vmatutin2020.ut8 copy 2 - uhah · 2020. 12. 22. · fotografije andrea lovri ... zajedno sa...

1

RASKR©∆A I USMJERENJA

RASKR©∆A I

USMJERENJA

Aforizmi

Velimir MatutinoviÊ

2

VELIMIR MATUTINOVI∆

Knjiæni nizHRVATSKI AFORISTI

NakladnikDADO — udruga za pomoÊ u prevladavanju

poteπkoÊa u komunikaciji kod djece i odraslih

www.udruga-dado.hr

PredsjednicaGordana Cvrtila »oriÊ

Copyright Ÿ

Velimir MatutinoviÊ, 2020.

UrednikMiroslav VukmaniÊ

KorekturaBranka VukmaniÊ

NaslovnicaVelimir MatutinoviÊ, Po kiπi

FotografijeAndrea LovriÊ

TisakPL Studio

Zagreb, 2020.

3


Studio Moderna

Zagreb


RASKR©∆A

I USMJERENJA

Aforizmi

4


CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu

Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

www.nsk.hr

ISBN 978-953-7025-13-7

5


O AUTORU

biografski podaci relevantniza ove aforizme

Obitelj MatutinoviÊ potjeËe iz dalmatinskog mje-

sta Zaostroga. Velimir Slavoljub MatutinoviÊ roen

je 1928. godine u Zemunu, gdje je njegov otac Lju-

bomir MatutinoviÊ Juraj Viπki, kao jedan od prvih

pravnika u zajedniËkoj dræavi Hrvata, Srba i Slove-

naca, sluæbovao pod hrvatskom upravom. Njegov

boravak u Zemunu bio je kratak, kao i brak njego-

vih roditelja. Mali Veljko æivio je i kod oca, kao i

brojnih roaka, te je mijenjao æivotne sredine i πko-

le — od Splita, ©ibenika, Ljubljane do Zagreba.

Otac je vrlo brzo, povratkom u Dalmaciju i nasta-

nivπi se u Splitu, zasnovao drugi brak, iz kojeg po-

tjeËe njegov jedini brat Nenad. Iako je postojala

razlika u godinama, to nije prijeËilo njihovu bliskost

i privræenost. Sretno razdoblje æivota u Zagrebu uz

majku, æenu πiroke naobrazbe i æivotnih pogleda, te

uz njezine roditelje, trajao je naæalost kratko. Tra-

giËna sudbina æidovske obitelji Deuch zapoËela je

dolaskom rata, a prekinuta je grozotom njemaËkih

konclogora.

Odvojen od obitelji, Veljko se naπao u ratnom

zbjegu na otoku Visu, gdje ga Ëudom i sluËajem

pronalazi jedina sestra njegove majke, njegova teta

Zlata, jednakim Ëudom spaπena od grozne sudbine.

Mlada partizanka Zlata, buduÊa supruga dvaju naro-

dnih heroja, dala je novu nadu i polet svojem neÊa-

ku da nastavi æivot i πkolovanje.

6


Velimir zavrπava srednju arhitektonsku πkolu i,

radeÊi u struci, priprema se za zvanje arhitekta. Ipak,

odluËuje se promijeniti zvanje i kreÊe na studij filo-

zofije i srodnih disciplina. Diplomirao je na Filozof-

skom fakultetu u Zagrebu, 1956. godine. Radni vijek

od gotovo pola stoljeÊa zavrπava mu 1992. godine

(kad mu se, nakon unuke, rodio i unuk).

Cijeli radni vijek radi kao profesor filozofije, so-

ciologije i logike (ukupno nevjerojatnih trideset sred-

njoπkolskih programa), zapoËevπi u Gimnaziji Plo-

Ëe. Potom se — tada veÊ sa svojom malom obitelji —

seli u Split, gdje usporedno radi na nekoliko sred-

njih πkola i gimnazija, nadoknaujuÊi tadaπnji ma-

njak struËnih ljudi. Zajedno sa suprugom iste struke

sudjeluje u stvaranju i oplemenjivanju kulturnog æi-

vota Splita.

Svoje profesionalno zanimanje usmjerava na logi-

ku i spoznajnu teoriju, piπe struËne Ëlanke, i oko

trideset godina sistematski precizno i predano bavi

se leksikografskim radom. ©irina zanimanja vodi ga

i drugim podruËjima. Joπ od srednje πkole, u kojoj

je svladao svojevrsna tehniËka znanja, bavi se slikar-

stvom, a kao Ëlan splitskog likovnog amaterskog dru-

πtva “Emanuel VidoviÊ” sudjeluje na brojnim samo-

stalnim i skupnim izloæbama. Crteæi su mu objavlji-

vani i u prigodnoj periodici Splita i njegovog dragog

Zaostroga.

Uz struËne teorijske Ëlanke godinama stvara i pri-

kuplja misaone crtice, koje naposljetku oblikuje kao

aforizme, te tako nakon pedesetak godina nastaje

najprije jedna, a u razdoblju od petnaest godina i

ova druga zbirka aforizama. Na obje knjiæice poma-

gala mu je, redigirajuÊi ih, supruga Marija. Po reak-

cijama Ëitatelja i kolega aforista, moæe se zakljuËiti

7


da je rijeË o malim misaonim biserima, uglavnom

konciznim u izrazu, mada ponekad zahtjevnijim za

razumijevanje u sadræaju.

Ti aforizmi izraæavaju njegov odnos prema æivo-

tu, obiljeæenim kozmopolitizmom i agnosticizmom,

kao i kritiËkim stavom autora prema ljudskoj glu-

posti, licemjerju i bilo kakvim druπtvenim podjela-

ma.

U svojem vrlo sadræajnom æivotu uËio je od drugih

i druge, putovao, planinario, pisao i slikao, znao

prtljati s alatom i praviti nacrte za namjeπtaj, ali i

kuhati i igrati se s djecom; svladao je rat i razdvaja-

nja, pa i bolest (prema staroj ruskoj mudrosti kupao

bi se u moru cijele godine), iako ponekad teπko ra-

zumljiv svojoj posebno konzervativnoj i materijalis-

tiËkoj okolini.

I danas je omiljen kod svojih uËenika, kolega,

prijatelja i roaka. Uæivao je u svojim knjigama, sli-

kama, gramofonskim ploËama, pomno sloæenoj zbir-

ci maraka i numizmatiËkih izloæaka, vodio je brigu

o svojim zbirkama biljeæeÊi razliËite podatke.

Filozofskom fakultetu u Splitu poklonio je otpri-

like tisuÊu struËnih knjiga, sudjelujuÊi tako u stva-

ranju nove fakultetske knjiænice. Izradio je oko πest

stotina slika i crteæa, koji su veÊ odavno ukras i

spomen u kuÊama njegovih roaka, prijatelja i su-

graana, pa i izvan dræavnih granica, jer on voli svijet

bez granica.

Prema biljeπkama autorai osobnim spoznajama,

sroËila Adinda Trupec-MatutinoviÊ.

U Zagrebu, listopada 2020.

8


ZAHVALE

UobiËajeno je da uËitelj potiËe svoje uËenike. Ova

knjiga je iznimka. Ne bi je bilo da se nije uplela moja

uËenica Tonka LovriÊ, sada pravnica, slikarica i knji-

æevnica (poezija, aforizmi).

Moj konstantni izvor povratnih informacija i prvi

recenzent bila je moja supruga Marija r. Lopuπinski.

Aforizmi koji nisu izdræali njezine prigovore — ili su

dobili prikladniju formulaciju, ili nisu uπli u zbirku.

Presudna je bila uloga urednika, Ëije su me su-

gestije i ohrabrenje naveli da se upustim u ovaj pot-

hvat.

9


IZVORI KRITERIJA I ODABIRA

1. Ovi aforizmi tematski su potaknuti autorovom

profesijom.

2. Autorova profesija utjecala je i na izraz, stil,

naËin formuliranja misli, a i na odabir.

3. Vlastita zapaæanja pojava i zbivanja u prirodi i

druπtvu potaknula su zanimanje, Ëuenje, neodobra-

vanje, zgraæanje i priguπeni protest.

4. Poneki aforizam potaknut je snom, pa Ëak je

u snu verbalno formuliran.

Graa za ove aforizme, a i neke konaËne formu-

lacije, taloæila se oko pedeset godina. VeÊinu plani-

ranih djela autor je, zbog nedostatka vremena, zabi-

ljeæio u ovom obliku, fragmentarno i stilski nedotje-

rano. Pri odabiru za ovaj spis odmah je odbaËeno

viπe od pola grae. Aforizmi su nanovo formulirani

(skraÊeni, stilizirani): manje od jedne desetine zadr-

æalo je prvobitni oblik. MoguÊa su ponavljanja ne-

kih misli u drukËijim formulacijama.

5. Prednost imaju kraÊe formulacije.

6. Aforizam moæe biti poruka, konstatacija, pou-

ka, paradoks, protest, izazov na razmiπljanje, negodo-

vanje, pitanje, upozorenje, intelektualna igra, igra

rijeËi, izraz optimizma ili pesimizma, ukazivanje na

komiËnu situaciju od ironije do sarkazma.

7. Izbjegavaju se autobiografski elementi.

8. Aforizam ne smije biti uvredljiv.

10


9. Aforizam mora biti jasno izraæen, ali misao ne

mora biti jednoznaËna; dvosmislenost moæe provo-

cirati upitnu svijest.

10. U naËelu, poneki aforizam moæe biti zahtje-

van; ne mora svaki aforizam biti egzoteriËan. »ita-

telj koji ga nije razumio neka ga zaobie. Ipak, ove

situacije trebaju biti u manjini.

11. Aforizam sliËi citatu istrgnutom iz konteksta,

pa ponekad izaziva i dopuπta viπe interpretacija. Ovo

ne treba shvatiti kao nedostatak, nego kao prednost,

jer aktivira Ëitatelja.

12. Dobro je izbjeÊi lascivne sadræaje.

13. OdliËno je da aforizam bude duhovit.

14. Stilsku prednost imaju metafore.

15. MetaforiËki izraz ne smije umanjiti jasnoÊu

poruke.

16. Iz aforizma ne treba ukloniti komiËnost, ako

ga ne Ëini povrπnim.

11


Izbor aforizamanastalih u razdobljuod 1954. do 2004.

12


S

13


Kao πto nas lopovi prisiljavajuda zakljuËavamo vrata,

tako nas oni koji ne vraÊajuposuenu knjigu— navode na to

da knjige ne posuujemo.


14


S

15


Od aforizma ne oËekuj da bude istina. Aforizam

je naglasak.

S

Aforizam ne æeli biti zakljuËak; on je zadovoljan

ako je uspio kao premisa.

S

Aforizam je kao kap vina uzeta iz punog peha-

ra. Na poznavatelja vina djeluje kao da je ispio

cijeli pehar.

S

Optimist se ne æali zbog onoga πto nema, veÊ

uæiva u onome πto ima. Pesimist pati zbog onoga

πto nema, umjesto da uæiva u onome πto ima.

S

16


Pesimist na grmu s ruæama vidi trnje. Optimist

na grmu trnja gleda ruæe.

S

Filozof postavlja problem, i sumnja u valjanost

rjeπenja. Ovo nije konaËna spoznaja, ali je poti-

cajan oblik spoznavanja.

S

»ini se da je sva mudrost potroπena. Danas su

svi mudraci epigoni. Znanje je ostvarilo moÊ

koja je u stanju uniπtiti svijet. Taj bi Ëin bio

posljednje ljudsko originalno djelo.

S

Onaj tko æeli biti originalan neÊe razmiπljati o

onome πto je veÊ uËinjeno, nego Êe uËiniti ne-

πto o Ëemu se joπ nije ni razmiπljalo.

S

Bolje je umovati prije djela, nego djelovati be-

zumno. Ovaj savjet bio bi banalan kad ne bi bio

aktualan.

S

17


Ljude ne cijenimo po onome koliko su uzeli,

nego po onome koliko su dali.

S

Povijest nije loπa uËiteljica æivota, nego ona uvi-

jek iznova ima loπe uËenike.

S

»ovjek je biÊe koje se razvija u smjeru sve veÊih

podvajanja izmeu datosti i utopije, stvaralaπtva

i razaranja, njeænosti i okrutnosti, plemenitosti

i podlosti, uËenosti i gluposti, kritiËnosti i lako-

vjernosti, blagostanja i bijede, ukorijenjenosti i

uzleta — nepreglednog mnoπtva ljudskih od-

reenja. Niti jedno drugo biÊe nije podvojeno

u sebi kao ljudsko biÊe.

S

UÊi u muzej — to ima dva suprotna znaËenja:

otiÊi iz æivota, ili zavrijediti da se Ëuva.

S

Mnogi odliËni kritiËari postojeÊeg nakon revo-

lucije postali su loπi apologeti.

S

18


Onaj tko je æeljan promjena i novih stvari, ipak

bi pretjerao da izrazi imperativ: uzor je svakom

uzoru da jednom prestane biti uzor.

S

Slikarsko naËelo: bolje je lijepo naslikati naka-

zu, nego nakazno naslikati ljepoticu. Njegova-

nje izraza daleko je vaænije od izbora teme.

S

Mlad vrijedi onoliko koliko obeÊava. Zreo vrije-

di onoliko koliko Ëini, koliko daje, koliko zna.

Star moæe biti riznica savjeta, ili teret drugima.

S

Objektivni kriteriji procjenjivanja najbolji su πtit

kritiËarevoj savjesti.

S

Da bi se dospjelo do istine, treba se provuÊi

kroz zablude. Tako zablude nisu beskorisne.

S

19


Socijalist koji postane politiËar i doe u priliku

da sprovodi neku utopiju, obiËno prvi poËne u

nju sumnjati.

S

Teoloπka znanja najveÊi su kamen kuπnje za vje-

ru u transcendenciju.

S

Previπe teoloπkog razmiπljanja gura u ateizam.

Znanje raa sumnju, a sumnja nagriza vjeru.

S

U mnogim ljudskim nesreÊama posebno im-

presionira to kako je malo trebalo da se nesreÊa

sprijeËi, i kako je ono πto se dogodilo nepo-

pravljivo.

S

Ponekad je politiËar u takvoj situaciji, da je naj-

viπe πto moæe uËiniti — da pusti druge da rade

svoj posao.

S

20


Ocjena “dovoljan” je odlikaπu isto πto i ocjena

“nedovoljan”.

S

Kriterij neËije uspjeπnosti ravna se ili prema

uloæenom naporu i sposobnostima dotiËnog, ili

prema opÊim i objektivnim dometima. Svaka

ocjena sadræi obje od ovih konotacija.

S

Vrag se ne deklarira; on djeluje. Sveci propovi-

jedaju; njih progone.

S

SakupljaË gluposti veoma brzo i lako moæe sa-

staviti veliku zbirku; ali je ne moæe kompletirati.

S

NeobiËna je krπÊanska ideja: “Bog je svijet stvo-

rio iz ljubavi.” — Ona navodi na pomisao da Bog

nije viπe mogao izdræati svoju osamljenost. Kakva

je osamljenost navela teologe na takvu ideju?!

S

21


Osnovni vrijednosni nedostatak svih utopija je

u tome πto su smjeπtene u dalekoj buduÊnosti.

S

Vjernik koji pretjerano shvaÊa Boga kao uzor,

postaje pustinjak.

S

Svaki dan zapoËinje i zavrπava kao noÊ.

S

Poezija je neekonomiËna. Pjesnik rasipa svoje

vrijeme i vrijeme svojih Ëitatelja. Ali — ovo nije

nedostatak poezije, nego njezina prednost.

S

Sa stanoviπta reda, nered je zlo. To je prihvatljivo

sve dok red ne ugrozi slobodu.

S

Usprkos mudrim upozorenjima filozofa, svijet

ide svojim putem.

S

22


MatematiËki entiteti blistaju poput zvijezda. A

etika, plemenita i stara dama, nikako da izvuËe

svoje noge iz ideoloπkog blata.

S

Mudraci mudruju; ludost Ëini svoje.

S

©to si pametniji, bolje sagledavaπ ponor nezna-

nja.

S

Tko malo zna, slabo zna koliko toga ne zna.

S

Otrijezniti se neuspjehom znaËi pridruæiti se je-

dnom od najraπirenijih iskustava. To iskustvo je

πtetno samo ako uspije zaustaviti napor.

S

Bijeg iz stvarnosti nije uvijek neuspjeh. Sve ovisi

o naËinu kako se “bjeæi”.

S

23


Neke fikcije nisu simbol poraza, veÊ snaæni po-

ticaj i element akcije.

S

Revolucija ne gradi, ona ruπi. RuπeÊi staro, re-

volucija otvara moguÊnosti novom. Nema jam-

stva da novo neÊe biti neprihvatljivije od starog.

S

Mnogi pametni ljudi puπe cigarete i priznaju da

nisu bili pametni kad su to poËeli. Neusporedi-

vo je lakπe postati ovisnik, nego se toga oslobo-

diti.

S

Nema jamstva da Êe Boæja pravda na onom svi-

jetu biti djelotvornija nego πto je na ovom.

S

UmjetniËko stvaralaπtvo je najhumaniji protest

protiv kaosa, bezumlja i zla.

S

24


Toliko je mnogo onih koji drugima sole pamet,

da bi sve te posoljene pameti trebale odavna

veÊ biti presoljene, a ipak su mnoge ostale ne-

slane.

S

Kada prevarene æalimo, odobravamo njihovu vje-

ru. Kada im se podsmjehujemo ili ih preziremo,

ne odobravamo njihov nedostatak opreza i sum-

nje.

S

Vjera je prevaga jedne od hipoteza koju nitko

ne moæe dokazati.

S

SebiËni element æivotne mudrosti: ne zamjeÊivati

ruæno i zlo; obraÊati pozornost na ljepotu i uæi-

vati u njoj. NesebiËni element mudrosti vodi ka

hrabrosti i suprotstavljanju zlu.

S

Pitagorin teorem obvezuje i bogove.

S

25


Znanje je moÊ; kad ta moÊ ode s ovog planeta,

odahnut Êe i f lora i fauna na njoj.

S

Svaka generacija vrijedi onoliko koliko je stvori-

la i popravila naslijeeno, a ne onoliko koliko

je potroπila i iskoristila za sebe — oduzela onima

koji Êe doÊi.

S

Vjerovanje nije plod odluke, pa nije ni zasluga

niti grijeh. Nevjernike su nepravedno proganja-

li.

S

Kad pametan Ëovjek kaæe: “Ne znam”, onda to

ima veÊi intelektualni dignitet od izjave glupana

koji kaæe: “Znam.”

S

To nije Boæja pravda kad zbog korupcije razara

cijeli grad. To je pravda onih koji su izmislili

takvog boga.

S

26


Ako Ëovjek popravi poneπto u svijetu koji je

Bog stvorio, otvorit Êe vrata veÊim zlima nego

πto su ona koja je uklonio. To je zaista tako ako

je, kako kaæe optimist, ovaj svijet najbolji od

svih moguÊih koje je Bog mogao stvoriti.

S

Poneki pedagog savjetuje: “Budi mudar!” a po-

neki: “Budi lukav!” Izbor pedagogije ovisi o pe-

dagoπkom cilju.

S

Viπe volim da mi dopustiπ da pogrijeπim, nego

da me prisiliπ da budem korektan.

S

Sukob dviju etika dovoljan je argument da ne-

ma objektivne etike.

S

Granica tolerancije je netolerancija. Tolerancija

ne moæe tolerirati netoleranciju.

S

27


Nije normalno biti normalan u nenormalnom

druπtvu.

S

Bezumlje moæemo razumjeti, ali ne i opravdati.

S

U ljudskoj povijesti dvije stvari podjednako na-

preduju: svijest o slobodi i snaga porobljavanja.

S

Tjeπe nas: “Pravda na kraju ipak pobjeuje.” Bez

obzira na to da li se naglaπava “pravda”, ili “na

kraju”, moæe se dodati joπ jedna utjeha: “A æivot

teËe dalje.”

S

Bog je stvorio leptire, a vrag gusjenice.

S

PolitiËari najbolje mogu pomoÊi druπtvenom ra-

stu tako da ga ne ometaju.

S

28


–avao se objavljuje u zlodjelu, Bog u zapovije-

di, a Ëovjek u slobodi izbora.

S

Bog je Ëovjeka stvorio kao slobodno biÊe, ali se

odmah pokajao i dodao zabrane i zapovijedi.

S

Teza: “Sloboda je razumijevanje nuænosti” moæe

se ovako ilustrirati: prostitutka, koju su prilike

natjerale da za novac nudi svoje tijelo na uæitak

drugima, moæe, ako hoÊe, i sama uæivati u svo-

jim uslugama.

S

Lakπe je lopovu zamesti svoje tragove, nego pro-

gonitelju da ih otkrije. Ali progonitelj moæe bez

teπkoÊa odustati od gonjenja, dok progonjeni

nikad nije posve siguran da je progon obustav-

ljen.

S

Oprost je nalik slabosti; ali za oprost je potreb-

na snaga.

S

29


Sudbina ne razlikuje mudre od glupavih.

S

Za mrænju su moguÊi brojni motivi; za ljubav je

dovoljan jedan motiv — ljubav sama.

S

U vjeri i ljubavi nema slobodne volje.

S

Rat je lakπe zapoËeti, nego okonËati.

S

Lakπe je popustiti osjeÊaju, nego posluπati ra-

zum. Davno su veÊ mudri ljudi dræali da je osje-

Êaj inferioran razumu. Danas se pitamo: Nije li

svakoj razumskoj odluci kumovao osjeÊaj?

S

Zlodjela bi trebala biti kaænjena. Ipak, Ëesto se

dogodi da zloËinac uæiva u nagradi za svoje zlo-

Ëine. Opasno je kad to demoralizira poπtene.

S

30


–avao je uvijek uz nas, samo ne na naπoj strani.

S

Napadati slabijeg, to je nedostojno. Napadati ja-

Ëeg, to je glupo. Napadati jednakog, to je suvi-

πno.

S

Dobro je znati viπe jezika, ali i poneki metaje-

zik.

S

Da bi upoznao “istinu” neke vjere, moraπ okusiti

sok njezine iluzije. Ako je promatraπ izvana, upi-

tno je πto zapravo “upoznajeπ”.

S

To πto nisam Don Quijote, ne znaËi da sam San-

cho Pansa.

S

Brbljavac πuti samo kad ga sprijeËe da govori.

S

31


PraktiËan Ëovjek govori kad je to korisnije nego

πutjeti.

S

Pametan Ëovjek govori kad ne moæe izbjeÊi πu-

tnju, a ne svaki put kad ima priliku da neπto

kaæe.

S

©utljiv Ëovjek govori kad ga na to prilike natje-

raju.

S

Diplomat govori da bi sakrio ono πto misli.

S

PolitiËar govori da bi naveo druge da rade ono

πto on hoÊe, a ne ono πto oni misle da on æeli.

S

U emocijama Ëovjek govori tako da otkriva ono

πto bi æelio sakriti.

S

32


Budala govori sa zadovoljstvom, da pokaæe kako

i on neπto misli.

S

Svetac ne govori; on propovijeda.

S

Dobar glumac govori jasno i razumljivo i onaj

tekst koji je pisac loπe stilizirao.

S

Bolesni ljudi najviπe govore o svojim bolestima,

ne mareÊi previπe o tome sluπaju li ih.

S

Svaki narod ima novac kakav zasluæuje.

S

Ekonomija je prava legitimacija dræave, a ne po-

litika.

S

33


Za druπtvo je bolje da neobrazovani budu reli-

giozni, nego beskrupulozni. Zablude mogu po-

nekad kulturi biti korisnije od uklanjanja tabua.

S

U gotskoj crkvi osjeÊam strahopoπtovanje — Ëak

i ako mi je vjera klimava. U baroknoj crkvi pri-

mijetit Êu lijepu krπÊanku koja kleËi blizu me-

ne.

S

Novac je najistaknutija nacionalna zastava.

S

Mnogi ljudi imaju iluziju da neπto samostalno

misle, a obiËno se radi o tome da ne znaju Ëije

misli ponavljaju.

S

Ako otkrijeπ neπto πto je veÊ otkriveno, otkrio

si — iako ti se to ne priznaje.

S

34


Kada “otkrijeπ”, a ne znaπ da je to veÊ bilo ot-

kriveno, iluzija otkriÊa ne razlikuje se od origi-

nala. Ali oni koji te okruæuju ne moraju imati

tvoju iluziju.

S

Ako si premalo dobrog uËinio, a hvalio si ono

πto su drugi dobro uËinili, tvoj trud nije bio

uzaludan.

S

Ljubav je patnja, kad nam nedostaje. Ljubav je

gotovo neprimjetna, kad se na nju naviknemo.

S

NeobiËna je teoloπka koncepcija po kojoj je Bog

svoju svemoÊ potroπio u predestinaciji.

S

Kad majstor naknadno intervenira u svoje dje-

lo, on popravlja ono πto je ranije loπe uËinio.

Kad to Ëini Bog, onda to vjernici nazivaju Ëu-

dom.

S

35


Oni koji su bili uspjeπni u ruπenju zla, postali

bi joπ uspjeπniji kad bi svoju uspjeπnost potvr-

dili u stvaranju dobra.

S

Ponekad je ruπenje element stvaranja, a pone-

kad stvaranje element ruπenja.

S

Znam da sreÊa nije u mojoj moÊi; ali znam i to

da nesreÊu mogu sâm izazvati.

S

Kamo god pobjegneπ, breme svojih problema

ponijet Êeπ sa sobom.

S

Siromaπan je duh onih ljudi koji se dosauju u

vlastitom druπtvu.

S

Sve dok manjina ima izgleda da opstane, slobo-

da nije ugroæena.

S

36


Kaæu da Ëovjek konaËno umre tek onda kad

pomru svi oni koji su ga voljeli. Ako je doista

tako, Ëovjek umre kad pomru i oni koji su ga

mrzili.

S

©to viπe biraËa pristupa jednoj politiËkoj stran-

ci, viπe je izgleda da se stigne do jednoumlja i

neslobode.

S

Konsenzus je dobra institucija, dok ne izbriπe

kritiku.

S

Ne dopusti da ti strah od nadolazeÊe zime upro-

pasti uæivanje u ljetu.

S

Ubijeπ li susjeda, kaznit Êe te giljotinom. Ali za

uspjeπan genocid mnogi su dobili visoke vojne

Ëinove.

S

37


Ne optereÊuj mir sadaπnjosti slutnjama zle bu-

duÊnosti.

S

Biti oprezan ima smisla samo sa stvarima koje

ovise o nama.

S

Ne troπi buduÊnost u sadaπnjosti! Ne upropa-

πtavaj sadaπnjost zbog buduÊnosti!

S

Ukradeπ li cipele, strpat Êe te u zatvor. Ukradeπ

li dræavu, uÊi Êeπ u povijest.

S

Najrealnije πanse dobrih su u tome da se zli

meusobno poËupaju.

S

Znanje moæe postati oruæje onome tko ga skri-

va.

S

38


Najprije miπ emigrira u “Ameriku” jer “tamo

nema maËaka”. Zatim maËka otputuje u “Ame-

riku”, jer “tamo ima mnogo miπeva”.

S

Strah za egzistenciju je egzistiranje u strahu.

S

Siromaπnima ne trebaju sigurnosne brave.

S

Ne mogu oprostiti, ali mogu odustati od osvete.

S

Zapovjediti ili zabraniti ljubav potpune su bes-

mislice.

S

Smrt spaπava sretnog Ëovjeka od toga da doæivi

nesreÊu.

S

39


Ako gubiπ u igri, nametni nova pravila!

S

Ako stalno gubiπ u igri, ne igraj, ili izmisli nova

pravila igre.

S

Postupi ponekad po savjetima koje dajeπ dru-

gima.

S

©to viπe uËim, to viπe poveÊavam popis onoga

πto joπ trebam nauËiti.

S

Napredovanje u spoznavanju ujedno je i napre-

dovanje uvida u nepoznato.

S

MoÊan si onoliko koliko uzimaπ. Vrijedan si ono-

liko koliko dajeπ.

S

40


Pred bogatom kulturnom trpezom mnogi svoj

pogled usmjeravaju prema otpacima.

S

PolitiËar koji u predizbornoj kampanji najviπe

raËuna s lakovjernima, ima velike izglede da do-

bije veÊinu. Ali, demokratska svijest sve viπe

potiskuje takvu raËunicu.

S

Kad budali neπto poe za rukom, kaæemo da je

imao sreÊe. Kad pametan Ëovjek ne uspije ne-

πto uËiniti, kaæemo da su krive nesretne okol-

nosti.

S

ZajedniËko je budalama i mudrima to πto ni jedni

ni drugi niπta ne mogu uËiniti protiv sudbine.

S

Svetac prezire vraga, ali mora voditi raËuna o

njemu.

S

41


Pametan Ëovjek moæe viπe nauËiti od budale,

nego πto budala moæe nauËiti od pametnog Ëo-

vjeka.

S

I zajedniËka πutnja je razgovor; ona je bolja ko-

munikacija od monologa.

S

Novcem se ne moæe kupiti ljubav, ali moæe sek-

sualna usluga. U takvoj konstelaciji nastaje pa-

radoks: povoljnije je platiti ono πto rastereÊuje

i ne obvezuje, nego zasluæiti ono πto obvezuje

i zarobljava.

S

Samo onaj monolog koga netko sluπa nije πut-

nja.

S

Danas viπe nije pitanje moæe li Ëovjek uniπtiti

svijet; pravo je pitanje moæe li Ëovjek to sprije-

Ëiti.

S

42


Ako svi kasne, zakaπnjenje ostaje neprimjetno.

S

Tamo gdje svi laæu, nitko nije prevaren.

S

Blagdan pretvara gubitak vremena u dobitak Ëo-

vjeËnosti, jer druæenje sa stvarima suprotstavlja

druæenje ljudi.

S

Ljubav preko pisama je kao veËera preko tele-

fona.

S

Blagdan povremeno uklanja rad da bi oslobo-

dio ËovjeËnost.

S

Zadovoljstva mogu biti vrlo relativna. Lakπe Êe

svoju strast zadovoljiti dendrofil, nego onaj ko-

me za to isto treba ljepotica.

S

43


Ponekad su interpretacije bogatije od teksta ko-

jeg tumaËe.

S

Zdravlje je jedno, a bolesti ima beskonaËno mno-

go.

S

PriËa moæe biti bogatija od onoga πto prepriËa-

va.

S

U priËi se susreÊu dogaaj i maπta onoga tko

priËa. Tako priËa nadmaπuje i jedno i drugo.

S

Dokolica oËituje svaËiji karakter.

S

Bilo bi prihvatljivo kad bi svatko razumio druge

koliko drugi ne razumiju njega.

S

44


U laæi su kratke noge; tako kaæu. Pa ipak, moæe

se primijetiti da je laæ neumoran pjeπak.

S

“Kristalna kocka vedrine” u umjetnosti nije mo-

guÊa bez grubosti zanata i nemira umjetnika.

S

Bolesniku je korisnije da ga πarlatan izlijeËi, ne-

go da mu uËeni lijeËnik objasni zaπto ga ne mo-

æe izlijeËiti.

S

Prodati duπu vragu unosan je posao; tako misle

i duπa i vrag. Za taj posao lako je naÊi duπu, ali

teπko je naÊi vraga.

S

Kaæu: “Darovanom konju se ne gleda u zube.”

©to moæe znaËiti: umjesto da prihvatiπ takav po-

klon, bolje ti je kupiti zdravog konja.

S

45


Konstatacija moæe biti odgovor na upit, ali mo-

æe i otvoriti pitanje.

S

Najbogatiji dio povijesti jest povijest siromaπtva.

S

Preispitivanje pretpostavki polazi od sumnje da

su pretpostavke dobro zasnovane.

S

Nije moguÊe predoËiti niπtavilo, jednako tako

kao πto nije moguÊe “odmisliti” sebe.

S

Kad na gozbi netko poËne previπe govoriti isti-

nu, svi Êe primijetiti da je previπe popio.

S

Laæljivcu treba viπe maπte, nego onome tko go-

vori istinu. Ljudi se tako ponaπaju kao da im je

laæ zabavnija od istine.

S

46


Za umjetnost nije presudno kome ona sluæi, ne-

go kako to Ëini.

S

“Bilo je bolje” ne moæe biti bolje od: “Sada je

dobro.”

S

»ovjek se ËeπÊe spotiËe o kamen koji je pod-

metnuo vrag, a rjee koraËa preko mosta koji je

postavio Bog.

S

»ovjek je popriπte borbe Boga i vraga. Svaki

put kada Ëovjek donosi moralnu odluku, on je

prisiljen da se uplete u tu borbu.

S

Ne progoni dræava otimaËinu samo zato da bi

zaπtitila imovinu poπtenih graana, nego i zato

da zaπtiti svoje interese od konkurencije. O to-

me svjedoËi i povijest nastanka dræave.

S

47


Boæja Ëuda nisu popravci traljavog zanatlije, ne-

go opraπtanja Ëovjeku koji je zloupotrijebio svoju

slobodu.

S

Prije nego πto poËneπ kritizirati nebrigu dru-

gih, upitaj se πto si ti uËinio!

S

Skele nemaju karakter monumenta. Ali, trag ki-

sta na platnu moæe ostati obiljeæje stila.

S

MudroπÊu ne moæemo sprijeËiti neizbjeæno. Ali

to ne moæemo niti bez mudrosti.

S

Niti vuk, niti ovca nisu odabrali svoje uloge.

S

Vegetarijanac koji jede crvljive treπnje postaje

mesojed.

S

48


Moralno gledano, bolji je onaj tko bi dao, nego

tko ima, a ne daje — iako je za onoga kome je

pomoÊ potrebna rezultat isti.

S

Suzbijati nasilje nasiljem kontradiktorno je za

logiku, nemoralno za etiku, ali tehniËki uËinko-

vito.

S

Duπevna bol je povlastica onih koje je sudbina

poπtedjela od tjelesnih patnji.

S

StoiËka mudrost je najbolja priprema za zlu kob,

ali pod uvjetom da nas zla kob ne pogodi.

S

Kamene ruine imaju posebnu estetsku draæ.

OπteÊenja graevinu, koja je sastavljena od um-

jetnih materijala, Ëine traljavom.

S

49


Na poËetku bijaπe prazan skup. Na kraju Êe biti

skup svih skupova.

S

Oldtajmer moæe estetski konkurirati najnovijim

modelima. I strojevi poznaju poeziju djetinjstva.

S

Mudar si, ili sretan, ako ti je posao ujedno i

hobi.

S

Uz svaku proslavu pobjede, neki oplakuju po-

raz.

S

»itatelje karakterizira ono πto su izabrali da Ëi-

taju.

S

»ovjek je biÊe koje uvijek iznova dovodi u pi-

tanje granice moguÊeg.

S

50


Zlo ne pripada fiziËkom Ëinu; ono je plod nemo-

ralne odluke. U katastrofama nema moralnog

zla.

S

Umjesto da radim viπe od onoga πto moram,

radim manje od onoga πto mogu. Tako nisam

niti rob rada, niti lijenËina.

S

Svojim rjeπenjima Ëovjek Ëesto stvara probleme

koje viπe ne moæe rijeπiti.

S

Ako nisi dovoljno lukav i ako ne moæeπ uvjerlji-

vo lagati, govori istine koje ti neÊe πkoditi. Ako

ne znaπ niti to, onda ti je bolje da πutiπ.

S

Tijelo je tamnica duπe. Tako nas uËe idealistiËki

filozofi. Neka barem priznaju da je u ovostrano-

sti tijelo instrument duπe.

S

51


Stvoren si po boæanskom uzoru. Ipak, osvetu

prepusti Bogu.

S

Teoloπki paradoks: ideja najviπeg BiÊa koje ne

robuje vlastitoj naravi.

S

Samosvijest je oblik podvajanja svijesti.

S

Kad netko razmiπlja o sebi, koliko ih je tu —

jedan ili dva?

S

“Bog je stvorio Ëovjeka na svoju sliku.” — Ova

narcisoidna zamisao vrhovnog BiÊa odvela je te-

ologe u nerazmrsiva pitanja o Ëovjeku i njego-

vom odnosu prema Bogu. U antiËkoj kulturi na

sliËnoj su pretpostavci nastali veliËanstveni mi-

tovi i dramski zapleti.

S

52


Svijetom vladaju silnici, a pomaæu im umnici.

S

Govor je sredstvo misli, ali i njezina granica.

S

Lakπe je konstruirati ideju idealne dræave, nego

ostvariti samo mali djeliÊ te konstrukcije.

S

Zakonodavac bi mogao umanjiti napore oko do-

noπenja novih zakona, a usmjeriti se prema us-

postavljanju veÊ donesenih.

S

Uspostavljanje vrednota kroz instituciju, umje-

sto da ih snaæi, korumpira instituciju.

S

Za rat nije potreban dogovor. Mira nema bez

dogovora.

S

53


Mnogim ljudima sreÊa je dosadna. Obijest ih

tjera u nevolje.

S

Za diplomata je vaæno da pazi kada govori, da

ne bi πtogod rekao.

S

Dobar diplomat mnogo govori, ali pazi da ne

kaæe previπe te da ne oda ono πto misli.

S

U filozofiji je vaæno prepoznati pseudoproblem,

to jest “filozofski problem” koji zapravo nije

problem.

S

Komoditet poravnava put prema neuspjehu.

S

Ne znam πto donosi neËije roenje. Znam πto je

donijela neËija smrt.

S

54


Kad iskreni vjernik postane teolog, skepsa bi ga

mogla gurnuti u nostalgiju za nevinim elemen-

tom neznanja.

S

Bolje je ostati neprimijeÊen, nego biti namet-

ljiv.

S

Dobro je bacati pogled prema zvijezdama, ali je

vaænije izbjeÊi koraËanje po blatu.

S

Dvojba: plan prethodi kreaciji, ili kreacija us-

postavlja potrebu za planom realizacije? Logos,

koji je biblijski poËetak, moæe se prevesti kao

rijeË ili kao djelo. LogiËki podsjeÊa na paradoks

u odnosu kokoπi i jajeta.

S

Pretjerano gomilanje informacija moæe postati

dezinformacija.

S

55


Nametnute informacije pretvaraju pomoÊ u gnja-

vaæu.

S

Kad ti previπe pomaæu, sjeti se trojanskog ko-

nja.

S

Neka te ne impresionira pamet. Pamet koriste i

dobri i zli.

S

Nemotivirana dobronamjernost moæe izazvati

sumnju.

S

Nije pametno apelirati na pamet tamo gdje je

nema.

S

Onaj tko se Ëesto poziva na Ëast, uvjerljiv je

samo naivnima.

S

56


“Vrag je uvijek budan” — znaËi li to da Bog

Ëesto spava?

S

©to bi ostalo od priËe o Crvenkapici, da se iz

nje izbaci zloËesti vuk?

S

Glavne komponente gluposti su: nedostatak in-

formacija, to jest znanja, pojmovna konfuzija i

nedostatak kritiËnosti. Sve ove komponente sa-

dræane su i u dezorijentiranosti konformista.

S

Solipsizam je komplicirana filozofska konsekven-

ca subjektivnog idealizma. Laiku se moæe jed-

nostavno ovako objasniti: solipsist je Ëovjek koji

vjeruje da se sve æene svijeta nalaze u njego-

vom haremu.

S

Da i nema vidljivih razlika meu ljudima, kse-

nofobija Êe ih lako izmisliti.

S

57


Postoji nekakva prednost u priËama koje nisu

dokraja ispriËane, pred onima koje su dovrπene.

S

“U znoju lica svoga jest Êeπ kruh svoj.” — Ova

biblijska prijetnja navela je neke da jedu tui

kruh i tako izbjegnu znojenje.

S

Onaj tko ima bolje radne uvjete, kvalitetnije ljen-

Ëari.

S

Za kvalitetan rad potrebni su odgovarajuÊi uvje-

ti. Isto vaæi i za kvalitetno plandovanje.

S

»ovjek moæe postiÊi boæanski mir tako da ne

intervenira, veÊ pusti ovaj “najbolji od svih mo-

guÊih svjetova” da se odvija onako kako je pro-

gramiran.

S

58


U sadaπnjosti gradimo buduÊnost, ali pritom smo

optereÊeni proπloπÊu. Dio te optereÊenosti je

pomoÊ.

S

Grijeh i kazna su povezani etiËki, a ne ontiËki.

Etos nema ontiËke korijene. Zato pravda kasni.

S

Pravda na kraju pobjeuje. Naæalost, kraj pobje-

dnika Ëesto dolazi ranije.

S

Slikarska iluzija je maπtovita istina.

S

Piscu pripada stil, a Ëitateljima ukus ili neukus

u izboru πtiva.

S

Povjerenje u ljude je rizik gubitka. Nepovjerenje

u ljude je gubitak.

S

59


Loπe je ako vjerujem da u svijetu ima i mnogo

dobra. Trebao bih znati da zlo nije jedino mo-

guÊe stanje.

S

Nema razoËaranja tamo gdje viπe nema nade.

S

Neobavljenu osvetu osvetnik ne doæivljava kao

osvetu.

S

Prikrivenoj pobjedi nedostaje πarm pobjede.

S

Prijetnja nije sjena osvete.

S

Osveta je poπtenija od prijetnje. Oprost je ple-

menitiji od osvete.

S

60


Prijetnja nije bjeæanje od kaænjavanja; ona samo

æeli sprijeËiti krivnju. Ali, nema svaka prijetnja

odgojnu namjeru.

S

Filozofski pojam ponajËeπÊe sadræi negaciju i

pitanje. Kad mu to ponestane, ili Êe nestati, ili

uÊi u znanost.

S

Ako je rjeπenje problema samo jedan odgovor,

onda je ono otkriÊe. Ako problem dopuπta viπe

solucija, svaka od njih je svojevrsna kreacija, pa

je bremenita upitnoπÊu.

S

Izum je jedno od viπe moguÊih rjeπenja. Otkri-

Êe je jedino moguÊe rjeπenje; tu nema izmi-

πljanja.

S

Znanost traæi i nalazi rjeπenja. Filozofija pita i

stvara rjeπenja.

S

61


Hipoteza je filozofski element znanosti.

S

Znanstvena potvrda hipoteze je izbacivanje filo-

zofskog elementa iz znanosti.

S

I filozofi i znanstvenici Ëude se neoËekivanom.

Pritom filozof postavlja pitanje i izmiπlja odgo-

vore. A znanstvenik oblikuje pitanje i nastoji

otkriti rjeπenje.

S

©to je teæe — biti slikar ili biti kipar? Odgovor je

jednostavan: Slikaru bi bilo teæe raditi posao

kipara nego svoj; kiparu bi bilo teæe raditi po-

sao slikara nego raditi vlastiti posao.

S

NelogiËno je æeljeti pobjedu svim natjecateljima,

iako organizator utakmice mora tu æelju izraziti

— ne da bi zadovoljio logiku, nego iz pristojno-

sti.

S

62


Budalasto je zaæeljeti glavni zgoditak svim igra-

Ëima.

S

Na loπim proizvodima uËimo kako ne valja ra-

diti.

S

Raj je mjesto sigurnosti u vjeËnom dosaivanju.

S

Smrt je nepoæeljna pojedincu. Utjeπno je ako

mu poπtedi tragove. Ali, u cjelini, smrt oslobaa

mjesto æivotu.

S

Lopov viπe voli djelovati meu poπtenima, nego

meu lopovima.

S

Za izazivanje rata dovoljna je jedna strana. Za

odræavanje mira potreban je trud svih.

S

63


Najmanje smo osamljeni kad zamjeÊujemo koli-

ko nam drugi smetaju.

S

Estetsko pitanje: Gledaπ li sliku, ili ono πto slika

prikazuje?

S

Kad kaæem: “Dobro sam utroπio vrijeme”, onda

to znaËi: dobro je da sam dobro utroπio vrije-

me, a ne: dobro je da je vrijeme veÊ utroπeno.

S

Kao πto nas lopovi prisiljavaju da zakljuËavamo

vrata, tako nas oni koji ne vraÊaju posuenu

knjigu — navode na to da knjige ne posuujemo.

S

Niti najdublje uvjerenje ne dostiæe sigurnost zna-

nja. Ali, niti najveÊa uvjerenost u istinitost vla-

stitog znanja nije joπ znanje.

S

64


ObeÊanje je dobrovoljno odricanje od slobode

buduÊeg odluËivanja.

S

U svakom obeÊanju sadaπnjost otima prava bu-

duÊnosti.

S

Da li promjena odluke niπti ili potvruje slobo-

du?

S

SebiËnost je najmanje pokvarljiva osobina neke

osobe.

S

Nadam se da ovo nije istina: nadu odræava ne-

znanje.

S

Samo nezadovoljene æelje traju kao æelje.

S

65


Æelja æivi od svoje neispunjenosti.

S

Bezumno je brkati maksimum i optimum.

S

Je li znanost manje znanstvena ako sadræi svijest

o vlastitoj filozofskoj poziciji? Moæe li znanost

biti filozofski neutralna?

S

Svakom narodu sloboda je od neprocjenjive va-

ænosti. Ali, joπ je vaænije πto narod Ëini sa svojom

slobodom.

S

U svakoj se ljubavi krije slobodno odricanje od

slobode.

S

Sloboda se manifestira kao odluka. Odluka je

uvijek odricanje od nekog segmenta slobode.

S

66


Slobodan Ëovjek bira, odluËuje, obeÊava; ali,

odluka i obeÊanje, kad su doneseni, iskljuËuju

slobodu ili vode u prijevaru.

S

Kada smo iskreni, tjeramo prijatelje. Ali, na na-

πu sreÊu, iskrenost tjera zapravo one koje smo

bili loπe odabrali.

S

I najsnaæniju strast otupljuje zadovoljenje; na-

vika je skonËava.

S

Dobrota i znanje Ëesto ne stanuju u istoj kuÊi.

S

Æalosno je da se ogromne koliËine znanja Ëesto

ujedinjuju u bezumlju.

S

Tragovi zloupotrebe Ëesto vode u kuÊu znanja.

S

67


Poznavanje ponora ljudske duπe najbolje opi-

suje rijeË “nepoznavanje”.

S

Lijek protiv gluposti je poznat; nije poznato ka-

ko navesti budalu da ga uzima.

S

Ako od svakog Ëovjeka mogu nauËiti barem je-

dnu misao, onda u mom sanduËiÊu znanja ne-

dostaje nekoliko milijardi korisnih poruka.

S

“Stvarati” defektno djelo nije nikakav amateri-

zam, veÊ neodgovoran Ëin diletantizma.

S

Mnogi ljudi u kuÊnom ljubimcu vide zahvalnost

pokrivenu dlakama, ili pernatu igraËku.

S

Rat je lako zapoËeti; teπko je oËuvati mir.

S

68


Ponekad lijepu kreaciju dotjerujemo tako dugo,

dok ne postane rugoba. Velika je vjeπtina umjet-

nika znati kad treba stati.

S

Da su æivotinje religiozne — to bi samo kompli-

ciralo njihovu borbu za opstanak, a ekoloπkoj

ravnoteæi dodalo bi mnoge nevolje.

S

Lako je imuÊnome prihvatiti i propovijedati pra-

vdu definiranu zakonima. Teæe je potlaËenima

podnositi posljedice pravedne podjele bogatstva.

Pravda je uvijek “pravda”.

S

Demokracija je loπ politiËki sustav, a svi ostali

politiËki sustavi gori su od nje.

S

Bolje je raditi, nego ne raditi. Bolje je ne raditi,

nego raditi neπto glupo i loπe.

S

69


Bolje je ne trebati, nego imati.

S

Najmanje πto mogu traæiti od glazbe jest to da

ne bude privlaËnija od tiπine.

S

I sveÊenici i revolucionari obeÊavaju neπto πto

ih ne obvezuje. Snovi Êe se ostvariti na nebu ili

u buduÊnosti. Svi oni manipuliraju naπim nada-

njima, kao da nada ne bi æivjela i bez njih.

S

Laæ pretpostavlja povjerenje.

S

Glupost ne poznaje argumente. Argumenti otkri-

vaju glupost.

S

Budala uËi samo na vlastitim pogreπkama.

S

70


Umjetnik koji zbog publiciteta ili zarade koristi

neestetska sredstva i πokira publiku svojom ori-

ginalnoπÊu, moæe privuÊi paænju, ali ga to ne

Ëini umjetnikom.

S

Manja riba veÊu jede; veÊa riba manju pojede.

S

Veliko je bogatstvo oblika ljudskog siromaπtva.

S

Laæe sat koji ne mijenja svoj iskaz.

S

»ovjek je mlai na starijoj fotografiji.

S

Sklon sam vjerovati politiËarima kad pred izbo-

re govore jedni o drugima.

S

71


Istina je jedna, a beskonaËno je mnogo naËina

da se ona iskrivi ili sakrije.

S

Ponekad pomoÊ onesposobljava, umjesto da po-

mogne i osnaæi.

S

©to viπe razliËitih cvjetova, to veÊi izbor za bu-

ket.

S

Svatko “Ëini dobro”, ali svi razliËito definiraju

to dobro.

S

Spoznajni paradoks: svako “ab ovo” produkt je

bogate misaone prakse.

S

Zlo ne mogu sa sigurnoπÊu otkloniti, ali mogu

svjesno uæivati u trenucima u kojima ga nema.

S

72


©to Ëovjek viπe uËi, to viπe obogaÊuje svoju sum-

nju.

S

Duhovni rast gura osobu u veÊu osamljenost.

S

Skoro svatko je “lud na svoj naËin”. Ima mnogo

iznimaka, i oni su uglavnom dosadni.

S

Najlakπe je zbliæiti, okupiti ili nagovoriti medio-

kritete i konformiste. Ali, jednako tako, lako ih

je zavaditi.

S

Vrhunci pripadaju druπtvu osamljenih.

S

Smrt i æivot percipiramo kao suprotnost, kao

odnos praznine i punoÊe; samo o onom dru-

gom imamo iskustvo.

S

73


Treba biti dosljedan. Ali loπ je savjet: “Ako si

odluËio da Êeπ od sutra neπto poËeti, onda se

toga i dræi.” »ovjek nikada ne boravi u sutra-

πnjici.

S

Mudrovanje o smrti ni na πto ne obvezuje.

S

©to je nekome æivljenje punije, to mu je smrt

manje konaËna.

S

Kupovanje i prodavanje su logiËki antipodi i

stvarni blizanci: oni su dijalektiËki susret dija-

metralnih aspekata istog entiteta. Æive i umiru

istodobno.

S

©to je neko Ëudo neuvjerljivije, to je vjerovanje

u njega nevjernicima Ëudnije. Vjerovanje i sum-

nja nemaju isti izvor.

S

74


Snaga vjere prkosi racionalnim argumentima, ali

ne moæe promijeniti Ëinjenice. Kad zaborav pro-

guta Ëinjenice, prostori vjerovanja zablistaju

neokrnjeni, i razum pred tim mora posustati.

S

Vjera ne moæe promijeniti Ëinjenice, ali ih ne

moæe ignorirati.

S

Intelekt je najizrazitiji domet ljudskog biÊa. Ali

on je nemoÊan pred iskonskijim silama, a to su

vjera, ljubav i nada.

S

Nedoststak vjere ne moæe biti grijeh, jer vjero-

vanje nije odluka; vjera je proiziπla iz Ëovjekove

slobode. Bezumno je progoniti sumnju. Ipak,

povijest vrvi tom vrstom bezumlja.

S

Satirik Êe za dokaz reÊi da je to birokratizirano

uvjeravanje.

S

75


Vjera i ljubav ne poznaju naredbe autoriteta.

Ali oni koji vjeruju, ili ljube, u sukobu s autori-

tetom moÊi stradavaju. Takvi postaju izvori

dramskih djela.

S

Ponekad je moguÊe ponuditi uvjerljive estetske

razloge za djela koja Êe drugi ocijeniti kao um-

jetniËki promaπaj. Na rubovima estetike vreba

nesavladivi relativizam.

S

Ideja istine je vjeËna, ali krhko je sve ono u

Ëemu Êe se ona objaviti.

S

Istina je vjeËna, ali njezina odjeÊa nije.

S

Ima pisaca koji nisu ni znali da Êe u njihovim

tekstovima netko otkriti i izdvojiti poneki vrije-

dan aforizam.

S

76


U filozofiji je sva mudrost veÊ potroπena. Ali

uvijek Êe ostati dovoljno mjesta za novi izraz.

S

Logika birokratskog rjeπavanja problema: Ako u

dræavi ima previπe institucija, treba otvoriti in-

stituciju koja Êe se baviti tim problemom.

S

“Povijest piπu pobjednici” — dakle: povijest je

preteæito krivotvorena.

S

Paradoksalna je Ëinjenica da ima ozbiljnih i us-

pjeπnih ljudi koji su poticaje pronaπli u iracio-

nalnim doktrinama. Ne treba, dakle, ignorirati

niti najsumnjivije zamisli.

S

Moralni argumenti slabiji su od ekonomskih.

Takav poredak stvari presudan je za ulogu slobo-

de u povijesti.

S

77


Dobar aforist Êe poneki biser pronaÊi i u goloj

faktografiji.

S

Od moralnog prepoznavanja zla veÊi je izazov

borba protiv zla. Uspjeπnost takve borbe ne mje-

ri se moralnim mjerilima.

S

Logika stvari ima moralni kompas: Poπteno po-

stignuti cilj obiËno ne nudi tako veliku uspje-

πnost kao πto je moæe obeÊati nemoralno sred-

stvo.

S

Siti se o gladnima poËinju ozbiljno brinuti tek

kad i njima zaprijeti glad.

S

Pouka Hegelovog “reda negativnog”: Da nema

ljubavnih nesporazuma, knjiæevnost bi bila zna-

tno siromaπnija.

S

78


Savrπeno biÊe ne moæe napredovati. U tome je

Ëovjek u prednosti pred boæanstvima.

S

Ljudska jedinka moæe nadmaπiti sebe. Ta osobi-

na razlikuje ljude od bogova, i to u korist ljudi.

S

Vijest: “Otkrivena je nafta.” Pada mi na um: Kako

bi se osjeÊala kokoπ kad bi otkrila da je poËela

nesti zlatna jaja?

S

Neki ljudi su zadovoljni onim πto mogu dobiti.

Drugi ostaju nesretni birajuÊi nedostiæno. Svijet

raste trudom tih drugih.

S

©to je neka misao obuhvatnija, to je bliæa neis-

tini. Kritika voli istaknuti iznimku, a to nije te-

πko postiÊi.

S

79


Bogu pripada vjeËnost, a vragu sadaπnjost.

S

Rado Ëitam u knjizi i gledam na televiziji ono

πto ne bih æelio doæivjeti. Zato i kaæu da sretni

narodi nemaju povijest. U æivotu je uloga zla i

nesreÊe velika.

S

U veÊini ameriËkih filmova zapaæam ovo stilsko

obiljeæje za humor: ako je komiËno da se razbije

jedan automobil, a poæeliπ da sve bude joπ ko-

miËnije, snimi razbijanje dvadeset automobila.

S

Duhovitost se ne postiæe poveÊavanjem koliËi-

ne. Kad bi bilo tako, pisanje duhovitih tekstova

bilo bi pristupaËno svakom neduhovitom piscu.

Putovi invencije nisu tako jednostavni.

S

Samokritika i autocenzura su polusestre; one

nikako ne mogu biti blizanke.

S

80


Pedofil voli djecu onako kao πto gurman voli

peËenu janjetinu. “Voljeti” se moæe na razne

naËine.

S

Pjesma dira srce, a aforizam potiËe um. Oboje

su prisni prijatelji.

S

Sokratova tragedija je u tome da je istodobno

bio kritiËan i lojalan. Zbog “dugog jezika” je

osuen, a zbog lojalnosti zakonima dræave nije

prihvatio ponudu svojih prijatelja da pobjegne

iz tamnice.

S

Negativna dijalektika spreËava funkcioniranje

svijeta vjeËnog dosaivanja.

S

Ako se aneo uplete u dramu te otjera Sotonu,

pisac Êe izgubiti slavnog aktera, a knjiæevno dje-

lo Êe postai plaËljiva limunada.

S

81


Bog — Stvoritelj svijeta i nadziratelj povijesti ne

voli kiË. Njegova zamisao ËovjeËanstva je opti-

malno doziranje tragike i komike.

S

Stremljenje srca je izrazito kulturni fenomen.

Bez ustanove monogamije ne bi bili moguÊi

mnogi knjiæevno plodni dramski zapleti.

S

Kad su uzaludni prosvjedi, preostaje moljenje.

Ipak, vulkani neÊe promijeniti svoju Êud.

S

Ni mudrost ni bezumlje ne mogu sprijeËiti ra-

anje tragedije. Takvo stanje stvari je za knjiæev-

nike zlatni rudnik.

S

Mudrac i budala razlikuju se i u πutnji. Ali ta se

razlika teπko zapaæa. Budala je manje budala kad

tu okolnost zna iskoristiti.

S

82


Poznatoj misli nov izraz moæe biti plodno osvje-

æenje.

S

©utnja mudraca razlikuje se od πutnje budale.

Ali tu razliku ne zapaæa svatko.

S

Umjetnost ne æivi izvan kalendara. Ali kalendar

umjetnosti niπta ne dodaje, niti oduzima. Samo

ideolozi to pokuπavaju povezati i iskoristiti.

S

Kad umjetnost uπeta u kalendar, tada je to blag-

dan. Ali sveËanosti ne bi bilo da je nisu pripre-

mili radni dani.

S

Kad umjetniËko Ëudo bane usred tjedna, onda

to nije srijeda, nego blagdan. Da bi se Ëuda omo-

guÊila, umjetniku je dobro da posluπa Apelov

savjet: “Nulla dies sine linea.”

S

83


Samo kalendar koji vrvi radnim danima, zaslu-

æuje svoje blagdane.

S

Likovni prilozi kalendaru prikladan su ukras,

kao i blagdani.

S

Ako je netko dobar zato jer je preslab da bude

zao, onda je njegova dobrota moralno niπtavna.

S

Bez vuka nema ni Crvenkapice.

S

PreπuÊivanje istine pomaæe laæi. Nije moguÊe

ostati moralno neutralan. I propust je grijeh.

S

Ako je ponuena roba takva da je samo luak

æeli kupiti, za prodavaËa je vaæno jedino to da

taj ludi kupac kupljenu robu plati.

S

84


Ljudska destruktivnost Ëesto je izvan nadzora

uma. Mnogi opravdavaju nemoÊ uma elementom

sudbine. Ali umu je moralni zadatak da destruk-

tivnost zadræi na uzdi.

S

Neke autobiografske situacije je teπko ili nemo-

guÊe smjestiti u aforizam. Pametno je prepus-

titi ih πutnji.

S

Svrhovitost u svijetu ili umnost svijeta upuÊuju

na Boga. Tako je dok Bog djeluje. A kad se Bog

odmara, u svijetu se javljaju bezumlje i kaos.

Dakle, Bog se rado odmara.

S

Umnost i svrhovitost u svijetu teolozi istiËu kao

dokaz da Bog postoji. A πto dokazuje bezumlje?

S

Tvrdnja da je Zemlja srediπte svemira je astro-

nomska glupost, ali i humanistiËka istina.

S

85


Nevjerojatno je da smo sami u svemiru. Za ko-

munikaciju s inteligentnim biÊima u svemiru,

daleko od Zemlje, nema skoro nikakvih izgleda.

Ljudski bi, meutim, bilo nezamislivo ne tru-

diti se oko traæenja dokaza za tvrdnju da nismo

sami u svemiru.

S

Ljepota u umjetnosti moæe “oboljeti” od konzer-

vativizma. »esto joj zamjeraju na njezinom for-

malizmu. Svaka avangarda uæiva u odstupanju

od kanona.

S

Estetski kanoni su istodobno i mjerila i balast.

UmjetniËko stvaranje poËinje s divljenjem uzo-

rima, a nastavlja s prosvjedom i traæenjem no-

vog.

S

Smislenost ukazuje na Boæju prisutnost. U svijetu

djeluju i um i bezumlje. Za tu disharmoniju teo-

lozi optuæuju ljudsku slobodu.

S

86


Svakom ostvarenju prijeti destrukcija. Jedini

pravi odgovor destrukciji je stvaranje.

S

U lovu je manje zlo izgubiti obrok, nego izgu-

biti æivot. Ne bi bilo mudro da se uvijek dogaa

manje zlo.

S

Sumnju neki hvale kao oprez, a drugi kude kao

nepovjerenje.

S

Laæ i istina ne mogu voditi besmislen dijalog.

S

I kolekcionar-numizmatiËar i profiter vole no-

vac, ali ne vole ga na isti naËin.

S

Originalnu ideju bogovi poklanjaju samo onima

koji su se sami potrudili da je dohvate.

S

87


Zamisao aforizma mora biti jasna, a izraz estet-

ski dotjeran.

S

88


KAZALO

O autoru ........................................................... 5

Zahvale .............................................................. 8

Izvori kriterija i odabira .................................. 9

Izbor aforizama (1954.—2004.) ..................... 11

89


Velimir MatutinoviÊ (1928.) πkolovao se u

Splitu, Ljubljani, ©ibeniku i Zagrebu. Filozofski

fakultet zavrπio je 1956. godine u Zagrebu.

Radio u gimnaziji, a u mirovinu je otiπao iz

KlasiËne gimnazije u Splitu 1992. godine.

PosveÊen je slikarstvu i sreivanju svojih

rukopisa nastalih u vrijeme profesorskog rada.

Viπe od Ëetrdeset godina bavi se

leksikografskim radom. SpecifiËnost ovih

aforizama proizlazi iz autorovog zvanja i

teorijskih interesa, πto je vidljivo iz njihovog

sadræaja, konciznosti izraza i misaone teæine.

vmatutin2020.ut8 copy 2 - uhah · 2020. 12. 22. · fotografije andrea lovri ... zajedno sa...

Documents