cijalnih ~lanica - kfbih.com · 4 glasnik privredne/gospodarske komore federacije bosne i...

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na osnovu inicijative dr. Harisa Silajdì}a, ~lana Predsjedni{tva BiH o formiranju konzorcija gra|evinskih firmi iz BiH,radi anga`mana na inostranom trì{tu, u koordinaciji sa P/GKFBiH, krajem novembra, uprili~en je sastanak poten-cijalnih ~lanica

Sastankom je predsjedavao Avdo Rapa, potpredsjednik Komore. Prisustvovali su Adnan Kapo, savjetnik ~lanaPredsjedni{tva BiH Harisa Silajdì}a, te predstavnici gra|evinskih kompanija: Hidrogradnje, @GP-a, GP PUT-a iz Sarajeva,[irbegovi} company iz Gra~anice, Integral inìnjeringa iz Lakta{a, Heringa iz [irokog Brijega, Euro-asfalta Sarajevo,Asfaltgradnje Visoko, te Divela iz Sarajeva.

Polaze}i od zajedni~kog interesa i spremnosti kompanija za saradnju i partnerstvo u okviru projekta - zajedni~ki nast-up na inostranom trì{tu u oblasti gra|evinarstva, visokogradnja i niskogradnja, postignut je konsenzus o spremnosti bh.gra|evinara za anga`man na inostranom trì{tu, prvenstveno Libijskoj Arapskoj Dàmahiriji, te Kataru.

U narednom periodu slijedi potpisivanje Sporazuma o konzorciju, ~lanica konzorcija, te opravdano o~ekivanianga`man na svjetskom gra|evinskom trì{tu bosanskohercegova~kih vrijednih graditelja.

Amela KEÔ

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina IX

Broj 74 Novembar/studeni 2008.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, Juso

[kalji} i Meliha Veli},sekretar Redakcije.

Adresa:Privredna/Gospodarska

komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:033/663-370 (centrala)

033/217-782Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o. Sarajevo

Op}inski sud Sarajevo

UF/1-2219/05, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"

[tampa:

"ARKA PRESS" d.o.o. Sarajevo,Hamdije êmerli}a 43

Velike mogu}nosti bh. gra|evinara

Zajedni~ki nastup na inostranom trì{tu

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Prisustvovali su: Desnica Radi-vojevi}, federalni ministar trgovine sasaradnicima, Ibrahim Tirak, direktorFederalne uprave za inspekcijskeposlove, Jago Lasi}, predsjednikP/GKFBiH, predstavnici Federalnogministarstva energije, rudarstva iindustrije, te ~lanovi Odbora Sekcijeprometnika naftnih derivata u Fede-raciji BiH.

Iako su na prethodnom sastankusa istim dnevnim redom dogovoreni irazja{njeni principi slobodnog formi-ranja cijena naftnih derivata, ukaza-la se potreba za novim.

Nesporazum je nastao radi for-mulacije jednog od zaklju~aka kojimje definirano da }e cijene naftnihderivata, najkasnije u roku od mjesec,pasti ispod dvije konvertibilne marke.

Rok je pogre{no protuma~en iinterpretiran u sredstvima javnoginformiranja, jer se pad ulaznih cije-na desio prije predvi|anja, pa je,pod pritiskom javnosti, morao bitizakazan novi sastanak.

Potvr|ena je spremnost da se idalje razvijaju partnerski odnosiizme|u relevantnih u~esnika koji moguda reguliraju stanje u ovoj oblasti.

Brojni distributeri (njih preko 75)su, prije ovog sastanka, u redovnojproceduri, podnijeli zahtjeve za izm-jenu cijena u skladu sa kretanjima natrì{tu.

Poznato je da rafinerije svakesedmice objavljuju vaè}e cijene zatu sedmicu, te se na osnovu njihformiraju veleprodajne i maloproda-jne cijene.

Zaklju~ci: - Prometnici naftnih derivata

podràvaju partnerski odnos i poli-tiku Vlade FBiH i Zakonom utvr|enoslobodno (trì{no) formiranje cijena,te }e svoje prodajne cijene naftnihderivata i dalje formirati na bazikorektnih kalkulacija.

- Federalno ministarstvo trgovine}e izvr{iti izmjene Uputstva o na~inu,sadràju i rokovima dostave obav-je{tenja o promjeni cijena i marìpojedinih proizvoda i usluga (OPCobrazac - “Sl. novine FBiH”, broj3/02), kojim }e se, u skladu saobrascem OPC, odobravanje prom-jene cijena vr{iti u roku od 24 sata.

- Na traènje Sekcije prometnikanaftnih derivata, federalni ministartrgovine }e pokrenuti inicijativu da sedefinira mogu}i na~in povrata sred-stava od akciza koje se obra~unava-ju i na lo`-ulje, korisnicima kojimogu dokazati da su ga koristilinamjenski (grijanje, tehnolo{ki pro-ces i sl). Na ovaj na~in bi i cijene lo`-ulja bilo mogu}e dovesti u sklad sacijenama u okruènju.

Predloèno smanjenje cijenagoriva bilo je mogu}e prihvatiti zah-valjuju}i smanjenju rafinerijskih,odnosno veleprodajnih cijena, ali ispremnosti distributera da seodreknu jednog dijela vlastite marè.Na ovaj na~in „nafta{i” su poku{alida pomognu drugim segmentimaprivrede, koji su, zbog cijena goriva,morali podizati cijene svojih proizvo-da i usluga.

Fahrudin \IKI]

In memoriam

Mehmed Drino,dugogodi{nji

direktorHidrogradnjeDugogodi{nji direktor Hid-

rogradnje Mehmed Drino umroje 11. novembra u Klini~komcentru u Sarajevu.

Najve}i dio ìvota proveo jepo velikim gradili{tima u zemlji iinostranstvu. Do 1992. godinebio je direktor OOUR-a Gra|e-nje Hidrogradnje, dijela kom-panije koji je podnio najve}i dioteret realiziraju}i investicije vri-jedne i preko milijardu dolara,kakvi su bili projekti u Iraku i Libiji.

Sa po~etkom 1992. godinedolazi na ~elo Hidrogradnje,kada ulaù}i svoje znanje, po-slovne veze i ugled, ne dozvolja-va da ova kompanija budeizbrisana iz privrednog adre-saraBiH. Zato je me|u prvima moglaprihvatiti izazov obnove poru{enedràve i po~etak izgradnje auto-puta dolinom rijeke Bosne.

Penzionisan je ne tako dav-no. Na àlost, nije mu se ostvariosan da u procesu privatizacijeradnici i borci Hidrogra-dnjepostanu vlasnici tog preduze}a.

Kao priznati privrednik bioje aktivni ~lan organa i tijelakomorskog sistema u FBiH. Daoje veliki doprinos u oblastigra|evinarstva.

Uz ostale, dobitnik je i[estoaprilske nagrade GradaSarajeva.

Prometnici naftnih derivata

Podr{ka drugim segmentima

privrede Na osnovu zaklju~ka Vlade FBiH, nakon inicijative Federalneuprave za inspekcijske poslove, u Federalnom ministarstvutrgovine u Mostaru, ponovo je odràn sastanak sa „nafta{ima”radi usagla{avanja stavova vezanih za cijene naftnih derivata


Kompanija „Travnik-trans” izTravnika obavijestila je Grupaciju oproblemu nezakonitog rada u djelat-nosti javnog prijevoza putnika umati~nom kantonu i zamolila zapomo}. Ve} su se obra}ali nadle`nomkantonalnom organu kako bi ishodilizabranu nelegalnog rada firme„Ragbet” d.o.o. iz Travnika, koja vr{iugovorni vanlinijski prijevoz u~enika.

U vezi sa tuma~enjem odredbi izZakona o cestovnom prijevozu u FBiH(“Sl. novine FBiH”, broj 28/06), koje seodnose na javni vanlinijski prijevozputnika, Federalno ministarstvoprometa i komunikacija dobilo jeMi{ljenje od Ureda za zakonodavstvoVlade Federacije BiH u kojem su pre-cizno obrazloène odredbe iz Zakonakoje se odnose na javni vanlinijski pri-jevoz putnika. Dostavljeno je iMinistarstvu privrede/gospodarstva uSrednjobosanskom kantonu.

Inspektorat ovog Ministarstva, iakoupoznat sa tuma~enjem Federalnogministarstva prometa i komunikacija,kao i Ureda za zakonodavstvo VladeFederacije BiH, obavijestio je „Travnik-trans” da stav i mi{ljenje Federalnogministarstva prometa i komunikacija iUreda za zakonodavstvo VladeFederacije BiH nemaju zakonskusnagu i ne obavezuju na primjenu.Stoga je neutemeljen va{ zahtjev da seodmah zabrani vr{enje vanlinijskogprijevoza u~enika koje vr{i “Ragbet”d.o.o. Travnik.

Odbor Grupacije godinamapoku{ava, preko nadle`nih dràvnihorgana, suzbiti nelegalan, odnosnonezakonit rad pojedinih prijevoznika ipojedinaca u izvr{noj vlasti. Bili suuvjereni da u oblasti cestovnog pri-jevoza putnika, nakon dugogodi{njeborbe za uvo|enje vladavine zakona,imamo konkretne rezultate. Evidentno

je da su nadle`na ministarstva uspjela,na kvalitetan na~in, zakonom reguli-rati djelatnost prijevoza putnika. Brojniuposlenici inspekcijskih organa profe-sionalno su pristupili sankcioniranjunezakonitog rada pojedinih samostal-nih prijevoznika ili lica sa privatnimputni~kim vozilima.

Na àlost, nema pozitivnog trendau suzbijanju nezakonitog rada uSrednjobosanskom kantonu. U ovomkantonu, iako je Zakonom o ces-tovnom prijevozu FBiH zabranjen lini-jski prijevoz putnika kombi vozilima,odnosno mini-busima, koji nemajudvoja automatska vrata, nadle`ni uministarstvu i inspekcijskim organima,prijevoz ovom vrstom vozila su gotovolegalizirali.

Do sada se smatralo da je neod-lu~nost kantonalne inspekcije u suzbi-janju nelegalnog prijevoza posljedicaodnosa pojedinaca u nadle`noj kan-tonalnoj inspekciji.

Dopis Kantonalnog inspektorata„Travnik-transu” ukazuje na to da jerije~ o smi{ljenoj opstrukciji primjene

Zakona o cestovnom prijevozu uSrednjobosanskom kantonu.

Pored jasnog stava Federalnogministarstva prometa i komunikacija,kao i Ureda za zakonodavstvo VladeFBiH, da se prijevoz u~enika moèorganizirati samo na bazi Ugovoraizme|u nadle`nog organa uprave iprijevoznika koji ispunjava propisaneuvjete, Kantonalni inspektorat ne èlida sprije~i takvu vrstu prijevoza.Umjesto toga, Inspektorat javno isti~eda Zakon o cestovnom prijevozu nemora da se primijeni na teritoriji ovogKantona.

Zbog ovakvog odnosa, pomenutaGrupacija uputila je pismo na vi{e rel-evantnih adresa u kojem je obavijesti-la nadle`ne organe da se uposlenici,koji su pla}eni novcem poreskihobveznika, me|u kojima su i pri-jevoznici, umjesto da provode zakone,zdu{no zalaù za nelegalni rad uSrednjobosanskom kantonu, te da seovakva praksa mora hitno sprije~iti.

Za o~ekivati je da }e nadle`nidràvni organi prepoznati potrebuisklju~ivo legalnog rada u djelatnostijavnog prijevoza putnika, te osuditipona{anje i onemogu}iti pojedince daneka`njeno nastave opstruirati prim-jenu propisa koji reguliraju ovu oblast.U suprotnom, ~ije interese oni {tite izbog ~ega?

Fahrudin \IKI]

Grupacija javnog prijevoza putnika

Ponovo o nelegalnim linijama O~ekuje se da }e nadle`ni dràvni organi prepoznati potrebuisklju~ivo legalnog rada ove djelatnosti, te osuditi pona{anje ionemogu}iti pojedince da neka`njeno nastave opstruirati prim-jenu propisa koji reguliraju ovu oblast. U suprotnom, ~ijeinterese oni {tite i zbog ~ega?


Predstavnici Privredne komoreCrne Gore, P/GKFBiH i Hrvatskegospodarske komore (@upanijskakomora Pula) organizirali su komerci-jalne dane hrane, pi}a i ugostiteljskeopreme i turisti~ku burzu “CETINJE2008.” od 19. do 21. studenog. Rije~je o manifestaciji koja je ustanovljenaprotekle godine u Neumu.

Cilj je izravno povezati strate{ke dje-latnosti poljoprivredne i prehrambeneindustrije iz Crne Gore, BiH i Hrvatskesa turizmom i ugostiteljstvom, kao i ugo-varanje i prodaju turisti~kih kapaciteta.

U~esnici iz inozemstva izlagali suu okviru zajedni~kih {tandova poje-dinih komora, dok su se doma}inipredstavili i na posebnim {tandovima.

Iz Federacije BiH izlagalo jenekoliko kompanija, Sarteks iz[irokog Brijega sa svojim tekstilnimprogramom za ugostiteljstvo,Zve~evo - Lasta iz âpljine predstavi-la je program keksa i vafel proizvo-da, Mljekara Livno poznati Livanjski i

druge vrste sireva, dok su vina izvinarija izlagali Domanovi}i i Pod-rum Andrija iz îtluka.

Predstavljeni su i turisti~ki poten-cijali turisti~kih zajednica Hercegova-

~ko-neretvanskog i Tuzlanskog kan-tona. Odràne su i prezentacije eko-nomskih potencijala zemalja sudion-ica, a BiH je predstavio Jago Lasi},predsjednik Komore. @. B.

Me|ukomorska saradnja

Povezivanje strate{kih djelatnosti sa turizmom

Manifestacije

^lanice Komore na sajmuu Krièvcima

Temeljem dugogodi{nje suradnje s Hrvatskom gospodarskom komorom i@upanijskom komorom Koprivnica, P/GKFBiH predstavila je svoje ~lanice na 11.obrtni~kom i gospodarskom sajmu Koprivni~ko-krièva~ke ùpanije u Krièvcimaod 07. do 09. studenog ove godine.

Ve} tradicionalna manifestacija, okupila je 206 izlaga~a, obrtnika i malih i sred-njih tvrtki iz svih hrvatskih ùpanija, kao i susjednih Bosne i Hercegovine i Slovenije.

- Posljedice svjetske financijske krize ve} se osje}aju i u Hrvatskoj. Zahvaljuju}istabilnosti monetarnog sustava manje su nego kod nekih susjeda. Osje}a}e se jo{idu}e dvije godine i zato uloga dràve i vlade nije vi{e ista kao prije godinu, jertreba osigurati okvire i uvjete za razvoj poduzetni{tva - kazao je Damir Polan~ec,potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, prilikom otvaranja sajma.

Tvrtke iz na{e zemlje izlagale su zajedni~ki u organizaciji P/GFBiH. Komora jeosigurala i ponudila na kori{tenje {tand ve}em broju na{ih ~lanica, a odazvale suse one koje su procijenile da u ovoj visokorazvijenoj ùpaniji imaju interes za pred-stavljanje: Mljekara Livno, Zve~evo - lasta iz âpljine, Barpeh iz îtluka, PodrumiAndrija iz Pao~e i Turisti~ka zajednica Hercegova~ko-neretvanske ùpanije/kan-tona Me|ugorje. @eljana BEVANDA

Predsjednik Jago Lasi} i Suada Moranki} iz TZ Tuzlanskog kantona sa kolegicama iz PKCG


Analiza zahtjeva za izdavanje okoli{ne dozvole Od 2003. godine do danas zaprimljen je ukupno 231 zahtjev za okoli{nu dozvolu. Od ovoga broja, 132 zahtjeva se

odnose na nova postrojenja koja }e se tek izgraditi, dok je 113 zahtjeva za postoje}a iz razli~itih grana gospodarstva.

Tabela 1: Zaprimljeni zahtjevi za izdavanje okoli{ne dozvole u Federalnom ministarstvu okoli{a i turizma

Samo u 2007. godinizaprimljeno je 127 zahtjevagospodarskih subjekata iz FBiHili 63,2 odsto, {to od 2003. do2006. godine, kada je bilosvega 74 zahtjeva ili 36,8 odsto,iznosi gotovo dvostruko vi{e.

Uo~ljivo je da je broj zahtje-va u pro{loj godini uzrokovanzakonskim rokom (01. sije~anj2008. godine) do kada suprema ~lanku 72. Zakona oza{titi okoli{a trebali da podne-su i dobiju okoli{nu dozvolu svipostoje}i gospodarski subjekti.

U prvih devet mjeseci ovegodine zaprimljena su 44 zaht-jeva, 22 za nova i 22 za posto-je}a postrojenja.

Tabela 2: Zaprimljeni zahtjevi prema grani industrije1

Izvod iz Izvje{taja Ad-hoc radne grupe

Izdavanje okoli{nih dozvola FBiH

1 Podaci Federalnog ministarst-va okoli{a i turizma

2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Zaprimljeni zahtjevi za izdavanje okoli{ne dozvole u FBiH od 2003. do rujna 2008. godine


Uspostava registra o pogonima i zaga|ivanjima uFBiH u cilju za{tite okoli{a

Zakonski temelj

Na osnovu ~lanka 28. Zakona oza{titi okoli{a („Slu`bene novineFederacije BiH”, broj 33/03, od 19. 7.2003.) donesen je Pravilnik o registri-ma postrojenja i zaga|ivanjima, kojije objavljen u „Slu`benim novinamaFederacije BiH”, broj 82/07, od 19.11. 2007. godine. Ovim Pravilnikomse reguli{e uspostavljanje i odràvanjeRegistra o postrojenjima i zaga|ivanji-ma koji predstavlja osnovu zaizvje{tavanje u skladu sa zakonskimobavezama i me|unarodnim ugov-orima, uklju~uju}i i one koje proizilazeiz Kijevskog protokola i Aarhuske kon-vencije o pristupu informacijama,u~e{}u javnosti, odlu~ivanju i pristuppravosu|u u oblasti okolinskih pitanja.

Baze podataka

Registar o pogonima i zaga|i-vanjima je postavljen kao elektronskabaza podataka. Baza se moè {iriti iuvezivati u mreù registara (on-ih koji}e biti uspostavljeni na kantonal-nom/ùpanijskom ili lokalnom nivou).Elektronska mreà kojom }e nadle`noFederalno ministarstvo okoli{a i turiz-ma biti povezano sa ministarstvomnadle`nim za okoli{ na kantonal-nom/ùpanijskom nivou uspostavi}ese najkasnije do 2012. godine.

Za uspostavu i odràvanje elek-tronskog registra zaduèno je Feder-alno ministarstvo okoli{a i turizma.Identi~an softver za uspostavu Regi-stra o postrojenjima i zaga|ivanjimainstaliran je i u nadle`nom minista-rstvu Republike Srpske i nadle`nomodjelu Br~ko Distrikta BiH.

Na~in prikupljanja podataka

Prikupljanje podataka i razvoj soft-vera vr{i se u skladu sa Registrom euro-pskih zaga|iva~a i emisija (EPER) koji jebio osnova za izgradnju Direktive o inte-gralnoj prevenciji i kontroli zaga|enja.EPER je osnovan kao regionalni registarkome su zemlje EU podnosile pojedineinformacije iz postoje}ih nacionalnihregistara zaga|iva~a. Cilj uspostaveRegistra op}enito je registracija svih za-ga|iva~a, evidentiranje emisija zaga-|ivanja u zrak, vodu i tlo, transfer otpa-da i smanjenje zaga|enja okoli{a.

Analiza trenutnog stanja

Na temelju raspoloìvih podata-ka, radna grupa napravila jesveobuhvatnu analizu i utvrdila nekeod najva`nijih razloga za navedenostanje: niska svijest i nespremnostgospodarskih subjekata za provo-|enje zakonskog postupaka dobi-vanja okoli{ne dozvole; slabosti u ra-du inspekcijskih organa; nepravovre-meno objavljivanje relevantnih pro-vedbenih propisa (tek u prosincu2005. godine); slab financijski statuspoduze}a; o{te}enost radnih prosto-

ra ili obustava rada na nekim odtehnolo{kih linija zbog zastarjelostistrojeva ili niske produktivnosti; ne-spremnost nadle`nih federalnih i kan-tonalnih ministarstava da prepoznajuva`nost uskla|enosti legislative uprovo|enju obaveza u za{titi okoli{akroz instrumente okoli{ne dozvole.

Iz podataka u Registru poslovnihsubjekata, od ukupnog broja gospo-darskih subjekata u FBiH (23.633), nijebilo mogu}e utvrditi: koja postrojenjatreba da imaju okoli{nu dozvolu; kojasu u nadle`nosti Federalnog ministarst-va za izdavanje okoli{ne dozvole, akoja u nadle`nosti ùpanija; koji susubjekti u nadle`nosti op}inskih slu`biza izdavanje urbanisti~ke suglasnostikroz koju se provode uvjeti i mjereza{tite okoli{a sukladno relevantnomzakonodavstvu.

Zaklju~ci

Utvr|eno je da za brojne pogonei postrojenja u FBiH nije podnijetzahtjev za izdavanje okoli{ne dozv-ole, oko 95 odsto.

Predlaè se prolongiranje zakon-skog roka o obaveznosti posje-dovanja okoli{ne dozvole za posto-je}e pogone i postrojenja do 31. 12.2012. godine - Izmjene i dopune~lanka 72. Zakona o za{titi okoli{a.

Potrebno je izvr{iti uskla|ivanjebaza podataka postoje}ih i zakonompropisanih registara koji se vode uresornim ministarstvima i institucija-ma sa bazama podataka okoli{nelegislative na sljede}i na~in: uskladitilegislativu (zakoni i podzakonskiakti), uskladiti klasifikacije djelatnosti(SKD broj, NACE kod), uskladitiobrasce za prikupljanje podataka.

Uskla|ivanje izvr{iti prema standar-dima i direktivama Evropske zajedniceili me|unarodnim sporazumima.

Predlaè se da se ovo izvje{}e koristikao dio projektnog zadataka za projektreforme ministarstava i relevantnih insti-tucija Federalne Vlade u duhu ispunja-vanja uvjeta iz Sporazuma o stabilizaciji iprid-ru ivanju u Europsku zajednicu izob-lasti za{tite okoli{a i prirodnih resursauop}e. Reformu treba provesti sukladnookoli{nom na~elu o odr ivom razvojusvih sektora i novoj razvojnoj strategijiuravnoteènog kori{tenja i za{tite prirod-nih resursa u FBiH, odnosno BiH.

Mladen RUDE@Nafija [EHI] - MU[I]

Tabela 3: Izdate okoli{ne dozvole od Federalnog ministarstva okoli{a i turiz-ma od 2004. do rujna 2008. godine

Tabela 4: Izdate okoli{ne dozvole u kantonima/ùpanijama od 2004. do 2007.2

2 Podaci dobiveni od nadle`nih kantonalnih/ùpanijskih ministarstava; obrada

podataka - Federalno ministarstvo okoli{a i turizma


Bilo je rije~i o sumiranju aktivnos-ti i zadataka referentnog tima, teorganizaciji konferencije o temi“Odrìvi razvoj u vi{em obrazovanju”.

Referentni tim treba da obezbije-di da novi Master program bude rel-evantan u odnosu na potrebe trì{taza takvim profilom, da pokriva glav-na okolinska pitanja u BiH i daodgovara zahtjevima i potrebamapartnerskih univerziteta, kroz ulogu ukontroli kvaliteta projekta i uspostavl-janju kooperacijeizme|u napravljenihcentara na partner-skim univerzitetimasa partnerima udru{tvu (industriji ilokalnim vladama,NVO-ima, kao i de-siminiranju rezultataprojekta). Pruà po-mo} pri kreiranju isamoodrìvosti cen-tara za ekologijurade}i na marketingu pri orga-niziranju specifi~nih kurseva i semi-nara za potrebe razli~itih ciljanihgrupa. Uklju~uje se u aktivnosti pro-jekta onda kada je va`no njegovoprisustvo i doprinos. Aktivno seuklju~uje u organizaciju pomenutekonferencije, koja treba da sumira idistribuira svim relevantnim korisnici-ma rezultate projekta i iniciradiskusije vezane za novu ulogu iodgovornost savremenog univerzite-ta u svim aspektima odrìvog razvo-ja. Organizira sastanke sa razli~itimciljnim grupama radi upoznavanjasa rezultatima projekta, formiramreù kompanija, nevladinih orga-nizacija i drugih partnera uokruènju, kako bi se omogu}io pro-tok ponu|enih rezultata i informacija

o kadrovima i njihovom kvalitetu.Ima aktivnu ulogu u projektu krozmarketing o Master studiju, ~ine}i gaefektivnijim. Obezbje|uje mjesta iprivredne subjekte gdje }e studentipostdiplomci mo}i raditi projekte utoku studija, seminare i magistarsketeze, te pomaè organiziranju posjetastudenata industrijskim subjektima.

Ve} su obavljene aktivnosti vezaneza potrebu za edukacijom za okolin-sko inìnjerstvo.

Pripremljeni su materijali za pre-davanje (MSc program), obavljenestudijske posjete, razvijen nastavniprogram prema Bologna principima,uspostavljena web stranica, upisano jei program aktivno slu{a 17 studenata.

Na konferenciji posve}enojodrìvom razvoju u vi{em obrazo-vanju, koja je planirana za 18. i 19.decembar u Sarajevu, poku{at }e seotkloniti dilema da li je to obrazo-vanje za odrìvi razvoj ili odrìvirazvoj u obrazovanju.

^lanovi referentnog tima }epripremiti prezentaciju, animiratinekoliko menadèra uglednih kom-panija, koji }e imati ekspoze, tepripremiti listu kompanija - potenci-jalnih u~esnika.

Mr. Nafija [EHI] - MU[I]

Tempus projekat

Razvoj Master programa uindustrijskoj ekologiji u BiH^lanovi referentnog tima navedenog projekta (koji se izvodi na Ma{inskomfakultetu Sarajevo), krajem novembra, odràli su radni sastanak sa partner-skim institucijama, Fakultetom strojarstva i ra~unarstva Sveu~ili{ta uMostaru, Ma{inskim fakultetom Univerziteta u Tuzli, Privrednom/Gospo-darskom komorom FBiH, KTH Stockholm i UPC Barcelona

O~uvanje prirodnih vrijednosti

Energijska efikasnost - imperativbudu}nosti

U Privrednoj komori Tuzlanskogkantona odràn je stru~ni skupo temi: “Energijska efikasnost -imperativ budu}nosti”

Skup je, uz ostalo, organiziransa ciljem osiguranja razvojadru{tva uz o~uvanje prirodnih vri-jednosti, prilago|avanja na~inaìvota i ìvotnih principa u skladusa prirodom, uz optimalnokori{tenje energijskih resursa iobnovljivih izvora energije.

Uslijedio je nakon Obukestru~njaka za provo|enje energi-jskog audita, koja je realizirana uLukavcu i Tuzlanskoj pivari, sredi-nom pro{log mjeseca.

U okviru sve~anog dijela dodi-jeljeni su certifikati prvoj generaci-ji energijskih auditora BiH (tridesetdevet sudionika), koji su uspje{nopoloìli ispit i dolaze iz industri-jskih preduze}a, dràvnih,nau~nih institucija i nevladinihorganizacija. Ova grupa energi-jskih auditora osposobljena je zaprovo|enje energijskog audita ukompanijama, pra}enje potro{njeenergenata, predlaganje mjera zapove}anje energijske efikasnosti,te upoznavanje sa procedurama itehnikama provo|enja.

Razgovaralo se o nekolikotema: Uloga Kantonalne privre-dne komore Tuzla u razvoju ene-rgijske efikasnosti u KantonuTuzla; {ta je to energijska efikas-nost na strani potro{nje; {ta je tomreà energijske efikasnosti; pro-mocija Radne grupe za energijskuefikasnost na strani potro{njeenergije CETEOR-a sa djelatno-{}u: konsalting, edukacija i trans-fer tehnologija.

N. [. - M.


Prisustvovali su predstavnici Mi-nistarstva vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH, Institucije ombuds-mena za za{titu potro{a~a, Privrednekomore RS, Privredne/Gospodarskekomore FBiH, Udruènja medijatoraBiH, Udruènja potro{a~a Br~ko,Ministarstva trgovine i turizma RS,Ministarstva trgovine FBiH, Pokretapotro{a~a RS, predstavnik DelegacijeEvropske komisije u BiH, te eksperti izBiH i Velike Britanije.

Uloga Suda ~asti P/GKFBiHu sistemu izvansudskog

rje{avanja potro{a~kih sporova

Odràna je prezentacija o temi:“Uloga Suda ~asti P/GKFBiH u siste-mu izvansudskog rje{avanja potro-{a~kih sporova” sa naglaskom nanadle`nost Suda, te dosada{nja is-kustva i prijedloge za budu}e slu-~ajeve.

Istaknuto je da je Zakonom oprivrednim komorama u FederacijiBiH („Slu`bene novine FBiH”, br.35/98 i 34/03) utvr|eno da u okvirukomora djeluju sudovi ~asti koji vodepostupak i odlu~uju o povredamadobrih poslovnih obi~aja, ugovora,trgova~kih pravila, uzansi i drugihpropisa. Statutom i drugima aktimaKomore utvr|uje se organizacija, sa-stav, na~in izbora, mjere koje moèizre}i, postupak i druga pitanja radasudova ~asti.

Statutom P/GKFBiH („Slu`benenovine FBiH”, broj 15/00) utvr|enoje da se u Komori obrazuje Sud ~astikoji vodi postupak i odlu~uje o pov-redama dobrih poslovnih obi~aja,ugovora, trgova~kih pravila, uzansi idrugih propisa. Sud moè izre}imjere dru{tvene discipline, kao i ini-cirati kod drugih organa izricanje i

drugih mjera u skladu sa zakonom.Organizacija, na~in rada, liste sudi-ja, postupak i druga pitanja ure|ujuse pravilnikom koji donosi Upravniodbor Komore.

Pravilnik o Sudu ~asti Komore jeu fazi prijedloga. Njime su obuh-va}ene povrede poslovnog morala idobrih poslovnih obi~aja u~esnika ume|usobnim poslovim odnosima i uvanjskotrgovinskom prometu kojimase naru{ava jedinstveno trì{te, izazi-va nelojalna konkurencija, {pekula-cija kojima se nanosi {teta gra|a-nima i drugim u~esnicima u pravn-om prometu, te monopolskog pona-{anja na trì{tu.

Privredne komore u BiH su do1992. godine imale Sud ~asti, koji jefunkcionisao i djelovao na zahtjevposlovnih subjekata. Iskustva iz togperioda su dobra i imala su pozitivneefekte na poslovne odnose izme|uprivrednih subjekata i po{tivanjedobrih poslovnih obi~aja i poslovnogmorala. Od formiranja Komore1999. godine bio je samo jedanzahtjev za djelovanje Suda ~asti, alisu se stranke dogovorile i nije biloosnova za vo|enje postupka.

U praksi komora nije bilo osnovaza vo|enje postupaka u cilju za{titepotro{a~a. Zakonom o za{titi potro-{a~a u BiH („Slu`beni glasnik BiH”broj 25/06) kao nosiocu za{tite po-tro{a~a nije utvr|en komorski sistem,te komora nije smatrala nu`nim tostaviti u nadle`nost Suda.

Za{tita potro{a~aS obzirom na privredne tokove u

kojima se nalazi bh. privreda bilo biuputno i pitanje za{tite potro{a~a sta-viti u nadle`nost Suda ~asti Komore.

Zaklju~eno je da Ministarstvo va-njske trgovine i ekonomskih odnosa,

kao subjekt odgovoran za za{titupotro{a~a, predloì da se Dràvnimprogramom za{tite potro{a~a zaperiod od 2008. do 2011. godineutvrdi da Sud ~asti P/GKFBiH odlu-~uje povodom prijava potro{a~a opovredama pravila morala, u ciljupromovisanja dobrih poslovnihobi~aja.

Na ovaj na~in bi se obezbijedilovi{e reda na trì{tu, bolji kvalitet robei usluga, ~ime bi se pove}ala kon-kurentnost bh. preduze}a.

Posebno pitanje je nadoknadatro{kova za rad i funkcionisanje Suda~asti u predmetima za{tite potro{a~a.S obzirom na to da je Komora nadobrovoljnom ~lanstvu i finansira seiz ~lanarine, ne bi bila finansijskispremna snositi tro{kove vo|enjasudskog postupka.

Predloèno je da za potro{a~esporovi pred Sudom ~asti budubesplatni, te da se tro{kovi u pred-metima za{tite potro{a~a nadok-na|uju iz budèta predvi|enog zarad Ministarstva vanjske trgovine iekonomskih odnosa. Obaveza Sudabi bila da u odre|enim periodimaobavje{tava Ministarstvo o brojupotro{a~kih sporova i visini utro{enihsredstava. Da bi se ovaj prijedlog re-alizovao, nu`no je dràvnim godi{-njim programom utvrditi preno{enjejavnih poslova za{tite potro{a~a naSud ~asti P/GKFBiH, u skladu sa od-redbama Zakona o za{titi potro{a~au BiH.

U ve}ini zemalja Evrope rje{ava-nje potro{a~kih sporova je u nadle-`nosti privrednih komora ili u poseb-nim tijelima u kojima je i predstavnikKomore.

Zaklju~eno je da tijela nadle`naza za{titu potro{a~a trebaju poduzetiaktivnosti na unapre|enju sistemaizvansudskog rje{avanja potro{a~kihsporova u skladu sa principima kojisu sadràni u relevantnim prepo-rukama Evropske komisije. Potrebnoje i intenzivirati kampanju informisa-nja javnosti o mogu}nostima koje supotro{a~ima na raspolaganju.

M. IDRIZOVI]

Okrugli sto

Vi{e reda na trì{tu Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH orga-nizovalo je, krajem oktobra, okrugli sto o temi “Unapre|enjeizvanrednog rje{avanja potro{a~kih sporova - uloga pojedinihsubjekata u sistemu”


U takmi~arskom dijelu u~estvova-lo je osam krava simentalske, desetholstein pasmine, 15 junica simen-talske i ~etiri junice holstein pasmineili ukupno 37 goveda. Bilo je i devetkolekcija ovaca pasmine pramenka(jednu kolekciju ~ine dvije ovce, dvijedviske, dvoje ènske {iljeì i jedanrasplodan ovan). Ukupan broj ovacabio je 63, uz devet rasplodnih konjabosansko-brdske pasmine.

U revijalnom dijelu u~estvovalesu dvije kolekcije ovaca virtember{kei romanovske pasmine ili 14 grla ikolekcija koza (sedam grla) alpskepasmine, krava sivo-tirolske pas-mine, kao i deset grla konja razli~itihpasmina.

Nakon {to je komisija ocijenila iodabrala najbolja grla i kolekcijeovaca, njihovim vlasnicima dodijel-jene su plakete. Za krave simentalskepasmine plakete su dobili Suljo

Musi} sa Ilidè, Adem Hadì} izVogo{}e i Hamed Ja{arevi} sa Ilidè.

Vlasnici krava holstein pasminekojima su uru~ene plakete su AvdoJa{arevi}, Op}ina Stari grad, PD“Butmir” Ilidà, i Zaim Lokvan~i},Op}ina Ilidà.

Nagra|eni vlasnici junica simen-talske pasmine su Remzija Drakovac,Op}ina Novi Grad, Hamdija Hasa-novi}, Op}ina Ilija{, i Meho Muhare-movi}, Op}ina Centar.

Za junice holstein pasmine nag-ra|eni su PD “Butmir” Ilidà (dvijenagrade) i Hadò Turkovi}, Op}inaIlija{.

Plaketu za kolekcije ovaca tipapramenke primili su Zijo Krupalija,Op}ina Trnovo, Muhamed Smaji},Op}ina Ilija{, i Dèvad êngi}, Op-}ina Hadì}i.

Nagra|eni vlasnici konja bosan-sko-brdske pasmine su Nijaz [ov{i},

Op}ina Ilidà ({areni konj), MehoMuharemovi}, Op}ina Centar (vran-ac), i Jasmin Kazazovi}, Op}ina Ha-dì}i ({areni konj).

Komisija se uvjerila da je na ovo-godi{njoj smotri u~injen iskorak upogledu kvaliteta i kondicije grlakoja su u~estvovala u takmi~arskomdijelu. To se odnosi na simentalskupasminu goveda, kolekcije ovaca ibosansko-brdsku pasminu konja.

Mi{ljenja je da ne bi trebalodozvoliti da na smotri u~estvujukrave, junice i konji koji nisu timarenii naviknuti na vo|enje. Trebalo binastojati da u~estvuju samo pedigri-rana goveda, a ne ona ~ije je pori-jeklo nepoznato, kao i proizvodnoreproduktivne osobine.

Borivoj SUÎ]

Odràna smotra priplodnih goveda, ovaca i konja

Iskorak u kvalitetu takmi~arskog dijelaPeta po redu smotra odràna je, sredinom oktobra, na sto~nojpijaci “Bojnik” u sarajevskom naselju Stup. Ministarstvoprivrede Kantona Sarajevo formiralo je stru~nu komisiju koja jeimala zadatak da ocijeni eksterijer krava i junica simentalske iholstein pasmine, priplodnih konja bosansko-brdske pasmine ikolekcije ovaca pasmine pramenka

Uzgajiva~i sjemenskogkrompira

Proizvodimo svega30 posto potrebaU organizaciji Udruènja proiz-

vo|a~a sjemena i sadnog materijalau Federaciji BiH, u Bugojnu je uprili-~en sastanak deset najve}ih proiz-vo|a~a sjemenskog krompira.

Proizvodnja sjemenskog i sadnogmaterijala u FBiH zastupljena je sa tek30 posto stvarnih potreba stanovni-{tva. Unato~ postojanju ogromnih po-tencijala za razvoj doma}e proizvod-nje, uvozimo nekvalitetno sjeme ~imese nanosi ogromna {teta u oblastiagrara.

Glavni cilj djelovanja Udruènjajeste za{tita interesa doma}ih proiz-vo|a~a i stvaranje uvjeta za izvoz nekihsorti poljoprivrednih kultura na stranotrì{te. To je nemogu}e bez podr{kerelevantnih organa na svim nivoimavlasti od kojih se o~ekuje da izgrademehanizme za{tite doma}e proizvod-nje i osiguraju adekvatne podsticajnemjere za poljoprivrednike.

Takvu podr{ku o~ekuju i proizvo-|a~i iz Bugojna, koji samo na Rosto-vskom platou godi{nje proizvedu oko300 tona sjemenskog krompira.

Registar poljoprivrednih proizvo|a~aFederalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva organiziralo

je u Biha}u prezentaciju registra poljoprivrednih proizvo|a~a Unsko-sanskogkantona, bez obzira na to da li su korisnici poticajnih sredstava za razvojpoljoprivrede.

Registracija poljoprivrednika odvija se u cijeloj BiH i posluìt }e kao bazaneophodna pristupu fondovima Evropske unije.

Svaka op}ina ima registar poljoprivrednih proizvo|a~a, koji su koristili poti-cajna sredstva za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Registar svih poljoprivred-nih proizvo|a~a omogu}it }e detaljnu analizu i prikazati stanje na terenu, kojipoljoprivrednik {ta posjeduje, {to }e dati realnu sliku stanja u agraru.

Ovo je prvi korak ka rje{avanju agrarne problematike. Najve}i problem sunerije{eni imovinsko-pravni odnosi i zemlji{te. Poljoprivredni proizvo|a~ moraposjedovati odre|enu obradivu povr{inu kako bi se mogao baviti odre|enomdjelatno{}u.

Minimalna povr{ina obradivog zemlji{ta koje mora imati bit }e propisanaPravilnikom i upisnim listovima i zavisi od vrste poljoprivredne proizvodnje. Oregistru }e biti provedena {ira kampanja tokom koje }e se poljoprivredni proiz-vo|a~i upoznati sa ispunjavanjem formulara i davanjem izjava, te odgovarati zasvaki izneseni podatak o ~injeni~nom stanju na terenu.


To predstavlja pove}anje od 12odsto u odnosu na ukupno priku-pljene javne prihode u istom perioduprethodne godine. Izraèno u apso-lutnom iznosu, to je pove}anje od507,4 miliona KM. Iako je ukupnopove}anje prihoda zna~ajno, njego-vo ostvarenje je razli~ito u odnosu nanivoe vlasti.

Najve}i dio pripao je vanpro-ra~unskim fondovima (PIO/MIO izavodima zdravstvenog osiguranja iupo{ljavanja) 37 odsto, zatim kan-tonalnim prora~unima 32 odsto, fed-eralnom prora~unu 20 odsto,op}inskim prora~unima devet odsto,dok se na ostale korisnike odnosidva odsto.

Prihodi Prora~una FBiH, bez pri-hoda od indirektnih poreza na imefinansiranja vanjskog duga i bez

sredstava finansiranja, ostvareni susa 918 miliona KM, {to je za sedamodsto ili za 49,2 miliona KM vi{e uodnosu na isti izvje{tajni periodprethodne godine.

Ukupni prihodi federalnogprora~una izvr{eni su sa 60 odsto.Porezni prihodi su izvr{eni 63 odsto,dok su neporezni prihodi zabiljeìliizvr{enje od 61 odsto.

Ukupno ostvareni javni prihodi ukantonima, uklju~uju}i i op}ine, zaovaj izvje{tajni period iznose 1.974miliona KM, {to predstavljapove}anje za devet odsto, odnosnoza 170,6 miliona KM u odnosu naprvih devet mjeseci pro{le godine.Analiziraju}i strukturu ostvarenih pri-hoda, vidljivo je da su javni prihodipo svim osnovama na nivou kan-tona, uklju~uju}i i op}ine, imali rast

koji se kre}e od tri, koliko je zabil-jeèno u Posavskom do 30 odsto uLivanjskom kantonu.

Prihodi vanprora~unskih fondovapo osnovi doprinosa za mirovinsko,zdravstveno i osiguranje od neza-poslenosti u ovom periodu porasli suza 19 odsto, odnosno za 284,9 mil-iona KM. Od ovog iznosa mirovinskifond ostvario je 158,2 miliona KM ili19 odsto vi{e, fondovi zdravstvenogosiguranja 111,7 miliona KM ili 20odsto vi{e i po osnovi doprinosa odnezaposlenosti 15 miliona KM ili 19odsto vi{e. Ostale naknade imajurast od 14 odsto i napla}ene su uiznosu od 102,5 miliona KM. Prihodiod indirektnih poreza predstavljajunajzna~ajnije u prora~unima svihnivoa vlasti u FBiH. U periodu januar- septembar raspoloìva sredstva FBiHsa Jedinstvenog ra~una iznosila sune{to vi{e od 1.959 miliona KM, {topredstavlja pove}anje od pet odsto.

U ovom izvje{tajnom periodu javniprihodi u FBiH pokazuju umjerenijirast, pogotovo kada je rije~ o prihodi-ma od indirektnih poreza.

Umjeren rast javnih prihodaOd januara do septembra ove godine u FBiH po osnovi svihjavnih prihoda, poreza, taksi, doprinosa, naknada i ostalihjavnih prihoda, prikupljeno je ukupno 4.697 miliona konvert-ibilnih maraka

Akciza

Za razvoj mreèauto-cesta

Prihva}en Sporazum FBiH i Republike Srpske ona~elima energetske politike u cilju nezavi-snosti i usagla{ene energetske pouzdanosti uBiH

Time se defini{u zajedni~ka na~ela u oblasti prometa idistribucije nafte i naftnih derivata, prometa i distribucijegasa, proizvodnje, prenosa i distribucije elektri~ne energi-je i ekolo{ki ~istih energenata i bio-dizela.

U prometu i distribuciji nafte usagla{eno je da se uvederegulacija cijena na principu maksimiziranja jedini~nihcijena derivata, akciza od deset feninga za razvoj mreèauto-cesta i brzih cesta, stvore uslovi za pokretanjeproizvodnje nafte i derivata u doma}im kapacitetima, te

uvedu pravila i standardi prema propisima Evropske unije. U oblasti prometa i distribucije gasa uvodi se taksa od

pet dolara po kubnom metru gasa radi izmirenja duga BiHprema Gazpromu, uz saglasnost da se alocira obavezaprema ratnom dugu za gas u roku od tri mjeseca. Zajedni~ki}e se raditi na razvoju gasne mreè i terminala. Entitetskevlade i Vije}e ministara BiH }e usaglasiti i donijeti zakon ogasu BiH u skladu sa obavezom iz Evropskog partnerstva.

Postignuta je saglasnost da se u oblasti proizvodnje iprenosa elektri~ne energije osigura funkcioniranjeElektroprenosa BiH, pokrene inicijativa za usagla{avanjezakona i statuta kompanija i daljeg rada na niskonapon-skoj mreì 110 KV.

Nastavi}e se razgovori o gradnji zajedni~kih objekataza proizvodnju elektri~ne energije i definisati principi zaizradu energetske strategije BiH nakon izrade entitetskihstrategija i donijeti novi standardi u skladu sa pravilima idirektivama EU.

U prometu i distribuciji ekolo{ki ~istih energenata i bio-dizela bi}e donesene zakonske regulative, formira}e seinstitucije za pra}enje i provo|enje odredaba Kyoto pro-tokola i donijeti novi standardi u skladu sa pravilima idirektivama EU.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine


Nacrt zakona oizmjenamai dopunama Zakona

o cestovnom prijevozu

Vlada Federacije BiH je utvrdila iu parlamentarnu proceduru uputilaNacrt zakona o izmjenama i dop-unama Zakona o cestovnom pri-jevozu u FBiH. Jedan od ciljeva jesteusugla{avanje pravnih rje{enja sonima na razini BiH, odnosno u Za-konu o me|unarodnom i me|uen-titetskom cestovnom prometu i Za-konu o osnovama sigurnosti na ces-tama. Novopredloèna rje{enja pri-lago|ena su najnovijoj europskoj za-konodavnoj praksi.

Me|u konkretnim novinama uNacrtu zakona je i propisivanje uvje-ta {to ih inozemni prijevoznici mora-ju ispunjavati kada obavljaju prijevozna teritoriju FBiH.

Koriste}i nedore~enosti vaè}ihpropisa, oni su dampin{kim cijena-ma preuzimali robu i putnike u pri-jevozu unutar FBiH, umanjuju}i timeprihod doma}im prijevoznicima. Sa-mi ostvaruju neoporezovani prihod,{to su pona{anja kakva ne dopu{taniti jedna europska dràva.

Me|u uvjetima koje prijevoznici uFBiH moraju ispunjavati èle li sebaviti javnim prijevozom su posje-dovanje, u slu~aju linijskog prijevozaputnika, najmanje dva autobusa iuposlena najmanje dva voza~a.

Novina je predvi|ena i u raduautobusnih postaja, koje su, premarje{enjima u Nacrtu zakona, du`nanajkasnije do 20. u svakom mjesecuprijevozniku uplatiti prihod od pro-daje karata umanjen za tro{kovestani~nih usluga.

Tako se sprije~ava mogu}nostda, koriste}i dugotrajnost sudskihsporova, autobusne postaje zadrà-vaju novac od prodatih karata.

Predloèna su i nova rje{enja ka-da je rije~ o nadzoru nad provedbomZakona, za {to su sada, osim feder-alnih, nadle`ni i kantonalni inspekto-ri cestovnog prometa.

Data im je mogu}nost isklju~enjaiz prometa vozila koja se bave nele-galnim prijevozom.

Utvr|eni prijedlozi izmjena dva zakona

o prora~unimaRadi stvaranja mehanizama za

uravnoteènje ovogodi{njeg prora-~una, Vlada FBiH utvrdila je i u par-lamentarnu proceduru, po skra}e-nom postupku, uputila prijedloge iz-mjena dva zakona iz ove oblasti.

U prvom slu~aju, rije~ je o Prije-dlogu zakona o izmjeni Zakona o pr-ora~unima u FBiH, odnosno novojformulaciji ~lanka XXXIII kojim se sa-da propisuje kako se „sredstva ras-pore|ena prora~unom ne mogu pre-raspore|ivati izme|u prora~unskihkorisnika, osim kada je to izri~itodopu{teno zakonom kojim se utvr|u-je izvr{avanje prora~una, za {to jenadle`na Vlada na prijedlog Minista-rstva financija”.

Sukladno ovome, predloèna je iizmjena Zakona o izvr{enju prora-~una FBiH za 2008. godinu kojom sepropisuje kako Vlada moè, ne pri-jedlog Federalnog ministarstva, od-lu~iti da se nedovoljno predvi|eni iz-daci korisnika podmire iz vlastitih ilisredstava drugih korisnika smanjenjemsredstava na njihovim pozicijama.

Odluka o utvr|ivanjupostojanja uvjeta za propisivanje mjera

direktne kontrole cijenautvr|ivanjem marì

nadle`nih tijela kantona

Prate}i stanje cijena ìve`nih na-mirnica, nafte i naftnih derivata, naprijedlog Federalnog ministarstvatrgovine, Vlada FBiH je donijela Od-luku o utvr|ivanju postojanja uvjetaza propisivanje mjera direktne kont-role cijena utvr|ivanjem marì odnadle`nih tijela kantona.

Odluka se odnosi na sve vrste

bra{na od merkantilne p{enice na-mijenjene ljudskoj ishrani, bez obzirana pakovanje, na sve vrste kruha odbra{na ìtarica od 250 grama navi{e(osim peciva i posebnih vrsta peka-rskih proizvoda), te na mlijeko (pas-terizirano, homogenizirano i sterilnemlije~ne masti od 1,5; 2,5; 2,8 i 3,2posto).

U skladu sa Zakonom o kontrolicijena, Vlada FBiH preporu~uje kan-tonalnim tijelima propisivanje direk-tne kontrole cijena za ove proizvodeutvr|ivanjem marì u trgovinama(kalkulativne cijene). Svim nadle`nimkantonalnim tijelima, tako|er, pre-poru~uje da u roku od 15 dana do-nesu odgovaraju}e odluke o visinimarì, tako da veleprodajna i malo-prodajna marà moè iznositi najvi{eosam posto na nabavnu cijenu.\

Odluka o finansiranju prioritetnih dionica

auto-cceste na koridoruVc u FBiH

Vlada FBiH donijela je Odluku ofinansiranju prioritetnih dionicaauto-ceste na koridoru Vc u FBiH. Naprvom mjestu su dionice Kakanj -Dri-vu{a, Vlakovo - Tar~in, Po~itelj - Bija-~a i Svilaj - Odàk. Njihova gradnjabit }e finansirana sredstvima zajmaEvropske banke za obnovu i razvitaki Evropske investicijske banke.

Nakon ovih, predvi|ena je izgra-dnja dionica Tar~in - Mostar i Mostarjug - Po~itelj.

Uredba o kvalitetusvjeèg sirovog mlijekai na~inu utvr|ivanja

njegove cijeneVlada Federacije BiH je donijela

Uredbu o kvalitetu svjeèg sirovog mlije-ka i na~inu utvr|ivanja njegove cijene.

Dono{enje ove uredbe je prois-teklo iz potrebe uskla|ivanja kvalite-ta mlijeka sa standardima Evropskeunije, {to je i osnovni uvjet za otkupovog proizvoda.

Uredbom su propisani uvjeti kojeu pogledu kvaliteta mora ispunjavatisvjeè sirovo mlijeko pri otkupu,na~in i postupak ispitivanja njegovogkvaliteta, uvjeti za rad ovla{tenih lab-

Zakoni i propisi


oratorija za ispitivanje kvaliteta mlije-ka, na~in utvr|ivanja cijene mlijeka,kao i to da }e se otkupljivati samomlijeko utvr|enog kvaliteta. S tim cil-jem precizirane su najmanje vrijed-nosti mlije~ne masti, bjelan~evina,suhe materije bez masti, gusto}e mli-jeka, stepena kiselosti, PH vrijednostii ta~ka mr`njenja za sirovo kravlje,ov~ije i kozije mlijeko.

Nacrt zakona o poljoprivrednim

savjetodavnim slu`bama

Zastupni~ki dom Federalnog par-lamenta prihvatio je Nacrt zakona opoljoprivrednim savjetodavnim slu-`bama kojim }e biti formirana Fe-deralna agencija za poljoprivrednusavjetodavnu slu`bu kao samostalnaupravna organizacija u sastavuFederalnog ministarstva poljopri-vrede, vodoprivrede i {umarstva.

Cilj ovog zakona jeste da doma-}a poljoprivreda uhvati korak sa pri-vredama razvijenih zemalja, te uvo-|enje novih tehnologija, standarda iprakse.

Sporazum CEFTA

Vlada FBiH je razmatrala i pod-ràla usagla{eno mi{ljenje federalnihministarstava energije, rudarstva iindustrije i trgovine o Programumjera za implementaciju CEFTASporazuma koji su usvojili Vije}e

ministara BiH i oba doma Parlame-ntarne skup{tine BiH. Ocijenjeno jeda ovaj program treba da doprinesepodizanju konkurentnosti doma}ihproizvoda i u tom smislu pove}anjubh. izvoza, odnosno smanjenju trg-ovinskog deficita.

Pored ve}e brige za izvoznike,koja podrazumijeva i podr{ku pro-mocije izvoza, u mi{ljenju Vlade FBiHse isti~e potreba pripreme i usvajan-ja Strategije zajedni~ke proizvodnje izajedni~kog trì{nog nastupa nam-jenske proizvodnje u inostranstvu,zatim neophodne izmjene Zakona oakcizama i Odluke o obaveznom ob-ezbje|enju garancija za lon-poslove,te pojednostavljenje i sinhronizacijaprocedure oko dobivanja koncesijana svim nivoima odlu~ivanja.

Uredba o Fiskalnomkoordinacionom tijelu FBiH

Vlada Federacije BiH je donijelaUredbu o Fiskalnom koordinacio-nom tijelu FBiH. Dono{enjem Zako-na o Fiskalnom vije}u BiH institucio-nalno je ure|ena fiskalna koordina-cija izme|u dràve i entiteta i Br~koDistrikta BiH.

Predloèni sastav Fiskalnog koor-dinacionog tijela uklju~uje sve nosi-oce javne potro{nje u FBiH. Ovo tije-lo }e raditi na dono{enju i provo|e-nju odluka bitnih za osiguranjemakroekonomske stabilnosti i fiska-lne odrìvosti, kao i na ja~anju fiska-

lne discipline svih nosilaca javne po-tro{nje u FBiH.

Uspostavljanje Fiskalnog koordi-nacionog tijela je jedan od prioritet-nih uslova za proces evropskih inte-gracija.

DOM NARODA PARLAMENTA BiH

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o carinskoj politici

Dom naroda Parlamenta BiHusvojio je Prijedlog zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o carin-skoj politici BiH.

Izmjenama i dopunama ovogzakona pla}anja uvozne carine oslo-ba|a se oprema koja se stavlja u slo-bodan promet za tijela civilne za{titei vatrogastva, a namijenjena je za{titii spasavanju civilnog stanovni{tva.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

Vlada Federacije BiH

Stanje razvijenosti maloggospodarstva

Vlada Federacije BiH usvojila je Informaciju o stanjurazvijenosti malog gospodarstva u Federaciji BiH. SektorMSP-a u FBiH u~estvuje sa oko 60 posto u ostvarivanjuBDP-a. U FBiH je sjedi{te oko 60 posto kompanija BiH,ve}ina njih su mala i srednja preduze}a (MSP, 98 posto),od kojih se 93 posto kategorizira kao mikropreduze}a.

Mikrokompanije nude dobre mogu}nosti za samoza-po{ljavanje, kako u urbanim tako i u ruralnim podru~jima,i doprinose otvaranju novih radnih mjesta. Statisti~kipodaci govore da je oko 19 posto radno sposobne popu-lacije registrirano kao samozaposleno. Kada je rije~ ovlasni~koj strukturi, oko 90 posto je u privatnom sektoru.

Nepovoljna je struktura u pogledu zastupljenosti dje-latnosti, jer je predominantno u~e{}e trgovine i ugos-

titeljstva. Prisutna je i neravnomjerna raspore|enost po kan-tonima, najvi{e poduze}a na 1.000 stanovnika se nalazi uKantonu Srajevo, najmanje u Unsko-sanskom kantonu.

Prosje~an broj registrovanih MSP-a je znatno ispodevropskog nivoa. Sektor MSP susre}e se sa brojnim prob-lemima: nedostatak sistemskog pristupa razvoju maloggospodarstva, nizak stepen znanja i vje{tina, nizak nivoposlovne i poduzetni~ke kulture, te nedostatak finansijskihsredstava, {to predstavlja slabo poslovno okruènje zarazvoj malog i srednjeg poduzetni{tva u cjelini.

Od presudnog je zna~aja potreba da dràva pruìpodr{ku malim i srednjim preduze}ima koja sa malo kapitalamogu inicirati razli~ite oblike privre|ivanja i imati klju~nu uloguu ekonomskom razvoju i otvaranju novih radnih mjesta.

Stoga je Vlada FBiH, prihva}aju}i ovu Informaciju,zaduìla Federalno ministarstvo razvoja, poduzetni{tva iobrta da radi na implementaciji mjera iz dokumenta„Stanje razvijenosti i prijedlog mjera za rast i razvoj MSP-a u FBiH 2007. - 2010.”, te da nastavi aktivnosti napobolj{anju ambijenta za razvoj MSP-a u FBiH.


Potrebno je priloìti uvjerenje ozajedni~kom doma}instvu, odnosno“ku}nu listu”, vjen~ani list, rodni listza sve izdràvane ~lanove, potvrduda se djeca redovno {koluju, dokaz ovisini prihoda izdràvane osobe,dokaz o nezaposlenosti, odnosnopotvrdu Zavoda za zapo{ljavanje iliizjavu ovjerenu od nadle`nogorgana, ili potvrdu da izdràvani~lan doma}instva nije registriran uZavodu penzijskog/mirovinskoginvalidskog osiguranja, te rje{enjenadle`nog organa o utvr|ivanjuinvaliditeta.

Ovi dokumenti mogu biti starijiod {est mjeseci. Obveznici poreza nadohodak od nesamostalne djelat-nosti su svi zaposlenici koji ostvarujuprihod kod poslodavca kod kojih suzaposleni i koji im za rad ispla}ujupla}u.

Porezni obveznik }e priloìti onedokumente kojima dokazuje ost-varenje prava na li~ni odbitak kojikoristi.

Za izdràvano dijete treba prilo-ìti ku}nu listu, rodni list i potvrdu oredovnom {kolovanju ili dokaz onezaposlenosti. Zahtjev za izdavanjeporezne kartice poslodavci za svojezaposlene mogu preuzeti sa Internetstranice Porezne uprave FBiH.

Poslodavci su du`ni kod prveisplate pla}e u 2009. godini, nakonsravnjavanja podataka iz zahtjeva,utvrditi ukupan faktor za izra~una-vanje mjese~nog iznosa li~nog odbit-ka svakog zaposlenog.

Du`ni su, tako|er, obra~unati iobustaviti akontaciju poreza nadohodak pri isplati pla}e i uplatitiporez istog ili prvog dana priizvr{enoj isplati pla}e.

Minimalni neoporeziviprihod je 300 KM

Nema novognameta

Ukida se postoje}i porez na pla}u,te niz kantonalnih propisa o opo-rezivanju gra|ana

Gra|ani nemaju razloga pani~itiuo~i uvo|enja poreza na dohodak, kojistupa na snagu 01. januara narednegodine. Istovjetan propis ve} je na snazii u RS i u Distriktu Br~ko, te dràvama uokruènju. Njime se ukida postoje}iporez na pla}u, te niz kantonalnihpropisa o oporezivanju gra|ana.

- Na prostoru FBiH kona~no }e sviobveznici biti isto tretirani jedinstvenomstopom poreza na dohodak od desetprocenata. Minimalni neoporezivi pri-hod, takozvani li~ni odbitak, iznosi 300KM mjese~no, odnosno 3.600 KMgodi{nje. Prema sada{njim procjena-ma, gotovo svi uposleni sa pla}ama do700 KM, koji imaju porodicu, ne}euop}e pla}ati porez - kazao je MidhatArifovi}, direktor Porezne uprave FBiH.

Ostali odbici su: 150 KM za izdr a-vanje bra~nog druga, 150 KM za prvodijete, 210 KM za drugo dijete, 270 KM zatre}e i svako dalje izdr avano dijete, 90KM za svakog drugog izdr avanog ~lanauè porodice, 90 KM za vlastitu invalidnosti invalidnost svakog ~lana uè porodice.

Najve}i posao, uo~i primjenepropisa, imat }e kompanije, jer suone, u prijelaznom periodu, zadu-ène da prikupljaju podatke svojihuposlenika kako bi se podnio zahtjevza izdavanje porezne kartice.

- Poslodavac }e biti duàn vr{iti obraduzahtjeva, obra~un i obustavu poreza nadohodak, odnosno izvr{iti njegovu uplatu.Porezna uprava FBiH po~et }e s izdavan-jem poreznih kartica od 01. jula 2009.godine. Formular zahtjeva ve} }e se moèpreuzeti s Internet stranice Porezne uprave- pojasnio je direktor Arifovi}. Odgovo-rnost za podatke upisane u poreznoj karti-ci snosit }e gra|ani.

Prema dosada{njim procjenama,u FBiH }e postojati 500 hiljadaosoba koje }e morati imati ovajdokument. Za nepo{tivanje propisapredvi|ena je kazna od deset postodospjelog, nepla}enog poreza.

Porezna uprava FBiH

Porezne kartice za obveznikeporeza na dohodak

Svi zaposlenici obveznici poreza na dohodak od nesamostalnedjelatnosti do 31. decembra obavezni su popuniti zahtjev zaizdavanje porezne kartice (obrazac PK 1001) i dostaviti ga svomposlodavcu zajedno sa dokumentima kojim dokazuju pravo nali~ne odbitke

SASE

Novi na~in trgovanjaSvi u~esnici na trì{tu kapitala nisu u potpunosti spremni za intrade - novi

na~in trgovanja, koji je ve} startao. Dugoo~ekivano pobolj{anje trgovanja trebada omogu}i investitorima prodaju i kupovinu istih dionica vi{e puta tokomjednog dana moglo bi krenuti pla{ljivo sa malim brojem transakcija ovog tipa.

- Ima nekih rje{enja koja su mogla biti naprednija. Postoje nejasno}e kodRegistra vrijednosnih papra FBiH oko smanjenja rizika transakcija. O~ekujem da }ebrokeri u po~etku biti oprezni - kazao je Zlatan Dedi}, direktor Sarajevske berze.

U brokerskim ku}ama smatraju da }e trebati vremena da se intrade uhodakako bi krenuo u punom kapacitetu.

- Vjerovatno }e transakcije ovog tipa u po~etku biti rje|e. Brokeri }e im boja`ljivoprilaziti - kazao je Zijad Bleki}, predsjednik Udruènja profesionalnih posrednika FBiH.

Iz Registra vrijednosnih papira FBiH je stigla obavijest da su spremni aktivi-rati intrade sistem, ali upozoravaju na informati~ke office u brokerskim ku}amada se ne mogu u potpunosti osloniti na podatke o raspoloìvoj koli~ini nara~unu klijenta za trgovanje.

- Spremni smo za intrade. Nisam siguran da su spremni i svi drugi akteritrì{ta kapitala - rije~i su Firdusa Hamzagi}a, zamjenika direktora Registra vri-jednosnih papira FBiH.


Ukupan indeks cijena proizvo|a-~a industrijskih proizvoda u oktobruvi{i je za 2,7 odsto u odnosu naprethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim ind-ustrijskim grupacijama, indeks cijenaenergije vi{i je za 17,4 odsto, netrajnihproizvoda za {iroku potro{nju 0,3 odsto,te kapitalnih proizvoda 0,1 odsto.

Pad indeksa cijena je registrirankod intermedijarnih proizvoda osimenergije za 5,9 odsto, trajnih proizvo-da za {iroku potro{nju za 0,1 odsto.

U grupaciji neraspore|eno, ind-eks cijena se nije mijenjao.

U podru~ju snabdijevanje elek-tri~nom energijom, plinom i vodomindeks cijena je vi{i za 24,7 odsto, upodru~ju rudarstva 0,4 odsto, dok je uprera|iva~koj industriji niì 2,8 odsto.

Posmatrano po odjeljcima, rastindeksa cijena registriran je kodsnabdijevanja elektri~nom energi-jom, plinom, parom i toplom vodomza 26,3 odsto (zbog primjene vi{egsezonskog tarifnog stava), proizvod-nje proizvoda od gume i plastike zadva odsto, proizvodnje elektri~nihma{ina i aparata za 0,8 odsto, pre-rade drveta i proizvodnje proizvodaod drveta, osim namje{taja za 0,7odsto, proizvodnje hemikalija i hemi-jskih proizvoda za 0,6 odsto, va|e-nja ugljena i treseta za 0,5 odsto iproizvodnje odje}e; dorade i bojenjakrzna za 0,2 odsto.

Pad indeksa cijena registriran jekod proizvodnje metala za 16,6odsto, proizvodnje proizvoda odmetala, osim ma{ina i opreme za

15,6 odsto, proizvodnje koksa, naft-nih derivata i nuklearnog goriva 4,1odsto, proizvodnje hrane i pi}a 0,3odsto, proizvodnje celuloze, papira iproizvoda od papira 0,2 odsto,proizvodnje ostalih nemetalnih min-eralnih proizvoda i proizvodnjenamje{taja 0,1 odsto.

U ostalim odjeljcima indeksi cije-na se nisu mijenjali.

Ukupan indeks cijena proizvo|a-~a industrijskih proizvoda vi{i je za8,9 odsto u odnosu na prosje~anindeks iz pro{le godine, za 5,7 odstou odnosu na decembar, u odnosu naisti mjesec prethodne godine 5,5odsto. Za deset mjeseci ove u odno-su na isti period prethodne godineindeks cijena proizvo|a~a industri-jskih proizvoda vi{i je za 7,2 odsto.

Federalni zavod za statistiku

Ukupan indekspotro{a~kih cijena vi{i

za 0,76 odsto Ukupan indeks potro{a~kih cijena u FBiH u oktobru ove

godine ve}i je za 0,76 odsto u odnosu na prethodni mjesec.Rast cijena registriran je u odjeljku stanovanje, voda,

elektri~na energija plin i drugi energenti za 7,03 odsto zbogprimjene vi{eg sezonskog tarifnog stava, hrana i bezalko-holna pi}a 0,82 odsto, restorani i hoteli za 0,73 odsto, alko-

holna pi}a i duhan 0,23 odsto, namjestaj, ku}anski ure|ajii redovno odrzavanje ku}e 0,20 odsto, ostala dobra i usluge0,19 odsto, te u odjeljku zdravstvo 0,05 odsto.

U odjeljku prevoz cijene su niè za 1,85 odsto, odje}a iobu}a za 1,57 odsto.

U odjeljku komunikacije, rekreacija i kultura i obrazo-vanje cijene se nisu mijenjale u oktobru u odnosu naprethodni mjesec.

Ukupan indeks potro{a~kih cijena vi{i je za 7,95 odsto uodnosu na isti mjesec prethodne godine, u odnosu nadecembar 2007. za 5,27 odsto.

Za posljednjih 12 u odnosu na prethodnih 12 mjeseciukupan indeks potro{a~kih cijena vi{i je za 7,70 odsto.

Indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvoda vi{i za 2,7 odsto

Rast industrijske proizvodnjeIndustrijska proizvodnja u FBiH u oktobru u odnosu na prosje~nu mjese~nu

proizvodnju iz 2005. godine ve}a je za 44,2 odsto, u odnosu na proizvodnju uistom mjesecu pro{le za 16 odsto, dok je u odnosu na septembar ove godineve}a za 2,1 odsto.

Ukupna industrijska proizvodnja za januar - oktobar ove godine u odnosuna isti period pro{le ve}a je za 7,5 odsto.

U podru~ju rudarstva industrijska proizvodnja ve}a je za 2,8 odsto, uprera|iva~koj industriji 7,6 odsto i u snabdijevanju elektri~nom energijom,plinom i vodom 10,6 odsto.

Prema glavnim grupacijama industrijskih proizvoda za januar - oktobar uodnosu na isti period 2007., proizvodnja biljeì pove}anje energije za 9,8odsto, kapitalnih proizvoda 11,9 odsto, netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju16,9 odsto. Zabiljeèno je smanjenje intermedijarnih proizvoda, osim energijeza 0,1 odsto i trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 11,8 odsto.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine16

U pravnim osobama u BiH brojzaposlenih, u septembru, iznosio je706.023, od kojih 277.166 èna. Uodnosu na avgust broj ukupnozaposlenih u pravnim osobamapove}ao se za 0,2 odsto, kao i brojzaposlenih èna za 0,5 odsto.

Broj nezaposlenih smanjio se za 0,9odsto, broj nezaposlenih èna manji jeza 0,6 odsto, u odnosu na avgust.

Stopa registrirane nezaposlenostiiznosi 40,5 odsto, za ène 46,7 odsto.

U pore|enju sa septembrom pro{legodine najve}i indeks zaposlenja imaoje sektor ribarstva sa 32,8 indeksnihpoena, slijedi ga sektor finansijskoposredovanje sa pove}anjem od 17,0indeksna poena, te sektor poslovanjenekretninama, iznajmljivanje i poslovneusluge sa 11,5 indeksnih poena.

Kod ènske radne snage naprvom mjestu je sektor ribarstva sapove}anjem od 16,7 indeksnihpoena, slijedi sektor finansijsko posre-dovanje sa pove}anjem 15,9 indek-sna poena, te sektor prera|iva~kaindustrija sa 13,2 indeksna poena.

Broj nezaposlenih osoba u BiH bioje 480.313. Ako se kao bazna godinauzme 2006. i uporedi septembar ovesa istim periodom pro{le godine,uo~ava se pad nezaposlenosti od 7,7indeksnih poena ili u apsolutnom

iznosu broj osoba koje se vode kaonezaposlene manji je za 40.119.

Ako se porede nezaposleni po kval-ifikacionoj strukturi, uo~ava se da jenajve}i broj nezaposlenih osoba sa VKVi KV kvalifikacijom (172.077), slijedeosobe sa NK (163.385) i osobe sa sred-njom stru~nom spremom (109.717).

Kao nezaposleni vodi se najmanjeosoba vi{eg obrazovanja (7.018), sli-

jedi visoka {kolska sprema 11.684(uklju~uju}i doktore nauka i magistre).

Udio ènske populacije u neza-poslenima iznosi 50,6 odsto ili uapsolutnom iznosu 243.260 osobaènskoga spola.

U ènskoj populaciji najvi{e jenekvalifikovanih, 84.929, KV/VKV je69.970, sa srednjom stru~nom spre-mom je 69.342 osobe.

Agencija za statistiku BiH

Inflacija u oktobru0,7 odsto

Cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za li~nu potro{nju uBiH mjerene indeksom potro{a~kih cijena, u oktobru ove godine,u odnosu na septembar, u prosjeku, su vi{e za 0,7 odsto.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potro{nje, uoktobru u odnosu na septembar ove godine najvi{e suporasle cijene stanovanja, vode, elektri~ne energije, plina idrugih energenata (8,4), restorana i hotela (0,5), namje{taja,ku}anskih ure|aja i redovnog odràvanja ku}e i ostalihdobara i usluga (za po 0,3), hrane i bezalkoholnih pi}a (0,2),te alkoholnih pi}a i duhana i obrazovanja (za po 0,1 odsto).

U odjeljku stanovanja, vode, elektri~ne energije, plina idrugih energenata porasle su cijene u grupi elekti~na energi-ja, plin i drugi energenti, zbog prelaska s ljetne na zimsku tar-ifu obra~una elektri~ne energije.

U okviru odjeljka restorana i hotela rast cijena je uzrokovanporastom cijena usluga ishrane, te usluga preno}i{ta i smje{taja.

U odjeljku namje{taj, ku}anski ure|aji i redovnoodràvanje ku}e najvi{e su porasle cijene ku}anskih ure|aja,te usluga i sredstava za odràvanje ku}e, dok je u odjeljkuostalih dobara i usluga do{lo do porasta cijena usluga i sred-stava za osobnu njegu i nakita.

U odjeljku hrana i bezalkoholna pi}a porasle su cijenemesa, sira, masti i ulja, te pojedinih vrsta vo}a i povr}a.

U oktobru u odnosu na septembar do{lo je do sniènjacijena u odjeljcima prevoza (2,1), odje}e i obu}e (0,8 ) irekreacije i kulture (0,1 odsto).

Cijene u oktobru ove, u odnosu na oktobar pro{le godine,u prosjeku, su vi{e za 7,3, dok je dvanaestomjese~ni rast cije-na, u prosjeku, bio 7,4 odsto.

Lista proizvoda i usluga kod kojih je na godi{njem nivoudo{lo do najve}ih pove}anja cijena malo je druga~ija od onena mjese~nom nivou. Najve}a pove}anja cijena bila su uodjeljcima prevoz 11,7 odsto hrana i bezalkoholna pi}a10,6, stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugi ener-genti 9,3, restorani i hoteli 7,9, rekreacija i kultura 5,8,komunikacije 4,2, ostala dobra i usluge 3,9 odsto.

Najvi{e se izvozilo u HrvatskuU oktobru ove godine BiH je ostvarila izvoz u vrijednosti 583 miliona KM i uvoz

u vrijednosti 1,543 milijarde KM. U okviru ukupno ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u tom mjesecu,

pokrivenost uvoza izvozom bila je 37,8 odsto. Tokom deset mjeseci ostvaren je izvoz 5,729 milijardi KM, {to je za 15,9 odsto

vi{e u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 13,880 mili-jardi KM, {to je za 21,7 odsto vi{e u odnosu na isti period lani.

U tom periodu pokrivenost uvoza izvozom bila je 41,3 odsto, dok je trgovins-ki deficit iznosio 8,152 milijarde KM.

U deset mjeseci najvi{e se izvozilo u Hrvatsku u vrijednosti od 976 miliona KM,{to je 17 odsto od ukupno ostvarenog izvoza i Njema~ku u vrijednosti 783 milionaKM, odnosno 13,7 odsto od ukupno ostvarenog izvoza.

Istovremeno, najvi{e se uvozilo iz Hrvatske u vrijednosti 2,426 milijardi KM, {toje 17,5 odsto od ukupno ostvarenog uvoza i Njema~ke u vrijednosti 1,652 mili-jarde KM, odnosno 11,9 odsto od ukupno ostvarenog uvoza.

Najve}e u~e{}e u izvozu u deset mjeseci ostvareno je u sektoru obi~ni metali iproizvodi od obi~nih metala s vrijedno{}u 1,580 milijardi KM, {to iznosi 27,6 odstood ukupnog izvoza, dok je najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno u sektoru mineralnetvari s vrijedno{}u 2,431 milijarda KM, {to je 17,5 odsto od ukupnog uvoza.

U septembru pove}an broj zaposlenih


Evropska unija

Izvoz

Doma}a ribana evropskom

trì{tu Prve po{iljke ribljih proizvoda iz

BiH na trì{te zemalja Evropske unijeo~ekuju se uskoro. Doma}i proiz-vo|a~i nisu sigurni da }e ostvaritivelike izvozne poslove.

- Evropskoj komisiji smo uputilidopis s listom registrovanih bh. proiz-vo|a~a u ~ijim su proizvodnimkapacitetima obezbije|eni svi pre-duslovi propisani evropskim stan-dardima. O~ekujemo i formalnuobjavu liste na{ih proizvo|a~a na webstranici EU, nakon ~ega izvoz iz BiHmoè i definitivno po~eti - kaè DragoNedi}, direktor Ureda za veterinarstvoBiH. Na listi izvoznika su ~etiri pre-duze}a koja su ispunila uslove -“Tropic Ribarstvo” iz Banjaluke,“Norfish” iz Blagaja, “Laks” izMostara i “@uvela” iz Stoca. Bh. proiz-vo|a~i koji su dobili dozvole morali suispuniti visoke zahtjeve i standarde oduzorkovanja i analize proizvoda doadekvatne opremljenosti, budu}i dariba prije izvoza mora biti prera|ena,u najmanju ruku o~i{}ena.

Naglasio je da lista izvoznika nijekona~na i da ostali proizvo|a~i kojièle izvoziti u EU mogu podnijeti zaht-jeve. Kada zadovolje traène stan-darde bi}e sukcesivno uvr{tavani nalistu EU. U “Norfishu” su spremni daodmah nakon dobijanja izvozni~kogbroja po~nu izvoziti, ali ih brinu jo{nepotvr|ene informacije da je kvotaza izvoz pastrmke na trì{te EU samo60 tona.

Ured za veterinarstvo BiH }eposlati dopis Kancelariji za hranu iveterinarstvo u Dablinu kojim }ezatraìti da njene komisije u narednojgodini obi|u i kapacitete u oblastimljekarstva, proizvodnje meda,ìvinarskoj industriji i proizvodnji tra-jnih proizvoda od crvenog mesa.Time bi i drugim bh. proizvodima bioomogu}en prolaz na trì{te EU.

Evropska komisija

O{trija pravilaza djelovanjeagencija za

kreditni rejting Prezentiran prijedlog uredbekoja treba regulirati poslova-nje agencija, koje snoseveliku odgovornost za dosadnajve}u finansijsku krizu

Predvi|a se uspostava sredi{njegregistra agencija {to }e nadle`nimorganima omogu}iti kontrolu njihovihaktivnosti. Uslugama agencija zakreditni rejting koriste se banke, inves-ticijski fondovi, osiguravaju}e ku}e,penzijski fondovi i druge finansijskeinstitucije. Agencije su optuène da supotcijenile rizike odre|enih finansi-jskih proizvoda i da u svojim analiza-ma nisu predvidjele pogor{anja natrì{tu.

Nova pravila su potrebna kako bise vratilo povjerenje trì{ta i zbogbolje za{tite investitora, ona bi trebalagarantovati visokokvalitetne ocjene okreditnoj sposobnosti, navodi Ko-misija. Agencije za kreditni rejting

mora}e raditi prema strogim pravili-ma. Kako bi se dobila garancija dana njihove ocjene ne uti~e sukobinteresa, mora}e strogo paziti nakvalitetu i metodu kojom dolaze doocjena i mora}e raditi transparentno.Prijedlog, tako|er, predvi|a u~inkovitisistem nadzora, koji }e evropskimnadle`nim vlastima omogu}iti danadziru njihov rad. Komisija je iznijelanekoliko pravila koja }e te agencijemorati po{tovati, uz ostalo, da se nji-hove ocjene ne~ije kreditne sposob-nosti ne mogu smatrati neobvezuju-}im savjetima, {to su ~esto navodile usvoju odbranu.

Agencije ne}e mo}i ocjenjivatifinansijske instrumente ako ne raspo-laù dovoljnom koli~inom kvalitetnihinformacija na temelju kojih dajusvoju ocjenu. Mora}e javno objavitimetode, modele i na~ela prema koji-ma donose ocjene i mora}e objavlji-vati godi{nji izvje{taj o transparent-nosti. U upravnim i nadzornimodborima agencija mora}e biti naj-manje tri ~lana ~ija pla}a ne}e ovisitio poslovnom uspjehu agencija.

- @elim da Evropa bude vode}a uovom podru~ju. Na{ prijedlog idedalje od pravila koja se primjenjujudrugdje. Ove stroge mjere su potreb-ne za uspostavu povjerenja trì{ta usektoru ocjenjivanja boniteta - rekaoje Charli McCreevy, povjerenik zaunutarnje trì{te.

Ukida se carina na nove automobileOd 01. januara idu}e godine na nove automobile i svu tehni~ku robu iz uvoza

bit }e ukinuta carina. To je predvi|eno odredbama Sporazuma o stabilizaciji ipridruìvanju koji je BiH potpisala sa Evropskom unijom u junu ove godine. Na 90odsto robe iz carinske tarife, to zna~i na oko 11.000 razli~itih artikala vi{e se ne}epla}ati carina na uvoz. Rije~ je samo o robi koja se uvozi iz dràva ~lanicaEvropske unije.

Ostat }e carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda na izri~it zahtjev dràvnihorgana BiH koji su to pravdali obja{njenjem da èle za{tititi doma}u proizvodnju.

To }e, na izvjestan na~in, donijeti probleme na{im kompanijama koje uvoznekomponente koriste za proizvodnju i kasnije gotove proizvode izvoze u zemljeEvropske unije. Prilikom izvoza morat }e da plate dio carine za kompenziraju}iproizvod koje je uvezen.

- Mislim da smo tu napravili gre{ku i nastojat }emo da je otklonimo - izjavio jeKemal âu{evi}, direktor Uprave za indirektno oporezivanje.


Predstavljeni su klju~ni rezultatiIzvje{taja sa pozitivnim i negativnimstranama. Zaklju~ak je da jepostignut djelimi~an napredak kadaje rije~ o politi~kim kriterijima u prvojpolovini ove godine.

Nedostatak konsenzusa u vezi saglavnim karakteristikama ja~anjadràve, stalni izazovi Dejtonskog/Pa-ri{kog mirovnog sporazuma i zapaljivaretorika nepovoljno su uticali na fun-kcionisanje institucija i nastavili da us-poravaju reforme ~ime su izloìli opas-nosti do sada ostvareni napredak.

Ambasador Kourkoulas je izloìozaklju~ke u vezi sa politi~kim i eko-nomskim kriterijima, kao i evropskimstandardima.

Naglasio je da je, i pored toga {toje BiH potpisala Sporazum o stabi-lizaciji i pridruìvanju, zemlja izgubilapozitivni zamah, koji je kompromito-van negativnim politi~kim okruènjem.

Politi~ki kriteriji Govore}i o izostanku napretka u

vezi sa ustavnom reformom,ambasador Kourkoulas je pojasnioda bi Evropska komisija èljela davidi “radije evoluciju nego revoluci-ju”. Pojasnio je da je neophodno danovi Ustav bude u skladu sa stan-dardima koji po{tuju ljudska prava ida BiH mora biti u stanju da govorijednim glasom u Evropskoj uniji kaobudu}a zemlja kandidat. Tako|e,novi Ustav treba osigurati djelotvor-nu i funkcionalnu dràvnu strukturu,koja }e biti sposobna da realizuje iprovede evropsku legislativu (Acquis)u cijeloj zemlji. Kazao je daParlamentarna skup{tina mora imatibolju koordinaciju sa Vije}em min-istara BiH. Pozdravio je usvajanjeDràvne strategije za razvoj sektorapravosu|a za period 2008. - 2012.,upozoriv{i na to da rascjepkanpravosudni sistem i sloènost

pravnog okvira ostaju glavne pre-preke u ovom sektoru.

Ekonomski kriteriji Ekonomski kriteriji odnose se na

sposobnost zemlje da ima funkcional-nu trì{nu ekonomiju i da se nosi sakonkurentskim silama koje djelujuunutar Evropske unije. Generalno, ost-vareni napredak je pozitivan, prete`nozato {to je BiH odràla ekonomskustabilnost sa pozitivnom stopom rasta.Pozdravljeno je uspostavljanje Dràv-nog fiskalnog vije}a, kao i Metodo-logija za preraspodjelu prihoda odindirektnog oporezivanja i novi zakonio porezima na prihode.

- Zadovoljstvo mi je {to mogu re}ida Dràvno konkurentsko vije}edobro funkcioni{e, iako jo{ nijedonijeta odluka o Agenciji za dràv-nu pomo}. Vjerujemo da je najboljerje{enje, daleko od bilo kakvih poli-ti~kih rasprava, osnovati Agenciju zadràvnu pomo} - rije~i su ambasa-dora Kourkoulasa.

Evropski standardiUz pozitivne rezultate u segmentu

evropskih standarda, ambasadorKourkoulas je naveo i nekolikoprepreka procesu evropskih integraci-ja kao {to je nedostatak strategija uoblastima malih i srednjih preduze}a,poljoprivredi, industriji i slabe za{titeprava na intelektualno vlasni{tvo.

U skoroj budu}nosti Bosna iHercegovina treba da odgovori nadva prioriteta: osigura odgovaraju}urealizaciju Privremenog sporazumaSSP-a koji se do sada realizira te~noi da ostvari napredak u oblastipravosu|a, slobode i sigurnosti.

- Nedostatak odgovaraju}e statis-tike, uklju~uju}i i novi popis stanov-ni{tva, je ozbiljan hendikep prilikomplaniranja politika u ovoj zemlji. Akose ne obavi novi popis u naredne dvije

godine, bojim se da ne}emo mo}i dadonesemo „mi{ljenje” kada BiH apli-cira za ~lanstvo. Da budem jasniji -bez popisa nema pregovora o prije-mu - kazao je Kourkoulas. Dodao jeda se brojna prava i obaveze zemaljaizvode iz ovih statistika i da je Evropskaunija zainteresovana samo za sta-tisti~ke podatke na dràvnom nivou.

Prema njegovom mi{ljenju, teme-ljac Evropske unije je èlja i sposob-nost da se prevazi|e naslije|e pro-{losti, sukoba, ratova i usmjeravanjeka budu}nosti utemeljnoj na ljudskimpravima i demokratiji.

- Ono ~emu smo svjedo~ili u ne-koliko posljednih mjeseci u BiH nijekompatibilno sa u~e{}em zemlje~lanice u EU. Politi~ke izjave iaktivnosti utemeljene na nacional-isti~kim pozicijama, nesposobnostzemlje da govori jednim glasomunutar zemlje i na me|unarodnojsceni, izazovi vezani za strukturuzemlje kako su definisani u Dejtonu ipoku{aji da se reforme vrate natrag.Sve ove aktivnosti vode ka riziku dase odgodi ili ~ak ugrozi va{a evrops-ka perspektiva - zaklju~io je amba-sador Kourkoulas.

Izvje{taj o putu naprijedPolitika Evropske unije u BiH: put

naprijed dokument je koji su DimitrisKourkoulas, {ef Delegacije Evropskekomisije u BiH, i Miroslav Laj~ak,visoki predstavnik Evropske unije uBiH, predali Nikoli [piri}u, predsje-davaju}em Vije}a ministara BiH.

Ambasador Laj~ak je informisaoda su ministri vanjskih poslova iodbrane dràva ~lanica EU izrazilizabrinutost u vezi sa zaostatkomreformskog procesa, nacionalisti~k-om retorikom i unilateralnim aktivno-stima, koje su udaljile BiH od puta kaEvropskoj uniji. Iako su ministri po-hvalili politi~ki sporazum koji je po-stignut izme|u lidera tri najja~e poli-ti~ke partije novembra ove godine,oni sada o~ekuju da vide njegovukonkretizaciju. Informisao je i da jedogovoreno da EUFOR ostane svedok ne bude donesena politi~ka od-luka o njegovoj budu}oj traniziciji.

Evropska unija

Izvje{taj o napretku BiH za 2008. Izvje{taj o napretku Bosne i Hercegovine za 2008. godinu, kojije usvojila Evropska komisija, Dimitris Kourkoulas, {efDelegacije Evropske komisije u BiH, predao je Nikoli [piri}upredsjedavaju}em Vije}a ministara BiH


- Evropska unija je poslalaporuku da je spremna da igraaktivnu ulogu u BiH nakon zatvaran-ja OHR-a, i nije zadovoljna ~injeni-com da politi~ki lideri u BiH ne radeono na {ta su se obavezali - zaklju~ioje Laj~ak.

Strategija EUCilj me|unarodne zajednice i

Evropske unije u BiH je da nastaviosiguravati stabilnu, mirnu i multiet-ni~ku zemlju na nepovratnom putu ka~lanstvu u EU. Opseàn pristup EU -uklju~uju}i elemente Zajednice iZajedni~ke vanjske i sigurnosne poli-tike / Evropske sigurnosne i odbram-bene politike }e biti klju~ni kako bi seosigurala stabilnost BiH i nastavionapredak u klju~nim reformama.Ovaj pristup je utemeljen na sljede}imta~kama, potcrtanim u dokumentu:

• Oja~an anga`man EU u BiH:Evropske integracije predstavljajupoliti~ku oblast u kojoj se slaù svilideri u BiH. Ovo daje Evropskoj unijijedinstven uticaj i odgovornost.

• Planiranje oja~anog prisustvaEU: Mandat i Ured specijalnog pred-stavnika Evropske unije trebaju bitiaùrirani i oja~ani kako bi mogliodraàvati situaciju na terenu ipotrebe tranzicije. EU treba biti sprem-na za ovo do sredine 2009. godine.

• Nova rezolucija Vije}a sig-urnosti UN-a: Bit }e potrebna kako bise okon~ao mandat OHR-a i visokogpredstavnika i kako bi se doma}evlasti bavile pitanjima nastalim izDejtonsko/Pari{kog sporazuma.

• Odràvanje sna`nog anga`m-ana me|unarodne zajednice u ciljupodr{ke budu}nosti BiH: [irokou~e{}e me|unarodne zajednice uBiH se dokazalo va`nim, i treba senastaviti i nakon OHR-a.

• Aktivno i sveobuhvatno kori{te-nje svih dostupnih sredstava i meha-nizama Evropske unije: Sveobuhvatnipristup EU treba mobilizirati svemogu}e instrumente EU na konzis-tentan i posve}en na~in. Evropskopartnerstvo i realizacija SSP-a trebajubiti pokreta~i reformi. Evolucija ope-racija evropske sigurnosne i odbra-mbene politike treba uzeti u obzirpoliti~ki razvoj doga|aja.

• Jasno}a pozicije EU u vezi saustavnom evolucijom: Ustavne refo-rme nisu zahtjev da se zatvori OHR i

zahtjev u vezi sa daljim kretanjemBiH prema EU. Ustavni okvir se morarazviti kako bi se osigurala djelotvornadràvna struktura sposobna daodgovori na zahtjeve evropskih inte-gracija, uklju~uju}i i zahtjev da se gov-

ori jednim glasom. EU moè podràtiustavne reforme kroz stru~ne savjete ifondove, ali proces mora voditi BiH

Dokumenti su dostupni na web stranici:http://www.dei.gov.ba/ba/?ID=23

Pripremila. Mira IDRIZOVI]

Izvje{taj Svjetskog ekonomskog foruma

BiH najgora po privrednojkonkurentnosti

BiH i Albanija su najlo{ije rangirane zemlje na listi konkurentnosti u grupiod 16 dràva koje nisu ~lanice EU, kao i onih iz oblasti centralne Azije, navo-di se u izvje{taju Svjetskog ekonomskog foruma.

BiH je najslabija od svih zemalja u oblastima poslovnog okruènja iuklju~ivanja {irih socijalnih slojeva u planiranje i dono{enje odluka, dok jeAlbanija najlo{ija u oblasti inovacija, finansijskih usluga i odrìvog razvoja.

- Ove dvije dràve zna~ajno zaostaju u svim pore|enjima za zemljama izsvoje grupe, kao i za ~lanicama EU. Predstoji mnogo posla kako bi se ovezemlje “pripremile za eventualno ~lanstvo u EU”, navodi se u izvje{taju.

Listu balkanskih zemalja predvode Hrvatska i Crna Gora, sa indeksima od4,1 i 3,96. U tekstu stoji da ove zemlje prednja~e po kvalitetu finansijskih uslu-ga, pri ~emu je naro~ito Crna Gora blizu prosjeka koji se o~ekuje od budu}e~lanice Unije. Makedonija i Srbija svrstane su u drugu kategoriju zemalja izvanevropskog bloka, na devetom i jedanaestom mjestu, prema mi{ljenju autoraizvje{taja, pokazuju odre|ene kvalitete u oblasti privredne konkurentnosti.

U dokumentu se napominje da ove dvije zemlje, ipak, zna~ajno zaostajuiza prosjeka zemalja EU i da }e morati da uloè mnogo napora da bi dostiglenivo konkurentnosti tih dràva.

Istraìvanja

BiH pri evropskom dnu pokupovnoj mo}i

Gra|ani BiH imaju gotovo najniù kupovnu mo} u regionu, ~ak pet puta manjuod evropskog prosjeka, pokazalo je najnovije istraìvanje njema~kog instituta GFK.

Prema toj analizi, kupovna mo} predstavlja mjeru raspoloìvog dohotkapo stanovniku uklju~uju}i dràvne beneficije.

Prosje~na ovogodi{nja kupovna mo} bh. gra|anina, prema objavljenojstudiji, iznosi 2.325 eura, {to je bilo tek dovoljno da zadrìmo 36. mjestome|u 41-om rangiranom evropskom dràvom, odnosno poziciju koju smozauzimali pro{le i pretpro{le godine.

Najbogatiji u Evropi su gra|ani Lihten{tajna sa prosje~no 44.851 eurom,dok su najsiroma{niji Moldavci sa svega 788 eura.

Najve}u kupovnu mo} me|u stanovnicima biv{e Jugoslavije imaju Slovenci, kojidrè 21. mjesto (9.943 eura). Slijede ih gra|ani Hrvatske na 30. poziciji (4.763 eura),Srbije na 33. (3.080 eura), Crne Gore 35. (2.589 eura), dok se na 37. mjestu, tik izaBiH, nalazi Makedonija sa 2.237 eura. Posmatraju}i cijelu Evropu, manju kupovnumo} od bh. gra|ana imaju jo{ samo Bjelorusi, Albanci, Ukrajinci i Moldavci.

Ekonomski analiti~ari kaù da je ovo istraìvanje jo{ jedna potvrda lo{egìvotnog standarda bh. gra|ana, prouzrokovanog, prije svega, niskomprivrednom produktivno{}u.

www. kfbih.com

cijalnih ~lanica - kfbih.com · 4 glasnik privredne/gospodarske komore federacije bosne i...

Documents