conspectus scientificus poljoprivredna znanstvena · pdf fileapsorpcija duıika po hektaru je...

CSAGRICULTURAE

CONSPECTUS

SCIENTIFICUS

CROATIA

POLJOPRIVREDNA

ZNANSTVENA

SMOTRA

http://www.agr.hr/smotra/

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER 265

AGRICULTURAE CONSPECTUS SCIENTIFICUS, Vol. 63, No. 4, 1998 (265-275)

SUMMARY

Three-year field trials (1988-1990) set up in north-west Croatia (Bo�jakovina)were aimed at determining nitrogen intake and nitrogen requirements of burleytobacco for a defined projected yield. The effect of increasing nitrogen quantities(0, 100, 200, 300 kg N/ha) on the growth rhythm and dynamics of dry matteraccumulation was studied on cultivars Èulinec and Burley T. Analyses of plantmaterial during the growing season (50, 70, 93, 119 days after planting) servedto determine the total nitrogen content in the leaf and stalk, as well as intakedynamics, and thus also the dynamics of plant requirements for this nutrient fora defined yield.

Dry matter accumulation and nitrogen intake varied per investigation years independence on weather conditions, notably precipitation.

The Èulinec cultivar accumulated larger dry matter quantity than Burley T. in allfertilizing treatments and in all growing phases in all investigation years.Fertilization involving nitrogen rates up to 300 kg N/ha resulted in a significantincrease of dry matter in the leaf and stalk in all growing phases. In all fertilizingtreatments, the most intensive accumulation of dry matter in different plant partsof burley tobacco was recorded between 50 and 70 days after planting, to slowdown a little in the following 20 days. In the last part of the growing periodthere was no further accumulation of dry matter in the leaf (it dropped due toharvests) whereas it continued to rise in the stalk.

Total nitrogen content in the leaf and stalk dry matter grew with the increase ofnitrogen rates in fertilization to 200 kg N/ha in both cultivars while it remainedat the same level with further increases.

Nitrogen uptake per hectare grew in all the three investigation years with increasingnitrogen rates to 300 kg N/ha in both cultivars, particularly in Èulinec. Dynamicsof nitrogen intake per hectare followed the dynamics of dry matter accumulation,so nitrogen requirements of both cultivars were highest between 50 and 90 daysafter planting.

KEY WORDS

burley tobacco, nitrogen fertilization, dry matter

Dynamics of Nitrogen Intake and DryMatter Accumulation of Burley Tobaccoin Dependence of Nitrogen Fertilization

[email protected]@agr.hr1 Department of Field Crops, Forages and Grassland2 Department of Plant Breeding, Genetics and Research MethodsFaculty of Agriculture University of ZagrebSveto�imunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia

Received: December 4, 1998

M. POSPI�IL 1

Z. MUSTAPIÆ 1

Ðurðica VASILJ 2

266 IZVORNI ZNANSTVENI RAD

POLJOPRIVREDNA ZNANSTVENA SMOTRA, Vol. 63, Br. 4, 1998. (265-275)

SA�ETAK

U trogodi�njim poljskim pokusima (1988.-1990.) u sjeverozapadnoj Hrvatskoj(Bo�jakovina) provedena su istra�ivanja s ciljem utvrðivanja apsorpcije i potrebana du�iku duhana tipa burley za odreðeni projektirani prinos. Istra�ivan je utjecajrastuæih kolièina du�ika (0, 100, 200, 300 kg N/ha) u gnojidbi na ritam rasta idinamiku akumulacije suhe tvari sorata Èulinec i Burley T. Analizama biljnogmaterijala tijekom vegetacije (50, 70, 93, 119 dana nakon sadnje) utvrðena jekolièina ukupnog du�ika u listu i stabljici te dinamika apsorpcije du�ika, a time idinamika potreba biljke na ovom hranivu za odreðeni prinos.

Akumulacija suhe tvari i apsorpcija du�ika varirali su po godinama istra�ivanjaovisno o vremenskim prilikama, osobito o kolièini oborina.

Sorta Èulinec je u svim godinama, na svim varijantama gnojidbe u svim fazamavegetacije akumulirala veæu kolièinu suhe tvari u odnosu na sortu Burley T. Gnojidbadu�ikom u kolièini do 300 kg N/ha uvjetovala je znaèajno poveæanje suhe tvari ulistu i stabljici u svim fazama vegetacije. Najintenzivnija akumulacija suhe tvari urazlièitim dijelovima biljke duhana tipa burley odvijala se izmeðu 50-og i 70-ogdana nakon sadnje, a ne�to usporenija u sljedeæih 20 dana, na svim varijantamagnojidbe. U posljednjem razdoblju vegetacije nema daljnje akumulacije suhe tvariu listu (pada zbog obavljenih berbi), dok u stabljici i dalje raste.

Kolièina ukupnog du�ika u suhoj tvari lista i stabljike rasla je s poveæanjem kolièinedu�ika u gnojidbi do 200 kg N/ha kod obje sorte, a daljnjim poveæanjem ostalaje na istom nivou.

Apsorpcija du�ika po hektaru je u sve tri godine rasla s poveæanjem kolièine du�ikado 300 kg N/ha kod obje sorte, a osobito kod sorte Èulinec. Dinamika kolièineapsorbiranog du�ika po hektaru pratila je dinamiku akumulacije suhe tvari te sui potrebe biljke na du�iku kod obje sorte najveæe izmeðu 50-og i 90-og dananakon sadnje.

KLJUÈNE RIJEÈI

duhan tipa burley, gnojidba du�ikom, suha tvar

Dinamika apsorpcije du�ika iakumulacija suhe tvari duhana tipaburley u ovisnosti o gnojidbi du�ikom

[email protected]@agr.hr1 Zavod za specijalnu proizvodnju bilja2 Zavod za oplemenjivanje bilja, genetiku, biometriku i eksperimentiranjeAgronomski fakultet Sveuèili�ta u ZagrebuSveto�imunska 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

Primljeno: 4. prosinca 1998.

M. POSPI�IL 1

Z. MUSTAPIÆ 1

Ðurðica VASILJ 2

AGRICULTURAE CONSPECTUS SCIENTIFICUS, Vol. 63, No. 4, 1998

DINAMIKA APSORPCIJE DU�IKA I AKUMULACIJA SUHE TVARI DUHANA TIPA BURLEY U OVISNOSTI O GNOJIDBI DU�IKOM 267

UVOD

Za odreðivanje ispravne i gospodarski opravdanegnojidbe svake kulture pa tako i duhana potrebno jepoznavati uvjete proizvodnje (klima, tlo) te dinamikupotreba kulture na pojedinim makro i mikro hranivima.Dinamika potreba biljke na hranivima ovisna je o ritmurasta i razvoja iste, a ovaj se mo�e procijeniti dinamikomakumulacije suhe tvari u pojedinim dijelovima biljketijekom vegetacije. Praæenjem kolièine pojedinih hranivau suhoj tvari mo�e se procijeniti dinamika apsorpcije istihtijekom vegetacije, odnosno dinamika potreba biljke napojedinim hranivima za odreðeni, projektirani prinos.Kako je glavni cilj uzgoja list, to je razumljivo da du�ik,odnosno kolièina i vrijeme primjene ovog hraniva imaizuzetno va�nu ulogu u ishrani duhana, kako u odnosuna prinos, tako i u odnosu na kemijski sastav, odnosnokvalitetu lista. Du�ik znaèajno poveæava velièinu listovas tendencijom poveæanja �irine (Garner et. al., 1934.cit. Akehurst, 1981.). Kao i kalij, du�ik se usvaja relativnorano u vegetaciji, ovisno o uvjetima uzgoja. Raper iMcCants, (1966.) utvrdili su da se preko 80% odukupnog du�ika usvoji do 17. tjedna nakon sadnje.Sliène rezultate dobio je Botha, (1965.). U Zimbabveuje model usvajanja du�ika drugaèiji �to ukazuje naèinjenicu da su i razdoblje usvajanja i ukupna apsorpcijaveæi (Salmon, 1967.) Long i Woltz (1972.) ukazuju nava�nost odr�avanja kontinuirane opskrbe du�ikom iz tlasve do poèetka starenja biljke. Sva ova istra�ivanjaodnose se na flue-cured duhan. U listovima seistovremeno sintetizira suha tvar i osigurava energija zarast duhana (Hackett i Rawson, 1974a.; Hackett iRawson, 1974b.).

Iz pregleda dosada�njih rezultata istra�ivanja ovogproblema u svijetu i u nas, vidljivo je da ne postoji nekiuniverzalni model gnojidbe nego da primjena du�ikamora biti primjerena zahtjevima genotipa i agroeko-lo�kim uvjetima u kojima se duhan uzgaja. Morgan iStreet, (1935.) utvrdili su kod burley duhana najveæenakupljanje suhe tvari 50-og dana nakon sadnje(140kg/ha/dan) i 65-og dana (168 kg/ha/dan), respek-tivno u obje godine. Bortner et al, (1966.) radeæi naburley duhanu utvrdili su vrhunac nakupljanja suhe tvariu 9. tjednu (256 kg/ha/dan); u 6. tjednu (149 kg/ha/dan) i u 8. tjednu (199 kg/ha/dan), respektivno utrogodi�njim istra�ivanja. Podaci ukazuju naprilagodljivost biljke duhana okolinskim uvjetima. Raperi McCants, (1967.) navode da je najveæa proizvodnjasuhe tvari za burley 140-168 kg/ha po danu, a za flue-cured duhan 64 kg/ha na dan. Kod burley duhanavrhunac nakupljanja suhe tvari nastupio je 63 dananakon presaðivanja.

U nas se istra�ivanja na ovom tipu duhana provode tekposljednjih 30 godina. Primjenu razlièitih kolièina du�ikau gnojidbi burley-a istra�ivali su Todoriæ, (1975.); Devèiæ,(1975.); Kozumplik i sur., (1983.); Delaè i Prpiæ, (1988.);Tur�iæ i sur., (1990.); Bajtek i Èavlek, (1992.); Mustapiæi sur., (1992.); i dr.

Cilj na�ih istra�ivanja bio je utvrditi reakciju duhana tipaburley na rastuæe kolièine du�ika u gnojidbi.

MATERIJAL I METODE

Istra�ivanja su provedena kroz sortno-gnojidbeni pokusna duhanu tipa burley postavljen na poku�ali�tuDuhanskog instituta - Zagreb u Bo�jakovini, tijekom1988., 1989. i 1990. godine. U pokusu su istra�ivanedvije sorte (Èulinec i Burley T), èetiri intenziteta gnojidbedu�ikom (0, 100, 200 i 300 kg N/ha) i èetiri rokauzimanja uzoraka (50, 70, 93 i 119 dana nakon sadnje).Pokus je bio trofaktorijelan (2x4x4), a postavljen poshemi sluèajnog bloknog rasporeda u 5 ponavljanja.Planirani sklop u pokusu za obje sorte bio je 22.220biljaka/ha, a ostvareni je u sve tri godine vrlo malovarirao (do 3%). Du�ik je po varijantama gnojidbeprimjenjen 60% prije sadnje zajedno sa 140 kg/ha P2O5i 220 kg/ha K2O (NPK 6:14:22), a preostalih 40% u dvijeprihrane u obliku KAN-a. Prva prihrana obavljena jepred kraj faze ukorjenjavanja (oko 20 dana nakonsadnje), a druga u poèetku intenzivnog porasta (oko 35dana nakon sadnje). Ostala tehnologija bila je ista kaoi u redovnoj proizvodnji ovog tipa duhana.

Velièina osnovne parcelice iznosila je 42,2 m2, a sastojalase od 3 reda razmaka 1,2 m i du�ine 12 m. Berbaduhana i uzimanje uzoraka obavljeni su na srednjemredu. Pored utvrðivanja prinosa, èetiri puta tijekomvegetacije, prema metodici pokusa uzeti su prosjeèniuzorci od 10 biljaka po kombinaciji, na kojima jeodreðena suha tvar lista i stabljike te kolièina ukupnogdu�ika u suhoj tvari AOAC-metodom (1984.). Dobivenipodaci su statistièki obraðeni u skladu s metodompostavljanja pokusa i testirani Fi�erovim t-testom.

REZULTATI I RASPRAVA

Akumulacija suhe tvari u listu i stabljici

Iz rezultata ANOVE-a vidljive su visoko signifikantnerazlike u istra�ivanim svojstvima izmeðu sorata, kolièinadu�ika u gnojidbi i rokova uzimanja uzoraka u sve trigodine istra�ivanja (tablica 1.). Istra�ivane sorte jedinose nisu razlikovale u postotku du�ika u stabljici 1988. i1990. godine. Interakcijsko djelovanje istra�ivanihfaktora takoðer je vrlo znaèajno kod svih svojstava, osimza postotak du�ika u listu i stabljici, �to je uvjetovanospecifiènostima godine.

Dinamika akumulacije suhe tvari u listu (g/biljci) tijekomvegetacije duhana istra�ivanih sorata Èulinec i Burley T,ovisno o kolièini du�ika u gnojidbi prikazana je nagrafu 1.

U sve tri godine vidljiva je znaèajna razlika u akumulacijisuhe tvari u listu izmeðu istra�ivanih sorata, kao i razlikaizmeðu varijanti gnojidbe, ovisno o vremenskimprilikama. Bez obzira na gnojidbu du�ikom, sorta Èulinecakumulirala je 70 g/biljci suhe tvari (trogodi�nji prosjek),�to je za oko 22 g/biljci vi�e u odnosu na sortu Burley T.

Gnojidba du�ikom u kolièini do 300 kg/ha signifikantnoje poveæala akumulaciju suhe tvari u listu u svim fazamavegetacije u odnosu na kontrolu, kod obje sorte, aosobito kod sorte Èulinec. Jedino je u 1988. godini, kojukarakterizira su�no razdoblje tijekom srpnja do treæe

POLJOPRIVREDNA ZNANSTVENA SMOTRA, Vol. 63, Br. 4, 1998.

M. POSPI�IL, Z. MUSTAPIÆ, Ðurðica VASILJ268

dekade kolovoza, akumulacija suhe tvari u listu kod sorteBurley T rasla do gnojidbe s 200 kg N/ha.

Kod obje sorte u prvih 50 dana vegetacije akumuliranoje prosjeèno 35 g/biljci suhe tvari lista. U sljedeæih 20dana vegetacije (faza intenzivnog porasta) zabilje�enaje najintenzivnija akumulacija suhe tvari, koja je sprosjeèno 41 g/biljci porasla na gotovo 70 g/biljci kodsorte Èulinec, odnosno s 29 g/biljci na 49 g/biljci kodsorte Burley T. U sljedeæa 23 dana vegetacije utvrðen jedaljnji porast suhe tvari prosjeèno iznad 14 g/biljci kodobje sorte. Za razliku od sorte Èulinec, kod sorte BurleyT akumulacija suhe tvari odvijala se intenzivno samo od50 do 70-og dana nakon sadnje i gotovo je prestala sprvim su�ama tijekom 8. mjeseca (1988. i 1990.), dakleznatno ranije nego kod sorte Èulinec. U posljednjemrazdoblju vegetacije (93-119 dana nakon sadnje) nemadaljnje akumulacije suhe tvari u listu - pada zbogobavljenih berbi (1988. i 1989.), ili lagano raste s veæomkolièinom oborina pred kraj vegetacije (1990. godina).Ovi podaci ukazuju da nakupljanje suhe tvari znaèajnovarira s vremenskim prilikama, a najintenzivnije je od50 do 70-og dana nakon sadnje, �to je u skladu srezultatima Morgana i Streeta, (1935.); Bortnera et al.,(1966.); Rapera i McCantsa, (1967.).

U sve tri godine istra�ivanja gnojidba du�ikom u kolièinido 300 kg N/ha, u odnosu na kontrolu (0 kg N/ha)uvjetovala je znaèajno poveæanje suhe tvari 50-og dananakon sadnje. U kasnijim fazama vegetacije (67-98 dananakon sadnje) zbog su�nog razdoblja tijekom 7. i 8.mjeseca 1988. godine akumulacija suhe tvarisignifikantno je rasla samo do 200 kg N/ha, odnosnona kraju vegetacije samo do 100 kg N/ha. U 1989.godini s izrazito vla�nim svibnjom, lipnjom i kolovozomgnojidba du�ikom u kolièini do 300 kg N/ha u odnosuna kontrolu, uvjetovala je signifikantan rast suhe tvarilista do 112 dana nakon sadnje. U 1990. godini kojukarakterizira izrazito malo, ali pravilno rasporeðenihoborina tijekom cijele vegetacije, gnojidba du�ikom u

kolièini do 300 kg/ha u odnosu na kontrolu, uvjetovalaje postupno poveæanje suhe tvari u listu do 120 dananakon sadnje.

Akumulacija suhe tvari u stabljici (g/biljci) tijekomvegetacije duhana istra�ivanih sorata, ovisno o gnojidbidu�ikom prikazana je na grafu 2. Akumulacija suhe tvariu stabljici bila je vrlo slièna akumulaciji suhe tvari u listui takoðer pod utjecajem vremenskih prilika. Poveæanjemkolièine du�ika u gnojidbi do 200 kg/ha, kod obje sorte,suha tvar u stabljici rasla je gotovo linearno tijekomvegetacije. U 1989. godini, koju karakterizira izrazitovla�no razdoblje nakon sadnje, suha tvar u stabljiciznaèajno raste s poveæanjem kolièine du�ika do300 kg/ha.

Postotak du�ika u suhoj tvari lista i stabljike

Za definiranje ishranjenosti biljke du�ikom jedan odrelevantnih pokazatelja je i kolièina ukupnog du�ika usuhoj tvari pojedinih dijelova biljke (lista i stabljike)tijekom vegetacije. Rezultati ovih analiza prikazani su utablicama 2. do 7. Statistièka analiza pokusa omoguæilaje pronala�enje svih prosjeènih vrijednosti ovisno ofaktorima istra�ivanja i njihovim interakcijama.

Sorta Burley T imala je u sve tri godine istra�ivanjasignifikantno veæi postotak du�ika u listu u odnosu nasortu Èulinec. Postotak ukupnog du�ika u suhoj tvari listarastao je s poveæanjem kolièine du�ika u gnojidbi do200 kg N/ha kod obje sorte, a daljnjim poveæanjemostao je na istom nivou.

Posebno su va�ne analize lista prvih 50 dana nakonsadnje (u fazi intenzivnog porasta) buduæi da one moguindicirati stanje ishranjenosti biljke ovim hranivom ipotrebu eventualne intervencije.

Postotak du�ika u suhoj tvari stabljike znatno je manjinego u listu. Poveæanjem kolièine du�ika u gnojidbi do300 kg/ha, postotak du�ika u stabljici je statistièkiopravdano rastao samo u 1988. godini.

SvojstvoCharacteristic

GodinaYear

S N R S x N S x R N x R SxNxR

Akumulacija suhe tvari u listu, (g/biljci) 1988. ** ** ** ** ** ** **Dry matter accumulation in leaf (g/plant) 1989. ** ** ** ** ** ** **

1990. ** ** ** ** ** ** **Akumulacija suhe tvari u stabljici, (g/biljci) 1988. ** ** ** ** ** ** **Dry matter accumulation in stalk (g/plant) 1989. ** ** ** ** ** ** **

1990. ** ** ** ** ** ** **Du�ik u suhoj tvari lista, (%) 1988. ** ** ** ** ** ** **Nitrogen in leaf dry matter, (%) 1989. ** ** ** NS ** NS NS

1990. ** ** ** NS * * NSDu�ik u suhoj tvari stabljike, (%) 1988. NS ** ** ** ** ** **Nitrogen in stalk dry matter, (%) 1989. ** ** ** NS ** * NS

1990. NS ** ** NS ** NS NSApsorpcija du�ika po hektaru, (kg) 1988. ** ** ** ** ** ** **Nitrogen absorption per hectare, (kg) 1989. ** ** ** ** ** ** **

1990. ** ** ** NS ** ** **Kratice-Abbreviations: S = sorta-cultivar; N = du�ik�nitrogen; R = rok-planting date

Tablica 1. Rezultati ANOVA-e za sva svojstva i godineTable 1. ANOVA results for all characteristics and years



Apsorpcija du�ika po hektaru

Dinamika apsorpcije du�ika po hektaru vrlo je sliènadinamici akumulacije suhe tvari (graf 3.). Sorta Èulinecje u sve tri godine istra�ivanja i na svim varijantamagnojidbe apsorbirala veæu kolièinu du�ika (prosjeèno 82kg N/ha). U izrazito su�noj 1988. godini apsorpcija

du�ika tijekom vegetacije kod sorte Èulinec signifikantnoje rasla od prosjeèno 52 kg/ha (0 kg N/ha) do102 kg/ha kod gnojidbe s 300 kg N/ha, a kod sorteBurley T od prosjeèno 51 kg/ha (0 kg N/ha) do78 kg/ha (300 kg N/ha).

U godini s dovoljnim kolièinama oborina, kolièinaapsorbiranog du�ika tijekom vegetacije kod sorte Èulinec

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

1988Burley T

Burley T

Burley T

Èulinec

Èulinec

Dana nakon sadnje - Days after planting

0 kg/N/ha 100 kg/N/ha 200 kg/N/ha 300 kg/N/ha


Èulinec1989

1990 1990

1989

1988

Graf. 1. Akumulacija suhe tvari lista tijekom vegetacije duhana ovisno o gnojidbi du�ikomGraph 1. Leaf dry matter accumulation during the tobacco growing period in dependence on nitrogen ferilization



rasla je od prosjeèno 39 kg/ha (0 kg N/ha) do108 kg/ha kod gnojidbe s 300 kg N/ha, a kod sorteBurley T od prosjeèno 30 kg/ha (0 kg N/ha) do74 kg/ha (300 kg N/ha).

U 1990. godini kolièina apsorbiranog du�ika tijekomvegetacije kod sorte Èulinec signifikantno je rasla od

prosjeèno 69 kg/ha (0 kg N/ha) do 107 kg/ha kodgnojidbe s 300 kg N/ha, a kod sorte Burley T odprosjeèno 58 kg/ha (0 kg N/ha) do 89 kg/ha(300 kg N/ha). Kako je apsorpcija hraniva u direktnojvezi s opskrbljeno�æu tla vodom, to se u ovim godinamaoèitovala i specifièna reakcija duhana na intenzitet

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

Suha t

var

(g/b

iljc

i)-D

ry m

att

er

(g/p

lant)

1988Burley T

Burley T

Burley T

Èulinec

Èulinec




Èulinec1989

1990 1990

1989

1988

Graf. 2. Akumulacija suhe tvari stabljike tijekom vegetacije duhana ovisno o gnojidbi du�ikomGraph 2. Stalk dry matter accumulation during the tobacco growing period in dependence on nitrogen ferilization



Kombinacija-Combination (S x N) Sorta - Cultivar Prosjek za du�ikkg N/ha Èulinec Burley T Mean for nitrogen0 3,29 4,11 3,70100 3,88 4,57 4,23200 4,33 4,83 4,58300 4,44 4,81 4,62Prosjek za sortu-Mean for cultivar 3,99 4,58

LSD S x N LSD za du�ik - nitrogenp=5% 0,08 p=5% 0,06p=1% 0,11 p=1% 0,08

Kombinacija- Combination (S x R) Sorta - Cultivar Prosjek za rokDana nakon sadnje-Days after planting Èulinec Burley T Mean for planting date48 4,25 4,67 4,4667 3,96 4,58 4,2798 4,21 4,70 4,45125 3,52 4,38 3,95Prosjek za sortu-Mean for cultivar 3,99 4,58

LSD S x R LSD za rok - planting datep=5% 0,08 p=5% 0,06p=1% 0,11 p=1% 0,08

Kombinacija-Combination (R x N) Dana nakon sadnje - Days after plantingkg N/ha 48 67 98 1250 3,56 3,54 4,08 3,63100 4,46 4,31 4,39 3,74200 4,85 4,60 4,69 4,19300 4,98 4,64 4,65 4,22S = sorta-cultivar LSD R x NN = du�ik�nitrogen p=5% 0,11R = rok-planting date p=1% 0,15


LSD S x N LSD za du�ik - nitrogenp=5% NS p=5% 0,28p=1% NS p=1% 0,37



Kombinacija-Combination (R x N) Dana nakon sadnje - Days after plantingkg N/ha 49 68 89 1120 2,64 3,39 4,14 3,37100 3,25 3,59 4,42 4,01200 4,28 4,64 4,80 4,24300 4,24 4,53 5,11 4,47S = sorta-cultivar LSD R x NN = du�ik�nitrogen p=5% NSR = rok-planting date p=1% NS

Tablica 2. Postotak du�ika u suhoj tvari lista duhana tijekom vegetacije u ovisnostio gnojidbi du�ikom, 1988. godineTable 2. Nitrogen concentration in tobacco leaf dry matter during the growing period in dependenceon nitrogen fertilization, 1988










LSD S x N LSD za du�ik - nitrogenp=5% 0,08 p=5% 0,08p=1% 0,10 p=1% 0,10




Tablica 5. Postotak du�ika u suhoj tvari stabljike duhana tijekom vegetacije u ovisnostio gnojidbi du�ikom, 1988. godineTable 5. Nitrogen concentration in tobacco stalk dry matter during the growing period in dependenceon nitrogen fertilization, 1988








Kombinacija-Combination (R x N) Dana nakon sadnje - Days after plantingkg N/ha 49 68 89 1120 1,66 1,52 1,34 1,29100 1,90 1,76 1,58 1,59200 2,21 2,11 1,78 2,00300 2,01 2,10 2,11 2,32S = sorta-cultivar LSD R x NN = du�ik�nitrogen p=5% 0,27R = rok-planting date p=1% -





Kombinacija-Combination (R x N) Dana nakon sadnje - Days after plantingkg N/ha 54 75 92 1200 2,43 1,87 1,60 1,44100 3,17 2,12 1,65 1,73200 3,28 2,23 2,03 1,79300 3,45 2,57 2,12 2,09S = sorta-cultivar LSD R x NN = du�ik�nitrogen p=5% NSR = rok-planting date p=1% NS





1988Burley T

Burley T

Burley T

Èulinec

Èulinec




Apso

rpci

ja -

Abso

rpti

on (

kg N

/ha)

Apso

rpci

ja -

Abso

rpti

on (

kg N

/ha)

Apso

rpci

ja -

Abso

rpti

on (

kg N

/ha)

Apso

rpci

ja -

Abso

rpti

on (

kg N

/ha)

Apso

rpci

ja -

Abso

rpti

on (

kg N

/ha)

Apso

rpci

ja -

Abso

rpti

on (

kg N

/ha)

Èulinec1989

1990 1990

1989

1988

gnojidbe du�ikom. Oèigledno je da su srpanj i kolovozmjeseci u kojima bi eventualno navodnjavanje na ovompodruèju, ne samo ovom, bilo vrlo uèinkovito s aspektausvajanja hraniva, prinosa i kvalitete duhana.

Dinamika kolièine apsorbiranog du�ika po hektarupratila je dinamiku akumulacije suhe tvari te su i potrebe

biljke na du�iku kod obje sorte najveæe izmeðu 50-og i90-og dana nakon sadnje.

U ovom pokusu, po prinosu i ostalim gospodarskimsvojstvima boljom se pokazala sorta Èulinec. U godini sdovoljno oborina, prinos obiju sorata signifikantno jerastao s poveæanjem kolièine du�ika do 200 kg N/ha,

Graf. 3. Apsorpcija du�ika po hektaru duhana ovisno o gnojidbi du�ikomGraph 3. Nitrogen absorption in tobacco per hectare in dependence on nitrogen ferilization



uz izvjesno smanjenje kvalitete, a u su�nim godinamado kolièine od 100 kg N/ha, bez znaèajnijeg utjecaja nakvalitetu (Mustapiæ i sur. 1992.).

ZAKLJUÈCI

Temeljem trogodi�njih rezultata istra�ivanja apsorpcijedu�ika i dinamike akumulacije suhe tvari duhana tipaburley u sjeverozapadnoj Hrvatskoj mogu se donijetislijedeæi zakljuèci:

Agroekolo�ki uvjeti proizvodnje, osobito kolièina i raspo-red oborina imali su vrlo jak utjecaj na akumulaciju suhetvari u listu i stabljici, kao i na apsorpciju du�ika. SortaÈulinec je na svim varijantama gnojidbe, u svim fazamavegetacije akumulirala veæu kolièinu suhe tvari (124 gpo biljci) u odnosu na sortu Burley T (86 g po biljci).Gnojidba du�ikom u kolièini do 300 kg N/ha uvjetovalaje znaèajno poveæanje suhe tvari u listu i stabljici u svimfazama vegetacije. Najintenzivnija akumulacija suhe tvariu razlièitim dijelovima biljke duhana tipa burley odvijalase izmeðu 50-og i 70-og dana nakon sadnje, a ne�tousporenija u sljedeæih 20 dana, na svim varijantamagnojidbe.

Kolièina ukupnog du�ika u suhoj tvari lista i stabljike raslaje s poveæanjem kolièine du�ika u gnojidbi do 200 kgN/ha kod obje sorte, a daljnjim poveæanjem ostala jena istom nivou.

Apsorpcija du�ika po hektaru je u sve tri godine istra-�ivanja rasla s poveæanjem kolièine du�ika do300 kg N/ha kod obje sorte (50-93 kg N/ha utrogodi�njem prosjeku), a osobito kod sorte Èulinec(54-105 kg N/ha). Dinamika kolièine apsorbiranogdu�ika po hektaru pratila je dinamiku akumulacije suhetvari te su i potrebe biljke na du�iku kod obje sortenajveæe izmeðu 50-og i 90-og dana nakon sadnje.

LITERATURAAkehurst, B. C. 1981. Tobacco, Longman, London and

New York, 1-764.

AOAC, 1984. Officiel methods of analysis Arlington, Va

Bajtek, M. i Èavlek, M. 1992. Utjecaj gnojidbe du�ikomna prinos i kvalitetu duhana tipa burley. Izvje�æe oznanstvenom i struènom radu u 1991. godini.Duhanski institut Zagreb. str. 94-100.

Bortner, C. E., Hamilton, J. L. and Link, L. 1966.Measurement of growth of the Burley tobacco plantfrom start of rapid growth through maturity. Proc. 4thWld Tob. Sci Congr., Athens

Botha, A. D. P. 1965. Determination of the uptake ofnitrogen by tobacco plants during the growing periodusing the nitrogen isotope N15. S. Afr. J. agric. Sci., 8,449-454.

Delaè, S. i Prpiæ, F. 1988. Preliminarna istra�ivanja nekihtehnolo�kih svojstava razlièito gnojenog duhana tipaburley. Izvje�taj o znanstvenom i struènom radu u1987. godini. Duhanski institut Zagreb. str. 224-238.

Devèiæ, K. 1975. Reakcija duhana burley na kolièinu ivrijeme upotrebe kalcijsko-amonijske salitre (KAN-a) iureje. Disertacija, 1-152.

Garner, W. W., Bacon, C. W., Bowling Jr, J. D. and Brown,D. E. 1934. The nitrogen nutrition of tobacco. Tech.Bull. US Dep. Agric., 414

Hackett, C. and Rawson, H. M. 1974a. An exploration ofthe carbon economy of the tobacco plant. II. Patternsof leaf growth and dry matter partitioning. Aust. J.Plant Physiol., 1., 271-281.

Hackett, C. and Rawson, H. M. 1974b. Photosynthesisand the carbon economy of a dicotyledonous plant(Nicotiana tabacum): Results from simulation andexperiment. In Mechanisms of regulation of plantgrowth, ed. Bielski, R. L., Ferguson, A. R., andCresswell, M. M., Bull. R. Soc. NZ., Vol 12, 269-276.

Long, R. C. and Woltz, W. G. 1972. Depletion of nitratereductase activity in response to soil leaching. Agron.J., 64, 789-792.

Kozumplik, V., Tur�iæ, I., Stojanoviæ, P. 1983. Utjecajgnojidbe raznim dozama gnojidbene smjese nagospodarska i kemijska svojstva duhana tipa burley.Izvje�taj o znanstvenom i struènom radu u 1982.godini. Duhanski institut Zagreb. str. 88-96.

Morgan, M. F. and Street, O. E. 1935. Rates of growth andnitrogen assimilation of Havana Seed tobacco. J. Agric.Res., Vol. 51, 163-172.

Mustapiæ, Z., Bajtek, M., Pospi�il, M. 1992. Utjecajgnojidbe du�ikom na prinos i kvalitetu duhana tipaburley. Tutun/Tobacco, Vol. 42, No 7-12, 119-137.

Raper Jr, C. D. and McCants, C. B. 1966. Nutrientaccumulation in flue-cured tobacco. Tob. Sci., 10, 109.

Raper Jr, C. D. and McCants, C. D. 1967. Influence ofnitrogen nutrition on growth of tobacco leaves. Tob.Sci., Vol 11, 175-179.

Salmon, R. C. 1967. Nitrogen and flue-cured tobacco.Tob. Forum Rhod., 24, 8-14.

Todoriæ, I. 1975. Utjecaj gustoæe sklopa i prihranjivanjadu�ikom na prirod i kvalitetu duhana tipa Burley.Agronomski glasnik, br. 9-10, 495-503

Tur�iæ, I., Kozumplik, V., Stojanoviæ, P. i Mihajlovski, B.1990. Utjecaj gnojidbe na prinos i kvalitetu burley-a.Tutun, br. 7-12, 99-107

conspectus scientificus poljoprivredna znanstvena · pdf fileapsorpcija duıika po hektaru je...

Documents