nameće pitanje kako da rasporedimo vrijeme, odnosno pametno upravIjamo njime.

- Uspješni ljudi znalački upravljaju svojim vremenom i zato su produktivni efikasni, brže napreduju, bolje zarađuju, imaju više vremena za sebe i porodicu – rekao je Grbović.

Dodao je da će se saradnja sa Privrednom komorom na organizo-vanju sličnih edukativnih aktivnosti nastaviti i dalje.

Licencirana Eriksonova trenerica i NLP praktičarka Jelena Vuletić kazala je da je suština teme seminara efikasnost i efektivnost.

Ona je istakla da je upravljanje vremenom koordinacija zadataka i aktivnosti kako bi se maksimizirala efektivnost napora pojedina-ca. Svrha upravljanja vremenom je omogućiti da se više aktivnosti obavlja u kraćem vremenu.

- Iz dana u dan, susrijećemo se sa sve više obaveza i izazova, kako na poslu tako u privatnom životu i moramo svi da se upoznamo sa načinima koji će nam pomoći da sve to izbalansiramo. Manjak vremena ili loše iskorišćeno vrijeme u ovom trenutku je skoro pa globalni problem. Ovaj seminar je dobar početak na putu ka prona-laženju te ravnoteže, odnosno efikasnijem upravljanju vremenom – prokomentarisala je Vuletić.

Prema njenim riječima, u Crnoj Gori i Regionu znanje o balansira-nju svog vremena je sve bitnije.

- Morate biti sposobni da razdvojite bitne od nebitnih stvari u poslu i životu, identifikujete sve ono što "krade vrijeme", kako bi najlakše organizovali svoj dan i tako postigli najbolje rezultate – navela je ona, dodajući da su među kradljivcima vremena odlaganje, neo-granizovanost, nesposobnost da se kaže NE, nedostatak delegira-nja, te sastanci i telefonski pozivi.

Ocjenjuje da su bankarski i trgovački sektori u Crnoj Gori napravili najznačajnije iskorake po ovom pitanju

Seminar su pored konkretnih savjeta na ovu temu, obilježile i praktične vježbe, lako primjenljive u profesionalnom i privatnom životu.

- Budite aktivni, ne reaktivni. Postavite ciljeve, utvrdite prioritetne aktivnosti, zadržite fokusiranost. Kreirajte realne vremenske okvi-re. Uradite sada, ne odlažite. Uravnotežite svoj život – poručila je Jelena Vuletić.

Morate biti sposobni da razdvojite bitne od nebitnih stvari u poslu i životu, identifikujete sve ono što "krade vrijeme", kako bi najlakše organizovali svoj dan i tako postigli najbolje rezultate.

14


Izazovi liderstvaRadionica

Privredna komora Crne Gore u saradnji PwC Akademijom, organizovala je radionicu: "Izazovi liderstva" 20. septembra 2019. godine.

Skup je otvorio prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazo-vanje i kvalitet Privredne komoore Crne Gore.

Prema njegovim riječima, kvalitetno liderstvo je znak svake uspje-šne organizacije. Neki ljudi imaju prirodni talenat za ovu ulogu ali dobro liderstvo se može naučiti kroz trening, coaching i praksu.

- Kvalitet liderstva će umnogome odrediti uspjeh organizacije na dugoročnom planu. Zato je vrlo bitno kome je povjerena uloga vođenja ljudi te da on zaista u potpunosti razumije šta ova uloga znači – rekao je Perazić.

Zaključio je da osobina lidera da brzo, hrabro i odlučno reaguju u najvažnijim trenucima, može dovesti do drastičnog unapređenja rada, timskih performansi, kao i zadovoljstva klijenata.

Predavač je bio Miro Smolović, viši menadžer koji rukovodi PwC Akademijom u Srbiji i koordinator je ovih institucija u Jugoistoč-noj Evropi. Akademija predstavlja obrazovni dio globalne mreže PricewaterhouseCoopers.

U njegovom fokusu je poslovni razvoj i pomoć u različitim aspekti-ma razvoja kadrova. Takođe su analizirani izazovi liderstva u okvi-ru savremenog poslovanja.

- Tema "izazovi liderstva" posmatra lidera u okviru poslovnog okruženja i bavi se pitanjima koja proizilaze iz uslova savremenog poslovanja. Veliki broj promjena, uvođenje novih tehnologija, oče-kivanja zaposlenih, organizaciona kultura i mnoge druge elemen-te treba uzeti u obzir u procesu vođenja ljudi - rekao je Smolović.

Osobina lidera da brzo, hrabro i odlučno reaguju u najvažnijim trenucima, može dovesti do drastičnog unapređenja rada, timskih performansi, kao i zadovoljstva klijenata.

Prema njegovom mišljenju crnogorska privreda ni na jedan način nije imuna na generalne izazove liderstva koji postoje svugdje u svijetu.

- Specifičnosti se mogu pojaviti u odnosu na kulturološko nasljeđe ili demografsku strukturu jedne države. Temu bih više vezao za or-ganizacionu kulturu kompanije i ne bih je generalizovao u odnosu na cijelo tržište - naveo je Smolović.

Ukazao je na neophodnost sposobnosti prilagođavanja na promje-ne kako pojedinaca u firmi, tako i cijele kompanije. Uspjeh lidera se ogleda u tome da umije da prenese odgovornosti na svoje zapo-slene. Takođe, na uspjeh utiče komunikacija među zaposlenima na svim nivoima, na kojoj treba konstantno raditi. Jedan od izazo-va liderstva je i politika firme; koja u poslovnom okruženju pred-stavlja ostvarivanje ciljeva kroz upravljanje potrebama drugih.

Takođe, jedan od važnih izazova liderstva predstavljaju i ljudi, koji znače puno za svaku organizaciju. Uspješni lideri su oni koji uspi-jevaju da uspostave pravu komunikaciju sa zaposlenima i iste mo-tivišu za rad. Smatra da se smanjivanje jaza u kominikaciji postiže kroz posmatranje vrijednosti iz različitih uglova. Veoma je važno i da svaki zaposleni pronalazi svrhu u poslu koju obavlja kao i da postoji potreba za povratnim informacijama na svim nivoima u preduzeću. Zadovoljnom zaposlenom lider bi trebalo da može da ponudi dvije stvari, a to su izazov i podrška.

Brojni učesnici radionice iskazali su veliko interesovanje za ovu temu, a kroz razgovor sa predavačem razjašnjene su nedoumice i ukazano na najbolju praksu u ovoj oblasti.

15


Novi prodajni pristupSeminar

Privredna komora Crne Gore, u saradnji Sekretarijatom za preduzetništvo Glavnog grada Podgorice, organizovala je 17. septembra 2019. seminar na temu "Novi prodajni pristup".

U radu skupa učestvovali su prof. dr Mladen Perazić, direktor Sek-tora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore i sekretar za pre-duzetništvo Glavnog grada Kemal Grbović.

- Prodaja je kompleksan i multidisciplinaran proces. Vaša kom-petentnost, znanje i sposobnost određuje uspjeh u poslu – rekao je Perazić.

Sekretar Grbović je ocijenio da tradicionalni način u prodaji više ne daje očekivane rezultate.

- Potreban je novi inovativni pristup u odnosima prodaje i kupovi-ne u kojima će fokus biti na kupcu, razumijevanju njegovih potre-ba, sa jasnim ciljevima i strategijom – rekao je on.

Predavačica je bila Ivana Malović, magistrica međunarodne eko-nomije, biznis trenerica, savjetnica iz oblasti biznisa i sertifikova-na konsultantkina. Znanje i iskustvo sticala je u poznatim multi-nacionalnim kompanijama, a osnovala je kompaniju IDFaktor.

Tokom seminara predstavila je vještine komunikacije neophodne za unapređenje i stvaranje vrhunskog prodavca pregovarača. Pre-zentovani su i praktični primjeri i alati, kao i niz jednostavnih in-teraktivnih vježbi, kako bi učesnici naučili da efikasnije komunici-raju, kvalitetnije pregovaraju, aktivnije slušaju i uspješno realizuju prodajni proces. Razmatrani su razvoj vještina komunikacije koje vode efektivnom pregovaranju te uspostavljanje odnosa sa prego-varačem. Polaznici seminara su čuli i kad i kako postavljati pita-

Dobar, vrhunski prodavac predstavlja sebe i privrednike, pa zar nije korisnije razmišljati da je to ulaganje u zaposlenog investicija a ne trošak za kompaniju.

nja, potom da je slušanje ključ uspjeha prodaje, a ukazano je i na važnost definisanja i postizanja cilja uz povećanje produktivnosti, prodajne faze. Potencirani su win-win pregovori i njihov doprinos dugoročnoj saradnji i profesionalizmu, stvaranju kvalitetnog imi-dža kompanije.

Prema riječima Ivane Malović, prodaja je sačinjena od povjerenja, poštovanja i posvećenosti, a prodavci su ambasadori kompanije. Oni i pregovarači predstavljaju tim, kompaniju i naravno društvo u kom žive. Ona je tokom seminara predstavila kako izgledaju, kako se predstavljaju i koje osobine imaju uspješni prodavci, odnosno, šta ih izdvaja od prosječnih.

- Vrlo je zahtjevno na tržištu rada naći prodavca koji je profesio-nalac. To je profesija kojoj treba vrijeme i zahtijeva određeni profil ličnosti da bismo postali "ambasadori" onoga što predstavljamo, prodajemo – rekla je ona.

Smatra da privrednici nijesu u dovoljnoj mjeri spremni da ulažu u vještine razvoja koje su neophodne za profesionalnog prodavca.

- Dobar, vrhunski prodavac predstavlja sebe i privrednike, pa zar nije korisnije razmišljati da je to ulaganje u zaposlenog investicija a ne trošak za kompaniju – kaže Malović.

Ocjenjuje da ima mnogo prostora u pogledu razvoja predstavnika prodaje u Crnoj Gori. Svim sektorima je potrebno ulaganje u zapo-slene koji predstavljaju prodaju, navodi, a naglašava da su njene obuke najviše tražene od trgovinskih lanaca i turističko-ugostitelj-skog sektora.

16


Doktorske studije, privreda, usluge i društvo

Okrugli sto

Ciljevi MARDS projekta su poboljšanja nacionalnih politika u sferi doktorskog obrazovanja u oblasti održivog razvoja i turizma, kao i u oblasti održivih prirodnih nauka i tehnologija.

Privredna komora, u saradnji sa Uni-verzitetom Crne Gore, organizovala je 26. septembra 2019. okrugli sto na

temu "Doktorske studije, privreda, usluge i društvo". Riječ je o aktivnosti u okviru projekta "Reforma doktorskih studija u Cr-noj Gori i Albaniji - primjer dobre prakse" (MARDS).

Cilj okruglog stola bio je da istakne značaj povezivanja univerziteta sa industrijom, podstakne uvođenje interdisciplinarnog pristupa rješavanja problema u doktorskim programima i pomogne u pripremi dokto-ranata za učešće u međunarodnim mre-žama. Tijesna saradnja univerziteta i pri-vrednog sektora može dovesti do transfera tehnologija i komercijalizacije inovacija.

Prema riječima prof. dr Mladena Perazića, direktora Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore, Univerzitet Crne Gore ima vitalnu ulogu u promovisanju koncep-ta cjeloživotnog učenja, za unapređenje kvaliteta obrazovanja i podržava različite programe obuka kako bi se adekvatno od-govorilo na potrebe tržišta rada.

- Imajući u vidu da je "ekonomija zasno-

vana na znanju” osnova politike razvoja Evropske unije, od ključnog značaja je po-vezivanje univerziteta i privrede kroz razli-čite programe i zajedničke projekte – kaže Perazić.

Ističe da je jedan od takvih projekata i "Re-forma doktorskih studija u Crnoj Gori i Al-baniji - primjer dobre prakse" (MARDS), koji Univerzitet Crne Gore realizuje u saradnji sa ukupno 15 partnera iz Crne Gore, Albani-je i zemalja Evropske unije.

- Ciljevi MARDS projekta su poboljšanja na-cionalnih politika u sferi doktorskog obra-zovanja u oblasti održivog razvoja i turiz-ma, kao i u oblasti održivih prirodnih nauka i tehnologija – navodi on.

Koordinator Projekta, prof. dr Radovan Sto-janović, istakao je da je MARDS treći ciklus obrazovanja po evropskoj reformi.

- Posljednjih godina se na univerzitetima u Crnoj Gori suočavamo sa nedovoljnim bro-jem studenata za doktorske studije. Jedan od glavnih razloga je nerazvijenost ekono-mije da prihvati visokoobrazovane ljude, a drugi je što mladi žele da doktoriraju na

prestižnim svjetskim univerzitetima. Ima-mo visoku intelektualnu emigraciju iz Crne Gore, pa je pitanje kako te ljude vratiti – re-kao je Stojanović.

Univerzitet Crne Gore je formirao Centar za doktorske studije u cilju poboljšanja njiho-vog kvaliteta.

- Ovaj projekat je pokušaj da stručnjaci na-prave predlog reforme doktorskog obrazo-vanja i njime su obuhvaćeni Crna Gora i Al-banija. Ako postoje doktorske studije, one moraju da budu kvalitetne – naglasio je on.

Zaključio je da bez primjene znanja i teh-nologije u privredi nema razvoja.

Dr Dmitry Tarasov, Q-tek doo Bar, predsta-vio je studiju slučaja potreba privrede za saradnjom sa ekonomskom zajednicom. Njegova kompanija se bavi izradom in-strumenata za forenzičke i druge analize. Imaju tim od 15 ljudi među kojima je pet doktora nauka.

Nakon prezentacije, uslijedila je diskusija učesnika okruglog stola.

17


Kreiranje facebook i instagram kampanje

Edukacija u Privrednoj komori

Šezdeset četiri odsto online kupaca kažu da im je video na društvenim mrežama pomagao pri odluci da nešto kupe, dok će 86% žena konsultovati društvene mreže prije nego nešto kupi.

Privredna komora Crne Gore, u sa-radnji sa Sekretarijatom za predu-zetništvo Glavnog grada Podgorice,

organizovala je 24. septembra 2019. godine seminar na temu "Kreiranje facebook i in-stagram kampanje – korak po korak".

Predavačica je bila Jelena Perović, redov-na profesorica na Fakultetu za ekonomiju i biznis, Univerzitet Mediteran Podgorica, prodekanica za nastavu, finansije i među-narodnu saradnju, dobitnica Fulbrajtove stipendije.

Danas su društvene mreže nezaobilazan kanal komunikacije za preduzeća. Korišće-nje društvenih medija je najbolji i najjefti-niji način komunikacije sa ljudima i veoma je važno biti u konstantnoj komunikaciji i interakciji sa njima, ocijenio je prof. dr Mla-den Perazić, direktor Sektora za obrazova-nje i kvalitet Privredne komore Crne Gore.

-. Broj kompanija koje su prisutne na dru-štvenim mrežama je porastao za skoro 50% samo u posljednjoj godini – rekao je on.

Dodaje da se pratioci stiču interesantnim objavama na društvenim mrežama, kvali-tetnim sadržajem koji kompanija plasira, redovnim objavljivanjem i strpljenjem. Iz tog razloga je potrebno osmisliti kreativnu i inspirativnu Facebook/Instagram stranicu

koja će privući veliki broj pratilaca.

Kemal Grbović, sekretar za preduzetništvo Glavnog grada Podgorica istakao je da su društvene mreže ogroman potencijal za razvoj biznisa.

- Društvene mreže danas nijesu stvar iz-bora, već potrebe, jer vaše tržište postaje neograničeno ukoliko ste ih uključili u po-slovanje – rekao je Grbović, dodajući da je u svijetu milijardu korisnika društvenih mreža.

Jelena Perović je predstavila on line i off line kombinaciju kao novi marketing okvir u digitalnoj eri, kreiranje Facebook strani-ce, kao i način izrade zanimljive reklame. Takođe je govorila o targetiranju ciljne gru-pe na ovoj društvenoj mreži i kako, uz što manje novca, doći do velikog broja mikro tržišta pomoću ovih medija. Prezentovala je post targeting/retargeting, kao i krei-ranje Instagram profila, sa fokusom na to kako kreativnost i inspiraciju iskoristiti u poslovne svrhe.

- Šezdeset četiri odsto online kupaca kažu da im je video na društvenim mrežama po-magao pri odluci da nešto kupe, dok će 86% žena konsultovati društvene mreže prije nego nešto kupi – navela je Perović.

U okviru seminara je organizovana kre-

ativna radionica – Kreiranje Facebook/Instagram stranice i smjernice za njihovo uspješno vođenje u konkretnim poslovnim oblastima (turizmu, transportu, e-commer-ce, finansijskim uslugama, osiguranju).

- Kada objavite post na vašoj stranici, Fa-cebook ga prvo pušta malom uzorku ljudi (oni koji imaju najviše interakcije sa vašom stranicom, a da su online u tom trenutku). Na osnovu tog uzorka "provjerava” koliko je post koji ste objavili zanimljiv. Recimo da je taj prvi uzorak 100 ljudi i ako od tih 100 - 50 njih reaguje na post ima interakci-ju (like, klik, komentar, share) Facebook će zaključiti da je taj sadržaj zanimljiv i pusti-ti ga dalje i onima koji inače imaju manje interakcije sa vašom stranicom, ako i oni dobro reaguju pustiće još dalje – objasnila je Jelena Perović.

Ona je naglasila da je interakcija sa pratio-cima veoma bitna, te da je potrebno odgo-varati na komentare, lajkovati ih i slično. Čak 70% Twiter učesnika više cijeni brend koji brzo odgovara na poruke.

Seminaru su prisustvovali brojni predstav-nici kompanija, uglavnom iz marketing sektora i menadžeri prodaje. Oni su u dija-logu sa predavačicom dobili detalje o tren-dovima upotrebe društvenih mreža u cilju profitabilnijeg poslovanja.

18


Uspješno poslovanje na stabilnim osnovama

Radoš Lacman, tehnički rukovodilac kompanije Uniprom metali d.o.o.

Za godinu dana sanirana su četiri rudnika i u njima otpočela proizvodnja. Četvrtu godinu zaredom "Uniprom metali" bilježe pozitivne poslovne rezultate. Proizvodnja crvenog boksita biće stabilna narednih 10 godina, shodno eksploatacionim rezervama.

Od januara 2016. godine, kad je pokrenuta proizvodnja na rudnicima boksita od strane Uniprom-metala, do danas je proizvedeno 2,4 miliona tona crvenog boksita, što je u pros-

jeku oko 650.000 tona godišnje. Kada su Uniprom-metali doo pre-uzeli rudnike boksita proizvodnja je u potpunosti bila obustavlje-na, a pojedini rudnici su bili zatvoreni preko 25 godina. Za godinu dana sanirali smo četiri rudnika i na njima otpočeli proizvodnju. Mislim da možemo reći da smo postigli uspjeh. Četvrtu godinu za redom bilježimo pozitivne poslovne rezultate. "Uniprom metali" su među najvećim izvoznicima iz Crne Gore. Svojom djelatnošću

značajno doprinose upošljavanju i velikih crnogorskih kompanija kao što su Luka Bar i Montekargo, čiji se prihod uvećao višestruko pokretanjem proizvodnje boksita i njegovim plasmanom na ino-strano tržište, kazao je u intervjuu Glasniku Radoš Lacman, teh-nički rukovodilac kompanije "Uniprom metali" doo.

Glasnik: Čestitke povodom crnogorskih Dana rudara 24. septem-bra. Kako vidite situaciju u kojoj danas posluju crnogorski rudari?

R. Lacman: Hvala na čestitkama. Poslovanje rudarskih kompanija u Crnoj Gori zavisi od više faktora. Različiti su uslovi proizvodnje

19


i mogućnosti plasmana rude i proizvoda baziranih na preradi i/ili obradi mineralnih sirovina kada je riječ o proizvodnji metalič-nih, nemetaličnih i energetskih mineral-nih sirovina. "Uniprom metali" cjelokupnu proizvodnju boksita izvoze, slično je i sa "Gradir Montenegrom" koji proizvedene koncentrate olova i cinka takođe izvoze. Drugačija je situacija sa eksploatacijom uglja, jer se najveći dio ove mineralne si-rovine, proizvedene u Rudnicima uglja u Pljevljima i Beranama, koristi za proizvo-dnju elektične energije u Crnoj Gori. Kada su u pitanju rudnici nemetala, prvenstveno je kod nas zastupljena proizvodnja građe-vinskih materijala, primarnih agregata - drobljenog i mljevenog kamena, kao i ukrasnog kamena. Zanemarene su osta-le nemetalične mineralne sirovine, čija bi proizvodnja i prerada mogla doprinijeti bo-ljem stanju u ovoj oblasti. Upravo na ovim pitanjima, kroz aktivnosti na oživljavanju proizvodnje bentonitskih glina i bijelih bo-ksita, kompanija "Uniprom metali" radi u posljednje vrijeme.

Glasnik: Od vremena kada su Uniprom metali postali vlasnici najstarijeg crnogor-skog rudnika da li je on bilježio pozitivne poslovne rezultate? Koliko ste rude boksita od tada proizveli?

R. Lacman: Od januara 2016. godine, kad je pokrenuta proizvodnja na rudnicima bo-ksita od strane Uniprom-metala, do danas je proizvedeno 2,4 miliona tona crvenog boksita, što je u prosjeku oko 650.000 tona godišnje. U trenutku preuzimanja rudnika od strane Uniprom-metali doo, proizvodnja je u potpunosti bila obustavljena, a pojedini rudnici su bili zatvoreni preko 25 godina. Za godinu dana sanirali smo četiri rudnika i na njima otpočeli proizvodnju. Mislim da možemo reći da smo postigli uspjeh. Če-tvrtu godinu za redom bilježimo pozitivne poslovne rezultate.

"Uniprom metali" su među najvećim izvo-znicima iz Crne Gore. Svojom djelatnošću značajno doprinose upošljavanju i velikih crnogorskih kompanija kao što su Luka Bar i Montekargo, čiji se prihod uvećao vi-šestruko pokretanjem proizvodnje boksita i njegovim plasmanom na inostrano tržište.

Glasnik: Na kojim kopovima ili, pak, u ru-dničkim jamama se sada eksploatišete bo-ksit?

R. Lacman: Boksit se sada eksploatiše iz tri ležišta i to u jamama Zagrad i Biočki stan i površinskom kopu Štitovo 2, dok su u toku pripremni radovi na pokretanju proizvo-

iz Kine i ruda se koristi za aluminijumsku industriju, dok se preostali dio izvozi za potrebe cementne industrije na poručju Evrope. S obzirom da je fabrika "Glinica” u okviru KAP ugašena 2009. godine od stra-ne tadašnjeg vlasnika CEAC grupe, nakon čega je devastirana i nije bilo moguće po-novo pokrenuti preradu rude i proizvodnju glinice u staroj fabrici.

Za eventualnu investiciju u novu fabriku gli-nice neophodna su velika finansijska sred-stva, a i rješavanje ekoloških pitanja kao što su deponija crvenog mulja, gasovi i sl.

Kompanija Uniprom ulaže napore kako bi se održala proizvodnja na polju alumini-jumske industrije. Zadržana je proizvodnja aluminijuma u pogonu elektrolize, za šta se uvozi sirovina (glinica), otvorena je nova fabrika za proizvodnju legura aluminijuma (silumini), a u toku je gradnja još jedne fa-brike za proizvodnju trupaca aluminijuma (bileti), čime se stvara pretpostavka za po-kretanje i fabrike gotovih proizvoda na bazi ovih legura.

Glasnik: Da li se u narednom periodu, s ob-zirom na rezerve boksita, mogu očekivati značajniji iskoraci kada je riječ o eksploa-taciji rude i od čega to najviše zavisi? Kakvi su razvojni planovi Vaše kompanije?

R. Lacman: Kada je riječ o crvenom boksi-tu, rezerve na ležištima na kojima je kon-cesionar Uniprom-metali su ograničene. Ukupne geološke rezerve u ovom trenutku iznose oko 14 miliona tona, od čega su ek-sploatacione rezerve (rezerve koje će se ot-kopati) oko devet miliona tona. Projektova-ni kapaciteti su 800 hiljada tona godišnje, tako da se očekuje stabilna proizvodnja na-rednih 10 godina. Shodno navedenim pro-jekcijama, jasna je potreba ulaganja u nova istraživanja perspektivnih boksitonosnih prostora u Crnoj Gori, u cilju obezbjeđiva-nja mineralno-sirovinske baze za očuvanje i razvoj rudarske industrije u Crnoj Gori.

Osim crvenih boksita, kompanija Uniprom doo se opredijelila za investiranje u geo-loška istraživanja, eksploataciju i preradu nemetaličnih mineralnih sirovina i to bije-log boksita i bentonita. U toku je procedura kod nadležnih organa o raspisivanju ten-dera za dodjelu koncesija.

Glasnik: Ukoliko postoji tema koja nije obu-hvaćena pitanjima, molimo da dodate.

R. Lacman: Uz zahvalnost za ustupljeni prostor u vašem časopisu, srdačno pozdra-vljam vas i vaše čitaoce rudarskim pozdra-vom "Srećno!"

dnje u jami Đurakov do.

Glasnik: Koliko ste rude boksita proizveli u ovoj godini i kakav je to trend kada se pore-di sa prošlom godinom?

R. Lacman: U toku 2019. godine proizvede-no je 440.000 tona rude i u poređenju sa is-tim periodom prošle godine proizvodnja je povećana za 20 %.

Glasnik: Najavili ste da ove godine na po-jedinim kopovima imate rekordnu proizvo-dnju. Objasnite.

R. Lacman: Na jami Biočki stan projekto-vana proizvodnja je 42.000 tone rude na mjesečnom nivou, a prema Dopunskom ru-darskom projektu eksploatacije Rudarskog instituta iz 1987. godine.

Prosječna proizvodnja na ovom rudniku od izrade projekta pa do njegovog zatvaranja 2009. godine od strane AD Rudnici boksita Nikšić, bila je oko 10.000 tona mjesečno, a maksimalna 15.000 tona u pojedinim mje-secima (podaci iz monografije Prvi Rudar Crne gore).

Od pokretanja proizvodnje od strane Uni-prom-metali doo, proizvodnja je u konstan-tnom porastu, u početku sanacije i razrade jame iznosila je od 7.000 do 12.000 tona mjesečno, dok u ovoj godini prosječno ima-mo 32.000 tona mjesečno, dok u pojedinač-nim mjesecima proizvodnja iznosi i 35.000 tona. Plan je da se od januara mjeseca na-redne godine dostigne projektovana proi-zvodnja 42.000 tona mjesečno, ili 500.000 tona godišnje.

Glasnik: Da li će u jami Đurakov do, čija je sanacija u toku, proizvodnja početi ove go-dine?

R. Lacman: Na jami Đurakov do u toku su sanacioni radovi, i paralelno izrada nove tehničke dokumentacije. Planirano je da eksploatacija rude započne u toku naredne godine.

Glasnik: Koliko je novi vlasnik Uniprom metali investirao u ovaj rudnik?

R. Lacman: Ukupna investicija u sanaci-ju rudnika i otpočinjanje eksploatacije od 2016. godine do danas je koštalo oko 20 mi-liona eura.

Glasnik: Saopštili ste nedavno da se sva ruda boksita izvozi. Na kojim tržištima? Da li se uskoro može očekivati njena prerada u KAP-u?

R. Lacman: Cjelokupna proizvedena ruda se izvozi. Najveći kupci rude (oko 98%) su

20


Successful operating on a stable basis

Radoš Lacman, a technical manager of the company Uniprom metali

Within a year, four mines were rehabilitated and the production started. For the fourth consecutive year, the company "Uniprom metali"has been recording positive business results. The red bauxite production will remain stable in the next ten years, according to the exploitation reserves.

Since January 2016, when the company "Uniprom metali” ini-tiated the production at the Bauxite Mines, 2.4 million tons of red bauxite has been produced to date, which is an average

of around 650000 tons per year. When "Uniprom metali doo"took over the bauxite mines, the production was completely suspen-ded, and several mines were closed for over 25 years. In a year, we rehabilitated four mines and started the production. I think we can say that we have achieved success. For the fourth consecutive year, we have recorded positive business results. "Uniprom meta-li" is one of the largest exporters from Montenegro. Through its business activity it significantly contributes to the engagement of even large Montenegrin companies such as the Port of Bar and Montecargo, whose income has been increased many times by la-unching bauxite production and its placement on the foreign mar-ket, said in his interview for Glasnik Radoš Lacman, a technical manager of Uniprom metali doo.

Glasnik: Accept our congratulations on the occasion of the Miners’ Day of Montenegro on 24th September. How do you see the cir-

cumstances under which the Montenegrin miners operate today?

R. Lacman: Thank you for congratulations. The operating of the mining companies in Montenegro depends on several factors. There are different conditions of production and the possibilities of placement of ore and products based on processing of mineral raw materials when it comes to the production of metallic, non--metallic and energy mineral resources. The company "Uniprom metali” exports the entire bauxite production, similarly to "Gradir Montenegro”, which also exports the produced lead and zinc con-centrates. The situation with coal exploitation is different, since most of this mineral, produced at the Coal Mines in Pljevlja and Berane, is used for electricity production in Montenegro. When it comes to non-metal mines, the production of building materials, primary aggregates - crushed and milled stone, as well as decora-tive stone, is primarily present in our country. Other non-metallic minerals, whose production and processing could contribute to a better condition in this area, have been neglected. Through the activities on the revival of the bentonite clays and white bauxites

21


production, the company "Uniprom metali” has recently been dea-ling exactly with this issue.

Glasnik: From the time when the company "Uniprom metali” has become the owner of the oldest Montenegrin Mine, has it recorded positive business results? What are the quantities of the bauxite ore that you have produced since then?

R. Lacman: Since January 2016, when the company "Uniprom me-tali” initiated the production at the Bauxite Mines, 2.4 million tons of red bauxite has been produced to date, which is an average of around 650000 tons per year. When "Uniprom metali doo"took over the bauxite mines, the production was completely suspended, and several mines were closed for over 25 years. In a year, we rehabi-litated four mines and started the production. I think we can say that we have achieved success. For the fourth consecutive year, we have recorded positive business results.

"Uniprom metali" is one of the largest exporters from Montenegro. Through its business activity it significantly contributes to the en-gagement of even large Montenegrin companies such as the Port of Bar and Montecargo, whose income has been increased many times by launching bauxite production and its placement on the foreign market.

Glasnik: In which open cut mining or mine shafts are you exploi-ting bauxite now?

R. Lacman: Bauxite is now being exploited from three reservoirs, that is, mine shafts of Zagrad and Biočki stan and on the open cut mining of Štitovo II, while the preparatory works are in progress to start the production in the open cut mining of Đurakov do.

Glasnik: What is the quantity of bauxite that you have produced this year and what is the trend when compared to the previous year?

R. Lacman: In the course of 2019, 440 000 tons of ore have been produced and when compared to the same period last year, the production increased by 20%.

Glasnik: You have announced that this year on certain mine shafts you are having the record production. Can you tell us more about that?

R. Lacman: On the mine shaft of "Biočki stan", the projected pro-duction is 42 000 tons of ore on a monthly level, which is in line with the Mining Institute Supplementary Mining Project from 1987.

The average production at this mine, from the time the project was completed until its closure in 2009 by AD Bauxite Mines Nikšić, was around 10000 tons per month, with a maximum of 15000 tons in some months (data taken from the monograph "The first Miner of Montenegro”.

Since the start of production by "Uniprom metali doo”, the produc-tion has been constantly increasing, at the beginning of rehabi-litation and development of the pit, it was ranging from 7000 to 12000 tons per month, while this year we have an average of 32000 tons per month, while in individual months the production is also 35000 tons. The plan is from January next year to reach the projec-ted production of 42 000 tons per month or 500000 tons per year.

Glasnik: Will the production in the open cut mining of "Đurakov do” start this year?

R. Lacman: The rehabilitation works are underway in the open cut mining of "Đurakov do” and new technical documentation is being prepared in parallel. The plan is for the ore exploitation to start in the course of the next year.

Glasnik: How much has the new owner "Uniprom metali" invested in this Mine?

R. Lacman: The total investment in the mine rehabilitation and the start of exploitation since 2016 to date has been around EUR 20 million.

Glasnik: You have recently said that all bauxite ore is being expor-ted, can you tell us to which markets? Can it be expected to be processed in the Aluminium Plant any time soon?

R. Lacman: The total produced ore is exported. The largest ore bu-yers (around 98%) are from China and the ore is used for the alu-minium industry, while the rest is exported to the cement industry in Europe. Given that the KAP’s Plant "Alumina" was shut down in 2009 by the former owner of the CEAC Group, after which it was devastated and it was not possible to restart ore processing and the alumina production in the old factory.

The eventual investment in a new alumina plant requires large fi-nancial resources, as well as the resolution of the environmental issues such as red mud landfill, gases, etc.

The company "Uniprom metali” is making efforts to maintain the production in the aluminium industry. The aluminium production is kept in the electrolysis plant, for which purpose the raw material (alumina) is imported. A new factory for the production of alumi-nium alloys (silumin) has been opened, and another factory for the production of aluminium logs (billets) is under construction, cre-ating a precondition for opening the factory for finished products based on these alloys.

Glasnik: Taking into consideration the bauxite reserves, can we expect in the forthcoming period significant progress, when it co-mes to the exploitation of ore and what it depends on most? What are your company’s development plans?

R. Lacman: When it comes to red bauxite, the reserves on the de-posits, where "Uniprom metali” is the concessionaire, are limited. The total geological reserves at this moment are around 14 million tons, of which the exploitation reserves (the reserves to be excava-ted) are around nine million tons. The projected capacities are 800 thousand tons per year, so that the stable production for the next 10 years is expected. According to these projections, there is a cle-ar need for investments in new exploration of perspective bauxite areas in Montenegro, in order to provide a mineral base for the pre-servation and development of the mining industry in Montenegro.

In addition to red bauxite, the company "Uniprom metali doo” is committed to investing in the geological exploration, exploitati-on and processing of non-metallic mineral raw materials, white bauxite and bentonite. The procedure is underway with the com-petent authorities for the announcement of tenders for the award of concessions.

Glasnik: If there is a topic that is not covered by these questions, please be free to add it.

R. Lacman: With a gratitude for the space provided in your maga-zine, I’m warmly greeting you and your readers with the miners’ greeting "Good luck!”

22


Preduzetništvo mladihGostovanje britanskog profesora Simona Stockleya u Komori

Privredna komora Crne Gore je, 12. septembra 2019. godine, u saradnji sa Unijom mladih preduzetnika, organizovala pre-davanje na temu "Preduzetništvo mladih” .

Uvodne riječi imali su prof. dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u Privrednoj komori Crne Gore i Uroš Bula-tović, Unija mladih preduzetnika.

Predavač je bio prof. dr Simon Stockley sa Univerziteta Cambridge gdje predaje preduzetništvo više od dvadeset godina i direktor je programa "Management of Technology and Innovation".

Dr Perazić je potencirao značajne benefite koje donosi preduze-tništvo.

- Unapređenje motivacije i znanja mladih o preduzetništvu i po-kretanju sopstvenog biznisa, kao i razvoj preduzetničke kulture, u značajnoj mjeri doprinosi ubrzanju ekonomskog progresa. Istovre-meno, razvoj preduzetničkih znanja, vještina i kompetencija kod

Mladima je dobra šansa da se oslone na podršku biznis anđela i fokusiraju na dobijanje grantova i sredstava iz evropskih fondova.

mladih utiče na povećanje njihove zapošljivosti - naveo je Mladen Perazić.

On je podsjetio na istraživanja koja pokazuju da bi više od polovine mladih radije radilo za sebe nego za poslodavca, dok njih trećina razmišlja o pokretanju sopstvenog biznisa. Ipak, na takav korak se ne odlučuju zbog suočavanja sa različitim barijerama na koje nai-laze na putu od razvoja biznis ideje do njene realizacije.

- Iz tog razloga je veoma važno napraviti dobar preduzetnički eko-sistem koji podrazumijeva prije svega, uređen sistem međusobno povezanih aktera: preduzetnika, drugih pojedinaca, organizacija i institucija na nacionalnom nivou. Osnovna svrha ovakvog siste-ma je podrška i podsticanje preduzetničkih aktivnosti - rekao je-Mladen Perazić.

Uroš Bulatović je izrazio zadovoljstvo što su učesnici seminara u prilici da od respektabilnog profesora Stoklija, koji ima bogato

23


iskustvo u oblasti preduzetništva, saznaju preduslove, najbitnije faktore i načine za uspješno vođenje biznisa.

- Informacije i znanje koje dobijamo pomoći će nam da proširimo vidike, vodimo uspješnije biznise i u budućnosti ostvarimo kvali-tetne kontakte i saradnju. Iskustvo koje Sajmon Stokli ima je im-presivno i on želi da ga prenese učesnicima seminara - kazao je Bulatović.

Profesor Simon Stockley je izrazio zadovoljstvo što boravi u Crnoj Gori i Privrednoj komori. Posebno je potencirao važnost razgovora sa mladim ljudima, budućim preduzetnicima sa kojima je razmije-nio iskustva i informisao ih o najbitnijim faktorima za pokretanje i vođenje uspješnog biznisa.

Upoznao je učesnike seminara da univerzitet Kembridž uveliko doprinosi razvoju istoimenog grada u kome nema nezaposlenih. Kembridž je jedan od najprestiznijih univerziteta u svijetu koji

školuje stručnjake u različitim oblastima ekonomije, a vodeći sek-tor je ICT .

Stokli je podsjetio na jednu od najboljih definicija preduzetništva koju je dao svjetski poznati profesor sa Harvarda, Howard II Ste-venson. Prema njegovom mišljenju "preduzetništvo je nastojanje da se iskoristi šansa, bez obzira na resurse koji se trenutno pos-jeduju".

Dobra ideja je najbitnija za pokretanje biznisa, koju, najčešće, ima jedan od stotinu ljudi. Ipak, svaka poslovna ideja nije predodređe-na za uspjeh.

- Poznato je da u prvoj godini 90 odsto započetih poslova propa-dne jer nije odabran pravi biznis model. Uz ovo, razlog poslovnog neuspjeha je najčešće odustajanje biznis partnera od posla - rekao je profesor.

On je apostrofirao da je veoma bitno da mladi preduzetnici uva-žavaju i primjenjuju savjete uspješnih poslovnih ljudi koji su im generacijski bliski.

- Neophodno je da se početnici u biznisu sa njima povezuju - na-veo je Stokli.

Uspješni preduzetnici su svi koji kreativno osmisle i razvijaju svo-ju biznis ideju, a preduslov su kvalitetno obrazovanje, dobri men-tori, ljudski resursi te finansijski, intelektualni i socijalni kapital. Problem je u tome što banke najčešće ne žele da finansiraju start up jer je to za njih rizično.

- Zato je mladima dobra šansa da se oslone na podršku biznis anđela i fokusiraju na dobijanje grantova i sredstava iz evropskih fondova. Ne može se očekivati uspjeh ukoliko računamo samo na jednog partnera, pa je veoma bitno umrežiti se, uspostaviti kontak-te sa biznismenima i te veze razvijati. Važni su reputacija i povje-renje poslovnih ljudi- smatra Stokli.

Profesor je potencirao činjenicu da su svi uspješni studenti Kem-bridža, koji su se ostvarili u biznisu, iskazali svoju odgovornost prema društvenoj zajednici, što je nepisano pravilo ovog čuvenog univerziteta. Oni su dali doprinos ulaganjem u radna mjesta, una-pređivanjem standarda i realizacijom društveno odgovornih pro-jekata.

Kad je pak riječ o preduzetništvu u Crnoj Gori ključno je da se bu-dući mladi biznismeni uključe u kvalitetno obrazovanje i edukuju o ovoj oblasti.

- Neophodno je da se u vašoj zemlji snažnije razvija preduzetnički duh kako bi mlada populacija blagovremeno bila upoznata sa zna-čajem ove oblasti i uključila se u biznis.

Potrebno je reći da je ovaj skup obilježila i veoma kvalitetna disku-sija u kojoj su učestvovali brojni crnogorski uspješni mladi predu-zetnici. Oni smatraju da je od izuzetnog značaja da se preduzetni-štvo uči od malih nogu, razvijaju biznis ideje, upoznaje tržište i za start up dobije podrška nadležnih institucija i banaka.

Na kraju, iz bogate biografije profesora Stockley izdvojićemo da je prije preduzetništva radio kao korporativni bankar. Takođe je bio gostujući saradnik za strategiju i inovacije na Univerzitetu Notre Dame (Indiana) i ISM u Parizu. Radio je kao konsultant na preko 150 tehnoloških poduhvata, koji su postigli komercijalni uspjeh. Njegova specifična područja stručnosti uključuju dinamiku predu-zetničkih timova i finansiranje biznis poduhvata u ranoj fazi.

24


Prve prijave za ekonomsko državljanstvo

Prve prijave za program ekonomskog dr-žavljanstva očekuju se u oktobru. To je za Javni servis najavio sekretar Sekretarijata za razvojne projekte Dejan Medojević. Na-javljuje da će uskoro i Ministarstvo poljo-privrede i ruralnog razvoja raspisati javni poziv za sve koji su zainteresovani da ula-žu u projekte iz te oblasti.

Medojević ocijenjuje da je Vladin projekat ekonomskog državljanstva odgovoran, transparentan i ozbiljan. Poručuje da spre-mno čekaju prve aplikante.

"Mi smo već zaokružili tu listu u admi-nistrativnom dijelu, da smo spremni da primimo prve aplikacije, interesovanje postoji, kontaktirani smo sa strane samih aplikanata, ali naši licencirani agenti koji rade na promociji našeg programa u svijetu najavljuju da postoji veliko interesovanje. Za očekivati je da već u narednom mjesecu krenu prve aplikacije", rekao je Medojević.

Trenutno je najviše zainteresovanih za ula-ganja u turizam, konkretno u gradnju hote-la vosoke kategorije.

No, očekivanja su da će biti interesovanaja i za druge oblasti.

"Takođe ono što je novina i što narednih dana treba da da svoj efekat jeste da i Mi-nistarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja usvojilo pravilnik i definisalo kriterijume za projekte iz blasti poljoprivrede. Tako da je za očekivati da će veoma brzo ovo resor-no ministarstvo, pošto je pravilnik stupio na snagu, raspisati javni poziv iz oblasti poljoprivrede", rekao je on.

Zainteresovani za projekat ekonomskog državljanstva prijavljuju se kod agenata za posredovanje, a njihovu aplikaciju kasnije provjeravaju i agenti za ocjenu međunaro-dne pogodnosti.

I tu nije kraj provjerama.

"Kada dobijemo pozitivno mišljenje, mi da-jemo predlog nadležnom organu, u ovom slučaju predsjedniku Vlade za ovu aplika-ciju, on daje preporuku u skadu sa zako-nom o crnogorskom državljanstvu MUP-u da uzmu u proceduru zajtjev, a MUP u skla-du sa internim procedurama vrši zadnju provjeru aplikanta, njegovu bezbjednosnu i svaku drugu provjeru, i na osnovu toga do-nosi odluku da li neko može da dobije crno-gorsko državljanstvo", rekao je Medojević.

Ekonomsko državljanstvo, pored toga što

podrazumijeva obavezu i košta. Svaki apli-kant dužan je da uplati donaciju od 100.000 eura, a ta sredstva će, poručuje Medojević, biti uložena u razvoj infrasrukture na sje-veru.

Prvom dionicom autoputa za godinu

Gradnja prve dionice autoputa Bar-Boljare trebalo bi da bude završena do septembra naredne godine, saopštio je ministar saob-raćaja i pomorstva Osman Nurković i do-dao da se radovi izvode po najvišim evrop-skim i svjetskim standardima.

"Zadovoljni smo dinamikom. Na osnovu dosadašnjih rezultata, očekujemo da svi radovi konačno budu gotovi do septembra iduće godine i da prvi automobili krenu autoputem od Podgorice prema Kolašinu i dalje", rekao je Nurković radiju Antena M.

On je kazao da je tolerancija na nultom nivou što se tiče kvaliteta i dodao da se ra-dovi izvode po najvišim evropskim i svjet-skim standardima.

"Imamo više nivoa kontrole i tu je, prije svega, međunarodni nadzor, zatim Mon-teput kao upravljač projektom i Komisija za tehnički prijem radova. Dakle, na svim nivoima se kontroliše svaki kubik ugrađe-nog betona, svaki metar puta, a sada i prvi metri asfalta koji će se detaljno analizirati i ocijeniti - da li je u skladu sa zahtjevima najviših evropskih standarda", rekao je Nurković.

Na prvoj dionici autoputa, koji će spojiti cr-nogorsko primorje sa sjevernom državnom granicom, postavljeni su prošle sedmice prvi metri asfalta.

Više puta je i sa pojedinih domaćih i među-narodnih adresa Crnoj Gori zamjerano što je za izgradnju autoputa, kao najveći dr-žavni projekat, odabrala kineske partnere. Međutim, američki senator Lindzi Grem, koji je predvodio delegaciju američkog Kongresa, rekao je da se Crnoj Gori u tom smislu ne može ništa zamjeriti jer je pri-hvatila najbolje uslove, a da je odgovornost evropskih i američkih partnera što nijesu bili konkurentniji.

Nurković smatra da je to realna i poštena ocjena.

"Nedavno sam boravio u Londonu i tamo sam imao susrete sa nekoliko britanskih kompanija koje su zainteresovane za drugu i treću dionice autoputa. Jasno sam podvu-kao da će postupak u nastavku radova biti transparentan i dostupan svim potencijal-

nim izvođačima, ali na bazi konkurencije", rekao je Nurković.

On je kazao da niko neće biti privilegovan.

"Ne možemo odabrati nekoga, bilo da se radi o evropskoj ili kineskoj kompaniji, ako nije konkurentan sa cijenama, rokovima i kvalitetom", zaključio je Nurković.

Prihodi od turizma veći za 50 miliona

Crna Gora u septembru bilježi rast broja turista u prosjeku od oko 17 odsto, što nije čudno, budući da sezone počinju ranije, a završavaju se kasnije, saopštila je direk-torica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Željka Radak Kukavičić.

Ona je gostujući u Jutarnjem programu RTCG saopštila da su ukupni prihodi od turizma za šest mjeseci ove godine porasli za 50 miliona eura, u odnosu na prethodnu godinu.

"Kad govorimo o ukupnim, namjenskim prihodima, među kojima je najznačajniji segment boravišna taksa, zaključno sa sep-tembrom prihodi su veći 20 odsto u odnosu prošlu godinu”, istakla je Radak Kukavičić.

Predsezona je, kaže ona, bila jako dobra, a posljednji podaci pokazuju da su u tom pe-riodu imali oko 2,5 miliona noćenja i oko 700.000 turista, Bankar.me.

Gradiće žičaru koja će povezivati skijališta Kolašin 1450 i 1600

Vlada Crne Gore investiraće devet miliona eura u izgradnju još jedne žičare na skija-lištu Kolašin 1600, za koju je Uprava javnih radova danas potpisala ugovor sa konzor-cijumom "Doppelmayr – Kolašin”, saopšte-no je iz Vlade.

Vlada Crne Gore investiraće devet miliona

Crna Goravijesti

25


eura u izgradnju još jedne žičare na skijali-štu Kolašin 1600. Žičara će povezati skijali-šta Kolašin1450 i Kolašin1600.

Žičara će, kako je saopšteno povezati skija-lišta Kolašin 1450 i Kolašin 1600.

- Ugovorom je predviđeno da izrada Idej-nog rješenja isklopive šestosjedne žičare K7 bude završena za dva mjeseca od njego-vog potpisivanja, izrada Glavnog projekta četiri mjeseca od prihvatanja Idejnog rješe-nja, dok je rok izgradnje žičare godinu od dana uvođenja izvođača u posao-navodi se u saopštenju,.

Polazna stanica nove žičare, kako je reče-no, biće na nadmorskoj visini od 1.430 me-tara, dok je izlazna tačka na 1.770 metara nadmorske visine. Horizontalna dužina iznosi oko 1.400 metara, a kapacitet 2.600 skijaša na sat.

- Realizacija ovog projekta predstavlja na-stavak valorizacije turističkih potencijala Bjelasice, nakon što je prije pola godine ski rizort Kolašin 1600 i zvanično otvoren. U izgradnju postojeće žičare, bazne sta-nice, ski staza, pristupnih saobraćajnica i pratećih sadržaja, Vlada Crne Gore je do sada uložila 17 miliona eura, dok će sa no-vom žičarom i pratećim infrastrukturnim elementima vrijednost investicije dostići 30 miliona eura. Investiranje u izgradnju skijališta Vlada je prepoznala kao šansu za razvoj sjevera Crne Gore i njegovih turi-stičkih potencijala, u cilju otvaranja novih radnih mjesta i unapređenja kvaliteta živo-ta građana. Uprava javnih radova trenutno realizuje projekte izgradnje ski centara na Hajli u Rožajama, Cmiljači u Bijelom Polju i Žarskom u Mojkovcu, u koje će u naredne tri godine biti uloženo više od 100 milio-na eura - navedeno je u saopštenju Vlade, RTCG.

Spremni za gradnju rizorta Ritz Carlton

Privode se kraju pripreme za početak iz-gradnje rizorta Ritz Carlton Montenegro u Herceg Novom vrijednog 210 miliona eura, saopšteno je tokom sastanka predsjednika Vlade Duška Markovića sa predstavnicima renomiranih svjetskih kompanija North-star i Marriott.

Vlasnik projekta Ritz Carlton Montenegro Mohamed Al Sager, saopštio je da pripreme za gradnju rizorta u Herceg Novom teku za-dovoljavajućom dinamikom, da će hotelski operater biti renomirana svjetska hotelska kompanija Marriott, te da su obezbijedili

da u Crnu Goru dođe jedan od njihovih 30 luksuznih brendova, Ritz Carlton.

"Rizort Ritz Carlton Montenegro biće ho-tel od 300 jedinica, mješovitog modela poslovanja – sa 120 hotelskih jedinica i 180 apartmana. Očekuje se da prva faza projekta, u kojoj će biti izgrađen hotel, 113 apartmana i 13 vila te četiri restorana, bude završena na ljeto 2023. godine", saopšteno je iz Vlade.

Premijer Marković je izrazio zadovoljstvo što će kompanije takvog svjetskog reno-mea investirati u Crnu Goru i donijeti ne samo novac, već znanje, iskustva i biznis etiku.

"Vlada ima ozbiljnu infrastrukturnu agen-du koja će obezbijediti novi kvalitet rizor-tima na tom dijelu crnogorskog primorja", rekao je Marković i u tom kotekstu ukazao na odluku o valorizaciji aerodroma i zah-tjev za gradnju vodnog terminala u Tivtu, kao i na izgradnju bulevara sa četiri trake između Budve i Tivta, navodi se u saopšte-nju.

Sagovornici su se saglasili i da ovakav ri-zort pruža velike mogućnosti za nova ra-dna mjesta za crnogorske građane i razgo-varali o uspostavljanju Marriott akademije koja bi omogućila sticanje novih znanja i vještina za rad u turizmu.

Njemački privrednici zainteresovani da ulažu u Ulcinj

Njemački privrednici zainteresovani su da ulažu u Ulcinj, saopšteno je na sastanku njihovih predstavnika sa potpredsjedni-kom Vlade za regionalni razvoj, Rafetom Husovićem.

Iz Kabineta potpredsjednika je saopšteno da se Husović sastao sa delegacijom Sa-veznog udruženja za ekonomski razvoj i spoljnu trgovinu Njemačke (BWA), koju je predvodio predsjednik Upravnog odbora, Mihael Schuman.

"Tokom razgovora bilo je riječi o turistič-kim razvojnim potencijalima Crne Gore sa posebnim akcentom na Ulcinj, za koju de-

stinaciju su njemački gosti iskazali veliko inetresovanje”, navodi se u saopštenju.

Husović je predstavnike BWA upoznao sa aktuelnostima u radu Vlade, investicijama i aktivnostima u turističkoj i drugim grana-ma privrede, kao i potencijalnim mogućno-stima za ulaganje na tom području.

On je kazao da je zadovoljan što se, za ulaganja u Crnu Goru, sve više interesuju privrednici iz Njemačke, što je ujedno i po-kazatelj da prepoznaju Crnu Goru kao de-stinaciju za razvoj svojih biznis ideja.

Schuman je upoznao Husovića sa aktivno-stima BWA i planovima da u narednom pe-riodu budu što prisutniji u Crnoj Gori.

BWA je, kako je kazao, ekskluzivna, nepro-fitna poslovna asocijacija, isključivo fina-sirana od 1,3 hiljade kompanija, članica ili partnera.

Naučno-tehnološki park zvanično počeo da radi

Naučno-tehnološki park Crne Gore i zva-nično je počeo sa radom, saopštilo je Mi-nistarstvo nauke. Osnivači su Vlada i Uni-verzizet Crne Gore.

"Osnivanjem pravnog lica stvoreni su uslo-vi da se pokrenu aktivnosti koje za cilj ima-ju uspostavljanje modela podrške, sistema rada i organizacije na osnovu kojih će NTP-CG pružati usluge budućim i postojećim preduzetnicima, inovatorima, istraživači-ma i kompanijama”, navode u saopštenju.

Finalizacijom revidovanog projekta adap-tacije zgrade NTP-a u okviru Univerzi-tetskog kampusa u Podgorici, stvoriće se uslovi da se uskoro raspiše tender za iz-vođenje radova na izuzetno modernom i savremenom objektu NTP-a.

"Ovaj objekat sa svim svojim raznovrsnim sadržajima će biti dom za mnoge talento-vane pojedince, kompanije i organizacije koji će zajedno raditi na razvoju crnogorske ekonomije i društva koristeći najsavreme-nije tehnologije, inovacije i naučno-istraži-vačka dostignuća”, navode iz Ministarstva nauke.

26


Ugalj je velika razvojna šansa Crne Gore

Prijem u Komori u susret Danu rudara

Povodom predstojećeg Dana rudara Crne Gore 24. septembra, predsje-dnik Privredne komore Vlastimir

Golubović upriličio je 20. septembra 2019. godine prijem za rukovodioce crnogorskih rudnika.

U radu sastanka učestvovali su predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Bano-vić, potpredsjednik Komore Ivan Saveljić, zatim u ime Rudnika uglja Pljevlja preds-jednik Odbora direktora Aleksandar Mitro-vić, izvršni direktor Slavoljub Popadić, član Odbora direktora Zoran Gospić i direktor Sektora za proizvodnju Stjepan Gazdić, predstavnici Rudnika mrkog uglja Berane - izvršni direktor Rade Guberinić i njegova zamjenica Jovanka Bogavac, izvršni direk-tor Gradir Montenegro Petar Vraneš i član Odbora direktora Kristijan Kravijec, te teh-

Riječ je o djelatnosti koja uspješno posluje i doprinosi rastu ekonomije naše države.

nički direktor kompanije Uniprom metali doo Radoš Lacman.

U Crnoj Gori tradicija organizovane rudar-ske proizvodnje datira od 13. vijeka, a Dan rudara je datum početka rada prve radne organizacije poslije Drugog svjetskog rata - Rudnika boksita Nikšić, 24. septembra 1948. godine.

Predsjednik Komore Golubović čestitao je predstojeći praznik rudara i podsjetio da je riječ o djelatnosti koja uspješno posluje i doprinosi rastu ekonomije naše države. Izrazio je zadovoljstvo postignutim rezul-tatima rudara u tekućoj i prethodnim go-dinama. Osvrćući se na nedavnu posjetu Pljevljima, Golubović je kazao da se može očekivati rješavanje problema deponije la-porca u tom gradu, te da ima interesovanja za realizaciju projekta cementare koja kori-

sti ovu sirovinu.

Boksit je najvažnija metalična sirovina Crne Gore i njegove rezerve otkrivene su u širokom prostoru sjeverne, zapadne i južne Crne Gore. Najveća koncentracija boksita je u okolini Nikšića. Na ležištima boksita u nikšićkom rudniku u 2018. je iskopano ukupno 538.972 tone, a za devet mjeseci ove 434.812 tona.

Tehnički direktor kompanije Uniprom me-tali doo Radoš Lacman kazao je da eksplo-atišu rudu boksita na jednom nadzemom i tri podzemna ležišta. Ove godine Biočki stan bilježi rekordnu proizvodnju od 35.000 tona, a projektovani kapacitet je 42.000 tona. U toku je sanacija podzemnog rudo-kopa na Đurakovom dolu i očekuje se da bude okončana do kraja godine.

27


"Gradir Montenegro" je vlasnik rudnika olo-va i cinka Šuplja stijena, koji je u razvoj in-vestirao oko 45 miliona eura. U 2018. godini proizvodnja rude iznosila je 592.820 tona, a koncentrata 25.762 tone.

Koncentrat cinka se isporučuje matičnoj firmi u Poljskoj, a olova u Luksemburg.

U ležištu "Šuplja stijena” eksploatacione re-zerve iznose 7.000.000 tona, a u toku 2018 godine izvršena su istraživanja ležišta "Đurđeve vode" i u toku je izrada elaborata o rezervama.

Direktor Gradira Petar Vraneš naglasio je da ova kompanija ima snage i sredstava da posluje dobro uprkos činjenici da kvalitet koncentrata olova i cinka još nije na že-ljenom nivou. Sve vrijeme poslovanja ovaj rudnik su pratila investiciona ulaganja. On je kazao da im kretanja na berzi ne idu na ruku, što će uticati na finansijske rezultate, bez obzira na rekordne proizvodne, ostva-rene u prethodnom periodu.

Rudnici mrkog uglja Berane su vlasništvo firme Metalfer. Beranski ugljeni basen je površine 28 km2, a Polički 12 km2. Uku-pna proizvodnja u 2018. godini iznosila je 56.448 tona.

Prema riječima izvršnog direktora Rada Guberinića radi se o jedinom privatnom ru-dniku sa podzemnom eksploatacijom uglja u Regionu i najvećem privrednom subjektu u Beranama. Smatra da bi poslovni ambi-jent za njihov rad bio povoljniji ukoliko bi se na tom području uspostavila poslovna zona, za šta su podnijeli inicijativu.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović, čestitajući Dan rudara, ista-kao je značaj ove grane koja ima multipli-kativne efekte na druge sektore ekonomije. Posebno je apostrofirao važnost izvoza bo-ksita koji je doprinio upošljavanju kapaci-teta Luke Bar i kompanije Monte Cargo, te špediterskih firmi.

Potpredsjednik Komore Ivan Saveljić saop-štio je da je ovom sastanku prethodila prva sjednica novog saziva Odbora udruženja energetike i rudarstva, jednog od najaktiv-nijih u Komori, koji ima značajne rezlutate u zastupanju interesa kompanija iz tih sek-tora.

U radu sastanka učestvovali su i šef Kabi-neta predsjednika Miljan Šestović, direk-tor Sektora udruženja Bojan Obrenović, te sekretar Odbora udruženja energetike i ru-darstva Ranko Vukmirović.

Sva ruda boksita se izvozi – najviše u Kinu (95 odsto) a zatim u Poljsku, Češku, Hrvat-sku i BiH.

Ugalj je velika razvojna šansa Pljevalja i Crne Gore.

Prema riječima predsjednika Odbora direk-tora Rudnika uglja Aleksandra Mitrovića, pozitvni tendovi već godinama prate po-slovanje ove kompanije, a da se još dina-mičniji razvoj očekuje sa Elektroprivredom Crne Gore kao većinskim vlasnikom, te naglasio da imaju veliku podršku države. Istakao je da Rudnik uglja želi da pomogne razvoj Pljevalja i da doprinese zaustavlja-nju odlaska kadrova iz ovog grada. Izvršni direktor Slavoljub Popadić rekao je da su poslovnu 2018. godinu obilježili stabilno poslovanje Rudnika uglja Pljevlja, značaj-no povećanje proizvodnje uglja i otkrivke u

odnosu na prethodnu godinu. Proizvedeno je ukupno 1.539.122 tona uglja što je za oko 8,4% više nego u prethodnoj godini. U istom periodu otkrivka je realizovana u iznosu od 5.671.154 m3čm što je za 24,2% više u od-nosu na prethodnu godinu. Rudnik je pre-thodnu poslovnu godinu završio sa dobiti u iznosu od 6.584.828 eura, što je za 3,7 % više nego u prethodnoj godini. Poslovnu 2018. su obilježile i značajne investicione aktiv-nosti koje su tokom godine realizovane u iznosu 12.703.077 eura, od čega su 4.315.362 eura vrijedne investicije u toku. Prema rije-čima predstavnika Rudnika uglja, ozbiljan izazov predstavlja ekološka rekonstrukcija Termoelektrane Pljevlja, gdje se očekuje da do kraja godine bude izabran partner na ovom poslu. Rudniku predviđaju izvjesnu perspektivu jer imaju dobre poslovne re-zultate i jasne razvojne planove.

28


godine. Projekat obuhvata, izgradnju sistema za odsumporavanje, sistema za denitrifikaciju, unapređenje rada elektrofilterskog po-strojenja, kao i izgradnju sistema za tretman otpadnih voda, re-konstrukciju pomoćne kotlarnice, rekonstrukciju postrojenja za odvod šljake i pepela, izradu rashladnog tornja kao i mjere zaštite za smanjenje buke. Projektom je predviđena i izgradnja toplotne stanice u pogonu Termoelektrane, kao dio sistema za toplifikaciju Pljevalja. Za projekat ekološke rekonstrukcije prvog bloka TE i revi-talizaciju deponije "Maljevac”, EPCG je opredijelila oko 65 miliona eura.

Glasnik:: Radi se o veoma značajnom projektu koji će, pored pošto-vanja strogih ekoloških kriterijuma, shodno odlukama EU, stvoriti potencijalne uslove za povećanje instalisane snage Termoelek-trane sa 225 na 300 megavata. Realizacijom ovog projekta, što je izuzetno važno, omogućiće se nastavak rada Termoelektrane i Ru-dnika uglja u narednih dvadeset, trideset godina. Komentar.

Bitno je naglasiti da Termoenergetski kompleks (Termoe-lektrana i Rudnik uglja) u Pljevljima generiše 1200 radnih mjesta, a kao bazni izvor električne energije Termoelektra-

na je izuzetno važna sa stanovišta stabilnog rada elektroenerget-skog sistema. Od posebnog značaja za građane Pljevalja, je to da će, uporedo sa ekološkom rekonstrukcijom, biti obezbijeđen i izvor energije za toplifikaciju grada, kazao je za Glasnik Luka Jovanović, izvršni rukovodilac FC Proizvodnja u EPCG.

Glasnik: Radovi na ekološkoj rekonstrukciji TE treba da budu re-alizovani od 2019. do 2022. godine. Šta ovi izuzetno važni poslovi obuhvataju i koliko će koštati pomenuta rekonstrukcija Termoe-lektrane?

L. Jovanović: Ekološkom rekonstrukcijom prvog termo bloka ispu-nićemo i najstrožije zahtjeve Evropske unije u oblasti zaštite živo-tne sredine propisane najnovijom Odlukom EU 2017/1442 iz 2017.

Izuzetno značajan energetski projekat

Luka Jovanović, izvršni rukovodilac FC Proizvodnja u EPCG

Ekološka rekonstrukcija prvog bloka TE i revitalizacija deponije "Maljevac”, koštaće oko 65 miliona eura. Realizacijom ovog projekta negativni uticaji na životnu sredinu biće ispod dozvoljenih našom i evropskom regulativom.

29


L. Jovanović: Ekološkom rekonstrukcijom svešćemo sve emisije i produkte sagorijevanja uglja i hemijskih procesa prilikom proi-zvodnje električne energije na granice ispod dozvoljenih važećom zakonskom regulativom u našoj državi i Evropskim direktivama o emisijama iz termo izvora na ugalj. Takođe, znatno će se produžiti radni vijek, pogonska spremnost i pouzdanost rada Termoelektra-ne. Podsjetio bih da je, na osnovu do sada odrađenog broja radnih sati, ulaganja u revitalizaciju opreme i podizanje snage na genera-toru do 225 MW, te ispitnih kontrola stanja materijala, procjenjeno da termoenergetski kompleks u Pljevljima (TEP-RUP) može bez tgeškoća da radi i narednih 20-30 godina.

Važno je istaći da termoenergetski kompleks (TEP-RUP) u Pljevlji-ma generiše 1200 radnih mjesta, a kao bazni izvor električne ener-gije Termoelektrana je izuzetno važna sa stanovišta stabilnog rada elektroenergetskog sistema. I još jednom da naglasim ono što je od posebnog značaja za građane Pljevalja, a to je da će uporedo sa ekološkom rekonstrukcijom biti obezbijeđen i izvor energije za to-plifikaciju grada i konačno anuliranje brojnih individualnih ložišta koja u najvećoj mjeri ugrožavaju životnu sreditnu u najsjevernijoj crnogorskoj opštini.

Glasnik: Elektroprivreda Crne Gore je raspisala javni tender za izbor izvođača radova za ekološku rekonstrukciju prvog bloka termoelektrane ”Pljevlja”. Kada bi trebalo da bude poznat izvođač i sklopljen ugovor sa njim? Očekujete veliko interesovanje inostra-nih kompanija za učešće na tenderu - zašto?

L. Jovanović: Moram reći da su interesovanje za realizaciju ovog projekta pokazale i svjetski renomirane kompanije sa ogromnim iskustvom u realizaciji ovakvih projekata, što će vjerujem potvrditi broj i kvalitet ponuda koje budu pristigle na tender. U svakom slu-čaju očekujem da će sve proteći bez teškoća i da ćemo već do kraja ove godine uspjeti da zaključimo ugovor sa izvođačem radova koji će posao završiti kako je i predviđeno do 2022. godine po Idejnom projektu koji je u saradnji sa menadžerskim timom TE "Pljevlja” iz-radila renomirana Njemačka kompanija STEAG Energy. Optimista sam u tom pogledu.

Glasnik: Kako ste rekli Idejni projekat ekološke rekonstrukcije ura-dila je renomirana njemačka kompanija STEAG Energy u saradnji sa rukovodiocima Termoelektrane. Komentar.

L. Jovanović: Moram istaći izuzetnu saradnju sa renomiranom njemačkom firmom STEAG, tako da mislim da je Idejni projekat ustvari rezultat dobre sinergije između predstavnika te kompa-nije i menadžerskog tima Termoelektrane. Projektant je sagledao stvarno stanje kotlovskog postrojenja i nakon izvršenog termičk-og proračuna kotlovskog postrojenja utvrđeno je da to postrojenje ima znatno veći kapacitet nego što se smatralo. Poslije detaljnih proračuna projektant nam je dostavio šest verzija produkcije pare kotlovskog postrojenja dovoljne za postizanje snage od 240 – 300 MW, tako da smo se opredijelili da se projektuju ekološka postroje-nja na pun kapacitet od 300 MW, što je projektant i uradio.

Glasnik: Koliko će trajati zastoji u radu elektrane tokom ekološke rekonstrukcije? Može li se to odraziti na stabilno snabdijevanje po-trošača strujom?

L. Jovanović: Radovi na ekološkoj rekonstrukciji prvog termo blo-ka ni u kom pogledu se neće negativno odraziti na stabilnost elek-troenergetskog sistema i uredno snabdijevanje kupaca električne energije. Neće biti potrebe za nekim dugotrajnijim zastojima koji su, iskren da budem, brinuli i nas u EPCG i kolege u Rudniku uglja

Pljevlja.

Plan je da godišnji zastoji u pomenutom periodu ne prelaze dva do tri mjeseca, a većina radova izvodiće se istovremeno sa proi-zvodnim procesom u Termoelektrani. Dakle, nastavićemo da pro-izvodimo električnu energiju, a u redovnim remontnim zastojima priključivaćemo nova ekološka postrojenja. U slučaju izraženije potrebe za nekim nepredviđenim dužim zastojima reagovaćemo na tržištu i obezbijediti eventualne manjkove energije.

Glasnik: Uporedo sa ovim projektom biće obavljena i revitalizacija deponije Maljevac u koju će biti uloženo 20 miliona eura. Rekul-tivacija deponije odvijaće se u fazama od 2019. do 2023. godine. Saopštite više detalja o ovome?

L. Jovanović: Deponija Maljevac je jedna od najvažnijih lokacija koja će biti sanirana u okviru projekta sancije tzv. pet crnih tača-ka. U skladu sa Ugovorom o korišćenju sredstava za realizaciju projekta "Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje" za reme-dijaciju lokacije Pljevlja potpisanog sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom održivog razvoja i turizma četiri miliona eura će biti biti obezbijeđeno iz kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj dok će preostala sredstva obezbijediti EPCG. Ukupna vrije-dnost projekta je 21,9 milion eura.

Uslov za korišćenje kredita je upravo sproveđenje postupka ek-sproprijacije uz primjenu Okvirne politike raseljavanja tj izradu Akcionog plana preseljenja za projekat. U tom smislu eksproprija-cija zemljišta u pojasu 300 metara od deponije u završnoj je fazi, a skoro osam miliona eura već je izdvojeno za rješavanje imovinsko pravnih odnosa sa 68 porodica, čija su imanja u neposrednoj blizi-ni tog objekta.

Dakle već do sada su uloženi značajni napori na poboljšanu eko-loške situacije za mještane okolnih naselja, a konačno rješavanje problema nas ubrzo očekuje. Naime, nakon dobijanja građevinske dozvole za projekat nastavka korišćenja i fazne rekultivacije depo-nije Maljevac 22. avgusta je otpočelo izvođenje radova koji podra-zumijevaju skidanje gornjeg humusnog sloja i uklanjanje rastinja i šiblja sa same lokacije i pristupnog puta. U okviru faznog rada odradiće se rekultivacija druge, prve i na kraju treće kasete, kao i izmještanje Paleškog potoka.

Agencija za zaštitu prirode i životne sredine krajem jula ove go-dine potpisala je ugovor vrijedan oko četiri miliona eura i trebalo bi da, sredinom septembra, počne realizaciju ugovorenog posla na rekultivaciji kasete II sa konzorcijumom koji je dobio ovaj posao.

Glasnik: Da li je u planu gradnja drugog bloka Termoelektrane o čemu je bilo mnogo govora u stručnoj i laičkoj javnosti?

L. Jovanović: Nakon raskida ugovora sa kompanijom Škoda Praha zbog njihove nemogućnosti da obezbijede finansiranje izgradnje Bloka II, taj projekat je izgubio na aktuelnosti. Iako smo potpuno svjesni svih prednosti koje donosi realizacija tog posla, posebno u svjetlu povećanja snage i ekološke rekonstrukcije postojećeg bloka u kontaktu sa više kompanija zainteresovanih za učešće u izgradnji novog termo bloka zaključili smo da sa dodatnom opre-znošću moramo pristupiti pripremi i realizaciji tog projekta. Ovo tim prije što smo prošle godine otpočeli petogodišnji investicioni ciklus sa prioritetom diversifikacije proizvodnje električne energi-je iz obnovljivih izvora, prije svega vjetra i sunca. Uzimajući sve u obzir cjelishodnost izgradnje Bloka II zahtijeva ozbiljnu dodatnu analizu.

30


It is important to emphasize that the thermal power complex (Thermal Power Plant and the Coal Mine) based in Pljevlja ge-nerates 1200 jobs. As a basic source of electricity, the Thermal

Power Plant is extremely important from the point of view of the stable operating of the power system. Of particular importance to the citizens of Pljevlja is the fact that along with the ecological reconstruction, a heat source will be provided for the district hea-ting, said Luka Jovanović, the Executive Director of the Functional Unit of Production at EPCG.

Glasnik: The works on the ecological reconstruction of TPP should be carried out between 2019 and 2022. What do these extremely important works entail and how much will it cost the reconstruc-tion of the Thermal Power Plant?

L. Jovanović: With the ecological reconstruction of the first ther-mal block, we will meet the most stringent requirements of the Eu-ropean Union in the area of environmental protection prescribed by the latest EU Decision 2017/1442 of 2017. The project includes the construction of a desulphurisation system, a denitrification system, an improvement of the electro-filter plant operations, as well as the construction of a wastewater treatment system, the reconstruction of an auxiliary boiler room, the reconstruction of a slag and ash drainage plant, the construction of a cooling tower, as well as the noise protection measures. The project also envisages the construction of a heat station at the thermal power plant, as

part of the Pljevlja district heating system. For the project of ecolo-gical reconstruction of the first block of TPP and the revitalization of the "Maljevac” landfill, EPCG has allocated about EUR 65 million.

Glasnik: This is a very important project which, in addition to ad-hering to strict environmental criteria, in line with the EU deci-sions, will create potential conditions for increasing the installed capacity of the Thermal Power Plant from 225 to 300 megawatts. The implementation of this project, which is extremely important, will enable the continuation of the work of the Thermal Power Plant and the Coal Mine for the next twenty, thirty years. We would appreciate your opinion to hear?

L. Jovanović: The ecological reconstruction will bring together all the emissions and products of combustion of coal and chemical processes in the electricity production to the limits below the al-lowed ones according to our legal regulations and European direc-tives on emissions from the thermal coal sources. Also, the wor-king life, operational readiness and the reliability of the thermal power plant will be significantly extended. I would like to remind you that, based on the number of hours worked so far, investments in the revitalization of equipment and increasing the capacity of a generator to 225 MW, including material condition checks, it was estimated that the thermal power complex in Pljevlja (TEP-RUP) can work without difficulty for the next 20-30 years.

Extremely important energy project

Luka Jovanović, Executive Director of the Functional Unit of Production at EPCG

The ecological reconstruction of the first block of the Thermal Power Plant and the revitalization of the "Maljevac” landfill will cost around EUR 65 million.

31


It is important to emphasize that the thermal power complex (Thermal Power Plant and the Coal Mine) based in Pljevlja gene-rates 1200 jobs. As a basic source of electricity, the Thermal Power Plant is extremely important from the point of view of the stable operating of the power system. Of particular importance to the ci-tizens of Pljevlja is the fact that along with the ecological recon-struction, a heat source will be provided for the district heating, and the final result will be the annulment of numerous individual fireboxes that most endanger the environment in the norther-nmost municipality of Montenegro.

Glasnik: The Electric Power Industry of Montenegro has announ-ced a public tender for the selection of contractors for the ecolo-gical reconstruction of the first block of the thermal power plant "Pljevlja”. When should the contractor be known and the agree-ment signed? Do you expect that foreign companies will have gre-at interest to participate in the tender - why?

L. Jovanović: I must say that even the world renowned companies with great experience in the implementation of such projects have shown interest in this project, which I believe will be confirmed by the number and the quality of bids which will be submitted for tender. In any case, I expect that everything will go smoothly and that by the end of this year we will be able to conclude a contract with a contractor who will finish the project as scheduled by 2022 according to the conceptual design, which is prepared by the re-nowned German company STEAG Energy in cooperation with the management team of TPP "Pljevlja. I'm optimistic about that.

Glasnik: As you said, the conceptual design of the ecological re-construction was done by the renowned German company STEAG Energy in cooperation with the managers of the Thermal Power Plant "Pljevlja”. Could you tell us more about that?

L. Jovanović: I have to emphasize an exceptional cooperation with the renowned German company STEAG, therefore I think that the conceptual design is actually the result of a good synergy between the representatives of that company and the management team of the Thermal Power Plant. The project designer examined the ac-tual condition of the boiler plant and after completing the thermal calculation of the boiler plant, it was found that this plant has si-gnificantly higher capacity than it was considered. After detailed calculations, the project designer provided us with six versions of the boiler plant steam production sufficient to achieve a power of 240 - 300 MW, so we decided to design ecological plants at the full capacity of 300 MW, which the project designer did accordingly.

Glasnik: How long the power plant shutdown will last during the ecological reconstruction? Could this affect the stable supply of electricity to consumers?

L. Jovanović: The works on the ecological reconstruction of the first thermal block will in no way negatively affect the stability of the power system and the orderly supply of electricity to the con-sumers. There will be no need for some lengthy setbacks which, to be honest, worried us at the EPCG and our colleagues at Coal Mine Pljevlja.

The plan is that annual setback in the mentioned period do not exceed the interval of over two to three months, while most of the works will be carried out simultaneously with the production pro-cess at the Thermal Power Plant. So, we will continue to produce electricity, and during the regular overhaul we will put into func-tion new ecological plants. In case of a more pronounced need for

some unforeseen longer delays, we will react in the market and cover for any energy shortages.

Glasnik: Along with this project, EUR 20 million will be invested in the revitalization of the Maljevac landfill. The landfill revitaliza-tion will take place in stages from 2019 to 2023. Would you please provide us with more details on this issue?

L. Jovanović: The Maljevac landfill is one of the most important sites which will be treated within the revitalization project, the so--called five black dots. Pursuant to the Agreement on the Use of Funds for the implementation of the project "Industrial Waste Ma-nagement and Cleaning” for the project of remediation of the Plje-vlja site which was signed with the Ministry of Finance and the Ministry of Sustainable Development and Tourism, EUR 4 million will be provided from the International Bank for Reconstruction and Development while the remaining funds will be provided by EPCG. The total value of the project is EUR 21.9 million.

The condition for the use of the IBRD loan is precisely the imple-mentation of the expropriation procedure with the application of the Framework Resettlement Policy, that is, the drafting of a Re-settlement Action Plan for the project. In this regard, the expropri-ation of land in the area of 300 meters distance from the landfill is in the final stage, while almost eight million euros have already been dedicated for resolving property relations with 68 families whose properties are in the immediate vicinity of the facility.

So far significant efforts have already been made to improve the ecological situation for the population of the surrounding settle-ments, and the final resolution of the problem is expected soon. Namely, after obtaining a building permit for the project of con-tinued use and phase recultivation of the Maljevac landfill, on August 22nd, the construction work began, which comprised the removal of the upper humus layer and the removal of plants and shrubs from the site and the access road. During the phase work, the recultivation of the second, first and the third cassette will be carried out, as well as the dislocation of the "Paleški stream”.

The Environmental Protection Agency signed a contract worth around EUR 4 million at the end of July this year and in mid-Sep-tember it is set to begin implementing the contracted work on re-claiming the cassette II with the consortium that received the job.

Glasnik: Is there a plan to build a second block of the Thermal Power Plant that has been talked about a lot in the expert and non--expert public?

L. Jovanović: After the termination of the contract with the com-pany Škoda Praha due to its inability to provide financing for the construction of Block II, this project lost its relevance. Although we are fully aware of all the benefits of the realization of this project, especially in terms of increasing the capacity and the ecological reconstruction of the existing block, from the communication with several companies interested in participating in the con-struction of the new thermal block, we concluded that we must continue the preparation and implementation of this project with additional caution. Especially due to the fact that we started a five--year investment cycle last year with the priority of diversifying electricity production from the renewable sources, primarily wind and solar. Considering all this, suitability of the construction of Block II requires serious additional analysis.

32


Najviše investicija iz Mađarske, BiH i Rusije

Podaci Centralne banke Crne Gore

Ukupan priliv stranih direktnih investicija od početka janu-ara do kraja jula ove godine dostigao je 448,2 miliona, dok se istovremeno odlilo 206,7 miliona eura, pokazuju prelimi-

narni podaci Centralne banke Crne Gore, pišu Dnevne novine.

Tako je neto priliv stranih direktnih investicija za sedam mjeseci ove godine iznosio 241,5 miliona eura, što predstavlja povećanje od 23 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Najviše je uloženo u takozvani interkompanijski dug 173 miliona eura, što predstavlja investicije koje ne povećavaju osnovni kapi-tal. Vrijednosti kompanija i banaka uvećane su stranim ulaganji-ma od 167,8 miliona eura, nerezidenti su u nekretnine uložili 94,3 miliona, dok su ostale investicije iznosile 13 milona eura.

CBCG prati ulagače iz 40 zemalja čiji su ukupni prilivi u našoj ze-mlji dostigli 332,5 miliona eura, dok je iz ostalih zemalja svijeta pri-stiglo 115,7 miliona eura, od kojih se polovina odnosi na investicije u crnogorske firme i banke.

Od početka godine do kraja jula, Mađarska je bila prva na listi drža-va iz kojih se investira u našu zemlju, i to sa 51,7 miliona eura. Kroz nekretnine u našoj zemlji njihovi državljani su uložili 2,9 miliona, dok se na otplatu interkompanijskog duga odnosi 3,8 miliona eura. Tako su ulaganja u crnogorske banke i kompanije najviše tri firme iz ove države iznosile tačno 45 miliona eura.

Na drugom mjestu su investitori iz Rusije, iz koje potiče 41 milion eura. Državljani ove zemlje nastavljaju najviše da doprinose bilan-su Crne Gore kupovinom nekretnina, a za sedam mjeseci ta vri-jednost iznosila je 22,73 miliona eura. Kroz interkompanijski dug uložili su 17,6 miliona, dok su direktne investicije u crnogorska preduzeća iznosile samo 722.533 eura.

Bosna i Hercegovina našla se na trećem mjestu zahvaljujući 31,2

Od početka godine do kraja jula, Mađarska je bila prva na listi država iz kojih se investira u našu zemlju, i to sa 51,7 miliona eura.

miliona koje su uložili njeni državljani. Prodajom nekretnina slilo se 1,3 miliona, interkompanijskim dugom 1,4 miliona, dok su najvi-še tri firme u crnogorske firme investirale 28,5 miliona eura.

Među zemljama čije su firme i građani uložili ukupno više od 20 miliona eura, investicije državljana Holandije su iznosile 26,9 mili-ona eura, Švajcarske 21,7 miliona, te Ujedinjenih Arapskih Emirata 20,4 miliona eura. Iz Srbije se slilo 18,7 miliona eura, Turske 15,7 miliona, Njemačke 14,1 milion, a Hrvatske 10,6 miliona eura.

Zbog podataka koji se odnose na manje od tri firme, u potpunosti su nedostupni podaci vezani za firme iz Azerbejdžana i Paname, kao i podaci koji se tiču crnogorskih državljana koji su u našu ze-mlju "povukli” novac smanjenjem kapitala u tamošnjim bankama i preduzećima, prodajom nepokretnosti ili na osnovu interkompa-nijskog duga.

Uz to, takođe kada je u pitanju poslovanje naših državljana u ino-stranstvu, podaci koji nijesu povjerljivi odnose se na prilive novca u Crnoj Gori koji su rezultat prodaje nekretnina u državama koje nijesu na listi 40 najfrekventnijih, a čija je vrijednost 732.702 eura, te rješavanjem interkompanijskog duga od 880.980 eura sa firma-ma u Srbiji i još 5.000 eura u drugim državama.

Podaci o nekretninama čijom su prodajom u našu zemlju stigla još 2,4 miliona eura povjerljive su prirode zbog malog broja inve-stitora, a pored Azerbejdžana i Paname, odnose se na Albaniju, Hr-vatsku, Kosovo, Njemačku, Srbiju, Švajcarsku i Ujedinjene Arapske Emirate. Interkompanijski dug od devet miliona eura rješavali su naši državljani u Holandiji, Kipru, Sloveniji i Ujedinjenim Arap-skim Emiratima, te već pomenutom Azerbejdžanu i Panami, a ta-kođe spadaju u podatke koji se tiču najviše tri kompanije pa ih nije moguće objaviti.

33


Digitalne tehnologije unapređuju društvo u cjelini

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić

Digitalne tehnologije rapidno transformišu svijet koji pozna-jemo i donose nam neograničeni potencijal za unaprijeđe-nje društva u cjelini. Digitalizacija je trenutno najveći glo-

balni pokretač inovacija, konkurentnosti, otvaranja novih radnih mjesta i privrednog rasta, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić na Regionalnoj konferenciji o digitalnoj transformaciji od-ržanoj u Hiltonu.

Ministarka je kazala da je digitalna transformacija način na koji mi, korišćenjem novih tehnologija, kreiramo i prilagođavamo pro-izvode i usluge, optimizujemo poslovne procese i redefinišemo naše poslovne modele.

"Programski ciljevi Vlade Crne Gore, usklađeni sa politikama EU, usmjereni su na stvaranje uslova za dinamičan razvoj infrastruk-ture i mreža nove generacije, kontinuirano unapređenje e-usluga, poboljšanje regionalne povezanosti, usklađivanje politike spektra, rominga, sajber bezbjednosti, a sve to u cilju ubrzane digitalizacije čitavog društva", naglasila je ona, prenosi RTCG.

Ministarka je takođe kazala da je u interesu Vlade da, u saradnji i partnerstvu sa svim ICT kompanijama, podstakne razvoj konkre-tnih digitalnih rješenja koja će građanima i privredi unaprijediti uslove života i rada.

"Regionalna konferencija o digitalnoj transformaciji (EDITA) pred-

stavlja odličnu priliku za dalje unaprjeđenje saradnje, definisanje konkretnih koraka i projekata u pravcu digitalne transformacije, što Ministarstvo ekonomije snažno podržava", zaključila je Seku-lić.

Konferencija o digitalnoj transformaciji okupila je na jednom mje-stu veliki broj stručnjaka iz ove oblasti.

Direktor kompanije Amplitudo, Nenad Novović, rekao je da je či-tava zamisao u vezi organizacije konferencije krenula "sa papira”, dok se u krajnosti realizovala okupljanjem vodećih regionalnih digitalnih inovatora. On je kazao da su u kompaniji sve to uspjeli da postignu velikom posvećenošću i ljubavlju. Ambasadorka Sje-dinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori, Judy Rising Reinke, saopštila je da je sa dobrim idejama moguće promijeniti svijet. Ona je kazala da su i velike kompanije, poput Apple-a, Amazona i Face-book-a, krenule kao mali biznisi.

"Uspjeh svake firme, kako u Crnoj Gori, tako i u SAD-u ili Velikoj Britaniji, zavisi od upornosti. Bitno je ojačati veze među nama i otkriti oblast ili polja gdje možemo sarađivati”, dodala je Rising Reinke.

U sklopu konferencije održano je i takmičenje inovativnih digi-talnih start up-ova sa jednim od najvećih fondova za nagrade u regionu.

34


Promet Plantažinih vina u Kini prelazi dva miliona eura

"13. jul-Plantaže"

Kinesko tržište posljednjih godina bilježi rast sa više od dva miliona eura prometa Plantažinih vina na godišnjem nivou, saopšteno je Dnevnim novinama u kompaniji 13. jul-Plan-

taže.

Glavna izvozna tržišta crnogorskog preduzeća su, kako su nave-li, Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska, dok se vina Plantaža u većem obimu izvoze u Njemačku, Poljsku, Švajcarsku i Austriju, kao i zemlje američkog kontinenta.

U vinima Plantaža uživaju milioni potrošača širom svijeta i ona su prisutna na svim kontinentima, izuzev Afrike i skoro da nema zemlje u koju ide samo jedan proizvod. Od Dalekog istoka, preko srednje i centralne Evrope pa do dalekog zapada, Plantaže su je-dna od malobrojnih kompanija u svijetu čija vina se mogu naći na gotovo svim kontinentima, rekli su u kompaniji i dodali da, osim zastupljenosti u velikim trgovinskim lancima širom svijeta, vina Plantaža su redovna i na vinskim kartama nekih od najekskluziv-

Plantaže su prošle godine izvezle 15 miliona eura vina u više od 40 zemalja svijeta.

nijih restorana na svijetu.

Predstavnici Plantaža su ukazali da se najviše izvoze vina proizve-dena od autohtone sorte Vranac i to proizvodi iz klasik i premium segmenta.

Čak 60 odsto ukupne godišnje proizvodnje Plantaža realizuje se van Crne Gore. Ako se uzme u obzir turistička sezona i takozvani tihi izvoz, možemo reći da 80 odsto godišnje proizvodnje vina kon-zumiraju strani državljani, ukazali su u kompaniji.

Plantaže su, kako su u toj kompaniji naveli za naš list, prošle godi-ne izvezle 15 miliona eura vina u više od 40 zemalja svijeta.

Do ovog momenta izvoz se kreće u okviru plana za ovaj dio godine i na nivou je prošlogodišnjeg. Berba vinskih sorti grožđa u kom-paniji 13. jul-Plantaže počela je 13. avgusta, tako da ćemo tek po završetku berbe moći da govorimo o proizvodnji vina u ovoj proi-zvodnjoj godini, istakli su u preduzeću.

35


Grade vjetroelektranu Gvozd sa Austrijancima

EPCG

Elektroprivreda (EPCG) će ubrzo sa austrijskom kompani-jom Ivicom holding GmbH potpisati ugovor o zajedničkom razvoju projekta o izgradnji vjetroelektrane (VE) Gvozd, na-

javio je izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inženjering u toj kompaniji, Ivan Mrvaljević.

Skupština akcionara EPCG je krajem avgusta donijela oduku o iz-gradnji te VE, a Mrvaljević je poručio da je čitav proces bio transpa-rentan i da je apsolutno sve u vezi tog projekta urađeno u skladu sa zakonima i statutom EPCG.

"U prošloj godini počeli smo veliki petogodišnji ciklus investicija čija implementacija je uveliko u toku. Rekonstrukcijom i moder-nizacijom postojećih objekata omogućićemo stabilan rad i produ-ženje radnog vijeka elektrana, a uvođenjem naprednih tehnologija i savremenih informacionih sistema upravljanja obezbijediće se njihova automatizacija u cjelini i stvoriti mogućnosti pružanja sis-temskih i pomoćnih usluga", rekao je Mrvaljević Pobjedi.

Prema njegovim riječima, kao jedan od najvećih prioriteta razvo-ja u narednom periodu prepoznata je potreba za diversifikacijom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, prije

svega sunca i vjetra.

"Upravo će gradnja novih proizvodnih objekata dovesti do poveća-nja konkurentnosti i znatno unaprijediti mogućnosti za trgovinu električnom energijom", kazao je Mrvaljević.

On je naveo da je planirana gradnja VE snage 50 megavati (MW), očekivane godišnje prozvodnje od oko 150 gigavat sati (GWh).

"Očekivani početak gradnje je proljeće 2021. godine, trajanje rado-va 18 mjeseci, dok je puštanje elektrane u probni rad predviđeno za jesen 2022. godine", precizirao je Mrvaljević.

On je dodao da je apsolutno sve urađeno u skladu sa zakonima Crne Gore i Statutom EPCG.

"Počev od prostorno-planskog aspekta, a uvažavajući činjenicu da je izgradnjom VE Krnovo iskorišćen samo dio vjetropotencijala Kr-novske visoravni u cilju definisanja uslova za usaglašeno korišće-nje raspoloživih prirodnih resursa, u funkciji valorizacije energije vjetra, poljoprivrednog i šumskog zemljišta izrađena je i usvojena u julu prošle godine lokalna studija lokacije Gvozd", podsjetio je Mrvaljević.

36


Porodica Đukić proizvodi izuzetno kvalitetna vina isključivo na tradicionalan način, bez aditiva i hemijskih sredstava. Njihov najznačajniji proizvod je slatko vino po čijoj je specifičnosti ova regija poznata.

Slatka vina iz doljanskog kraja

Marija Đukić, menadžerka Vinarija Đukić

37


U vinogradu imamo oko 5.000 hiljada čokota vinove loze, a godišnje proizvedemo oko 3.000-4.000 litara vina. Vinar-stvo i vinogradarstvo traže veliku posvećenost i ljubav

tokom čitave godine. U proizvodnji se moraju poštovati određena pravila kako se kvalitet ne bi narušio. Posebno je zahtjevna i skupa proizvodnja slatkog vina jer je prinos izuzetno mali s obzirom na to da se biraju samo najslađi grozdovi, kaže u intervjuu Glasniku Marija Đukić, menadžerka Vinarije Đukić.

Glasnik: Vinarija Đukić je utemeljena kao mala porodična firma sa naslijeđenom tradicijom pravljenja vina. Od kada je Vaša familija otpočela ovaj biznis? Koja vina ste u prvo proizvodili?

M. Đukić: Kako ste i sami rekli Vinarija Đukic je mala porodična vinarija čiju smo poslovnu priču najprije i najviše otpočeli iz lju-bavi prema vinu i vinovoj lozi. Teško da bismo to nazvali biznisom jer je ovo za nas posebna vrsta satisfakcije i emocije pretočene u vino. Ove godine smo odlučili da našu vinsku priču predstavmo i ostalim ljubiteljima ovog pića koji žele da se upoznaju sa našim proizvodima. Prvi proizvod Vinarije Đukić i pečat cjelokupne priče je slatko vino po čijoj specifičnosti je naša regija poznata.

Glasnik: Kako radite danas? Koliko imate čokota vinove loze u vinogradu? Proširujete li zasade? Koja vina proizvodite? Kolika je godišnja proizvodnja?

M. Đukić: U vinogradu imamo oko 5.000 hiljada čokota vinove loze od kojih većinu čini loza stara preko četrdeset godina, a ostatak vinograda upotpunjen je mladom lozom. Proizvodimo četiri vr-ste vina, isključivo na tradicionalan starinski način, bez aditiva i hemijskih sredstava. U ponudi imamo kupaže vranca i autohtone sorte kratošije, slatko vino Vitez, poluslatko Baron, zatim bariki-rano vino Vikont i suvo Lord dobijeno samo od kratošije. Godišnje proizvedemo oko 3.000-4.000 litara.

Glasnik: Vaš vinograd je u Doljanima, Podgorica. Rekli ste da pra-vite prevashodno slatka ali i suva vina. Na koji način? I prokomen-tarišite uticaj klimatskih faktora na ovu proizvodnju.

M. Đukić: Kasnom berbom biranih grozdova – zrno po zrno dobro zrelog i slatkog grožđa pravimo slatko vino. Ostatak grozđa koje ima manji procenat šecera odvajamo za suvo vino. U Doljanima pogoduje posebna mikroklima, odnosno specificno strujanje vaz-duha, koji nije jedini uzročnik dobrog sazrijevanja grozđa. Drugi vazan uticaj ima zemlja koja je specificna u našem vinogradu, te pogoduje sortama i sazrijevanju grozđa.

Glasnik: Kažu da su vaša vina izuzetno kvalitetna. Što ih čini po-sebnim?

M. Đukić: S obzirom na specifičnost nase regije i mikroklime, a po-najviše zahvaljujući staroj lozi grozđe ima izuzetan kvalitet i visok procenat šećera, a od velikog značaja je i sam način proizvodnje vina.

Glasnik: Da li je ovaj biznis zahtjevan? U poznatim vinskim ze-mljama svijeta važi pravilo da je, uz mnogo umješnosti i ljubavi u poslu, neophodno i poznavanje proizvodnje kako bi dobili kvalite-tno vino. Vaš stav o ovome.

M. Đukić: Ovaj hobi iziskuje veliku posvećenost i ljubav jer vino-va loza traži pažnju tokom čitave godine, a kada govorimo o proi-zvodnji, moraju se poštovati određena pravila da se kvalitet ne bi narušio. A proizvodnja slatkog vina je jako zahtjevna i skupa jer je prinos izuzetno mali s obzirom na to da se biraju samo najslađi

grozdovi.

Glasnik: U paleti proizvoda imate i rakiju. Saopštite detalje i o tom proizvodu?

M. Đukić: Zapravo imamo dvije rakije, lozovu i rakiju od domaćih šljiva iz našeg rodnog sela Brskut. Rakije su izuzetnog kvaliteta i jako izraženog ukusa.

Glasnik: Ko je sve u ovom poslu?

M. Đukić: Ovo je uvijek bio isključivo porodični posao koji uključu-je sve članove porodice, od najmladjih pa do onih iskusnih gene-racija koje moram posebno pomenuti kao ključne aktere zadužene za kvalitet naših proizvoda.

Glasnik: O kvalitetu vina porodice Đukić svjedoče mnogobrojna priznanja sa raznih domaćih i međunarodnih takmičenja. Pobroj-te neka od njih. I koje Vam je priznanje najdraže?

M. Đukić: To je jedna od stvari koja nas posebno raduje kao dugo-godišnje proizvođače i sa zadovoljstvom ističemo sva dosadašnja priznanja. Na ocjenjivanju kvaliteta vina u Mostaru osvojili smo zlatnu medalju. U Podgorici, u hotelu Hilton, gdje je odrzan 9. Salon Vina Montevino, ove godine dobili smo zlatnu medalju van kon-kurencije. Na sajmu u Novom Sadu osvojili smo čak devet zlatnih medalja. Ipak, nama je najdraže priznanje velika zlatna medalja sa ocjenjivanja kvaliteta Challenge international du vin u Bordou, Francuska. Velika je čast imati takvo priznanje od Francuza s ob-zirom na to da su oni izuzetni poznavaoci, poštovaoci ali i veliki kritičari vina.

Glasnik: Osim proizvodnje vina i rakije bavite se i ugostiteljskim uslugama. Recite nešto o tome.

M. Đukić: U sklopu vinarije, koju smo opremili u savremenom i modernom duhu, imamo prostorije za proizvodnju, pakovanje i degustacionu salu. Nudimo i mogućnost prenoćišta u apartmanu za četiri osobe sa divnim pogledom na lijepu prirodu i vinograd. U vinariji takođe nudimo i degustaciju naših proizvoda, ručak ili ve-čeru, po želji gosta. Dolaze nam i organizovane grupe posjetilaca, a pripremamo i manje proslave. Osim toga, tokom ljetnje sezone organizujemo dzip turu ‘Krug oko Korita’ koja uključuje posjetu kučkim jezerima uz usputne panoramske stanice ili prenoćiste u planinskoj kući na kučkim Koritima.

Glasnik: Da li vino prodajete i van Crne Gore ili to tek planirate? Koliko Vam međunarodni i domaći sajmovi i druge promotivne manifestacije pomažu u prodaji, pronalaženju poslovnih partnera, razmjeni biznis iskustava i sl.?

M. Đukić: Naše tržište je, za sada orjentisano samo na Crnu Goru. Sajmovi mogu biti odskocna daska za dalji rad ili moguću sara-dnju. Još uvijek smo u fazi promocije naših proizvoda i etiketa, to jest stvaranja jednog brenda koji će, nadam se, uveliko zazivjeti.

Glasnik: Ukoliko smatrate da još nešto reba reći na ovu temu, mo-lim Vas da to učinite.

M. Đukić: Ovom prilikom bih pozvala sve ljubitelje vina i vinogra-darstva da nas posjete i degustiraju naše proizvode koji su isključi-vo domaći, uključujući i hranu kao i da osjete porodičnu atmosferu kao i duh tradicije u spravljanju vina.

38


The family of Đukić produces traditionally-made high-quality wines, which contain no additives and chemicals. Its most important product is the sweet wine, by which this region is recognized.

Sweet wines from Doljani

Marija Đukić, manager of the Đukić Winery

Glasnik: In what way are you operating today? How many vines are there in the vineyard? Do you expand the plantations? What kind of wine do you produce? How many litres of wine do you pro-duce per year?

M. Đukić: There are about 5,000 vines in the vineyard. Most of them are over forty years old, and the rest of the vineyard is covered with young vines. We make four types of wines, exclusively in the traditional old-fashioned way, free of additives or chemicals. We offer Vranac blending and indigenous varieties of Kratošija, sweet wine Vitez, semi-sweet Baron, then barriqued wine Viscount and dry wine Lord, made only from kratošija. We produce about 3,000-4,000 liters per year.

Glasnik: Your vineyard is planted in Doljani in Podgorica. You said that you make mostly sweet, but dry wines as well. In what way? Would you please comment on the impact of climatic factors on this production?

M. Đukić: We make sweet wines from lately harvested and well-ri-pen grapes, carefully picked by grain of grain. The remaining part of grapes which have a lower percentage of sugar is separated for the dry wine. Doljani has favourable special microclimate i.e. spe-

The vineyard is covered with about 5,000 vines and our an-nual wine production amounts to about 3,000-4,000 litres. Winemaking and viticulture require great dedication and

affection throughout the year. The production must comply with certain rules in order not to impair the quality. Sweet wine produc-tion is particularly challenging and expensive, because the yield is extremely small due to the fact that only the sweetest grape is picked, says in an interview for Glasnik Marija Đukić, the manager of the Đukić Winery.

Glasnik: Winery was established as a small family company whi-ch maintained winemaking tradition. When did your family start this business? What kind of wine did you produce first?

M. Đukić: As you said, the Đukić Winery is a small family winery, which we established first and foremost for the love of wine and grapevines. We would hardly call this a business, as this repre-sents a special kind of satisfaction and emotion for us, which we translated into wine. This year we decided to tell our wine story to other lovers of this drink, who want to get familiar with our pro-ducts. The first product of the Đukić Winery and a stamp of the entire story is the sweet wine, by which our region is recognized.

39


cific air flow, which is not the only cause of a good grape ripening. The soil, which is specific to our vineyard, plays an important role, as it favours varieties and ripening of the grapes.

Glasnik: Your wines are estimated as the high quality ones. What makes them special?

M. Đukić: Given the specificity of our region and microclimate and mostly thanks to the old vine, grape is of an excellent quality and has a high percentage of sugar. The very way of wine making is of great importance as well.

Glasnik: Is this business challenging? In the famous wine coun-tries in the world, there is a rule that high quality wines require a lot of skill and love of the work, and the necessary knowledge of production. What is your opinion about this?

M. Đukić: This hobby requires great dedication and affection, be-cause vine needs attention throughout the year. When we speak of the production, we must comply with certain rules in order not to impair the quality. The sweet wine production is very demanding and expensive, because the yield is extremely low, due to the fact that only the sweetest grapes are picked.

Glasnik: The range of products also includes a brandy. Would you please communicate more details about this product?

M. Đukić: Actually there are grape and domestic plum brandies, from our home village Brskut. Brandies are of exceptional quality and very distinctive taste.

Glasnik: Who is engaged in this business?

M. Đukić: This has always been exclusively a family business, which includes all family members, from the youngest to the experienced generation who I need to mentioned as the most re-sponsible for the quality of our products.

Glasnik: The quality of the Đukić family wines is evidenced by nu-merous awards from various national and international compe-titions. Would you mention some of them? Which award is your favourite?

M. Đukić: It's one of the things we, as longtime manufacturers, are particularly happy about and we are proud of all awards won. We have won the gold medal at the Mostar Fair in the evaluation of the wine quality. We got the gold medal at the 9th Montevina Wine Salon, which took place at Hilton hotel in Podgorica this year. We have won nine gold medals at the Novi Sad Fair. However, our most favourite award is the grand gold medal for the quality won at the Challenge International du Vin in Bordeaux, France. It is a great honour to have this kind of award from the French, due to the fact that they are experts in, great admirers, but critics of wine as well.

Glasnik: In addition to making wine and brandy, you are engaged in the catering services.

M. Đukić: Within the winery, which we equip in the contemporary and modern terms, there are the production and packaging facili-ties as well as the wine tasting room. We also offer accommodati-on in an apartment for four people with a splendid view of the be-autiful nature and vineyard. The winery also offers a tasting of our products, lunch or dinner, by the guest request. Organized groups visit our winery. We often organize smaller celebrations. In additi-on, during the summer season we organize jeep tour "Ring around Korita” which includes a visit to lakes of Kuči with occasional pa-noramic stays or overnights in a mountain hut on Kučka Korita.

Glasnik: Do you sell wine beyond Montenegro or you are planning to? To what extent have the international and national fairs and other promotional events helped you in sales, finding business partners, sharing business experiences, etc?

M. Đukić: We are now oriented only to Montenegro. Fairs can be a springboard for further work and possible cooperation. We're still at the stage of promoting our products and creating a brand which will, I hope, become a reality.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

M. Đukić: I take this opportunity to invite all lovers of wine and viticulture to visit us and taste our exclusively domestic products, including food and to feel the family atmosphere and the spirit of tradition in wine making.

40


Regionvijesti

Iz Kine ka Srbiji krenuo prvi teretni voz

Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u Vladi Srbije, Zorana Mi-hajlović izjavila je da je uspostavljena prva železnička linija između Srbije i Kine.

Prvi teretni voz krenuo je u utorak iz kine-skog grada Đinana u provinciji Šangdong za Srbiju.

"U ovoj kompoziciji nalazi se oprema koju kineske kompanije CRBC i CCCC koriste za izgradnju brze pruge od Beograda do Bu-dimpešte. Ovim je Srbija dobila željezničku kargo liniju sa Kinom", izjavila je Zorana Mihajlović, saopštilo je Ministarstvo građe-vinarstva.

Razdaljina između Đinana i Beograda je oko 10.500 kilometara i vožnja će trajati 25 dana. Voz prolazi kroz Kinu, Kazahstan, Rusiju, Ukrajinu, Slovačku i Mađarsku, oda-kle dolazi u Srbiju.

"Otvaranje ove željezničke kargo linije iz-među Kine i Srbije stvara mogućnosti i za sve privrednike iz Srbije, ali i regiona, da mogu svoju robu da izvoze na kinesko tr-žište, kao i da uvoze potrebnu robu iz Kine, jer je željeznički transport mnogo isplativi-ji od vazdušnog i pomorskog saobraćaja", istakla je Mihajlović.

Željeznički saobraćaj jedan je od central-nih vidova saobraćaja kineske globalne ekonomske inicijative "Pojas i put", a brza željeznička pruga od Beograda do Budim-pešte sastavni je dio ovog projekta.

Visoke stope rasta - tržište osiguranja

Osiguravajući supervizorski forum pred-stavnika Evropske komisije, Evropskog regulatornog tijela za osiguranje i mirovine (EIOPA) i regulatornih tijela osiguranja na zapadnom Balkanu održan je prvi put 3. septembra u Frankfurtu u Njemačkoj.

- Organizacija Foruma rezultat je inicijative makedonske Agencije za nadzor osigura-nja (ISA) i posljedica sastanka predsjedni-ka Vijeća stručnjaka ISA-e Klime Poposkog u februaru sa visokim dužnosnicima iz ka-bineta komesara Johannesa Hahna, saop-šteno je iz ISA-e.

Cilj inicijative je, kako Agencija navodi, provođenje evropskih direktiva o osigura-nju u nacionalna zakonodavstva zemalja zapadnog Balkana, jačanje dijaloga između regulatornih tijela u regiji i Evropskog regu-

odnose Turske i Sjedinjenih Država, tursku politiku i turski nacionalizam.

Šaranović blizu preuzimanja Kraša

Srpski preduzetnik Nebojša Šaranović putem svoje kiparske firme Kappa Star Li-mited prešao je prag od 20 posto učešća u vlasništvu Kraša. Zagrebačku berzu iz Ša-ranovićeve kompanije su izvjestili kako su krajem septembra držali 21,185 posto dioni-ca, čime su postali drugi najveći dioničar Kraša.

Šaranović se time još više približio zakon-skom pragu od 25 posto dionica s pravom glasa, nakon čega će po sili zakona morati objaviti ponudu za preuzimanje.

Kako je u trezoru Kraša nešto više od pet posto dionica koje nemaju pravo glasa, za Šaranovića je prag za objavu obvezne po-nude postavljen na 23,7 posto.

Kako sada stoje stvari, Šaranovićeva oba-vezna ponuda po znatno višoj cijeni mogla bi se pojaviti paralelno s dobrovoljnom po-nudom braće Pivac.

Aerodrom "Nikola Tesla” najprometniji u regionu

Beogradski aerodrom "Nikola Tesla” ove godine našao se među 100 najprometnijih u Evropi, pokazuju podaci Međunarodnog savjeta aerodroma /ACI/.

Beogradski aerodrom zauzeo je 94. mjesto sa 2.612.981 putnikom, 27.879 polazaka avi-ona i 8.786 tona tereta prenijetog od janua-ra do juna ove godine.

Time je pretekao Gradski aerodrom u Lon-donu, aerodrome Viljnus i Tbilisi, a ispred njega su aerodromi u Bergenu, Solunu i Bilbau.

Među 200 najprometnijih na kontinentu tokom prve polovine godine rangirano je čak 11 aerodroma iz bivše Jugoslavije, piše "Blic”.

Zagrebački aerodrom zauzeo je 116. mjesto sa 1.529.281 putnikom, 19.206 polazaka avi-ona i 4.069 tona tereta, dok je aerodrom u Splitu bio 131. najprometniji aerodrom na

latornog tijela za osiguranje i penzije, kao i jačanje prakse za veću stabilnost sektora osiguranja.

U okviru foruma, osim što su predstavljeni trenutni izazovi u oblasti regulacije i nad-zora osiguranja od predstavnika zapadnog Balkana, predsjednik Agencije za nadzor osiguranja Klime Poposki održao je prezen-taciju u ime zemalja Zapadnog Balkana na temu "Ekonomski razvoj i pregled industrije osiguranja u regiji Zapadnog Balkana”.

- Naše tržište osiguranja u posljednjih 10 godina zabilježilo je najviše stope prosječ-nog godišnjeg rasta prodaje osiguranja, u poređenju s prosjekom zemalja Evropske unije, a posebno u poređenju sa zemljama Srednje i Istočne Evrope. Prosječno godi-šnje povećanje premija neživotnih osigu-ranja za razdoblje od 2009. do 2018. iznosilo je 39,9 posto, dok je životno osiguranje za isto razdoblje imalo rast za 500 posto, rekao je Poposki.

Dodao je da prosječni desetogodišnji rast u regionu EU iznosi 0,6 posto za neživotna, dok je segment životnih osiguranja niži za 0,2 posto.

Procjenjuje da će povećavanjem svijesti građana o potrebi osiguranja, kao i proce-som poboljšanja životnog standarda izgle-di za razvoj osiguranja biti još veći.

Ekonomski rast zemalja jugoistočne Evrope

Crna Gora je od 1990. godine zabilježila sto-pu ekonomskog rasta od 70 odsto, Srbija negativnih 11 odsto. Hrvatska je napredo-vala 58, Slovenija 98, a Turska nevjerova-tnih 239 odsto.

Pomenute podatke objavio je Soner Ca-gaptay, poznati turski politički analitičar s američkom adresom. Cagaptay je posma-trao period od 38 godina koji je posebno zanimljiv iz turske perskeptive, početne stagnacije te kasnijeg rasta i reformi, pre-nosi Bankar.

U kontekstu zemalja bivše Jugoslavija pri-kaz je indikativan jer obuhvaća period koji počinje prije raspada SFRJ i rata te se po-sljedični ekonomski krah pojedinih dana-šnjih država jasno nazire.

Soner Cagaptay je tursko-američki politi-kolog i direktor turskog istraživačkog pro-grama pri vašingtonskom institutu za poli-tiku Bliskog Istoka.

Po zanimanju je istoričar i stručnjak je za

41


kontinentu u prvoj polovini godine.

Potom slijede Dubrovnik na 134. mjestu, Skoplje na 135, Priština 136, Ljubljana 146, Podgorica 166, Sarajevo 173, Tivat 175. i Za-dar na 184. mjestu.

Očekuje se munjevit rast "Rimac automobila"

Mate Rimac, osnivač i direktor najpoznati-jeg hrvatskog startupa Rimac Automobila, izjavio je za Poslovni dnevnik da očekuje da će kroz tri do pet godina njegova kom-panija munjevito rasti po pitanju prihoda. Ta je firma, prema podacima Poslovne Hr-vatske, u posljednjih pet godina povećala prihod za 7,5 puta – lani je iznosio 79,8 mi-lijuna kuna.

Uz to, Deloitte je hrvatskog proizvođača električnih automobila proglasio trećom najbrže rastućom tehnološkom kompani-jom u Hrvatskoj i 272. na području Evrope, Bliskog Istoka i Afrike. Prema Deloitteu, imao je rast od 361 posto.

"Relativno je jednostavno dospjeti jednom na ovaj popis, ali nama je ovo četvrta godi-na na što smo ponosni, jer pokazuje da smo u mogućnosti na duži rok održati trend ra-sta”, kaže Rimac.

Pojašnjava da ima dugoročnu strategiju.

"Svake godine imamo značajan rast, ali nama je cilj postići puno značajnije brojke za pet godina, što nam je puno važnije od prethodnih finansijskih rezultata ili rezul-tata u naredne dvije do tri godine”, kaže Rimac.

Dodaje da je kompanija i u ovoj godini zna-čajno ubrzala rast. No, da to smatra rela-tivno skromnim ostvarenjem u odnosu na ciljeve koje su sebi zadali.

"Nama su investicije još višestruko veće od prihoda, od čega plodove očekujemo kroz tri do pet godina”, naglašava Rimac.

U godišnjem izvještaju za 2018. navodi se

da je kompanija investicije povećala na 106,7 miliona kuna što je četiri puta više nego godinu prije. U tolikim investicijama nalazi se i dio odgovora zbog čega ih Rimac i dalje prikuplja.

"Razvoj automobila traje 4-5 godina, a baš smo prije toliko vremena pokrenuli razvoj komponenti za maloserijske proizvođače kao što su Koenigsegg i Aston Martin, što znači da su ti projekti sada u serijskoj proi-zvodnji”, kaže Rimac.

Navodi da su unazad godinu dana u tran-ziciji od izrade prototipova i maloserijske proizvodnje prema velikoserijskoj proi-zvodnji i razvoju i proizvodnji velikih seri-ja komponenti za tvrtke poput Porschea i Hyundaija. Rimac kaže da kompanija par-tnera ima i više, ali ih ne može spominjati. Na tragu toga je i ugovor o saradnji s Auto-mobili Pininfarina iz septembra lani. Uklju-čuje razvoj platforme, pogonskih kompo-nenti, baterija i drugih sistema, a taj posao vrijedi 80 milijuna eura.

"Takve projekte, znači razvoj i proizvodnju za visokoserijske proizvode, tek smo u sta-nju dobiti i izvršavati kroz zadnjih godinu dana, što znači da će ti projekti doći do pro-izvodne faze za 3-5 godina pa zato tek tada očekujem ogromni skok prihoda i ostalih finansijskih pokazatelja”, zaključuje Mate Rimac.

Investicije Srbije u Regionu

Srbija je najviše ulagala u Crnu Goru, BiH, Sloveniju, Hrvatsku i Sjevernu Makedoniju.

Aleksandar Radovanović iz Privredne komore Srbije rekao je za RTS da je taj re-dosled odredio ekonomski interes naših kompanija, koje su svoje poslovne aranž-mane vezivale za te zemlje, takođe i otvo-renost tržišta, kao i ekonomski, neekonom-ski i politički razlozi.

"Najviše smo ulagali u prehrambeni sektor i poljoprivredu, IT industriju, prisutni smo i u sektoru bankarstva", istakao je Radova-nović.

Prema njegovim rečima, investicije se po-većavaju u regionu i postoji dobar trend ra-sta u odnosu na 2017. godinu.

"Poredeći ih sa 2017. godinom porasli smo 2,3 puta", kaže on.

Od 2010. do 2018. ukupno je milijardu i po investicija u region. On kaže da je to mnogo više s obzirom da mnoge naše kompanije posluju i u drugim zemljama u regionu i u

svetu, tako da te investicije realizuju iz tih zemalja.

"Nemamo jasnu sliku koliko je zapravo in-vesticija iz Srbije došlo, jer kada uđemo u porijeklo kapitala tih ćerki-kompanija koje posluju u svetu regionu i kada vidimo nji-hovo porijeklo - vidjećemo da su srpske in-vesticije mnogo veće nego što NBS bilježi", kaže Radovanović.

Nama su najviše dolazile investicije iz Slo-venije, Hrvatske, Crne Gore, BiH, Sjeverne Makedonije.

"Njihove kompanije su najviše ulagale u elektrometlski sektor, kada se govori o Slo-veniji, to je primer "Gorenja" koji je svoje pogone otvorilo u Valjevu i Zaječaru. Kada je Hrvatska u pitanju to je sektor trgovine, prehrambene i građevinske industrije, a kada je u pitanju Sjeverna Makedonija od-nosi se na farmaceutski sektor", objasnio je Radovanović.

Kada se govori o razmjeri, četiri puta je više investicija Hrvatske u Srbiji, dva puta je više slovenačkih nego obrnuto. U Crnoj Gori smo četiri puta više uložili.

Govoreći o nesrazmjeri, kaže da je pored političkog i objektivni razlog kao prepreka za ulaganje.

"Kada smo se otvarali nakon 2000. godine, ušli smo kasnije u tranziciju od Hrvatske i Slovenije i krenuli u privatizaciju, naše fir-me su bile u ponudi za investiranje i u tom periodu je najviše investicija došlo iz te dvije zemlje", rekao je Radovanović.

Istakao je da je postojala i nespremnost na-ših kompanija u to vrijeme da ulažu u regi-on, posebno u te dvije zemlje.

"Danas su kompanije ojačale i tehnološki su uznapredovale i imamo praktične pri-mjere dobrih, kvalitetnih investicija", rekao je on.

Naveo je primjer "Nektara" koji je krenuo sa akvizicijom "Fruktala". AIK banka je ku-pila Gorjensku banku, a primjer ulaganja u saobraćaju - MK grupa je kupila aerodrom "Portorož".

Najamanje prepreka za ulaganje je u BiH, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Najlakša investicija je bilo ulaganje MTS-a u "Tele-kom Srpske".

"Što se manje politika bude miješala u bi-znis, imaćemo više investicija u regionu i mi kao PKS podržavamo kako investicije iz Srbije tako i investicije iz regiona u Srbiju", istakao je Radovanović.

42


Crna Gora zemlja partner 52. MOS-a u Celju

Uspješno predstavljanje naših privrednika u Sloveniji

43


Proizvođači iz Crne Gore su spremni da zadobiju povjerenje potrošača u Sloveniji i ponude im robe proizvedene u skladu sa evropskim standardima, za koje sa ponosom možemo da kažemo da su "Made in Montenegro", istakao predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović.

Međunarodni sajam preduzetništva – MOS održan je 52. put u slovenačkom gradu Celju, od 10. do 15. septembra 2019. godine. Crna Gora je zemlja partner ove veoma zna-

čajne manifestacije koja okuplja više od 1.500 izlagača iz 34 drža-ve, te privlači preko 100.000 posjetilaca.

Četrdeset crnogorskih izlagača – iz oblasti poljoprivrede i pre-hrambene industrije, turizma, energetike, metaloprerade, saob-raćaja i drugih djelatnosti, kao i institucije, predstavilo je proi-zvode i usluge na zajedničkom izložbenom prostoru površine 525 kvadrata. Njihov nastup organizovala je Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvo-ja, Ministarstvom ekonomije, Ministarstvom turizma i održivog razvoja, Ministarstvom kulture, Ministarstvom vanjskih poslova, Investiciono-razvojnim fondom i Nacionalnom turističkom orga-nizacijom. Učestvovanje na MOS-u omogućil je kvalitetnu prezen-

taciju proizvoda, sticanje novih poslovnih kontakata, te kvalitetni-je pozicioniranje crnogorskih brendova i mogućnost rasta izvoza.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović govorili su na otvaranju Sajma. Među brojnim uglednim zvanicama, prisustvovali su crno-gorski ambasador u Ljubljani Vujica Lazović i počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač.

Predsjednik Privredne komore Golubović je istakao da je cilj crno-gorskog nastupa, kao zemlje partnera, unapređenje međukompa-nijske, pa time i ukupne ekonomske saradnje.

- Nema sumnje da za unapređenje te saradnje naše poslovne zaje-dnice imaju osnovu u odličnim međudržavnim i političkim odno-sima – smatra Golubović.

44


Ocijenio je da su od obnove crnogorske nezavisnosti slovenačke kompanije percipirale Crnu Goru kao destinaciju povoljnu za šire-nje poslovnih aktivnosti. One su, pored kapitala, donijele tehnolo-giju, pozitivnu praksu, know-how i evropske poslovne običaje.

- Neke od najproduktivnijih i najbolje ocijenjenih investicija u Cr-noj Gori potekle su baš sa slovenačkog tržišta, a siguran sam da će ih u periodu pred nama biti još, posebno u oblastima poljoprivrede, energetike i turizma – rekao je Golubović.

Naglasio je da su crnogorske kompanije iz poljoprivredno-pre-hrambenog sektora u posljednjoj deceniji značajno modernizova-le proizvodnju, usaglašavajući je sa zahtjevima visokih standarda kvaliteta, te, zahvaljujući tome, pronašle mjesto na međunaro-dnom tržištu, a neke dobile i evropski broj.

- Proizvođači iz Crne Gore su spremni da zadobiju povjerenje potrošača u Sloveniji i ponude im robe proizvedene u skladu sa evropskim standardima, za koje sa ponosom možemo da kažemo da su "Made in Montenegro" – saopštio je Golubović.

Nakon što je predstavio Crnu Goru kao elitnu turističku destinaci-ju koja postiže rekordne rezultate i privlači najpoznatije svjetske brendove, prvi čovjek Komore je kazao da predstoji intenzivni-ja valorizacija potencijala sjevera naše države za ovu djelatnost, čemu mogu doprinijeti pozitivna iskustva Slovenije.

Puštanje u rad podmorskog energetskog kabla između Italije i naše države pozicioniraće Crnu Goru kao važno elektroenergetsko čvorište Regiona, pa Golubović poziva slovenačke kompanije da investiraju u našu energetiku i iskoriste benefite realizacije tog projekta.

- Potencijal za privrednu saradnju postoji i na polju izgradnje in-frastrukturnih objekata, digitalizacije, zelene ekonomije i drvopre-rade – smatra Golubović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić ocjenjuje da je 52. MOS po-tvrda dugogodišnje uspješne saradnje između Crne Gore i Sloveni-je, a prvenstveno privrednika.

- U prilog tome govori i ostvarena spoljno-trgovinska razmjena iz-među Crne Gore i Slovenije, koja je na kraju 2018. godine iznosila ukupno 85.067.747 eura, što je utrostučeni iznos u odnosu na 2015. godinu, kada je iznosila 25.007.060 eura. Priliv SDI od strane slo-venačkih preduzeća u Crnoj Gori na kraju 2018. godine iznosio je 13,084 mil eura – kazala je ministarka Sekulić.

Ona je naglasila da je crnogorska ekonomija brzo rastuća, sa sto-pom od blizu pet odsto nekoliko godina zaredom. Vlada, odnosno Ministarstvo ekonomije, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivre-de i IRF-om realizuje veliki broj razvojnih programa. Predstavni-ci privrede su ti koji donose privredni rast. Zato Vlada Crne Gore posebnu pažnju posvećuje podsticanju preduzetništva i obezbje-đivanju povoljnijeg poslovnog ambijenta za domaće i inostrane kompanije. Kao rezultat toga, posljednjih sedam godina bilježi se kontinuiran rast broja mikro, malih i srednjih preduzeća te zapo-slenih u njima. U 2018. godini registrovano 59,03% više preduzeća u odnosu na 2011. godinu, dok je ukupan broj zaposlenih povećan za 30,54%.

Posebna pažnja posvećuje se međunistitucionalnoj saradnji i usvajanju primjera dobre prakse Republike Slovenije, ali i partner-stvima crnogorskih i slovenačkih preduzeća, navodi ministarka. U okviru projektnih aktivnosti Evropske mreže preduzetništva, ko-

jom koordinira Ministarstvo ekonomije, sarađuje se sa partnerima EEN Slovenija, naročito sa koordinatorom slovenačkog konzorciju-ma, Institutom Jozef Stefan iz Ljubljane. Takođe, tu su i Privredna i Zanatska Komora Slovenije, Razvojna Agencija Maribor, SPIRIT Slovenija iz Kopra i druge. Dugogodišnja partnerska saradnja se realizuje kroz pomoć u traženju partnera crnogorskim preduzeći-ma za apliciranje na nekom od projekata iz EU fondova; promociji crnogorskih preduzeća; aktivno učestvovanje na međunarodnim bilateralnim poslovnim susretima koje organizuju EEN partneri; kao i razmjeni informacija i iskustva na polju internacionalizacije.

- Duboko sam uvjerena da će privrednici na ovogodišnjem sajmu i poslovnom forumu uspostaviti nove kontakte i intenzivirati dosa-dašnju već uspješnu saradnju, kao i da ćemo u narednim godina-ma bilježiti njen rast – kazala je Sekulić.

Izvršni direktor celjskog sajma Robert Otorepec je izrazio očeki-vanje da će partnerstvo sa Crnom Gorom doprinijeti produbljiva-nju političke, ekonomske i kulturne saradnje između naše dvije zemlje.

Gradonačelnik Celja Bojan Šrot istakao je značajnu ulogu tog gra-da u ekonomiji Slovenije, te izrazio očekivanje da će privrednici iskoristiti brojne prilike koje MOS nudi za uspostavljanje poslov-nih partnerstava.

Predsjednik Zanatske komore Branko Meh saopštio je da je mala privreda motor slovenačke ekonomije. Prema njegovim riječima, preduzetnici traže podsticaje i otklanjanje birokratskih barijera, te zaključio da, ukoliko je dobro privredi, dobro je svim građanima.

Predsjednik Privredne komore Slovenije Boštjan Gorjup ocijenio je da slovenačka ekonomija posljednjih godina bilježi veoma dobre rezultate kojim je otklonila posljedice ekonomske krize. Suočeni sa zahtjevima aktuelnih trendova i nedostatkom kadrova, pred slovenačkom ekonomijom su izazovi digitalizacije i automatiza-cije.

Ministar za ekonomski razvoj i tehnologiju Zdravko Počivalšek is-takao je preko video linka da Slovenija bilježi odlične ekonomske pokazatelje, među kojima su rast BDP 2,6 odsto, te povećanje broja preduzeća i zaposlenosti. Snaga ekonomije su mikro preduzeća koja čine 86 odsto ukupnog broja.

Ministar zaštite životne sredine i prostornog planiranja Simon Zajc naglasio je da je Slovenija među prvim zemljama po primje-ni cirkularne ekonomije, koju odlikuje manja potrošnja energije i upotreba sekundarnih sirovina.

Svečano otvoren crnogorski štand

Uslijedilo je svečano otvaranje crnogorskog štanda, uz bogat kul-turno-umjetnički program. Vrpcu su presjekli crnogorska mini-starka ekonomije Dragica Sekulić, slovenački ministar zaštite ži-votne sredine i prostornog planiranja Simon Zajc i predstavnica Uprave sajma Nina Ermenc. Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić kazao je ovom prilikom da vjeruje da će crnogorski štand biti mjesto okupljanja privrednika ne samo iz regiona već i šire.

- Ovim štandom smo uspjeli da prikažemo ono što Crna Gora može da može da ponudi u ovom privrednom trenutku, sa naglaskom na preduzetništvo, u skladu sa prirodom sajma – kazao je Saveljić.

45


Sajam će, dodaje on, biti prilika za predstavljanje ekonomskih po-tencijala i uspostavljanje B2B kontakata koji mogu doprinijeti po-slovnim partnerstvima.

Sajam preduzetništva u Celju je podijeljen u pet segmenata: MOS Dom (izgradnja i renoviranje), MOS Tehnika (zanatska i industrij-ska oprema i materijali), MOS Tur (turizam i hrana, oprema za kampovanje), MOS Biz (poslovne usluge i poslovne mogućnosti u inostranstvu) i MOS Plus (opšti proizvodi za potrošnju).

Manifestacija je propraćena predavanjima, događajima i radioni-cama iz različitih oblasti. U okviru Sajma su organizovani među-narodni forum privrednika naše zemlje, Slovenije, Srbije i Hrvat-ske, prezentacija crnogorskih potencijala i bilateralni sastanci, dani poljoprivrede, investicija, preduzetništva i turizma Crne Gore, kao i posjeta preduzećima države domaćina.

Uporedo sa Sajmom, održani su Dani Crne Gore u Ljubljani, u okvi-ru kojih je organizovan poslovni forum sa slovenačkim privredni-cima, kao i bogat kulturno-umjetnički program.

Međunarodni poslovni forum u Celju

Predstavnici Privredne komore Crne Gore – potpredsjednik Ivan Saveljić i direktor Sektora za međunarodne odnose Željko Baltić, učestvovali su 10. septembra 2019. u radu međunarodnog poslov-nog foruma naše zemlje, Slovenije, Hrvatske i Srbije, koji je u odr-žan okviru 52. Sajma preduzetništva MOS Celje. Skup, na kom su razmatrane mogućnosti daljeg razvoj saradnje zemalja učesnica, organizovala je Regionalna zanatsko-preduzetnička komora Kr-ško.

Potpredsjednik Saveljić je izrazio zadovoljstvo što je Crna Gora ze-mlja partner Sajma u Celju, manifestacije bogate tradicije, prepo-znatljive na širem prostoru ovog dijela Evrope.

- Dijelimo isti prostor i imamo komplementarne privrede. Upuće-ni smo jedni na druge i saradnjom želimo da ostvarimo sinergiju. Ovih dana će u Sloveniji biti više od stotinu crnogorskih privredni-ka, kako na Sajmu, tako i u delegaciji koja će učestvovati u radu poslovnog foruma koji organizujemo sa Gospodarskom zbornicom Slovenije u okviru Dana Crne Gore u Ljubljani – rekao je Saveljić.

Direktor Sektora za međunarodne odnose Željko Baltić predstavio je ekonomske i investicione potencijale Crne Gore, ističući pozitiv-ne trendove razvoja crnogorske ekonomije, te potencirajući kon-kretne projekte koji se realizuju u našoj zemlji, ili su u planu.

U radu foruma, osim privrednika i predstavnika komora, učestvo-vali su i ambasadori zemalja učesnica.

Poslovni forum Crna Gora-Slovenija

Forum crnogorskih i slovenačkih privrednika održan je 11. sep-tembra 2019. godine u Gospodarskoj zbornici Slovenije u Ljubljani.

Skup u kom je učestvovalo stotinu privrednika, predstavnika vlada i komora, organizovan je u okviru Dana Crne Gore u Sloveniji, a u vrijeme 52. Međunarodnog sajma preduzetništva MOS u Celju, čiji je naša zemlja partner. U radu poslovnog foruma, među brojnim uglednim zvanicama, učestvovali su crnogorski ambasador Vujica Lazović i počasni konzul Crne Gore u Sloveniji Vojislav Kovač.

U plenarnom dijelu govorili su predsjednik Privredne komore Crne

46


Gore Vlastimir Golubović, ministrarka ekonomije Dragica Sekulić i generalna direktorica Gospodarske zbornice Slovenije mr Sonja Šmuc.

Predsjednik Golubović je ocijenio da će poslovni forum doprinijeti jačanju ekonomske saradnje dvije države. Istakao je Sloveniju kao aktivnog promotera proširenja Evropske unije na zemlje Zapadnog Balkana i iskazao zahvalnost jer ta zemlja vrednuje doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti i saradnji.

- Crna Gora koristi iskustva Slovenije u razvoju moderne države čije su strukturne i ekonomske reforme doprinijele njenoj konku-rentnosti na evropskom tržištu. S obzirom na to da je naša zemlja odnedavno dio NATO saveza, slovenačko iskustvo može biti puto-kaz za crnogorske privrednike kako da ostvare benefite koje daje članstvo u ovoj alijansi – rekao je Golubović.

Podsjetio je da je crnogorski BDP prošle godine rastao po jednoj od najviših stopa u Evropi – 4,9 odsto, te da to između ostalog po-tvrđuje činjenicu da kontinuirano unapređujemo poslovni ambi-jent u smjeru koji pogoduje prilivu stranih investicija. U Crnoj Gori su prisutni investitori iz više od 120 zemalja, koji su uložili više od 9,8 milijardi eura u bruto iznosu, od 2006. godine. Slovenija je sa in-vesticijama od 353 miliona eura na jedanaestom mjestu po obimu ulaganja, odnosno na sedmom u odnosu na zemlje Evropske unije. Golubović je zahvalio privrednicima iz Slovenije jer su bili među prvima koji su investirali u Crnu Goru nakon obnove nezavisnosti. Riječ je o kompanijama HIT Montenegro, NLB banka, Intereuropa, Triglav osiguranje, Petrol, Mercator. Danas, u Crnoj Gori posluje više od 150 kompanija sa slovenačkim kapitalom.

- Iako je u 2018. godini ostvaren nivo robne razmjene od 85 milio-

na eura, smatram da postoji prostor za unapređenje saradnje Crne Gore i Slovenije. Cijenim da je važno podsticati zajedničke inicija-tive i organizovati skupove poput ovog kako bi privrednici uspo-stavili partnerstva na konkretnim poslovnim projektima. Nova polja saradnje otvaraju se u oblastima izgradnje infrastrukturnih projekata, IT usluga, energetike, turizma, agrara i drvoprerade – smatra predsjednik Komore.

Ocjenjuje da slovenačka privreda može da ponudi stručna znanja u oblasti projektovanja saobraćajne i energetske infrastrukture. Crna Gora će, kaže, zahvaljujući podmorskom energetskom kablu postati jedno od najznačajnijih energetskih čvorišta jugoistočne Evrope čime se stvaraju preduslovi za ulaganja iz Slovenije I dru-gih država u naše proizvodne i prenosne kapacitete.

Postojanje direktne vazdušne linije Podgorica-Ljubljana je od ve-likog značaja za dalju saradnju u oblasti turizma, naročito ako se ima u vidu pozitivan trend broja posjeta i ostvarenih noćenja slovenačkih i crnogorskih turista posljednih godina. Golubović smatra da naša zemlja mora, po uzoru na Sloveniju, svoju prirodnu raznolikost, staviti u funkciju razvoja zimskog, sportskog, seoskog i zdravstvenog turizma.

- Uvjeren sam da će slovenački investitori prepoznati interes da ulažu u najdinamičniji sektor crnogorske privrede. Takođe, zain-teresovani smo za razvoj saradnje sa Slovenijom u oblasti upra-vljanja komunalnim otpadom i prečišćavanja otpadnih voda, kao i vaša iskustva u razvoju koncepta zelene ekonomije, svjesni da samo očuvanjem prirodnih resursa možemo biti pravi partner raz-vijenim društvima - rekao je on.

Udruživanjem poljoprivrednih proizvođača u zadruge i uvođenjem

47


modernih tehnologija Slovenija je povećala produktivnost pro-izvodnje, što je model koji, prema Golubovićevim riječima, treba slijediti i u Crnoj Gori.

- Uspješna poljoprivreda garantuje sigurne prihode, pa se putem povezivanja proizvodnje, dijeljenjem znanja i tehnologija, korišće-njem evropskih fondova može podići konkurentnost i zajedno iza-ći na treća tržišta – saopštava Golubović.

Naša država je, naglašava, znatno povećala agrarni budžet i uvela niz podsticajnih mjera, što uz sve uspješnije korišćenje raspoloži-vih međunarodnih fondova stvara povoljan ambijent za ulaganje i korišćenje kapaciteta prehrambene industrije. U naredne četiri godine, za ulaganja u sektor poljoprivrede iz pomenutih izvora biće obezbijeđeno oko 250 miliona eura, od čega preko 150 miliona bespovratne podrške.

On vjeruje da bi znanja i iskustva slovenačkih privrednika mogla značajno doprinijeti i da potencijal crnogorskih šuma dobije doda-tnu vrijednost kroz ulaganja u prerađivački sektor.

Digitalizacija, osnaživanje sektora informacionih tehnologija i ja-čanje inovativne zajednice, takođe su potencijalne oblasti jačeg ekonomskog povezivanja.

- Ohrabrujemo slovenačke i naše kompanije da sarađuju u ovoj oblasti, naročito imajući u vidu da je crnogorski IT sektor već po-kazao značajan kapacitet rasta – rekao je Golubović.

Izrazio je uvjerenje da će privrednici iskoristiti poslovni forum da razgovaraju o konkretnim projektima kako bi se u funkciju stavili neiskorišćeni potencijali za privrednu saradnju.

- Vjerujem da smo dosadašnjim rezultatima u regionalnom pove-zivanju i kontinuiranom saradnjom sa Gospodarskom zbornicom Slovenije, otvorili vrata za ambicioznije zajedničke poslovne pla-nove i jačanje veza privrednika naše dvije zemlje – zaključio je predsjednik crnogorske Komore.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić kazala je da su Slovenci naši politički i ekonomski prijatelji. Naša zemlja baštini otvore-nost, bez barijera za protok roba i ima puno povjerenje u slovenač-ke proizvode i usluge koje odlikuje prepoznatljiv kvalitet.

- Slovenija je ekonomski partner po kom se treba ravnati, jer ne gradi ambijent na populizmu, već na primjeni evropskih standar-da. Na slovenačke institucije se možemo ugledati kako da pomo-gnemo privredi da spremno dočeka konkuretno evropsko okruže-nje – kazala je ministarka Sekulić.

Istakla je prioritetne grane razvoja crnogorske ekonomije, posebno turizam, poljoprivredu i energetiku. Govoreći o turizmu, navela je svjetske brednove koji posluju u našoj državi, kao što su Hilton, Falkensteiner, Ritz, One and Only.

- Moramo raditi na tome da se poljoprivreda intenzivnije razvija, kako bi odgovorila sve brže rastućim potrebama turističke privre-de – saopštila je ministarka.

Prema njenim riječima, energetski kabl prema Italiji podstakao je značajne investicije u proizvodne energetske pogone u tom sekto-ru, među kojima se posebno ističu solarne i vjetroelektrane.

- To je pokazatelj da, ukoliko napravite kvalitetnu infrastrukturu i obezbijedite fer tržišne uslove, ne morate brinuti, jer će investicije same doći – naglasila je ona.

Sekulić smatra da će autoput Bar-Boljare doprinijeti boljoj pove-zanosti barske luke sa Srbijom, što će, između ostalog, motivisati investitore da u našoj državi grade industrijske kapacitete.

Ocijenila je da će Sajam preduzetništva u Celju dati doprinos da se podstaknu investicije iz Slovenije u Crnu Goru i obrnuto.

- Naše kompanije su dovoljno narasle da mogu biti konkurentne u Sloveniji – zaključila je ministarka ekonomije i pozvala privredni-ke da posjete crnogorski štand na MOS-u u Celju.

Generalna direktorica Gospodarske zbornice Slovenije mr Sonja Šmuc akcenat je stavila na veoma dobre rezultate koje posljednjih godina postiže njihova ekonomija, među kojima su rast od četi-ri odsto u 2018 (tri odsto je projekcija za 2019.), zaduženost ispod prosjeka EU, dok je privreda ostvarila više od 100 milijardi eura prihoda. Kupovna moć stanovništva je na 83 odsto prosjeka EU, a zaposlenost je sada rekordna.

- Možemo još bolje, a tome će doprinijeti još snažnija povezanost najprije sa državama okruženja, ali i sa svim drugim partnerima širom Evrope i svijeta – rekla je Šmuc.

Ona je navela da je težnja da do 2025. godine Slovenija ostvari iz-voz od 50 milijardi eura. U Crnu Goru sada izvoze u vrijednosti 100 miliona eura, dok uvoze robe za svega 14 miliona.

- Uvjerena sam da će učestvovanje na Sajmu u Celju i ova posjeta privredne delegacije doprinijeti većem izvozu iz Crne Gore u Slo-veniju – ocijenila je predstavnica Gospodarske zbornice.

Komentarišući globalne ekonomske tokove, ona je sa žaljenjem konstatovala da se svijet sve više okreće protekcionizmu, što je loše za male i otvorene države kakve su Slovenija i Crna Gora. Ba-rijera, prema njenim riječima, ima i u našem regionu, a Crna Gora je svijetli primjer nesmetanog toka roba i usluga.

- Veliki je posao koji je pred regionalnim političarima, a to je otkla-njanje barijera za privrednike – zaključila je Šmuc.

Ona je izrazila očekivanje da će crnogorska privredna delegacija I izlagači na Sajmu u Celju iz Slovenije otići sa sklopljenim poslov-nim partnerstvima i novim prijateljstvima.

Prezentacije ekonomija i investicionih potencijala dvije države imali su potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić i mr Helena Schlamberger, predstavnica slovenačke Javne agen-cije Spirit, dok je o rešavanju sporova i arbitraža u međunarodnom poslovanju govorio mr Marko Đinović, generalni sekretar Stalne arbitraže pri Gospodarskoj zbornici Slovenije.

Forum je okončan bilateralnim razgovorima privrednika dvije ze-mlje o mogućnostima uspostavljanja partnerstava na konkretnim poslovima.

Goran Jevrić, direktor Regionalnog vodovoda Crnogorsko primor-je, izrazio je zahvalnost Privrednoj komori na prilici da bude u ve-oma značajnoj delegaciji crnogorskih privrednika.

- Za nas su veoma značajna dobra iskustva Slovenije u zaštiti vodnog resursa I životne sredine. Regionalni vodovod želi da pri-mijeni ta iskustva I standarde koji su zastupljeni u ovoj oblasti u Sloveniji – rekao je Jevrić.

Tomaš Ružić, predstavnik slovenačkog Petrola, smatra da će bila-teralni razgovori doprinijeti još boljoj zastupljenosti njihovih proi-zvoda i usluga u Crnoj Gori.

48


- Dolazim iz kompanije koja je već prisutna u Crnoj Gori i bavimo se distribucijom naftnih derivata. Želimo proširiti našu djelatnost u ovom području, ali i u oblasti zaštite životne sredine i snabdije-vanja pitkom vodom – rekao je Ružić.

Gordana Rajović, direktorica Instituta "Dr Simo Milošević”, pred-viđa da će iz Ljubljane otići sa konkretnim rezultatima.

- Uspostavljanjem kontakata sa brojnim učesnicima poslovnog foruma iz Slovenije smo jako zadovoljni, a na pomolu je i poten-cijalno poslovno partnerstvo. Institut "Dr Simo Milošević” je brend ne samo Crne Gore, već i Evrope, a zahvaljujući pametnoj specijali-zaciji koja prepoznaje zdravstveni turizam kao jedan od prioriteta mislim da ćemo se i dalje snažno razvijati – kazala je Rajović.

U okviru manifestacije Dani Crne Gore u Sloveniji, pored poslov-nog foruma, organizovan je bogat kulturno-umjetnički program. U Ljubljani nastupaju mažoretke, folklorni ansambli i klape iz Crne Gore, kao i hip-hop dvojac Who See, a postavljena je multimedijal-na izložba "Kreativna Crna Gora”.

Prijem povodom Dana Crne Gore u Sloveniji

Prijem u okviru manifestacije Dani Crne Gore u Sloveniji upriličen je 11. septembra 2019. godine u Nacionalnoj galeriji u Ljubljani. Or-ganizator događaja bili su Ambasada naše države u Sloveniji i Pri-vredna komora Crne Gore.

Svečanosti su prisustvovali ministri ekonomije i kulture Dragica Sekulić i Aleksandar Bogdanović, guverner Centralne banke Ra-doje Žugić, predsjednik Državnog savjeta Slovenije Alojz Koks, slovenački ministar za dijasporu Petar Česnik, proslavljeni trener i košarkaš, bivši crnogorski selektor Bogdan Tanjević, te brojne ugledne zvanice iz sfere politike, privrede, kulture, nauke i sporta dvije države.

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović kazao je da je u Sloveniji brojna crnogorska poslovna delegacija koja, nastu-pom na Međunarodnom sajmu preduzetništva u Celju, kao i kroz direktne kontakte sa predstavnicima slovenačkih kompanija u Ljubljani, ima cilj da unaprijedi ekonomsku saradnju između dvije države. Manifestacija Dani Crne Gore u Sloveniji doprinosi jačanju i kulturne saradnje, te upoznavanju sa crnogorskom tradicijom i gastronomskim specijalitetima.

- Koristim priliku da zahvalim Sloveniji koja je od obnove nezavi-snosti Crne Gore promovisala našu zemlju na putu ka članstvu u NATO savezu, kao i na podršci koju nam pruža u EU integracijama. Posebno naglašavam da je Slovenija i jedan od najvećih stranih investitora u našu zemlju – kazao je Golubović.

Ambasador prof. dr Vujica Lazović rekao je da Slovenija i Crna Gora baštine skladne međudržavne i ekonomske odnose.

- Odnosi Crne Gore i Slovenije su primjer pravog prijateljstva i do-bre saradnje – rekao je Lazović.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić istakla je da su crnogorski privrednici izuzetno zadovoljni sastancima sa slovenačkim kole-gama.

- Bilo je jako lijepo biti Crnogorka ovih dana u Sloveniji. Pozivam vas da dođete u našu zemlju i sarađujete sa nama - rekla je Se-kulić.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović izrazio je zadovoljstvo što su u okviru pomenute manifestacije predstavljeni novi pravci u kulturi Crne Gore.

- Želim posebno da istaknem da smo danas sa Zavodom za izda-vačku djelatnost Beletrina dogovorili objavljivanje dvojezičnog izdanja "Gorskog vijenca" i potpisali ugovor o sufinansiranju. In-teresovanje za Njegoša, njegovu misao i djelo, u Sloveniji traje još od 1907. godine, kada je objavljeno prvo izdanje ovog djela na slo-venačkom jeziku. Četvrti prevod "Gorskog vijenca" biće dostupan u martu 2021. godine – kazao je Bogdanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora, osim navedenog, u Sloveniji predstavlja dva komada crnogorske nezavisne teatarske produk-cije i MTV-nagrađivani hip hop sastav Who See.

- Time jasno poručujemo da je Crna Gora danas u sve većoj mjeri okrenuta nezavisnoj i alternativnoj sceni, možda baš onako kako je to svojevremeno počinjala i Republika Slovenija – kazao je on.

U umjetničkom programu nastupila je violinistkinja Verica Čulj-ković, a zvanicama su posluženi gastronomski specijaliteti Crne Gore.

U okviru manifestacije Dani Crne Gore u Sloveniji, pored navede-nih događaja, organizovani su nastupi mažoretki, gradskog orke-stra iz Budve, folklornih ansambala, kotorskih maski i klapa, te multimedijalna izložba "Kreativna Crna Gora”.

Privrednici zadovoljni nastupom na MOS-u u Celju

Među 40 crnogorskih izlagača na Međunarodnom sajmu preduze-tništva u Celju, najveći broj čine predstavnici agroindustrije, poljo-privredna gazdinstva i preduzetnici koji se bave preradom. Njihov nastup na ovoj prestižnoj manifestaciji podržali su Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i Investiciono razvojni fond. Riječ je o nastavku podrške koja se u kontinuitetu pruža unapređenju proizvodnje, kvaliteta proizvoda, konkuretnosti i dostizanju EU standarda.

Posjetioci sajma i kompanije iz regiona imali su priliku da se upo-znaju sa potencijalima sektora poljoprivrede Crne Gore, asortima-nom kvalitetnih i tradicionalnih proizvoda koji čine gastronom-sku ponudu naše zemlje, među kojima posebno mjesto zauzimaju tradicionalni proizvodi – pršuta i sir, vino, voćne rakije, organske žitarice i brašno, prerađeni proizvodi od voća, maslinovo ulje, Cr-nogorski med.

Bojana Otašević je vlasnica kompanije Mille Bacci koja je osnova-na prije nekoliko mjeseci i bavi se proizvodnjom zdravih sladoleda od potpuno prirodnih sastojaka.

- Sladoledi na štapiću Mille Bacci su potpuno crnogorski proizvodi koji angažuje naše proizvođače mlijeka i voća – rekla je Otašević.

Porodica Otašević bavila se proizvodnjom sladoleda još u vrijeme SFRJ, a Bojana je posljednjih 18 godina živjela u Italiji, gdje je di-plomirala i magistrirala političke nauke. Ipak, želja da u Crnu Goru donese novi vid proizvodnje bila je jača od akademske orijentacije. Ističe da je država prepoznala značaj njenih proizvoda, pa je naišla na podršku Investiciono razvojnog fonda i Privredne komore Crne Gore.

49


Ona ističe zadovoljstvo prijemom sladoleda Mille Bacci na crno-gorskom tržištu i najavljuje širenje asortimana.

- Moj cilj je da se sladoledi Mille Bacci nađu na tržištima Slovenije, Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine – istakla je Otašević.

Marko Ćirović iz Tušinje, Opština Šavnik, predstavnik je proi-zvođača "Ana-Marija" koji se bavi proizvodnjom organskog meda, propolisa, perge, kao i prirodne kozmetike na bazi pčelinjih proi-zvoda.

- Učestvovanje na međunarodnim sajmovima je veoma značaj-no za proizvođače poput nas. Veliki broj posjetilaca je obišao naš štand i veoma sam zadovoljan što smo uspostavili kontakte koji će, nadam se, uroditi konkretnom saradnjom – kazao je Ćirović.

Vasilj Tadić iz nikšićke firme Virjanka, proizvođač je ručno tafto-vanih vunenih tepiha. Ističe da rado dolazi na sajmove gdje upo-znaje nove poslovne prijatelje.

- Učestvovanjem na sajmu u Celju otkrivamo novo, slovenačko tržište. Slovenci cijene prirodne proizvode i pokušaćemo da uspo-stavimo saradnju koja će omogućiti da se tepisi Virjanke nađu u njihovim domovima – navodi Tadić.

Ljubomir Vukadinović, vlasnik poljoprivrednog gazdinstva u Boj-noj Njivi, Mojkovac, predstavio se veoma kvalitetnim matičnim sokovima od jabuke i aronije.

- Imam voćnjak jabuka sa 410 stabala i 1.600 zasada aronije, sorte "nero". Od njih pravimo hladno cijeđeni, pasterizovani sok. Taj sok je čisti nektar, bez aditiva i konzervansa – rekao je Vukadinović.

Nastup na sajmu prije svega koristi da se predstavi crnogorskim proizvođačima.

- Imam ambiciju da se pojavim i na tržištu Slovenije, zemlje koja je poznata po sokovima, ali mislim da u ovom trenutku još nijesam konkurentan. Ipak je to država bogate tradicije u proizvodnji soko-va po najsavremenijoj tehnologiji – riječi su Vukadinovića.

Završne ocjene

Predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović ističe značaj učestvovanja crnogorske poslovne delegacije na sajmu, poslov-nim forumima i manifestaciji Dani Crne Gore u Sloveniji.

- Ovim smo unaprijedili ekonomsku, prije svega međukompanij-sku saradnju sa Slovenijom, te predstavili našu kulturu i tradici-ju. Na samom štandu, naši proizvođači su dobili dokaz da postoji interesovanje slovenačkog tržišta za njihove proizvode i usluge. Sa Slovenijom imamo tradicionalno dobre ekonomske odnose koji su oslonjeni na odlične međudržavne. Privredna saradnja se unapređuje iz godine u godinu - prokomentarisao je predsjednik Privredne komore Crne Gore.

Zoran Vukčević, direktor Investiciono razvojnog fonda, ocijenio je da je Sajam u Celju bio prilika da crnogorski privrednici prezentuju proizvode i uspostave što veći broj poslovnih kontakata.

- MOS je ujedno bio i šansa da upoznaju standarde i procedure koji ih očekuju kada Crna Gora bude dio Evropske unije, kako bi unapri-jedili proizvode i usluge, te osvojili nova tržita. Sajam je takođe bio prilika za promociju države Crne Gore kao i kvalitetnu prezentaci-ju njenih potencijala u oblasti turizma, energetike, poljoprivrede. Smatram da smo pokazali potencijal da budemo uzorna članica EU, bez obzira na našu veličinu – rekao je Vukčević.

Predsjednik Upravnog odbora Celjskog sajma Franc Pangerl imao je samo riječi hvale za crnogorski nastup u Celju.

- Smatram da je crnogorski nastup na Sajmu jedan od najboljih koje su priredile zemlje partneri u posljednjih pet godina. Ponuda vaših proizvođača i kulturni program koji je to pratio dali su po-tpuno novu dimenziju 52. MOS-u, na čemu sam vam zahvalan, a moje mišljenje dijele i zvaničnici Slovenije koje smo ugostili na sajmu - kazao je Pangerl.

50


Kvalitetne proizvode prodaju u Austriji Njemačkoj, Rusiji, Škotskoj, Francuskoj, u državama bivše Jugoslavije, a u regionu su otvorili proizvodne i prodajne objekte.

Razvoj temelje na znanju, fleksibilnosti i novim tehnologijama

Branko Pejović, vlasnik kompanije Doding

U razvoju moramo biti fleksibilni i brzo se prilagođavati. Naša

firma nastala je tako što smo istraživali i implementirali nove proizvode i dizajne i plasirali ih i na tržište Crne Gore,

pa i šire. Kvalitet naših proizvoda doveo nas je do investitora iz inostranstva, pa smo opremili i nekoliko objekata u Austriji, Nje-mačkoj, Škotskoj, Rusiji, Srbiji , Bosni, a trenutno radimo na luxu-znoj vili u Parizu.

Naši arhitekti su specijalizovani za projektovanje i rješavanje naj-zahtjevnijih enterijera što se može vidjeti kroz dugu i vrlo presti-žnu referentnu listu naših klijenata, kao što su Lustica Bay, Porto-novi, Portomontenegro, Ducley Gardens, Ananti Hard Rock Café, Hotel Chedi, Lustica Bay, Hotel Centre Ville, Podgorica, Hotel Ver-de, Podgorica, Hotel Melia, Petrovac, Hotel Fontana, Budva i mnogi drugi

Da bi to ostvarili vršimo obuke u međunarodno priznatim škola-ma, posjećujemo međunarodne i kućne sajmove i naših inostranih dobljavaca.

U odabiru tehnologije i organizaciji firme učestvuju poznati eks-perti iz ove oblasti, koji uvezuju tehnološke procese i upravljanje tim procesima. Oslanjamo se na najpoznatije svjetske proizvođače materijala i okova za namještaj. Za veliki boj njih smo i distribteri u Crnoj Gori, rekao je u intervjuu Glasniku Branko Pejović, vlasnik kompanije "Doding" Podgorica.

Glasnik: Uspješno poslovno iskustvo kompanije "Doding", od skoro tri decenije, svakako je za respekt. Saopštite čitaocima Glasnika više detalja o poslovnom putu Vaše firme. Počeli ste kao građevin-ska firma, a kasnije proširili djelatnost na drvopreradu i veoma ste prepoznatljivi na tržištu. Da li je je Vaš biznis za ovo vrijeme imao trend rasta? Kolika je sada proizvodnja, a koliku ste proizvodnju imali na početku rada, jeste li širili djelatnost odnosno asortiman, koliko radnika zapošljavate?

B. Pejović: Doding je formiran davne 1992. godine uspješno smo se bavili građevinarstvom do 1999. Nakon toga, zajedno sa su-prugom, krećemo u proizvodnju Sogal plakara sa kliznim vrati-ma i postepeno osvajamo proizvodnju kuhinja, unutrašnjih vrata, komadnog namjestaja i svih vrsta enterijera po mjeri, primjenom raznih materijala kao što su furnir, univer, medijapan, puno drvo korijana kerok ploče, metal, inox , koža. U posljednje vrijeme pro-šilrili smo proizvodnju na izradu bastenskog, plažnog i tapacira-nog namještaja .

Počeli smo sa četiri zaposlena, pa kako smo širili proizvode i teh-nologije i osvajali nova tržišta u susjednim zemljama, sada zapo-šljavamo do 65 radnika u Crnoj Gori, a osnovali smo firmu Stilles u Sarajevu, koja danas zapošljava 35 ljudi. U ovim firmama danas rade ljudi raznih profila i obrazovanja, počevši od arhitekata, ma-šinskih, građevinskih i šumarskih inženjera do ekonomista i ko-mercijalista, na čiji smo dugogodišnji rad u našoj firmi smo vrlo

51


ponosni . Jer graditi firmu, znači graditi i tim.

Glasnik: Specijalizovani ste za proizvodnju namještaja i izradu enterijera. Da li koristite domaću sirovinu i imate li odgovarajuće proizvodne pogone odnosno mašine i tehnologiju za rad?

B. Pejović: Specijalizovani smo za proizvodnju namještaja po mjeri i izvodimo veoma zahtjevne projekte hotela, poslovnih prostora i privatnih objekata.

Pored toga proizvodimo određeni dio serijskog namještaja za vanj-sku upotrebu stolice ligestule ležalke i ostalo.

Tehnologiju svake godine osavremenjavamo kupovinom novih mašina za što izdvajamo u prosjeku oko 130.000 eura godišnje. Po-slednjih dvije godine to radimo uz pomoć Investiciono-razvojni fornda i Minstarstva ekonomije.

Glasnik: Važite za lidera u proizvodnji namještaja u Crnoj Gori. Šta je odlučujuće da bi se dostigla vodeća pozicija u ovoj, ali i bilo kojoj drugoj djelatnosti?

B. Pejović: Naši proizvodi su nastali tako sto smo istrazivali i im-plementirali nove proizvode i dizajne i plasiral ih i na tržište Crne Gore . Vrlo brzo smo programom plakara sa kliznim vratima "So-gal”, osvojili tržište bivše Jugoslavije.

Kvalitet naših proizvoda doveo nas je do investitora iz inostran-stva, pa smo opremili i nekoliko objekata u Austriji, Njemačkoj, Škotskoj, Rusiji, Srbiji , Bosni, a trenutno radimo i na luxuznoj vili u Parizu.

Na hotelima sa 4 i 5 zvjezdica radimo veoma zahtjevne enterije-re, koje prate svjetske trendove u dizajnu, tehnoligiji i izradi. Tako smo na projektu "Chedi " Lustica Bay, pored ostalog enterijera, odgovorili na vrlo veliki zahtjev za ugradnju vrata sa atestima na otpornost na požar u trajanju od 60 minuta i otpornost na zvuk od 40 decibela, što do sada baš i nije bila praksa crnogorskih firmi.

Glasnik: Zašto u Crnoj Gori, nema dovoljno drvoprerađivača. Sje-tićemo se da ih je svojevremeno bilo mnogo više?

B. Pejović: Svaka proizvodnja traži dugogodišnje iskustvo i kon-tinuitet. Posebno u uslovima globalizacije kada ste na svjetskoj pijaci.

Upravo je to razlog što se nakon gašenja velikih drvnih giganata poput kompanije "Marko Radović" teško stvaraju firme koje mogu imati kapacitete za ono što su oni predstavljali u privredi.

Tako da danas imamo usitnjene proizvođače sa nekoliko firmi koje su iskoračile i predstavljaju nosioce razvoja drvne industrije. Sa druge strane jedan dio posluje na crnom tržištu i urušava ra-zvoj drvnog sektora, praveci haos na tržištu sa lošim proizvodima, niskim cijenama i nepoštovanjem propisa i obaveza kako prema klijentima, tako i prema državi.

Veliki dio naših kupaca, nam se vraća, imajući loše iskustvo sa malim garažnim proizvodnjama, uviđa prednosti rada sa firmama, kao što je naša, u kojima može dobiti kompletnu uslugu i proizvod od trenutka ulaza u nas show room i projekta našeg arhitekte, do konačnog proizvoda iza kojeg stojimo i kvalitetom i garancijom.

Glasnik: Koliko je izrada namještaja danas zahtjevna djelatnost? Šta je to najvažnije u ovoj djelatnosti?

B. Pejović: Najvazniji dio enterijera je projekat. Dobrim projektom enterijera, što smo dokazali dugogodišnjim radom, klijent dobija

atraktivan i funkcionalan enterijer prilagođen navikama porodice i radnim i korisničkim uslovima, uz primjenu savremenih i naj-kvalitetnih materijala koji se koriste danas na svetskim tržištima.

Naši arhitekti su specijalizovani za projektovanje i rješavanje naj-zahtjevnijih enterijera što se može vidjeti kroz dugu i vrlo prestiznu referentnu listu, naših klijenata, kao sto su Lustica Bay,Portonovi, Portomontenegro, Ducley Gardens, Ananti Hard Rock Café, Hotel Chedi, Lustica Bay, Hotel Centre Ville, Podgorica, Hotel Verde, Pod-gorica, Hotel Melia,Petrovac, Hotel Fontana, Budva i mnogi drugi .

Da bi to ostvarili vršimo obuke u međunarodno priznatim škola-ma, posjećujemo međunarodne i kućne sajmove, naših inostranih dobljavača . U odabiru tehnologije i organizaciji firme učestvuju poznati eksperti iz ove oblasti, koji uvezuju tehnološke procese i upravljanje tim procesima. Oslanjamo se na najpoznatije svjetske proizvođače materijala i okova za namještaj. Za veliki dio njih smo i distribteri u Crnoj Gori.

Glasnik: Uspješno se pozicionirate i na međunarodnom tršištu, što je posebno važno jer znači da radite konkurentne i kvalitetne proizvode.

B. Pejović: Kako je naše trziste malo za bilo koju proizvodnju ja-vila se potreba da se širimo na okolna tržišta. Uradili smo to prvo u Bosni i Hercegovini, potom u Hrvatskoj i otvarali proizvodnje i prodajne salone u okruženju.

Veći dio njih još uvijek posluju uspješno. Neka tržišta su ostala još neosvojena i to nam je plan za naredni period, posebno u sektoru hotelijerstva i linije baštenskog i plažnog programa. Plasman van Crne Gore je oko 10% , nesto više od toga planiramo da radimo sa serijskim proizvodima koji su u razvoju i namjeravamo da ih dalje širimo i unapređujemo.

Glasnik: Kakvi su razvojni planovi Vaše kompanije?

B. Pejović: Govoriti o razvojnim planovima nije lako. Trenutno pokušavamo da cijelu firmu lociramo na jedno mjesto kako bi bili produktivniji i dobili još bolji kvalitet i kvantitet .

U razvoju moramo biti fleksibilni i brzo se prilagođavati tržištu. Do sad smo to radili na novitetima koje smo implementirali u krat-kim rokovima i time nalazili prostor za razvoj. Nastavljamo na isti nacin da ispunjavamo želje investitora na sve zahtjevnijim i slo-ženijm poslovima.

Glasnik: Ukoliko želite da kažete nešto što nije obuhvaćeno pita-njima, molim da to učinite.

B. Pejović: Razvoj i praćenje novih tehnologija mora biti ideja vo-dilja svake uspješne firme. U skladu sa tim u Radanovićima smo ovog mjeseca otvorili novi salon zajedno sa našim partnerima Telemontom i Entexom u okviru poslovne zgrade kompanije En-text. U njemu se mogu vidjeti najnovija rješenja u opremanju je-dne hotelske sobe i luksuznog apartmana u kome su prikazani svi savremeni trendovi u dizajnu i materijalima, uz primjenu novih tehnologija upravljanja, kao sto su ”Room management system” instaliran i predstavljen od strane partnerske firme Telemont iz Podgorice.

Ovaj show room je dobar primjer sinergije dvije crnogorske fir-me Doding i Telemont, njihovog dugogodišnjeg iskustva u dizajnu i novim tehnologijama, koji se sve više primjenjuju na brojnim velikim projektima u Crnoj Gori, a nadamo se i šire.

52


Development based on knowledge, flexibility and new technologies

Branko Pejović, owner of the company Doding

High-quality products are sold in Austria, Germany, Russia, Scotland, France, the former Yugoslavia. The company opened manufacturing and retail stores in the region.

In terms of the development, we must be flexible and quick to adapt to the market. Our company was established on the basis of the research and adoption of new products and designs, whi-

ch they place on the market in Montenegro and beyond. The qua-lity of our products has brought the foreign investors, therefore we equipped several facilities in Austria, Germany, Scotland, Russia, Serbia, Bosnia, and now we are working on luxurious villa in Paris.

Our architects are specialized in planning and producing the most demanding interior designs, which can be seen through a long and very prestigious reference list of our clients, such as Luštica Bay, Portonovi, Porto Montenegro, Dukley Gardens, Ananti Hard Rock Café, The Chedi Luštica Bay Hotel, Hotel Center Ville in Podgorica, Hotel Verde in Podgorica, Hotel Melia in Petrovac, Hotel Fontana in Budva and many others.

In order to complete these activities, we do trainings in interna-tionally recognized schools and attend the national and interna-tional fairs. Regarding technology and organization of the com-pany, a support is provided by well-known experts in this field, who incorporate and manage technological processes. We rely on the most famous world producers of the furniture materials and fittings. We are distributors for a number of them in Montenegro, says in an interview for Glasnik Branko Pejović, the owner of the company "Doding” Podgorica.

Glasnik: Nearly three decades of the company’s successful busi-ness operations are certainly respectable. Would you present the development path of the company? Initially, "Doding” was a con-struction company and later expanded the business to the wood

processing industry. The company is well-known in the market. Has your business recorded a growing trend during this period? What is the production volume now in comparison to the begin-ning? Have you expanded the activity or range of products? How many workers do you employ?

B. Pejović: In 1992 I established the company, which was success-fully engaged in the construction until 1999. Then, my wife and I started the production of Sogal sliding door wardrobes, and gra-dually designed kitchens, interior doors, piece of furniture and all tailor-made interior furniture by using different materials such as solid wood, wood veneer, medium density fibreboard, kerrock and corian panels, metal, inox and other materials. Lately we expan-ded the production to the beach and garden furniture. When we started with the production, we had four employees. However, we expanded range of products and technologies and won new mar-kets in the region and now we employ up to 65 workers in Mon-tenegro. In Sarajevo we established the company Stilles, which employs 35 workers.

Our companies employ people of various profiles and education, ranging from architects, mechanical, construction and forestry engineers, economists and sales specialists, whose many years of work in our company we are very proud of. Because developing a company entails building a team.

Glasnik: You are specialized in the manufacturing of furniture and design of the interiors. Do you use local raw materials and do you have the appropriate production facilities, machinery and techno-logy?

53


B. Pejović: We are specialized in the manufacture of the custom--made furniture and carry out very demanding projects of hotels, business premises and private facilities. In addition, we produce a specific part of the serial outdoor furniture such as chairs, beach chairs, deck chairs.

Each year we modernize the technology by purchasing new ma-chines, for which we allocate an average of cca EUR 130,000. Du-ring the last two years we have had the support of the Investment and Development Fund and the Ministry of Economy.

Glasnik: You enjoy a reputation as a leader in the furniture pro-duction in Montenegro. What is the decisive factor to achieve a leading position in this, but in any other activities as well?

B. Pejović: Our products were created on the basis of the research and adoption of new products and designs and placing them on the market in Montenegro and beyond. Our program of the "Sogal" sliding door wardrobes quickly won the market of the former Yu-goslavia.

The quality of our products has brought the foreign investors, the-refore we equipped several facilities in Austria, Germany, Scotland, Russia, Serbia, Bosnia, and currently we are working on luxurious villa in Paris.

For 4- and 5-star hotels we carry out the very demanding interior activities, followed by the world trends with respect to design and technology. Therefore, regarding the Chedi Luštica Bay Hotel, in addition to the interior, we responded to a great demand for the installation of doors with 60-minute fire resistance and the 40 decibels sound resistance, which so far has not exactly been the practice of the Montenegrin companies.

Glasnik: What is the reason for the lack of the wood-processing producers in Montenegro? We remember that there used to be a lot of them.

B. Pejović: Each production requires long-term experience and continuity, especially in terms of globalization, when you are on the world market.

This is precisely the reason why, after the shutdown of the lar-ge timber giants, such as factory "Marko Radović”, it is hard to establish a company, which may have similar capacities. Now we have fragmented producers, which made step forward and repre-sent the holders of the development in the wood industry. On the other hand a part of them is doing business on the black market and undermines the development of the wood sector, thus making a mess on the market with poor-quality products, low prices and non-compliance with regulations and commitments to its clients and to the country.

A large part of our customers is coming back to us, since they had a bad experience with small garage productions. They recognize the advantages of working with companies such as ours, where they can get a complete service and product, backed by the quality and guarantee.

Glasnik: How demanding is the design of furniture today? What is most important in this industry?

B. Pejović: The most important part in the interior is the project. Good interior design, demonstrated by years of work, provides the clients with an attractive and functional interior adapted to the habits of family and working conditions and made of modern and

high-quality materials, which are used today in world markets.

Our architects are specialized in planning and producing the most demanding interior designs, which can be seen through a long and very prestigious reference list of our clients, such as Luštica Bay, Portonovi, Porto Montenegro, Dukley Gardens, Ananti Hard Rock Café, The Chedi Luštica Bay Hotel, Hotel Center Ville in Podgorica, Hotel Verde in Podgorica, Hotel Melia in Petrovac, Hotel Fontana in Budva and many others. To achieve this task, we rely on the most famous world producers of the furniture material and fitting. We are distributors in Montenegro for majority of them. In order to complete these activities, we do trainings in internationally re-cognized schools and attend the national and international fairs.

Regarding technology and organization of the company, a support is provided by well-known experts in this field, who incorporate and manage technological processes. We rely on the most famous world producers of furniture materials and fittings. We are distri-butors for a number them in Montenegro as well.

Glasnik: You succeeded in positioning on the international market as well, which is especially important, because it means that you are making competitive and high-quality products.

B. Pejović: As our market is small for any kind of production, there was a need to expand beyond Montenegro, first in Bosnia and Her-zegovina then Croatia. We opened production facilities and show rooms in the region. Most of them have been operating successful-ly. Some markets are still unconquered, which is our plan for the forthcoming period, particularly in the hotel management indust-ry and in terms of beach and garden program. Placement beyond Montenegro amounts to about 10.

Glasnik: What are the development plans of your company?

B. Pejović: Talking about the development plans is not easy. Cur-rently we are trying to locate the entire company in one place in order to be more productive and provide better quality and quan-tity. In terms of the development, we must be flexible and quick to adapt to the market. So far, we have done innovations which we implemented in short time and thus found opportunities for the development. In the same way we continue to meet the investors’ desires related to increasingly demanding and complex activities.

Glasnik: Is there anything you would like to mention which has not been covered by our questions but you think is important for our discussion?

B. Pejović: Development and following of new technologies must be the guiding principle of an every successful company. We opened a new salon in Radanovići this month together with our partners Telemont and Entext within the business building of the company Entext.

There you can see the latest solutions in equipping a hotel room and luxury suit where all the current trends in design and materi-als are presented with the application of new management tech-nologies, such as "Room management system" installed and pre-sented by the partner company Telemont from Podgorica.

The show room is a good example of the synergy of two Montene-grin companies Doding and Telemont, their many years of experi-ence in the design and new technologies, which are increasingly used in many major projects in Montenegro and hopefully beyond.

54


Kvalitetom do međusobnog povjerenja i saradnje

Balkanska konferencija o standardizaciji

Balkanska konferencija o standardizaciji, osma po redu, odr-žana je od 30. septembra do 2. oktobra 2019. godine. u Tivtu. Ovaj značajan skup su organizovali Institut za standardiza-

ciju Crne Gore (ISME) i Opština Tivat.

Cilj Konferencije bio je promocija značaja sistema standardizacije kako za Crnu Goru, tako i za cijeli region. U radu su učestvova-li predstavnici nacionalnih tijela za standardizaciju naše zemlje,

Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Moldavije, Ru-munije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Turske, Kosova (u svojstvu posmatrača) i, po prvi put, Kipra. Predstavnici Međunarodne or-ganizacije za standardizaciju ISO - Henry Cuschieri, šef Odjeljenja za članstvo i vanjske odnose, kao i evropskih organizacija za stan-dardizaciju CEN/CENELEC, te Ashok Ganesh, direktor za tržišne perspektive i inovacije prisustvovali su ovom događaju.

55


Preko nacionalnih tijela za standardizaciju težićemo da konstantno ostvarujemo benefite koji će se odraziti na kreiranje najpovoljnijeg ambijenta za poslovanje, navela je ministarka ekonomije Dragica Sekulić.

i društvene odgovornosti kao radne kategorije, koja istovremeno predstavlja filozofiju i praksu, stvara se klima međusobnog pov-jerenja i saradnje, pri čemu raspoložive resurse treba usmjeriti na stvaranje najpovoljnijeg ambijenta za poslovanje – rekla je Seku-lić.

Naglašava da se jedino na taj način može izgraditi sistem dugoroč-nog stvaranja vrijednosti.

- Preko nacionalnih tijela za standardizaciju težićemo da konstan-tno ostvarujemo benefite koji će se odraziti na kreiranje najpovolj-nijeg ambijenta za poslovanje - navela je Sekulić.

Prema riječima predsjednika UO ISME, prof. dr Milana Vukčevića, Institut za standardizaciju Crne Gore je od osnivanja 2007. godine donio oko 20 hiljada crnogorskih standarda i srodnih dokumenata, potpuno usaglašenih sa međunarodnim i evropskim standardima. Potpisao je sporazume o poslovno-tehničkoj saradnji sa nacio-nalnim tijelima za standardizaciju iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Albanije, Slovenije, Hrvatske, Turske, Kine i Bugarske, kao i ugovore o prodaji standarda sa britanskim, nje-mačkim i francuskim institutima za standardizaciju, te sa ASTM International.

- Osnovano je 17 tehničkih komiteta a ostvaren je značajan nivo članstva u međunarodnim i evropskim organizacijama za stan-dardizaciju. Na taj način stvorena je baza za transponovanje EU direktiva te omogućeno usaglašavanje nacionalne legislative sa pravnim tekovinama EU - dodao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, Institut, pored ostalog, radi na im-plementaciji standarda koji će dovesti do integrisanog sistema menadžmenta, te realizuje IPA program za tehničku podršku za usklađivanje i implementaciju EU zakonodavnih okvira.

- Pitanje koje je za Crnu Goru prioritetno i oko kojeg postoji puna saglasnost jesu njene evropske i svjetske integracije. U tom kon-tekstu Institut za standardizaciju Crne Gore je značajna spona na evropskom putu - ocijenio je Vukčević.

Pozdravljajući goste, predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac je izrazio uvjerenje da će učesnici konferencije konstruktivnim prijedlozima, sugestijama i idejama dovesti do još boljih rješenja u oblasti standardizacije koja u biti predstavlja nužnost privrednih, društvenih i svih drugih kretanja.

Kao i prethodnih godina, i ovogodišnja Balkanska konferencija o standardizaciji bila je prilika da predstavnici nacionalnih tijela za standardizaciju razmijene iskustva i dobru praksu iz različitih oblasti standardizacije. Kroz panel diskusije razmatrana su pitanja u vezi: finansijske stabilnosti tijela za standardizaciju uz uvođenje novih aktivnosti i usluga, saradnje na regionalnim projektima, sa-radnje tijela za standardizaciju i državne uprave, eurokodova i pra-tećih nacionalnih aneksa, kao i saradnje tijela za standardizaciju i malih i srednjih preduzeća.

Sljedeća, IX Balkanska konferencija o standardizaciji biće održana 2020. godine u Rumuniji.

Konferenciju je otvorila ministarka ekonomije Dragica Sekulić, a delegate i goste pozdravili su predsjednik Opštine dr Siniša Kuso-vac i predsjednik Upravnog odbora ISME, profesor dr Milan Vuk-čević.

Ministarka Sekulić je saopštila da druga Balkanska konferencija o standardizaciji čiji je domaćin Crna Gora, ima cilj da integralno promoviše značaj sistema standardizacije i benefite od primjene standarda.

- Institut za standardizaciju Crne Gore je definisao ciljeve koji su usmjereni ka uspješnom zastupanju interesa domaće privrede, stremeći stvaranju uslova za unapređenje crnogorske konkuren-tnosti u globalnom privrednom ambijentu. Prihvatanjem kvaliteta

56


Svijetvijesti

Izbacuju kineske kompanije sa Njujorške berze?

Administracija Donalda Trumpa proučava mogućnost eliminacije kineskih kompani-ja sa liste kotacija američkih berzi, prenosi "Bloomberg”.

Ove glasine su već uticale na tržište. Nakon objavljivanja ovog "Bloombergovog” članka, akcijama kineskih kompanija znatno je pala vrijednost. Konkretno, akcije "Alibabe”, "Baidu” i JD doživele su oštar pad, prenosi Reuters.

"Alibaba Gropu Holding” potonuo je za 5,2 posto, JD.com je izgubila 6 posto, a "Baidu” 3,7 posto.

Donald Trump je u međuvremenu saopštio da su Sjedinjene Američke Države zain-teresovane za zaključivanje trgovinskog sporazuma sa Kinom, ali da ga ne treba potpisati prije predsjedničkih izbora 2020. godine.

Trgovinski rat između SAD i Kine počeo je 2018. godine. Zemlje su više puta vodile pregovore, ali oni nisu rezultirali dogovo-rom.

Prvog dana septembra, minut poslije ponoći, Washington je uveo carine na kine-sku robu u visini od 15 posto.

To je prvi paket carina na kinesku robu koju Amerika uvozi, u vrijednosti od oko 300 mi-lijardi dolara, dok drugi paket carina treba da stupi na snagu 15. decembra.

Takođe, Amerika će idućeg mjeseca povećati carine na još jedan paket kineskih roba sa 25 na 30 odsto.

U Beču otvoren prvi City Intelligence Lab

U Beču otvoren prvi City Intelligence Lab. Laboratorija s vještačkom inteligencijom nudi odgovore na pitanja iz urbanizma.

Kako se razvijaju vrućine, saobraćaj ili vjetar? Koji je potencijal solarnih panela u gradu? Na ta i slična pitanja iz polja urba-nizma i prostornog uređenja Beč nudi brze odgovore uz pomoć umjetne inteligencije i modela virtuelne stvarnosti u City Intelli-gence Lab, prenosi Biznis.ba.

Laboratorija putem AI samostalno komuni-cira s korisnicima, a razvijena je od strane Austrijskog tehnološkog instituta (AIT). U svojoj datoteci pohranjuje podatke koji su se godinama prikupljali i snažno podsje-ća na video igricu SimCity, putem koje su

generacije igrača ostvarivale svoje urbani-stičke vizije.

City Intelligence Lab omogućava podi-zanje cijelih naselja u minuti, vještačka inteligencija istovremeno obračuna sve moguće posljedice po pitanju strujanja vazduha i vjetra, promjena temperature ili promjena u saobraćaju. Drugim pokretom prsta možete kompletno naselje pretvoriti u parking, izvršiti preraspodjelu poslovnih objekata i izračunati kako bi se to odrazilo na tržište nekretnina.

Prednost inteligentnog sistema, kojeg smatraju novom vrstom laboratorijske in-frastrukture, je prije svega njegova brzina a u budućnosti će biti primjenjiv i na drugim gradovima, saopšteno je iz Eurocomma - PR Sarajevo Mreža za međunarodnu ko-munikaciju Grada Beča.

Nepoznati gigant može uzdrmati evropsko tržište

Na evropskom tehnološkom tržištu pojavio se novi, gotovo nepoznat igrač – Prosus Grupa iz Južne Afrike, vredna skoro 100 milijardi dolara, za koju upućeni tvrde da u Evropi, izuzev njemačke softverske kom-panije SAP – nema konkurenciju.

Jedna od najvećih tehnoloških investi-cionih kompanija Nespers izašla je na Amsterdamsku berzu sa južnoafričkom kompanijom Prosus, vrijednom skoro 100 milijardi dolara. Tako je ovaj tehnološki gigant iz Južne Afrike, za kojeg je malo ko čuo, odmah postao treća najvrjednija kom-panija na Amsterdamskoj berzi, odmah iza Royal Dutch Shella i Unilevera, a izvršni direktor Prosus Grupe, Bob van Dijk je tim povodom izjavio da je to veliki korak ka ši-renju na svjetskom tržištu.

Kako piše CNBC, upućeni smatraju da Pro-sus itekako može da parira najvećim teh-nološkim kompanijama kao što su Google, Facebook, Alibaba i Amazon i stoga ozbilj-no uzdrma evropsko tehnološko tržište, koje izuzev njemačke softverske kompa-nije SAP do sada nije imalo firmu koja bi mogla da konkuriše najvećim tehnološkim kompanijama iz SAD i Kine.

Naime, Nespers planira da akcije svih firmi koje ima prebaci na Prosus, dok će matični Nespers u njemu držati udio od 75 odsto. Inače, svoj veliki skok Nespers je ostvario 2001. godine kada je u kineski Tencent koji ulazi u 200 azijskih kompanija čija vrije-dnost premašuje milijardu dolara, uložio gotovo 32 miliona dolara.

Zbog rasta vrijednosti današnjeg kineskog tehnološkog diva, tada još mala kompanija sa sjedištem u južnoafričkom gradu Kaap-stadu, ubrzo je postala lider na svom tržištu koja je samo na toj investiciji zaradila 130 milijardi dolara. Nespers danas ima udio od 31 odsto u Tencentu.

Nespers je investitor i u njemačkoj kompa-niji za dostavu Delivery Hero, ruskoj inter-net grupi Mail.ru, kao i u OLX grupi koja je vlasnik najveće internet trgovine u Bosni i Hercegovini, Olx.ba.

Svjetska ekonomija zavisi i od potrošnje najbogatijih

I dok srednja klasa bilježi blagi ekonomski oporavak, stručnjaci ističu kako se oni naj-bogatiji u posljednje dvije godine ipak sve teže odlučuju na nepotrebno rasipanje svo-jih zarađenih miliona.

Kako navodi CNBC, upravo iz tog razloga, tržište luksuznih nekretnina bilježi najgo-ru poslovnu godinu od posljednje ekonom-ske krize. Prodaja kuća i vila u SAD-u čija se vrijednost kreće od 1,5 miliona dolara pa na više pala je za pet odsto u drugom kvar-talu ove godine.

Slična situacija zahvatila je i poznate mo-dne lance luksuzne robe. Tako je gotovo stogodišnja ikona njujorške visoke mode, Barneys proglasila bankrot, dok poznata draguljarnica Nordstrom bilježi sve manji prihod od prodaje, prenosi Jutarnji list. S druge strane, trgovine poput Walmarta i Targeta koje nijesu okrenute samo onim najbogatijima u posljednje vrijeme ostva-ruju veći promet od očekivanog.

Osim tržišta nekretnina i luksuzne robe, bitku sa slabom prodajom vode i pozna-te aukcijske kuće. Na primjer, na Pebble Beach aukciji automobila u posljednjem izdanju prodato je više vozila po cijeni od 75.000 dolara nego onih od milion dolara s kojima do prije nekoliko godina nijesu ima-li nikakvih problema.

Ista sudbina zahvatila je i najpoznatiju auk-cijsku kuću Sotheby’s koja je prvi put una-zad nekoliko godina zabilježila pad proda-je umjetnina od 10 odsto, dok je Christie’s

57


ostvario 22 odsto manju prodaju u odnosu na isti period prošle godine.

Do pada potrošnje u redovima najbogati-jih, analitičari objašnjavaju, došlo je upra-vo zbog sve viših poreza, ali i konstantne nestabilnosti na tržištu akcija zbog čega američki bogataši ipak radije čuvaju svoje novčanike.

Inače, ako njihova potrošnja nastavi sa padom, šira ekonomija bi mogla početi os-jećati posljedice njihove "škrtosti" prenosi Investitor.

Amerikanci najbogatija nacija

Amerikanci su sada najbogatija nacija na svijetu jer su pretekli Švajcarce, dok se u ostatku svijeta postepeno "topi” bogatstvo.

To je posljedica zbrke oko Brexita i ame-ričko-kineskog trgovinskog rata, pokazuju rezultati istraživanja.

Prema najnovijem Izvještaju o globalnom bogatstvu njemačke osiguravajuće kuće Allianz, prosječna neto finansijska imovi-na ljudi koji žive u SAD iznosi 184.411 eura (203.128 dolara) po glavi stanovnika, u od-nosu na 173.838 eura koliko iznosi privatno bogatstvo jednog Švajcarca. Navedeni po-daci su za 2018. godinu, prenosi B92.

Uspon SAD na sam vrh liste najbogatijih nacija uglavnom se duguje snazi dolara, kao i američkim domaćinstvima koja su glavni pokretač rasta globalnog protoka sredstava, budući da dvije trećine od svih ušteda u industrijalizovanim zemljama po-tiče iz SAD-a, poručuju iz te osiguravajuće kuće.

U izveštaju se navodi i da je nova štednja uknjižila globalni rekord, s obzirom na to da je porasla za 22 odsto na više od 2.700 milijardi evra. To je pripisano prošlogodi-šnjoj poreskoj reformi u SAD, zahvaljujući kojoj su gradjani SAD povećali nove uštede za 46 odsto.

Finci biraju kada će doći na posao i odakle će raditi

Svakog jutra rijeke ljudi putuju u svjetske gradove i na kraju dana vraćaju se kući. Šansa da se stvari rade drugačije je za mnoge nedostižan san. Ali u Finskoj, to je stvarnost.

Zemlja je godinama na čelu fleksibilnog rada. Od sredine 90-ih, Zakon o radnom vremenu omogućava Fincima da prilagode

svoj radni dan započinjući ili završavajući tri sata ranije ili kasnije.

Fleksibilnost je od tada postala dio kulture. Prema globalnom istraživanju iz 2011. godi-ne, devet od deset finskih kompanija nudi svojim radnicima fleksibilnu mogućnost rada, piše Indikator.ba.

Novo zakonodavstvo, koje će stupiti na snagu početkom 2020. godine, učiniće prosječnu radnu sedmicu od 40 sati još fle-ksibilnijom.

Zaposleni će moći barem polovinu svog rada odlučiti kada i gdje će raditi. Osim što mogu da prilagode svoj posao obavezama prema djeci ili vežbanju, većina radnika koji rade s punim radnim vremenom moći će da nagomila slobodne dane i iskoristi ih za produženi odmor.

Dnevni izleti u grad mogli bi da postanu ne-potrebni jer nova pravila omogućavaju rad na daljinu.

Brexit: Otišle polise vrijedne 75 milijardi dolara

Prvu veliku žrtva Brexita u britanskoj fi-nansijskoj industriji podnijele su osigura-vajuće kuće. Kako navodi Bloomberg, osi-guravajuće kuće s premijom od 61 milijardu funti odnosno 75 milijardi dolara preselilo je poslovanje iz Londona u druge gradove Evropske unije. Njihova selidba dogodila se nezavisno od toga hoće li biti (i kako će izgledati) sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva i EU-a o odnosima nakon raz-druživanja. Egzodus je dijelom posljedica odluke evropskog regulatora prema kojoj svi britanski osiguravači moraju polise evropskih klijenata preseliti na kontinent.

Osiguravači su tu imovinu preselili ponaj-prije u Belgiju, Luksemburg i Irsku. Među-tim, izvještaj o finansijskoj stabilnosti Banke Engleske otkriva da će se oko pet milijardi funti premije i dalje nalaziti na britanskom području u trenutku brexita. Najveći svjetski osiguravač, Lloyd’s of Lon-don, najavio je da će sve polise evropskih klijenata moći da preseli do kraja septem-bra iduće godine.

Lloyd’sova portparolka je pojasnila kako su evropske članice uvele mjere koje osigura-vaju da 90 posto polisa može biti naplaćeno u slučaju "neurednog” brexita. Dugoročni uticaj selidbe polisa biće i praktičan i sim-boličan. No, u svakom će se slučaju nega-tivno odraziti na status Londona koji i dalje drži 10 posto svjetskog tržišta osiguranja i

reosiguranja.

Kako pokazuju podaci, većina britanskih osiguravača preselilo je polise evropskih klijenata na kontinent još početkom godi-ne, pripremajući se za prvotni datum brexi-ta 29. marta. Kompanije koje tek treba da presele poslovanje s evropskim klijentima trebaju izričito dopuštenje finansijskih re-gulatora iz svih 27 država EU-a, prenosi Bankar.me.

Traže dijamante u Kanadi

Rudarska kompanija Rio Tinto traži nalazi-šta dijamanata u Kanadi, kao dio svojih pla-nova da se održi u sektoru, uprkos zatvara-nju rudnika Argyle u Australiji, poznatog po izuzetno rijetkim ružičastim dijamantima.

Cijene i potražnja za dijamantima na ši-rem tržištu pale su zbog usporavanja rasta svjetske ekonomije, a tome su doprinijeli i vjetački dijamanti, prenosi SEEbiz.

Međutim, posebno veliki dijamanti ili oni u boji zadržali su vrijednost, posebno oni ru-žičasti od kojih je 90 odsto proizvedeno u Argylu. Očekuje se da će taj rudnik, najveći na svijetu po pitanju karata, do kraja slje-deće godine prestati s proizvodnjom.

Izvršni direktor odjeljenja za bakar i dija-mante Rio Tinta, Aranud Soirat, rekao je kako je cijena ružičastih dijamanata od 2000. godine porasla 500 odsto.

Uprkos ukupnom padu potražnje i cijena, Soirat je naveo da Rio Tinto planira da osta-ne u poslu s dijamantima.

Rio traži nalazišta u Kanadi, pa u tamo-šnjem rudniku dijamanata Diaviku ima 60 odsto udjela i njime upravlja. Takođe, ima zajednički projekt s kanadskom kompani-jom Star Diamond.

Soirat je kazao da svaki pojedinačni karat ružičastog dijamanta može vrijediti neko-liko miliona USD.

Predsjednica američke kompanije Alrosa, koja je vodeća na svjetskom tržištu dijama-nata, Rebecca Foerster, rekla je da bi zatva-ranje rudnika Argyle trebalo da doprinese porastu cijene ružičastih dijamanata.

58


Intenzivirati ekonomsku saradnju sa Slovačkom

Sastanak Golubović - Hloben

Veoma dobre međudržavne odnose Slovačke i Crne Gore potrebno je da prati intenzivnija ekonomska saradnja, oci-jenjeno je prilikom posjete ambasadora Romana Hlobena

Privrednoj komori i razgovora sa predsjednikom Vlastimirom Go-lubovićem, 4. septembra 2019. godine.

Ambasador Hloben je istakao da Crna Gora, baštineći konstruk-tivnu politiku i dobrosusjedske odnose, pravi krupne korake ka Evropskoj uniji.

- Slovačka iskreno podržava integracione procese Crne Gore, a u prilog tome govori i činjenica da smo prvi dali zeleno svjetlo da otvorite pregovaračko poglavlje 8. Sada je potrebno da se ozbiljno posvetimo jačanju privrednih veza naših država – kazao je Hlo-ben.

Robna razmjena između dvije zemlje skromno raste iz godine u godinu, a u 2018. je iznosila 8,4 miliona eura. Od obnove crnogor-ske nezavisnosti, Slovačka je u našu ekonomiju investirala 4,7 miliona eura. Sagovornici su saglasni da su ovo podaci koji u bu-dućnosti moraju biti veći.

- Potrebno je da organizujemo forume crnogorskih i slovačkih privrednika na kojima bismo predstavili investicione potencijale i utvrdili mogućnosti za uspostavljanje poslovnih partnerstava – rekao je predsjednik Golubović.

Predstavio je razvojne projekte koji se realizuju u našoj zemlji, ili su u najavi, u sektorima energetike, turizma, saobraćajne infra-

strukture, posebno ukazujući na značaj autoputa Bar-Boljare koji će, između ostalog, značajno ubrzati protok roba iz i ka Slovačkoj. Predsjednik je podsjetio da je naša država otvorila pregovoračko poglavlje 27 – Zaštita životne sredine i klimatske promjene, te pro-stor za saradnju sa Slovačkom vidi u projektima koji će doprinijeti prilagođavanju evropskim zahtjevima u ovoj oblasti.

- Pozivam slovačke privrednike da otvore svoje fabrike u crnogor-skim poslovnim zonama i iskoriste povoljnosti za biznise koje se tamo nude – kazao je on.

Pošto je Slovačka država sa izuzetno razvijenom automobilskom industrijom, Golubović ocjenjuje da postoji prostor da kompanije iz ove oblasti uspostave saradnju sa Kombinatom aluminijuma Pod-gorica, gdje je u toku izgradnja fabrike trupaca, značajne sirovine za tu djelatnost.

Ambasador je pozvao Crnu Goru da čvršće sarađuje sa Slovačk-om, ali i ostalim državama Višegradske grupe na tvining i drugim projektima koje finansira EU. Predsjednik Golubović smatra da postoji mogućnost uspostavljanja snažnijih veza zemalja regiona i Višegradske grupe, čemu može značajno doprinijeti Komorski investicioni forum ZB6. S tim u vezi, on je predložio održavanje ekonomskog foruma u organizaciji KIF-a i Višegradske grupe.

U radu sastanka učestvovali su Martin Balco, zamjenik ambasa-dora i konzul i šef Kabineta predsjednika Komore Miljan Šestović.

59


Radovanović član Borda direktora EUROCHAMBRES-a

Sjednica evropske asocijacije komora u Kijevu

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović izabran je 5. septembra 2019. za člana Borda direktora EUROCHAMBRES-a, u mandatu za 2020. godinu.

To je odlučeno u Kijevu, na sastanku Predsjedništva ove međuna-rodne komorske asocijacije.

Domaćin sastanka pridruženih i dopisnih članova EUROCHAM-BRES-a bila je Privredna komore Ukrajine.

Uvodna izlaganja imali su Christoph Leitl, predsjednik EUROC-HAMBRES-a, Rifat Hisarcıklıoğlu, potpredsjednik ove asocijacije i Gennadiy Chyzhykov, predsjednik Privredne komore Ukrajine.

EUROCHAMBRES, sa preko 46 članica (42 nacionalna udruženja privrednih komora i dvije transnacionalne komorske organizaci-je), predstavlja više od 20 miliona preduzeća i evropsku mrežu od 1700 regionalnih i lokalnih komora.

EUROCHAMBRES nastoji da poboljša opšte uslove poslovanja, ola-kša pristup tržištima unutar i van EU i obezbjedi dostupnost ljud-skih, finansijskih i prirodnih resursa.

Na osnovu redovnih konsultacija sa svojim članovima, EUROC-HAMBRES zastupa evropske poslovne interese, upravlja i koordi-nira različite projekte u korist kako Komora, tako i šire poslovne zajednice. Većina ovih projekata finansiranih od strane EU usmje-rena je na podsticanje poslovnih odnosa između EU i trećih zema-lja i na promovisanje preduzetništva.

EUROCHAMBRES je takođe osnovao inicijativu CHAMBER + sa ci-ljem da podrži / pojača saradnju mreže Evropske komore u okviru programa finansiranih od strane EU. Glavna svrha CHAMBER + je okupiti evropske komore sa sličnim interesom i pružiti im podršku u razvoju zajedničkih evropskih inicijativa.

Glas evropske poslovne zajednice takođe se promoviše kroz re-dovne komunikacione akcije, događaje, obuke i umrežavanje. Glavne inicijative EUROCHAMBRES-a u tom pogledu su Akademi-je i Evropski parlament preduzeća.

Prema predlogu Novog konsolidovanog akcionog plana, koji tek treba da bude usvojen, glavne aktivnosti EUROCHAMBRES-a sastojaće se od lobiranja, izgradnje EUROCHAMBRES-a kao mreže i ponovnog pokretanja projektnih aktivnosti.

Glavni prioriteti u 2020. godini su:

1. Jedinstveno tržište (usluge, roba, zaštita potrošača, pravo kom-panija, digitalizacija)2. Globalna Evropa (trgovinska politika, evropska ekonomska di-plomatija, carina, susjedstvo i proširenje)3. MSP (strategija EU za MSP, mreža izaslanika za MSP, skupština malih i srednjih preduzeća, intergrupa za MSP u EP)4. Evropska zelena ponuda (kružna ekonomija, energija, životna sredina, industrijska politika, održivost)5. Vještine i preduzetništvo (učenje zasnovano na radu, kvalifikaci-je, integracija migranata, neusklađenost vještina, preduzetništvo).

60


Potpisan Memorandum o saradnji sa Privrednom komorom Korfeza

Poslovni forum Crna Gora-Turska

Područja za saradnju u građevinarstvu, turizmu, poljoprivredi, energetici, saobraćaju i bankarstvu. Na poslovnom forumu Crne Gore i

Turske, održanom 27. septembra 2019. godine u Podgorici, potpisan

je Memorandum o saradnji privrednih ko-mora naše države i regije Korfez.

Sporazum predstavlja dobru osnovu za još intenzivnije ekonomske odnose sa Turskom, ocijenili su potpisnici, potpreds-

61


skog, pa će takođe biti prilike za investicije i angažovanje turskih kompanija na tim poslovima.

- Imamo odličnu saradnju sa turskim pri-vrednim komorama. Mi smo sa TOB-om jako povezani preko EUROCHAMBERS-a i Asocijacije balkanskih komora. Imamo više potpisanih sporazuma o saradnji i na-stojimo da i na tom planu razvijamo među-sobne odnose – zaključio je Saveljić.

Izražavajući zadovoljstvo zbog boravka u Crnoj Gori, predsjednik Privredne komore Korfeza Recep Öztürk je ukazao na razvi-jene istorijske i kulturološke veze dvije ze-mlje zasnovane na zdravim temeljima.

- Treba da iskoristimo dobru međudržavnu saradnju kako bismo još više osnažili po-slovnu. Cilj posjete delegacije je doprinos stvaranju terena za veći priliv turskih inve-sticija u Crnu Goru, ali i crnogorskih u našu zemlju – naveo je Öztürk.

On je predstavio regiju odakle dolazi, koja ima 160.000 stanovnika i jedna od indu-strijski najrazvijenijih. Do 1950-ih stanov-ništvo se uglavnom bavilo poljoprivredom, ali je razvoj industrije podstaklo otvaranje naftne rafinerije.

- Crna Gora podsjeća na našu oblast i mi želimo da doprinesemo njenom razvoju – zaključio je Öztürk.

Predsjednik špeditera Korfeza Vedat Doğusel kazao je da je za ovu primorsku regiju veoma značajan pomorski saobraćaj i da upravo u ovoj oblasti očekuju saradnju sa našom državom.

- Mogućnost za razvoj saradnje takođe vi-dim u oblasti nautičkog turizma – kazao je on.

Prezentaciju ekonomskih i investicionih potencijala imali su Željko Baltić, direktor Sektora za međunarodne odnose Privredne komore Crne Gore i Berat Nas, generalni sekretar Privredne komore Korfeza. Gene-ralni direktor Uniprom KAP Nebojša Dožić predstavio je proizvodne i razvojne progra-me ove kompanije koja ima poslovne par-tnere u Turskoj.

U radu foruma učestvovali su i predsjednici skupština dvije privredne komore Vojo Ba-nović i Güngör Ayhan.

Nakon plenarnog dijela, uslijedili su bilate-ralni razgovori privrednika o mogućnosti-ma uspostavljanja partnerstava na konkre-tnim poslovima.

jednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić i predsjednik Privredne komore Korfeza Recep Öztürk.

- Postoji značajan prostor za unapređenje ekonomskih odnosa dvije države. Na to nas upućuje geografska povezanost, istorijske i kulturne veze, kao i velika dijaspora koja je jako dobro pozicionirana u Turskoj – kazao

je Saveljić.

U sastavu turske delegacije na poslov-nom forumu bili su predstavnici 30 kom-panija Korfeza iz oblasti energetike, građevinarstva,metaloprerade, trgovine, logistike, automobilske industrije, te nekre-tnina.

Predstavljajući im ekonomski ambijent naše zemlje, potpredsjednik Saveljić je posebno naglasio da Crnu Goru od obnove nezavisnosti karakteriše intenzivan eko-nomski razvoj.

- Crna Gora je kvalitet poslovnog ambijenta podigla na visok nivo i u kontinuitetu radi na njegovom daljem unapređenju. Uređe-nost tržišta, ekonomske slobode i druge performanse govore da smo sigurna desti-nacija za ulaganje – rekao je Saveljić.

Najznačajniji infrastrukturni i turistič-ki projekti, koji se realizuju ili su u planu, prema njegovim riječima, stvoriće sigur-ne pretpostavke daljeg ekonomskog rasta naše zemlje i unapređenja kvaliteta života građana.

- U 2018. godini Crna Gora i Turska su raz-mijenile robe u vrijednosti 100,7 miliona eura. Trendovi su pozitivni jer je robna raz-mjena tokom prvih šest mjeseci 2019. izno-sila 87,6 miliona eura, što je čak 58,7 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Volio bih da ovaj kao i iz niz narednih su-sreta sa privrednicima Turske rezultiraju povećanjem izvoza iz Crne Gore u vašu ze-mlju – saopštio je potpredsjednik Komore.

Pored trgovinske saradnje, povećavaju se i investicije iz Turske. Od 2010. godine je ukupno iz ove države investirano 190,3 mi-liona eura, od čega najviše tokom prošle godine – 53,1 milion eura.

- Nadam se da će ovaj skup doprinijeti većem rastu investicija. Područja za sara-dnju vidim u građevinarstvu, turizmu, po-ljoprivredi, energetici, saobraćaju i bankar-stvu – naveo je on.

Crnu Goru je prošle godine posjetilo 43.000 turskih turista, a Saveljić naglašava da ove brojke mogu biti još veće. U energetici, do-daje on, Crna Gora očekuje nove investicije iz Turske, kao i upotrebu opreme proizve-dene u toj zemlji, naročito imajući u vidu razvoj ovog sektora koji se očekuje nakon stavljanja u funkciju podmorskog kabla prema Italiji.

Potpredsjednik je podsjetio da je u završnoj fazi gradnja prve dionice autoputa Bar-Bo-ljare, da je u planu gradnja Jadransko-jon-

62


Poljoprivreda, turizam i saobraćaj oblasti za saradnju

Delegacija kineskih privrednika u Komori

Turizam, poljoprivreda, energetika i saobraćaj oblasti su sa potencijalima za intenzivniju ekonomsku saradnju Crne Gore i Kine. Ovo je ocijenjeno prilikom posjete delegacije

Servisnog centra za saradnju Kine i stranih zemalja Privrednoj ko-mori Crne Gore, 19. septembra 2019. godine.

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić ocijenio je da ima mnogo prostora za jačanje poslovnih veza dvije države.

- Kineskim partnerima bih preporučio da uđu u realizaciju izuze-tno vrijednih energetskih projekata u Crnoj Gori, jer posjedujemo velike neiskorišćene potencijale za proizvodnju, naročito iz obno-vljivih izvora. Kineska tehnologija može biti posebno korišćena za vjetro i solarne generatore – ocijenio je Saveljić.

On je podsjetio da kineske kompanije realizuju prvu dionicu auto-puta Bar Boljare i izrazio očekivanje da će se angažovati i u drugim fazama njegove izgradnje.

- U poljoprivredi bismo vas rado imali za partnere. Uvozimo mno-go poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a imamo ogromne neiskorišćene resurse u ovoj oblasti. Nadam se da ćemo biti u mo-gućnosti da koristimo vaša znanja i tehnologiju u agraru, po kojim je Kina jedan od lidera – naveo je on.

Saveljić je istakao ulogu Privredne komore u inicijativi 17+1 i još jednom ponovio opredijeljenost našeg regiona da se sa zajednič-kim proizvodom, naročito u turizmu, nađe na velikom kineskom tržištu.

- Ukoliko želite saradnju sa cjelokupnom crnogorskom privredom,

U Pekingu će, u saradnji sa crnogorskom Ambasadom, biti organizovana prezentacija potencijala naše zemlje.

to jedino možete preko Privredne komore koja zastupa interese svih poslovnih subjekata u zemlji. Kada riješite da formirate pre-duzeća u našoj državi, činom registracije ona postaju naši članovi – objasnio je potpredsjednik.

Predstavnica Servisnog centra Tina Yang predstavila je ovu aso-cijaciju čiji je cilj snaženje privredne i kulturne saradnje Kine i zemalja svijeta. Imaju više od 1000 članica u svakoj kineskoj pro-vinciji.

- Sigurna sam da ćemo razviti dobre međusobne odnose i sara-dnju, naročito u poljoprivredi, turizmu, saobraćaju i oblasti nekre-tnina. Nadamo se da možemo izgraditi platformu koja će privući još kineskih kompanija u Crnu Goru. Takođe, pozivamo vas da posjetite Kinu, jer smo zainteresovani i za investicije iz Crne Gore. U Pekingu će, u saradnji sa crnogorskom Ambasadom, 18. oktobra biti organizovana prezentacija potencijala vaše zemlje – kazala je Yang.

Predstavnike kineskih kompanija je, između ostalog, interesovao poslovni ambijent Crne Gore, posebno u oblasti poljoprivrede, kao i povoljnosti koje nude biznis-zone u našoj zemlji.

U radu sastanka sa desetočlanom delegacijom iz Kine učestova-li su i Željko Baltić, direktor Sektora za međunarodne odnose u Komori sa saradnicama Tamarom Milunović Ivanović i Jelenom Adžić, sekretari odbora udruženja turizma i energetike Sanja Mar-ković i Ranko Vukmirović, te savjetnik u Stručnoj službi Veljko Ćalić.

63


Kina zainteresovana za uvoz crnogorskih proizvoda

Yu Yuantang u Komori

Potpredsjednik Privredne komore Ivan Saveljić razgovarao je 25. septembra 2019. godine sa Yuem Yuantangom, zamje-nikom generalnog direktora Uprave za Evropu Ministarstva

trgovine Narodne Republike Kine, o mogućnostima unapređenja ekonomske saradnje dvije države.

Potpredsjednik Saveljić je predstavio makroekonomske pokazate-lje Crne Gore, prioritetne grane razvoja – turizam, agrar, energetiku i saobraćaj, kao i velike infrastrukturne projekte koji se realizuju u ovim oblastima. Upoznao je gosta sa organizacijom i brojnim ak-tivnostima Privredne komore Crne Gore kojim najstarija poslovna asocijacija zastupa interese svih crnogorskih poslovnih subjekata.

- Želimo da Privredna komora u bliskoj budućnosti zastupa inte-rese i brojnih kineskih kompanija koje će se, nadam se, osnivati u Crnoj Gori – naveo je Saveljić.

On je naveo da Kina našu državu nikako ne treba da posmatra kao malo tržište, već kao na ulaz na mnogo veće, regionalno. Takođe je potencirao potrebu da Zapadni Balkan sinergetski djeluje na veli-kom kineskom tržištu, a korak u tom pravcu je kreiranje zajednič-kog turističkog proizvoda Crne Gore, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Yuantang ističe da je Crna Gora vrlo interesantna za Kinu, jer se radi o zemlji koja se ubrzano integriše u Evropsku uniju i ostvaruje

Postoji prostor za dodatne investicije u Crnu Goru, saglasni potpredsjednik Komore i zamjenik generalnog direktora Uprave za Evropu Ministarstva trgovine Narodne Republike Kine.

značajne ekonomske rezultate posljednjih godina.

- Vaša zemlja je bitan partner Kini u procesu 17+1 i obavještavam Vas da ćemo naredne godine u Pekingu održati veliki samit uče-snica ove inicijative – naveo je Yuantang.

Prema njegovim riječima, postoji prostor da kineske kompanije in-vestiraju u prioritetne oblasti razvoja crnogorske ekonomije.

- U energetici imamo snažne kompanije koje traže projekte gdje mogu da ulože svoja sredstva i know-how – navodi on.

Pozvao je crnogorske privrednike da učestvuju u dvije velike po-slovne manifestacije u Kini – sajmu u Ningbou i Import-Export EXPO-u u Šangaju.

- Kina je jako zainteresovana za uvoz crnogorskih proizvoda i zato želimo da vas vidimo na našim sajmovima. Vaše vino je u Kini već veoma cijenjen brend – kazao je predstavnik Ministarstva trgovi-ne te države.

U radu sastanka učestvovali su Bao Shunqing, novi ekonomski savjetnik u Ambasadi Kine i Tan Huiqin, prva sekretarka, zatim dr Nina Drakić, direktorica Sektora za analize i istraživanja Komore, te Jelena Adžić, samostalna savjetnica Sektoru za međunarodnu saradnju.

64


Kvalitetna podrška efikasnijem poslovanju

Mladen Radinović, izvršni direktor GPS Montenegro

Dugogodišnje iskustvo u oblasti GPS tehnologije pomoglo nam je da otklonimo sve nedostatke i ponudimo klijenti-ma jednostavno, kvalitetno i pouzdano rješenje kojim će

značajno olakšati poslovanje, kaže za Glasnik Mladen Radinović, izvršni direktor GPS Montenegro.

Glasnik: Predstavite nam ukratko razvojni put kompanije GPS Montenegro i njenu djelatnost.

M. Radinović: GPS Montenego je firma sa sjedištem u Crnoj Gori koja je osnovana kako bi svim domaćim klijentima pružila kvali-tetan proizvod sa konstantnom podrškom. Dugogodišnje iskustvo u oblasti GPS tehnologije pomoglo nam je da otklonimo sve nedo-statke i ponudimo klijentima jednostavno, kvalitetno i pouzdano rješenje kojim će ostvariti veliko olakšanje u poslovanju.

Sama činjenica da smo domaća firma, omogućila nam je lakše procjene tržišta koje smo umješno iskoristili i spojili sa tehnologi-jom koja se koristi u najrazvijenim zemljama svijeta. Svakodnev-nim razvojem sistema omogućavamo klijentima da budu u trendu sa najsavremenijom tehnologijom.

Glasnik: Zašto ste se odlučili upravo za ovu vrstu biznisa? Koliko u Crnoj Gori postoji potreba za vašim uslugama?

M. Radinović: Sobzirom na to da su u mometu pokretanja biznisa u našoj zemlji ovaj vid usluga pružale samo firme iz inostranstva, odlučili smo da našem trištu ponudimo domaću firmu sa što bo-ljom podrškom. Pored toga što danas imamo veliki broj konkure-nata na domaćem tržištu, korisnici prepoznaju naš kvalitet i uka-zuju nam povjerenje tako da ostajemo lideri na tržištu. Opširnost samog Sistema omogućava korisnicima iz raznih sfera poslovanja da prepoznaju sopsvene benefite pa je samim tim i potreba za na-sim sistemom na zavidnom nivou. O tome govori i konstantan rast korisnika kao i veliko zadovoljstvo postojećih.

Glasnik: Ko su korisnici Vaših usluga i kako GPS Montenegro do-prinosi njihovom poslovanju?

GPS Montenegro je lider na tržištu, uprkos velikoj konkurenciji, jer korisnici cijene kvalitet usluga ove kompanije i zato im ukazuju povjerenje.

M. Radinović: Korisnici naših usluga mogu biti firme i kompanije iz raznih oblasti koje posjeduju jedno ili više vozila u svom voz-nom parku. Naš tim, pored dugogodišnjeg iskustva u oblasti fleet management-a nastoji da što brže prilagodi i odgovori svim po-trebama i zahtjevima klijenata. Uz posjedovanje našeg sistema, pored kotrole kretanja i upravljanja vozilom, moguće je ostvariti i veliki broj dodatnih benefita koji utiču direktno na poboljšanje pro-duktivnosti i efikasnosti poslovnja kompanije. U sistemu brojimo preko 3000 vozila ili preko 220 kompanija iz raznih oblasti. Pov-jerenje su nam ukazali: Plantaze, RTCG, Lovćen Osiguranje, M-tel, Telekom, Lukana, Klikovac, Kips, Ataco, HDL Laković, Jugopetrol, Elevator, opštine, komunalna preduzeca, banke, DHL, BLT, Aerodro-mi Crne Gore, razne institucije i mnoge druge kompanije.

Glasnik: Predstavite nam karakteristike sistema koji upotrebljava-te.

M. Radinović: GPS Montenegro software je informacioni sistem za praćenje i nadzor vozila – Fleet management pomoću sistema globalnog pozicioniranja (GPS), mreže mobilne telefonije (GSM/GPRS/USSD) i Interneta. Pomoću našeg sistema može se pratiti detaljna upotreba vozila kao i unaprijed planirati poslovanje. Razni tipovi izvještaja u svim formatima omogućavaju korisnicima da jednostavno imaju retroaktivnu evidenciju traženih informacija.

Glasnik: Kako vidite Vašu firmu recimo za 10 godina, naročito imajući u vidu stalni napredak tehnologije?

M. Radinović: Nas plan je da ponudu konstantno širimo i una-pređujemo što nam omogućava da planiramo kvartalne godišnje ciljeve. Naš biznis se kostantno uvećava što smo i dokazali do-sadašnjim uspješnim poslovanjem. Praćenjem tehnologije i una-pređenjem sistema pružamo korisnicima mogućnost da budu u samom vrhu tehnoloških noviteta. Ovakav vid poslovanja garan-tuje dugogodišnje poslovanje. Našu kompaniju u budućnosti vi-dimo kao prepoznatljiv brend u zemljama regiona na čemu već i radimo. Uz pomoć IRF Grne Gore i naših preciznih biznis planova

65


omogućena je finansiska podrška koja je neophodna za uspješno širenje kako našeg biznisa tako i svih ostalih.

Razne konferencije i seminari koje veoma kvalitetno organizuje Privredna Komora Crne Gore, omogućavaju nam jednostavnije i efikasnije širenje poslovne mreže kao i samu relaizaciju novih po-slova na čemu smo veoma zahvalni.

Glasnik: Ukoliko postoji tema koja nije obuhvaćena pitanjima mo-limo da dodate.

M. Radinović: Naš cilj je omogućiti klijentima jednostavno poslo-

vanje uz podršku i odgovor na sve zahtjeve. Dugogodišnja sara-dnja na obostrano zadovoljstvo koja će izgraditi povjerenje i sigur-nost. Konstantno ulaganje u sistem, kako u softverski dio tako i u hardwarske komponente kod klijentata koje omogućavaju kvalitet i sigurnost funkcionisanja sistema na dug period. Brzinom i kva-litetom uvjeriti klijente na prednosti domaće saradnje. Doprinos klijentima u njihovom ličnom poslovanju i time bi dokazali naše zadovoljstvo za svaki njihov uspjeh. Ostvarenje jedinstvene rekla-me kroz zadovoljstvo svakog našeg klijenta i partneta. Nadamo se i uspješnom proširenju biznisa van granica Crne Gore izvozom sopstvenih usluga.

66


High quality support for more efficient business

Mladen Radinović, Executive Director of GPS Montenegro

Many years of experience in the area of GPS technology have helped us to eliminate all the shortcomings and to offer our clients a simple, high-quality and reliable solu-

tion that will significantly facilitate business operating, said for Glasnik Mladen Radinović, the Executive Director of GPS Monte-negro.

Glasnik: Could you give us a brief overview of GPS Montenegro's development path and its business activity?

M. Radinović: GPS Montenegro is a company based in Montene-gro, founded to provide all domestic clients with a quality product and constant support. Many years of experience in the area of GPS technology have helped us to eliminate all the shortcomings and to offer our clients a simple, high-quality and reliable solution that will make the business much easier.

The fact that we are a domestic company has enabled us to have easier market assessments that we have skilfully used and con-nected with the technology used in the most developed countries of the world. With the day-to-day development of the system, we enable our clients to keep up with the latest technology.

Glasnik: Why did you choose this particular type of business? How great is demand for your services in Montenegro?

M. Radinović: Given the fact that in the moment of starting a bu-siness in our country, this type of services was provided only by companies from abroad, we decided to offer our market a dome-stic company with the best possible support. In addition to having today a large number of competitors in the domestic market, the clients recognize our quality and show us confidence which helps us remain market leaders. The extensiveness of the System itself allows users from various business areas to recognize their own benefits, and therefore the demand for our system is at an enviable

GPS Montenegro is the market leader, despite the great competition, given that users appreciate the quality of services of this company and place their trust in them.

level. This is evidenced by the constant growth of users and the great satisfaction of the existing ones.

Glasnik: Who are the users of your services and how does GPS Montenegro contribute to their business?

M. Radinović: The users of our services can be companies from va-rious areas that have one or more vehicles in their fleet. In additi-on to many years long experience in the area of fleet management, our team strives to adapt and respond to all client needs and requi-rements as quickly as possible. Having our system, in addition to motion and vehicle control, implies provision of numerous addi-tional benefits that directly affect the productivity and efficiency of the company's operations. The system has over 3000 vehicles or over 220 companies from various areas. The trust was given to us by: Plantaže, RTCG, Lovćen Insurance, M-tel, Telekom, Lukana, Klikovac, Kips, Ataco, HDL Laković, Jugopetrol, Elevator, municipa-lities, utility companies, banks, DHL, BLT, Airports of Montenegro, various institutions and many other companies.

Glasnik: Could you present the features of the system you are using?

M. Radinović: GPS Montenegro software is a vehicle monitoring and control information system - Fleet management using Glo-bal Positioning System (GPS), Mobile Telephony Networks (GSM/GPRS/USSD) and Internet. Our system enables monitoring of the detailed use of vehicles as well as planning the business in ad-vance. Various types of reports in all formats allow users to easily have a retroactive record of the information requested.

Glasnik: What is your perception of the company, let’s say, in 10 years, especially having in mind the continuous advancement of technology?

M. Radinović: Our plan is to constantly expand and improve our of-

67


fer, which enables us to plan quarterly annual goals. Our business is constantly growing, which is also evident from our successful operating so far. By keeping up with the latest technologies and improving the system, we give users the opportunity to be at the forefront of technological innovations. This type of business gua-rantees multiannual business operating. Our vision of GPS Mon-tenegro in the future is as a brand recognizable in the countries of the region, which is something that we are already working on. Thanks to the Investment and Development Fund of Montenegro and our concrete business plans, we got a financial support neces-sary for the successful expansion of our and all other businesses.

All kinds of high-quality conferences and seminars, organized by the Chamber of Economy of Montenegro, enable us to expand our business network and realize new business activities more easily and effectively, which is something we are very grateful for.

Glasnik: If there is a topic that is not covered by our questions, ple-ase be free to add it?

M. Radinović: Our goal is to enable our clients to do business sim-ply by supporting them and responding to their all requests. Also, long-term cooperation to the mutual satisfaction will build trust and safety. Continuous investing in the system, both in the soft-ware and in the hardware components of the clients, ensures the quality and certainty that the system is going to function for a long period. The use speed and quality will make our clients see the benefits of domestic cooperation. By contributing to the success of our clients’ personal business we would prove our satisfaction with their every success. The satisfaction of each of our clients and partners provides us with the unique advertising. We also hope to successfully expand our business beyond the borders of Montenegro by exporting our services.

68


Nikšićka štedionica bila je prva banka u Crnoj Gori

Iz knjige "Ekonomska istorija Crne Gore" dr Branislava Marovića

Crna Gora je kasno počela osnivanje banaka u odnosu na evropske zemlje, ali tempo razvitka banaka išao je dosta brzo, pa je za prvih deset godina XX vijeka osnovano pet

banaka i jedna štedionica. Stvaranjem od sitnih sredstava kru-pnog kapitala, koji je bio potreban za osnivanje banaka, pošlo se preko akcionarskih društava, pa su sve banke, osim jedne, osno-vane kapitalom dobijenim udruživanjem. Ova činjenica govori o tome da drugog kapitala osim trgovačkog skoro da nije bilo ili ga je bilo veoma malo. Trgovački kapital zajedno sa zelenaškim bio je osnova za formiranje banaka, a trgovci su bili prvi inicijatori i osnivači banke. Trgovina i trgovački kapital dostigao je u ovo vri-jeme određeni stepen razvoja koji je tražio savremeni način kre-ditiranja bez kojega nije mogao dalje da napreduje. Prva nikšićka štedionica bila je prva banka u Crnoj Gori, osnovana 1901. godine, sa početnim kapitalom od 200.000 kruna u 2.000 akcija. Inicijatori za osnivanje banaka u Crnoj Gori, kao što smo rekli, bili su trgovci, pa su i u Nikšiću bili pokretači osnivanja pomenute štedionice.

Upravu štedionice vodili su trgovci. Preds-jednik je bio pop Đoko Mijušković, poznati zele-naš, a članovi trgovci: Jovo Golijanin, Vuko Krivokapić, Ivan Vujica, Milo Tomašević, Maksim Jovović. Osim nikšićkih trgova-ca u Upravnom odboru su bili: Vuko Vuletić, Vaso Piper i Niko Vitorović, tr-govci sa Cetinja, Niko Džanjević, trgovac iz Rijeke Crnojevića i drugi. Prva nikšićka štedionica započela je rad u uslovima po-manjkanja potrebnog kapitala. U prvoj poslov-noj godini za razvijanje poslovanja postojeći osnovni kapital 200.000 kruna bio je nedovoljan, pa je povećavala svoju glavnicu koja je u 1906. godini

69


tuđ račun uplate i isplate, kupovala i prodavala vrijednosne pa-pire i strani novac, potpomagala privredni razvoj. Štedionica je u toku svog rada ostvarivala profit i isplaćivala dividende osni-vačima. Najveću dobit imala je 1910. godine u iznosu od 100.000 perpera.1141 Zaračunavala je kamatu od 10% i proviziju od 3%. Za ovu štedionicu, na osnovu onoga što je radila, može se reći da je to bila prva banka u Crnoj Gori. Upravo zbog poslova koje je oba-vljala, Štedionica je promijenila ime 1914. godine u naziv Nikšićka kreditna banka, a njen osnovni kapital povećan je na 1.000.000 perpera. Prvi svjetski rat prekinuo je njen razvoj i djelatnost.

Druga po redu osnivanja bila je Prva zetska štedionica u Pod-gorici, osnovana 9. maja 1904. godine. Štedionica je osnovana kao akcionarsko društvo na 20 godina, sa početnim kapitalom od 200.000 kruna (2.000 akcija). Osnivači ove štedionice bili su podgorički trgovci: Zarija Gvozdenović, H. Lukačević, S. Bibezić, I. Pejović, Nuš Kola, N. Stanić, V. Begović i Z. Adrović. Nešto ka-snije u upravne organe Štedionice ušli su poznati trgovci: A. Ma-rić, J. Ljumović, S. Lukačević, S. Nenezić, V. Vuletić, N. Džanjević. Upravitelj štedionice bio je Joco Petrović iz Vojvodine. Pošto je glavnica od 200.000 kruna bila mala da bi se razvijalo značajnije poslovanje, odlučeno je 1906. godine da se ona poveća na 600.000 kruna i da štedionica promijeni naziv u Podgorička banka. U na-rednim godinama Podgorička banka je nastavila da razvija svoju djelatnost. Početkom 1907. godine snizila je kamatnu stopu sa 8% na 7,5%, proviziju sa 3% na 2 %. U 1907. godini banka je otvo-rila filijale u Kolašinu i Virpazaru, nešto kasnije takođe filijalu u Danilovgradu i zastupništva u Andrijevici i na Cetinju, a filijalu u Virpazaru pretvorila u zastupništvo. Poslovanje Podgoričke ban-

ke iz godine u godinu stalno je napredovalo. Tako je promet na početku 1905. godine iznosio 11.589.692,94 perpera, da bi u

1910. godini dostigao najveću sumu od 85.287.732,36 per-pera. Banka je 1910. i 1911. godine imala čisti dobitak od

100.000 perpera. Pošto je Podgorička banka poslovala stalno sa dobitkom, akcionari su redovno dobijali

dividendu.

Sljedeća novčana ustanova koje je po hronolo-škom redosljedu formirana bila je Narodna štedionica na Cetinju. Osnivačka skupština održana je krajem maja 1906. godine. Preds-jednik upravnog odbora Štedionice bio je veletrgovac Vuko Vuletić, a članovi: Marko Ivanišević, Uroš Marić, Tomo Martinović i Pero Vrbica. Osnivački kapital Štedionice iznosio je krajem 1906. godine samo 13.000

kruna. Mala sredstva kojima je raspolagala ni-jesu joj dozvoljavala da razvije svoju djelatnost.

Glavnica Štedionice nije prelazila 95.000 perpera. Najveći dio prihoda Štedionica je ostvarivala od kamata na mjenič-

ne zajmove i na primanja uloga na štednju. Za razliku od osta-lih novčanih zavoda, Narodna štedionica je zaostajala u radu za njima. Uskoro po formiranju Narodne štedionice osnovana je na Cetinju Crnogorska banka. Ona je bila "zamišljena kao centralna novčana ustanova koja bi pomogla razvitak postojećih novča-nih zavoda".Banka je počela da radi novembra 1906. godine, sa osnivačkim kapitalom od 600.000 kruna, podijeljenim na 3.000 akcija. Najviše akcija upisao je knjaz Nikola, jer je i ovu banku formirao akcionarski kapital. Osnovni kapital banke povećan je 1911. godine na 1.000.000 perpera. Osnivači banke bili su trgov-ci: Vuko Vuletić, braća Marić, Petar Spasić, Niko Vitorović, Milo Tomašević, Jovo Golijanin, zatim dvor i jedan broj ministara i

iznosila 300.000 kruna, a 1909. godine 500.000 kruna. Da je štedi-onica svoju djelatnost stalno razvijala, dokaz je osnivanje njenih

filijala u Šavniku i Velimlju 1908. godine, i poslije Balkanskog rata, u Pljevljima i Bijelom Polju. Štedionica je uspostavila

poslovne veze sa bankama u Zagrebu, Beogradu, Pragu i Trstu. Ona je primala novac na knjižice, na tekuće

račune, stalnu štednju, blagajničke zapise, uzima-la zajmove od drugih banaka i davala kredite,

uglavnom mjenične i lično jemstvo i na ručne zaloge od 3 do 4 mjeseca, eskontovala mje-

nice i druge vrijednosne papire, vršila za

70


glavara: Lazar Mijušković, Gavro Vuković, vojvoda Lazar Sočica, kapetan Obren Niko-vić i drugi. Banka je dobro poslovala i njeni akcionari su od 1908. godine redovno pri-mali dividendu, koja je, na primjer, u 1910. godini iznosila 28% (56 kruna po akciji). Da je Crnogorska banka uspješno poslova-la, potvrđuje kretanje njenog obrta, koji je 1908. godine iznosio 40.015.400,12 perpera i stalno rastao, da bi u 1911. godini dostigao visoki iznos od oko 125.000.000 perpera. U cjelokupnom bančinom poslovanju te-kući računi su zauzimali najznačajnije mjesto. S obzirom na to da je banka oku-pljala najbogatiji sloj crnogorskog društva i da je uživala pomoć dvora i države, brzo je razvila svoje poslovanje i postala važan posrednik u privrednim poslovima. Banka je imala svoje filijale u Podgorici, Baru i Ul-cinju i zastupništva u Kolašinu, Virpazaru, na Rijeci Crnojevića, Njegušima, u Danilov-gradu. Poslije osvajanja Skadra otvorena je filijala u Skadru koja je počela da radi sre-dinom 1913. godine.1160 Poslije okupacije Crne Gore od strane Austro-Ugarske u Pr-vom svjetskom ratu, banka je nastavila da radi u egzilu u Francuskoj. U vrijeme kada su u Crnoj Gori već postojale četiri banke, formirana je i peta – Narodna banka Knja-ževine Crne Gore sa sjedištem u Baru. Ban-ka je počela rad 1. avgusta 1909. godine sa osnovnim kapitalom od 2.000.000 perpera (20.000 akcija). Osnivači banke bili su drža-va, dvorska elita, pojedini ministri, poznati-ji trgovci i zelenaši. Narodna banka bila je privilegovana. Pravo kontrole nad njenim poslovima imala je država. Pravim aktima banke predviđeno je bilo da postane emi-siona – da izdaje novčanice.1161 Međutim, ona to nikad nije postala. Narodna banka nije uspjela da razvije svoju djelatnost, što se vidi iz obima njenog prometa koji je 1910. godine iznosio 16.629.688,20 perpera, a u 1911. godini opao na oko 8.000.000.1162 Sjedište Narodne banke premješteno je u oktobru 1913. godine na Cetinje, a u Baru je ostala filijala. Banka je imala filijale i u Ul-cinju, na Cetinju i u Podgorici i odjeljenja u Virpazaru, na Rijeci Crnojevića i Plavnici. Banka je imala kamatnu stopu u 1910. godni 9% (8% kamata i 1% provizija).1164 U prve tri godine banka je poslovala sa neznatnim dobitkom, da bi u 1913. godini malo pora-stao na oko 32.000 perpera.1165 Državna hipotekarna banka Kraljevine Crne Gore na Cetinju bila je šesta i posljednja osnovana banka u samostalnoj crnogorskoj državi. Ova banka nije osnovana akcionarskim ka-pitalom, već od zajma dobijenog od Zemlji-šnog kreditnog zavoda u Beču u iznosu od tri miliona kruna, od kojih su dva i po mili-

Svjetski BDP će porasti za 40 odsto do 2030. godine, a Kina će te godine postati najveća globalna ekonomija,

zaključak je analize globalne finansijske institucije HSBC "Svijet u 2030".

Ekonomije u razvoju sada čine veći dio sv-jetske ekonomije od razvijenih, i činile su više od polovine globalnog rasta, a taj udio će se povećati na 70 odsto u narednoj de-ceniji.

Kina će dati najveći doprinos globalnom rastu i biće najveća ekonomija 2030. godi-ne sa 26 biliona dolara BDP-a godišnje, ali će Indija preuzeti prvo mesto od Kine kao zemlja sa najvećom populacijom - od čak 1,513 milijardi stanovnika u odnosu na 1,441 milijarde Kineza. Indija će takođe imati i najoštriji ekonomski rast od svih zemalja iz prognoze HSBC. Indija će za svega dece-niju postati treća najveća svjetska ekono-mija, prognoziraju iz HSBC.

ona unijeta u osnovni kapital banke. Osim ovih para, dobijenih od zajma, država je u osnovni kapital unijela i 500.000 perpera, pa je ukupni osnovni kapital iznosio oko tri miliona perpera.1166

Razlog za osnivanje Državne hipotekarne banke bio je da olakša položaj prezaduže-nog crnogorskog seljaka davanjem povolj-nijih kredita. Banka je u 1912. godine dala 772 kredita u vrijednosti 745.500 perpera. Zbog nedovoljnih kreditnih sredstava ban-ka nije mogla da zadovolji potrebe seljaka za zajmovima. Banka je poslije 1912. izgle-da prestala da radi i više se ne pominje u dokumentima. Razvitak trgovine i trgovač-kog kapitala i uopšte privredni napredak Crne Gore u prvih deset godina XX vijeka tražio je savremene forme kreditiranja. Bile su potrebne banke za dalji društve-no-ekonomski razvitak zemlje. Država je pomogla formiranje i razvitak banaka i nastojala je da olakša njihovu djelatnost. Oslobodila je banke svih obaveza prema državi sve do 1909. godine, kada su počele da plaćaju porez od 2% čiste dobiti, koji je 1912. godine povećan na 5%. Oslobođenjem od poreza država je nastojala da stvori bo-lje, lakše uslove rada i razvoja bankarske djelatnosti u Crnoj Gori, što je svakako pomoglo bankama i doprinijelo povećanju njihove dobiti. Prekretnica u radu banaka bila je 1907. godina kada je uplata glavni-ce osjetno povećavana. Osnovni kapital banke u 1913. godini iznosio je oko dva i po miliona perpera, što nije bilo dovoljno za šire poslovanje banaka. Ulozi na štednju pokazuju stalni uspon i u 1912. godini do-stižu solidnu sumu od tri i po miliona per-pera. I prihodi od kamate i provizije stalno su rasli, da bi u 1911. godine dostigli iznos od oko 800.000 perpera. Obim prometa ba-naka pokazuje koliko su one napredovale u radu i domet njihovog razvitka. Crnogorske banke u 1909. godini, bez Narodne banke koja je počela da radi u toj godini, ostva-rile su ukupni promet od 157.862.668,94 perpera. U 1910. godini promet se povećao na 233.906.685,24 perpera, a u 1911. godini dostigao je visoki iznos od oko 270.000.000 perpera. Sitni i srednji seljak sa svog posje-da teško je mogao obezbijediti egzistenciju za svoje domaćinstvo, pa je bio primoran da uzima kredit kod banaka da bi preži-vio. Država je smatrala da će osnivanjem Hipotekarne banke pomoći seljaku koji je bio prezadužen. Kao što smo vidjeli, Hipo-tekarna banka u tome nije uspjela, seljak je i dalje ostao u velikim dugovima, koji će ga pratiti do kraja crnogorske samostalne države.

71


Do 2030. Kina će postati najveća globalna ekonomija

Prognoze

Indija, Bangladeš, Filipini, Pakistan i Vijetnam imaće najbrže rastuće ekonomije.

Amerika će 2030. godine biti druga najveća ekonomija sa 25,2 biliona dolara BDP, Indija treća sa 5,6 biliona, Japan četvrta sa 5,6 bi-liona, a Nemačka peta sa 4,9 biliona dolara godišnjeg BDP.

Pet od ukupno šest najbrže rastućih ekono-mija su azijske - Indija, Bangladeš, Filipini, Pakistan i Vijetnam. Sledstveno, najveći gubitnici naredne decenije će biti evropske razvijene ekonomije - Austrija i Norveška do 2030. godine neće biti u prvih 30 svjet-skih ekonomija, a Danska ni u prvih 40.

Najveće pomjeranje imaće zemlje relativ-no slabo razvijene ekonomije, sa velikim rastom populacije. Ali, to nije jedini faktor - obrazovanje, zdravstveni sistemi, vla-davina prava, takođe su važni faktori koji utiču na uspjeh jedne zemlje. Izuzetak koji potvrđuje pravilo čine ekonomije u kojima populacija opada, ali će i pored toga imati ekonomski rast, a među tim zemljama na-

lazi se i Srbija i neke druge zemlje central-ne i istočne Evrope.

Zanimljivo je da analitičari prognoziraju da će BDP Srbije biti veći od BDP Slovenije (sada je BDP Srbije oko 41 milijardu dolara, a slovenački 49 milijardi), ali će ispred obje zemlje biti Hrvatska.

Srbija je, skupa sa Kinom, Tajlandom, Ukra-jinom i Libanom stavljena u grupu zemalja sa "slabom demografijom", ali koje imaju prostora za napredovanje.

Velika Britanija bi, nakon napuštanja Evropske unije, mogla da padne sa petog na sedmo mjesto na listi najvećih svetskih ekonomija, prognoziraju eksperti konsul-tantske firme "PricewaterhouseCoopers" (PwC), prenosi MIA.

Prema njihovom istraživanju, Indija i Fran-cuska bi mogle da istisnu Veliku Britaniju sa petog mjesta, a po novom rasporedu

ekonomske moći, Indija bi bila na petom, a Francuska na šestom mjestu najvećih eko-nomija svijeta.

PwC prognozira da će u toku 2019. godine britanski ekonomski rast iznositi 1,6 odsto, ako zemlja uspije bez većih posledica da prevaziđe šok izlaska iz EU.

U istom istraživanju navodi se da će u 2019. godini francuska ekonomija zabilježiti rast od 1,7 odsto, dok će indijska porasti po stopi od čak 7,6 odsto.

- Velika Britanija i Francuska su tokom pro-teklih nekoliko godina, u više navrata, za-mjenjivale svoja mjesta na listi najmoćni-jih svetskih ekonomija, ali u 2019. godini francuska ekonomija će biti na boljoj pozi-ciji - ističe ekonomista PwC-a Mike Jake-man, prenosi Ekonomski.

72


Sinergija – ključ uspjeha Regiona

Međunarodna konferencija o ekonomiji Privredne komore Crne Gore 24. i 25. oktobra u Budvi

Deveta međunarodna Konferencija o ekonomiji, koju organi-zuje Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Komorskim investicionim forumom Zapadnog Balkana, održaće se 24. i

25. oktobra 2019. godine u hotelu Splendid u Bečićima.

U radu jednog od najznačajnijih ekonomskih skupova na prosto-ru jugoistočne Evrope, koji ove godine ima temu "Sinergija – ključ uspjeha Regiona", učestvovaće oko 500 predstavnika vlada, među-narodne i poslovne zajednice, naučne te stručne javnosti.

Konferenciju će otvoriti predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i predsjednik Vlade Duško Marković, nakon čega će se obratiti zamjenik generalnog sekretara OECD Ulrik Ve-stergaard Knudsen.

Prije panel diskusija biće održana ceremonija dodjele BFCSEE sertifikata gradovima i opštinama sa povoljnim poslovnim okru-ženjem. Sertifikatea dodjeljuje Nacionalna alijansa za lokalni eko-nomski razvoj (NALED) i Regionalni savjet za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi. Sertifikat će primiti 15 opština i gradova Regiona, a među njima je i Bijelo Polje kao prva, na ovaj način sertifikovana opština u našoj zemlji.

Prvog radnog dana biće organizovana četiri panela na teme: "Ze-lena ekonomija i održivi razvoj", "Energetika na Balkanu – stanje i

Kroz sedam panela biće obuhvaćene aktuelni trendovi iz oblasti zelene ekonomije, energetike, turizma, saobraćaja, obrazovanja, digitalizacije i vodnih resursa.

budućnost", "Turizam kao zajednički proizvod regiona" i "Globalni izazovi vodnog stresa u 21. vijeku".

O zelenoj ekonomiji i održivom razvoju govoriće potpredsjednik Vlade Crne Gore Milutin Simović, ministar životne sredine i pro-stornog planiranja Slovenije Simon Zajc, utemeljiteljka i izvršna direktorka Cirkularne promjene Ljubljana-Brisel-Beč-Kjoto Ladeja Godina Košir, globalni direktor Platforme za akceleraciju cirularne ekonomije WEF David McGinty i stalna predstavnica UNDP u Cr-noj Gori Daniela Gasparikova. Moderator će biti prof. dr Mira Vuk-čević sa Univerziteta Crne Gore.

Na temu "Energetika na Balkanu – stanje i budućnost" razgovaraće ministarka ekonomije Crne Gore Dragica Sekulić, potpredsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije Kocho Angjushev, ministar za ekonomski razvoj Kosova Valdrin Lluka, direktor kompanije TERNA Crna Gora-Italija Gianluca Vettese, član uprave CROPEX, Hrvatska Ivica Toljan i izvršni direktor Elektroprivede Crne Gore Igor Noveljić. Panelom će moderirati analitičar tržišta energijom Alpiq Energy SE Pavle Grbović.

"Turizam kao zajednički proizvod regiona" biće u fokusu visokih predstavnika panelista: crnogorskog ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića, te potpredsjednika Vlade Srbije i mini-starstvatra trgovine, turizma i telekomunikacija Rasima Ljajića,

73


Reegionalnog savjeta za saradnju i, ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirka Šarovića, preds-jednika Odbora direktora Azmont Investments Ahmeta Erentoka i direktorice slovenačkog Provobisa Darje Radić, u svojstvu pane-lista. Moderator je Almir Peštek, profesor Univerziteta u Sarajevu.

Finalni panel prvog dana Konferencije odnosi se na globalne iza-zove vodnog stresa u 21. vijeku, a na tu temu govoriće Goran Je-vrić, direktor JP "Regionalni vodovod Crnogorsko primorje", Fran-cesco Fiorillo, profesor Univerziteta italijanske pokrajine Samnija, Vladimir Taušanović, potpredsjednik Međunarodnog udruženja vodovodnih preduzeća u slivu rijeke Dunav i Gerardo Ventafridda, ekspert Acquedotto Pugliese. Moderiraće Zoran Stevanović, profe-sor Univerziteta u Beogradu.

Drugi dan Konferencije o ekonomiji obilježiće panel diskusije o saobraćajnoj infrastrukturi – pokazatelju (ne)razvijenosti regiona, obrazovanju, zapošljavanju i demografskim trendovima, te digita-lizaciji i inovacijama kao razvojnoj šansi.

Saobraćajna infrastruktura – pokazatelj (ne)razvijenosti regiona tema je o kojoj će argumentovano govoriti Osman Nurković, mi-nistar saobraćaja i pomorstva Crne Gore, Zorana Mihajlović, po-tpredsjednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i energetike, Saša Dalipagić, zamjenik ministra za komunikacije i

saobraćaja Bosne i Hercegovine, Alain Baron, direktor Stalnog se-kretarijata Transportne zajednice i Bojan Rosi, dekan Fakulteta za logistiku Celje Univerziteta u Mariboru. Moderator je Anja Kossik, urednica austrijskog časopisa "Saobraćaj".

O obrazovanju, zapošljavanju i demografskim trendovima raspra-vljaće Damir Šehović, crnogorski ministar prosvjete, njegove kole-gae iz Albanije i Sjeverne Makedonije Besa Shahini i Аrber Ademi, te profesori ekonomskih fakulteta u Beogradu, Zagrebu i Ljubljani Dejan Šoškić, Ljubo Jurčić, (koji je i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista), te Janez Malačić. Moderator je Goran Svilanović, di-plomata i političar.

Digitalizacija i inovacije kao razvojna šansa biće u fokusu uče-snika finalnog panela Konferencije. Riječ je o Sanji Damjanović, ministarki nauke Crne Gore, Muzaferu Shali, ministru inovacija i preduzetništva Kosova, Marku Čadežu, predsjedniku Komiteta za digitalizaciju EUROCHAMBRES-a, Vladanu Tabašu, direktoru i osnivaču, ČIKOM doo iz Podgorice, te Igoru Zorku, osnivaču slo-venačkog ZZI doo. Vladimir Vulić, osnivač portala digitalizuj.me, moderiraće panelom.

Zaključke konferencije predstaviće prof. dr Saša Popović, Univer-zitet Crne Gore.

74


Crna Gora među 40 najljepših država svijeta

Condé nast traveller, svjetski priznat magazin za putovanja, na svom je popisu 40 najljepših zemalja na svijetu uvrstio Crnu Goru, Hrvatsku i Sloveniju.

Tako se Crna Gora našla na listi uz neke od najpopularnijih svjet-skih destinacija poput Novog Zelanda, Kostarike, Australije, Kenije, Tajlanda, Japana i mnogih drugih.

Njih je Crna Gora oduševila, pa su se složili s riječima pjesnika Ge-

orgea Gordona Byrona.

"Byron je jednom nazvao crnogorsku obalu Jadrana "najljepšim susretom kopna i mora" – i slažemo se sa njim. Država ima otprili-ke veličinu Stokholma, ali svoju malu veličinu nadoknađuje ogro-mnim količinama pijeska, zelenih površina… Kotorski zaliv je sli-čan fjordovima u Norveškoj”, ističe se u članku.

crna gora zemlja partner 52. mos-a u celju€¦ · u cilju izrade studije "program razvoja...

Documents