civilno-vojni odnosi jna i pobunjenih srba na primjeru ... · πirenje srpske oruæane pobune....

227

1. Srpska oruæana pobuna u HrvatskojNa prvim viπestranaËkim izborima u Hrvatskoj odræanima u travnju i svibnju1990. pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a Savez komunistaHrvatske-Stranka demokratskih promjena (SKH-SDP) postao je najveÊa oporbe-na stranka.11

Jugoslavenska narodna armija (JNA) je nakon objave izbornih rezultata, aprije smjene vlasti, razoruæala Teritorijalnu obranu (TO) tadaπnje SocijalistiËkeRepublike (SR) Hrvatske. Armija je svoj postupak novim hrvatskim vlastimapravdala Ëinjenicom da je naoruæanje TO samo prebaËeno u vojna skladiπta jerimaju bolje uvjete Ëuvanja. Meutim, bilo je jasno da se radilo o razoruæavanjus ciljem postizanja prednosti u raspletu krize u SocijalistiËkoj Federativnoj Repu-blici Jugoslaviji (SFRJ). Osim u Hrvatskoj, naoruæanje TO oduzeto je u Sloveni-ji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, a u Crnoj Gori i Srbiji oduzimanje je bilo fik-tivno.22

UnatoË slabom rezultatu na izborima, Srpska demokratska stranka (SDS)nametnula se kao glavni predstavnik Srba u Hrvatskoj, ali je zbog radikalnogsrpskog nacionalizma uπla u sukob s hrvatskim vlastima. Tako su zastupniciSDS-a odluËili bojkotirati konstituirajuÊu sjednicu prvoga viπestranaËkog Saborazakazanu za 30. svibnja 1990. Tek sredinom lipnja 1990. zastupnici SDS-a poËe-li su sudjelovati u radu Sabora.33

CIVILNO-VOJNI ODNOSI JNA IPOBUNJENIH SRBANA PRIMJERU OKUPIRANIH OPΔINA U LICI

Darjan GODIΔ

11 Davor MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992. Raanje dræave, Zagreb, 2017., 170.22 Nikica BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.—1995., Zagreb, 2005., 60-62; Davor MA-RIJAN, Slom Titove armije: Jugoslavenska narodna armija i raspad Jugoslavije 1987.—1992.,Zagreb, 2008., 133-140, 151-156.33 Zdenko RADELIΔ, Davor MARIJAN, Nikica BARIΔ, Albert BING, Draæen ÆIVIΔ, Stvaranjehrvatske dræave i Domovinski rat, Zagreb, 2006., 92; Davor MARIJAN, Domovinski rat, Za-greb, 2016., 22.

Gradovi_knjb 16/01/2020 10:53 Page 227

Gradovi u ratovima: kroz povijest do suvremenosti

228

Svoje ideje o poloæaju i pravima Srba u Hrvatskoj SDS je poËeo provoditiu ljeto 1990. Potezi SDS-a bili su protuustavni i doveli su do pogorπanja politiË-ke situacije, ali i javne sigurnosti. Na inicijativu SDS-a 27. lipnja 1990. konstitui-rana je Zajednica opÊina sjeverne Dalmacije i Like sa sjediπtem u Kninu. Odkonstituiranja pa do prosinca 1990. u Zajednicu su uπle opÊine veÊinski naselje-ne srpskim stanovniπtvom: Benkovac, Donji Lapac, Dvor na Uni, Glina, GraËac,Knin, Obrovac i Titova Korenica.44

Srpanj 1990. donio je nastavak srpskog protuustavnog djelovanja. Na sjed-nici Sabora 25. srpnja prihvaÊeni su prijedlozi amandmana na Ustav SR Hrvat-ske kojima su iz Ustava izbaËene sve socijalistiËke odrednice o izgledu dræav-nih simbola, naziva dræave i dræavnih tijela. Istoga dana u Srbu je odræan flSrp-ski sabor« na kojem je osnovano Srpsko nacionalno vijeÊe (SNV) i prihvaÊenaDeklaracija o suverenosti i autonomiji srpskog naroda. Prema Deklaraciji Srbi uHrvatskoj imali su pravo na samoopredjeljenje, odcjepljenje i autonomiju. Nasjednici SNV-a u Srbu 31. srpnja donesena je odluka o raspisivanju referendu-ma o autonomiji srpskog naroda u Hrvatskoj koji se trebao odræati od 19. kolo-voza do 2. rujna 1990. Ministarstvo pravosua i uprave Republike Hrvatske (RH)poËetkom kolovoza 1990. odluku o referendumu proglasilo je protuzakonitom,na πto je SNV odluËio da se neÊe provesti referendum o autonomiji srpskog na-roda veÊ izjaπnjavanje o srpskoj autonomiji.55

Izjaπnjavanje Srba u Hrvatskoj o autonomiji organizirano je u gotovo svimdijelovima RH. Iako nije definirano o kakvom obliku autonomije se radi, u Hr-vatskoj je prema izvjeπÊu Centralne komisije za provoenje izjaπnjavanja glasa-lo 567.317 graana, a izvan Hrvatske glasalo je 189.464 graana. Za srpsku au-tonomiju izjasnilo se 756.549 graana. Na temelju rezultata SNV je 30. rujna1990. u Srbu proglasio srpsku autonomiju u Hrvatskoj.66

Neposredno prije izjaπnjavanja o srpskoj autonomiji, dana 17. kolovoza1990. izbila je srpska oruæana pobuna i to istovremeno u sjevernoj Dalmaciji iLici. Povod za pobunu Srbi su pronaπli u odluci Ministarstva unutarnjih poslovaRepublike Hrvatske (MUP RH) o povlaËenju naoruæanja priËuvnog sastava izstanica javne sigurnosti (SJS) u opÊinama i mjestima naseljenim veÊinski srpskimstanovniπtvom. U ranim jutarnjim satima 17. kolovoza milicajci iz OpÊinskog Se-kretarijata za unutraπnje poslove (OSUP) Zadar izuzeli su naoruæanje iz SJS Ben-kovac πto je dovelo do prosvjeda srpskog stanovniπtva u Benkovcu. NaoruæanjeSJS Obrovac i Knin nije izuzeto jer su ga milicajci srpske nacionalnosti podijeli-

44 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 62-63, 65-66.55 Isto, 72-75.66 Isto, 85-86.


229

li okupljenom srpskom mnoπtvu koje se potom organiziralo u straæe i blokiraloprometnice na tom podruËju. U pokuπaju da zaustavi pobunu na kninskom po-druËju MUP RH poslao je tri helikoptera sa specijalcima. Zbog prijetnji JNA daÊe ih sruπiti ako se ne vrate u Zagreb, helikopteri su se prizemljili.77 Takoer,JNA je za podruËje Petrinje, Gline, Dvora na Uni, VojniÊa, Vrginmosta, DonjegLapca, Titove Korenice, OtoËca, GospiÊa i GraËaca pripremila interventne sna-ge koje su trebale sprijeËiti uredovanje pripadnika MUP-a RH.88 Na poËetku po-bune Armija se nije otvoreno stavila na stranu pobunjenih Srba, ali iz prethod-no spomenutog moæe se zakljuËiti da je njezino ponaπanje svakako pospjeπiloπirenje srpske oruæane pobune.

Pobunjeni Srbi nastavili su s oruæanom pobunom i tijekom rujna 1990. Po-vod za nastavak pobune naπli su u novoj odluci MUP-a RH o izuzimanju nao-ruæanja priËuvnog sastava milicije. Naoruæanje je trebalo posluæiti za potrebeopremanja novih pripadnika djelatnog sastava MUP-a RH. Nakon πto je dio na-oruæanja izuzet u Obrovcu, Srbi su provalili u SJS i oteli preostalo naoruæanje.Prije nego πto su specijalci MUP-a RH uspjeli izuzeti naoruæanje u Dvoru na Unii Glini, Srbi su oteli naoruæanje iz SJS. Naoruæanje je izuzeto i u Petrinji, ali jesrpsko mnoπtvo sprijeËilo vozilo MUP-a RH da ga preveze u Sisak. U Dvoru naUni i Petrinji srpski prosvjednici su se sukobili sa specijalcima MUP-a RH.99

Krajem 1990. pobunjeni Srbi su otiπli korak dalje u svojem protuustavnomdjelovanju. Predstavnici SNV-a i Zajednice opÊina sjeverne Dalmacije i Like uKninu su 21. prosinca 1990. proglasili Srpsku autonomnu oblast (SAO) Krajinu,koja je definirana kao teritorijalna autonomija unutar RH i SFRJ. Srpsku autono-miju trebale su Ëiniti sve opÊine Zajednice opÊina sjeverne Dalmacije i Like tedruge opÊine i mjesta veÊinski naseljena srpskim stanovniπtvom, a koja se izjas-ne za prikljuËenje. Osim πto je trebala imati vlastita tijela na podruËju zdravstva,gospodarstva, financija, kulture i obrazovanja, SAO Krajina trebala je imati vlas-tite pravosudne i organe unutarnjih poslova. Zakonodavnu vlast trebala je oba-vljati Skupπtina SAO Krajine, a izvrπnu Izvrπno vijeÊe na Ëelu s predsjednikom.1100

2. Srpska oruæana pobuna u Lici 1990.Na temelju dostupnih podataka nije moguÊe dobiti potpuniju sliku o ponaπanjaJNA na podruËju Like u dogaanjima od kolovoza pa do kraja 1990. Ipak, moæe

D. GodiÊ: Civilno-vojni odnosi JNA i pobunjenih Srba na primjeru okupiranih...

77 Isto, 78-82.88 D. MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992., 464.99 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 83.1100 Isto, 93-95.



230

se zakljuËiti da je JNA prema pobunjenim Srbima imala vrlo pomirljiv stav, dokje prema hrvatskim vlastima iskazivala izrazito neprijateljstvo.1111

Liku i PlaπËansko-saborski prostor1122 1990. obuhvaÊale su opÊine Donji La-pac, GospiÊ, GraËac, Ogulin, OtoËac i Titova Korenica. Prema popisu stanov-niπtva iz 1991. u navedenim opÊinama æivjelo je 113.017 stanovnika. Hrvati suimali apsolutnu veÊinu u opÊinama GospiÊ, Ogulin i OtoËac, dok su Srbi imaliapsolutnu veÊinu u opÊinama Donji Lapac, GraËac i Titova Korenica. Broj Srbabio je izraæen i u ostalim opÊinama Like te u OpÊini Ogulin.1133

Istovremeno s izborima za Sabor u proljeÊe 1990. odræani su i lokalni izbo-ri. U Lici je SDS osvojio vlast u opÊinama Donji Lapac i GraËac, dok je u OpÊi-ni Titova Korenica izgubio od SKH-SDP-a. U opÊinama GospiÊ, OtoËac i Ogu-lin pobijedio je HDZ.1144

VeÊ je spomenuto kako je srpska oruæana pobuna poËela istovremeno usjevernoj Dalmaciji i Lici. U GraËacu je 16. kolovoza 1990. izuzeto naoruæanjepriËuvnog sastava milicije. IduÊeg dana na prilazima GraËacu postavljene su ba-rikade, a ispred SJS GraËac okupilo se srpsko mnoπtvo koje je kamenjem gaa-lo zgradu SJS, dok je dio provalio u zgradu u namjeri da otme naoruæanje, πtoim nije uspjelo. Pobunjeni Srbi su 18. kolovoza uklonili barikade nakon πto jeMUP RH pristao povuÊi iz GospiÊa specijalce koji su pristigli zbog intervencijeu GraËacu. Meutim, srpske naoruæane straæe nisu povuËene.1155

Ako je vjerovati dostupnim izvorima, u pobuni je u graËaËkoj opÊini sudje-lovala i prostorna struktura OpÊinskog πtaba TO GraËac. Pripadnici prostornestrukture TO angaæirani su na Ëuvanju liËke pruge izmeu Malovana i Cerovcaod 17. kolovoza 1990.1166

1111 Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata (dalje: HMDCDR), 15.korpus Srpske vojske Krajine, kut. N (dalje: 15. K SVK-N): Vojna poπta Br. 9595 Sveti Rok,Traæeni izveπtaj, Pov. br. 684-1, od 12. 12. 1991.1122 U ovom radu geografskom prostoru Like pridodan je i PlaπËansko-saborski prostor kojipredstavlja prijelaz izmeu Gorskog kotara i Like, a veÊinom se nalazio u tadaπnjoj OpÊiniOgulin.1133 Narodnosni i vjerski sastav stanovniπtva Hrvatske 1880.—1991.: po naseljima, Svezak I--V., (priredili Jakov Gelo, Ivan CrkvenËiÊ, Mladen KlemenËiÊ), Zagreb, 1998., 705, 1091,1133, 1967, 2103, 2991.1144 flNajviπe odbornika Ëlanova HDZ-a«, Novi list, (Rijeka), 26. 4. 1990., 8; flZastupnici«, LiËkivjesnik, (GospiÊ), 15. 5. 1990., 1-2; flIzbori 1990.«, LiËki vjesnik, 15. 6. 1990., 4-5; N. BARIΔ,Srpska pobuna u Hrvatskoj, 61.1155 flUpad u milicijsku postaju«, VeËernji list, (Zagreb), 18. 8. 1990., 2; flKronologija dogaa-ja«, LiËki vjesnik, 15. 9. 1990., 1, 5; Dossier: Knin, 85; D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobu-njenih Srba«, 219.1166 HMDCDR, 15. K SVK-N: Opπtinski πtab TO GraËac, Potvrda o uËeπÊu u TO GraËac za ©.L. N., pov. br. 2-1, od 12. 1. 1993.



231

Uz JNA, TO je Ëinila Oruæane snage SFRJ (OS SFRJ) i bila je u nadleænosticivilnih vlasti. Uporabu TO u sluËaju neposredne ratne opasnosti ili izvanrednihprilika odobravalo je Predsjedniπtvo SFRJ, tako da su socijalistiËke republike iautonomne pokrajine mogle samo uz prethodno odobrenje Predsjedniπtva upo-rabiti TO.1177 Stoga je uporaba TO u OpÊini GraËac bila neustavna i nelegalna.OpÊinski πtabovi TO su jedino u sluËaju elementarnih nepogoda i drugih nesre-Êa mogli uporabiti TO kao pomoÊ civilnim strukturama.1188 Premda je TO premaStrategiji opÊenarodne obrane i druπtvene samozaπtite SFRJ mogla sudjelovati iu uspostavljanju i odræavanju javnog reda i mira, ona je u Lici postala izvor ne-prilika.1199 Vaæno je napomenuti da je reorganizacijom OS SFRJ prema planu Je-dinstvo, koji je prihvaÊen poËetkom 1987., JNA protivno ustavnim odredbamapod svoj nadzor stavila TO. Armija je republikama i pokrajinama branila mije-πanje u rad TO, ali nije uËinila niπta na upad pobunjenih Srba u sustav voenjai zapovijedanja u OS SFRJ, odnosno TO.2200

U Donjem Lapcu je 17. kolovoza 1990. izuzeto naoruæanje priËuvnog sas-tava. IduÊeg dana SDS je organizirao prosvjed na kojem je traæen povrat nao-ruæanja i smjena cjelokupnog vodstva SJS, a okupljeno mnoπtvo prijetilo je smr-Êu komandiru SJS i njegovoj obitelji.2211

U Titovoj Korenici oruæanoj pobuni prethodila je 15. kolovoza 1990. ostav-ka predsjednika Skupπtine opÊine (SO) i opÊinskog vodstva iz redova SKH-SDP.Na ostavku ih je prisilio SDS jer su odbijali prikljuËiti opÊinu Zajednici opÊinasjeverne Dalmacije i Like. Srpsko mnoπtvo sprijeËilo je 17. kolovoza pripadnikeMUP-a RH da izuzmu naoruæanje priËuvnog sastava iz SJS Titova Korenica, doksu na liËku magistralu postavili barikade. Dan poslije SDS je organizirao pros-vjedni skup na kojem je zatraæena zaπtita Predsjedniπtva SFRJ i Saveznog sekre-tarijata za narodnu obranu od postupaka MUP-a RH.2222

1177 Strategija opÊenarodne obrane i druπtvene samozaπtite SFRJ, Interno, Beograd, 1987., 58,152; D. MARIJAN, Slom Titove armije, 31, 35-37.1188 Zakon o opÊenarodnoj obrani, Narodne novine, (Zagreb), br. 27, 10. 7. 1984.1199 Strategija opÊenarodne obrane i druπtvene samozaπtite SFRJ, 152.2200 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 108-110, 171-172.2211 HMDCDR, Stanica javne bezbjednosti Donji Lapac, kut. N: OpÊinski Sekretarijat za unu-traπnje poslove Donji Lapac, Kadrovska karta radnika R. O., Strogo povjerljivo, Evidencijskibroj 16., Rukom nadopisani izvjeπtaj na dokumentu, nedatirano; flKronologija dogaaja«, LiË-ki vjesnik, 15. 9. 1990., 5; Dossier: Knin veljaËa 1990.—veljaËa 1991., Ministarstvo informi-ranja Republike Hrvatske, Zagreb, 1991., 84; Davor MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunje-nih Srba u Lici 1990.—1992. godine«, Senjski zbornik, 2006., br. 33, 219.2222 Dossier: Knin, 75, 85-86; N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 79.



232

PobunjeniËko djelovanje Srba zabiljeæeno je i u gospiÊkoj opÊini. U noÊi s18. na 19. kolovoza 1990. u LiËkom Osiku u podmetnutoj eksploziji uniπten jerestoran u vlasniπtvu Hrvata, a na obiteljskim kuÊama u mjestu pojavile su sevelikosrpske parole. Na podruËju mjesne zajednice Medak naoruæane srpskestraæe zaustavljale su i pregledavale vozila.2233 Valja istaknuti da je vodstvo gos-piÊkog SDS-a za srpsku oruæanu pobunu tvrdilo da se flnarod sam organizirao,da SDS nije umijeπan i da se pobuna nije dogodila jer nije bilo pucanja veÊ dase radi o preventivnim mjerama«.2244

Kako bi se smanjile napetosti MUP RH je 19. kolovoza 1990. vratio izuzetonaoruæanje u Lici na πto su pobunjeni Srbi uklonili barikade na prometnicama.2255

Pobunjenim Srbima odgovaralo je smirivanje napetosti jer su æeljeli da izjaπnja-vanje o srpskoj autonomiji u Hrvatskoj proe bez incidenata. U Lici je izjaπnja-vanje provedeno u svim opÊinama, no Ëim je zavrπilo na prometnicama su seponovno pojavile barikade i naoruæane straæe.2266

Pobuna je nastavljena i tijekom rujna 1990. Nakon πto su specijalci MUP-aRH izuzeli naoruæanje priËuvnog sastava iz SJS u Dvoru na Uni, Obrovcu i Pe-trinji, u organizaciji SDS-a 29. rujna odræani su prosvjedi u Donjem Lapcu, Gra-Ëacu i Titovoj Korenici. Prosvjedi u GraËacu i Titovoj Korenici proπli su mirno.2277

U Donjem Lapcu prosvjednici su provalili u SJS i oteli veÊu koliËinu naoruæanja.Potom su pokuπali oteti naoruæanje i u odjeljenju milicije Srb, ali to im nije us-pjelo jer je komandir odjeljenja naoruæanje ranije podijelio priËuvnom sastavumilicije. Predsjednik SO Donji Lapac David RastoviÊ nije sudjelovao u otimanjunaoruæanja, ali je odbio smiriti okupljeno mnoπtvo iz Ëega se moæe naslutiti daje otimanje naoruæanja i bilo cilj prosvjeda.2288 »ini se da je oteto naoruæanje pos-luæilo za opremanje oruæanih formacija za koje postoje odreene naznake da suustrojene na temelju prostorne strukture OpÊinskog πtaba TO Donji Lapac. For-macije su pokrivale Ëitavu OpÊinu Donji Lapac, imale su zborna mjesta i njimasu zapovijedale opÊinske vlasti na Ëelu s Davidom RastoviÊem.2299 SliËno kao i u

2233 flDiverzija u LiËkom Osiku«, VeËernji list, 20. 8. 1990., 2; flKronologija dogaaja«, LiËki vjes-nik, 15. 9. 1990., 5.2244 flReferendum nije ometan«, LiËki vjesnik, 15. 9. 1990., 1, 5.2255 D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 219.2266 Dossier: Knin, 92; D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 219.2277 Hrvatski dræavni arhiv, Operativni πtab Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvat-ske (dalje: HDA, O© MUP RH): Ministarstvo unutraπnjih poslova, Operativno deæurstvo, Ve-za: Naπa depeπa broj gornji od 28. i 29. 9 1990., Broj: 511-01-35-D-26900/90., od 29. 9.1990.; N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 83.2288 HDA, O© MUP RH: SJS Donji Lapac, Broj: 511-04-11AA-635/90., od 29. 9. 1990.



233

GraËacu na poËetku pobune, uporaba prostorne strukture TO nije mogla proÊineopaæeno mimo JNA.

Pojava oruæanih formacija u Donjem Lapcu koincidirala je s osnivanjem rat-nih πtabova na podruËju Like i Banovine u listopadu 1990. nakon πto su pobu-njeni Srbi shvatili da se njihova organizacija obrane ne moæe oduprijeti interven-ciji snaga MUP-a RH.3300

Nakon dogaaja u kolovozu i rujnu 1990. MUP-u RH postalo je jasno da nemoæe raËunati na znatan dio milicajaca srpske nacionalnosti koji prilikom pros-vjeda i otimanja naoruæanja nisu uËinili niπta kako bi zaustavili krπenje zakona.Treba naglasiti da su milicajci srpske nacionalnosti svojom pasivnoπÊu pridoni-jeli uspjehu srpske oruæane pobune, ali to nije bilo dovoljno SDS-u, koji je æe-lio njihovo potpuno svrstavanje uz velikosrpski projekt. Tako je vodstvo graËaË-kog SDS-a 1. listopada 1990. pokuπalo prisiliti pripadnike SJS srpske nacional-nosti na potpisivanje izjave prema kojoj su milicajci morali odbiti svaku nared-bu MUP-a RH uperenu flprotiv srpskog naroda i stanovniπtva GraËaca, gdje mi-licija treba biti narodna, a ne reæimska«. UnatoË pritiscima, milicajci nisu potpi-sali izjavu, ali su usvojili stav da su protiv mijenjanja naziva milicije u flredarstvo«,protiv uvoenja flπahovnice« i stranaËkih obiljeæja na odori, protiv izuzimanja na-oruæanja priËuvnog sastava na dotadaπnji naËin i protiv mijenjanja nacionalnogsastava pripadnika SJS.3311 Bez obzira na to πto nisu potpisali izjavu, stav milica-jaca bio je na tragu onoga πto je SDS traæio, a to je bilo otkazivanje posluπnos-ti MUP-u RH. SliËan obrazac pritiska na miliciju SDS je primijenio i u Titovoj Ko-renici 8. listopada kada su prosvjednici traæili ostavku komandira SJS i predajunaoruæanja priËuvnog sastava. Prosvjednici su se raziπli nakon πto je dio priËuv-nog sastava milicije mobiliziran radi osiguranja javnog reda i mira.3322

Tijekom listopada 1990. dogaale su se i aktivnosti koje se mogu opisatisamo kao terorizam. LiËka i unska pruga viπe puta su minirane zbog Ëega je æe-ljezniËki promet bio u prekidu.3333 Dogodilo se viπe napada vatrenim oruæjem te

2299 HDA, O© MUP RH: SUP GospiÊ, Obavjeπtavamo vas o sljedeÊem, Broj: 511-04-01-SP.240/90., od 1. 10. 1990.; SJS GraËac, Broj: 511-04-21-1199/90., od 2. 10. 1990.; SJS DonjiLapac, Broj: 511-04-11-1162/90., od 1. 10. 1990.3300 D. MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992., 471.3311 HDA, O© MUP RH: SUP GospiÊ, Obavjeπtavamo vas o sljedeÊem, Broj: 511-04-01-SP.240/90., od 1. 10. 1990.; SJS GraËac, Broj: 511-04-21-1199/90., od 2. 10. 1990.; D. MARI-JAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 221.3322 HDA, O© MUP RH: SJS Titova Korenica, Broj: 511-04-40-2214/90., od 8. 10. 1990.3333 HDA, O© MUP RH: SJS Donji Lapac, Broj: 511-04-10-750/90., od 9. 10. 1990.; SJS OtoËac,Broj: 511-04-31-1724/1-90., od 10. 10. 1990.; HMDCDR, Izvorna dokumentacija RepublikeSrpske Krajine, kut. N (dalje: Dokumentacija RSK-N): Sluæba dræavne sigurnosti Ogulin (da-



234

postavljanja eksploziva na imovinu graana.3344 SliËno kao i na poËetku pobune,SDS je tvrdio da s miniranjima nema niπta. No, u Ogulinu su zbog miniranja pru-ge privedena dvojica osumnjiËenih koji su bili povezani s organizacijom SDS-au Plaπkom.3355

U odnosu na protekle mjesece, u studenom 1990. srpska oruæana pobunaimala je neπto slabiji intenzitet iako je zabiljeæeno nekoliko incidenata. Najteæiincident dogodio se 17. studenoga kada je na prometnici GraËac — Obrovacnaoruæana skupina pobunjenih Srba teπko ranila vozaËa kamiona i njegova su-vozaËa.3366 Na samom kraju studenog zbio se dogaaj koji je najavio u kojem Êese smjeru dalje razvijati srpska oruæana pobuna. Dana 30. studenog OpÊina Do-nji Lapac na Ëelu s Davidom RastoviÊem odluËila je izdvojiti SJS Donji Lapac izOSUP-a GospiÊ i pripojiti je OSUP-u Knin. Izdvajanje je podrazumijevalo i za-branu djelovanja OSUP-a GospiÊ, odnosno MUP-a RH na podruËju koje je pok-rivala SJS Donji Lapac. Odluku opÊinskih vlasti podræala su 23 milicajaca SJS ko-ji su izjavili da nikada neÊe priznati hrvatsku zastavu.3377

Od poËetka pobune pa do kraja 1990. SDS je u opÊinama veÊinski naselje-nim Srbima stvorio zasebnu vlast i pravni poredak, a potom iskljuËivo svojuvlast.3388 U promatranom razdoblju pobunjeni Srbi postigli su uspjeh zahvaljujuÊiprevlasti u lokalnim strukturama vlasti, naoruæanim skupinama, prosvjedima ipasivnoπÊu milicije. Naravno, ne smije se zaboraviti i zaπtita JNA. Kako bi uËvrs-tili vlast na pobunjenim podruËjima, ali i stvorili uvjete za dalje πirenje pobune,pobunjeni Srbi osnovali su vlastitu miliciju.3399

lje: SDS Ogulin), Sigurnosna procjena terena, bez nadnevka, vjerojatno rujan 1991.; MarijaSENTIΔ, Kronologija Republike Hrvatske 1990.—1998., Zagreb, 2015., 98, 99, 100, 103.3344 HDA, O© MUP RH: SJS GraËac, Broj: 511-04-21-1237/90., od 9. 10. 1990.; SJS Titova Ko-renica, Broj: 511-04-40-D-226/90., od 9. 10. 1990.; SUP GospiÊ, broj nije vidljiv, od 13. 10.1990.; SUP GospiÊ, Broj: KU-159/90.8M/JU., od 30. 10. 1990.; SUP GospiÊ, Broj: 511-04-03--5609/90., od 30. 10. 1990.3355 HMDCDR, 15. K SVK-N: flKronologija dogaaja na podruËju opÊine Ogulin s posebnimosvrtom na odnose Ogulin — Plaπki«,PlaπËanski ratni bilten, 1991.; Dokumentacija RSK-N:SDS Ogulin, Sigurnosna procjena terena, bez nadnevka, vjerojatno rujan 1991.; Ivan STRI-ÆIΔ, Ogulinski kraj u Domovinskom ratu: obrana i oslobaanje ogulinskog kraja od srbi-janske agresije i okupacije 1991.—1995., Knjiga I, Ogulin, 2013., 217.3366 Meunarodni kazneni sud za bivπu Jugoslaviju (dalje: MKSJ), Predmet br. IT-95-11, Izja-va Biserko Ognjena, od 2. 12. 1990.; flPrvi snijeg u Lici«, VeËernji list, 7. 11. 1990., 3.3377 flIstupanje iz SUP-a GospiÊ«, VeËernji list, 1. 12. 1990., 4; flGraani pred stanicom milici-je«, VeËernji list, 5. 12. 1990.; N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 105-106.3388 D. MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992., 273.3399 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 104; D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenihSrba«, 221-222.



235

Izvrπno vijeÊe SAO Krajine 4. sijeËnja 1991. donijelo je odluku o osnivanjuautonomnog SUP-a SAO Krajine koji je trebao pokrivati podruËja srpske auto-nomije u Hrvatskoj. U sastav samoproglaπenog SUP-a SAO Krajine uπle su SJSBenkovac, Donji Lapac, GraËac, Knin, Obrovac i Titova Korenica.4400 Dio pripad-nika SJS Titova Korenica nije prihvatio ingerenciju SUP-u SAO Krajine. Ipak,pod pritiskom srpskog mnoπtva koje je organizirao SDS 5. sijeËnja milicajci srp-ske nacionalnosti su popustili te su potpisali izjavu o pristupanju SUP-u SAOKrajine.4411 Odjeljenje milicije u Plaπkom 27. veljaËe 1991. priznalo je nadleænostSUP-a SAO Krajine. Premda se odjeljenje milicije u Plaπkom de iure izdvojilo izMUP-a RH, tek je krajem svibnja 1991. de facto, nakon pritiska SDS-a, postalodio SUP-a SAO Krajine.4422 Valja istaknuti da je JNA smatrala da je odjeljenje mi-licije Plaπki dio sustava MUP-a RH. Armija je Ëak traæila da milicajci SUP-a SAOKrajine napuste odjeljenje milicije Plaπki jer je smatrala da su flnelegalni i da iri-tiraju svojim aktivnostima Hrvate«.4433 Pripadnici SUP-a SAO ubrzo su prozvaniflMartiÊevom milicijom« ili flmartiÊevcima« prema svojem sekretaru Milanu Marti-Êu.4444 I prije osnivanja SUP-a SAO Krajine dio naoruæanih skupina pobunjenih Sr-ba nosio je naziv flmartiÊevci«. Tako se krajem studenoga 1990. u OpÊini TitovaKorenica pojavila naoruæana skupina koja je sebe zvala flmartiÊevcima«, ali nijejasno kome je skupina bila podËinjena.4455

3. Odnos pobunjenih Srba i JNA na podruËju Like tijekom 1991.Suradnja JNA i pobunjenih Srba tijekom 1991. bila je intenzivna, pogotovo na-kon πto su pobunjeni Srbi u srpnju 1991. proglasili ratno stanje.

Osnivanje SUP-a SAO Krajine dovelo je do pogorπanja opÊe sigurnosti napodruËju Like. Dana 6. sijeËnja 1991. mobiliziran je priËuvni sastav SUP-a SAOKrajine u Donjem Lapcu, GraËacu, Kninu i Titovoj Korenici. PriËuvnici su ras-poreeni oko vitalnih objekata koje su trebali braniti u sluËaju intervencije spe-

4400 HDA, O© MUP RH: Ministarstvo unutraπnjih poslova, Broj: 511-01-35-D-286/91., od 4. 1.1991.; N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 105; D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunje-nih Srba«, 222.4411 HDA, O© MUP RH: PU GospiÊ, Broj: 02-28/91., od 5. 1. 1991.; flOstajemo u sastavu MUP-a«,VeËernji list, 8. 1. 1991., 4.4422 HMDCDR, 15. K SVK-N: flKronologija dogaaja na podruËju opÊine Ogulin s posebnimosvrtom na odnose Ogulin — Plaπki«,PlaπËanski ratni bilten, 1991.; I. STRIÆIΔ, Ogulinskikraj, Knjiga I, 310.4433 HMDCDR, 9. korpus OS SFRJ (dalje: 9. K OS SFRJ), kut. 19., Organ bezbednosti Koman-de 9. korpusa (dalje: OB K-de 9. K), Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 16. 5. 1991., 120.4444 D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 222.4455 Rat u Hrvatskoj iz pera obavjeπtajca: prepisi dijelova ratnog dnevnika,(http://www.krajinaforce.com/dokumenti/rat_u_hrvatskoj_iz_pera_obavjestajca.pdf), 33.



236

cijalaca MUP-a RH.4466 Za opremanje priËuvnih milicajaca nedostajalo je naoruæa-nje. Stoga su pripadnici SDS-a isti dan kada je prema naredbi OpÊinskog πtabaza zaπtitu naroda iz Titove Korenice proglaπena mobilizacija oduzeli trofejno na-oruæanje iz Spomen-doma ©este liËke divizije Nikola Tesla u Mukinjama. Diooduzetog naoruæanja bio je vlasniπtvo JNA. O svemu se raspitivala i komandagarnizona u GospiÊu, ali Armija nije poduzela niπta kako bi se naoruæanje vra-tilo.4477 VeÊ 7. sijeËnja na prometnici GospiÊ — Titova Korenica ispred barikadeskupina naoruæanih Srba teπko je ranila Hrvata Mirka HeÊimoviÊa. Odmah na-kon incidenta u GospiÊu se okupilo hrvatsko mnoπtvo koje je traæilo da se od-govorni za ranjavanje HeÊimoviÊa privedu, dok su pojedinci traæili i oruæje zaobraËun sa Srbima.4488

Pogorπanje stanja opÊe sigurnosti u Lici dogodilo se uoËi naredbe Predsjed-niπtva SFRJ od 9. sijeËnja 1991. o raspuπtanju i razoruæavanju svih sastava kojinisu dio OS SFRJ ili organa unutarnjih poslova. Takoer, cjelokupno ilegalnonaoruæanje moralo se u roku od deset dana predati jedinicama ili ustanovamaJNA. Predsjedniπtvo se na takav potez odluËilo nakon πto mu je JNA dostavilainformacije da hrvatske vlasti ustrojavaju paravojsku za obraËun sa Srbima u Hr-vatskoj. SliËno kao i ranije, na postupke pobunjenih Srba gledalo se blagona-klono, dok je legalno naoruæavanje poveÊanog broja pripadnika MUP-a RH is-koriπteno za pokuπaj ruπenja hrvatskih vlasti.4499 UnatoË naredbi PredsjedniπtvaSFRJ pobunjeni Srbi nastavili su s nasiljem. Tako su 10. sijeËnja 1991. naoruæa-ni pripadnici SDS-a prisilili na ostavku direktora Nacionalnog parka flPlitviËka je-zera« Nikolu Lapova. Ipak, nakon skupova potpore radnika Nacionalnog parkaLapov je povukao ostavku.5500 Potez pobunjenih Srba prema upravi Nacionalnogparka moæe se gledati kroz sigurnosni i financijski aspekt. Joπ krajem 1990. JNAje raspolagala podacima da uprava tajno financira naoruæavanje MUP-a RH. Na-vedeno upuÊuje da je iznuena ostavka direktora Nacionalnog parka, premdaje bio srpske nacionalnosti, bila posljedica njegove suradnje s hrvatskim vlasti-ma.5511

4466 flNema predaha za peËenicu«, Borba, (Beograd), 7. 1. 1991., 1.4477 flOteto trofejno oruæje s Plitvica«, Vjesnik, (Zagreb), 7. 1. 1991., 2; flStiæu nam i ratnici izSrbije«, Vjesnik, 9. 1. 1991., 2.4488 HDA, O© MUP RH: Policijska uprava GospiÊ, Broj: 511-04-02-30/91., od 7. 1. 1991.; PUGospiÊ, Broj: 511-04-03-SL/91., od 7. 1. 1991.; Policijska uprava GospiÊ, bez broja, od 7. 1.1991.4499 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 112; D. MARIJAN, Slom Titove armije, 233-235.5500 flOruæjem iznuena ostavka«, VeËernji list, 11. 1. 1991., 4; flPodrπka Lapovu«, VeËernji list,12. 1. 1991., 3; flBukaËi nisu uspjeli«, VeËernji list, 14. 1. 1991., 4.



237

Dani nakon dogaaja na Plitvicama donijeli su kratkotrajno poboljπanjestanja opÊe sigurnosti. Uzrok tome bilo je provoenje naredbe PredsjedniπtvaSFRJ o raspuπtanju svih ilegalnih naoruæanih sastava i povrata ilegalnog naoruæ-anja. U Policijsku upravu GospiÊ5522 vraÊeno je oko 80 komada raznog streljaË-kog naoruæanja, meu kojim se nalazilo i ono iz Spomen-doma ©este liËke di-vizije. Dio naoruæanja vraÊen je i na podruËju Donjeg Lapca, Knina, Obrovca iTitove Korenice.5533 No, stanje opÊe sigurnosti pogorπalo se veÊ 19. sijeËnja 1991.nakon dolaska desetorice hrvatskih policajaca u Medak. Vodstvo OpÊine Gra-Ëac smatralo je da se policajci nalaze na podruËju SAO Krajine, te je traæilo nji-hovo povlaËenje iz Metka te ranije prisutnih hrvatskih policajaca u Lovincu. Is-tovremeno je u Metku SDS organizirao prosvjed. Stoga su se policajci povuklijer je bilo oËito da pripadnici SDS-a æele isprovocirati sukob policije i prosvjed-nika.5544

Dolazak hrvatske policije u Medak i ranije u Lovinac bio je dio taktike hr-vatskih vlasti koje su osnivanjem policijskih stanica i ispostava na kriznim pod-ruËjima æeljele zaπtiti hrvatsko stanovniπtvo.5555 Tako su i na podruËje Plitvica 14.veljaËe 1991. stigli specijalci MUP-a RH. VeÊ iduÊeg dana u Donjem Lapcu, Gra-Ëacu i Titovoj Korenici odræani su masovni prosvjedi na kojima je traæeno po-vlaËenje specijalaca do 17 sati istog dana.5566 Specijalci su se do 16. veljaËe povu-kli. Dolazak hrvatskih specijalaca uzbunio je i JNA. Na Plitvice je 15. veljaËe sti-gao komandant RijeËkog korpusa JNA general-potpukovnik Marijan »ad, koji jeotvoreno prijetio specijalcima uporabom sile ako se ne povuku.5577 Prijetnje ge-

5511 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda 15. korpusa (dalje: K-da 15. K), ZakljuËci iz KO pro-cene, Str. pov. br. 273-1, od 20. 5. 1993.; fl‘Kalaπnjikovi’ od srpskih para«, Politika, (Beograd),15. 2. 1991., 11; Rat u Hrvatskoj iz pera obavjeπtajca, 33.5522 U studenom 1990. OSUP-ovi su preimenovani u policijske uprave, SJS su preimenovaneu policijske stanice, a odjeljenja milicije u policijske ispostave. flUpute o primjeni Zakona ounutraπnjim poslovima«, Informativni list radne zajednice Ministarstva unutarnjih poslovaRepublike Hrvatske, (Zagreb), sijeËanj 1991., 2.5533 flVraÊeno i oduzeto oruæje«, LiËki vjesnik, sijeËanj 1991., 2; flVraÊena i kubura«, VeËernjilist, 22. 1. 1991., 5; flDræavni organi Republike Hrvatske nisu spremni na saradnju«, Narod-na armija, (Beograd), 28. 2. 1991., 14.5544 HDA, O© MUP RH: Skupπtina opπtine GraËac, Zahtjev SO i Izvrπnog vijeÊa GraËac za po-vlaËenjem pripadnika MUP-a RH s podruËja opÊine GraËac, od 22. 1. 1991.; Davor MARI-JAN, flGospiÊ u Domovinskom ratu«, GospiÊ: grad, ljudi, identitet, (ur. Æeljko Holjevac), Za-greb, GospiÊ, 2013., 235.5555 D. MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992., 495.5566 HDA, O© MUP RH: Opπtina GraËac, ZakljuËak, od 15. 2. 1991.; Graani opÊine Donji La-pac sa protestnog zbora, od 15. 2. 1991.; HMDCDR, 15. K SVK-N: Vojna poπta Br. 9595 Sve-ti Rok, Izveπtaj o preduzetim merama pojaËanog obezbeenja objekata, Pov. Br. 142-1, od20. 2. 1991.



238

nerala »ada nisu bile bez osnove jer je JNA u garnizonu GospiÊ imala spremnesnage za intervenciju na Plitvicama. Istovremeno, komandant skladiπta minsko--eksplozivnih sredstava pored Svetog Roka bio je u kontaktu s pripadnicimaSUP-a SAO Krajine u Titovoj Korenici i GraËacu, dok s hrvatskim vlastima nijeimao nikakav kontakt. Zanimljivo je da je komandanta smetalo to πto hrvatskapolicija na kapama nosi flπahovnicu, umesto zvezde petokrake«.5588 Ponaπanje ge-nerala »ada i komandanta skladiπta predstavljalo je kontinuitet podrπke JNA srp-skoj oruæanoj pobuni.

Sredinom oæujka 1991. vodstvo OpÊine GraËac usvojilo je niz mjera koje semogu shvatiti jedino kao priprema za sukob. Mjere su predviale deæurstva uopÊinskim sluæbama, ustrojavanje centra veze, osiguranje ceste GraËac — Gos-piÊ, dovoenje milicije SAO Krajine u mjesta veÊinski naseljena srpskim stanov-niπtvom, zapoπljavanje zbog pobune otpuπtenih milicajaca srpske nacionalnos-ti, popisivanje svih transportnih vozila u opÊini, izradu opÊinskih planova i jav-ljanje svih vozaËa autobusa na poziv za uzbunu.5599 Postupanje opÊinske vlastiprelazilo je njezine zakonske ovlasti jer Predsjedniπtvo SFRJ nije utvrdilo posto-janje neposredne ratne opasnosti ili izvanrednih prilika u zemlji. Kao predloæakza uvoenje prethodno spomenutih mjera posluæila je Strategija opÊenarodneobrane i druπtvene samozaπtite SFRJ.6600

Pobunjeni Srbi su krajem oæujka 1991. odluËili prisvojiti Nacionalni parkflPlitviËka jezera«. Vjerojatno su se za takav korak odluËili jer im bio potrebandodatni izvor za financiranje institucija jer su krajem 1990. hrvatske vlasti zbogsudjelovanja opÊinskih struktura u oruæanoj pobuni uskratile dopunska novËa-na sredstva opÊinama Benkovac, Donji Lapac, Dvor na Uni, GraËac, Knin, Obro-vac i Titova Korenica.6611 OpÊinske vlasti Titove Korenice proglasile su 26. oæuj-ka 1991. Nacionalni park flPlitviËka jezera« javnim poduzeÊem, postavile novuupravu te ga pripojile SAO Krajini. Potom su prosvjednici koje je organiziraoSDS uz pomoÊ milicije SAO Krajine preuzeli nadzor nad Nacionalnim parkom,dok su na liËkoj magistrali postavili barikade.6622

5577 flSpecijalci napustili Plitvice«, VeËernji list, 17. 2. 1991., 3; Davor PEITEL, Na prvoj crti pro-tiv smrti: (prilozi o povijesti regije Gacke u Domovinskom ratu 1991.—1993.), Zagreb,2011., 24.5588 HMDCDR, 15. K SVK-N: Vojna poπta Br. 9595 Sveti Rok, Izveπtaj o preduzetim meramapojaËanog obezbeenja objekata, Pov. Br. 142-1, od 20. 2. 1991.5599 HMDCDR, 15. K SVK-N: Zapisnik sa 5. sjednice Izvrπnog vijeÊa Skupπtine opπtine GraËacodræane dana 12. 3. 1991.6600 Strategija opÊenarodne obrane i druπtvene samozaπtite SFRJ, 49-50, 144. 6611 MKSJ, Predmet br. IT-02-54, ZakljuËak, od 10. 12. 1990.



239

Zbog zbivanja na Plitvicama hrvatske vlasti uputile su pobunjenim Srbimaultimatum da se u Nacionalnom parku uspostavi red i mir. Nakon πto su Srbi ul-timatum odbili, hrvatski predsjednik F. Tuman zapovjedio je 30. oæujka 1991.policiji da zavede red.6633 IduÊeg dana rano ujutro specijalci MUP-a RH stigli suna Plitvice gdje su se sukobili s naoruæanim srpskim civilima i flmartiÊevcima«koje su vrlo brzo potisnuli. U sukobu su poginuli hrvatski policajac Josip JoviÊi srpski pobunjenik Rajko VukadinoviÊ.6644 VeÊ 1. travnja 1991. na PlitviËkim je-zerima uspostavljena je policijska stanica, dok je specijalnu policiju zamijenilatemeljna.6655 Istodobno, Izvrπno vijeÊe SAO Krajine na sjednici odræanoj u TitovojKorenici naredilo je mobilizaciju TO SAO Krajine i dobrovoljaca.6666 Na podruËjuDonjeg Lapca, GraËaca i Titove Korenice nije doπlo do mobilizacije, ali postojenaznake da je u Vrhovinama i okolnim selima ipak provedena.6677

Zanimljiv je zapovjedni sustav koji je bio nadreen naoruæanim formacija-ma pobunjenih Srba. Naoruæanim civilima zapovijedao je ranije spomenuti Op-Êinski πtab za zaπtitu naroda koji su Ëinili Ëlanovi SDS-a, opÊinsko vodstvo i ko-mandir milicije iz Titove Korenice. Dio naoruæanja πto ga je OpÊinski πtab po-dijelio civilima bio je porijeklom iz arsenala JNA. Milicija je odgovarala iskljuËi-vo sekretaru SUP-a SAO Krajine Milanu MartiÊu.6688 Ustroj pobunjeniËkih forma-cija pokazao se neadekvatnim za sukob sa specijalcima MUP-a RH. Stoga je de-bakl na Plitvicama neugodno iznenadio politiËko vodstvo SAO Krajine.6699

Presudnu podrπku pobunjenicima u sukobu s MUP-om RH pruæila je JNA.VeÊ na samom poËetku sukoba, milicajci iz Titove Korenice traæili su SUP SAOKrajine da o svemu obavijesti jedinice JNA u GospiÊu i Æeljavi te zatraæi njiho-vu pomoÊ. Armija je zahtjev odbila uz obrazloæenje da Êe postupati samo u skla-

6622 flO Plitvicama odluËuje Sabor«, VeËernji list, 28. 3. 1991., 5; flZaustavite balvane!«, VeËernjilist, 29. 3. 1991., 5; flKninska milicija na Plitvicama«, VeËernji list, 29. 3. 1991., 5; flOtkazi pos-lovodstvu«, VeËernji list, 30.—31. 3. 1991., 5.6633 flOπtro upozorenje MUP-a«, VeËernji list, 1. 4. 1991., 2; D. MARIJAN, Slom Titove armije,247-248; Hrvatska policija u Domovinskom ratu, (ur. Krunoslav Borovec), Zagreb, 2011.,99.6644 flKonferencija za tisak u MUP-u RH«, Informativni list, travanj 1991., 3; N. BARIΔ, Srpskapobuna u Hrvatskoj, 116-117.6655 flKonferencija za tisak u MUP-u RH«, Informativni list radne, travanj 1991., 7.6666 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19., OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 1. 4.1991., 33.6677 HMDCDR, 15. K SVK-N: ©tab TO Vrhovine, Potvrda, 10/190-2, od 13. 4. 1992.6688 flTiho priπli ‘generalskoj stranci’«, Vjesnik, 18. 1. 1991., 4; flKonferencija za tisak u MUP-uRH«, Informativni list, travanj 1991., 3.6699 Ivan BRIGOVIΔ, Natko MARTINIΔ JER»IΔ, Ivan RADO©, Prvi oruæani napadi na hrvatskeredarstvene snage 1991. Pakrac/Plitvice/Borovo Selo, Zagreb, 2016., 19.



240

du s flodlukom Vrhovne komande«. Pobunjeni Srbi bili su ogorËeni na JNA πtonije flintervenisala« odmah na poËetku sukoba.7700 Ipak, pred sam kraj sukoba po-javile su se manje snage JNA koje su zaustavile napredovanje hrvatske policijeprema Titovoj Korenici i tako spasile pobunjene Srbe od potpunog poraza.7711

Dana 1. travnja 1991. na πire podruËje Plitvica pristigle su dodatne snage iz 1. i5. vojne oblasti koje su uspostavile fltampon zonu« izmeu hrvatske policije i po-bunjenih Srba. Istodobno je na Plitvicama formirano Istureno komandno mjes-to (IKM) Komande 5. vojne oblasti na Ëelu s general-majorom Ivanom ©timcem.Osim na Plitvicama, Armija je na prilazima GraËacu i OtriÊu razmjestila baterijusamohodnih protuzraËnih topova i borbena oklopna vozila vojne policije. Prili-kom razmjeπtanja snaga u GraËacu doπlo je do nesuglasica izmeu JNA i srp-skog stanovniπtva, koje je smatralo da su snage razmjeπtene na pogreπnom mjes-tu, odnosno na mjestu koje blokira put povlaËenja prema Kninu. Armija je vrlobrzo uvaæila stav srpskog stanovniπtva te su snage iz GraËaca premjeπtene uskladiπte minsko-eksplozivnih sredstava pored Svetog Roka.7722

Iako je spasila Srbe od potpunog poraza, Armija se u javnosti trudila prika-zati kao nepristrana u meunacionalnim sukobima. Tako je opovrgnula sve gla-sine da je Komanda 5. vojne oblasti znala za namjere MUP-a RH te da je pru-æala pomoÊ hrvatskoj policiji. Iako je tvrdila suprotno, MUP RH je neposrednopred akciju o svemu upoznao komandanta 5. vojne oblasti. Isto tako, jedna Ëi-njenica je nepobitna, a to je da je JNA pred samu akciju MUP-a RH naredila po-jaËane mjere sigurnosti zbog flnepovoljne bezbednosne situacije«. Tako je vojnoskladiπte minsko-eksplozivnih sredstava pored Svetog Roka, dva dana prije ak-cije, pojaËalo mjere sigurnosti. Svim straæarima podijeljeno je dodatno streljivo,a svi podoficiri i oficiri morali su se naoruæani kretati izvan kruga skladiπta.7733

U Titovoj Korenici i Kninu 1. travnja 1991. odræani su prosvjedi Srba na ko-jima su Predsjedniπtvo SFRJ i Vrhovna komanda optuæeni da nisu sprijeËili me-unacionalne sukobe i ærtve. Takoer, opÊinsko vodstvo Titove Korenice traæi-lo je smjenu generala Ivana ©timca zbog flneblagovremene i pristrane interven-cije«.7744

7700 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19., OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 31. 3.1991., 20, 26-27.7711 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 117.7722 HMDCDR, Dokumentacija RSK-N: Komanda 5. vojne oblasti, Zamena stareπina na IKM--Plitvice, Str. pov. Br. 9/75-158, od 23. 5. 1991.; D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenihSrba«, 225-226.7733 HMDCDR, 15. K SVK-N: 944. pozadinska baza, 2. tehniËko skladiπte, Nareenje za do-datno obezbeenje, Pov. Br. 264-1, od 29. 3. 1991.; flJNA ne surauje ni sa jednom stranom«,Vjesnik, 1. 4. 1991., 2; flArmija vraÊa mir«, Narodna armija, 4. 4. 1991., 5; flDemanti MUP-a«,Vjesnik, 1. 4. 1991., 2.



241

Nezadovoljstvo pobunjenih Srba je bio najvjerojatniji razlog zbog kojega je6. travnja 1991. u GraËacu boravio zamjenik komandanta Komande 5. vojneoblasti general-potpukovnik Andrija Raπeta. Na sastanku s opÊinskim vodstvomgeneral Raπeta inzistirao je na uklanjanju barikada sa svih prometnica i prestan-ku meunacionalnih sukoba. Dok je general Raπeta naglaπavao da je zadaÊaJNA razdvajanje sukobljenih strana, vodstvu opÊine najveÊi sigurnosni problempredstavljali su hrvatski policajci smjeπteni u Lovincu koji su kontrolirali putni-ke i vozila. Problem nije bio u kontroli putnika i vozila, veÊ u Ëinjenici πto je is-postava hrvatske policije u Lovincu naruπavala teritorijalnu uvezanost SAO Kra-jine izmeu GraËaca i GospiÊa.7755

Nepristranost Armije uskoro se naπla na kuπnji zbog ponaπanja pobunjenihSrba. Sredinom travnja 1991. dogodio se incident izmeu pripadnika JNA i mi-licajaca SUP-a SAO Krajine. Do incidenta je doπlo nakon πto je JNA zatraæila odmilicijske ophodnje da napusti Udbinu i vrati se u Knin. Prilikom odlaska mili-cajci su pucali u zrak, zbog Ëega su ih pripadnici JNA uhitili. Osim πto su SUPSAO Krajine i organ bezbjednosti Kninskog korpusa zajedno rjeπavali problemuhiÊenih milicajaca, zajedno su dogovarali podruËje i naËin kretanja milicijskihophodnji kako bi se izbjegli incidenti. Milicija je od JNA traæila da se uhiÊeni flnepredaju ustaπama i da ih se slobodno izudara, kad pijane budale provociraju«,dok je JNA od milicije zatraæila da se suzdræi od slanja ophodnji prema Plitvica-ma dok traju pregovori s MUP-om RH oko povlaËenja hrvatske policije s Plitvi-ca.7766

Pobunjeni Srbi nisu se mirili s gubitkom Plitvica i veÊ sredinom travnja1991. najavili su odræavanje flMitinga mira« na Plitvicama.7777 Komanda IKM naPlitvicama odmah je zabranila miting. Ipak, pobunjeni Srbi nisu odustajali te jemiting odræan 2. svibnja 1991. Armija je na dan mitinga zatvorila sve prilaze Plit-vicama. Stoga je miting odræan na podruËju Prijeboja. Na mitingu su govoreodræali predsjednik Izvrπnog vijeÊa SAO Krajine Milan BabiÊ i predsjednik Srp-ske radikalne strane Vojislav ©eπelj. BabiÊ je traæio povlaËenje JNA s Plitvica, dokje ©eπelj najavio anektiranje cijele Hrvatske. Nakon mitinga, oko 500 mitingaπapredvoenih BabiÊem i ©eπeljem krenulo je prema Plitvicama, ali su ih zausta-

7744 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 1. 4.1991., 33-34, 35.7755 HMDCDR, 15. K SVK-N: Zapisnik sa 8. proπirenog sastanka IV odræanog dana 6. 4. 1991.god. u 10 sati.7766 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 14. 4.1991., 7-8; OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 16. 4. 1991., 14.7777 Rat u Hrvatskoj iz pera obavjeπtajca, 43.



242

vili pripadnici JNA.7788 Postupanje Armije prilikom mitinga i dalje je bilo u skladus proklamiranim stavom da JNA razdvaja sukobljene strane.7799

Upravo je ponaπanje JNA pridonijelo da Lika postane popriπte oruæanog su-koba. Hrvatske vlasti su joπ u ljeto 1990. imale informacije da JNA pobunjenimSrbima dijeli naoruæanje.8800 O naoruæavanju pobunjenih Srba u Lici, Kordunu iBanovini svjedoËi primjer potpukovnika Duπana SmiljaniÊa. Kao naËelnik orga-na bezbjednosti u ZagrebaËkom korpusu, SmiljaniÊ je poËetkom svibnja 1991.uz pomoÊ suradnika dijelio naoruæanje i vojnu opremu iz vojnih skladiπta uOtoËcu, PeruπiÊu, Svetom Roku i Skradniku. SmiljaniÊ je, izmeu ostalog, dese-tak godina sluæio u 944. pozadinskoj bazi sa sjediπtem u Karlovcu, a koja je ima-la skladiπta diljem Like. Stoga je lako vrbovao suradnike meu osobljem u skla-diπtima pozadinske baze. Do poËetka srpnja 1991. pobunjenim Srbima je iz skla-diπta podijeljeno oko 15.000 komada pjeπaËkog naoruæanja, minobacaËa, pro-tuzraËnih topova i veÊa koliËina streljiva. U Lici je lokalna organizacija SDS-aposredovala u podjeli naoruæanja izmeu pobunjenih Srba i JNA.8811 Osim potpu-kovnika SmiljaniÊa, podjelu naoruæanja organizirali su i drugi. PoËetkom srpnja1991. potpukovnik Milan ©kondriÊ, takoer iz 944. pozadinske baze, dijelio jenaoruæanje i vojnu opremu pobunjenicima na podruËju Plaπkog.8822

UnatoË sve boljoj suradnji, izmeu Armije i pobunjenih Srba i dalje je do-lazilo do povremenih incidenata. Armija je 10. i 11. lipnja 1991. kod Udbine iGraËaca blokirala viπe milicajaca SAO Krajine koji su trebali ovladati πirim po-druËjem Udbine, GraËaca i Plitvica. Armija je od milicije traæila da se povuËe,dok je milicija povlaËenje uvjetovala povlaËenjem hrvatske policije s podruËjaPlitvica, PodlapaËe i Ljubova. Milicajci su se povukli nakon πto je organ bezbjed-nosti Komande Kninskog korpusa obavijestio SUP SAO Krajine da se hrvatskapolicija povukla s podruËja PodlapaËe te da je JNA na prijevoju Ljubovo bloki-rala hrvatske policajce.8833

7788 HDA, O© MUP RH: Policijska uprava GospiÊ, Broj: 511-04-01-S1/91., od 2. 5. 1991.; flPo-kisli mitingaπi«, VeËernji list, 3. 5. 1991., 6; flArmija sprijeËila izazivanje nereda«, Narodna ar-mija, 9. 5. 1991., 14.7799 flJNA smiruje meunacionalne sukobe«, Narodna armija, 9. 5. 1991., 8.8800 D. MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992., 559-560.8811 MKSJ, Predmet br. IT-04-81, Personalni dosje pukovnika Duπana SmiljaniÊa; D. MARIJAN,Slom Titove armije, 283-284.8822 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 285.8833 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 10. 6.1991., 30-31, 32, 35; OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 11. 6. 1991., 44; D. MA-RIJAN, Slom Titove armije, 259.



243

PoËetkom srpnja 1991. srbijansko politiËko vodstvo na Ëelu sa SlobodanomMiloπeviÊem i Savezni sekretar za narodnu obranu general armije Veljko Kadi-jeviÊ dogovorili su se da Êe JNA pokriti podruËja gdje æivi srpsko stanovniπtvo.8844

Vrlo brzo intenzivirana je suradnja izmeu JNA i pobunjenih Srba. Tako su nalokalnoj razini pripadnici Dræavne bezbjednosti SAO Krajine iz Titove KorenicepoËeli aktivno suraivati s organom bezbjednosti JNA na poslovima sigurnosti.8855

U pojedinim sluËajevima pobunjeni Srbi negodovali su zbog postupanja JNA jerim je branila akcije koje su mogle dovesti do otvorenog oruæanog sukoba sRH.8866 Ipak, postupanje JNA zasigurno je uvjetovala Ëinjenica da je oruæana silapobunjenih Srba imala niz slabosti. Na primjer, OpÊinski πtab TO Titova Kore-nica bio je provizoran, a postojeÊi sustav veza nije omoguÊavao odræavanje ve-za izmeu ©taba i oruæanih formacija pobunjenih Srba na periferiji opÊine. Ta-koer, iako je JNA podijelila znatne koliËine naoruæanja, dio ljudstva i dalje ganije imao.8877

UnatoË oËitim slabostima oruæane sile vlasti SAO Krajine pokrenule su 11.srpnja 1991. mobilizaciju svih πtabova i jedinica TO na podruËju SAO Krajine.8888

Ratne pripreme ubrzane su nakon πto je Vlada SAO Krajine 1. kolovoza 1991.proglasila stanje neposredne ratne opasnosti. Istoga dana Vlada je proglasila iprimjenu Zakona o obrani Republike Srbije na podruËju SAO Krajine. Prema Za-konu, oruæane snage SAO Krajine sastojale su se od TO SAO Krajine i specijal-ne milicije SUP-a SAO Krajine.8899 Sredinom kolovoza 1991. Glavnom πtabu TOSAO Krajine podËinjeni su opÊinski πtabovi TO pobunjenih Srba, meu kojimasu bili i πtabovi u Donjem Lapcu, GraËacu i Korenici. Radi lakπeg zapovijedanjaopÊinskim πtabovima na podruËju Banovine, Dalmacije, Korduna i Like 20. ko-lovoza 1991. osnovane su operativne zone TO SAO Krajine.9900 OpÊinski πtaboviu Benkovcu, Donjem Lapcu, GraËacu, Kninu, Obrovcu i Korenici podËinjeni su1. dalmatinsko-liËkoj operativnoj zoni, a koja je izravno podËinjena Glavnomπtabu TO SAO Krajine u Kninu.9911

8844 D. MARIJAN, Hrvatska 1989.—1992., 382-383.8855 HMDCDR, 15. K. SVK-N: Odeljenje Dræavne bezbednosti Korenica (dalje: ODB Koreni-ca), Sluæbena beleπka o radnom sastanku sa SB JNA, od 24. 7. 1991.8866 HMDCDR, 15. K. SVK-N: ODB Korenica, Sluæbena zabiljeπka, od 31. 7. 1991.8877 HMDCDR, 15. K. SVK-N: Opπtinski πtab TO Korenica, Izvjeπtaj o stanju obrambenih pri-prema Korenica, bez nadnevka, 1991.8888 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 275.8899 Dokument 94, Zapisnik 2. sjednice Vlade flSAO Krajine«, od 1. 8. 1991., Republika Hrvat-ska i Domovinski rat 1990.—1995., dokumenti, Knjiga 2., Dokumenti institucija pobunjenihSrba u Republici Hrvatskoj (1990.—1991.), (ur. Mate RupiÊ), Zagreb, Slavonski Brod, 2007.9900 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 287.



244

Armija se do sredine rujna 1991. nije mijeπala u organizaciju oruæane silepobunjenih Srba.9922 Nakon prvih veÊih sukoba vrhu JNA postalo je jasno daoruæana sila pobunjenih Srba nije borbeno uËinkovita. Uz ranije spomenute sla-bosti, nije postojala koordinacija izmeu JNA, TO i SUP-a SAO Krajine.9933 Primje-rice, u okolici Divosela djelovala je postrojba prostorne strukture TO koja nijeimala zapovjednika i nije se znalo kome je podËinjena.9944 Krajem rujna 1991. TOSAO Krajine je podËinjena JNA koja je pokrenula njezin preustroj. PoËetkom lis-topada 1991. operativne zone TO SAO Krajine preustrojene su. Tako je 1. dal-matinsko-liËka operativna zona podijeljena na dvije zone: podruËje Dalmacijepostalo je 1. operativna zona, a podruËje Like 2. operativna zona sa sjediπtem uKorenici. Dio politiËkog vodstva pobunjenih Srba predvoenih Milanom Babi-Êem gledao je na TO SAO Krajine kroz prizmu socijalistiËkog naslijea premakojem se TO nalazila u nadleænosti civilnih vlasti, πto je dovelo do nesuglasicas Armijom jer se mijeπala u rad TO. BabiÊ je smatrao da o radu TO treba odlu-Ëivati Vlada SAO Krajine, a ne Armija. Stavove pobunjenih Srba JNA je u potpu-nosti ignorirala te je nastavila s preustrojem TO.9955

Nesuglasice izmeu JNA i vodstva pobunjenih Srba negativno su se odra-zile na ratne prilike u Lici. Zbog utjecaja Milana BabiÊa, opÊinska vodstva po-kazala su krajnju netrpeljivost prema JNA zbog odluke o ustroju 2. operativnezone i podËinjavanju svih postrojbi TO. Iako su se opÊinska vodstva, opÊinskisekretarijati za obranu, civilna zaπtita i milicija pokazali potpuno nespremni zadjelovanje u ratnim uvjetima, netrpeljivost prema JNA iπla je toliko daleko da sunjezini oficiri proglaπavani flnepouzdanim« i flkomunjarama« zbog Ëega ih je dioodbio angaæman na podruËju Like.9966 SljedeÊi primjer zorno ilustrira kolika je bi-la neuËinkovitost civilnih vlasti. Komanda 2. liËke brigade iz Vrhovina za pre-hranu pripadnika uspjela je osigurati dovoljne koliËine kupusa, ali nije uspjelaosigurati kace za kiseljenje. Stoga je Komanda brigade bezuspjeπno od Ratnogpredsjedniπtva Zajednice mjesnih zajednica Vrhovine traæila kace za kiseljenjekupusa.9977 Armija se zbog nesposobnosti lokalnih, ali i dræavnih vlasti SAO Kra-

9911 D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 230.9922 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 287.9933 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 13. 10.1991.9944 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 18. 10.1991.9955 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 287-288.9966 HMDCDR, 15. K SVK-N: NaËelnik πtaba II operativne zone Lika, Informacija o nekim pro-blemima TO u Lici, od 10. 3. 1992.



245

jine, morala baviti poslovima mobilizacije, evidencije vojnih obveznika, raspod-jele humanitarne pomoÊi i drugim poslovima koji nisu u nadleænosti vojske.9988

UnatoË otporu opÊinskih vlasti, mijeπanje JNA u rad TO pozitivno se odra-zilo na ratne prilike u Lici. Tome svjedoËi podatak da je broj pripadnika u 1.partizanskoj brigadi TO porastao, iako je mobilizacija bila u nadleænosti civilnihvlasti, tek nakon πto je Armija pokrenula preustroj. Neposredno nakon ustroja-vanja u rujnu 1991. broj pripadnika u brigadi kretao se izmeu 350 i 770. VeÊu listopadu 1991. brigada je narasla na 1700 pripadnika, dok ih je u studenom1991. imala oko 3100.9999

Preustroj koji je pokrenula JNA imao je i negativnih posljedica, osobito nastrukturu SUP-a SAO Krajine u Lici jer je dio milicajaca preπao u jedinice JNA.Samo tijekom studenoga 1991. iz sastava milicije u Korenici u Ëetu vojne poli-cije RijeËkog korpusa preπla su 22 djelatna i sedam priËuvnih milicajaca. Iako jeJNA svojim pripadnicima isplaÊivala novËane naknade, dok su milicajci SAOKrajine prvu plaÊu primili u sijeËnju 1992., prelazak je uzrokovalo nezadovolj-stvo kriminalom u kojem je sudjelovalo vodstvo milicije u Korenici. Milicajci suo svemu obavijestili i sekretara SUP-a SAO Krajine Milu MartiÊa koji nije podu-zeo niπta.110000

Premda je Armija preustrojila i podËinila TO, oruæana sila pobunjenih Srbanije imala preveliku borbenu uËinkovitost. Stanje oruæane sile moæda je naboljeopisao oficir organa bezbjednosti Kninskog korpusa: flU divizionu kojim koman-duje major ©koriÊ, vojni obveznici imaju 273 godine robije. Regrutovanje ovihdobrovoljaca vrπi se u Beogradu u Bubanj Potoku… Nema sinhronizacije i po-vezanosti izmeu jedinica JNA i TO. Naπa artiljerija zbog toga ne moæe da tuËejer ne zna gdje su poloæaji naπih jedinica.«110011 Stanje u postrojbama pobunjenih

9977 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda 2. liËke brigade (dalje: K-da 2. liË. brig.), Obezbee-nje kaca za kiseljenje kupusa, Sl. Br. 1/248, od 23. 11. 1991.; K-da 2. liË. brig., Ponovnotraæi kace za kiseljenje kupusa, St. Pov. Br. _, od 1. 12. 1991.9988 HMDCDR, 15. K SVK-N: ©tab TO II operativne zone Lika, Izlaganje komandanta Zonskogπtaba Like o borbenoj gotovosti jedinica i πtabova TO, Br. 88/1, od 26. 1. 1992.9999 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda 1. motorizirane brigade (dalje: K-da 1. mtbr), Podat-ke o ljudstvu, Pov. br. 139-1, od 31. 12. 1991.; HMDCDR, Glavni πtab Srpske vojske Kraji-ne (dalje: G© SVK), kut. 20.: Glavni πtab TO RSK (dalje: G© TO RSK), Operativni izvjeπtajza 22./23. 1. 1992., Pov. br. 60-7, od 23. 1. 1992.110000 HMDCDR, Vlada Republike Srpske Krajine, kut. 37.: Stanica javne bezbjednosti Koreni-ca, Predsjedniku Vlade SAO Krajina, od 3. 12. 1991.; kut. 35.: Ministarstvo unutraπnjih pos-lova, Osobni dohodak MUP-a za novembar i decembar 1991., Broj: 01-69/1-92.god., od 3.1. 1992.; HMDCDR, Stanica javne bezbjednosti Korenica, kut. N: Spisak radnika milicije SJBKorenica koji su preπli u vojnu policiju Rijeka — Plitvice 27. 11. 1991. god., bez nadnevka,1991.



246

Srba nije se popravilo niti nakon proglaπenja Republike Srpske Krajine (RSK) 19.prosinca 1991.110022

4. Odnos pobunjenih Srba i JNA do njezina odlaska iz LikeU Sarajevu su 2. sijeËnja 1992. predstavnici RH i JNA uz posredovanje predstav-nika Ujedinjenih naroda (UN) potpisali sporazum o prekidu vatre u Hrvatskoj.Prekid vatre je omoguÊio provoenje mirovnog plana koji je prema izaslanikuglavnog tajnika UN-a Cyrusu Vanceu nazvan flVanceovim mirovnim planom«.Mirovnim planom bio je predvien dolazak snaga United Nations ProtectionForces (UNPROFOR) na podruËja gdje su Srbi prije rata Ëinili veÊinu ili znatnumanjinu stanovniπtva. PodruËja pod zaπtitom UN-a nazvana su United NationsProtected Area (UNPA zona). Snage UNPROFOR-a rasporeene su i u flruæiËas-tim zonama«, odnosno na podruËjima koja su JNA i pobunjeni Srbi okupirali, alinisu bila dijelom UNPA zona. Sve vojne snage u UNPA zonama morale su sepovuÊi ili raspustiti.110033 PodruËje Like postalo je dijelom UNPA zone Jug, dok jePlaπËansko-saborski prostor postao dijelom UNPA zone Sjever.110044

Sporazum o prekidu vatre okupirani dijelovi Like doËekali su u teπkom sta-nju. Uslijed ratnih djelovanja podruËje se nalazilo u teπkoj ekonomskoj situacijii upravo je JNA kroz novËane naknade i materijalnu pomoÊ njezinim pripadni-cima te pripadnicima TO uzdræavala gotovo cjelokupno stanovniπtvo.110055

Dio politiËkog vodstva pobunjenih Srba predvoenih Milanom BabiÊemprotivio se mirovnom planu u ponuenom obliku. Tako su se BabiÊ i njegoviistomiπljenici protivili povlaËenju JNA iz RSK i razoruæanju TO. Tek nakon pri-tiska politiËkog vodstva Srbije i JNA pobunjeni Srbi su prihvatili mirovni plan.110066

SliËno kao i tijekom jeseni 1991. meusobni politiËki obraËuni u RSK odra-zili su se i na stanje u Lici gdje se znatan dio srpskog stanovniπtva i pripadnikaTO protivio mirovnom planu. Stoga je JNA uloæila trud kako bi ih uvjerila da je

110011 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 19.: OB K-de 9. K, Dnevnik dogaaja, zabiljeπka za 12. 11.1991.110022 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda Operativne grupe-6, Nareujem, str. pov. br. 695/26,od 11. 1. 1992.; N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 146.110033 Ivica MI©KULIN, Imas puska, imas pistol?: o mirovnim operacijama Ujedinjenih narodau zapadnoj Slavoniji, Slavonski Brod, 2014., 16-17, 34-35.110044 9. gardijska brigada Hrvatske vojske Vukovi, (ur. Josip LuciÊ), Zagreb, 2011., 113-114; I.STRIÆIΔ, Ogulinski kraj, Knjiga 1., 711.110055 HMDCDR, 9. K OS SFRJ, kut. 7.: K-da 9. K, Referat ©tabu Vrhovne komande o dosadaπ-njim rezultatima i izvoenju b/d, sadaπnjem stanju i predlogu mera, Str. pov. br. 747-1, od2. 12. 1991.; HMDCDR, Skupπtina opÊine Vrhovine, kut. N: Zapisnik sa sastanka odræanogdana 16. 3. 1992. godine sa poËetkom u 14,00 Ëasova u prostorijama πkole u Vrhovinama.110066 N. BARIΔ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, 150-162.



247

dolazak snaga UNPROFOR-a u njihovom interesu.110077 Takoer, Armija je smatra-la da je duænost svih njezinih pripadnika prihvatiti mirovni plan, a za sve kojisu bili protiv smatralo se da rade u korist flsecesionista i NjemaËke«.110088 Zapov-jedni kadar u brigadama i drugim postrojbama upornim promidæbenim radomuspio je uvjeriti veÊinu pripadnika JNA da prihvate Vanceov mirovni plan.110099 Us-koro se pokazalo da je Armiji teæe uvjeriti stanovniπtvo i lokalne politiËare uprihvaÊanje mirovnog plana nego πto se pretpostavljalo. Tu Ëinjenicu dodatnoje oteæavala i raπirena prekomjerna konzumacija alkohola meu pripadnicimaJNA, TO i stanovniπtvom πto je znaËajno naruπavalo opÊu sigurnost. OpÊinskevlasti nisu uopÊe funkcionirale i nisu mogle zabraniti toËenje alkohola, stoga jevojnoj policiji zapovijeeno da zatvori sve objekte gdje se toËio alkohol.111100 Us-koro se pokazalo da su prisilne mjere jedini naËin da se suzbiju protivnici mi-rovnog plana. Tako je 5. veljaËe 1992. komandant 1. motorizirane brigade JNAzabranio pristaπama Milana BabiÊa dolazak na radio-postaju GraËac.111111 BabiÊe-vi pristaπe planirali su i prosvjede koji su mogli prijeÊi u nasilje, pa je koman-dant brigade zabranio i sva okupljanja u OpÊinama Donji Lapac i GraËac.111122 Po-duzete mjere imale su uËinka jer je veÊ 7. veljaËe na sjednici SO GraËac, na ko-joj je sudjelovao i komandant 1. motorizirane brigade, prihvaÊen mirovni plan,ali oπtre podjele meu politiËarima i stanovniπtvom i dalje su ostale.111133

Istodobno s pripremama za povlaËenje, JNA je pomagala pobunjenim Srbi-ma u ustrojavanju TO i milicije. Krajem veljaËe 1992. pokrenut je preustroj TOpobunjenih Srba. Glavni πtab TO RSK sa sjediπtem u Kninu ustrojen je 27. ve-ljaËe 1992. Isto tako ustrojeno je πest zonskih πtabova TO prema regionalnomprincipu.111144 Tako je na podruËju Like ustrojen Zonski πtab TO Lika sa sjediπtem

110077 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 331-332.110088 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 9. K, Informacija o aktivnostima Komande 9. korpusa narealizaciji odluka i sporazuma o prekidu vatre i o stanju, bez nadnevka, najvjerojatnije sije-Ëanj 1992.110099 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda 1. motorizirane brigade (dalje: K-da 1. mtbr), Razgo-vor sa predsednikom vlade SR krajine, Pov. br. 33-77, od 3. 2. 1992.; K-da 1. mtbr, Aktuel-na pitanja morala, meseËna informacija, Pov. Br. 46-32, od 23. 2. 1992.111100 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 1. mtbr, Nareujem, Int. broj: 33-69 92, od 1. 2. 1992.111111 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 1. mtbr, Informacija o planiranom odræavanju radio-tribi-ne i mitinga flIstine« u GraËacu, Strogo pov. 33-94, od 5. 2. 1992.111122 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 1. mtbr, Nareujem, Strogo pov. 33-91, od 5. 2. 1992.111133 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 1. mtbr, Dogaaji u vezi odluke Predsedniπtva Jugoslavi-je o dolasku snaga UN, Str. pov. br. 33-107/92., od 7. 2. 1992.; HMDCDR, G© SVK, kut. 4.:Opπtina GraËac, ZakljuËak, Br. 7-48, od 29. 3. 1992.111144 HMDCDR, G© SVK, kut. 63.: Savezni sekretar za narodnu odbranu, Organizacijsko-for-macijske promene TO u Republici Srpska Krajina, DT BR. 892-1, od 27. 2. 1992.; D. MARI-JAN, Slom Titove armije, 393-395.



248

u Korenici. Zonskom πtabu su podËinjene sve jedinice TO tako da se sastojaood dva odreda TO, tri brigade TO, jedinice za potporu i opÊinskih πtabova TOu Donjem Lapcu, GraËacu, Korenici i Plaπkom.111155 Usporedno s ustrojavanjemTO Armija je ustrojila i Posebne jedinice milicije (PJM). U sklopu PJM ustrojenoje osam brigada milicije prema regionalnom principu.111166 Na podruËju Zonskogπtaba TO Lika ustrojena je 79. brigada PJM sa sjediπtem u Korenici.111177

Preustroj TO i milicije pobunjenih Srba u Lici iπao je sporo jer civilne vlas-ti i dalje nisu funkcionirale.111188 »esto se dogaalo da su pripadnici TO i PJM uv-jetovali odlazak na poloæaje rjeπavanjem problema koji su se nalazili u nadleæ-nosti civilnih vlasti.111199 Uskoro je postalo uobiËajeno da vojnici, ali i civili dolazerjeπavati probleme iz nadleænosti civilnih vlasti u zapovjedniπtva postrojbi πto jeoptereÊivalo njihov rad.112200 Nefunkcioniranje civilne vlasti pogodovalo je πirenjurazliËitih oblika kriminala. U kriminalu su sudjelovale i razne paravojne skupine.Ovdje se posebno izdvaja fl13. Garava«, Ëeta koja se joπ od 1991. preteæno flbavi-la pljaËkom i ratnim profiterstvom«, a uæivala je zaπtitu bivπeg predsjednika SOKorenica i Odjeljenja Sluæbe dræavne bezbjednosti Korenica. SliËne skupine dje-lovale su i na podruËju Donjeg Lapca, GraËaca i Plaπkog i sve su se, kao i fl13.Garava«, nalazile pod zaπtitom lokalnih politiËara uglavnom iz redova SDS-a.112211

U proljeÊe 1992. vlada RSK pokuπala je problem s kriminalom rijeπiti takoπto su komandanti zonskih πtabova i brigada dobili πiroke ovlasti u kaænjavanjusvih pripadnika oruæanih formacija koji su prekrπili zakon, ali i civila. Primjeri-ce, komandant zonskog πtaba mogao je prekrπiteljima izreÊi kazne zatvora do

111155 HMDCDR, 15. K SVK-N: Savezni sekretar za narodnu odbranu, Knjiga pregleda mobili-zacijskog razvoja jedinica Teritorijalne odbrane (manevarska struktura) Republike SrpskaKrajina, Dræavna tajna 892-1, od 27. 2. 1992.; Telefonski imenik privremeni Zonskog πtabaTO Lika, bez nadnevka, 1992.111166 D. MARIJAN, Slom Titove armije, 394.111177 Dokument 195, Zapovijed Generalπtaba OS SFRJ za organizacijsko-formacijske promje-ne u Teritorijalnoj obrani RSK, od 28. 4. 1992., Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.—1995., dokumenti, Knjiga 3., Oruæana pobuna Srba u Hrvatskoj i agresija Oruæanih SnagaSFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na Republiku Hrvatsku (sijeËanj — lipanj 1992.), (ur. Ma-te RupiÊ), Zagreb, 2008.111188 HMDCDR, G© SVK, kut. 10.: G© TO RSK, Zapisnik sa referisanja komandanata Operativ-nih zona komandantu TO RS Krajina koji je odræan u Kninu 18. 3. 1992. god. PoËetkom u10:00 Ëasova, Br. 216/92, od 23. 3. 1992.111199 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 2. liË. brig., Referat, St. pov. Br. 10-263, od 27. 3. 1992.112200 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 1. mtbr, Prijem stranaka kod komandanta brigade, pov.br. 33-730, od 18. 5. 1992.112211 HMDCDR, 15. K SVK-N: K-da 15. K, ZakljuËci iz KO procene, Str. pov. br. 273-1, od 20.5. 1993.; HMDCDR, G© SVK, kut. 67.: G© SVK, Paravojno organizovanje na prostoru Like,od 6. 2. 1994.



249

dvije godine, dok je komandant brigade mogao izreÊi kazne zatvora do godi-ne.112222 Nije poznato jesu li komandanti iskoristili svoje ovlasti u sprjeËavanju kri-minala.

Prilike u Lici nisu se popravile ni nakon povlaËenja JNA. Glavnina snagaJNA povukla se s podruËja RH do 19. svibnja 1992., dok se manji dio snaga po-vukao do kraja lipnja 1992.112233

5. ZakljuËakPobunjeni Srbi i JNA su veÊ na samom poËetku pobune u kolovozu 1990. us-postavili odnos koji je odredio daljnji tijek pobune. Premda nema dokaza da jeJNA potaknula pobunu, u konaËnici, bez njezine podrπke pobuna nije moglauspjeti πto se najbolje vidjelo tijekom sukoba pobunjenih Srba i hrvatske polici-je na Plitvicama u proljeÊe 1991. U ljeto 1991. zapoËela je intenzivnija suradnjaJNA i pobunjenih Srba. Uskoro se pokazalo da je oruæana sila koju su ustrojilipobunjeni Srba nesposobna provesti postavljene politiËke ciljeve. Premda je udemokratskim druπtvima uobiËajeno da oruæanom silom zapovijeda civilnavlast, u jesen 1991. JNA je preuzela kontrolu nad oruæanom silom pobunjenihSrba. ©irenjem ratnih sukoba u Lici je prestala funkcionirati civilna vlast u pobu-njenim opÊinama. Stoga je Armija u Lici imala znaËajnu politiËku, ali i druπtve-no-socijalnu ulogu jer se zbog nefunkcioniranja civilne vlasti morala baviti i pos-lovima koji nisu u nadleænosti vojske. Borbena spremnost oruæanih snaga po-bunjenih Srba u Lici bila je niska jer JNA nije uspijevala rijeπiti sve slabosti kojesu je optereÊivale. UnatoË materijalnoj i kadrovskoj podrπci Armija je glavni kri-vac za srpski vojniËki neuspjeh 1991. Vojna organizacija pobunjenih Srba kojaje nastala tijekom 1992. godine, nastala je iz ustroja koji je osmislila i opremilaJNA. Utjecaj civilnih vlasti na razvoj vojne organizacije pobunjenih Srba bio jezanemariv te je posljedica takvog pristupa razvoja vojne organizacije bila bor-bena neuËinkovitost.

I z vo r i i l i t e r a t u r a

Neobjavljena arhivska graaa) Hrvatski dræavni arhiv, Zagreb

Arhivski fond:— Operativni πtab Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske

112222 HMDCDR, 15. K SVK-N: Komanda 8. brigade TO, Nareenje Vlade Krajine, Int. broj1626-2/92, od 24. 5. 1992.112233 D. MARIJAN, flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba«, 239.



250

b) Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, ZagrebArhivski fond:— Glavni πtab Srpske vojske Krajine— Izvorna dokumentacija Republike Srpske Krajine— Stanica javne bezbjednosti Donji Lapac— Stanica javne bezbjednosti Korenica— Vlada Republike Srpske Krajine— 9. korpus OS SFRJ— 15. korpus Srpske vojske Krajine

Objavljena graaMeunarodni kazneni sud za bivπu Jugoslaviju, Den Haag, (http://icr.icty.org/default.aspx).

Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.—1995., dokumenti, Knjiga 2., Dokumenti institucijapobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (1990.—1991.), (ur. Mate RupiÊ). Hrvatskimemorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Hrvatski institut za povijest —Podruænica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Zagreb, Slavonski Brod, 2007.

Republika Hrvatska i Domovinski rat 1990.—1995., dokumenti, Knjiga 3., Oruæana pobuna Srbau Hrvatskoj i agresija Oruæanih Snaga SFRJ i srpskih paravojnih postrojbi na RepublikuHrvatsku (sijeËanj — lipanj 1992.), (ur. Mate RupiÊ). Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb, 2008.

Sluæbene publikacijeNarodnosni i vjerski sastav stanovniπtva Hrvatske 1880.—1991.: po naseljima, Svezak I-V.,

(priredili Jakov Gelo, Ivan CrkvenËiÊ, Mladen KlemenËiÊ). Dræavni zavod za statistikuRepublike Hrvatske, Zagreb, 1998.

TisakBorba (Beograd)

Informativni list radne zajednice Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske (Zagreb)

LiËki vjesnik (GospiÊ)

Narodna Armija (Beograd)

Novi list (Rijeka)

Politika (Beograd)

VeËernji list (Zagreb)

Vjesnik (Zagreb)

»lanciMarijan, Davor. flDjelovanje JNA i pobunjenih Srba u Lici 1990.—1992. godine«, Senjski zbornik,

2006., br. 33.

Marijan, Davor. flGospiÊ u Domovinskom ratu«, GospiÊ: grad, ljudi, identitet, (ur. ÆeljkoHoljevac), Institut druπtvenih znanosti Ivo Pilar, PodruËni centar GospiÊ, Zagreb, 2013.

Knjige9. gardijska brigada Hrvatske vojske Vukovi, (ur. Josip LuciÊ). Ministarstvo obrane Republike

Hrvatske, Glavni stoæer Oruæanih snaga RH, Zagreb, 2011.



251

Hrvatska policija u Domovinskom ratu, (ur. Krunoslav Borovec). Ministarstvo unutarnjihposlova Republike Hrvatske, Zagreb, 2011.

BariÊ, Nikica. Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990.—1995., Golden Marketing-TehniËka knjiga,Zagreb, 2005.

BrigoviÊ, Ivan, MartiniÊ JerËiÊ, Natko, Radoπ, Ivan. Prvi oruæani napadi na hrvatske redarstvenesnage 1991. Pakrac/Plitvice/Borovo Selo, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb,2016.

Marijan, Davor. Slom Titove armije: Jugoslavenska narodna armija i raspad Jugoslavije1987.—1992., Golden Marketing-TehniËka knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,2008.

Marijan, Davor. Domovinski rat, Despot Infinitus, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2016.

Marijan, Davor. Hrvatska 1989.—1992. Raanje dræave, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,2017.

Miπkulin, Ivica. Imas puska, imas pistol?: o mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda uzapadnoj Slavoniji, Hrvatski institut za povijest-Podruænica za povijest Slavonije, Srijema iBaranje, Slavonski Brod, 2014.

Peitel, Davor. Na prvoj crti protiv smrti, (prilozi o povijesti Gacke u Domovinskom ratu1991.—1993.), Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, Zagreb,2011.

RadeliÊ, Zdenko, Marijan, Davor, BariÊ, Nikica, Bing, Albert, ÆiviÊ, Draæen. Stvaranje hrvatskedræave i Domovinski rat, ©kolska knjiga, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2006.

SentiÊ, Marija. Kronologija Republike Hrvatske 1990.—1998., ©kolska knjiga, Hrvatski institut zapovijest, Zagreb, 2015.

StriæiÊ, Ivan. Ogulinski kraj u Domovinskom ratu: obrana i oslobaanje ogulinskog kraja odsrbijanske agresije i okupacije 1991.—1995., Knjiga 1., Ogranak Matice Hrvatske Ogulin,Ogulin, 2013.

Interna izdanjaStrategija opÊenarodne obrane i druπtvene samozaπtite SFRJ, Savezni sekretarijat za narodnu

obranu, Centar oruæanih snaga za strategijska istraæivanja i studije flMarπal Tito«, Interno,Beograd 1987.

Dossier: Knin veljaËa 1990. — veljaËa 1991., Ministarstvo informiranja Republike Hrvatske,Zagreb, 1991.

Mreæni izvoriRat u Hrvatskoj iz pera obavjeπtajca: prepisi dijelova ratnog dnevnika,

(http://www.krajinaforce.com/dokumenti/rat_u_hrvatskoj_iz_pera_obavjestajca.pdf).


civilno-vojni odnosi jna i pobunjenih srba na primjeru ... · πirenje srpske oruæane pobune....

Documents