CILJEVI I ZADACI U NASTAVI

OPĆI CILJEVI I ZADACI NASTAVE PREDSTAVLJAJU ODREĐENE NAMJERE I POMAKE U UČENJU I OBRAZOVANJU, ODNOSNO

POMAKE U RAZVOJU UČENIKA KOJI SE ODVIJAJU U NASTAVNOM

PROCESU.

CILJ NASTAVE PROIZILAZI IZ ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA ŠKOLE, KOJI SE TEMELJE NA DRUŠTVENO-EKONOMSKIM POTREBAMA I RAZVOJNIM TENDENCIJAMA, I OSTALIM FAKTORIMA.

CILJEM NASTAVE SE USMJERAVA NASTAVNI PROCES.

CILJ NASTAVE IMA SVOJ SMISAO KADA SE DEFINIŠE AKTIVNOSTIMA U POSEBNIM I POJEDINAČNIM CILJEVIMA ILI ZADACIMA NASTAVE

DVA SE ASPEKTA UVAŽAVAJU PRILIKOM ODREĐIVANJA CILJA NASTAVE:

• DRUŠTVENI

• INDIVIDUALNI

DRUŠTVENI ASPEKT SE ODNOSI NA RAZVOJ DRUŠTVENE ZAJEDNICE I RAZVOJ KULTURE I CIVILIZACIJE.

INDIVIDUALNI ASPEKT SE ODNOSI NA OSTVARENJE LIČNOSTI I STICANJE ZNANJA, SPOSOBNOSTI I SENZIBILITETA.

BITNA JE

• KOGNITIVNA

• AFEKTIVNA

• PSIHOMOTORNA AKTIVNOST UČENIKA;

• PROMJENE DO KOJIH BI TREBALO DOĆI U PROCESU NASTAVE I UČENJA UČENIKA

U PRIPREMI ZA ČAS VAŽNO JE NAVESTI INDIVIDUALNE ASPEKTE CILJEVA I ZADATAKA ZA ODREĐENU NASTAVNU JEDINICU.

NAVEDENI KOGNITIVNI, AFEKTIVNI I PSIHOMOTORIČKI CILJEVI I ZADACI ČESTO SE NAVODE I KAO :

• MATERIJALNI (OBRAZOVNI) – KOGNITIVNI, A PODRAZUMIJEVAJU

usvajanje, prenošenje, stjecanje znanja kao sistema činjenica i generalizacija prema njihovu obimu, dubini i stepenu njihove korisnosti i primjenjivosti.

Obrazovni ciljevi odgovaraju na pitanja:

što učenik treba naučiti: koja znanja, u kojem obimu, dubini, koje vještine i navike treba učenik usvojiti.

• FUNKCIONALNI ILI FORMALNI

razvijanje sposobnosti i intelektualno-emocionalnih funkcija i aktivnosti senzornih, praktičnih, izražajnih i intelektualnih

Funkcionalni ciljevi nastave odgovaraju na pitanje:

koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa?

• ODGOJNI CILJ NASTAVE

prihvaćanje određenih odgojnih vrijednosti – moralnih, estetskih, fizičkih, radnih. Formiranje i samoformiranje ličnosti učenika; izgrađivanje karakternih i drugih osobina ličnosti učenika.

Odgojni zadatak nastave odgovara na pitanje:

koje osobine ličnosti učenika oblikujemo i koje osobine se razvijaju u konkretnim uslovima nastave?

Navedeni ciljevi su vrlo općeniti.

Eksplicitni ciljevi ukazuju na razvoj specifičnih znanja i sposobnosti.

Oni su precizna određenja toga što će učenik moći učiniti kao rezultat poučavanja.

Eksplicitni ciljevi sadrže i kriterij uspješnosti koji se zahtijeva.

VRSTA CILJA PRIMJERI

OBRAZOVNI CILJEVI Učenik mora znati osnovne likovne elemente.

Učenik treba poznavati elemente i principe likovnog jezika.

Učenik treba prepoznavati i razlikovati likovne tehnike

EKSPLICITNI CILJEVI POUČAVANJA Učenik će znati prepoznati i imenovati konturnu i strukturnu liniju na svom radu.

Učenik će znati nabrojati i prepoznati i imenovati osnovne i sekundarne boje.

Učenik će znati razlikovati i prepoznati i korisititi različite crtačke likovne tehnike.

Kriteriji za formuliranje ciljeva poučavanja

Različiti su načini pisanja ciljeva poučavanja.

Mager (1985.) predlaže tri glavne komponente koje treba sadržavati cilj poučavanja:

Termini ponašanja – jasno i eksplicitno objašnjenje što se poučavanjem želi postići, daju se opisi ponašanja i aktivnosti koje će učenik moći izvesti nakon poučavanja.

Termini ponašanja izražavaju vrste zadataka koje učenik treba riješiti (npr. napisati, nabrojiti, riješiti).

Situacija ili uslov izvođenja – treba biti definiran.

Primjer uslova izvođenja je:

“Bez upotrebe bilježaka student treba znati prepoznati i imenovati vrstu kompozicije i likovni motiv određenog djela.”

Kriterij ili nivo izvođenja – da bi cilj bio potpuno jasan, potrebno je odrediti minimalnu prihvatljivu razinu izvođenja.

Npr. student mora navesti tri komponente cilja poučavanja.