1.Dimenzije drustva po Habermansu; Habermas-teorijaCivilno drutvo prema diskurzivnoj teoriji znaajno proiruje prostor interesne artikulacije i interesne agregacije kroz uspostavljanje jednog predinstitucionalnog pluralistikog interesnog posredovanja. Komunikacijaska mo neformalne javnosti garantuje da svi legitimni interesi i socijalno-strukturne grupe pronau njihovu primjerenu javnu artikulaciju. Teorija civilnog drutva od Jrgen Habermas je posebno inspirativna: civilno drutvo se treba sastojati od otvorenog broja autonomnih organizacija, zajednica i pokreta. Te su organizacije, pokreti i zajednice iznutra demokratski ustrojene, tako da njihovi lanovi imaju utjecaj na obrazovanje stavova i interesa, komunikacijski uticaj (mo), koji se moe identificirati. Esenciju civilnog drutva obrazuju pie Habermas - prije svega spontano nastale asocijacije, organizacije i pokreti, koji drutveno slojevite problemske i tematske oblasti privatnog ivotnog svijeta (Lebenswelt) nalaze, primaju, kondenzuju i dalje prenose u politiku javnost.

2.Definicija civilnog drustvaCivilno drutvo je trea stranka, odmah uz dravu i trite.Civilno drutvo znai slobodu ujedinjavanja bez ikakve dravne intervencije, koja ostavlja prostor za ekspanziju novih tipova neprofitnih NVOa.Civilno drutvo je prostor izmeu vlade, trita i graana koji slobodno koriste sve tri strane. Civilno drutvo je demokracija na djelu. Civilno drutvo je jedan od elemenata trodijelnog okvira koji ine drava, ekonomija i civilno drutvo. Civilno drutvo je primarni lokus kreiranja ideologije za izgradnju konsenzusa i legitimiziranje moi, to znai, kreiranja i odravanja kulturalne i socijalne hegemonije dominantne grupe putem suglasnosti, a ne prisilom.Civilno drutvo sastoji se od akcija graana (svih ljudskih bia), pojedinano i zajedno, usmjerenih poboljanju svoje zajednice i drutva. Takve akcije su temelj na kojem poiva demokracija, pluralizam, potovanje ljudskih prava, dobra vladavina i kohezivnost drutva.

3. Osobine civilnog drustvaOsnovne karakteristike civilnog drustva su : posjeduje vlastitu organizacijsku formu i strukturu;institucionalno je odvojeno od drzave;ne dijeli profit medju svojim osnivacima,odnosno vlasnicima;fundamentalno je pod kontrolom svojih osnivaca;clanstvo u njima je dobrovoljno,odnosno nije pravno obavezno. U pojmovnom smislu,civilno drustvo se javlja kao:nevladine i neprofitne udruge;fondacije;profesionalne udruge;zenske udruge,mirovne incijative;sindikati;sportski klubovi;religijske organizacije;pokreti za zastitu okolisa,itd. Civilno drutvo nije zamjena za tijela dravne uprave,nego je iskljuivo u slubi njene uinkovitosti u interesu svih graana. Civilno drutvo nije nikakav korektiv vlasti, kao to ni drava nije nadreena civilnom drutvu. Drava nije obavezna da osigura prostor i sredstva za rad svakoj registriranoj organizaciji civilnog drutva.

4.Civilno drustvo u BIHCivilno drutvo u BiH je dominantno definirano organizacijama koje su osnovane da rade u interesu svoga lanstva (sportske, interesne, hobistike, udruge proizale iz posljednjeg rata, vocational, povratnike, sindikati, itd.). Civilnim drutvom u BiH dominiraju male udruge. . Udruge koje rade na enskim pitanjima (tzv. enske udruge) dominiraju kada su u pitanju vee udruge. Uopeno govorei civilno drutvo u BiH je karakterizirano potpunim odsustvom socijalnog kapitala, ili interesa za volunterizam meu veinom graana BiH, to je jedan od preduvjeta za promjenu modela kolektivnog ponaanja. Ovakva karakteristika civilnog drutva u BiH je tipina za sva post-autoritarna (post-komunistika) drutva.Kljuni izazovi sa kojima se suoava civilno drutvo u BiH u ovome momentu su: Razvoj institucionalnih mehanizama za suradnju sa vladinim sektorom; Sektorsko umreavanje; Razvoj finansijskog sustava koji bi omoguio odrivost civilnog drutva u BiH.5.Funkcije civilnog drustvaOpenito se smatra kako civilno drutvo ispunjava tri glavne funkcije:Demokratske funkcije: prikazane u mnogim istraivanjima koja su razmatrala uticaj civilne kulture na politiko sudjelovanje. Neka od tih istraivanja spominju ak sposobnost civilnog drutva da uspostavi protuteu vladama kako bi sprijeilo tiranske tenje .Stabilizirajue funkcije: Neki autori istiu vanost civilnog drutva u pruanju potpore kulturi povjerenja i saradnje izmeu vlada i graana kako bi se djelovanje demokratskih institucija stabiliziralo .Ekonomke funkcije: Miljenja o privrednoj funkciji civilnog drutva se razlikuju. Meutim, openito je prihvaeno da njegova osnovna uloga dodue nije poticanje privrednog rasta, ali da civilno drutvo na njega znatno utjee . Na nekim primjerima je dokazano kako civilno drutvo djeluje na njega poticajno, kao npr . razmjerno velika umreenost graana kroz lanstvo u udruenjima pogoduje privrednom rastu, ali samo u ranijim fazama .

6.Preduslovi za nastanak socijalnog drustvaU osnovne preduslove za nastanak i opstanak civilnog drutva, autor, pored mira kao opteg uslova, navodi i privatnu svojinu i vladavinu prava. U odnosu na dravu, njegova uloga se ogleda ne samo u ograniavanju moi drave, ve i u "obezbeivanju zamene (supstitucije) za mnoge funkcije koje su pripadale dravi". Ono, dakle, nije samo protivtea ve i potpora dravi, ali i njen partner. Pozitivni principi na kojima poiva su: autonomija, asocijativnost, kontraktualnost, pluralizam, individualnost i samoinicijativa, solidarnost, samoorganizacija i dobrovoljnost, javnost, humanost i humanitarnost i samopomo. U neprijatelje civilnog drutva autor ubraja despotizam, rat, zatvoreno drutvo, siromatvo, etnonacionalizam, korupciju, kolektivizam i necivilizovanost.

7. Socijalni kapitalSocijalni kapital prema shvatanjima iz novije literature je koncept koji je baziran na specifinim drutvenim vrijednostima, to je vienormativni konceptnego objektivan opis ponaanja ljudi. na bazi njega moemo lake shvatiti kako su nemonetarne formedrutvenih interakcija izvor ne samo za materijalne ili finansijske dobiti ve i izvor moi. Ideja da se posmatra sposobnost udruivanja u zajednici kao resurs za drutvo je bio odgovor na ideju o gomilanju linih zaliha materijalnog kapitala kao osnove za racionalno ekonomsko ponaanje. Ovim shvatanjem je prepoznato da su ljudi pre drutvena bia nego usamljeni pojedinci, i da socijalne interakcije u drutveno-ekonomskom ivotu formiraju socijalni kapital. Socijalni kapital ljudi u organizaciji se integrie u socijalni kapital organizacije. Sa stanovita organizacije finansijski i humani kapital odreuju sposobnost organizacije da generie neki proizvod ili uslugu. Relacije u organizaciji i izvan organizacije definiu njen socijalni kapital. Mjerenje socijalnog kapitala u nekoj zajednici nije nimalo lako imajui u vidu razliiti sadraj koji moe ovom pojmu da se da u konkretnoj zajednici sa stanovita konkretnih potreba dateanalize. Najee se koriste indikatori vezani za udruivanje graana u razne vrste organizacija (formalne ili neformalne) i za aktivizam ovih organizacija.