centar za management i savjetovanje, 1. gajnički...

ISSN

: 184

9-19

60

.hrUdrugaČASOPIS ZA PREDSJEDNIKE UDRUGA I OSTALE ODGOVORNE OSOBE U UDRUGAMA

C E N TA R Z A M A N A G E M E N T I S A V J E T O VA N J E , 1 . G a j n i č k i v i d i k o v a c 5 , 1 0 0 0 0 Z a g r e b

Organizacija izleta od strane udruge

TKO MOŽE POSTATI ČLAN UDRUGE

ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O

UDRUGAMA

TKO MOŽE BITI VOLONTER

Kazne za udruge

KAKO DOBITI KREDIT

DOKUMENTACIJA KOD SPONZORSTVA

KAKO UPRAVLJATI UDRUGOM

KADA UDRUGA MORA POKRENUTI

STEČAJ

pros

inac

201

3.,

PRO

MO

TIVN

I BRO

J, BE

SPLA

TNI P

RIM

JERA

K

dr. sc. Igor Vidačak ravnatelj Ureda Vlade RH za udruge

Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb

8 brojeva godišnje!

Za predsjednike udruga i odgovorne osobe!

PRAKTIČNO

RAZUMLJIVO

STRUČNO

Pretplata 295,00 kn (PDV uključen)!

I N F O R M A C I J E S AV J E T I P R O P I S I K A Z N E

Napomena: Idući broj časopisa Udruga.hr izlazi 30. siječnja 2014.

ISSN

: 184

9-19

60

.hrUdrugaČASOPIS ZA PREDSJEDNIKE UDRUGA I OSTALE ODGOVORNE OSOBE U UDRUGAMA

C E N TA R Z A M A N A G E M E N T I S A V J E T O VA N J E , 1 . G a j n i č k i v i d i k o v a c 5 , 1 0 0 0 0 Z a g r e b

Organizacija izleta

od strane udruge

TKO MOŽE

POSTATI ČLAN UDRUGE

ŠTO DONOSI

NOVI ZAKON O

UDRUGAMA

TKO MOŽE BITI

VOLONTER

Kazne za udruge

KAKO DOBITI KREDIT

DOKUMENTACIJA

KOD SPONZORSTVA

KAKO UPRAVLJATI

UDRUGOM

KADA UDRUGA

MORA POKRENUTI STEČAJ

pros

inac

201

3.,

PRO

MO

TIVN

I BRO

J, BE

SPLA

TNI P

RIM

JERA

K

dr. sc. Igor Vidačak ravnatelj Ureda Vlade RH za udruge

Poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb

P R E T P L A T I T E S E N A Č A S O P I S

Tel. za pretplatu:01/ 49 21 742 i 01/ 49 21 737

Specijalizirani časopis za udruge!

I N F O R M A C I J E S AV J E T I P R O P I S I K A Z N E


Tel. za pretplatu:01/ 49 21 742 i 01/ 49 21 737

prosinac 2013 / www.udruga.hr / 4

prosinac 2013

I n t e r v j u Igor Vidačak, ravnatelj Ureda Vlade RH

za udruge 6

K o l u m n a U interesu je udruga da postignu maksimalnu javnost

i transparentnost rada 10 Udruge kao činitelji održive

društvne promjene 11

Fi n a n c i r a n j e u d r u g a Udruge iz programa EU iskoristile

70 milijuna eura 12 Što donosi novi Zakon o udrugama 14

Tr i b i n a Tribina o novom Zakonu o udrugama 19

Vo đ e n j e Upravljanje udrugom u 10 koraka 20 Svatko je vođa i može biti sretan

i zdrav 22

O r g a n i z a c i j a Sastančenje u udruzi 23

K o m u n i k a c i j a Upravljanje vremenom članova udruge 24

K o m u n i k a c i j a Dobar letak zlata vrijedi 26

E U u d r u g e Je li Big Society evolucija civilnog društva

ili pokušaj njegove kontrole 27

U d r u g a u f o k u s u Građani nisu dovoljno upoznati s vlastitim

potrošačkim pravima 28

U d u h u g r a đ a n s k i h o b i č a j a Zakon o sprječavanju nabijanja cijena 30

Vo l o n t e r i Tko moži biti volonter u udruzi 31

Č l a n s t v o u u d r u g a m a Tko može postati član udruge 33

N a k n a d e Obračun honorara kod udruga 34

R a d n o p r a v o Udruga štiti prava članova ako ne krši

osobna prava svojih zaposlenika 37

Fi n a n c i r a n j e Dokumentacija potrebna kod sponzorstva 39

Fi n a n c i j e Što donovi novi propis o

računovodstvu udruga 42

Fi n a n c i r a n j e u d r u g a Kako udruga može dobiti kredit 44

Po r e z i Darovanje građana za njihove zdravstvene

potrebe 46

Pr a v o Uvjeti pod kojima udruge mogu obavljati

prodaju proizvoda 47

Po r e z i - P D V Koje su udruge obveznici PDV-a 50 Kada se udruge moraju registrirati za

potrebe PDV-a zbog poslovanja s EU 51

U d r u g e u s u s t a v u s p o r t a Oporezivanje transfera sportaša s PDV-om 53

Pr a v o Kada udruga mora pokrenuti stečaj 55

Po s l o v a n j e s i n o z e m s t v o m Za koje se poslove vodi nadzorna knjiga 57

O d g o v o r i n a p i t a n j a Upravljanje odnosa s javnošću u udruzi Kako privući više članova u lošoj

ekonomskoj situaciji Kako potaknuti veće sudjelovanje volontera

za ispomoć zaposlenicima 58 Kako upravljati udrugom 60 Organizacija izleta od strane udruge 61 Primjena Zakona o javnoj nabavi na

poslovanje udruge 62 Rashodi za volontiranje 63 Isplata roškova službenog putovanja

vanjskim suradnicima, PDV kod prefakturiravanja režijskih troškova 64

K a z n e z a u d r u g e 66

sadr

žaj


ISKLJUČIVO ZA PRAKSU!

I u 2013. godini s Vama! Poštovani pretplatnici,mjesečnik „RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi“ izlazi već punih deset godina. Vjerujemo da smo opravdali Vaše povjerenje, što dokazuje i velik broj čitatelja ovog praktičnog i konkretnog mjesečnika za računovođe, knjigovođe, revizore, porezne savjetnike i financijske djelatnike.Osnovni cilj mjesečnika „RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi“ je služiti Vam kao pomoć u svakodnevnom radu na način da bude stručan ali istovremeno i praktičan, koristan i lako razumljiv. I u 2013. godini, svaki će pretplatnik svakog radnog dana imati pravo na besplatni pristup telefonskoj savjetničkoj službi koja Vam je svakodnevno na raspolaganju u vremenu od 8.30 do 13 sati.Cijena godišnje pretplate za 2013. na mjesečnik „RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi“ iznosi 895,00 kn (813,64 kn + PDV 10%).Pretplatom za 2013. godinu dobivate i pravo korištenja novog službenog portala časopisa: www.racunovodstvo-porezi.hr koji će sadržavati sve brojeve časopisa od 2003. do 2012., nove brojeve časopisa koji će izlaziti tijekom 2013., veliku bazu mišljenja Ministarstva financija, sudsku praksu s područja poreza te čitav niz drugih korisnih informacija. Portal će biti pušten u rad 31.12.2012.Također, pretplatom za 2013. godinu dobivate i pravo korištenja portala www.propisi.hr. Na portalu www.propisi.hr možete pronaći popis svih trenutno važećih propisa u RH, kao i uredničke pročišćene tekstove važećih propisa. Portal se dnevno ažurira s novoobjavljenim propisima u Narodnim novinama.

12 brojeva časopisa „RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi“

Dakle, za samo 895,00 kn (813,64 kn + PDV) dobivate:

Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja siječanj / 1 / 2010

CENTAR ZA RAČUNOVODSTVO I FINANCIJE, D. Golika 109, 10000 Zagreb

TISKANICA

ISSN 1333-8374

poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb

Jeste li znali da...

Odgovori na vaša pitanja � Praksa i mišljenja ovlaštenih poreznih savjetnika � RiPup odgovara

Računovodstvo � Financijski izvještaji neprofitnih organizacija za 2009. � Godišnji financijski izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih

korisnika za 2009. � Upute Ministarstva financija uz godišnje financijske izvještaje proračuna i

proračunskih korisnika za 2009. � Zakon o izvršavanju državnog proračuna RH za 2010. s osvrtom na državni proračun

� Obračun članarina, doprinosa, naknada i spomeničke rente za 2009.Porezi � Novosti koje donosi novi Pravilnik o PDV-u - primjena od 1.1.2010. � Godišnji obračun poslovanja obrtnika i slobodnih zanimanja za 2009. � Predaja obrasca DOH-Z za 2009. � Godišnja prijava poreza na dohodak građana za 2009. � Primjeri popunjavanja godišnje prijave poreza na dohodak građana za 2009.

� Uvod u transferne cijene

Plaće i naknade � Predaja Obrasca IP za 2009. � Predaja Obrasca ID-1 i Potvrde o isplaćenim dohocima za 2009. � Obračun plaća za 2010. � Prijeboj tražbina od HZZO-a i HZZOZZR-a po osnovi naknada plaće s obvezom po osnovi doprinosa (kratki prikaz ove novine)

Propisi.hr � Poslovanje u prodaji robe na malo izvan prodavaonica � Novi Zakon o radu – najznačajnije novine � Godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana u RH za 2010.

� Strana predstavništva u gospodarskoj djelatnostiUplatni računi u 2010.RiPup info

Svakodnevna telefonska savjetnička služba za pretplatnike na tel. brojeve 01/49 21 739 i 01/48 36 046 od 8.30 do 13.00 sati (temeljem PIN-a)

Svaki pretplatnik na RiPup za 2010. dobiva

knjige gratis!

2. Nacionalna konferencija tajnica, voditelja ureda i administrativnih djelatnikaZagreb, 19. veljače 2010.

(više na str. 8. i 9.)

Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja veljača / 2 / 2010

CENTAR ZA RAČUNOVODSTVO I FINANCIJE, D. Golika 109, 10000 Zagreb poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb


Odgovori na vaša pitanja

� RiPup odgovara

Računovodstvo

� Sastavljanje i predaja godišnjih financijskih izvještaja za 2009. u FINA-u

� Sastavljanje bilance za poduzetnike na dan 31.12.2009.

� Sastavljanje računa dobiti i gubitka za 2009.

� Sastavljanje bilješki uz financijske izvještaje za 2009.

� Rashodovanje i isknjiženje materijalne imovine kod trgovačkih društava

� Plaćanje doprinosa Hrvatskoj obrtničko komori

� Pravilnik o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog

proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

te o načinu vođenja registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika

� Računovodstveno evidentiranje privremenih razlika iskazanih u Obrascu PD

Porezi

� Prijava poreza na dobit (Obrazac PD) za 2009.

� Državne potpore i način ostvarivanja poreznih olakšica – potpora male

vrijednosti

� Konačni obračun PDV-a za 2009. (sastavljanje Obrasca PDV-K)

� Trošarinski obveznici prema Zakonu o trošarinama

Plaće i naknade

� Bolovanje radi komplikacija u trudnoći, te pravo na rodiljni i roditeljski

dopust

� Ostvarivanje prava na dječji doplatak u 2010.

Propisi.hr

� Ugovor o zajmu

RiPup info

Svaki sudionik seminara dobiva

knjigu: ZAKON O RADU –

praktični primjeri ugovora, pravilnika, odluka i drugih dokumenata

TISKANICA

ISSN 1333-8374Svakodnevna telefonska savjetnička služba za pretplatnike

na tel. brojeve 01/49 21 739 i 01/48 36 046 od 8.30 do 13.00 sati (temeljem PIN-a)

SEMINAR Zagreb, 11. ožujka 2010.

Sastavljanje godišnjih poreznih i

financijskih izvještaja za 2009. i što

donosi novi Zakon o radu(više na str. 5.)

Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja ožujak / 3 / 2010

3

2010




Računovodstvo � Računovodstvo državnih potpora � Izvještaj o novčanom tijeku za 2009. � Izrada konsolidiranih financijskih izvještaja (u užem smislu) � Ovrha na plaći i stalnim novčanim primanjima � Financijski izvještaji neprofitnih organizacija za prvo tromjesečje 2010. � Sastavljanje tromjesečnih financijskih izvještaja za proračune i proračunske korisnike te vođenje knjigovodstvenih evidencija PDV-a

Porezi

� Postupak oporezivanja marže prema Zakonu o PDV-u � Načelo nepristrane transakcije kod transfernih cijena � Uputa o sastavljanju i podnošenju porezne prijave obveznika poreza na dobit i obračunavanju poreza na dobit po godišnjem obračunu za 2009. godinu � Trošarina na alkohol i alkoholna pića � Mišljenja Ministarstva financija � Sudska praksa

Plaće i naknade � Izdaci za službena putovanja u zemlji i inozemstvu � Primjena najviše mjesečne i godišnje osnovice tijekom 2010. i godišnji obračun i povrat doprinosa za 2009. � Bolovanja zbog bolesti - obračun na teret poslodavca i HZZO-a

Propisi.hr

� Radno vrijeme (prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena) � Pravna narav repo ugovora

RiPup info

Spomenka Vodopija Laketa –Najtajnica za 2009.!(Više na str. 5.)

TISKANICA ISSN 1333-8374


nagrada za najbolje poslovne savjetnike u RH(više na str. 6. do 8.)

Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja travanj / 4 / 2010

4

2010




� Praksa i mišljenja ovlaštenih poreznih savjetnika

� RiPup odgovara

Računovodstvo

� Evidentiranje PDV-a kod troškova reprezentacije i osobnog automobila

� Iskazivanje odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze u

knjigovodstvu i u Računu dobiti i gubitka

� Raspored i isplata dobiti te pokriće gubitka kod d.o.o.-a za 2009.

� Računovodstvo poslova uvoza robe

� Računovodstvo proizvodnje i gotovih proizvoda (primjena HSFI 10 - Zalihe)

� Statistički izvještaji za razdoblje siječanj - ožujak 2010.

� Primjena Pravilnika o proračunskim klasifikacijama

Porezi � Obrtnici u sustavu PDV-a (I. dio)

� Ugovor o ustupu ili cesiji prava na povrat poreza

� Novosti kod posebnog poreza na plovila i zrakoplova

� Metoda i dokumentacija za određivanje transfernih cijena

� Mišljenja Ministarstva financija

� Sudska praksa

Plaće i naknade

� Otpremnine � Ozljede na radu i profesionalne bolesti - zdravstvena zaštita i bolovanje

Revizija

� Aktivnosti interne revizije u procesu upravljanja rizicima poduzeća

Carine

� Carinjenje poštanskih pošiljaka

Propisi.hr

� Ugovor know how

RiPup info


Svakodnevna telefonska savjetnička služba za pretplatnike


PRAKTIČNE RADIONICE:

Izrada izvještaja o novčanom toku

Izrada konsolidiranih financijskih izvještaja(više na str. 4. i 5.)

Dođite!27. svibnja 2010.

Zagreb, hotel Westin


Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja svibanj / 5 / 2010




Financije � Instrumenti i postupci analize financijskih izvještaja Računovodstvo � Priznavanje i mjerenje dugotrajne materijalne imovine � Računovodstvo graditeljstva (ugovora o izgradnji) � Računovodstvo poslova izvoza robe � Podsjetnik što treba predati u FINA-u do 30.6.2010. � Evidentiranje plaćanja i naplate kreditnim karticama kod samostalne djelatnosti (obrta)

Porezi � Izuzimanje i skrivene isplate dobiti - varijante oporezivanja � Obrtnici u sustavu PDV-a (II. dio) � Podnošenje zahtjeva za povrat i preknjiženje više i pogrešno uplaćenih javnih davanja od 1.1.2010.

� Određivanje transfernih cijena kod nematerijalne imovine i usluga unutar grupe

� Načini oporezivanja primitaka od intelektualnog vlasništva porezom na dohodak

� Mišljenja Ministarstva financija � Sudska praksa

Plaće i naknade � Godišnji odmor i isplata regresa za 2010. � Njega djeteta - bolovanje i druga prava � Najčešća pitanja iz zdravstvenog osiguranja u 2010. godini Propisi.hr � Tehnički zahtjevi za proizvode i postupak ocjenjivanja sukladnosti (I. dio) � Novine u Zakonu o trgovačkim društvima RiPup info

TISKANICA

ISSN 1333-8374


Besplatni seminar za pretplatnike RiPup-a!TOP 50 aktualnih pitanja i odgovora s područja poreza, računovodstva i radnog prava Zagreb, Opatija, Split, Osijek(više na str. 4. i 5.)

PRAKTIČNE RADIONICE:Izrada izvještaja o novčanom tokuIzrada konsolidiranih financijskih izvještaja (više na str. 10. i 11.)

Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja lipanj / 6 / 2010




� Praksa i mišljenja ovlaštenih poreznih savjetnika

� RiPup odgovara

Računovodstvo

� Računovodstvena evidencija leasinga kod najmoprimca

� Računovodstvo fiducijarnog prijenosa vlasništva

� Umanjenje vrijednosti imovine (prema HSFI-ima)

� Polugodišnji financijski izvještaji u sustavu proračuna uz primjere

evidentiranja troškova reprezentacije i odluka o raspodjeli rezultata

Porezi

� Porezni aspekt korištenja osobnih automobila

� Izmjena predujma poreza na dobit

� Porezna oslobođenja u vezi s međunarodnim prijevozom

� Sezonsko obavljanje obrta

� Primjeri poreznih akata i podnesaka stranaka u poreznom nadzoru

� Uloga i značaj prethodnih sporazuma o cijenama kod transfernih cijena

� Mišljenja Ministarstva financija

� Sudska praksa

Plaće i naknade

� Korektivni obrasci R-Sm � Rad studenata i učenika � Kako obračunati i isplatiti plaće po sudskoj presudi, sudskoj i izvansudskoj

nagodbi

Poslovna informatika

� Upravljanje softverskom imovinom (SAM) - imperativ u poslovanju

Propisi.hr

� Novi pravilnik o isticanju cijena proizvoda i usluga

� Sklapanje ugovora o radu

� Pravilnik o radu – praktični primjer

RiPup info

TISKANICA



Najbolji poslovni savjetnici! (str. 4. i 5.)

Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja srpanj / 7 / 2010


Aktualno � Obračun plaća i ostale novosti u oporezivanju dohotka od 1.7.2010. � Izmjene Zakona o porezu na dobit od 1. srpnja 2010.


Odgovori na vaša pitanja � RiPup odgovara

Računovodstvo � Rashodi od rezerviranja - računovodstveni i porezni aspekt � Različitost računovodstvenih i poreznih načela utvrđivanja rashoda od otpisa dugotrajne materijalne imovine � Statistički izvještaji poduzetnika za razdoblje siječanj - lipanj 2010. � Polugodišnji financijski izvještaji za neprofitne organizacije te najčešća pitanja i odgovori � Knjiženje danih i primljenih predujmova kod proračuna i proračunskih korisnika

Porezi � Poslovanje putničkih (turističkih) agencija - porezni i pravni aspekt � Utvrđivanje i obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i plovne objekte za pravne i fizičke osobe u 2010. � Neoporezive naknade troškova putnih naloga osobama koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem � Oporezivanje športaša i ostalih fizičkih osoba u sustavu športa � Povrat PDV-a po odredbama Direktive Vijeća 2008/9/EZ

Sudska praksa

Carine � Carinski postupak provoza osjetljive robe

Propisi.hr � Vođenje evidencije o radnicima od strane poslodavca � Novi Zakon o platnom prometu � Ugovor o zajedničkom ulaganju (joint ventures) � Tehnički zahtjevi za proizvode i postupak ocjenjivanja sukladnosti (II. dio)

RiPup info



Izmjene u oporezivanju dohotka i dobiti od 1. srpnja 2010.!(više na str. 17. do 26.)

UPISI U TIJEKU!

(više na str. 5. do 7.)

Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja kolovoz / 8 / 2010



Aktualno

� Nove obračunske isprave za isplatu plaće i otpremnine

� Vođenje evidencije o radnicima u praksi

� Promjena naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma

Propisi.hr

� Zakon o radu

� Pravilnik o načinu objave pravilnika o radu

� Pravilnik o djelatnostima koje se smatraju industrijom

� Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća

� Pravilnik o poslovima na kojima radnik može raditi samo nakon

prethodnog i redovnog utvrđivanja zdravstvene sposobnosti

� Pravilnik o sadržaju i načinu izdavanja potvrde o privremenoj

nesposobnosti za rad

� Pravilnik o poslovima na kojima maloljetnik može raditi i o aktivnostima

u kojima smije sudjelovati

� Pravilnik o poslovima na kojima se ne smije zaposliti maloljetnik

� Pravilnik o postupku registracije i sadržaju registra ugovora o radu

pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima

� Pravilnik o radnom vremenu, odmorima i dopustima radnika na

pomorskim ribarskim plovilima

� Pravilnik o radnoj knjižici

� Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine

� Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima

� Kolektivni ugovor ugostiteljstva

� Kolektivni ugovor za djelatnost trgovine

� Kolektivni ugovor za graditeljstvo

� Zakon o osiguranju potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca

� Zakon o minimalnoj plaći

� Zakon o zaštiti na radu




U ovom broju RiPup-a!

ZBIRKA IZABRANIH PROPISA

S PODRUČJA RADNIH ODNOSA

Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područjarujan / 9 / 2010




Računovodstvo � Primjena MRS-a 23 - Troškovi posudbe � Računovodstvo tečajnih razlika � Mjenice s računovodstvenog i financijskog aspekta � Evidentiranje dugotrajne i kratkotrajne imovine fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnosti (obrtnici i dr.) � Značaj riznica za upravljanje likvidnošću proračuna JLP(R)S i mogućnost kratkoročnog zaduživanja

� Sastavljanje devetomjesečnih financijskih izvještaja proračuna uz pregled ključnih izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju Državnog proračuna za 2010.Porezi

� Plaćanje poreza na dobit po odbitku � Sudjelovanje poreznih obveznika u utvrđivanju činjenica u poreznom nadzoru � Lokalni porezi � Označena plinska ulja za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi i za

grijanje

Sudska praksa

Carine � Vrste daljnjih carinskih postupaka nakon proteka roka od godinu dana na koji

je bio odobren privremeni uvoz robe u zakupPropisi.hr � Poslovno uvjetovani otkaz � Osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu u praksi � Pregled mišljenja o primjeni novog Zakona o radu � Uvjeti i način prodaje hrane izvan prodavaonica � Pravilnik o načinu isticanja maloprodajne cijene i cijene za jedinicu mjere proizvoda i usluga

RiPup info

TISKANICA

ISSN 1333-8374


18.11.2010. (četvrtak) Zagreb, hotel Westin, Kristalna dvorana

Cjelodnevna konferencija za prodajno osoblje – članove uprave za prodaju, direktore prodaje, voditelje prodaje, prodavače i trgovce


Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja listopad / 10 / 2010




� RiPup odgovara � Pitanja i odgovori iz nadležnosti gospodarskih inspektora

Računovodstvo

� Razlike između računovodstvene i oporezive dobiti - financijski i računovodstveni aspekt

� Statistički izvještaji za razdoblje siječanj - rujan 2010.

� Računovodstvo troškova posudbe

� Likvidacija trgovačkog društva

� Financijska izvješća društava u likvidaciji - kome se dostavljaju i u kojem roku

� Računovodstvo poslovanja oplemenjivanja, obrade, dorade i prerade uvezene robe

(lohn poslovi) � CCIRS swap kao instrument zaštite novčanog toka - računovodstveni i porezni aspekt

� Financijski izvještaji neprofitnih organizacija za razdoblje od 1.1. do 30.9.2010.

� Izmjene Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu

� Planiranje u sustavu proračuna za razdoblje 2011.-2013.

� Manipulacije u financijskim izvještajima

Porezi � Nastanak porezne obveze, porezna osnovica, prolazne stavke i prefakturiranja

u sustavu PDV-a

Sudska praksa

Plaće i naknade

� Naknade troškova prijevoza na posao i s posla radnicima

� Korištenje plaćenog i neplaćenog dopusta

Propisi.hr

� Upis članova d.o.o.-a do 31.10.2010. i druge izmjene Zakona o sudskom registru

� Izvanredni otkaz ugovora o radu (s osvrtom na sudsku praksu)

� Menadžerski ugovori u praksi

� Utjecaj otvaranja stečajnog postupka na ugovore o radu i

na prava i obveze iz radnog odnosa

RiPup info

TISKANICA



www.poslovni-savjetnik.com

Mjesečnik za računovodstvena, porezna i druga ekonomska područja studeni / 11 / 2010




Računovodstvo � Računovodstvo povratnih najmova (sales and lease back) � Računovodstveno-porezni aspekti proizvodnje merkantilne pšenice � Sastavljanje konsolidiranih financijskih izvještaja i izrada plana konsolidacije

Porezi � Prijelaz obveznika poreza na dohodak na oporezivanje porezom na dobit � Isplata božićnice i prigodnih darova u 2010. � Izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak � Odabir poreznih obveznika za nadzor � Poslovanje neprofitnih organizacija i položaj tih organizacija u poreznom sustavu RH

Mišljenja Ministarstva financija

Financije � Gotovinska plaćanja u poslovima s inozemstvom i plaćanja u stranoj valuti

Plaće i naknade � Godišnji obračun plaća za 2010. � Obračun i isplata 13. plaće (bonusa) radnicima

Propisi.hr � Prestanak ugovora o radu po sili zakona (s osvrtom na sudsku praksu) � Nova materijalna prava nezaposlenih � Najčešća pitanja i odgovori u svezi Zakona o trgovini � Na koji način udruge i druge neprofitne pravne osobe mogu obavljati djelatnost trgovine � Uvjeti za obavljanje trgovine i određenih usluga na Internetu � Ugovor o zakupu poslovnog prostora � Ugovor o forfetingu

RiPup info



Svaki pretplatnik na RiPup za 2010. dobiva i ove 2 korisne knjige gratis! više na str. 4. i 5.

Jeste li posjetili centralni poslovni portal?

Božo Prelević Igor Milinović Martina Grgec

Praktični primjeri:ugovorapravilnikaodlukai druge dokumentacije

Isključivo za praksu

Martina GrgecBožo Prelevic Zvonimir Trampus

Primjeri najcešcihugovora

u poslovnoj praksi

CENTAR ZA RAČUNOVODSTVO I FINANCIJE, I. Gajnički vidikovac 5, 10000 Zagreb poštarina plaćena u pošti 10000 Zagreb





Aktualno

� Novine kod sastavljanja isplatne liste za plaće, naknade plaće i

otpremnine � Fiskalizacija u prometu gotovinom - u očekivanju Zakona


� RiPup odgovara

Računovodstvo � Računovodstveni i porezni aspekti otpisa obveza

� Rashodi darovanja i sponzorstva - računovodstveni i porezni tretman

� Revalorizacija, revalorizacijska rezerva i odgođena porezna obveza

(primjena HSFI-a) � Provođenje godišnjeg popisa (inventure) kod poduzetnika za 2012.

� Pripremne radnje za sastavljanje financijskih izvješća kod obveznika

HSFI-a � Derivatni financijski instrumenti - značaj i računovodstveno

priznavanje

Porezi � PDV u komunalnoj djelatnosti

� Porezna olakšica za reinvestiranu dobit

� Isplata božićnice i prigodnih darova u 2012.

Plaće i naknade

� Godišnji obračun plaća za 2012.

� Obračun i isplata 13. plaće (bonusa) radnicima

Financije

� Primjena pokazatelja aktivnosti u poslovnim procesima poduzetnika

Propisi.hr

� Primjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi

u praksi � Pružanje usluga potrošačkog kreditiranja nakon izmjena i dopuna

Zakona o potrošačkom kreditiranju

� Novine u sustavu ovrhe

� Izrada pravilnika o zaštiti od požara

RiPup – mjesečnik za računovodstvo, poreze i druga područja ekonomije

Sudjelujte u natječaju za

NAJBOLJU TAJNICU

HRVATSKE!

(više na str. 10.)

Zagreb

Seminar: PRIPREMNE RADNJE

ZA IZRADU GODIŠNJIH POREZNIH I

FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2012. I

OSTALE AKTUALNOSTI (više na str. 5.)

Zagreb

Trening: RADNI ODNOSI

U PRAKSI – KAKO POSLOVATI

U SKLADU SA ZAKONOM (više na str. 11.)

Untitled-1 1

13.11.2012 22:49:10

Neograničen broj telefonskih konzultacija od 8.30 do 13 sati

Pravo korištenja portala www.racunovodstvo-porezi.hr

Pravo korištenja portala www.propisi.hr

Obnova pretplate v1.indd 1 14.11.2012 13:47:03

NAKLADNIK: Centar za management i savjetovanje d.o.o.

1. Gajnički vidikovac 5, 10 000 Zagreb, OIB: 60842328628Zagrebačka banka d.d. IBAN br. HR1123600001101696787Privredna banka Zagreb d.d. IBAN br. HR5423400091110312376

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: Igor MILINOVIĆ, [email protected]

PREDSJEDNICA UPRAVE: Sandra MIHELČIĆ, [email protected]

IZVRŠNA UREDNICA: Mirjana FIJOLIĆ, [email protected]

STALNI SURADNICI:Gojko BEŽOVAN, Nadina Cvetko BOROTA, Anđelko BREZOVNJAČKI, Marija BUTKOVIĆ, Milivoj FRIGANOVIĆ, John LODDER, Olga Štajdohar PAĐEN, Saša PETAR, Zorislav Antun PETROVIĆ, Božo PRELEVIĆ, Nataša RUPČIĆ, Daniel SEVER, Hedda Martina ŠOLA, Ivana UROIĆ, Mia ŽILAVEC

VODITELJI MARKETINGA:Biserka ČONKAŠ, Svjetlana PEĆINAR, Zlata RADOVIĆ, Sanja ŠKENDER, tel. 01 - 36 90 834

TAJNIŠTVO I PRETPLATA:Lidija PRSKALO, [email protected], tel. 01 - 49 21 742, faks: 01 - 49 21 743

GRAFIČKA PRIPREMA I DIZAJN:Gordana ŽAGAR, [email protected], mob. 091 - 15 39 002

NASLOVNICA: Pixsell

DISTRIBUCIJA: Hrvatska pošta

NAKLADA: 48.000 primjeraka

FOTOGRAFIJE: SHUTTERSTOCK, Inc. New York, www.shutterstock.com, Pixsell i vlastita arhiva

Časopis izlazi 8 puta godišnje. Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedopuštena je objava, preslika, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i drugi način prenošenja u bilo kojem obliku uključivo Internet, bez pismene suglasnosti nakladnika. Godišnja pretplata na časopis Udruga.hr iznosi 295,00 kn (PDV uračunat). Ako se pretplata na časopis ne otkaže pismeno najkasnije 10 dana prije isteka roka pretplate smatra se da je pretplata produžena. Ovaj broj časopisa Udruga.hr je promotivni besplatni broj – nije za prodaju.

© Udruga.hr član je

INTERNET: www.udruga.hr

®

A K A D E M i JA

IMPRESUM

POZIV NA AUTORSKU SURADNJU!Ako smatrate da bi pisanjem za naš časopis pridonijeli

njegovoj kvaliteti, molimo da nam se javite radi dogovora o autorskoj suradnji, na e-mail: [email protected]

NARUDŽBENICA kojom se pretplaćujem na časopis

Udruga.hr za 2014. godinu (8 brojeva) po cijeni od 295,00 kn

(PDV uključen u cijenu)

Naziv tvrtke: __________________________________________

OIB: __________________________________________

Ime i prezime: __________________________________________

Adresa, grad: __________________________________________

Tel.: __________________________________________

E-mail: __________________________________________

Fax: __________________________________________

Broj primjerka: __________________________________________

Potpis odgovorne osobe:

Molimo ispunjenu narudžbenicu pošaljite na fax: 01/49 21 743

ili e-mail: [email protected]

www.udruga.hr

Riječ urednika

Poštovani čitatelji,pred Vama je promotivni broj časopisa Udruga.hr. Nakon nekoli-

ko naših časopisa koji izlaze duži niz godina (Poslovni savjetnik, Računo-vodstvo i porezi u praksi, Propis.hr i dr.), odlučili smo se na pokretanje no-vog. Na navedeno smo se odlučili jer već dugo vremena uviđamo potrebu izlaženja časopisa koji će se baviti isključivo problematikom rada udruga.

Udruge, tj. odgovorne osobe u njima, često imaju potrebu za raznim stručnim informacijama. To su primjerice savjeti vezani uz rukovođenje ra-dom udruge, informacije iz područja porezne i pravne tematike, zakonske obveze i odgovornosti predsjednika udruga i drugih odgovornih osoba. Na-ime, nepoznavanje propisa koji se odnose na rad udruga ne oslobađaju udrugu i odgovorne osobe u njima od mogućih novčanih kazni.

Na temelju toga koncipirali smo časopis Udruga.hr koji je edukati-van, savjetodavan i upotrebljiv u radu udruge. Značajni dio časopisa po-svetili smo temama s područja propisa koji se odnose na udruge, ali na na-čin da su te teme obrađene jednostavno i razumljivo svakom predsjedniku udruge ili odgovornoj osobi.

Cijena godišnje pretplate iznosi 295,00 kuna (PDV uključen). Časopis će izlaziti 8 puta godišnje, tj. u prosjeku svakih mjesec i pol dana. Napominje-mo da će Udruga.hr za Vas organizirati konferencije i seminare o čemu ćete biti detaljnije informirani kroz iduće brojeve našeg časopisa.

Nadam se da će te u časopisu Udruga.hr pronaći puno korisnih člana-ka i da će uvidjeti njegovu korisnost za Vas kao odgovorne osobe u udruzi.

S poštovanjem,

Glavni i odgovorni urednik



INTE

RVJ

U

Prigodno za prvi broj časopisa Udruga.hr saznali smo odgovore na važna pitanja o trenutnom stanju u nevladinom sektoru od ravnatelja Vladinog ureda za udruge, dr. sc. Igora Vidačka. Koje promjene donosi novi Zakon o udrugama i hoće li prijedlog Zakona o udrugama preciznije definirati financiranje programa, projekata i aktivnosti od interesa za opće dobro koje provode udruge, kao i obveze udruga koje dobivaju sredstva iz javnih izvora...puno je pitanja za sektor koji broji preko 50.000 udruga i poprima sve važniju gospodarsku ulogu.

dr. sc. Igor Vidačak, ravnatelj Ureda Vlade RH za udruge

Vidačak: Udruge su važne za gospodarstvo. Godišnje uprihoduju oko 4,5 milijardi kuna

PRIJEDLOG ZAKONA DETALJNIJE DEFINIRA IMOVINU UDRUGE |Udruga.hr| : Što novoga donosi novi Zakon u udrugama? Hoće li se Zakon mijenjati u dijelu koji se odnosi na nadzor, likvidaciju, stečaj i brisanje udruga iz Registra udruga ... Hoće li se novim Zakonom postrožiti uvjeti za osnivanje udruga, financiranje, plaćanje PDV-a za neke?

Vidačak: Prijedlog novog Za-kona o udrugama pripremljen je uzimajući u obzir rezultate op-sežnog savjetovanja sa zaintere-siranom javnošću te niza raspra-va provedenih s predstavnicima


nadležnih državnih tijela i me-đunarodnim stručnjacima za ne-profitno pravo. Predloženim zako-nom jasnije se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, regi-stracija, financiranje, imovina, odgovornost, statusne promje-ne, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne oso-be, te djelovanje predstavništava stranih udruga u Republici Hrvat-skoj. Osim toga, po prvi puta se jasno utvrđuju načela djelovanja udruge - načelo neovisnosti, jav-nosti, demokratskog ustroja, ne-profitnosti i načelo slobodnog su-djelovanja u javnom životu.

Nema govora o postrožava-nju uvjeta za osnivanje udruge. Nasuprot, po prvi put se daje mo-

gućnost punoljetnim osobama li-šenima poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji koje se odno-se na osobna i imovinska prava te maloljetnicima iznad 14 godina da, uz suglasnost zakonskog za-stupnika odnosno skrbnika, budu osnivači udruge. Imajući u vidu da je statut osnovni instrument re-guliranja unutarnjeg ustrojstva udruge, a iz razloga pravne sigur-nosti i potrebe zaštite prava čla-nova udruge, proširen je obvezni sadržaj statuta, jasnije su propisa-ne odredbe u vezi s upravljanjem udrugom i tijelima udruge, a pro-pisane su i obveze osobe ovlašte-ne za zastupanje.

Važna je novost da će svi po-daci upisani u Registar udruga te statut udruge biti javno dostupni, a predstojećim izmjenama propi-sa koji uređuju financijsko poslo-vanje i računovodstvo neprofit-nih organizacija očekujemo da u Registru udruga putem povezni-ce na Registar neprofitnih orga-nizacija budu dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udru-ga. Vjerujemo da će to pridonijeti smanjenju zahtjeva za dodatnom dokumentacijom koju udruge moraju prilagati na natječajima za financiranje projekata iz jav-nih izvora, a svakako će pomoći i boljem upoznavanju javnosti s radom udruga.

Nacrt prijedloga Zakona de-taljnije definira imovinu udruge te uvjete pod kojima udruga može

obavljati gospodarsku djelatnost. Definirane su obveze i odgovor-nosti udruga financiranih iz jav-nih izvora, a važna odredba od-nosi se na zabranu sudjelovanja u promidžbi političke stranke, koali-cije ili kandidata udruge koja pro-vodi programe i projekte od in-teresa za opće dobro financirane iz javnih izvora. Kriteriji, mjerila i postupci financiranja programa i projekata od interesa za opće do-bro koje provode udruge bit će uređeni Uredbom Vlade Republi-ke Hrvatske, a donošenjem nave-dene Uredbe prestat će važiti Ko-deks pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financij-ske potpore programima i projek-tima udruga.

Novo poglavlje Zakona o udrugama koje se odnosi na sta-tusne promjene uvodi moguć-nost pripajanja, spajanja i podje-le udruge. Nadalje, dodatno su precizirane nadležnosti za obav-ljanje nadzora nad radom udru-ge, a odredbama o prestanku postojanja udruge nastoji se rije-šiti postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge. Posebna pažnja posve-ćena je odredbama o prestanku postojanja udruge, ustanovljen je institut likvidatora udruge, a predviđen je i skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge.

Supsidijarna primjena zako-na ipak nije predviđena na poseb-ne oblike udruživanja, jer je proci-jenjeno da je, kao i dosad, pravni položaj sindikata, političkih stra-naka, vjerskih zajednica i udruga poslodavaca bolje u cijelosti regu-lirati posebnim zakonima zbog niza specifičnosti djelovanja sva-kog od posebnih oblika udruži-vanja na koje se kroz niz primjera skrenula pozornost u javnoj ra-spravi.

Ukratko, prijedlog novog Za-kona o udrugama donosi niz no-vosti i promjena, ali vjerujem da smo uspjeli pogoditi pravu mje-

ru i da ćemo i dalje zadržati visoke standarde u ostvarivanju slobode udruživanja u Hrvatskoj.

|Udruga.hr| : Koliki je udio zaposlenih u neprofitnom sektoru u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj?

Vidačak: Udio zaposlenih u neprofitnom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenih u Hrvat-skoj rastao je proteklih godina i kreće se oko 1,3 posto. U prosjeku je to od 18 do 20.000 zaposlenih godišnje, od čega otprilike polo-vica otpada na zaposlene u udru-gama. S obzirom na sve važniju ulogu koju civilno društvo ima u povlačenju sredstava iz fondova EU, za očekivati je da će taj broj rasti u predstojećim godinama te da će sve veći broj mladih početi promatrati udruge i ostale orga-nizacije civilnog društva kao po-željnu karijernu opciju.

JASNIJI UVJETI ZA OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI|Udruga.hr|: Pod udrugama su registrirani razni oblici udruživanja koji se pred zakonom jednako tretiraju bez obzira je li provode aktivnosti za opće dobro ili samo u korist svojih članova. Ovdje mislim na u medijima često spominjane sportske organizacije klubove kao npr. Dinamo. Kako će se novim zakonom definirati djelovanje udruga koje provode projekte, programe i aktivnosti od interesa za opće dobro?

Vidačak: Iako je postojala ideja za donošenjem zakona koji bi definirao status organizacija koje djeluju za opće dobro, među organizacijama civilnog društva i nadležnim tijelima državne upra-ve nije se mogao postići konsen-zus oko otvorenih pitanja. Osim toga, procijenjeno je da su do-datni proračunski i transakcijski

Nema govora o postrožavanju

uvjeta za osnivanje udruge. Nasuprot, po prvi put se daje mogućnost punoljetnim

osobama lišenima poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji koje se odnose na osobna i imovinska prava

te maloljetnicima iznad 14 godina da, uz suglasnost zakonskog

zastupnika odnosno skrbnika, budu osnivači udruge.


troškovi povezani s administrira-njem zahtjeva za odobravanjem statusa organizacija za opće do-bro i praćenja ispunjavanja uvjeta za zadržavanje tog statusa znatno veći od procijenjenih koristi tog pristupa. Slijedom provedene ra-sprave, a uzimajući iskustva dru-gih zemalja u okruženju, držimo važnijim usmjeriti se na to kako kvalitetnije, strateški podupirati programe i projekte od interesa za opće dobro koje provode udru-ge, a ne toliko na formalni status ove ili one organizacije. Nacrt pri-jedloga Zakona o udrugama pre-ciznije definira programe i projek-te odnosno aktivnosti od interesa za opće dobro, kao i obveze udru-ga koje dobivaju sredstva iz jav-nih izvora. Uredbom koju će Vla-da donijeti po usvajanju Zakona podrobnije će se urediti i obve-ze i odgovornosti državnih tijela na svim razinama koja financira-ju programe udruga, ali i kriteri-ji i mjerila za dodjelu tih bespo-vratnih sredstava iz javnih izvora.Važeći Zakon o udrugama vrlo jasno kaže kako udruga ne smi-je obavljati djelatnost radi stjeca-nja dobiti za svoje članove ili treće osobe te ako u obavljanju djelat-nosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udru-ge koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom. Nacrtom pri-jedloga novog Zakona o udruga-ma detaljnije su obrazloženi uvjeti pod kojima udruga može obavlja-ti gospodarsku djelatnost, a novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih orga-nizacija koji je u izradi predvidjet će obvezu osnivanja trgovačkog društva za organizacije koje obav-ljanjem gospodarske djelatnosti stječu prihod iznad određene gra-nice. Javna dostupnost temeljnih akata kao i financijskih izvještaja udruga trebala bi biti snažan me-hanizam za sprječavanje nepra-

vilnosti u poslovanju svih udruga. Također, i Zakon o sportu ima niz odredbi kojima se uređuje djelo-vanje sportskih klubova, pa tako i onih profesionalnih, stoga zako-nodavni okvir za djelovanje i ta-kvih udruga, ako nisu stekle uv-jete da se preoblikuju u sportska dionička društva, treba promatra-ti u širem kontekstu.

|Udruga.hr| : Zašto su sportski klubovi i vjerske zajednice oslobođeni PDV-a?

Vidačak: Nisu sportske udru-ge i vjerske zajednice u nekom povlaštenom položaju u odnosu na druge udruge. Važno je ima-ti u vidu da udruge, kao i ostale neprofitne organizacije koje nisu obveznici PDV-a, snose taj porez kao krajnji potrošači. One ne za-računavaju PDV korisnicima nji-hovih usluga ili kupcima njihovih roba, pa su za krajnjeg korisnika njihove isporuke u pravilu jeftini-je. No, te organizacije nemaju ni pravo odbiti pretporez s ulaznih računa za kupljene nabavke, već snose zaračunati PDV kao sastav-ni dio cijene kupljenih artikala ili usluga. U smislu poreznih propi-sa, udruge načelno nisu obvezni-ce plaćanja PDV-a, no mogu ući u sustav PDV-a kroz svoju podu-zetničku djelatnost. Uvjet za ulaz u sustav PDV-a jest da je ukupna godišnja vrijednost isporuče-nih dobara i usluga, koje bi bile oporezive, prešla vrijednost od 230.000 kuna. Međutim, zbog čestih promjena propisa u ovom području najbolje je uvijek kon-zultirati internetske stranice Po-rezne uprave.

|Udruga.hr| : Što je pokazao obilazak na terenu

gospodarskih inspektora Državnog inspektorata?

Vidačak: Nemamo detaljni uvid u nalaze Državnog inspek-torata pa je ovo pitanje najbolje postaviti izravno njima. Dakako, imamo saznanja o slučajevima gdje se status udruge koristi za obavljanje gospodarskih djelat-nosti koje su u suprotnosti s po-sebnim propisima koje uređuju tu djelatnost pa su nužne reakci-je nadležnih državnih tijela, kako bi se onemogućilo stjecanje ne-opravdanih povlastica na tržištu. Ipak, neosporno je da trebamo raditi i na puno snažnijoj promo-ciji koncepta društvenog podu-zetništva čiji su glavni nositelji upravo udruge koje su spremne uložiti vlastito znanje i kreativnost u razvoj inovativnih poduzetnič-kih aktivnosti koje su primarno u službi zajednice, a ne osobne ko-risti i bogaćenja. Vjerujemo da će se i novim Zakonom o udrugama, ali i Zakonom o financijskom po-slovanju i računovodstvu nepro-fitnih organizacija te Strategijom razvoja društvenog poduzetniš-tva stvoriti preduvjeti za izlazak iz „sive zone“ u kojoj još uvijek mno-gi subjekti registrirani kao udru-ge obavljaju gospodarske djelat-nosti.

|Udruga.hr| : Država više izdašno ne podupire rad udruga one se sve više moraju okretati tržištu. Znaju li udruge zarađivati?

Vidačak: Udruge se financira-ju iz različitih izvora koji uključuju državni proračun, proračune je-dinica lokalne i područne samo-uprave, fondove Europske unije i druge javne izvore, ali također značajne prihode dobivaju pro-

dajom roba i pružanjem usluga, iz članarina te upravljanja imovi-nom.

Godišnje udruge u prosjeku uprihoduju oko 4,5 milijardi kuna. Prihodi od donacija se kreću oko 2 milijarde, prihodi od prodaje roba i usluga blizu 1 milijarde, a priho-di od članarina oko pola milijar-de kuna godišnje, a ostatak čine prihodi po posebnim propisima, prihodi od imovine te ostali pri-hodi. Vladin Ured za udruge pri-prema svake godine izvješće o financiranju projekata i progra-ma organizacija civilnog društva iz javnih izvora iz kojeg je vidljiv određeni trend smanjenja sred-stava iz državnog proračuna, ali i značajan iznos sredstava koja se dodjeljuju iz proračuna jedinica lokalne i područne samouprave koji je dvostruko veći od izdva-janja iz državnog proračuna. Još uvijek je razmjerno mali udio pri-hoda od donacija građana te tr-govačkih društava što pokazuje da moramo više raditi na razvoju individualne i korporativne filan-tropije kao ključnih preduvjeta za održivost programa i projekata od interesa za opće dobro koje udru-ge provode.

Vjerujem da se uz kvalitetnije planiranje i raspodjelu sredstava kao i učinkovitijim povlačenjem sredstava iz EU fondova mogu smanjiti posljedice eventualnog daljnjeg smanjenja sredstava iz državnog proračuna. U 2012. go-dini smo ostvarili određeni napre-dak u zajedničkom, središnjem planiranju Vladinih prioriteta za financiranje projekata i progra-ma udruga iz državnog prora-čuna ponajprije radom Vladinog Međuresornog povjerenstva za koordinaciju politike financiranja

Udio zaposlenih u neprofitnom sektoru u odnosu na ukupni broj zaposlenih u Hrvatskoj rastao je proteklih godina i kreće se oko 1,3%. U prosjeku je to od 18 do 20.000 zaposlenih godišnje, od čega otprilike polovica otpada na zaposlene u udrugama.


projekata udruga. Međutim, re-zultati tih napora u financijskom smislu moći će se sagledati tek sljedećih godina.

Valja istaknuti da je sve veći broj udruga vrlo aktivno u izna-laženju mogućnosti samofinan-ciranja čime ostvaruju dodatna sredstva potrebna za financiranje glavnih djelatnosti udruge i jačaju svoju održivost. Osnivaju socijal-ne zadruge i društvena poduze-ća, te osim osiguranja sredstava za rad, ostvaruju i druge važne ci-ljeve kao što su očuvanje prirod-nih resursa, otvaranje novih rad-nih mjesta te dopuna postojećih socijalnih odnosno javnih usluga koje nedostaju u zajednici.

UDRUGE KAO GENERATORI ZAPOŠLJAVANJA|Udruga.hr| : Koliko je globalna kriza utjecala na domaću i međunarodnu nevladinu scenu?

Vidačak: Globalna ekonom-ska kriza je ujedno i prigoda da preispitamo postojeća rješenja i pristupe na svim područjima pa tako i vezano uz okruženje za rad udruga i ostalih organizacija ci-vilnog društva. Vjerujem da i uz znatno manje sredstava može-mo postići iste ili čak veće učin-ke uz kvalitetniju koordinaciju i suradnju te programiranje prio-riteta koje će se temeljiti na do-broj analizi potreba u svim sek-torima. Širom svijeta pa tako i u

Hrvatskoj svakodnevno nastaju nove udruge, ali mnoge iz niza razloga prestaju s radom. Nama u fokusu mora biti održivost pro-grama koje udruge provode uz puno bolju međusektorsku surad-nju te proaktivniju komunikaciju s građanima i poslovnim sekto-rom. U ovom turbulentnom vre-menu u kojem neprestano svje-dočimo posljedicama financijske krize, ali i kad gajimo velika oče-kivanja od predstojećih ulaganja iz strukturnih fondova, očekujem da će udruge kao i dosad pokaza-ti da mogu biti važni pokretači ra-zvojnih procesa na lokalnoj razini i generatori novog zapošljavanja i rasta temeljenog na vlastitom znanju i inovacijama.

|Udruga.hr| : Koliko je financijskih sredstava povučeno iz pretpristupnih fondova EU? Jesu li udruge uspješne tome?

Vidačak: Ured za udruge je u svibnju ove godine prikupio podatke o financiranju udruga iz fondova Europske unije. Iz priku-pljenih podataka utvrđeno je da su udruge iz programa CARDS, PHARE, IPA te iz niza programa i inicijativa Unije zadnjih godina iskoristile skoro 70 milijuna eura za provedbu preko 550 projeka-ta. Općenito, možemo biti jako zadovoljni sposobnošću udruga za pripremu i provedbu projeka-ta. Pokazalo se da udruge povla-če gotovo sto posto sredstava na svim natječajima koje je Ured za udruge isplanirao za financiranje iz EU fondova namijenjenih ra-zvoju civilnog društva u Hrvat-skoj. Siguran sam da će tako biti i ubuduće.

|Udruga.hr|: Postoji li nacionalno istraživanje o stanju civilnog sektora u Hrvatskoj?

Vidačak: U različitim istraži-vanjima koja su provođena po-

sljednjih godina dostupni su određeni podaci iz kojih je mo-guće izvoditi zaključke o stanju civilnog sektora u Hrvatskoj. Pri-mjerice, takva su istraživanja CIVI-CUS-ov indeks civilnog društva u Hrvatskoj te USAID-ov Indeks odr-živosti civilnog društva u Hrvat-skoj. Ipak, sveobuhvatno istraži-vanje svake dvije godine provodi Nacionalna zaklada za razvoj ci-vilnoga društva pod nazivom Pro-cjena stanja razvoja organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj. Tre-ba reći da se metodologija spo-menutih istraživanja razlikuje te da ne postoji jedinstven pristup mjerenju napretka u stvaranju po-ticajnog okruženja za razvoj civil-nog društva.

Ipak većina istraživanja po-kazuje da je financijska održivost uvijek u prvom planu kad je riječ o izazovima u radu udruga, po-gotovo imajući u vidu još uvijek dominantno oslanjanje na javne izvore financiranja. Prema osta-lim pokazateljima koji su obu-hvaćeni istraživanjem kao što su uvjeti rada udruga, struktura za-poslenika, područja djelovanja udruga, suradnja s drugim udru-gama, državom i poslovnim sek-torom, odnos javnosti te suradnja s medijima, situacija je stabilna i kontinuirana i nije se znatno pro-mijenila u odnosu na prethodna istraživanja.

Također, istraživanja najčešće ukazuju na potrebu prilagodbi poreznih propisa i iznalaženje novih oblika financiranja organi-zacija civilnoga društva uz pret-postavku razvoja filantropije, so-cijalnog ugovaranja, društveno odgovornog poslovanja profit-nog sektora i kvalitetnog progra-miranja i korištenja fondova EU uz ujednačenje regionalnog ra-zvoja. No, činjenica je da ne po-stoji dovoljno istraživanja o ulo-zi organizacija civilnog društva u društvenom razvoju i to je prepo-znato kao problem i prilikom izra-

de Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj ci-vilnoga društva 2012. – 2016. U Nacionalnoj strategiji jedna od mjera odnosi se na osigurava-nje analitičke podloge za praće-nje napretka u razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj te se očekuje da će u narednim godi-nama biti ostvareni pozitivni po-maci i u tom smislu. |Udruga.hr| : Među udrugama postoji problem velikog rizika ulaska u izradu skupe dokumentacije i projekata za EU fondove.

Vidačak: Dokumentacija za prijavu projekata za dodjelu sred-stava iz fondova EU nije sama po sebi skupa, no njena priprema može predstavljati trošak za udru-gu ukoliko ona plaća uslugu pisa-nja projekta vanjskim stručnjaci-ma ili konzultantima. No, tijekom zadnjih desetak godina u Hrvat-skoj se kontinuirano provodi ve-liki broj edukacija za predstavni-ke udruga o tome kako napisati, odnosno pripremiti projekt za pri-javu na natječaj za dodjelu sred-stava iz fondova EU te su udru-ge u većem dijelu razvile vlastite sposobnosti za pisanje projekata. Ujedno, prilikom svakog javnog poziva za prijavu projekata za fi-nanciranje kroz neki od EU fondo-va, organiziraju se informativne radionice na kojima se potencijal-nim korisnicima pobliže predstav-ljaju natječajna dokumentacija, ciljevi i prioriteti natječaja, krite-riji prihvatljivosti itd. Također, iako manje i posebice tek osnovane udruge mogu imati nedostatne sposobnosti za prijavu projekata za dodjelu bespovratnih sredsta-va iz fondova EU, one mogu biti partneri većim udrugama u pro-vedbi njihovih projekata te na taj način u praksi stjecati potrebna iskustva, što mnoge od njih i čine.

Mirjana Fijolić

Godišnje udruge u prosjeku uprihoduju oko 4,5 milijardi kuna. Prihodi od donacija se kreću oko 2 milijarde, prihodi od prodaje roba i usluga blizu 1 milijarde, a prihodi od članarina oko pola milijarde kuna godišnje, a ostatak čine prihodi po posebnim propisima, prihodi od imovine te ostali prihodi.


Hrvatska bi u idućih nekoliko mjeseci trebala dobiti novi Zakon o udrugama koji bi trebao unaprijediti pravni okvir za udruživanje i organiziranje građana, što je doista dobra vijest. Naravno, ako zakon bude doista korak naprijed i ako bude snage za njegovo dosljedno provođenje.

Od davnina ljudi pokušavaju zajedničkim snagama postići ne-što što sami ne bi mogli: još otkad je prvi pračovjek došao na ideju da angažira svog bližnjeg u lovu na divljač ili podizanju teških tere-ta oblici udruživanja se kontinui-rano mijenjaju i razvijaju. Odav-no se ljudi više ne udružuju samo kako bi osigurali opstanak već i zato da bi ostvarili neki nemate-rijalni cilj – pjevali, bavili se spor-tom ili promovirali neku ideju.

U svijetu djeluje oko 40.000 međunarodnih udruga

Što je društvo razvijenije to su razvijenije i raznovrsnije aktivnosti kojima se građani organizirano bave, od sporta preko umjetnosti do zagovaranja nekih pomaka u društvu. A da bi to sve mogli osnivaju udruge. Trenutno u svijetu djeluje oko 40.000 međunarodnih udruga

aktivnih u većem broju država, a na nacionalnoj razini ih je najvi-še u Indiji, gdje im se broj procje-njuje na oko tri milijuna, odnosno otprilike po jedna na svakih 360 stanovnika.

Hrvatska tu malo zaostaje – kod nas je trenutno registrirano preko pedeset tisuća udruga, od-nosno po jedna na svakih 86 sta-novnika. Broj udruga kontinuira-no raste: početkom prošle godine bilo ih je oko 45.000, što bi značilo da se od tada svaki dan osnivalo u prosjeku 13 udruga. Sportskih je nešto manje od 17 tisuća, kul-turnih oko osam tisuća, a ostale su iz Domovinskog rata, nacional-ne, znanstvene, gospodarske, za zaštitu najrazličitijih prava... Pita-nje je koliko ih je doista aktivno jer sadašnji Zakon o udrugama nema posebno precizne odred-be o nadzoru a i postupak bri-sanja iz Registra udruga nije baš jednostavan. Konačno, i samo Mi-nistarstvo uprave, nadležno za udruge, svjesno je da postojeće brojke ne odgovaraju stvarnom stanju upravo zbog velikog bro-ja neaktivnih udruga.

U poslovanje hrvatskih udruga uvesti malo reda

Dovoljno je ilustrativna či-njenica da je trenutno u Registar neprofitnih organizacija pri Mi-nistarstvu financija, u koji su se dužne upisati sve registri-rane udruge, trenutno upisa-no njih samo 21.500 udruga, a oko 12.500 udruga su obvezni-ce predaje financijskog izvješća.

Očito je da se treba i u poslo-vanje udruga uvesti malo reda, u čemu bi ponajviše trebao pomo-ći novi Zakon o udrugama, koji je

u listopadu ušao u saborsku pro-ceduru. Zakonodavac je prilično optimističan kad je riječ o učin-cima koje će novi zakon imati na sustav. Po ocjeni Ministarstva uprave njegovim usvajanjem osi-gurat će se veća transparentnost i javnost djelovanja udruga. Ovo je vrlo bitno jer bi se na taj na-čin stvorio veći prostor za jačanje povjerenja građana u rad udruga kao najbrojnijih aktera organizi-ranog civilnog društva, koji imaju sve veći utjecaj na društveni i gos-podarski život u Hrvatskoj. U inte-resu je udruga da postignu mak-simalnu javnost i transparentnost rada jer je to najbolji način za stje-canje povjerenja.

Potrebno razraditi uvjete dodjele financijskih podrški

Dodatna prednost će biti i preciznija klasifikacija udruga ovi-sno o ciljevima njihova osnivanja i djelovanja i ujednačavanje po-stupanja nadležnih ureda u vo-đenju Registra udruga. Također, trebalo bi se preciznije definirati odredbe vezane uz imovinu i fi-nanciranje udruga kako bi se spri-ječilo moguće zlouporabe, odno-sno onemogućiti oni koji za svoje poslovne potrebe zloupotreblja-vaju pravni status udruge. Na ža-lost, takvih primjera ima i previ-

KOLU

MN

A

Zorislav Antun Petrović

U interesu je udruga da postignu maksimalnu javnost i transparentnost rada

Broj udruga kontinuirano raste: početkom prošle godine bilo ih je oko 45.000, što bi značilo da se od tada svaki dan osnivalo u prosjeku 13 udruga. Sportskih je nešto manje od 17 tisuća, kulturnih oko osam tisuća, a ostale su iz Domovinskog rata, nacionalne, znanstvene, gospodarske, za zaštitu najrazličitijih prava...

še. I, konačno, zahvaljujući novom Zakonu o udrugama trebala bi se stvoriti podloga za djelotvornije financiranje programa i projeka-ta za opće dobro i osigurati jasan okvir za obavljanje gospodarskih djelatnosti odnosno socijalnog poduzetništva. Da bi se ovo po-stiglo potrebno je razraditi uvjete dodjele financijskih podrški udru-gama iz javnih izvora jer trenutno postoje različiti standardi u postu-panju i to ne samo na lokalnoj ra-zini već i na državnoj razini: dok na jednoj strani sportski klubo-vi koje moćnici smatraju svojim igračkama plivaju u novcu s dru-ge strane za sport koji bi omogu-ćio zdraviji život najmlađima pre-često nema resursa.

Naravno da Zakon o udruga-ma ne može riješiti sve probleme koji se pojavljuju u svakodnev-nom funkcioniranju udruga ako ni zbog čega drugog onda zato jer su ljudske reakcije često ne-predvidive – dojučerašnji istomi-šljenici nerijetko postaju ogorčeni neprijatelji. No, svakako je nužan kao temelj za njihovo bolje funk-cioniranje.


Civilno je društvo prostor iz-među obitelji, države i tržišta gdje se građani udružuju radi promi-canja zajedničkih interesa. To je društvo građana, njihovih inici-jativa, skupina i organizacija koje imaju svoj ustroj, vlastitu upravu, neprofitni status, u svoje aktivno-sti uključuju volontere.

Rat je u Hrvatskoj razvoj ci-vilnog društva stavio u drugači-ji kontekst nego u drugim tranzi-cijskim zemljama. Tada se osniva veći broj humanitarnih organiza-cija koje su dale značajan dopri-nos u zbrinjavanju prognanika i izbjeglica. Organizacije za ljud-ska prava upozoravaju na kršenje ljudskih prava pripadnika manjin-skih skupina. U tom okviru nasta-ju konflikti s nedemokratskim vla-dama tijekom 1990-ih.

Već početkom 1990-ih u Hr-vatskoj na dnevni red rasprava dolazi pitanje odgovarajuće za-konskog i poreznog okvira za osnivanje i djelovanje institucija civilnog društva. Ministri u Sabo-ru govore da imamo Crveni križ i Caritas te da nam druge udru-ge nisu potrebne. K tome, udru-ge se sumnjiči za pranje novca pa im građani i tvrtke ne mogu dati donacije koje su im porezno pri-znat rashod. Govorilo se, država će prikupiti sve poreze pa onda dati onim koji trebaju, jer vlada to najbolje zna.

Razvoj civilnog društva početkom 1990-ih

U tom su vremenu udruge uglavnom dobivale inozemnu pomoć, a one koje su koristile do-

KOLU

MN

A

Udruge kao činitelji održive društvene promjene

nacije Instituta Otvoreno druš-tvo bile su nazivane špijunima. Bilo je to vrijeme kada se u Hr-vatskoj uglavnom razvijalo civil-no društvo bez šireg sudjelovanja građana u članstvu organizacija civilnog društva. Potom, prilikom donošenja Zakona o udrugama nije se vodilo računa o europ-skim standardima slobode udru-živanja pa je na prijedlog Centra za razvoj neprofitnih organizacija - CERANEO i Hrvatskog pravnog centra - HPC, Ustavni sud 2000. godine ukinuo 16 odredbi zakona koje su ograničavale slobodu ud-ruživanja. Tijekom 1990-ih Hrvat-skoj se spočitavalo na međuna-rodnom planu i priječilo članstvo u Vijeću Europe zbog neprijatelj-stva prema organizacijama civil-nog društva. Dolaskom koalicijske vlade 2000. godine prevladavaju se problemi osnivanja i registraci-je udruga donošenjem suvreme-nog zakona, a građanima i tvrtka-ma daje se mogućnost da mogu darovati neprofitne organizacije do dva posto svojih prihoda, a što im se računa kao porezno priznat

rashod. U vremenu poslije 2000. godine donose se i drugi propisi kojima se snaži djelovanje organi-zacija civilnog društva u području ekologije, socijalne skrbi, humani-tarne pomoći, zapošljavanja itd. Naslovljavaju se i teme davanja u općekorisne svrhe, volontiranja i općenito doprinosa organizaci-ja civilnog društva općem dobru.

Valja istaknuti da su i ugledni intelektualci u okviru djelovanja Katoličke crkve, posebno njiho-vog poslanja u okviru socijalnog nauka, organizacijom niza istra-živanja, rasprava i objavom pu-blikacija doprinijeli razvoju civil-nog društva.

Udruge trasirale put Hrvatske u EU

Komparativna istraživanja ci-vilnog društva pokazala su da se civilno društvo postupno razvija te da je partnerom sve širem kru-gu dionika te da građani imaju u njega više povjerenje nego u poli-tičke vlasti. Ovdje je bitno istaknu-ti da su građani, kako bi zaštitili i promicali svoje interese, nauči-

li osnovati udruge i slati odgova-rajuće poruke javnosti. S druge strane, podaci govore da su mla-đe generacije sugrađana, koje su bolje obrazovane i koje bolje za-rađuju više članovi organizacija civilnog društva te ima češće daju materijalne potpore. Primjetan doprinos razvoju civilnog društva dalo je društveno odgovorno gospodarstvo svojim donacijama ili pak osnivanjem zaklada. Udru-ge su postale suvladari bez kojih se ne mogu donositi novi progra-mi i zakoni. Imajući u vidu ove či-njenice u Hrvatskoj se razvija srednjoeuropski tip civilnog druš-tva koje se ukorijenjuje u lokalnim zajednicama i koje surađuje s lo-kalnim vlastima, državom i gos-podarskim sektorom. U instituci-onalnom okviru davanja potpora održivom razvoju civilnog druš-tva prepoznatljiva je uloga Naci-onalne zaklade za razvoj civilnog društva. Udruge su trasirale put Hrvatske u Europsku uniju, proi-zvođačima su socijalnog kapitala, kao pretpostavke za razvoj učin-kovitih i djelotvornih socijalnih inovacija, i time održive društve-ne promjene. U novoj knjizi „Civil-no društvo i pozitivna promjena“, koja je u pripremi, posebno se ba-vim ovom temom.

Sloboda udruživanja, kao temeljno ljudsko pravo, tekovina je demokratskih promjena iz početka 1990-ih i ona je probudila velika očekivanja kojom građani uzimaju stvar u svoje ruke u tranzicijskim zemljama. Očekivalo se da će slobodno udruženi građani biti manje ovisiti o državi. Time slobodno udruženi građani osnivaju udruge, kao pravne osobe, koje su uz zaklade ključne institucije civilnog društva.

Gojko Bežovan

Podaci govore da su mlađe generacije sugrađana, koje su bolje obrazovane i koje bolje zarađuju više članovi organizacija civilnog društva te im češće daju materijalne potpore.


FIN

AN

CIR

AN

JE U

DR

UG

A

Negativne strane kriju se u vrlo strogom i administrativno složenom sustavu koji se temelji se na mnogo “papirologije” i po-treban je velik oprez prilikom izra-de projektnih nacrta i upravljanja projektima, kažu stručnjaci.

Po svemu sudeći to može predstavljati poteškoće udruga-ma koje zbog svojih ograniče-nih sredstava nemaju kapacite-ta za takav posao. I ne samo to, financijska pravila EU vrlo često postavljaju uvjet podnositeljima prijava da potraže sufinanciranje od zaklada ili drugih organizaci-ja i jamstva od financijskih institu-cija bez čega se prijave automat-ski odbacuju. Takav pristup može obeshrabriti male udruge. Neki predstavnici udruga smatraju da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju udrugama biti teško finan-cirati svoj rad prijavom projekata, pogotovo malima, jer je potreb-no predfinancirati projekte. Una-toč tome EU fondovi i dalje mogu biti koristan i pristupačan izvor fi-nanciranja, a što dokazuju i mnogi primjeri uspješnih priča iz nevladi-nog sektora.

Nova pravila za udruge u EUOsnovni dokument koristan

za informacije prilikom privlače-nja sredstva iz EU fondova je Prak-tičan vodič kroz postupke ugova-ranja s trećim zemljama, takozvani PRAG 2013. Suradnja s konzultant-skim tvrtkama kao i praćenje rada Vladinog ureda za udruge, osnov-ni su koraci.

Konzultanti i stručnjaci neri-jetko savjetuju udruge da svoja znanja steknu edukacijom u pro-

Mirjana Fijolić

EU fondovi za udruge

Udruge iz programa EU iskoristile 70 milijuna eura

Iskustva nevladinih udruga u privlačenju sredstava iz EU fondova, koja obično počinju edukacijom, konzultantskom suradnjom, pa slijedi pisanje projektne dokumentacije sve do realizacije projekta, različita su i teško je odrediti što je najveći problem.

„Korisnici EU projekata potrošili su samo 72,43 posto dostupnih sredstava iz shema za dodjelu bespovratnih sredstava završenih programa i dostupnih podataka“ kaže Fresl.

KOJI SU RAZLOZI TOME? • Preambiciozni očekivani rezultati u

nedovoljnom vremenskom periodu trajanja projekta

• Neshvaćanje odredbi ugovora• Nepoznavanje principa i procedura javne

nabave• Manjak vještina upravljanja ljudima i

partnerskim odnosima• Neadekvatno upravljanje troškovima,

proračunom i izvještajima• Slabo ili nikakvo upravljanje rizicima i

promjenama projekta

SLABA ISKORIŠTENOST BESPOVRATNIH SREDSTVA


vjerenim edukacijskim i konzul-tantskim tvrtkama. Kako ih je na tržištu puno potrebno se dobro raspitati tko ima stručnu i praktič-nu pozadinu i iskustvo rada na EU projektima.

„Nova pravila Praktičnog vo-diča kroz postupke ugovaranja s trećim zemljama, takozvani PRAG 2013., koji i dalje čini pravnu osno-vu za ovogodišnje natječaje i bu-duće ugovore o dodjeli EU sred-stava u programu IPA donio je jednu zanimljivu prednost udru-gama i drugim manjim organizaci-jama, relativno govoreći manjima uzimajući kao pretpostavku kapa-citeta koji imaju u odnosu na ra-zličite privatne i javne organiza-cije koje su im često konkurenti u natječaju.

Zanimljivost je u tomu što se financijski, upravljački i tehnički kapaciteti više ne ocjenjuju bo-dovima, već samo procjenom da/ne. Ovo stavlja udruge u bolji po-ložaj nego što su bile prije, jer sada manje organizacije, ako zadovolje minimum kapaciteta, imaju više šanse proći na natječaju.

Naime, sada se sto posto bo-dova dodjeljuje samo kriterijima za odabir nosi samo kvaliteta pro-jekta, a ne više i kapacitet prijavite-lja.“ objasnila je Ana Fresl, direk-torica Projekta jednako razvoj d.o.o.

Prilikom provedbe zahtjevnih projekata koji se primarno finan-ciraju iz fondova EU, organizacije civilnoga društva sve se više suo-čavaju s problemom iznalaženja sredstava za pokrivanje obave-znog sufinanciranja na projektima. Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, procedure i pravila provedbe EU projekata postaju zahtjevnija, podrazumijevaju sve veću razinu financijske neovisnosti provodi-telja, što je osobito zahtjevno za udruge čiji su izvori financiranja nestabilniji i manje predvidljivi od izvora poslovnih subjekata.

Ured za udruge je u svibnju ove godine prikupio podatke o fi-

Milica Milosavljević, Udruga OppidumNeka istraživanja iz drugih EU zemalja su pokazala kako je nakon pridruživanja čak 50 posto udruga prestajalo s radom. Rješenje je ili partnerstvo s velikima koji mogu predfinancirati projekte ili mikrofinanciranje malih projekata na lokalnoj razini.

Igor Vidačak, Vladin ured za udruge Pokazalo se da udruge povlače gotovo 100 posto sredstava na svim natječajima koje je Ured za udruge isplanirao za financiranje iz EU fondova namijenjenih razvoju civilnog društva u Hrvatskoj.

Ana Fresl, direktorica Projekta jednako razvojZanimljivost je u tomu što se financijski, upravljački i tehnički kapaciteti više ne ocjenjuju bodovima, već samo procjenom da/ne.

nanciranju udruga iz fondova Eu-ropske unije. Iz prikupljenih poda-taka utvrđeno je da su udruge iz programa CARDS, PHARE, IPA te iz niza programa i inicijativa EU za-dnjih godina iskoristile skoro 70 milijuna eura za provedbu preko 550 projekata.

„Općenito, možemo biti jako zadovoljni sposobnošću udruga za pripremu i provedbu projeka-ta. Pokazalo se da udruge povla-če gotovo 100 posto sredstava na svim natječajima koje je Ured za udruge isplanirao za financiranje iz EU fondova namijenjenih razvo-ju civilnog društva u Hrvatskoj. Si-guran sam da će tako biti i ubudu-će.“ izjavio je za časopis Udruga.hr ravnatelj Ureda Vlade RH za udruge Igor Vidačak.

Ured za udruge Vlada Republi-ke Hrvatske svake godine objav-ljuje javni poziv za sufinanciranje projekata organizacija civilnoga društva ugovorenih u okviru pro-grama Europske unije. Nedavno je odobreno 17 prijava za sufinanci-ranje EU projekata organizacija ci-vilnog društva.

Sve informacije o javnom po-zivu mogu se potražiti na web stranici na www.uzuvrh.hr , ili

dobiti na brojevima telefona 01/4599-810 te 4599-815.

EU iskustva: nakon pridruživanja čak 50% udruga prestajalo s radom

Iako će nova pravila EU olak-šati konkuriranje na natječajima, predstavnici nekih udruga ističu da je financiranje projekata iz EU fondova i dalje glavni problem, pogotovo malima. Smatraju da rješenje leži u mkrofinanciranju koje uključuje jamstva, protujam-stva, mikrokredite, kapital i, predfi-nanciranju, koje korisniku stavlja na raspolaganje sredstva potreb-na za početak provedbe aktivno-sti, a izvršava se na temelju odluke o dodjeli bespovratnih sredstava ili temeljem sporazuma.

„Ulaskom Hrvatske u Europ-sku uniju udrugama će biti poseb-no teško financirati svoj rad kroz prijavu projekata, pogotovo mali-ma, jer je potrebno predfinancirati projekte. Neka istraživanja iz dru-gih EU zemalja su pokazala kako je nakon pridruživanja čak 50 posto udruga prestajalo s radom. Rješe-nje je ili partnerstvo s velikima koji mogu predfinancirati projekte ili mikrofinanciranje malih projeka-

ta na lokalnoj razini. Mi od samog početka funkcioniramo projektno i godine koje slijede bit će nam po-seban izazov.

Udruga je osnovana kao re-zultat EU projekta, bila je partner na EU projektima, pa su znanja i iskustva prijave i provedbe pro-jekata neupitna, a k tome provo-dimo i program potpore razvoju civilnog društva “Šalter” za Požeš-ko-slavonsku županiju koji finan-cira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.“ kaže Milica Mi-losavljević iz Udruge Oppidum, Pleternica.

Sredstva teže potrošiti na pravilan način, nego proći natječaj

Konzultantsko iskustvo rada s poduzetnicima i udrugama naj-bolje pokazuju što su „slabe toč-ke“ prilikom pripreme i provedbe projekta i povlačenja sredstava iz fondova EU. Dok su financije uvi-jek problem broj jedan, izrada pro-jektnog prijedloga i trošenje sred-stava na pravilan način, nameću se sve više kao problem broj dva.

„Kada su u pitanju priprema i provedba EU projekata, iz više-godišnjeg iskustva smatram da mi je dužnost naglasiti da, iako ljudi obično misle da je teško sredstva dobiti na natječaju, moje je mišlje-nje da je sredstva teže potrošiti na pravilan način negoli proći na na-tječaju.

Pravi test zrelosti je faza pro-vedbe jer tada kreće i pravna ob-veza provesti sve ideje koje su se najčešće u brzini pisale. Također je praksa pokazala jednu zanimlji-vost, a to je da onaj koji vrlo do-bro ne pozna pravila u provedbi projekata, uvjete ugovora i naj-bolje prakse, obično napravi niz pogrešaka u izradi projektnog pri-jedloga. Stoga usporedno s upo-znavanjem tehnologije izrade projektnog prijedloga, potrebno je educirati se i o provedbi.“ do-daje Fresl.


Članstvo u udruzi i popis članovaSvaka fizička i pravna osoba može postati članom udruge, suklad-

no zakonu i statutu. Više neće biti propisano da samo poslovno spo-sobna fizička može biti članom udruge.

Za osobu mlađu od 14 godina, pisanu izjavu o učlanjivanju u udru-gu daje zakonski zastupnik ili skrbnik, a za maloljetnu osobu s navrše-nih 14 godina, zakonski zastupnik ili skrbnik daje pisanu suglasnost.

Udruga je dužna voditi ažuran popis svojih članova.Popis članova vodi se elektronički ili na drugi prikladan način i ob-

vezno sadrži: – podatke o osobnom imenu (nazivu), – osobnom identifikacijskom broju (OIB-u), – datumu rođenja, – datumu pristupanja udruzi, – kategoriji članstva, ako su utvrđene statutom udruge, te – datumu prestanka članstva u udruzi.

Popis članova udruge može sadržavati i druge podatke.Popis članova uvijek mora biti dostupan na uvid svim članovima i

nadležnim tijelima, na zahtjev.

ŠTO DONOSI NOVI ZAKON O UDRUGAMA

Trenutno se u saborskoj proceduri nalazi novi Zakon o udrugama. Prikaz određenih odredbi predloženog novog Zakona o udrugama dajemo u nastavku.


Statut – što sadržavaU tablici dajemo usporedni prikaz odredbi koje mora sadržavati

statut prema do sada važećem zakonu i predloženom novom Zako-nu o udrugama.

Odredbe koje statut mora sadržavati prema SADA VAŽEĆEM

Zakonu o udrugama:

Mora li statut sadržavati odredbu prema

PRIJEDLOGU NOVOG Zakona o udrugama?

Naziv i sjedište udruga DA

Odredbe o zastupanju DA

Izgled pečata udruge NE Jednom ili više područja djelovanja

sukladno ciljevimaDA

Obavljanje gospodarskih djelatnosti sukladno zakonu (ako ih

obavlja)DA

Djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi DA

Način osiguranja javnosti djelovanja udruge NE

Tijelima udruge, njihovom sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru,

opozivu,ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu

sazivanja skupštine u slučaju istekamandata,

DA, treba sadržavati samo sljedeće odredbe o: tijelima udruge, njihovom sastavu, izboru, opozivu, ovlastima,

načinu odlučivanja i trajanju mandata.

Ostale odredbe NE treba sadržavati.

Izbor i opoziv likvidatora udrugeDA

Prestanak postojanja udruge DAImovina, način stjecanja i raspolaganje imovinom,

NE

Postupak s imovinom u slučaju prestanka udruge

NE

Rješavanju sporova i sukoba interesa unutar udruge

NE

Predloženim novim Zakonom o udrugama propisano je da udruga može (dakle, nije obvezna) imati u svome statutu i sljedeće odredbe o:

– području na kojem udruga djeluje, – imovini, načinu stjecanja imovine i korištenju ostvarene dobiti, – rješavanju sporova i sukoba interesa unutar udruge, – stegovnoj odgovornosti članova, – postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge, – znaku udruge i njegovom izgledu, – drugim pitanjima od značaja za udrugu.

Naziv udrugeNaziv je ime pod kojim udruga djeluje i pod kojim sudjeluje u prav-

nom prometu.Naziv udruge mora se razlikovati od naziva druge udruge upisane

u Registar udruga.Ako se nadležnom tijelu državne uprave koje vodi Registar udruga

podnesu dva ili više zahtjeva za upis u Registar udruga s istim nazivom, odobrit će se upis one udruge čiji je zahtjev prvi zaprimljen.

Naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a može sadržavati pojedine riječi na stranom jeziku ili na mrtvom jeziku.

Uz naziv na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, udruga može ima-ti i naziv na jeziku i pismu nacionalne manjine, na stranom ili mrtvom jeziku, ako je to predviđeno statutom.

Uz svoj puni naziv udruga može rabiti i skraćeni naziv. Skraćeni na-ziv upisuje se u Registar udruga. Naziv i skraćeni naziv udruga je dužna rabiti u obliku i sadržaju u kojem su upisani u Registar udruga.

Imena država, međunarodnih organizacija i osobna imena u nazivu udruge

Riječ »Hrvatska« na bilo kojem jeziku i njene izvedenice, te dijelovi grba i zastave Republike Hrvatske, kao i nazivi i znamenja drugih drža-va te nazivi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, dije-lovi njihova grba i zastave te nazivi i znakovi međunarodnih organiza-cija i imena fizičkih osoba, mogu biti sadržani u nazivu i znaku udruge na način kojim se ne vrijeđa njihov ugled i dostojanstvo.

U naziv udruge može se unijeti ime ili dio imena neke fizičke oso-be uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njezinih na-sljednika.

U naziv udruge se može unijeti ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe uz njen pristanak, a ako je ta osoba umr-la, samo ako ga se koristi na prikladan način odnosno uz pristanak na-sljednika, ako ih ima.

U naziv udruge se može unijeti naziv i znak međunarodne organi-zacije uz njezinu suglasnost.

Vrijeđa li udruga svojim djelovanjem ili na koji drugi način čast i ugled osobe čije je ime uneseno u njezin naziv, ta osoba, a ako je oso-ba umrla njeni nasljednici, mogu podnijeti tužbu općinskom sudu nad-ležnom prema sjedištu udruge.

Upravljanje udrugom i tijela udrugeČlanovi upravljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih

predstavnika u tijelima udruge, na način propisan statutom.Predstavnika pravne osobe članice udruge imenuje osoba ovlašte-

na za zastupanje pravne osobe, ako unutarnjim aktom pravne osobe nije propisan drukčiji način imenovanja.

Skupština je najviše tijelo udruge. Statutom se može utvrditi druk-čiji naziv skupštine kao najvišeg tijela udruge.

Statutom udruge se, pored skupštine, mogu utvrditi i druga tije-la udruge.

Udruga imenuje jednu ili više fizičkih osoba za zastupanje udruge.

Sastav skupštine udrugeSkupštinu udruge čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici

izabrani na način propisan statutom udruge. Ako su statutom udru-ge određene kategorije članstva, statutom se može odrediti da samo pojedine kategorije članova čine skupštinu udruge odnosno da imaju pravo odlučivanja na skupštini.

Punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti u poduzimanju rad-nji koje se odnose na osobna i imovinska prava sudjeluju u radu skup-


štine i mogu odlučivati na skupštini, na način propisan statutom.Maloljetne osobe članovi udruge sudjeluju u radu skupštine udru-

ge na način propisan statutom.Maloljetne osobe s navršenih 14 godina života mogu odlučivati na

skupštini, ako je to određeno statutom.Mandat izabranih predstavnika članova u skupštini propisuje se

statutom udruge.

O čemu odlučuje skupština udrugeSkupština udruge:– usvaja statut udruge i njegove izmjene i dopune,– bira i razrješava osobe ovlaštene za zastupanje, osim ako statu-

tom nije propisano da osobe ovlaštene za zastupanje bira i razrješava drugo tijelo udruge koje bira skupština,

– bira i razrješava druga tijela udruge, ako statutom nije drukči-je propisano,

– odlučuje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge obli-ke povezivanja udruga,

– usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu,

– usvaja godišnje financijsko izvješće,– odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatno-

sti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge te odlučuje i o drugim pitanjima za koja statutom nije utvrđena nadležnost dru-gih tijela udruge,

– donosi odluku o statusnim promjenama.

Sjednice skupštineRedovne sjednice skupštine održavaju se najmanje jednom godiš-

nje, ako statutom nije utvrđen kraći rok, a izvanredne prema potrebi.Sjednicu skupštine udruge saziva osoba ovlaštena za zastupanje

udruge, drugi član udruge ili tijelo udruge propisano statutom, na vla-stitu inicijativu ili na zahtjev statutom određenog broja članova udruge ili drugog tijela udruge u roku propisanom statutom. Ako ovlašteni sazi-vatelj skupštine ne postupi po primljenom zahtjevu za sazivanje skupšti-ne odnosno ne sazove sjednicu skupštine u propisanom roku, istekom tog roka, sjednicu skupštine mogu sazvati sami podnositelji zahtjeva.

Ako je ovlaštenim sazivateljima skupštine istekao mandat, skupšti-nu u tom slučaju saziva osoba ovlaštena za zastupanje upisana u Re-gistru udruga, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev likvidatora ili najma-nje tri člana udruge, koja mogu dokazati svoje članstvo u udruzi, ako statutom nije drukčije propisano. Ako ovlašteni sazivatelj skupštine, ne sazove skupštinu u roku od 30 dana, ako statutom nije propisan kraći rok, ili ne održi sjednicu skupštine u daljnjem roku od 30 dana ili u kra-ćem roku propisanom statutom, istekom tih rokova, sjednicu skupšti-ne mogu sazvati sami podnositelji zahtjeva.

Osoba ovlaštene za zastupanjeOsoba ovlaštena za zastupanje je poslovno sposobna fizička oso-

ba te ona odgovara za zakonitost rada udruge.Osoba ovlaštena za zastupanje obavlja sljedeće poslove:– vodi poslove udruge sukladno odlukama skupštine, ako statu-

tom nije drukčije propisano,– podnosi skupštini prijedlog godišnjeg financijskog izvješća,– dostavlja zapisnik s redovne sjednice skupštine nadležnom uredu,

– sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za ra-čun udruge,

– obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i akti-ma udruge.

Imovina udrugeImovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla upla-

tom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem djelatnosti kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem djelatnosti, financiranjem programa i projekata iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave te fondova, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa za-konom, njene nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava.

Udruga može raspolagati svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva određenih statutom udruge.

Podjela imovine udrugeUdruga NEMA pravo imovinu udruge dijeliti svojim osnivačima,

članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje, zaposlenima ili s njima povezanim osobama.

Pod povezanim osobama smatraju se osobe koje su bračni ili izva-nbračni drug, istospolni partner/ica, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre, skrbnik te posvojitelj, odnosno posvojenik, te ostale fi-zičke i pravne osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s osnivačima, čla-novima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje i zaposlenima.

Pod raspodjelom imovine ne smatra se isplata plaća i primjerenih nagrada zaposlenima i druge isplate koje udruga vrši u skladu sa za-konom.

Gospodarske djelatnostiUdruga obavlja gospodarske djelatnosti ako je to propisano statu-

tom, a sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obav-ljanje te vrste djelatnosti.

Gospodarske djelatnosti udruga može obavljati pored djelatnosti kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom, ali ih ne smije obav-ljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavlja-nju gospodarske djelatnosti udruga ostvari višak prihoda nad rashodi-ma, on se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom.

Udruga može osnovati trgovačko društvo radi obavljanja gospo-darskih djelatnosti, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, a uzajamne odnose uređuju ugovorom. Ako trgovačko društvo ostvari višak prihoda nad rashodima, on se mora koristiti isključivo za ostvare-nje ciljeva utvrđenih statutom udruge.

Financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora

Programi i projekti od interesa za opće dobro u Republici Hrvatskoj koje provode udruge mogu se financirati iz državnog proračuna, pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fondova Europske unije i drugih javnih izvora.

Posebnim propisima mogu se utvrditi porezne olakšice i druge po-vlastice za udruge koje provode programe ili projekte od interesa za opće dobro, kao i za pravne i fizičke osobe koje financijskim sredstvi-


ma podupiru djelovanje od interesa za opće dobro.Programima i projektima od interesa za opće dobro, u smislu ovog

Zakona, smatraju se zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi/skup aktivnosti koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Repu-blike Hrvatske, te čije provođenje kroz dugoročni ili vremenski ograni-čeni rok djelovanja daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost kojom se podiže kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društve-ne zajednice.

Aktivnostima od interesa za opće dobro smatraju se osobito aktiv-nosti udruga koje doprinose zaštiti i promicanju ljudskih prava, zaštiti i promicanju prava nacionalnih manjina, zaštiti i promicanju prava oso-ba s invaliditetom i djece s poteškoćama u razvoju, starijih i nemoćnih, jednakosti i ravnopravnosti te mirotvorstvu i borbi protiv nasilja i dis-kriminacije, zaštiti, brizi i izobrazbi djece i mladih te njihovom aktivnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi protiv svih oblika ovisnosti, ra-zvoju demokratske političke kulture, zaštiti i promicanju prava manjin-skih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnosti, poticanju i razvoju socijalnog po-duzetništva, zaštiti okoliša i prirode, održivom razvoju, razvoju lokalne zajednice, međunarodnoj razvojnoj suradnji, zaštiti zdravlja, razvoju i promicanju znanosti, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjet-nosti, tehničke i informatičke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja te drugim aktivnostima koje se po svojoj prirodi odnosno posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određe-nom području mogu smatrati djelovanjem od interesa za opće dobro.

Nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije financiraju i ugovaraju provedbu programa i projekata od interesa za opće dobro na temelju provede-nog javnog poziva odnosno natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba.

Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ureda za udruge, Uredbom uređuje kriterije, mjerila i postupke financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

Obveze i odgovornosti udruga financiranih iz javnih izvoraUdruga koja provodi programe i projekte od interesa za opće do-

bro financirane iz javnih izvora, najmanje jedanput godišnje o svome radu i o opsegu i načinu stjecanja i korištenja sredstava izvještava da-vatelja sredstava, a putem internetske stranice ili na drugi odgovaraju-ći način obavještava i širu javnost. Udruga je obvezna sredstva koristiti isključivo za provedbu odobrenih programa ili projekata.

Udruga koja provodi programe i projekte od interesa za opće dobro financirane iz javnih izvora ne može sudjelovati u izbornoj ili drugoj pro-midžbi političke stranke, koalicije ili kandidata, ne može davati izravnu potporu političkoj stranci, koaliciji ili kandidatu niti prikupljati financij-ska sredstva za financiranje političkih stranaka, koalicija ili kandidata.

Navedeno se odnosi i na udruge koje su u prethodnoj godini kori-stile porezne olakšice i druge povlastice.

Odgovornost za obveze udrugeZa svoje obveze udruga odgovara svojom cjelokupnom imovinom.Članovi udruge i članovi njezinih tijela ne odgovaraju za obveze

udruge. Iznimno za obveze udruge odgovara i član udruge te član nje-zinih tijela koji zloupotrebljava okolnost da ne odgovara za njezine ob-veze, a naročito ako:

– koristi udrugu za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen,– koristi udrugu da bi oštetio vjerovnike,– protivno zakonu upravlja imovinom udruge kao da je njegova

vlastita imovina,– u svoju korist ili u korist neke druge osobe umanji imovinu udru-

ge, iako je znao ili morao znati da ona neće moći podmiriti svoje obveze.Nad udrugom se može provesti stečaj, sukladno zakonu.

Nadzor udruge od strane njezinih članovaČlanovi udruge sami nadziru rad udruge. Ako član udruge ili dru-

ga zainteresirana fizička ili pravna osoba smatra da je udruga povrije-dila zakon, statut ili drugi opći akt udruge, ovlašten je na to upozori-ti statutom određeno tijelo udruge, odnosno skupštinu ako statutom nije određeno nadležno tijelo, te zahtijevati da se nepravilnosti otklone.

Ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostav-ljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi odnosno ako se u tom roku ne sazove nadležno tijelo ili skupština i nepravilnosti ne ot-klone u daljnjem roku od 30 dana, član ili druga zainteresirana fizička ili pravna osoba može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge.

Inspekcijski nadzor nad radom udrugeInspekcijski nadzor nad radom udruge obavlja nadležni ured.Inspekcijskim nadzorom nad radom udruge smatra se nadzor koji

se odnosi na to prijavljuju li udruge, promjene statuta, naziva, adresu sjedišta, izbor osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanak rada ili rabe li u pravnom prometu podatke o promjenama, odnosno postupaju li po promjenama prije nego što su upisane u Registar udruga, rabe li naziv i skraćeni naziv u obliku i sadržaju u kojem su upisani u Registar udru-ga, održavaju li sjednice skupštine i dostavljaju li zapisnike s redovnih sjednica skupštine udruge, vode li popis članova udruge na način pro-pisan ovim Zakonom te jesu li prestale djelovati.

Inspekcijski nadzor nad radom udruge provodi ovlašteni državni službenik na vlastitu

inicijativu ili na inicijativu podnositelja predstavke. Ako državni služ-benik ovlašten za provedbu inspekcijskog nadzora nad radom udruge utvrdi da je povrijeđen Zakon o udrugama ovlašten je poduzeti slje-deće mjere:

1. narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u odre-đenom roku,

2. izdati obavezni prekršajni nalog.O navedenim mjerama državni službenik nadležnog ureda, dužan

je odmah obavijestiti središnje tijelo državne uprave u čiji djelokrug, spadaju ciljevi osnivanja i središnje tijelo državne uprave u čiji djelo-krug spadaju gospodarske djelatnosti, sukladno zakonu.

Likvidacija udrugeNadležni ured donosi rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju

likvidacijskog postupka, koje sadrži razloge za pokretanje postupka, osobno ime likvidatora i načinu provođenja likvidacijskog postupka te o promjeni naziva udruge, tako da se uz naziv udruge dodaje oznaka “u likvidaciji”,a što mora biti upisano u Registru udruga. Pokretanjem postupka likvidacije prestaju ovlaštenja tijela i osoba ovlaštenih za za-stupanje udruge.

Likvidator je dužan provesti likvidacijski postupak u roku od 60


dana od dana primitka rješenja nadležnog ureda o otvaranju likvida-cijskog postupka.

U postupku likvidacije, likvidator je dužan utvrditi stanje na poslov-nom računu udruge, knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja, utvrditi ostalu imovinu udruge te pribaviti iz službene evidencije nad-ležne porezne uprave potvrdu o javnim davanjima. U slučaju da utvrdi da udruga ima dugovanja, likvidator je dužan objaviti poziv vjerovnici-ma da prijave svoje tražbine prema udruzi u roku od 30 dana od dana objave poziva, a za eventualna potraživanja dužan je pozvati dužnike na plaćanje dugova u roku 30 dana. Preostalu imovinu likvidator će raspodijeliti u skladu s odredbom članka 54. Zakona o udrugama. Na-kon raspodjele preostale imovine likvidator je dužan u roku od osam dana od dana okončanja likvidacijskog postupka podnijeti nadležnom uredu završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku.

U slučaju da likvidator utvrdi da imovina udruge nije dovoljna za namirenje obveza, dužan je u zakonskom roku o tome obavijestiti nad-ležni sud prema sjedištu udruge radi pokretanja stečajnog postupka.

Temeljem zaprimljenog izvješća o provedenom likvidacijskom po-stupku, nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz Registra udru-ga, osim ako su utvrđeni dugovi udruge.

Likvidator je fizička ili pravna osoba koju je imenovalo nadležno ti-jelo udruge i koja je kao likvidator upisana u Registar udruga. Likvida-tor ne mora biti član udruge. Likvidator zastupa udrugu u postupku li-kvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u Registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja po-stupka likvidacije i brisanja udruge iz Registra udruga.

Skraćeni postupak za prestanak postojanja udrugeIznimno se postupak likvidacije neće se provoditi ako većina svih

članova upravnog (izvršnog) tijela udruge da izjavu pred javnim biljež-nikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena u skladu s odredbama član-ka 54. Zakona o udrugama. Članovi udruge koji su dali izjavu solidar-no odgovaraju za obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz Registra udruga.

Zahtjev za upis prestanka postojanja udruge po skraćenom postup-ku nadležnom uredu podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge odnosno jedan od članova upravnog tijela udruge.

Za udrugu koja prestaje postojati po skraćenom postupku nadlež-ni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz Registra udruga. Udruga se briše iz Registra udruga, uz upis u Registar udruga osobnih imena i prebivališta, OIB-a članova upravnog tijela, s naznakom njihove soli-darne odgovornosti za obveze udruge.

Raspolaganje s imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge

U slučaju prestanka postojanja udruge imovina se, nakon namire-nja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, predaje udruzi, ustanovi, zakladi ili fundaciji koje ima iste ili slične sta-tutarne ciljeve, a na osnovu odluke skupštine sukladno statutu. Udru-ga koja je primila financijska sredstava iz javnih izvora, u slučaju pre-stanka postojanja, ostatak sredstava vratit će u proračun iz kojega su financijska sredstva dodijeljena.

Ako se u slučaju prestanka postojanja udruge iz bilo kojih razloga ne može provesti postupak s imovinom udruge koji je udruga odredi-

la svojim statutom, preostalu imovinu stječe jedinica lokalne samou-prave na čijem je području sjedište udruge.

Ako je djelovanje udruge zabranjeno sud može, ako za to postoje opravdani razlozi s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti da se imovi-na udruge preda određenoj ustanovi, zakladi, fundaciji ili udruzi koja ima iste ili slične ciljeve kao i udruga čiji je rad zabranjen.

Obveza i rok usklađivanja statutaUdruge su dužne uskladiti svoje statute s ovim Zakonom u roku

od godinu dana od stupanja na snagu novog Zakona o udrugama.Za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odredbama ovog

Zakona, nadležni ured će po službenoj dužnosti brisati udrugu iz Re-gistra udruga, uz prethodnu javnu objavu poziva eventualnim vjerov-nicima da prijave svoje tražbine prema udruzi, u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva.

Ako udruga koja ne uskladi svoj statut sukladno odredbama no-vog Zakona o udrugama, nema vjerovnika ili se vjerovnici ne jave u propisanom roku, udruga se briše iz Registra udruga bez provođenja likvidacijskog postupka.

Ako udruga koja ne uskladi svoj statut sukladno odredbama Za-kona o udrugama, ima vjerovnika koji je u propisanom roku prijavio tražbinu, provest će se likvidacijski postupak.


Što će novoga donijeti Zakon o udrugama raspravljalo se na tribini u organizaciji Hrvatskog pravnog centra. Sudionici tribine uputili su kritike na račun Zakona ponajviše na preveliku birokratiziranost, upitnost prava građana na samoudruživanje, ali i nadziranja države koja ni samu sebe nije u stanju svesti na pravu mjeru u pogledu poštivanja procesa.

„Nastojali smo osnažiti okvir i implementirati međunarodne standarde i praksu, pa je tako, po-red ostalog, jasnije utvrđeno što čini imovinu udruge i obavljanje gospodarske djelatnosti te proši-ren obvezan sadržaj statuta i skra-ćen likvidacijski postupak“, izjavila je Jagoda Botički iz Ministarstva uprave. Botički je istaknula važ-

nost nadzora te objavu financij-skih izvješća što će biti važno i za lakše dobivanje sredstava iz jav-nih izvora.

«Nastojalo se uravnotežiti zaštitu i prava članova s pravom države na kontrolu što nikada i nigdje nije jednostavan zadatak. Ovaj Zakon pridonijet će boljem javnom dojmu o udrugama. Riječ o vrlo dinamičnom sekto-ru. Svaki se dan registrira dese-tak novih udruga, a to zahtijeva dodatnu pozornost, pri čemu se vodilo računa o tome da post-oji veliki raskorak između onih koji redovito izvješćuju o svojem radu i financijama te onih koji to ne čine, a ima dosta prigovora da koriste razne povlastice na taj račun», naglasio je Igor Vidačak, ravnatelj Vladinog Ureda za udruge.

„Po prvi put se daje moguć-nost punoljetnim osobama lišenima poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji koje se od-nose na osobna i imovinska prava te maloljetnicima iznad 14 godina da, uz suglasnost zakonskog za-stupnika odnosno skrbnika, budu osnivači udruge. Imajući u vidu da je statut osnovni instrument reguliranja unutarnjeg ustrojst-va udruge, a iz razloga pravne sigurnosti i potrebe zaštite prava

članova udruge, proširen je ob-vezni sadržaj statuta, jasnije su propisane odredbe u vezi s uprav-ljanjem udrugom i tijelima udru-ge, a propisane su i obveze osobe ovlaštene za zastupanje” dodao je Vidačak.

„Pažnju pri razlikovanju tre-ba obratiti na one koji zastupa-ju konkretne ciljeve i one koji za-stupaju uvjerenja, a sada nije ni jasno definirano što je udruga“, kazala je Inge Perko Šeparović iz Hrvatskog pravnog centra (HPC).

Ključni problem - financiranje udruga

Dragan Medvedović iz HPC-a upozorio je na preveliku bi-rokratiziranost. „ Tko će pregledati je li s novim Zakonom usklađeno svih 50-ak tisuća statuta, a koliko ima udruga u Hrvatskoj. Očito ta-kav postupak zahtjeva i dodatna financijska sredstva za proved-bu ovoga Zakona“ zaključio je Medvedović.

Mihajlo Dika, iz HPC-a naveo je da je ključni problem pitanje fi-nanciranja udruga, neriješeno pi-tanje slobode građana što je pret-postavka za slobodu udruživanja da oni slobodno odlučuju kome će usmjeriti dio svojega poreza.

Neovisni savjetnik i publi-

TRIB

INA

cist Srđan Dvornik smatra da je važno zaštititi slobode i prava. „Treba biti oprezan pri kontroli i imati na umu da kao što udru-ge nemaju monopol na neprof-itno djelovanje, ni državna tijela nemaju monopol na određivanje toga što je to javna korist“ dodao je Dvornik.

„Inicijalno nam je bilo važno napraviti ravnotežu između pra-va djelovanja i obaveza oko fi-nanciranja, a trebalo je o riješiti pitanje gospodarskog djelovan-ja udruga na tržištu u cilju samo-financiranja, koji je drugačiji od onoga gospodarskih subjekata“, naglasila je Sandra Benčić iz Cen-tra za mirovne studije.

Gojko Bežovan iz Centra za razvoj neprofitnih orga-nizacija (CERANEO) prisjetio se kako se sve kroz godine kara-kteriziralo udruge „vešmašine za pranje novca crvenih, crnih, zelenih i žutih vragova koji bi do kruha došli bez motike“ te upo-zorio da nadzor ugrožava slobo-du samoudruživanja te da treba jačati povjerenje u rad civilnoga društva.

„Zakon ovakav kakav je, ne bi smio biti usvojen i da svakako ga treba doraditi“ zaključila je na kra-ju tribine Agata Račan iz HPC-a.

Mirjana Fijolić

TRIBINA O NOVOM ZAKONU O UDRUGAMA

Tri ključna problema: PREVELIKA BIROKRATIZIRANOST, FINANCIRANJE UDRUGA I NADZOR DRŽAVE


do dna udruge i obrnuto izrazi-to negativno utječe na uspjeh udruge.

Stilovi upravljanjaNe postoje dva predsjednika

udruge koji imaju isti stil upravlja-nja, kao što ne postoje dvije oso-be s istim otiskom prsta. Svatko ima svoj način i svoje metode. No, kako je upravljanje posao koji ljudi rade s ljudima, uspješ-no upravljanje pitanje je nalaže-nja stila, metoda i načina koji će vam pomoći da ustanovite ravno-težu između dvaju glavnih pod-ručja aktivnosti: ispuniti očekiva-nja udruge i ispuniti očekivanja članova udruge.

Prirodno, svaki pojedinac ima svoj stil ponašanja (pa tako i upravljanja udrugom), no naj-

češća su i najprepoznatljivija če-tiri osnovna stila prodaje: gurač, pregovarač, primatelj narudžbi i prodavač.1. Gurač je uspješan u ostvariva-nju ciljeva, ali je loš u izgradnji od-nosa. Ovaj stil uspješan je samo u ograničenim uvjetima, obilježa-va ga naglašena agresivnost i tvr-doglavost, što je dobro kada su u pitanju ciljevi, ali kada su ljudi u pitanju nužna je dobra doza flek-sibilnosti. Energiju takvih ljudi če-sto ne mogu slijediti ostali članovi i tu se stvara povoljno tlo za suko-be unutar grupe.2. Pregovarač je uspješan u iz-građivanju odnosa, dok su mu materijalni ciljevi od sekundarne važnosti. Ovaj stil može biti uspje-šan u ranim fazama stvaranja stra-tegije i rasporeda zadataka unutar

VO

ĐEN

JE

Upravljanje udrugom u 10 koraka

Saša Petar

Prvi korak – odabir člano-va udruge za pojedine zadatke koje moraju izvršiti da bi kao cje-lina postigli zadani cilj – uspješ-no ste prošli. Oformili ste ili pre-

uzeli udrugu. Super … i što sad? Sada je na redu sljedeći korak – tom istom udrugom morate do-bro upravljati.

Prihvatite činjenicu da su naj-vredniji dio vaše udruge-njezini članovi. Oni su obrazovanjem i radom stekli određena znanja i iskustva pa mogu biti dragocjen izvor informacija kojima može-te poboljšati poslovanje. Nema-ju samo ruke, imaju i mozak, i mi vam savjetujemo da ga iskoristi-te. Puno dobrih ideja došlo je od članova, budući da su oni najbo-lje upoznati s problemima posla koji rade.

Problem nastaje ako ne po-stoji povratna informacija ili ako se predsjednik udruge ne obazire na njihove prijedloge. Nekvalitet-na razmjena informacija od vrha

Udruga se uvijek formira na osnovu zadatka i cilja koji mora ostvariti. Za neke zadatake i ciljeve potrebna je udruga u kojoj svi rade isti ili sličan posao, dok je za uspjeh svake udruge potrebna grupa ljudi koji rade poslove za koje su specijalizirani.


udruge, te kasnije, kada se rješa-vaju konfliktne situacije. Slabost se može pojaviti ako se prilikom rješavanja konfliktnih situacija po-kaže spremnost na previše kom-promisa.3. Primatelj narudžbi naziv je za pasivnog predsjednika udru-ge, neuspješnog u obje aktivno-sti. Predsjednik udruge ovog sti-la naloge će prenijeti članovima udruge i čekati da članovi sami ri-ješe zadatak.4. Prodavač je prirodno uspje-šan u obje aktivnosti, uspješno dolazi do cilja i ima dobre odno-se s članovima udruge. Ovo je stil koji ima najviše uspjeha, no svaki dobar predsjednik udruge mora biti dovoljno fleksibilan da u ne-kim slučajevima primijeni i druge stilove. Rijetkost su dva identična

cilja ili dva identična razgovora s članovima udruge pa prodavači moraju biti spremni primijeniti neki od drugih stilova kada je to potrebno da bi postigli cilj.

Upravljanje udrugomEvo koraka kojima možete ko-

račati sigurno k putu uspješnog upravljanja članovima udruge.

1. Planirajte ciljeve koje že-lite postići kako biste zna-

li kakvi su vam ljudi potrebni da biste ciljeve i ostvarili. Sa-znajte što više o članovima svoje udruge, a onda im ponudite ulo-gu koja odgovara njihovim mo-gućnostima, sposobnostima, ali i osobnim ciljevima i potreba-ma. Ne pripremite li se dobro za ovaj korak, pripremite se za neu-spjeh svakog vašeg pokušaja na-

metanja svojih ciljeva članovima udruge.

2. Privucite pozornost. Posto-ji samo jedna prilika da osta-

vite dobar prvi dojam pa zato ra-zvijte jak osjećaj samopouzdanja i uvijek osjećajte da zaslužujete pozornost i suradnju člana udru-ge. Stvorite kredibilitet, umno-žite svoj utjecaj prijenosom do-brog mišljenja o vama od jednog do drugog člana udruge (tako će se proširiti dobar glas o vama) pa ćete izgubiti manje njihova i svog vremena na predstavljanje svojih ideja i sposobnosti.

3. Prenesite poruku da se radi o zdravom, «pošte-

nom» poslu kako bi vam vjero-vali. Stanite ponosno iza svojih sposobnosti. Nemojte na sitnica-ma gubiti teško stečen kredibili-tet. Izgradite sa svojim suradnici-ma dugoročni partnerski odnos u kojem obje strane imaju koristi.

4. Uključite i suradnike u raz-govor o mogućim ostvare-

njima cilja. Nemojte igrati pasi-jans - stvorite cjelovitu sliku od informacija kojima će vas opskr-biti suradnici. Pokažite empa-tiju kada članovi udruge govo-re o sebi, nastojeći gledati stvari iz njihove perspektive. Zadržite pritom pregled ukupnih odnosa među članovima udruge i ne do-pustite da simpatije uzrokuju od-luke koje će izazvati nezadovolj-stvo drugih članova.

5. Slušajte što vam govore članovi udruge. Nije lako

postati dobar slušač. Nastojte po-zorno slušati ono što vam govo-re suradnici. Prikupit ćete više in-formacija o njihovim potrebama i planovima, a to će vam omogu-ćiti bolje prepoznavanje njihovih potreba i, shodno tome, lakšu ko-munikaciju i uspješniju realizaciju zajedničkih i pojedinačnih ciljeva.

6. Nemojte podcijeniti vaše članove. Radite s njima

kako biste identificirali problem i zajedno našli efikasna rješenja.

Nemojte se prema njima ponaša-ti kao puki prijenosnik informa-cija. Usredotočite se na rješenje primjedbi, a smetnjama, koje za-ustavljaju ili otežavaju napredak razgovora, pristupite s pozitivne strane. Izbjegavajte negativne navike kao što su prigovaranje ili ogovaranje.

7. Prodajte korist. Previše predsjednika udruge govo-

ri o općim koristima dostignutog cilja. To nije ono što zanima čla-nove vaše udruge. Oni žele znati kakvu korist mogu imati od izvr-šenog posla ili dostignutog cilja.

8. Preuzmite vodstvo. Ne-mojte se bojati usmjeriti

razgovor u smjeru kojim vi želi-te. Preuzmite odgovornost za po-kretanje kotača stalno naprijed. Kada ste u nedoumici, preuzmite inicijativu na miran, profesiona-lan način. Nemojte izgubiti kon-trolu zbunjujućim ili negativnim primjedbama. Zapravo, nemojte prodavati (nametati) svoje ideje suradnicima. Navedite ih da ih pri-hvate kao svoje i onda će ih oni sami “kupiti” od vas.

9. Znajte kako vaše znanje i sposobnosti mogu pobolj-

šati ukupan rezultat i odnose unutar grupe. Primjedbe surad-nika mogu biti i dobar znak - ako ništa drugo, slušaju vas i zaintere-sirani su dovoljno da komentira-ju vaše ideje ili odluke. Ukoliko na primjedbe odgovorite tako da su članovi grupe zadovoljni, možete pripremiti sljedeći korak. Pretvori-te kisele limune u slatku limuna-du, pretvarajući primjedbe surad-nika u zadovoljavajuće odgovore.

10. Zaključite dogovor. Vaš je cilj izvršiti postavljeni

zadatak ili zadatke. Stoga nemoj-te zaboraviti da je uspješan posao cilj vašega kontakta. Kada surad-nici kažu: “U redu, napravit ćemo tako.”, zašutite. Prekinite s priča-njem i upišite sebi plus za uspješ-no vođenje posla za koji ste od-govorni.


Biti u stanju svrhovite namjere može biti izazov kada vam vaša oko-lina konstantno daje signale da se vratite u automatsku radnu rutinu.

Pripazite na disanje. Opušteno, duboko disanje tijekom kojeg se dijafragma širi prilikom udisanja i steže prilikom izdisanja daje izvrsne rezultate i zdravstvene prednosti povezane s promišljenosti.

Usmjeravanje na svojih pet osjetila i uzimanje predaha od svojih unutarnjih razgovora resetira vaš um. Mi težimo postati previše usmje-reni na jezik i slike koji ponekad uzrokuju lošije rezultate. Brinuti o ne-kom slučaju iz prošlosti ili budućnosti veoma se razlikuje od planiranja i rješavanja problema. Ako je ishod vašeg mentalnog procesa uznemi-renost ili stres, vjerojatno ste zabrinuti. Ako je ishod popis aktivnosti i rješenja, vjerojatno planirate ili rješavate probleme.

Uočite što se događa bez osuđivanjaNeosuđivanje ili prihvaćanje znači pristajanje na postojeće stanje,

kao dio stalnog tijeka iskustava koja se mijenjaju. Napuštanje svake osude jača um i dovodi u pitanje uvjerenje da je pretjerano razmišlja-nje nešto što ga pomaže kontrolirati. Vođe su plaćene rješavati proble-me i prepreke, ali postoji velika razlika između bezumnog osuđivanja i obzirnog razmišljanja. Kada bez razmišljanja osuđujemo, dopuštamo osjećajima da upravljaju našim mentalnim i emotivnim stanjem, a da često toga nismo svjesni i uvijek bez namjere.

Pokušajte vježbati prihvaćanje svega što doživljavate u nekom tre-nutku, bez procjene i osude. To će vam omogućiti da djelujete s na-mjerom.

Analizirajte promišljeno svoje okruženje Biti promišljen znači pridavati dodatnu pozornost situacijskim kon-

tekstima, biti nepromišljen znači razmišljati na crno-bijeli način o ne-čemu, dakle smanjujući njegovu složenost i griješeći.

Promišljen pristup analizi okruženja zahtjeva traženje novih izvora informacija i stavljanje vrijednosti na sumnju.

Mnoge kulture nagrađuju izraze sigurnosti. To potiče ljude da se ponašaju sigurnije nego što možda jesu kako bi postigli ciljeve. Čuvaj-te se rutina koje dominiraju vama i vašom organizacijom i pronađite nove načine razmišljanja i djelovanja u tim vremenima.

Promišljenost možete svugdje prakticiratiJednostavno usmjerite svoj um tako što ćete pronaći svoj jedin-

stveni način da se namjerno usidrite u trenutku. Prakticiranje promi-šljenosti vezano je s vođenjem vašeg uma, tako da možete svrhovito voditi sebe i druge. Radi se o namjernom uvođenju najboljeg što mo-žete u svoj posao.

Razine vodstvaAko želite biti ili postati uspješan predsjednik udruge, morate biti

u stanju funkcionirati na četiri različite razine u isto vrijeme, i biti flek-

sibilni da se prebacite s jedne razine na drugu. Ove četiri razine su:1. Svoje Ja2. Drugi3. Organizacija i 4. Društvo

1 Svoje JaKao predsjednik udruge morate početi priznavati da svako vodstvo

počinje iznutra. Vodstvo se može naučiti, morate svladati tehnike i mo-dele i pronaći svoje snage i autentičnost.

Promišljenost je prvi važan korak da postanete svjesni svoga Ja, svoje snage i svojih sposobnosti. Istinska samosvijest bitan je, vjerojat-no najvažniji element za učinkovito vođenje. Vođenje tima vodi ili sa-mih sebe. Morate biti svjesni i vjerni svojim temeljnim vrijednostima. Vođe koji razumiju važnost vođenja sebe, također prepoznaju potre-bu pokazivanja samokontrole. Njihova strast je ublažena strpljivošću, etikom i dobrom prosudbom.

2 DrugiVođenje se ne treba shvatiti kao usmjeravanje i naređivanje drugi-

ma i njihovom specifičnom ponašanju. Učinkovit vođa ima sposobnost zapaliti vatru unutar drugih, inspirirati ih da čine više, da daju više i, da postanu najbolji što mogu biti. To zahtijeva sposobnost izgradnje pra-vih, autentičnih veza s drugima, pokazuje da razumijete njihove potre-be i brige i, da vam je stalo o drugih.

Ljude nije briga koliko znate, sve dok ne saznaju koliko vam je stalo!

3 OrganizacijaPredsjednici udruga koji su odgovorni za neki odjel ili organizaci-

ju susreću se s novim izazovom. Na ovoj razini kontakti s ljudima oko vas su sve udaljeniji s obzirom na drukčiju grupnu dinamiku. Učinkovi-to voditi na ovoj razini zahtijeva uključivanje, mobiliziranje i energizira-nje druge prema zajedničkoj viziji. To zahtijeva razumijevanje i uprav-ljanje organizacijom u većem, vanjskom kontekstu. Ovi vođe moraju priznati da njihova organizacija nije izolirani subjekt, već sustav unu-tar (većeg) sustava.

4 DruštvoPredsjednici udruga imaju važnu ulogu i odgovornost za društvo.

Pravi, izvanredni vođe čine razliku na većoj pozornici, oni imaju povo-ljan utjecaj na svojoj zajednicu, svoju regiju, državu a neki čak i na svijet.

Vođenje na višestrukim razinama‘Jedini stalni faktor je stalna promjena’, i te dinamike utječu na naše

svakodnevne živote. Kao što na raspoloženje u obitelji utječe odnos ro-ditelja sa svojim roditeljima, tako na raspoloženje u organizaciji utje-ču odnosi timova i njihovih vođa. Vođenje promjene traži pridavanje pažnje (ponovno, s namjerom) svim četirima razinama istovremeno.

U ovom razdoblju je to jedini način da budete uspješni kao održivi vođa sebe, kao vođa odjela, kao vođa jedne udruge.

VO

ĐEN

JE

John Lodder

Svatko je vođa i može biti sretan i zdrav

Pojam ‘vođa’ može se definirati kao ‘netko tko vodi grupu ljudi’, pa tako i udrugu, ali se također može definirati kao “netko tko vodi sebe ‘!


SASTANČENJE U UDRUZI

1. Odgovoriti na pitanje koji je cilj sastanka. To u prvom redu pomaže da shvatimo da li je

sastanak zaista potreban, ili se isti cilj može jednako dobro (bolje?) postići slanjem dobro koncipiranog emaila na prave adrese. Sastanci bi se trebali sazi-vati zbog donošenja odluka ili dogovaranja o stva-rima koje se trebaju odraditi. Nikada se ne bi trebali koristiti da bi se prolazilo kroz set brojki i informacija

2. Agenda je obavezna! Sastaviti ju, podijeliti na vrijeme (da se članovi udruge stignu pripremi-

ti), i držati je se za vrijeme samog sastanka

3. Biti realan u planiranju potrebnog vremena i držati ga se tokom sastanka. Dobro je ima-

ti osobu koja je zadužena da prati utrošak vremena po temama i kaže: Vrijeme isteklo! ‘Kazniti’ članove udruge koji ne dolaze na vrijeme (Jedan savjet koji sam pročitala je: Onaj tko stigne zadnji, piše zapisnik. Nije loša ideja, gotovo nitko ne voli pisati zapisnike)

4. Planirajte pauze, ako sastanak traje dugo. Ljudi nisu roboti, trebaju povremeno prošeta-

ti do toaleta, udahnuti zraka, zapaliti cigaretu, po-jesti ručak. Ako vi ne planirate vrijeme za to unutar agende, oni će ili svejedno izaći ili će se posve isklju-čiti iz diskusije, možda čak i kolabirati zbog niskog šećera u krvi.

5. Završiti sastanak s ‘action points’, kako bi svi znali tko, što i do kada treba napraviti

6. Zapisnik sastanka napisati i distribuirati unutar 24h. Tada su sastanak i diskusija koja

se vodila još uvijek svima ‘svježi’.

7. Osigurati da su sve relevantne osobe obavi-ještene o donesenim odlukama. Sastanak ne

smije ostati izoliran od ostatka organizacije, poseb-no od ljudi koji bi trebali sudjelovati u implementa-ciji donesenih odluka

8.Postaviti pravila sudjelovanja na sastanku – od toga što je cilj, što se od sudionika očeku-

je, na koji se način na sastanku treba ponašati. Dis-tribuirati pravila unaprijed, a nije loše ni postaviti ih na vidno mjesto u sobi za sastanke, kao konstantni podsjetnik.

9. Izbjegavati ‘loše’ vrijeme za održavanje sa-stanaka; izbjegavati sastanke ponedjeljkom

ili petkom. Izbjegavati početak prerano ujutro i ka-sno-popodne.

10. Organizirati trening ili coaching za vodi-telje sastanaka. Dobro voditi sastanak nije

lako niti to dolazi samo po sebi. Ovakve treninge gotovo nitko ne radi, a mogli bi značajno poveća-ti kvalitetu sastanaka a time i pozitivno utjecati na poslovanje (manje vremena provedenog u sobi za sastanke a više na stvarnom radnom mjestu, brže i kvalitetnije donošenje odluka...)

Mia Žilavec

OR

GA

NIZ

AC

IJA

Sastanak iz mojih noćnih mora (puno puta zaista realizira-na) izgleda ovako: Agenda pokri-va vrijeme od 8 ujutro do 5 po-podne. Tema ima cca 20-ak, za koje je u startu teško povjerova-ti da se mogu pokriti u vrijeme koje je za njih predviđeno. Najve-će se diskusije razviju oko teme za koju to najmanje očekujete i uopće ne razumijete zašto. Odlu-ke se ne donose, jer dio članova nije odradio ‘domaću zadaću’ pa nedostaju informacije, a drugi dio smatra da ukoliko ne osiguraju mini-monolog na baš svaku temu, nisu opravdali svoje postojanje. Prolazim kroz faze snuždenost-iritacija-očaj-bijes-rezginacija-te-ži očaj-homicidni porivi-suicidalni porivi. Sastanak završava u 8 na-večer, a odlučili smo – ništa. Ne mogu se ni sama, kao organiza-tor, pohvaliti prevelikim brojem dobrih, konciznih i konstruktivnih sastanaka, ali hej, čovjek uči dok je živ! Pa sam u svrhu spomenutog učenja, što iz svojih vlastitih isku-stava, a što iz savjeta ljudi iskusni-jih od mene, prikupila upute za poboljšanje kvalitete sastanaka.

Kako će predsjednik udruge voditi sastanak je, naravno, super bitno. Ali svi sudionici sastanka utječu na njegovu kvalitetu, pa umjesto da svi gunđamo kako sastanak ne valja, idemo dati do-

prinos pridržavajući se bar osnov-nih pravila:

•Dolaziti na sastanak na vrijeme

• Kvalitetno se pripremiti i aktivno sudjelovati

• Pročitati zapisnik prethodnog sastanka (ako

postoji), da bi bili upoznati s već donesenim odlukama i sa zadacima koje smo sami odgovorni odraditi

• Ponašati se prema drugima s respektom. To, između ostalog, znači saslušati (ali stvarno slušati) i ne prekidati jedni

druge •Ostati fokusiran na temu,

bez nepotrebnih digresija, i izražavati se koncizno, poštujući vrijeme drugih sudionika

• Participirati na konstruktivan način

Pa nije to tako teško, zar ne??

Kolikom broju sastanaka prisustvujete svaki tjedan? Idete li na te sastanke u stanju očaja, jer očekujete da će trajati satima, tokom kojih ćete izgubiti dragocjeno vrijeme, a ništa se korisno neće postići?


Ako razgovarate s ljudima iz svoje udruge, nemojte dopusti-ti da zvonjenje, bipanje ili neko drugo digitalizirano orkestriranje vašeg mobitela prekine osobnu komunikaciju ili vam odvuče kon-centraciju s osobe s kojom upra-vo razgovarate. Kad smo već kod toga, nemojte dopustiti da dola-zak elektronske pošte omete raz-govor telefonom.

Prekidanje upravljanja vremenom

Danas je jedino mjesto na ko-jem možete pobjeći od mobilnih telefona ono visoko u zraku – u zrakoplovu, kada tijekom leta nit-ko ne smije koristiti mobilne te-

KO

MU

NIK

AC

IJA

Upravljanje vremenom članova udruge

Kada počinjete komunikaciju s članom ili članovima svoje udruge, posvetite pojedincu ili nekolicini njih potpunu pozornost sve dok niste sigurni da ste svoju poruku prenijeli tako da su je razumjeli, shvatili i prihvatili. Takav odnos ne samo da će vam pomoći maksimizirati efekt vremena provedenog s pojedincima iz udruge, smanjiti mogućnost pogreške u komunikaciji, nego će i članovima udruge poslati poruku da vam je stalo do njih, do njihova mišljenja, do njihovih prijedloga, da pozorno slušate i razumijete što vam govore te da ste im time pomogli da uspješno izvrše postavljene ciljeve.


lephone. Možda još negdje po-stoji mjesto do kojeg ne dopiru valovi mobilne telefonije, ali ako saznate za takva mjesta, odajte tajnu samo najbližim prijateljima.

Kada ste u zrakoplovu, mo-žete se posvetiti svojim mislima barem dok traje let. Možete “po-češljati” misli, koncentrirati se na jednu temu ili se sjetiti rješenja koje tražite već danima. Stručnja-ci za osobnu produktivnost izra-čunali su da prosječnog manage-ra dnevno nešto prekine (osoba, telefon, SMS poruka, e-mail ili koji drugi zvuk) barem 80 puta (točni-je, između 60 i 170 puta). Koliko obično traje kada vas netko upi-ta: “Imate minutu?”

Vjerujemo da i sami znate da ta minuta u prosjeku nije jedna, nego ih je od pet do petnaest i više. Sada uzmite olovku u ruke i pomnožite 80 prekida s pet rad-nih dana u tjednu pa ćete dobiti isto što i mi – prosječno će vas 400 puta tjedno netko ili nešto preki-nuti dok radite. Više stotina puta netko ili nešto prekinut će vaš ti-jek misli, vaše ideje i vašu koncen-traciju na sugovornika.

Sada podijelite 400 s 40 rad-nih sati u tjednu pa ćete dobiti da su vas prošli tjedan prekinuli u za-mahu ideje ili razgovora 10 puta u jednom satu. To je jedan prekid na svakih šest minuta (ili manje od svake dvije minute ako ste u onoj gornjoj grupi koju prekida-ju 170 puta dnevno). To znači da imate manje od šest minuta da se koncentrirate na informaciju koju primate ili šaljete da biste, recimo, riješili neki problem.

Mislimo da ćete se prije osje-ćati kao loptica za stolni tenis koju

Da biste uspješno iskoristili vrijeme, primijenite neke od ovih aktivnosti:a) Sve (ili barem većinu) isplanirajte.b) Odredite prioritete i prvo napravite ono što je najvažnije.c) Zapamtite da je 15 minuta 1% dana pa onda pazite kako ćete ras-podijeliti te postotke.d) Dobro završen posao bolji je od savršenog, ali nedovršenog posla.e) Da biste imali stalnu kontrolu nad vremenom, postavite si sljede-ća pitanja:

– Koristim li sada svoje vrijeme i vrijeme članova svoje grupe na najbolji moguć način?

– Trebam li raditi na nečemu važnijem? – Osjećam li da imam kontrolu nad svojim vremenom i životom? – Provodim li više vremena žaleći zbog stvari koje sam uradio

(uradila) ili nisam uradio (uradila)? – Jesam li odredio (odredila) i zapisao (zapisala) svoje životne

ciljeve? – Kako izgledaju moja prošlost, sadašnjost i budućnost i jesam li

sretan (sretna) zbog toga? – Mogu li brzo nabrojati deset stvari koje me najviše brinu ili su mi

najvažnije? – Ako sada saznam da ću umrijeti za tri mjeseca, koliko onda na

prethodnoj listi ostaje stvari koje su važne? – Mogu li reći ne a da ne osjećam krivnju? – Koristim li vrijeme za čekanje kao vrijeme koje mi je poklonjeno? – Konačno, mogu li razumijeti poslovicu “Nitko nema dovoljno

vremena, a opet svatko ima sve vrijeme ovoga svijeta”?

Management je posao komunikacije među ljudima i s ljudima!

Sve što je manje od vaše pune pozornosti šalje poruku arogancije i bahatosti – poruku koju vaši ljudi, a ni vi sami ne volite primiti od sugovornika. Komunikacija je okvir odnosa među ljudima. Posvetite pozornost jednoj osobi u jednom trenutku i prodat ćete svoju ideju, prijedlog ili nalog, uz iznimku situacije kada govorite cijeloj udruzi i kada se ista poruka odnosi na sve njih.

prebrzo prebacuju amo-tamo. Vr-toglavica je zajamčena. Tlak povi-šen. Orijentacija u vremenu i pro-storu manjkava. Stres na putu. Para iz ušiju najavljuje napad bi-jesa. Zadovoljstvo životom i po-slom – čista nula. Sad je jasnije zašto vam za takvo što jedno-stavno (pet minuta mira i tišine) treba zrakoplov ili atomsko sklo-nište duboko u planini.

Što tada radi dio predsjedni-ka udruge? Ne uspijevajući prona-ći mir, nužan za koncentraciju na trenutačnu komunikaciju ili pri-premu za buduću komunikaciju, dolaze rano na posao ili otvaraju vrata ureda subotama i nedjelja-

ma. Ranojutarnji dolazak u ured ili na neko drugo radno mjesto sigurno može pridonijeti vašoj efikasnosti i produktivnosti, ali u kratkom roku i s efektom koji splašnjava kako vi gubite snagu. Je li to uistinu jedini način da se potvrdite kao uspješan predsjed-nik udruge?

Kako upravljati vremenom članova udruge

Dobrom organizacijom vre-mena uspjet ćete ostvariti većinu ciljeva koje ste planirali. Ako neke niste uspjeli završiti danas, zavr-šit ćete ih sutra. Ako nećete ni su-tra, onda nisu toliko važni. Uspješ-

no upravljanje vremenom odlika je dobrog predsjednika udruge, jer je vrijeme ljudima najvrednija stavka u životu. Počnete li razmi-šljati ovako, vratit ćete se među ljude. Članovi vaše udruge sigur-no će vas podržati u nastojanju da ostvarite cilj za koji ste zadu-ženi, ako osjete i vide da dobro raspolažete svojim i njihovim vre-menom. Pokažite im da cijenite njihovo vrijeme.

Predsjednik udruge pred kolapsom

Upravljanje vremenom, svo-jim i članova grupe, važnije je nego što to većina ljudi misli. Os-nova od koje polazimo jest ve-ličina i složenost grupe s kojom komunicirate. Očito, predsjednik udruge koji upravlja manjom ili po sastavu članova vrlo uravno-teženom udrugom imat će druk-čije zahtjeve organizacije svo-jega vremena od predsjednika udruge čija je udruga razbacana u prostoru ili je njezina struktura vrlo raznolika. Posla je uvijek bilo i uvijek će ga biti. Možete raditi i 24 sata dnevno, opet ćete sutra naći neki novi papir na stolu ili novi problem koji morate riješi-ti. Dugi sati u uredu neminovno će dovesti do smanjenja kvalite-te vašega posla, a još neminovni-je do pada kvalitete vašega života. Kada je već i jedan Bill Gates od-lučio ne raditi nedjeljama, a subo-tama samo osam sati (za takvoga genijalca jedan je život očito pre-malo), onda možete i vi.

Vrijeme je apsolutna veličina, jedna od rijetkih potpuno ravno-pravno raspodijeljenih među lju-dima. Razmislite o činjenici da svatko od nas ima 24 sati dnevno – za život, za posao, za druženje s obitelji ili s prijateljima, za sebe, za razmišljanje, za san. Što će se do-goditi kada ne uspijete organizira-ti svoje vrijeme i vrijeme ljudi koji rade u grupi kojom upravljate? Ni sam Bog nije stvorio svijet u jed-nom danu pa nećete ni vi.

Saša Petar


Zamislite trenutak čitanja vašeg poziva iz pozicije ono-ga koji ga drži u rukama ili je ot-vorio vaš e-mail kao jedan od sto-tinu mailova što ih svakodnevno prima – bez sumnje želi što brže saznati o čemu se radi, može li to mirne savjesti poslati u koš ili mora nešto poduzeti.

U koncipiranju letaka poziva vodite se uobičajenim novinar-skim pitanjima – tko, što, gdje, kada, kako, i po mogućnosti, jasan odgovor na pitanje zašto bi netko svakako morao doći na to događanje.

Izaberite zanimljiv naziv Ovo nije moguće kod

događanja koja se već tradi-cionalno održavaju pod nekim imenom, imaju svoje redovite po-laznike i predstavljaju brend sama po sebi. No ako se radi o nečem novom, vodite i o tome računa. Kratak, lako pamtljiv, možda neka igra riječi ili asocijacija na nešto dobro poznato.

Navedite imena Navedite tko je organizator,

tko su predavači, pokrovitelji, posebni gosti. Ljudi dolaze radi ljudi. Ljudi vjeruju, ili ne vjeruju, ljudima. I naposljetku, ljudi kupu-ju od ljudi.

Sad kad ste uspjeli zaintere-sirati potencijalnog sudioni-

Olga Štajdohar -Pađen

KOM

UN

IKA

CIJ

A

KAKO SASTAVITI PRIVLAČAN POZIV ZA DOGAĐANJE?

Dobar letak zlata vrijediPitanje je što zapravo želimo postići tim komadom papira ili

elektroničkim letkom poziva na neko događanje? Naravno, pobuditi interes i želju čitatelja da nam se pridruži, a informaciju o našem događanju prenese dalje – onima koji bi po njegovom mišljenju također mogli biti zainteresirani. Dobar letak poziva, u papirnatom ili elektroničkom obliku, mora biti jasan, informativan, lako čitljiv i oku privlačan.

ka zanimljivim naslovom i pre-poznatljivim imenima, slijede za njega dva važna podatka – kada će se to održati i gdje. Koliko god zanimljiva tema bila, hoće li doći ponajviše ovisi o tome uklapa li mu se u raspored i odgovara li mu lokacija.

Sljedeće što želi znati je koji je rok za prijavu, kolika je kotizaci-ja, što sve obuhvaća, ima li kakvih popusta, kako i do kada treba up-latiti. Za višednevna događanja predvidite jednodnevne ko-tizacije, za konferencije svakako posebne kotizacije i program za osobe u pratnji.

Što trebate izbjegavati? Prilikom sastavljanja pozi-

va svakako obratite pažnju na sljedeće elemente: dizajn, duljinu letka, sadržaj elektroničkog pis-ma, boju letka…

Dizajn poziva koji odaje amatera

Prejake boje, previše boja, neujednačena veličina i oblici slo-va, neujednačeni razma-ci između odjeljaka, grafike za koje svi znaju da su uzete besplatno s inter-neta, grafike koje se prečesto ko-riste. Sve to odaje početnika i amatera.

Vrijedi truda i novaca izbjeći ta-kav dojam.

Letak poziva dulji od dvije stranice

Ne možete li sve važne infor-macije smjestiti na najviše dvi-je stranice, nešto krivo radite. Prođite ponovno kroz tekst, sk-ratite ga, izbacite ponavljanja, pojednostavnite. Ili napravite os-novni, kratki poziv, a dodatne in-formacije u zasebnom dokumen-tu.

Poziv u elektroničkom obliku je prevelika datoteka

Letak u elektroničnom obli-ku koji ima previše megabajta ne može se poslati e-mailom. Serve-ri će ga blokirati i vratiti vam ga kao neisporučene. Stavite li ga takvog na svoju web stranicu, učitavanje može predugo trajati i dio potencijalnih polaznika će odustati. Letak ne bi trebao imati više od 1 MB, prilagodite veličinu slika i svega što stavljate da ne premašite taj limit.

Poziv u elektroničkom

obliku je word datoteka, a ne pdf

Poziv ste možda sami

napravili u wordu,

uredili naslove, polijepili slike i na vašem ekranu sasvim pristojno iz-gleda. Prije slanja pretvorite ga u pdf. To je najurednije i najpriklad-nije svima. U protivnom, čitatelj će kad ga otvori vidjeti sve one znakove razmaka, praznog reda, prijeloma stranice ili stupca koji se ne vide kad ga ispisujete na papir. Dodatno, kod printanja na različite printere mogu se pore-metiti razmaci i prijelom teksta i opet ćete ostaviti dojam aljkavog amatera.

Ne provjeriti kako izgleda kad se otisne, ne u boji, već crno bijelo

Dobar dio polaznika će elektronički letak morati otisnuti na papri i predati nadređenom uz molbu da im se odobre troškovi. Ono što vama na ekranu kompju-tora izgleda odlično, isprinta-no bez boje može biti blijedo i nečitljivo. Crvena je naročito ne-prikladna, ali i svjetlo plava, svjet-lo zelena, a o žutoj da se i ne govo-ri. Provjerite još niste li stavili neku podlogu koja na ekranu izgleda dobro, ali kad se isprinta čini le-tak teško čitljivim.

Zaštićeni pdf iz kojeg se ne može kopirati vaš logo ili dio teksta

Kad šaljete letak poziva e-ma-ilom u pdf formatu, nema nika-kvog razloga da taj pdf bude za-ključan pa da se iz njega ne mogu kopirati pojedini dijelovi. Naime, dio primatelja će željeti prenijeti tu vijest u nekom obliku na svo-joj web stranici, što je za vas do-bra stvar. Zar zaista očekujete da slovo po slovo prepisuju tekst umjesto da jednostavno izaberu ključne dijelove i s dva klika mi-šem postave ih gdje žele?

Dobar letak poziva zaista zlata

vrijedi, a uloženo će vam se vratiti kroz bolji imidž

kao organizatora, a onda i kroz veći broj

sudionika.


EU U

DR

UG

E

Jedno od najpoznatijih bilo je djelovanje čuvene Nacional-ne udruge unija za žensko pravo glasa (NUWSS) koji se početkom 20. stoljeća borio za ostvarenje ženskog prava glasa. Upravo je uspjeh njenih članica, sufražetki-nja, nakon Prvog, odnosno Dru-gog svjetskog rata utjecao na daljnji razvoj nevladinih udruga u Ujedinjenom Kraljevstvu. Tako su se 1950-ih godina u zemljama Kraljevstva zapažene aktivnosti provodile u okviru Kampanje za nuklearno razoružanje (CND), koji je u ime protesta protiv postav-ljanja američkih nuklearnih pro-jektila na Otočju, okupio različi-te slojeve društva. S druge strane, val liberalizacije društvenih nor-mi i emancipacije žena tijekom 1960-ih i 1970-ih godina donio je do eksplozije NGO organizaci-ja i pokreta, koje se bore za ide-je u rasponu od mira u svijetu do prava životinja. Tijekom 1980-ih i 1990-ih dogodila se djelomična institucionalizacija tih organizaci-ja, što je dovelo do toga da danas uz tradicionalne udruge humani-tarnog karaktera djeluje i najša-reniji niz organizacija i inicijativa.

Anđelko Brezovnjački

Tradicija uključivanja građana u dobrovoljne i dobrotvorne aktiv-nosti tako je dovela do toga da je danas u Ujedinjenom Kraljev-stvu prema službenim procjena-ma, više od 700.000 ljudi stalno zaposleno u okviru neke charity organizacije, dok je u provedbu charity aktivnosti uključeno oko 2,2 milijuna ljudi, odnosno nešto manje od tri posto ukupnog sta-novništva Kraljevstva.

Big Society Cameronova modificirana ideja samoupravljanja

Tradicija uključenosti u cha-rity aktivnosti u tako značajnom broju nije mogla proći nezapa-ženo ni u svijetu politike. Iako su sve britanske Vlade od kraja Dru-gog svjetskog rata posvećivale sve značajniju pažnju djelovanju organizacija civilnog društva, vr-hunac se dogodio 2010. godine pobjedom Konzervativne stranke na parlamentarnim izborima. Vla-

da Davida Camerona predstavila je još tijekom izborne kampanje svoj koncept tzv. Velikog društva eng. Big Society, koji je bio glavna misao vodilja njihovog izbornog programa, a danas je i službeno dio programa vladajuće koalicije. Cameronova modificirana ideja samoupravljanja, se u osnovi do-tiče teze kako je u Velikoj Britani-ji, odnosno Engleskoj gdje se pro-gram provodi, potrebno stvoriti klimu koja će potaknuti ljude i lo-kalne zajednice (gradove i općine) da se kroz NGO sektor snažnije ak-tiviraju u izgradnji „velikog (civil-nog) društva“, kako bi se na taj način izvršila redistribucija moći između političara i naroda. Iako je cijeli koncept lansiran službeno kako bi se potaknuo poduzetnički duh građana i povećala efikasnost rada jedinica lokalne samoupra-ve, prva četiri pilot-grada u koji-ma se projekt započeo provodi-ti bili su Liverpool, Eden, Sutton i Winsdor and Maidenhead, cije-la ideja još i danas izaziva velike kontraverze.

Veće ovlasti jedinicama lokalne samouprave

Neki od postulata cijele ideje, davanje većih ovlasti jedinicama lokalne samouprave, transfer dije-la moći od središnje vlasti prema jedinicama lokalne samouprave, promicanje ideje „otvorene Vla-de“, odnosno povećanje transpa-rentnosti rada Vlade, u skladu su s nastojanjima u većini ostalih ze-malja Europe. Druge ideje poput

poticanja građana na sudjelova-nje u različitim charity aktivnosti-ma, promicanje, djelovanje razli-čitih institucionalnih kooperacija ili ideja o osnivanju tzv. Big Soci-ety banke, kojoj su 2011. od stra-ne komercijalnih banaka odobre-na sredstva za osnivanje, naišle su na kritike.

Naravno, očekivano najviše od strane opozicije, ali i od nekad bliskih Cameronovih suradnika. U cijeloj ideji zapravo je najmanje sporno što se novac iz prenapre-gnutog državnog budžeta u ko-jem su skresani brojni socijalni izdaci troši na stvari koje bi se tre-bale raditi besplatno ili koje gra-dovi i općine već provode u ne-kom drugom obliku, Liverpool se već 2011. povukao iz pilot progra-ma. Iako su laburisti javno optužili Vladu da je ideja Big Societyja po-kušaj anuliranja negativnog stava javnosti prema rezovima u javnoj potrošnji, Cameronov koncept se i dalje provodi, a broj pobornika je u najmanju ruku jednak kao i broj kritičara. Ono što se već sada može zaključiti da je Big Society na pravom putu da redefinira tradi-cionalni pojam i značenje britan-skog charity djelovanja. Stvar je jednostavna - ako se charity na neki način potiče, subvencionira, od strane države, onda on gubi svoj izvorni značaj dobrovoljnog trošenja vlastitog vremena na rad bez naknade u korist potrebitih stvari, dok se ukupno djelovanje može se nazvati nekim drugim imenom.

CIVILNO DRUŠTVO U UJEDINJENOM KRALJEVSTVU

Je li Big Society evolucija civilnog društva ili pokušaj njegove kontrole?

Iako je cijeli koncept lansiran službeno kako bi se potaknuo poduzetnički duh građana i povećala efikasnost rada jedinica lokalne samouprave, prva četiri pilot-grada u kojima se projekt započeo provoditi bili su Liverpool, Eden, Sutton i Winsdor and Maidenhead, cijela ideja još i danas izaziva velike kontraverze.

Zemlje Ujedinjenog Kraljevstva posjeduju jednu od najduljih tradicija organiziranja građana u organizacije civilnog društva, koje se, posebno od 19. stoljeća ogleda, u sudjelovanju u različitim dobrotvornim aktivnostima eng. charity. Upravo je charity koncept, odnosno koncept dobrovoljnog sudjelovanja za ostvarenje nekog cilja, od početnog prikupljanja hrane i novca u okviru Crkve prerastao o suvremene pokrete za propagiranje različitih ideja.


„Hrvatska je zemlja s relativno niskom kulturom zaštite potroša-ča“, izjavio je prilikom prvog služ-benog posjeta Hrvatskoj u Zagre-bu europski povjerenik za zaštitu potrošača Neven Mimica, a udru-ge za zaštitu potrošača poručuju „građani nisu dovoljno upoznati s vlastitim potrošačkim pravima te su, često, oštećeni zbog svoje ne-informiranosti. Potrebna je edu-kacija i informiranje o Zakonu o zaštiti potrošača“. U ovom broju časopis Udruga.hr predstavljamo dvije udruge za zaštitu potrošača.

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP)

Hrvatska udruga za zašti-tu potrošača osnovana je 1997. godine na inicijativu 11 građa-na različitih struka koji su bili i osnivači. Motiv za osnivanje prve udruge potrošača bila je spozna-ja o neravnoteži snaga u odnosi-ma između građana pojedinca i ponuđača proizvoda i usluga na području Republike Hrvatske i ne-postojanje neovisne, nepolitičke nevladine udruge tog profila. Cilj udruge je bio i ostao promicanje

UD

RU

GA

U F

OKU

SU

HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA I UDRUGA POTROŠAČ

Građani nisu dovoljno upoznati s vlastitim potrošačkim pravima

Kome se možete obratiti?

Hrvatska udruga za zaštitu potrošača HUZPProf. dr. Vesna Brčić-Stipčević, predsjednica Tomislav Lončar, tajnikZagreb, Ozaljska ul. 93/IITel/faks:01 4633366www.huzp.hre-mail: [email protected]

Slučaj „Franak“, naplaćivanje opomena od strane banaka, netransparentan izračun potrošnje plina, sve veći broj ovrha …. ovo je hrvatska potrošačka svakodnevnica. Hrvatski potrošači najviše problema imaju u području telekomunikacijskih usluga, financijskom sektoru i ovrhama.


prava potrošača na općoj razini zaštite, dakle uključivanje orga-niziranih potrošača u predlaga-nje zakona, praćenje provedbe i poticanje na objavljivanje rezul-tata kontrole. Drugi značajan cilj je svakako edukacija potrošača o njihovim pravima s posebnim na-glaskom na samozaštitu i najvaž-nijim preventivnim mjerama kada odlučuju što će i gdje kupiti.

Neizostavni dio je edukacija potrošača i davanje savjeta što napraviti i koje dokumente nei-zostavno moraju imati u slučaju reklamacije raznih vrsta. Treći va-žan segment djelovanja potro-šačke udruge je i pomoć potro-šačima u raznim individualnim problemima ostvarivanja njiho-vih prava. Veoma važno područ-je rada članova HUZP-a je i stal-na prisutnost u pisanim medijima, radiju, televiziji i na internetu i to komentarima o događanjima na tržištu, obavijesti o promjenama zakona, tematskim razgovorima, specijaliziranim emisijama kao što su Potrošački kod, Svi smo mi po-trošači i sl.

HUZP je od 2000. te godine pridruženi član krovnog, svjet-skog potrošačkog udruženja Con-sumers International, sudjelovalo se u mnogim njihovim projek-tima, a svake godine povodom Svjetskog dana potrošača 15. ožujka promovira se tema godine koja proizlazi iz globalno prisut-nog problema za potrošače (pri-mjerice zdrava prehrana za djecu, borba protiv pretilosti, problemi u području financijskih usluga i sl.).

Aktivno u udruzi radi manji broj članova, oko 20-tak, i ukupan rad je na volonterskoj osnovi, jer su financijska sredstva premala da bi se nekoga uzelo u stalni radni odnos. Financiranje rada temelji se na članarini naših članova, a članarina je od osnivanja udruge 30 kuna godišnje i sredstava koja se dodjeljuju za rad na projektima financiranim od strane lokalne sa-mouprave i Ministarstva gospo-

darstva (naravno kada se odobri financiranje projekta).

Osim telefonske i osobne ko-munikacije s potrošačima važ-na je web stranica www.huzp.hr koja je u 2012. posjećena pro-sječno 6.500 puta mjesečno. Taj-nik udruge je svaki utorak i četvr-tak u udruzi od 10.00 do 14.00 sati te daje savjete potrošačima, tele-fonom, odgovara na pisma, e-po-štu, a od kuće redovito mu poma-že još jedna volonterka. HUZP je u 2012. godini sudjelovao u projek-tima Grada Zagreba koji je prepo-znao potrebu financiranja udruge potrošača - Edukacija potrošača, Informiranje potrošača i Savjeto-vanje potrošača. U okviru projekta je tiskana i brošura „Javne usluge“, te je održano sedam predavanja, a s Centrom za edukaciju i infor-miranje potrošača iz Bilja prove-den je projekt Zaštita potroša-ča korisnika financijskih usluga. Često su prisutni u medijima ili kao sudionici emisija o zaštiti po-trošača ili mediji koriste informa-cije HUZP-a.

„Na općem planu zaštite po-trošača predlagali smo promjene zakona koji se tiču potrošača Za-kon o zaštiti potrošača, Zakon o elektroničkim komunikacijama, Zakon o održivom gospodarenju otpadom, a pokrenuta je i peti-cija prilikom promjene i nadopu-ne Ovršnog zakona. Osnovni pro-blem nesmetanog rada udruge je nepostojanje stalnih prihoda i ne-shvaćanje značenja rada ovakvih udruga na razini Vlade RH i po-jedinih Ministarstava“ kaže Ve-sna Brčić-Stipčević, predsjedni-ca HUZP-a.

Društvo „POTROŠAČ“„Potrošač“ - Društvo za za-

štitu potrošača Hrvatske je ne-politička, nestranačka i nevladina udruga građana udruženih sa ci-ljem pružanja pomoći građanima RH u zaštiti njihovih prava kao po-trošača, te poticanja prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva najvi-

Kome se možete obratiti?Društvo „Potrošač“ Jadranka Kolarević, dipl. poli-tolog, predsjednica Mr.sc. Ilija Rkman Predsjednik Saveza „Potrošač“http://www.potrosac.hr/ Ljudevita Posavskog 48, 10 000 [email protected] Telefon: 01/48 35 888

Jadranka Kolarević Zaštita potrošača je zaštita ljudskih prava,

ljudskog dostojanstva i gospodarskih interesa potrošača.

Ilija Rkman i Jadranka Kolarević društvo „POTROŠAČ“

šim standardima zaštite potroša-ča u razvijenim demokracijama. Djeluje na hrvatskoj javnoj sceni od travnja 2000. godine, te smo 2004. godine postali dio i javne scene Europske unije i jugoistoč-ne Europe. Temeljni cilj djelova-nja Društva je kroz zaštitu prava potrošača-fizičkih osoba i njiho-vih obitelji od pasivnoga potro-šača stvoriti aktivnoga potrošača svjesna svojih prava na zakonom zajamčenu visoku razinu kvalite-te roba i usluga, na kulturan i čo-vjeka dostojan odnos proizvođa-ča i davatelja usluga, te na zakonu utemeljenu zaštitu od mita, ko-rupcije, birokratske i monopoli-stičke samovolje, što u konačnici treba rezultirati uspostavom fer tržišnog gospodarstva.

„Globalna recesija je pogubna za udruge potrošača zbog sma-njenja izdvajanja proračunskih sredstva, a za obavljanja svojih zakonskih zadaća i ovlasti. Uz to, osjećamo guranja civilnog druš-tva, dakle i udruge potrošača, na margine. Posebice nam otežava slaba i sve tiša komunikacija sa državnim institucijama koje ima negativne refleksije na proved-

bu zadaća i načela nacionalne i EU Politike potrošača. Ljuti na što smo svjedoci kako se često krši Ustav RH, zakone, etiku poslova-nje, norme i standarde i demo-kratske i civilizacijske vrijednosti EU-a. Sa druge strane, dobivamo poticaj kroz sve jaču i sadržajnu komunikacijama sa dio instituci-jama EU.

U konačnici, zaštita potroša-ča je „zaštita ljudskih prava, ljud-skog dostojanstva i gospodarskih interesa potrošača“ kaže Jadran-ka Kolarević, predsjednica Druš-tva Potrošač.

Od kraja 2000. godine do da-nas provode organiziranu pomoć potrošačima u Savjetovalište za zaštitu potrošača te provode in-formiranja, educiranja i savjeto-vanja. Web portal www.potro-sac.hr , kao on-line potrošački udžbenik, samo tijekom 2012. posjetilo je 218.643 potrošača – internet korisnika. Potrošači su koristili 7.735.716 različitih tema (informacija, savjeta). Medijski su vrlo aktivni ili kao sudionici ili me-diji koriste informacije iz Društva.

Društvo je aktivno na među-narodnoj sceni te je od 2007. go-dine postalo Kolektivni član svjet-ske krovne udruge potrošača, Consumers International. Također je ostvarena i korisna suradnja sa znanstvenim institucijama u Nici, Lyonu i Danskoj. U Društvu Potro-šač ističu da su radili na tekstu EU Uredbe o informiranju potrošača o hrani, pri tome su sa svojim ek-spertizama i analizama izborili ve-ličinu fonta (slova) na deklaracija-ma prehrambenih proizvodima.

Mirjana Fijolić


U ured državnog tužitelja sti-glo je više od 2.000 prijava. Neke su dovele do uspješnih optužni-ca. Cijene leda, flaširane vode, po-pravljanje krovova, agregata i mo-telskih soba bile su značajno više od uobičajenih. Ekonomski zago-vornici slobodnog tržišta složili su se da ne postoji pravedna ci-jena! U tržišnim društvima cijene određuje ponuda i potražnja. Nije varanje naplatiti ono što tržište može podnijeti. To je način kako se alociraju dobra i usluge dobavljača iz udaljenih mjesta na pružanje onih dobara i usluga koji su najpotrebniji nakon katastrofe. Potičući ponuđače da proizvedu više potrebnih dobara, naizgled neumjerene cijene donose daleko više koristi nego štete. Nema u tim cijenama ničega nepravednog, one naprosto odražavaju vrijednost koju kupci i prodavači odluče pridati stvarima koje razmjenjuju.

One nisu ništa posebno niti su nepoštene u odnosu na druge ci-jene do kojih mogu dovesti tržiš-ni uvjeti, uključujući i one koje je mogao izazvati uragan. Odvjet-nička udruga pro bono objavila je komentar u obranu zakona o sprečavanju varanja na cijenama s ovim obrazloženjem: „U vrijeme izvanrednog stanja vlada ne smi-je stajati po strani kada se ljudima pretjerano naplaćuje dok spaša-vaju vlastite živote ili nakon ura-gana traže osnovna dobra za obi-telj. To nije uobičajena situacija slobodnog tr-žišta. U izvanrednoj si-tuaciji kupci pod priti-skom nisu slobodni. Njihove su nabave osnovnih potrepšti-

na, poput nužnog prenoćišta, iznuđene.“

Pohlepa je porok koji zatvara oči pred patnjom drugih

Jedan hotel iz lanca DAYS INN u West Palm Beachu morao je platiti 70 tisuća dolara kazne i naknade štete zbog pretjerane naplate mušterijama. U raspra-vi o nabijanju cijena, argumen-ti u prilog i protiv zakona o spre-čavanju nabijanja cijena počivaju na trima idejama: maksimalizaci-ji blagostanja, uživanju slobode i

promicanju vrline. Svaka od njih ukazuje na različiti put promišlja-nja pravednosti. Kako odgovara-ju branitelji zakona? Objašnjavaju da nabijanje neumjerenih cijena u teškim vremenima ne služi pretje-rano blagostanju društva u cjeli-ni. Svaka procjena mora uračunati bol i patnju onih koje takve cije-ne mogu u nuždi lišiti osnovnih uvjeta za život. Pohlepa je porok, osobito onda kad navodi ljude da zatvore oči pred patnjom drugih i nije u skladu s građanskom vrli-nom. U vremenima nevolje, do-bro društvo djeluje zajednički. Umjesto da upnu i steknu najve-ću prednost, ljudi se oslanjaju jed-ni na druge.

Društvo u kojem ljudi u vre-menima krize izrabljuju svoje bli-žnje radi financijskog dobitka nije

dobro društvo. S jedne strane, ukazuje na ogorčenost koja nije samo bezumna ljutnja. Ogorče-nost predstavlja moralni argu-ment koji vrijedi uzeti ozbiljno. To je posebna vrsta ljutnje koja se osjeća kada se vjeruje da ljudi dobivaju ono što ne zaslužuju. S druge strane, pretjerana gramzi-vost stoga je porok koji bi dobro društvo, ako je moguće, trebalo suzbijati. Zakoni o sprečavanju nabijanja cijena ne mogu istjera-ti pohlepu, ali barem mogu obuz-dati njen najbesramniji izraz i po-kazati da ga društvo osuđuje. Kažnjavanjem pohlepnog pona-šanja, društvo afirmira građansku vrlinu zajedničkog djelovanja radi zajedničkog dobra. Važno je zapa-ziti da je u raspravi riječ o vrlini, o kultiviranju stavova i sklonosti, ka-rakternih osobina o kojima ovisi društvo. Argument vrline uzne-miruje neke ljude, pa i mnoge koji podržavaju zakone o sprečavanju nabijanja cijena. Postavlja se pi-tanje, ubrzava li neka politička mjera privredni oporavak ili poti-če privredni rast? Udruga za zašti-tu potrošača i Udruga odvjetni-ka pro bono zatražile su s tim u vezi donošenje suda o preferen-cijama ljudi. Slično tome, pitanje jesu li ljudi slobodni, uopće ili su pod stalnim pritiskom okolnosti, dakle, raznim vrstama prinude i u kojoj mjeri? To pitanje razdvaja staru i modernu političku misao. Moglo bi se prema tome reći da antičke teorije pravednosti pola-ze od vrline, a moderne od slobo-de. Istina je da se argumenti o pra-vednosti kakvu zastupaju udruge širom svijeta, odnose na promica-nje vrlina, prosperiteta i individu-alne slobode.

Nadina Cvetko Borota

U D

UH

U G

RA

ĐA

NSK

IH O

BIČ

AJA

Priča iz Udruge za zaštitu potrošača Floride

Zakon o sprečavanju nabijanja cijena

U VRIJEME IZVANREDNOG STANJA VLADA NE SMIJE STAJATI PO STRANI KADA SE LJUDIMA PRETJERANO NAPLAĆUJE DOK SPAŠAVAJU VLASTITE ŽIVOTE ILI NAKON URAGANA TRAŽE OSNOVNA DOBRA ZA OBITELJ.

Mnoge stanovnike Floride naljutile su napuhane cijene nakon što je uragan Charley u ljeto 2004. godine prouzročio 11 milijardi dolara štete. Zastrašujuće je kolika pohlepa mora ležati u duši onoga tko je spreman iskorištavati ljude koji trpe posljedice takve elementarne nepogode. Na tom tragu nastala je i rasprava o nabijanju cijena prema građanskoj inicijativi Udruge za zaštitu potrošača Floride.


VO

LON

TER

I

Volonterski radVolonterski rad višestruko je

koristan dobrovoljni rad koji obu-hvaća dobrovoljno ulaganje osob-nog vremena, truda, znanja i vje-ština kojima se obavljaju usluge, ili aktivnosti za dobrobit druge osobe, ili za zajedničku dobro-bit, a obavljaju ih osobe suklad-no odredbama Zakona. Bitna ka-rakteristika volonterskog rada je nepostojanje uvjeta isplate novča-ne nagrade, ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno vo-lontiranje, ako odredbama Zako-na nije određeno drukčije. Za pra-vilno razumijevanje i određivanje pojma volonterskog rada, osim njegove navedene pozitivne de-finicije, bitna je i negativna defi-nicija iz članka 5. Zakona, kojom je određeno što se sve ne smatra volontiranjem u smislu odredbi Zakona.

Volonterski rad, kako to proi-zlazi iz odredbe članka 5. Zakona, treba jasno razlikovati od drugih oblika rada, što se posebno odno-si na obavljanje poslova koji ima-ju karakter radnog odnosa. Dakle, volontiranje se ne smije ugovarati za obavljanje poslova koji, s obzi-rom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslo-va za koje se zasniva radni odnos.

Osim toga, volonterski rad tre-ba razlikovati od stručnog osposo-bljavanja za rad iz članka 41. Zako-na o radu.

Mogućnost rada volontera u udrugama

Odgovor na pitanje može li

udruga biti organizator volonti-ranja i koristiti se radom volon-tera daje nam odredba članka 7. stavka 2. Zakona o volonterstvu. Sukladno ovoj odredbi, organiza-tor volontiranja u smislu odred-bi Zakona, između ostalog, može biti i udruga i svaka druga prav-na osoba iz čijeg osnivačkog akta proizlazi da nije osnovana s ciljem stjecanja dobiti (neprofitna prav-na osoba). Iz navedenog proizlazi kako udruga kao organizator vo-lontiranja može volontere uključi-vati samo u one aktivnosti koje su usmjerene ka zajedničkoj dobro-biti i ostvarivanju ciljeva udruge.

Prije angažiranja volontera potrebno je utvrditi potrebu za uključivanjem volontera u rad udruge i donijeti program volon-tiranja. Programom volontiranja se određuju vrste aktivnosti, od-nosno usluga te način i postup-ci pružanja tih usluga koje će u udruzi obavljati volonteri. Udru-ga koja je organizator volontira-nja podnosi Ministarstvu socijalne politike i mladih godišnje izvješće na „Obrascu izvješća organizatora volontiranja o obavljenim usluga-ma ili aktivnostima organizatora volontiranja“. Rok za dostavljanje navedenog obrasca je kraj veljače u tekućoj godini za proteklu go-dinu. Obrazac se dostavlja preko portala www.mspm.hr.

Tko može biti volonter?Volonter može biti svaka pu-

noljetna fizička osoba, ili malo-ljetna fizička osoba s navršenih

15 godina života, ili starija malo-ljetna fizička osoba. Zakonom su ipak propisana određena ograni-čenja u vezi mogućnosti rada vo-lontera na pojedinim poslovima, koja proizlaze iz potrebe posjedo-vanja određenih stručnih znanja za obavljanje određenih poslova, odnosno nemogućnosti obavlja-nja određenih poslova obzirom na osobne karakteristike volontera.

Tako su, sukladno čl. 10. Zako-na, organizatori volontiranja dužni posvetiti osobitu pozor-nost izboru i edu-kaciji volontera koji volontira-ju sa određe-nim skupina-ma korisnika volontiranja (djecom; oso-bama s invali-ditetom; starim i nemoćnim osobama; bolesnim osobama, ili osobama koje su potpuno, ili djelomice li-šene poslovne sposobnosti). U slučaju volontiranja s navedenim korisnicima, organizatori volonti-ranja dužni su osigurati primjere-nu stručnu pomoć i nadzor nad radom volontera, volontiranje ko-jim se pružaju usluge navedenim osobama nije dopušteno osoba-ma koje su se liječile u određenim ustanovama, kojima traje sigur-nosna mjera zabrane obavljanja određenih zvanja, ili protiv kojih se vodi kazneni postupak, odno-sno koje su pravomoćno osuđene za određena kaznena djela. Traja-

nje volonterskog rada je ograni-čeno. Nije dopušteno volontiranje u trajanju duljem od 40 sati tjed-no u razdoblju duljem od tri mje-seca bez prekida od najmanje tri mjeseca.

Ugovor o volontiranjuSa volonterom se sklapa ugo-

vor o volontiranju, kojim volonter i organizator volontiranja ugova-raju međusobna prava i obveze. Ovaj se ugovor o zaključuje usme-

no, ili u pisanom obliku, ali sva-kako preporučamo njego-

vo sklapanje u pisanom obliku radi lakšeg do-

kazivanja njegova sadržaja. O usmeno zaključenom ugo-voru o volontiranju,

organizator volonti-ranja dužan je na za-

htjev volontera izdati pi-sanu potvrdu o sklopljenom

ugovoru. Ugovor o volontiranju se mora sklopiti u pisanom obliku u slučajevima iz članka 26. stavka 3. Zakona o volontiranju.

Minimalan sadržaj ugovora o volontiranju određen je u članku 27. Zakona o volontiranju. U tom članku određeni su i drugi bitni sastojci ugovora u slučaju volon-tiranja kojim se ugovara pružanje usluga djeci, osobama s invalidite-tom, starijim i nemoćnim osoba-ma, bolesnim osobama, ili osoba-ma koje su potpuno, ili djelomice lišene poslovne sposobnosti. U nastavku dajemo primjer ugovo-ra o volontiranju.

Tko može biti volonter u udruzi

VOLONTIRANJE se ne smije

ugovarati za obavljanje poslova koji, s obzirom na narav i vrstu rada te

ovlasti poslodavca, imaju obilježja poslova za koje

se zasniva radni odnos.

U praksi se često postavlja pitanje mogućnosti volonterskog rada u udrugama. Odgovor na ovo pitanje daju nam odredbe Zakona o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07 i 22/13 - u nastavku teksta: Zakon) koje određuju pojam volonterskog rada i definiraju tko može biti organizator volontiranja.

Božo Prelević


Udruga čuvara šuma iz Velike Gorice, Slavka Kolara 432a, OIB 75675675675, koju zastupa Tajnik Lovro Lovrić (u nastavku teksta: Orga-nizator volontiranja)

iPero Perić iz Zagreba, Stjepana Gradića 111c, OIB 76767676767 (u na-

stavku teksta: Volonter)dana 22. listopada 2013. godine sklapaju sljedeći

UGOVOR O VOLONTIRANJU

Članak 1.Temeljem ovog Ugovora, Organizator volontiranja i Volonter uređuju

međusobna prava i obveze radi obavljanja volonterskog rada.

Članak 2.Ovim Ugovorom Volonter se obvezuje dobrovoljno ulagati osobno vri-

jeme, trud, znanje i vještine radi obavljanja volonterskog rada kod Organiza-tora volontiranja u razdoblju od 1. studenog 2013. do 31. ožujka 2014. go-dine, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade, ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje

Članak 3.Volonterski rad iz čl. 2. ovog Ugovora obuhvaća čišćenje šume od sitnog

otpada te pomoć pri stavljanju hrane u hranilice za divljač.Volonterski rad iz st. 1. Volonter će obavljati u šumi „Drot“ u Maloj Buni

kraj Velike Gorice, svaki tjedan, od ponedjeljka do petka, osim blagdanom i praznikom, u razdoblju od 36 sati tjedno, sukladno odluci koju donosi Or-ganizator volontiranja.

Članak 4.Volonterski rad iz čl. 2. ovog Ugovora Volonter obavlja na vlastitu od-

govornost. U okviru obavljanja volonterskog rada iz čl. 2. ovog Ugovora Volonter

se obvezuje obavljati volonterski rad odgovorno, prema opisu posla, na način, u vrijeme i po postupku kako će odrediti Voditelj šumskog gospo-darstva „Drot“, ili od njega ovlaštena stručna osoba, sukladno odredbama Zakona o volonterstvu, Etičkog kodeksa volontera i drugih propisa, a u su-protnom odgovara za štetu koja bi nastala iz njenih postupaka suprotno odredbama ovog Ugovora.

Volonter se obvezuje prisustvovati edukaciji koju osigurava Organiza-tor volontiranja.

Članak 5.Organizator volontiranja prihvaća volonterski rad Volontera iz čl. 2. ovog

Ugovora i potvrđuje kako poslovi koje će Volonter obavljati nemaju obi-lježja poslova za koje se zasniva radni odnos sukladno odredbama Zakonu o radu, niti stručno osposobljavanje za rad u smislu čl. 41. Zakona o radu.

Članak 6.Organizator volontiranja obvezuje se organizirati rad Volontera suklad-

no odredbama ovog Ugovora, Programa volontiranja kojeg je donio te Za-kona o volonterstvu.

Poslove iz čl. 2. ovog Ugovora Volonter može obavljati samo uz nadzor ovlaštene osobe Organizatora volontiranja, uz primjenu svih mjera zaštite osobne sigurnosti.

Članak 7.Prije početka obavljanja volonterskog rada iz čl. 2. ovog Ugovora, Or-

ganizator volontiranja obvezuje se osigurati Volonteru prikladnu edukaci-ju i upoznavanje s aktivnostima koje su dio ugovorenog volonterskog rada.

Organizator volontiranja obvezuje se upoznati Volontera s njegovim pravima i obvezama koje proizlaze iz odredbi Zakona o volonterstvu.

Članak 8.Organizator volontiranja obvezuje se volonteru izdati potvrdu o vo-

lontiranju i druge potvrde sukladno odredbama Zakona o volonterstvu.Ugovorne strane suglasno utvrđuju kako Organizator volontiranja neće

osigurati naknadu troškova prehrane, prijevoza i smještaja Volonteru.

Članak 9.Potpisom ovog Ugovora Volonter potvrđuje kako ne postoje okolnosti

koje mu onemogućuju da obavlja poslove iz ovog Ugovora, ili koje ugro-žavaju sigurnost i zdravlje osoba s kojima će tijekom volonterskog rada do-laziti u kontakt.

Članak 10.U slučaju postupanja Volontera suprotno odredbama ovog Ugovora

i uputama Organizatora, Voditelj šumskog gospodarstva „Drot“, ili od nje-ga ovlaštena stručna osoba može udaljiti Volontera s mjesta obavljanja vo-lonterskog rada.

Članak 11.Ovaj Ugovor može prestati na jedan od načina utvrđenih Zakonom o

volonterstvu, ili drugim propisom.

Članak 12.Svaka ugovorna strana može otkazati ugovor otkazom u pisanom obli-

ku koji se drugoj ugovornoj strani dostavlja poštom s povratnicom.Otkazni rok iznosi sedam dana od dana dostave otkaza.

Članak 13.Svi eventualni sporovi između ugovornih strana nastojat će se riješiti

mirnim putem, a u protivnom ugovorne strane ugovaraju nadležnost stvar-no nadležnog suda u Velikoj Gorici.

Članak 14.Ovaj Ugovor je sastavljen u četiri (4) istovjetna primjerka od kojih po

svakoj ugovornoj strani pripadaju po dva (2) primjerka.

Volonter Za Organizatora volontiranja Lovro Lovrić Tajnik_____________________ Pero Perić _____________________

Primjer – Ugovor o volontiranju


Tko može postati član udruge

ČLA

NST

VO

U

UD

RU

GA

MA

Statutom udruge mogu se predvidjeti i posebni uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi osoba mogla postati članom udruge.

Članom udruge može postati svaka po-slovno sposobna fizička osoba i pravna oso-ba (npr. trgovačko društvo, ustanova, zakla-da, udruga, vjerska zajednica i dr., dok državna tijela (ministarstva, agencije, zavodi i sl.) ne mogu biti članovi udruge), pod jednakim uvje-tima utvrđenim Zakonom o udrugama i statu-tom udruge. Zakon je tako propisao osnovne uvjete koje moraju zadovoljavati osobe da bi mogle biti članom neke udruge.

Osobe bez poslovne sposobnosti ili s ogra-ničenom poslovnom sposobnošću (npr. malo-ljetnici ili punoljetne osobe koje je sud potpu-no ili djelomično lišio poslovne sposobnosti zato što zbog duševnih smetnji ili drugih uzro-ka nisu sposobne brinuti se o osobnim potre-bama, pravima i interesima ili koje ugrožavaju prava i interese drugih osoba) mogu biti člano-vi udruge, ali bez prava odlučivanja u tijelima udruge (navedeno proizlazi iz članak 4. stav-ka 2. Zakona o udrugama), pa će se način nji-

Marija Butković

hova sudjelovanja u radu tijela udruge uredi-ti samim statutom.

Posebni uvjeti za članstvoStatutom se može predvidjeti i druge, po-

sebne, uvjete koji moraju biti zadovoljeni da bi osoba mogla biti članom udruge, a istim će redovito biti predviđena i prava i obveze članova.

Članstvo u udruzi može se odrediti slo-bodno, ovisno o cilju osnivanja (npr. samo pri-padnici određenog zanimanja), a dopušteno je članstvo odrediti i prema nekom drugom kriteriju. Međutim, uvjeti za stjecanje statusa člana ne smiju pozivati na diskriminaciju po osnovi po kojoj je to inače zabranjeno (rasa, boja kože, vjerska pripadnost i sl.). Dakle, mo-

žemo zaključiti kako su osnivači udruge ujed-no i članovi udruge, ali članovi udruge mogu i ne moraju biti osnivači udruge.

Članstvo prema prijedlogu novog zakona

Posljednji prijedlog novog Zakona o udru-gama upućen Hrvatskom saboru u sferi član-stva u udruzi predvidio je kako se članstvo maloljetnih osoba i punoljetnih osoba lišenih poslovne sposobnosti u poduzimanju radnji koje se odnose na osobna i imovinska pra-va, te način njihova sudjelovanja i odlučiva-nja mora propisati statutom udruge, ali uz za-konom određene uvjete, radi njihove zaštite. Članstvo maloljetnih osoba uređeno je tako u skladu sa člankom 15. Konvencije UN-a o pra-vima djeteta koji ističe da „države stranke pri-znaju djetetu pravo na slobodu udruživanja i slo-bodu mirnog okupljanja“.


NA

KNA

DE

Obračun honorara kod udrugaSandra

Mihelčić

Udruge često imaju potrebu angažirati vanjske suradnike za odre-đene poslove te im za to isplatiti određenu naknadu. U određenim slu-čajevima i odgovorne osobe koje nisu zaposlene u udruzi dobivaju na-knadu za svoj rad. U navedenim slučajevima isplate takvih naknada, koje često popularno zovemo honorari, smatraju se po poreznim propisima drugim dohotkom. Koja su davanja kod obračuna honorara ovisi o tome je li osoba kojoj se isplaćuje honorar umirovljenik ili nije umirovljenik.

Obračun honorara osobama koji nisu umirovljeniciNa isplatu honorara osobama koji nisu umirovljenici (bez obzira

je su li drugdje zaposleni ili su nezaposleni) plaćaju se sljedeći pore-zi i doprinosi:

– 13% doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se obračunavaju na bruto osnovicu honorara.

– 20% doprinosa za mirovinsko osiguranje (MIO) koji se obračunavaju iz bruto osnovice honorara – ovdje je potrebno obratiti pozornost da li je primatelj honorara osiguranik II. mirovinskog stupa. Naime, ako nije osiguranik drugog stupa plaća se MIO I. stup 20%, a ako je primatelj honorara osiguranik II. mirovinskog stupa plaća se MIO I. stup 15% + MIO II. stup 5%.

– porez na dohodak 25% – prirez (ako ga ima).Najbolje da obračun određenog honorara prikažemo na konkret-

nom primjeru.

Primjer 1 – obračun honorara za osobu koja nije umirovljenikIvi Iviću iz Zagreba udruga isplaćuje naknadu za određeni posao pre-

ma ugovoru o djelu u iznosu 1.000,00 kn bruto. Ivo Ivić nije umirovljenik i osiguranik je II. mirovinskog stupa.

OPIS IZNOS1. Bruto honorar: 1.000,00 kn2. Doprinosi za MIO- MIO I. stup – 15% (15% x 1.000,00) 150,00 kn- MIO II. stup – 5% (5% x 1.000,00) 50,00 knUkupno doprinos za MIO 200,00 kn3.Osnovica za obračun poreza na dohodak (1.-2.)

800,00 kn

4. Porez na dohodak 25% (25% x 800,00 kn) 200,00 kn5. Prirez - za Zagreb 18% (18% x 200,00 kn) 36,00 kn6. Ukupno porez i prirez (4.+5.) 236,00 kn7. Neto za isplatu (1. – 2. – 6.) 564,00 kn

8. Doprinos na osnovicu za zdravstveno osiguranje - 13%

130,00 kn

9. Ukupni trošak honorara za udrugu (1.+8.) 1.130,00 kn

U ovom članku dajemo praktični prikaz obračuna honorara te dajemo neke bitne napomene koje udruge moraju znati kada vrše isplatu honorara.


Kao što je iz primjera vidljivo, da bi udruga isplatila osobi iz Zagre-ba neto honorar 564,00 kune mora na to još platiti 566,00 kuna za po-reze i doprinose. Dakle, otprilike na jednu kunu neto honorara plaća se još oko jedna kuna poreza i doprinosa.

U praksi često je slučaj da je poznat neto honorar koji se želi ispla-titi pa se mora doći do bruto iznosa kako bi se napraviti obračun ho-norara. Do bruto iznosa najlakše je doći pomoću koeficijenata koji su prikazani u tablici u nastavku. Najprije je potrebno saznati koja se sto-pa prireza mora obračunati osobi kojoj se isplaćuje honorar, a zatim je potrebno u tablici pronaći odgovarajući koeficijent.

STOPA PRIREZAKOEFICIJENT

BRUTO UKUPNI TROŠAK

0 1,6666667 1,8833333

1 1,6722408 1,8896321

2 1,6778523 1,8959732

3 1,6835017 1,9023569

4 1,6891892 1,9087838

5 1,6949153 1,9152542

6 1,7006803 1,9217687

6,5 1,7035775 1,9250426

7 1,7064846 1,9283276

7,5 1,7094017 1,9316239

8 1,7123288 1,9349315

9 1,7182131 1,9415808

10 1,7241379 1,9482759

12 1,7361111 1,9618056

13 1,7421603 1,9686411

15 1,754386 1,9824561

18 1,7730496 2,0035461

Primjer 2 - preračun neto honorara u bruto pomoću koeficijentaIvi Iviću iz Zagreba (prirez 18%) želimo isplatiti neto honorar u iznosu

564,00 kn. Kolika je bruto naknada i ukupni trošak za udrugu?

Bruto naknada = neto x koeficijent = 564,00 x 1,7730496 = 1.000,00 kn

Ukupni trošak honorara = neto x koeficijent = 564,00 x 2,0035461 = 1.130,00

Obračun honorara osobama koji su umirovljeniciZakonom o doprinosima propisano je izuzeće od obračuna dopri-

nosa na drugi dohodak koji ostvaruju umirovljenici, te će se kod ispla-te honorara umirovljeniku obračunati samo porez na dohodak po sto-pi 25% i prirez (ako je propisan).

Važne napomena! Ako udruga isplaćuje određeni honorar umi-rovljeniku mora osigurati dokaz o statusu umirovljenika, tj. mora pribavit presliku pravomoćnog rješenja od umirovljenika kojim je utvrđeno pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja.

Primjer 3 – obračun honorara za osobu koja je umirovljenikUmirovljeniku Peri Periću iz Zagreba udruga isplaćuje honorar pre-

ma ugovoru o djelu u iznosu 1.000,00 kn bruto. OPIS IZNOS

1. Bruto honorar (ukupni trošak za udrugu): 1.000,00 kn2. Porez na dohodak 25% (25% x 1.000,00 kn) 250,00 kn3. Prirez - za Zagreb 18% (18% x 1.000,00 kn) 45,00 kn4. Ukupno porez i prirez (2.+3.) 295,00 kn5. Neto za isplatu (1.– 4.) 705,00 kn

Ako je poznat iznos neto honorara koji se isplaćuje umirovlje-niku potrebno je pomoću koeficijenata prikazanih u idućoj tablici izračunati bruto honorar. Najprije je potrebno saznati koja se stopa prireza mora obračunati osobi kojoj se isplaćuje honorar, a zatim je potrebno u tablici pronaći odgovarajući koeficijent.

STOPA PRIREZ KOEFICIJENT0 1,33333331 1,33779262 1,34228193 1,34680134 1,35135145 1,35593226 1,3605442

6,5 1,36286207 1,3651877

7,5 1,36752148 1,36986309 1,3745704

10 1,379310312 1,388888913 1,393728215 1,403508818 1,4184397

Primjer 4 - preračuna iz neto honorara umirovljeniku u bruto honorar

Udruga želi umirovljeniku iz Zagreb (prirez 18%) isplatiti naknadu po ugovoru o djelu u iznosu 705,00 kn neto. Kolika je bruto naknada tj. ukupni trošak za udrugu?

Bruto naknada= neto x koeficijent = 705,00 x 1,4184397 = 1.000,00 kn

Model ugovora o djeluU nastavku dajemo primjer mogućeg izgleda ugovora o djelu.

Naravno, korisnik ovog modela ugovora treba ga prilagoditi svo-jim konkretnim potrebama.


Što se ne smije raditi po ugovoru o djeluBitno je istaknuti da se temeljem ugovora o djelu (ili nekog dru-

gog sličnog ugovora) ne mogu raditi poslovi za koje je potrebno, sukladno članku 8. Zakonu o radu, sklopiti ugovor o radu. Nažalost, u propisima nisu pobrojani koji su to poslovi, već se navodi da se s fizičkom osobom ne smije sklopiti ugovor o djelu (ili neki drugi sličan ugovor) za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni od-nos. Ovo se odnosi na sve fizičke osobe, bez obzira je su li one umi-rovljenici ili nisu.

Način isplate honoraraPrema članku 90. Pravilnika o porezu na dohodak, honorar se

mora isplatiti fizičkoj osobi na njegov žiro račun. Dakle, honorar se ne smije isplatiti niti na tekući račun niti u goto-

vini. Ako se to čini propisana je novčana kazna za udrugu od 2.000,00 kn do 50.000,00 kn, te za odgovornu osobu 2.000,00 kn do 20.000,00 kn.

Do kada se mora platiti porez, prirez i doprinosiKod isplate honorara porez na dohodak, prirez, doprinosi za mi-

rovinsko osiguranje i doprinosi za zdravstveno osiguranje moraju se uplatiti isti dan kada se isplaćuje neto honorar. Ako se prvo isplati neto honorar a kasnije se uplate prije navedena javna davanja, udru-ga čini prekršaj. Samo novčana kazna za nepravodobnu uplatu do-prinosa iznosi za udrugu od 5.000,00 kn do 50.000,00 kn te za odgo-vornu osobu u udruzi od 3.000,00 do 20.000,00 kn.

Podnošenje obrazacaZa obračunati i isplaćeni honorar potrebno je popuniti R-Sm obra-

zac (ako su plaćeni doprinosi) i predati ga istodobno s isplatom, te IDD obrazac koji se predaje do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Ti se obrasci podnose samo za honorare koji će se isplatiti u 2013. godini.

Za honorare koji će se isplatiti u 2014. godini podnosit će se novi obrazac JOPPD. Taj se obrazac mora podnijeti istodobno s isplatom ili najkasnije idući dan.

Isplata autorske naknadeNajpovoljnija isplata honorara je sasvim sigurno isplata autorske na-knade. Tu su javna davanja državi dosta niža od „običnih“ honorara. Kada i kako se može isplatiti autorska naknada pojašnjavamo u idućem broju časopisa Udruga.hr.

Na temelju članka 590. Zakona o obveznim odnosima zaključen je

UGOVOR O DJELUizmeđu:

______________________________________________________/upisati naziv udruge, adresu, OIB/

zastupana po predsjedniku udruge ______________________________________________________

/upisati ime i prezime/ (u daljnjem tekstu: naručitelj),

i ______________________________________________________

/upisati ime i prezime, adresu, OIB/ (u daljnjem tekstu: izvođač)

Članak 1.Izvođač se obvezuje za naručitelja obaviti sljedeće poslove:

_________________________________________________

Članak 2.Izvođač se obvezuje poslove iz čl.1. ovog ugovora izvršiti u roku od ______dana.

Članak 3.Naručitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem poslava iz čl. 1. ovog ugovora i davati upute kad to odgovara naravi posla, a izvođač mu je to dužan omogućiti.

Članak 4.Naručitelj se obvezuje isplatiti novčanu naknadu izvođaču za obavljene po-slove iz čl.1. ovog ugovora u bruto iznosu od ____________kn, na žiro ra-čun_____________________ kod _________________ banke, u roku od ________ dana od dana završetka poslova.

Članak 5.Porez na dohodak i druga javna davanja u svezi naknade iz čl. 4. ovog ugovo-ra snosi naručitelj.

Članak 6.Ako se tijekom obavljanja djela utvrdi da se izvođač ne drži uvjeta ugovora, te da će obavljeno djelo imati nedostatke, naručitelj može upozoriti izvođač i odrediti mu primjeran rok da svoj rad uskladi sa svojim obvezama.Ako do isteka roka izvođač ne postupi po zahtjevu naručitelja, naručitelj može raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu štete.

Članak 7.Stranke će eventualne sporove nastojati riješiti sporazumno, a u slučaju spora utvrđuje se nadležnost suda u ____________________.

Članak 8.Ovaj ugovor je sastavljen u _______ jednaka primjerka od kojih svaka stran-ka dobiva po _______ primjerak, te ga u znak prihvaćanja stranke vlastoruč-no potpisuju.

U __________________, dana _____________ .

Naručitelj: Izvođač: _____________ ______________

Na isplatu jedne

kune neto honorara, osobi koja nije umirovljenik,

plaća se još oko jedna kuna poreza i

doprinosa.


Sredinom 2012. osnovana je radna skupina za izradu novog Zakona o udrugama kojim bi se jasnije uredili postupci osnivanja udruge, pravni položaj, djelovanje, financiranje, imovina udruge, te odgovornost i prestanak udruga sa svojstvom pravne osobe, kao i rad predstavništva inozemnih udruga u Republici Hrvatskoj, odnosno udruga čije je sjedište na području EU.

Cilj donošenja novog Za-kona bi zapravo bio prije svega učinkovito djelovanje udruga sa svojstvom pravne osobe, te ostvarivanje prava na udruživanje i realizaciju projekata, te njihovo djelotvorno financiranje. U istom smislu radi se i na donošenju Za-kona o računovodstvu neprofit-nih organizacija.

Normativno se želi staviti po-seban naglasak na upravljanju udrugom i tijelima udruge, udru-živanju udruga u saveze, poštova-nju načela demokratskog zastu-panja i demokratskog očitovanja volje članova kod unutarnjeg ustroja udruge, stjecanja i raspo-djele imovine te na tzv. prihodov-ne djelatnosti.

Pravilna primjena zakona o radu u udrugama

Međutim, upravo zbog pret-

hodno istaknute velike važnosti udruga kao pravnih oblika druš-tveno poželjnog udruživanja za ostvarivanje temeljnih sloboda i prava građana, te realizacije pro-jekata za ostvarivanje tih prava i svojevrsnog općeg dobra u druš-tvu, treba istaknuti i pravilnost djelovanja udruga prema vlasti-tim zaposlenicima, pa i članovi-ma, prilikom ostvarivanja njihovih radnih i socijalnih prava posebi-ce iz razloga jer udruga preteži-to djeluje na širem društvenom polju radi ostvarivanja upravo određenih prava građana razli-čitih razina, bilo da je riječ o so-cijalnim, manjinskim ili drugim pravima tzv. ugroženih društve-nih skupina.

U tom smislu treba reći da se Zakonom o radu (Nar. nov., br. 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) ure-đuju radni odnosi u Republici Hr-

vatskoj, ako drugim zakonom ili međunarodnim ugovorom, koji je sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen, nije drukči-je određeno. Zakon o radu je opći propis radnog prava koji propisu-je temeljna prava zaposlenih i ob-veze poslodavca.

Ugrožavanje dostojanstva zaposlenika udruge može ugroziti kredibilitet udruge

Smatramo da zbog navedene društvene svrhe i funkcije udru-ge posebnu pozornost moraju obratiti na postojanje bilo kakvih oblika ugrožavanja osobnog do-stojanstva bilo kojeg zaposlenika udruge, te da se navedeni oblici ugrožavanja osobnog dostojan-stva odnosno mobbinga moraju upravo u udrugama prepozna-ti već u inicijalnoj fazi jer inače mogu dovesti u pitanje kredibi-litet postojanja i rada takve kon-kretne udruge.

Inače, ugrožavanje osobnog dostojanstva između radnika (naj-češće nadređenog i podređenog, ali i radnih kolega) se u njemač-koj pravnoj doktrini smatra po-vredom radnih obveza organiza-cije rada (njem. Betriebsbereich) i odnosi se na sve povrede koje se odnose na odvijanje i organiza-ciju radnog procesa, te suradnju radnika u tom procesu (povreda propisa zaštite na radu, spolno uznemiravanje, vrijeđanje radni-ka, verbalni napadi među radnici-ma, vrijeđanje nadređenog, stra-načka aktivnost unutar radnog odjela i dr.).

Po svom izvorištu unutar organizacijske strukture, zlo-stavljanje na radu može biti:

– vertikalno – nadređeni

Daniel Sever

RA

DN

O P

RA

VO

PRIMJENA ZAKONA O RADU U UDRUGAMA

Udruga štiti prava članova ako ne krši osobna prava svojih zaposlenika


radnik zlostavlja podređenog (iako u praksi rijetko, moguće je i obrnuto),

– horizontalno – kada radne kolege zlostavljaju drugog radnog kolegu.

Prema motivima zlostavlja-ča, zlostavljanje na radu prepo-znaje se kao:

– strateško zlostavljanje – pritisak nadređenog managera na radnika iz razloga tzv. negativne poslovne strategije (npr. iz razloga moguće kvalitativne konkurentnosti pojedinog radnika za određenu upravljačku funkciju, a što je za osobu na toj funkciji neprihvatljivo i nedopustivo).

– organizacijsko zlostavljanje – čitava poslovna upravljačka struktura pojedine tvrtke želi se zbog gospodarskih ili drugih objektivnih, o radniku neovisnih razloga, riješiti određene skupine nepoželjnih ili nepotrebnih radnika, te vrši pritisak na te radnike, a samo iz razloga kako bi ovi sami otišli iz tvrtke, odnosno da bi uprava na taj način izbjegla određene financijske obveze prema njima (radnici sami daju otkaz, pa tvrtka na taj način ne mora isplatiti otpremnine, dokup staža, poštivati otkazni rok i dr.)

– iracionalno (emotivno motivirano) zlostavljanje – utemeljeno na problematičnim aspektima ličnosti zlostavljača koji uslijed vlastitih iracionalnih stavova o sebi samome i zlostavljanom radniku ili određenih psiho-patoloških problema u vlastitoj ličnosti osjeća netrpeljivost prema određenom radniku i njegovoj osobi ili privatnom načinu njegova života, pa ga iz tog razloga i zlostavlja.

Ovdje treba napomenuti da su i moguće kombinacije motiva zlostavljača prema žrtvi, i to naj-češće između strateškog i iracio-

nalno motiviranog modela zlo-stavljanja.

U praksi se uočava razlika u psihološkom, obrazovnom i so-cijalnom profilu žrtava kod kojih je utvrđen mobbing u europskim pravnim sustavima.

Tako možemo reći kako su pri-mjerice kod niže stručne spreme najčešće uočene žrtve uznemira-vanja mirni i povučeni djelatnici kojima se može lako manipulirati.

Među zaposlenicima visoke stručne naobrazbe najčešće su žrtve mlade, individualno vrijed-ne i sposobne osobe koje se ističu po svojim stručnim kvalitetama i čija bi karijera po prirodi stvari tre-bala zapravo biti u usponu, ali to nije u skladu s očekivanjima i pla-novima njima nadređenih osoba ili radne okoline.

Obveza poslodavca u pružanju zaštite od mobbinga

Radnik se za zaštitu dostojan-stva, pa tako i za zaštitu od mo-bbinga, može obratiti izravno sudu, bez da se prethodno obra-tio poslodavcu, samo ukoliko se ne može zbog posebnih okolno-sti slučaja opravdano očekivati da će poslodavac poduzeti mjere za-štite dostojanstva radnika, primje-rice sam poslodavac je zlostavljač. Dakle, Zakonom o radu u veći-ni slučajeva odlučujuća uloga u pružanju zaštite radniku od dru-gih radnika bilo kod horizontal-nog, bilo kod vertikalnog mob-binga dana je upravo poslodavcu.

Sukladno, članku 130. sta-vak 8. aktualnog Zakona o radu i ugrožavanje osobnog dostojan-stva radnika smatra se normativ-no povredom radnih obveza, te

se istovjetno primjenjuju odred-be članaka 107. u smislu skrivlje-nog kršenja radnih obveza, kao i odredbe članka 111. ZR-a u smislu mogućnosti izricanja upozorenja i iznošenja obrane.

Određenu specifičnost u od-nosu na ostale povrede obveza iz radnog odnosa čini jedino činje-nica što se ovakve povrede radne obveze odnose i na treću osobu. Naime, osim uobičajenog odnosa upozorenog radnika i poslodavca, ovdje možemo imati i treću oso-bu - radnika kojem je povrijeđeno dostojanstvo. Stoga upozorenje radniku zbog zlostavljanja i naru-šavanja dostojanstva drugog rad-nika mora biti obavezno pismeno kako iz razloga široke mogućnosti sudske zaštite povrijeđenog rad-nika koju propisuje članak 130. ZR-a, tako i zbog činjenice da se jedino u ovom slučaju primjerak Odluke o upozorenju ne uruču-je samo radniku koji je upozoren, već i radniku kojem je povrijeđe-no dostojanstvo.

Problematična primjena odredbi

Ovakav način dostave upozo-renja je u ovom slučaju nužan jer takva odluka predstavlja i određe-nu satisfakciju povrijeđenom do-stojanstvu radnika, a i poslodavac se na ovaj način u pisanom obliku ograđuje od postupaka upozore-nog radnika kako se protiv njega ne bi pokrenuo sudski postupak u smislu stavaka 5., 6, i 8. članka 130. ZR-a. Stoga su poslodavci, posebi-ce velike tvrtke, upravo u tom smi-slu predvidjeli unutarnjim aktima poseban postupak odlučivanja o takvoj povredi radne obveze, i to od pokretanja postupka do do-

Na tržištu rada udruge su u cijelosti izjednačene s drugim poslodavcima u svim segmentima primjene zakonskih propisa radnog prava i drugih propisa koji uređuju prava zaposlenih i obveze poslodavca. Upravo zbog toga u daljnjih nekoliko brojeva obraditi ćemo nekoliko radnopravnih tema, a sve u svrhu pravilnog postupanja Udruga prema vlastitim zaposlenicima- profesionalcima odnosno radnicima najčešće zaposlenim na poslovima od vitalne važnosti za opstojnost i funkcioniranje udruge i ostvarivanje interesa njezinog članstva.

stavljanja Odluke o upozorenju ili otkazu zbog skrivljenog ponaša-nja radnika.

Svakako treba napomenu-ti kako je još novelom Zakona o radu iz 2003. uvedena obve-za koja i danas postoji u članku 130. stavak 2. aktualnog ZR-a, a koja propisuje da poslodavac, (pa tako i sve „velike udruge“) koji za-pošljava 20 i više radnika mora imenovati osobu ili osobe koje su u njegovo ime dužne primati i rješavati pritužbe zbog naruša-vanja dostojanstva, uznemirava-nja ili spolnog uznemiravanja rad-nika. U tom slučaju iz zakonskih odredbi ZR-a, ali i podzakonskih odredbi različitih unutarnjih pra-vilnika proizlazi kako je povjere-nik dužan pružiti radniku zaštitu, a ako je ta zaštita izostala ili je ne-prikladna, radnik ima pravo pre-kinuti rad dok mu se ista ne osi-gura, odnosno može zahtijevati i naknadu štete. Osim toga, za vri-jeme prekida rada, u tom slučaju, radnik ima pravo i na isplatu pla-će kao da radi. Upravo zato veće tvrtke su postupak i način pruža-nja zaštite radniku kojem je po-vrijeđeno dostojanstvo ili je nad njim vršeno zlostavljanje na radu prilično normativno precizirale.

Ostaje jedino problematična primjena tih odredbi, što zbog moguće, ali ipak ne i tako učesta-le kako se misli, pristranosti po-slodavaca, što zbog nedostatka posebnog zakonskog propisa - Zakona o sprečavanju zlostavlja-nja koji još nije donesen, a koji bi sistematičnije regulirao tu prav-no zamršenu situaciju na relaciji zlostavljač - radnik - poslodavac – povjerenik - sud.


Sponzorstvo je čest izvor financiranja velikog broja udruga. Koju je dokumentaciju potrebno sastaviti kod sponzorstva prikazujemo u ovom članku.Razlikovanje sponzorstva i donacije

U praksi često se stvara zabuna kod upotrebe pojmova sponzorstvo i donacija. Stoga, prvo ćemo objasniti značenje ta dva pojma.

Donaciju (darovanje) karakterizira davanje dara u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protuisporuke do-bra ili usluge.

Sponzorstvo je davanje novca, stvari ili usluga pravnoj ili fizičkoj osobi uz određenu promidžbenu (reklamnu) protuuslugu. Stoga, spon-zorstvo se ne smatra donacijom (darovanjem), a troškovi sponzorstva knjiže se kod sponzora kao trošak promidžbe (reklame). Mnoge tvrtke želi sponzorirati udruge jer im se ti troškovi priznaju kao rashodi za re-klamu, tj. u potpunosti su porezno priznati rashodi te zbog toga tvrtka plaća manji porez na dobit.

Sponzor je osoba (pravna ili fizička) koja daje novčana ili druga sred-stva (dobra, usluge) za održavanje određenih javnih priredbi (umjetnič-kih, kulturnih, zabavnih, športskih) ili potporu određenim institucijama, udrugama, društvima (kazališta, športski klubovi) ili potporu određe-nim akcijama i projektima (festivali, turniri, knjige) ili potporu pozna-tim osobama (športašima, pjevačima). Za uzvrat sponzor ima pravo na promidžbu (reklamu) vlastite tvrtke ili proizvoda, kao primjerice: navo-đenje imena sponzora u oglasima, na reklamnim panoima na prired-bama, na sportskim dresovima, u pisanim materijalima, u knjigama i zbornicima radova i sl.

Ugovor o sponzorstvuKako bi se utvrdila prava i obveze sponzora i sponzorirane strane

potrebno je sastaviti ugovor o sponzorstvu. Računovodstveni i porezni propisi traže da se poslovni događaji, koji se evidentiraju u knjigovod-stvu, temelje na vjerodostojnoj dokumentaciji što je bitno i za spon-zora i za udrugu. Stoga, potrebno je sastaviti ugovor o sponzorstvu.

U nastavku daje se ogledni model ugovora o sponzorstvu, gdje jed-no trgovačko društvo financijski sudjeluje u održavanju savjetovanja ko-jeg organizira određena udruga. Za uzvrat, udruga osigurava sponzoru promidžbu tijekom najave i održavanja savjetovanja. Prikazani model ugovora o sponzorstvu služi kao instruktivni vodič za tu vrst poslovnog odnosa, a koji korisnik uređuje prema svojim konkretnim potrebama.

Obveza izdavanja računaKada se izvrši reklamiranje sponzora, udruga MORA izdati račun.Ako udruga nije obveznik PDV-a, također je obvezna izdati račun

za obavljenu uslugu sponzoriranja. Takva udruga mora izdati račun s obveznim sljedećim elementima:

Dokumentacija potrebna kod sponzorstva

– broj računa i datum izdavanja, – naziv udruge, adresu, OIB udruge, – naziv sponzora, adresu, OIB sponzora, – vrstu i količinu obavljenih usluga, – datum obavljenih usluga promidžbe sponzora ako se taj datum

može odrediti i ako se razlikuje od datuma izdavanja računa, – jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za

obavljene usluge promidžbe sponzora, – popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu, – zbrojni iznos naknade, – poziv na zakonsku odredbu prema kojoj nije obračunan PDV

(npr.: „PDV nije obračunat sukladno čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u“).

VAŽNO! Ako udruga ne ispostavi račun za sponzorstvo, prema Za-konu o PDV-u, propisana je novčana kazna za udrugu od 2.000,00 do 500.000,00 kuna, a za odgovornu osobu od 1.000,00 do 50.000,00 kuna.

Naravno, udruga koja je obveznik PDV-a, ispostavit će račun sa svim elementima koje zahtijeva Zakon o PDV-u, tj. ispostavit će račun sa svim elementima kakav inače ispostavlja za svoje oporezive isporuke.

Sponzoriranje u stvarima ili uslugamaAko udruga primi od sponzora određene stvari ili uslugu, onda i

udruga i sponzor (ako je poslovni subjekt) postupaju na sljedeći način: – udruga ispostavlja račun za obavljenu uslugu reklamiranja

sponzora, – sponzor ispostavlja račun za isporučene stvari ili obavljene

usluge vezane uz sponzorstvo, – za ispostavljene račune udruga i sponzor rade izjavu o prijeboju

(kompenzaciji).Ako sponzor predaje udruzi određene stvari (primjerice robu) koji

su predmet sponzorstva, potrebno je sastaviti i otpremnicu koja će slu-žiti kao dokaz da su stvari predane udruzi.

FIN

AN

CIR

AN

JE

Igor Milinović


Primjer 1. – model ugovor o sponzorstvu:

„Trgovac uredskog materijala“ d.o.o., iz Zagreb, Ilica 499, OIB: 44445678910, zastupan po direktoru društva Ivi Iviću (u daljnjem tek-stu: Sponzor)

i„Udruga ljubitelja dobre knjige“, iz Zagreb, Duga ulica 222, OIB:

62345678966, zastupana po predsjedniku udruge Peri Periću (u dalj-njem tekstu: Organizator)

sklopili su u Zagrebu, dana 22. studenog 2013., sljedeći

UGOVOR O SPONZORSTVU

PREDMET UGOVORAČlanak 1.

Ovim se ugovorom uređuju međusobni odnosi, prava i obveze Sponzora i Organizatora u izvršenju predmetnog sponzorstva.

SADRŽAJ SPONZORSTVAČlanak 2.

Organizator organizira savjetovanje na temu „Što je dobra knjiga“ (u daljnjem tekstu: savjetovanje), koje će se održati u Zagrebu, u pro-storijama Organizatora, u razdoblju od 1. do 3. prosinca 2013. Organi-zator ima isključivo pravo sklapati ugovore o sponzoriranju, kojima se osiguravaju novčana sredstva potrebna za savjetovanje.

Članak 3.Sponzor sklapanjem ovog ugovora ostvaruje pravo na sve propa-

gandne aktivnosti koje su u vezi s savjetovanjem iz prethodnog članka.

CIJENAČlanak 4.

Cijena sponzorstva koje je predmet ovog ugovora utvrđena je u iznosu od 10.000,00 kn (slovima: desettisućakuna).

U cijenu iz prethodnog stavka nije uračunan propisani porez na do-danu vrijednost jer udruga nije obveznik poreza na dodanu vrijednost.

Troškove oblikovanja i izrade naziva i logotipa Sponzora u pisanim materijalima i reklamnim panoima snosi Organizator.

OBVEZE ORGANIZATORAČlanak 5.

Organizator će omogućiti Sponzoru obavljanje sljedećih propa-gandnih aktivnosti:

- navođenje naziva Sponzora i njegova logotipa u svim najavnim materijalima i TV-emisijama;

- navođenje naziva Sponzora i njegova logotipa u svim pisanim ma-terijalima koji se tiskaju i distribuiraju za vrijeme i poslije trajanja festi-vala, te na odgovarajućim panoima za vrijeme održavanja savjetovanja.

Članak 6.Ovim ugovorom Organizator jamči Sponzoru ekskluzivnost, što

znači da neće sklapati istovrsne ugovore s nekim drugim pravnim ili

fizičkim osobama koje proizvode odnosno prodaju uredski materijal.

Članak 7.Organizator će osigurati Sponzoru po jedan primjerak svakog pi-

sanog materijala gdje se spominje njegov naziv i logotip, te pet karata za sudjelovanje na savjetovanju.

OBVEZE SPONZORAČlanak 8.

Sponzor će cijenu utvrđenu u članku 4. ovog ugovora platiti na os-novi ispostavljenog računa Organizatora na njegov transakcijski ra-čun u roku 8 dana nakon održavanja savjetovanja, odnosno najkasni-je do 11.12.2013.

Članak 9.Sponzor se obvezuje dostaviti Organizatoru uzorak logotipa u ori-

ginalnim bojama, svoj propagandni tekst i druge potrebne podatke u roku od pet dana nakon stupanja na snagu ovog ugovora.

ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 10.

Ugovor stupa na snagu s danom njegova potpisivanja.

Članak 11.Na sve odnose koji ovim ugovorom nisu uređeni primjenjivat će se

odredbe propisa Republike Hrvatske.

Članak 12.Ugovorne strane sklapaju ovaj ugovor u dobroj vjeri i nastojat će

eventualne sporove rješavati sporazumno, a ako u tome ne uspiju ugo-varaju nadležnost suda u Zagrebu.

Članak 13.Ovaj ugovor sklopljen je u 4 (slovima: četiri) istovjetna primjerka

od kojih svaka ugovorna strana zadržava po 2 (slovima: dva) primjerka.

Članak 14.Ugovorne strane kao znak prihvaćanja vlastoručno potpisuju ovaj

ugovor.

Sponzor: Organizator:

____________________ ____________________ (vlastoručni potpis) (vlastoručni potpis)

M.P. M.P.


Primjer 2. - račun za sponzorstvo kojeg ispostavlja udruga koja nije obveznik PDV-a

Pretpostavimo u primjeru da je udruga tiskala određenu brošuru i spon-zoru omogućila pola strane oglasa u toj brošuri.

Udruga dobrih ljudiDuga ulica 55510000 ZagrebOIB: 12345678910 Trgovac d.o.o.

Sunčana ulica 5510000 Zagreb

OIB: 44663893183Račun br.: 122/2013Mjesto sastavljanja: Zagreb Datum izdavanja:.20.11.2013.Datum isporuke: 20.11.2013.Dospijeće plaćanja: 5.12.2013. Red.br.

Naziv usluge Kol. Jedinična

cijenaPopust Ukupni iznos

1.Sponzorstvo –

oglas 1/2 strane u brošuri „Dobri ljudi“

1 kom 1.600,00 0% 1.600,00

PDV nije obračunat sukladno čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u Potpis odgovorne osobe:____________________

Primjer 3. – sponzorstvo u uslugamaPretpostavimo da je grafički studio „Grafo dizajn“ d.o.o. sponzorirao

Udrugu dobrih ljudi na način da je obavio grafičku pripremu brošure od 16 strana. Za uzvrat udruga je objavila njihov oglas u brošuri veličine pola strana. Vrijednost sponzorstva je 1.600,00 kuna. Grafički studio je obve-znik PDV-a. O navedenom sponzorstvu treba sklopiti ugovor o sponzor-stvu. Nakon isporuka koje su dogovorene u ugovoru o sponzorstvu, udru-ga treba ispostaviti račun kako je prikazano u Primjeru 2. te Grafo dizajn d.o.o. također ispostavlja sljedeći račun:

Trgovac d.o.o. Sunčana ulica 5510000 ZagrebOIB: 44663893183

Udruga dobrih ljudiDuga ulica 55510000 Zagreb

OIB: 12345678910

Račun br.: 255/1/1 Mjesto sastavljanja: Zagreb Datum izdavanja:.20.11.2013.Vrijeme izdavanja: 08:59 Datum isporuke: 20.11.2013.Dospijeće plaćanja: 5.12.2013. Način plaćanja: Ostalo (prijeboj)

Red.

br.Naziv usluge Kol.

Jed, cijena

(bez PDV-a)

PopustIznos bez

PDV-a

1.

Grafička priprema teksta za brošura „Dobri ljudi”

16 str. 80,00 0% 1.280,00

Ukupno bez PDV-a (osnovica) 1.280,00

PDV 25% 320,00

Ukupno iznos s PDV-om: 1.600,00

Oznaka operatora: Fran M. Potpis odgovorne osobe:

___________________

Nakon što su ispostavljeni računi, po dospijeću, vrši se njihov prijeboj (kompenzacija). Kompenzacija se može izvršiti pomoću izjave o prijeboju (kompenzaciji). Primjer Izjave o prijeboju je prikazan na slici lijevo.


za zastupanje udruge i osoba koja vodi računovodstvene poslove.

Koje udruge ne moraju voditi dvojno knjigovodstvo

Udruga nije u obvezi vođe-nja dvojnog tj. financijskog knji-govodstva ako je vrijednost imovine udruge, uzastopno u prethodne tri godine manja od 230.000,00 kuna na razini godine i njen godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 230.000,00 kuna na razini godine.

Iznimno, oslobođenje od ob-veze vođenja dvojnog knjigovod-stva ne odnosi se na udrugu prve tri godine od njena osnivanja i/ili koja se financira temeljem po-sebnih propisa i/ili javnih ovlasti.

Ako udruga nije obvezna vo-diti dvojno knjigovodstvo, onda će voditi tzv. jednostavno knjigo-vodstvo. Kod jednostavnog knji-govodstva moraju se voditi naj-manje sljedeće poslovne knjige:

– Knjigu blagajne, – Knjigu primitaka i izdataka,

te – Popis dugotrajne imovine.

Javna objava godišnjih financijskih izvještaja

Udruge koje budu vodile dvojno knjigovodstvo morat će sastavljati propisane financijske izvještaje. Godišnji financijski iz-vještaj udruga javno će se objav-ljivati putem Registara neprofit-nih organizacija.

Izrada i izvršavanje financijskih planova

Udruga koja je obveznik vo-đenja dvojnog knjigovodstva ob-vezna je izrađivati financijske pla-nove.Financijski plan udruge sasto-ji se od:

– plana prihoda i rashoda, – plana zaduživanja i otplata, – obrazloženja financijskog

plana.Financijski plan podnosi se

najvišem tijelu udruge radi usva-janja.

Osoba ovlaštena za zastupa-nje udruge odgovorna je za zako-nito i pravilno izvršavanje financij-skog plana.

Ministar financija pravilnikom će propisati metodologiju i roko-

ve izrade financijskog plana te način i uvjete izvršavanja finan-cijskog plana.

Prvi financijski planovi izrađu-ju se za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. godine.

Nadzor računovodstvenih poslova udruge Ministarstvo financija ovlašteno je obavljati nadzor udruge u dijelu računovodstvenih poslova radi provjere obavlja li udruga računovodstvene poslove u skladu sa Zakonom o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, te drugih zakona kojima se uređuje obavljanje poslova, a koji sadrže odredbe u vezi računovodstvenih poslova te propisa donesenih na temelju tih zakona.

Ministarstvo financija obav-lja nadzor udruge u dijelu raču-novodstvenih poslova na sljede-će načine:

– praćenjem, prikupljanjem i provjerom knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i financijskih izvještaja (analiza financijskih izvještaja),

– provjerom sustava koji udruga primjenjuje za obradu podataka u vezi računovodstvenih poslova,

– izravnim nadzorom kod

Ovih dana javnost je upoznata s prijedlogom novog Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Neke od značajnih novina koje donosi predloženi novi zakon prikazujemo u nastavku.

Koje će udruge morati osnovati trgovačko društvo

Udruge koje budu obavlja-le oporezive gospodarske djelat-nosti, a koja nije njihova osnov-na djelatnost, te budu ostvarivale više od 77.000,00 kuna ukupnog godišnjeg prihoda, dužne su za tu djelatnost osnovati trgovač-ko društvo ili drugi oblik udru-živanja koji nije neprofitni. Pod gospodarskom djelatnošću po-drazumijeva se prodaja dobara i pružanje usluga na tržištu i u tr-žišnim uvjetima.

Odgovornost osobe ovlaštene za zastupanje

Osoba ovlaštena za zastu-panje udruge odgovorna je za ustroj, poslovanje i zakonito vo-đenje računovodstvenih poslo-va. Vođenje računovodstvenih poslova može se povjeriti drugoj stručnoj pravnoj ili fizičkoj osobi. Ako računovodstvene poslove vodi druga stručna pravna ili fizič-ka osoba, za zakonito vođenje ra-čunovodstvenih poslova solidar-no su odgovorni osoba ovlaštena

ŠTO DONOSI NOVI PROPIS O RAČUNOVODSTVU UDRUGA

FIN

AN

CIJ

E

Za razliku od dosada važećeg propisa o

računovodstvo neprofitnih organizacija, povećan je limit za ulazak u sustav

vođenja dvojnog knjigovodstva.


udruge.Nadzor udruge u dijelu raču-

novodstvenih poslova provode inspektori Ministarstva financija.

O provođenju nadzora udruge

Udruga je dužna ovlaštenoj osobi koja provodi nadzor omo-gućiti nadzor svih knjigovod-stvenih isprava, poslovnih knjiga i financijskih izvještaja te sustava koje primjenjuje za obradu poda-taka. Također, udruga je dužna na zahtjev Ministarstva financija, do-staviti presliku knjigovodstvenih isprava ili financijskih izvještaja.

Obavijest o nadzoru poslo-vanja dostavlja se udruzi najma-nje 8 dana prije početka nadzora.

Iznimno, ovla-štena osoba koja provodi nadzor može obavijest o nadzoru poslo-vanja uručiti prili-kom početka nadzora ako nije bilo moguće na drugi način postići cilj pojedinog nad-zora. Obavijest o nadzoru poslo-vanja mora sadržavati predmet nadzora.

Ministarstvo financija može poduzeti sljedeće mjere nadzora:

– donijeti rješenje o otklanjanju nepravilnosti,

– pokrenuti prekršajni postupak ili podnijeti kaznenu prijavu.

Protiv rješenje nije dopušte-na žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Udruga kojoj je izdano rješe-nje dužna je u roku određenom rješenjem otkloniti utvrđene ne-pravilnosti te u roku od 8 dana od isteka roka određenog rješenjem o tome pisano izvijestiti Ministar-stvo financija, i priložiti dokaz o otklonjenim nepravilnostima.

Kaznene i prekršajne odredbe

Novi Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu ne-

profitnih organizacija predviđa či-tav niz kazni i prekršajnih odredbi za udruge ako se ne pridržavaju odredbi tog zakona. Neke kazne navodimo u nastavku:

- tko, kao osoba ovlašte-na za zastupanje udruge netoč-no prikazuje podatke u godiš-njim financijskim izvještajima s namjerom da stekne imovinsku korist za svoj ili tuđi račun ili da nekomu nanese štetu, kaznit će se novčanom kaznom u izno-su od 20.000,00 do 100.000,00 kuna. Za to kazneno djelo ka-znit će se udruga novčanom ka-znom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna.

- udruga u čijim poslovnim knjigama poslovni do-

gađaji budu ute-meljeni na ne-vjerodostojnoj dokumentaciji , kaznit će se nov-

čanom kaznom u iznosu od 20.000,00

do 100.000,00 kuna;- ako udruga ne osnuje trgo-

vačko društvo ili drugi oblik ud-ruživanja koji nije neprofitni ako obavlja oporezivu gospodarsku djelatnost, kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna, a ovla-štena osoba za zastupnje udru-ge kazni će se novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna;

- ako udruga ne vodi zakonski propisane poslovne knjige, kaznit će novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna, a ovlaštena osoba za za-stupnje udruge kazni će se nov-čanom kaznom od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna.

Stupanje na snagu novog zakona

Predviđeno je da predloženi novi Zakon o financijskom poslo-vanju i računovodstvu neprofit-nih organizacija stupi na snagu 1. siječnja 2014. godine.

Igor Milinović

Partner banka jedna je od ri-jetkih hrvatskih banaka u većin-skom domaćem vlasništvu koja i dalje, nakon 22 godine poslova-nja, uspješno i stabilno posluje. Svoj uspjeh i stabilnost Banka te-melji na primjerenoj adekvatnosti kapitala, sigurnim izvorima, pove-ćanoj rezervi likvidnosti, adekvat-nom upravljanju rizicima te učin-kovitoj, kontroli troškova

Od samog osnutka Partner banka poslovanje temelji na indi-vidualnom pristupu svakom klijen-tu. Uz stabilnost poslovanja banka u posljednje vrijeme ima i iznadpro-sječne poslovne rezultate te je na kraju trećeg tromjesečja ostvarila dobit nakon rezervacija u iznosu od 9,24 milijuna kuna, što je 8,6 miliju-na kuna više nego u istom razdo-blju 2012. godine.

Partner banka se profilirala kao inovativna i kreativna banka koja je za poslovne subjekte razvila atrak-tivne proizvode koji jamče jed-nostavnost, stabilnost i sigurnost njihovog poslovanja, sukladno naj-višim europskim standardima.

Posebno osmišljen paket namijenjen udrugama

Jedan od takvih inovativnih i atraktivnih proizvoda, koje je ban-

– domaća inovativna banka, koja svoje usluge oblikuje

prema potrebama klijenataka razvila u posljednje vrijeme je, Partner paket za udruge, koji im pruža iznimno povoljne uvjete za obavljanje platnog prometa uz ko-rištenje jednostavnog i modernog Internet bankarstva.

Naime, uobičajena naknada za vođenje računa i internet bankar-stvo u većini banaka iznosi od 35 do 65 kuna mjesečno što čini godiš-nji trošak od 420 do 780 kuna. Na-knada za Partner paket za udru-ge iznosi samo 249 kuna godišnje, čime je moguće uštedjeti od 40% do 65% godišnje na naknadama za vođenje računa i internet bankar-stvo, a dodatno i na samim nakna-dama za plaćanje putem internet bankarstva do 40%. Osim ušteda tu su i koristi od viših kamata na sred-stva na računu udruge jer ovaj pa-ket umjesto uobičajenih kamatnih stopa po a’vista kunskom računu (do 0,5%) pruža stimulativne ka-matne stope na sredstva na raču-nu udruge do 2% godišnje bez po-trebe za oročavanjem.

Kreirajući ovaj paket Banka se svjesno odriče dijela svog uobiča-jenog prihoda u korist udruga, ci-jeneći njihovu iznimnu društvenu ulogu i doprinos u demokratizaci-ji društva.

PROMO

Određene udruge morat će

osnovati trgovačko društvo ako budu

obavljale gospodarsku djelatnost.


Može li udruga zatražiti kredit i što im banke mogu ponuditi, upitali smo najjače banke u Hrvatskoj. Neke banke promatraju udruge kao i druge poslovne subjekte te je samim time ponuda i postupak jednak kao i za ostale pravne osobe. Druge banke organiziraju natječaje na koje se mogu prijaviti udruge i zadruge, zaklade, mali i srednji poduzetnici te inovativna start-up poduzeća.

Poneke banke zbog specifič-nosti financiranje udruga udru-gama odobravaju kratkoročne kredite koji se nerijetko vežu uz unaprijed osigurane financijske donacije kao kolateral. Financi-ranje udruga trenutno je zastu-pljeno u manjemu volumenu od

FIN

AN

CIR

AN

JE U

DR

UG

A

KREDITIRANJE UDRUGA

Kako udruga može dobiti kredit

tra udruge kao i druge poslov-ne subjekte te je samim time ponuda i postupak jednaki kao i za ostale pravne osobe. U su-radnji sa Zakladom UniCredit i

financiranja samoga poduzetniš-tva, no i banke sve više uočavaju značajnu ulogu udruga na hrvat-skom poslovnom tržištu.

Natječaj Moja zajednica za socijalno poduzetništvo

Zagrebačka banka proma-


međunarodnom organizacijom NESsT (Nonprofit Enterprise and Self-sustainability Team) ove je godine upravo za udruge raspi-sala natječaj Moja zajednica za potporu projektima vezanim uz društveno poduzetništvo kako bi se ojačali kapaciteti tih poduzeća i udruga. Natječaj se realizira uz podršku Ministarstva rada i miro-vinskog sustava.

Na natječaj su se mogle pri-javiti udruge i zadruge, zaklade, mali i srednji poduzetnici te ino-vativna start-up poduzeća. Pro-jekti su trebali biti vezani uz jedno od područja kao što je zapošlja-vanje osobe s invaliditetom, ri-zičnih mladih, etničkih manjina i druge populacije isključene s tr-žišta rada. Također su projekti bili orijentirani na ostvarivanje odr-živog prihoda za obrtnike, poljo-privrednike i druge proizvođa-če s niskim prihodima kojima je potreban pristup tržištima. Kao projektna ideja mogla je biti i tehnološka inovacija usmjerena na poboljšanje kvalitete života i ostvarivanje društvene koristi za zajednicu.

Iz Banke kažu da su u tijeku radionice za sudionike natječaja. Cilj je povećavanje vlastitih kapa-citeta za razvoj i provedbu druš-tveno poduzetničkih aktivnosti, a tematski su vezane za izradu preliminarne studije izvedivosti, istraživanje tržišta i marketing te financije i pisanje poslovnih pla-nova. Po završetku radionica te prezentaciji projekata i poslov-nih planova Zaklada UniCredit i Zagrebačka banka dodije-lit će pet donacija u iznosu od 7.500 EUR za svaku od najboljih poslovnih ideja.

„Potporu ovom pristupu i natječaju dala je i udruga Rode koja je još prije sedam godina prepoznala ta-kvu mogućnost i u okvi-ru svojih društveno anga-žiranih projekata uključila i

U suradnji sa Zakladom

UniCredit i međunarodnom organizacijom NESsT (Nonprofit Enterprise and Self-sustainability

Team) ove je godine upravo za udruge Zagrebačka banka raspisala

natječaj Moja zajednica za potporu projektima vezanim uz društveno poduzetništvo kako

bi se ojačali kapaciteti tih poduzeća i udruga.

jedan poduzetnički projekt. Taj projekt se danas zove Rodin let d.o.o. i jedno je od najuspješnijih društvenih poduzeća u Hrvatskoj. Baveći se proizvodnjom, promo-cijom i prodajom modernih plat-nenih pelena te srodnih proizvo-da na potpuno inovativan način poslovanja Udruga Roda/Rodin let rješava društvene probleme, zapošljavajući osobe s invalidite-tom, smanjujući problem zaga-đenja okoliša te stvarajući profit koji ostaje zajednici“ poručuju iz Odnosa s javnošću Zagrebačke banke. Banke udrugama nude kratkoročne plasmane

SG Splitska banka prepo-znala je skupinu udruga i ne-profitnih organizacija kao zase-ban dio društva i gospodarstva.

Stoga se neprofitne organizacije smatraju posebnim klijentima na koje Banka primjenjuje izmijenje-ne načine odobravanja kredita i ostalih proizvoda.

„Prepoznate su osebujnosti posla koji se unutar takvih orga-nizacija odrađuje i korist za razvoj društva u cjelini. Svaki se zahtjev zbog svoje specifičnosti indivi-dualno promatra i financiranje se odobrava sukladno njegovoj namjeni. Neprofitnim organiza-cijama mogu se ponuditi sve vr-ste kratkoročnih plasmana (revol-ving kredit, kratkoročni krediti s otplatom na rate, Visa poslovna kartica) kao i dugoročni plasmani investicijski, za kupnju prijevoznih sredstava, opreme i sl.“ objasnio je direktor poslovanja s malim po-duzetnicima i obrtnicima Societe Generale – Splitske banke, To-mislav Aljinović.

Dražen Dumančić iz Pri-vredne banke Zagreb objasnio je kako se svakom zahtjevu udru-ga pristupa individualno.

„Udruge također mogu kredi-tirati sukladno redovnoj ponudi Banke, a svakom zahtjevu se pri-stupa individualno uz uvjet is-punjavanja propisanih kriterija procjene kreditne sposobnosti s naglaskom na sigurnost očekiva-nih budućih prihoda koji mogu osigurati povrat kredita“ kaže Du-mančić.

Tomislav Aljinović, direktor poslovanja s malim poduzetnicima i obrtnicima Societe Generale – Splitske bankeNeprofitnim organizacijama mogu se ponuditi sve vrste kratkoročnih plasmana, revolving kredit, kratkoročni krediti s otplatom na rate, Visa poslovna kartica, kao i dugoročni plasmani investicijski, za

kupnju prijevoznih sredstava, opreme i sl.

Ivica Brčić, direktor Direkcije malog poduzetništva Erste banke Želja Banke je poticati društveno odgovorne i društveno korisne projekte koji se mogu prijaviti kod financijskih zastupnika u Direkciji malog poduzetništva na tridesetak lokacija diljem Hrvatske.

Udruga treba svojim izvorima sredstava podmirivati obveze iz poslovanja

Erste banka je prepoznala važnost socijalnog poduzetniš-tva i potrebu pružanja financijskih usluga onima kojima standardno financiranje nije dostupno. Banka nastoji prilagoditi kreditne proi-zvode i procese, uvažavajući po-sebnosti i specifičnosti svakog kli-jenta ponaosob. „Imajući u vidu njihove različite financijske mo-gućnosti nastoji u svakom trenut-ku pronaći optimalno rješenje za svakog pojedinog klijenta. Bit-no je da učinci njihova poslova-nja imaju pozitivan socijalni uči-nak na društvo, a da sam klijent, u ovom slučaju udruga, posluje na principima samoodrživog po-slovanja, dakle da svojim izvorima sredstava može podmirivati svoje obveze iz poslovanja. Želja Banke je poticati društveno odgovorne i društveno korisne projekte koji se mogu prijaviti kod financijskih zastupnika u Direkciji malog poduzetništva na tridesetak lo-kacija diljem Hrvatske“ kaže di-rektor Direkcije malog poduzet-ništva Ivica Brčić.

Iz Raiffeisen banke poručuju da je financiranje udruga je speci-fično zbog nekoliko razloga.

„Budući da je udruga osno-vana na dobrovoljnoj osnovi vise osoba, a poslovanje se temelji na dobrovoljnim donacijama, teš-ko je predvidjeti buduće poslo-vanje. Slijedom činjenice da je jedan od temelja za donošenje poslovne odluke o financiranju upravo predviđanje budućega poslovanja, financiranje udruga je zastupljeno u manjemu volu-menu od financiranja samoga po-duzetništva. Iz asortimana različi-tih usluga, RBA segmentu udruga najčešće odobrava Business Ma-stercard karticu ili kratkoročne kredite koji se nerijetko vezu uz unaprijed osigurane financijske donacije kao kolateral.” kažu u Banci. Mirjana Fijolić


POR

EZI

Člankom 9. Zakona o pore-zu na dohodak, propisano je da se dohotkom ne smatraju daro-vanja fizičkih osoba za njihove zdravstvene potrebe. Davatelji dara mogu biti bilo koje pravne osobe (pa tako i udruge), a pri-matelji dara mogu biti sve fizičke osobe (uključujući i radnike koji su zaposleni u udrugama). Pod zdravstvenim potrebama podra-zumijeva se: operativni zahvati, li-ječenja, nabava lijekova i ortoped-skih pomagala. Darovati se može u novcu ili dobrima (u lijekovima ili ortopedskim pomagalima).

Za darovanje fizičkih osoba za njihove zdravstvene potrebe ne utvrđuje se dohodak (dakle na to ne treba platiti nikakav porez niti doprinose) ako su zadovolje-ni sljedeći uvjeti:

•da zdravstvene potrebe koje se financiraju danim darovanjima nisu plaćene iz osnovnog, dopunskog, dodatnog ili privatnoga zdravstvenog osiguranja, niti na teret sredstava fizičke osobe,

•da su novčana sredstva (darovanja) isplaćena na

Darovanje građana za njihove zdravstvene potrebe

Ovim člankom želimo upoznati udruge kakav je porezni aspekt darovanja fizičkih osoba za njihove zdravstvene potrebe.

Primjer evidencije:

Udruga dobrih ljudiZagreb, Duga ulica 123OIB: 54562949384

EVIDENCIJA O DANIM DAROVANJIMA ZA ZDRAVSTVENE POTREBE(čl. 6. st. 6. Pravilnik o porezu na dohodak)

Nadnevak isplate

(davanja)

Ime i prezime

primatelja darovanja

OIB primatelja darovanja

Adresa primatelja darovanja

Vrsta pokrivne

zdravstvene potrebe

Način isplate

Iznos koji se daruje

(u kunama)

1.12.2013. Pero Perić 82562949871Zagreb,Ilica 555

LiječenjeNa žiro račun

primatelja darovanja

10.000,00

žiroračun fizičke osobe primatelja darovanja ili zdravstvene ustanove u tuzemstvu ili u inozemstvu za te svrhe, te

•da davatelj i primatelj darovanja o navedenim darovanjima i njihovu korištenju posjeduju vjerodostojne isprave (potvrde o primitku dobara, isprave o izvršenoj doznaci na žiroračun primatelja, račune za izvršene zdravstvene usluge i drugo).

Ako primljena darovanja nisu u cijelosti ili dijelom utrošena za

zdravstvene potrebe primatelja, neutrošena novčana sredstva ili vrijednost darovanja smatraju se oporezivim primitkom (drugim dohotkom primatelja dara, od-nosno ako se radi o radniku sma-tra se plaćom).

Davatelj darovanja obvezan je, sukladno članku 6. stavku 6. Pravilnika o porezu na dohodak, voditi evidenciju o danim daro-vanjima, neovisno u kojem obli-ku, koja sadrži najmanje slijede-će podatke:

• nadnevak isplate odnosno davanja,

• ime i prezime primatelja darovanja,

•OIB primatelja darovanja, • način isplate (na žiroračun

primatelja dara ili zdravstvene ustanove ili u dobrima),

• iznos koji se daruje.Dakle, ako udruga daruje gra-

đane za njihove zdravstvene po-trebe, mora voditi navedenu evi-denciju. U primjer dan je prikaz mogućeg izgleda evidencije o da-nim darovanjima koju mora vodi-ti udruga.

Igor Milinović


PR

AV

OU kojim

slučajevima udruga može obavljati djelatnost trgovine pojašnjavamo u ovome članku.

Ono što je zajedničko svim neprofitnim pravnim osobama (pa tako i udrugama) je to, da se primarno ne osnivaju radi obav-ljanja gospodarske djelatnosti u svrhu stjecanja dobiti proda-jom roba i/ili pružanjem usluga

na tržištu, već se osnivaju u svr-hu ostvarivanja neprofitnih cilje-va (političkih, humanitarnih, soci-jalnih, zdravstvenih, karitativnih, sportskih, tehničkih, odnosno za-štite i spašavanja osoba i imovine, razvoja tehničke kulture, zaštite i očuvanja nacionalne baštine i običaja, razvijanja i unapređenja međusobnih odnosa i sl.). No, to ne znači, da kroz obavljanje svo-je djelatnosti ne mogu, niti smi-ju stjecati prihod. Načelno, ne-profitne pravne osobe mogu obavljati sve djelatnosti kojima

se ostvaruju njihovi ciljevi utvr-đeni statutom ili drugim aktom o njihovom osnivanju, pa tako i djelatnosti kojima stječu prihod (osim onih djelatnosti koje su im odredbama posebnih zako-na zabranjene ili nisu dopušte-ne). Međutim, djelatnost kojima stječu prihod, ove pravne osobe ne smiju obavljati radi stjecanja dobiti za svoje članove ili druge fizičke, odnosno pravne osobe, već isključivo radi obavljanja i unapređenja djelatnosti kojima se ostvaruju statutom ili aktom

o njihovom osnivanju, utvrđeni ciljevi. Treba napomenuti, da na-čelo zabrane stjecanja dobiti za članove i treće osobe, neprofit-ne pravne osobe ne sprječava da ostvarenim prihodom podmiruju troškove svojeg poslovanja ili na odgovarajući način nagrade svo-je članove i druge osobe koje za nju obavljaju određene poslove koji pridonose ostvarivanju cilje-va neprofitne pravne osobe.

Uz navedene (opće) uvjete, neprofitne pravne osobe mogu obavljati djelatnost trgovine, pri

UVJETI POD KOJIMA UDRUGE MOGU OBAVLJATI PRODAJU PROIZVODA


čemu su dužni pridržavati se i uvjeta propisanih odredbama zakona i pod zakonskih propisa kojima se uređuju uvjeti i način obavljanja trgovine.

Opći uvjeti i načini obavljanja djelatnosti trgovine

Uvjeti uz koje udruge, zadru-ge, ustanove, zaklade, fundacije, vjerske zajednice i druge nepro-fitne pravne osobe mogu obav-ljati trgovinu i na koje sve nači-ne, propisani su odredbama čl. 5. st. 7. Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08. do i 68/13. -dalje u tek-stu: ZoT).

Djelatnost trgovine mogu obavljati neprofitne pravne oso-be koje prema posebnim propisi-ma, radi ostvarivanja svojih cilje-va, a sukladno odredbama statuta ili drugih općih akata, svoje proi-zvode prodaju na malo izvan pro-davaonica, na slijedeće načine:

– na štandovima i klupama izvan tržnica na malo;

– na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova i sl;

– putem kioska; – prigodnom prodajom

(sajmovi, izložbe i sl.) i – u prostorima kulturnih,

sakralnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i drugih javnih ustanova, te prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem.

Dakle, da bi neprofitne prav-ne osobe mogle obavljati djelat-nost trgovine sukladno odredba-ma ZoT-a, moraju u odredbama svojeg statuta odnosno osni-vačkog akta, uz ostale djelatno-sti koje služe ostvarivanju cilja zbog kojeg su osnovane, mora biti navedena i djelatnost proda-je vlastitih proizvoda. Pritom, pri-hod ostvaren prodajom, mora se utrošiti isključivo u svrhe ostva-rivanja statutom ili osnivačkim aktom, određenog cilja. Ukoliko ovaj opći uvjet nije ispunjen, ne-

profitne pravne osobe ne smiju obavljati djelatnost trgovine.

Djelatnost trgovine, neprofit-ne pravne osobe mogu obavljati samo kroz oblik trgovine na malo izvan prodavaonica i to samo prodajom vlastitih proizvoda.

Primjerice, udruge osnovane radi očuvanja tradicionalnih rece-pata ili narodnih nošnji određenog kraja, mogu obavljati prodaju au-tohtona jela i kolače i/ili narodne nošnje kao i suvenire u obliku na-rodnih nošnji koje su izradili člano-vi udruge. Ili, kulturno umjetničko društvo može prodavati nasni-mljene pjesme ili plesove da nosa-ču zvuka ili slika.

Neprofitne pravne osobe ne smiju proizvode kupovati u svr-hu njihove daljnje prodaje, jer bi se u tom slučaju radilo o nedo-puštenom obavljanju djelatnosti trgovine. Naime, djelatnost kup-nje robe u svrhu daljnje proda-je, mogu obavljati trgovci (prav-na ili fizička osoba registrirana za djelatnost trgovine). Prodaju vlastitih proizvoda izvan proda-vaonice, neprofitne pravne oso-be mogu obavljati samo na na-čine određene odredbom članka 5. st. 7. ZoT-a (na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i unutar trgovačkih centara, usta-nova i sl., putem kioska, prigod-nom prodajom te u prostorima sakralnih, kulturnih, obrazovno-pedagoških, znanstvenih i dru-gih javnih ustanovama kao i na prostorima koji se smatraju zašti-ćenim područjima prirode), ali ne i na druge načine na koje se još, sukladno čl. 10. st.1. ZoT-a, može obavljati trgovina na malo izvan prodavaonica. U tom smislu, ne-profitne pravne osobe NE smiju obavljati prodaju svojih proizvo-da izvan prodavaonica: na štan-dovima i klupama na tržnicama na malo; pokretnom prodajom (putem pokretnih vozila, kolica ili plovnog objekta); prodajom na daljinu (putem kataloga, TV pro-dajom, prodajom putem interne-

ta, prodajom putem telefona i dr); direktnom prodajom (prodajom putem zastupnika); te prodajom putem automata.

Treba li registrirati djelatnost trgovine

Za obavljanje dopuštenih oblika i načina prodaje robe izvan prodavaonice, neprofitne pravne osobe NISU dužne kod djelatnost trgovine registrirati, niti od ure-da državne uprave u županijama odnosno upravnog tijela Gra-da Zagreba nadležnog za poslo-ve trgovine, ishoditi rješenje o is-punjavanju minimalnih tehničkih uvjeta kojima moraju udovoljava-ti prodajni objekt, oprema i sred-stva pomoću kojih se obavlja tr-govina, te drugi uvjeti propisani posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine.

Međutim, prilikom obavlja-nja prodaje robe na otvorenom prostoru, neprofitne pravne oso-be dužne su pridržavati se propi-sanih mjeriteljskih i tehničkih za-htjeva za proizvode koje stavljaju na tržište, kao i zahtjeva kojima se osigurava opća sigurnost proizvo-da, a u slučaju hrane zdravstve-ne ispravnosti prikladnosti hrane za prehranu ljudi, te se pridrža-vati propisa o zaštiti potrošača i svih drugih uvjeta i obveza pro-pisanih posebnim propisima. Ako su posebnim propisima za poje-dine proizvode ili načine prodaje propisane zabrane ili ograničenja, tada se isto odgovarajuće odno-si i na neprofitne pravne osobe.

Ispunjavanje uvjeta glede mjesta prodaje robe na otvorenim prostorima

Ukoliko neprofitna prav-na osoba obavlja prodaju robe na javno-prometnim površina-ma (ulice, trgovi, prostori uz jav-ne ceste, šetnice u parkovima i sl.) i to na štandovima i klupama izvan tržnica malo, putem kioska i prigodnom prodajom, tada se prodaja može obavljati samo na

mjestima koja svojom odlukom odredi predstavničko tijelo gra-da ili općine na području kojeg se nalazi predmetna javna površina. Što se tiče prigodne prodaje (pro-daje na sajmovima, priredbama, izložbama i sl.) ona se može obav-ljati osim na mjestima koja svo-jom odlukom odredi predstavnič-ko tijelo mjesno nadležnog grada ili općine, i na mjestima privatnih površina koja je u tu svrhu odre-dio vlasnik ili korisnik prostora.

Prodaja robe na štandovima i klupama izvan tržnica na malo, putem kioska ili prigodna proda-ja, ako se obavlja na privatnim prostorima odnosno površinama koje imaju pristup s javno-pro-metne površine, može se obav-ljati samo na mjestima za koja je predstavničko tijelo grada ili op-ćine dalo odobrenje.

Kojih su se obveza dužne pridržavati prilikom obavljanja prodaje robe

Neprofitna pravna osoba kad obavlja prodaju svojih proizvoda potrošačima smatra se trgovcem u smislu odredbi Zakona o zašti-ti potrošača (Nar. nov., br. 79/07 do 56/13 - dalje u tekstu: ZoZP), što znači, da su dužni pridržavati se obveza propisanih odredbama tog Zakona.

Obveze glede označavanja proizvoda

Svaki proizvod koji se stav-lja na tržite mora pratiti obavi-jest, koja mora sadržavati bitne podatke koji su, ovisno o kontek-stu i okolnostima slučaja, potreb-ni prosječnom potrošaču kako bi mogao donijeti odluku. Bitnim podacima, smatraju se svakako podaci o nazivu i osnovnim obi-lježjima proizvoda, te sjedištu i identitetu proizvođača (naziv i adresa).

Hrana koja se stavlja na trži-šte mora biti označena sukladno propisima o označavanju hrane. Svaka zapakirana hrana mora biti


označena minimalno s podacima o: nazivu hrane pod kojim se ista prodaje; popisom sastojaka; koli-činom određenih sastojaka ili ka-tegorije sastojaka; neto količinom ili količinom punjenja; rokom tra-janja; uvjetima čuvanja i upotre-be, te uputom za uporabu gdje je potrebno; stvarna alkoholna ja-kost za pića koja sadrže više od 1.2% vol. alkohola; pojedinostima o mjestu podrijetla ako bi propust takva navođenja mogao krivo na-voditi potrošača o pravom podri-jetlu; nazivom i adresom (adresa podrazumijeva naziv mjesta, po-štanski broj, ulicu i kućni broj, te naziv države) proizvođača ili onog koji hranu pakira ili stavlja na tr-žište. Svaka nezapakirana hrana, mora biti na prodajom mjestu ili ambalaži u kojoj se prodaje ozna-čena najmanje s podatkom o na-zivu hrane i nazivu proizvođača ili onog tko hranu stavlja na trži-šte, te kod pekarskih i slastičar-skih proizvoda ako je rok trajanja duži od 24 sata i popisa sastoja-ka, a kod brzo pokvarljive hrane i rokom trajanja. Ukoliko hrana sadržava alergene sastojke ili sa-stojke koji izazivaju intoleranciju, to je potrebno navesti na pakira-nju odnosno mjestu prodaje ne-zapakirane hrane. Ako su poseb-nim propisima propisani podaci kojima se mora označiti pojedina hrana, tada se takva hrana mora označiti sukladno i tim propisima.

Podaci kojima se označava proizvod moraju biti na hrvat-skom jeziku i latiničnom pismom, ili nekim drugim jezikom, znako-vima, simbolima ili i piktogrami-ma lako razumljivim potrošaču, točni (istiniti), te lako uočljivi (vid-ljivi) potrošaču.

Obveze glede isticanja cijeneNeprofitna pravna osoba je

dužna jasno, vidljivo i čitljivo ista-knut iznos utvrđene maloprodaj-ne cijene i cijene za jedinicu mje-re (osim ako je cijena za jedinicu mjere istovjetna cijeni za jedincu

mjere), a u slučaju prodaje rasutih proizvoda, samo cijenu za jedini-cu mjere. Cijenu za jedinicu mjere (osim u slučaju rasutih proizvoda) nije potrebno isticati ako je povr-šina prodajnog prostora manja od 50 m2. Cijena se ističe u kunama, a može i u drugoj stranoj valuti, ali je tada za potrošača mjerodavna cijena istaknuta u kunama. Cijena se ističe na prodajnom mjestu ili na proizvodu, a u slučaju prodaj-ne klupe ili prodaje robe iz kioska, cijena može biti istaknuta u obliku cjenika. Osim maloprodajne cije-ne (i cijene za jedinicu mjere) ne smiju se isticati druge cijene, osim u slučaju rasprodaje i sniženja. U tom slučaju, mora se istaknuti ci-jena prije i cijena nakon rasproda-je odnosno sniženja. Ako se roba prodaje na akciji, tada se ne ističu dvije cijene, već samo nova (ak-cijska) cijena, ali se mora nazna-čiti da je riječ o akcijskog prodaji. Neprofitna pravna osoba dužna se je pridržavati istaknute cijene.

Ostale obveze glede zaštite potrošača

Ako se proizvodi prodaju uz određene uvjete prodaje, onda se prodajni uvjeti moraju jasno, vidljivo i čitljivo istaknuti u pro-dajnom prostoru odnosno na prodajnom mjestu, a neprofitna pravna osoba dužna se je istih pridržavati. Također, obveza je na vidljivom mjestu istaknuti obavi-jest o načinu podnošenja pisanih

prigovora potrošača, odgovoriti potrošaču u roku 15 dana na pod-nijet prigovor, a prigovore čuvati najmanje godinu dana. U slučaju materijalnog nedostatka na pro-izvodu, neprofitna pravna osoba je dužna, prema izboru potrošača, ukloniti nedostatak na proizvodu, predati drugi proizvod bez nedo-statka, sniziti cijenu ili vratiti pla-ćeni iznos za proizvod, te ispuni-ti i druge obveze propisane tim odredbama.

Dodajemo, da radno vrijeme u djelatnosti trgovine nije propi-sano, što znači da prodavatelj sa-mostalno određuje radno vrijeme prodajnog objekta, ali je dužan na ulazu u prodajni objekt vidno ista-knuti obavijest o radnom vreme-nu i istog se pridržavati.

Za mjerenje robe, mogu se koristiti samo zakonita mjeri-la (vaga, metar i dr.), a to su ona koja udovoljavaju mjeriteljskim propisima, koja su ispitana, ovje-rena i označena propisanim ozna-kama odnosno koja imaju valja-nu potvrdu o ovjeravanju. Vaga mora biti postavljena na način da je potrošaču vidljiva izmjera robe. Pretpakovine moraju biti označena zakonitim mjernim je-dinicama (kilogram, litra, metar, prostorni metar).Odredbom član-ka 16. ZoT-a, propisano je da trgo-vac mora nadležnom inspektoru i drugoj ovlaštenoj osobi osigura-ti podatke o stanju robe u prodaj-nom objektu na temelju isparava

iz kojih se može spoznati poslov-ni događaj, a ukoliko se ne nala-ze u prodajnom prostoru, moraju se dostaviti na uvid inspektoru na uvid, najkasnije u roku od 24 sasta od njegovog zahtjeva. Iako je Mi-nistarstvo gospodarstva do sada izdalo više proturječnih mišljenja, preporučamo neprofitnim prav-nim osobama da vode isprave o stanju robe.

Ograničenja i zabrane u obavljanju prodaje robe izvan prodavaonica

Ograničenja i/ili zabrane gle-de prodaje pojedinih vrsta i na-čina proizvoda koja su propisana odredbama ZoT-a i drugih propisa za trgovce, odgovarajuće se pri-mjenjuju i na neprofitne pravne osobe kad prodaju svoje proizvo-de na malo. Na štandovima i klu-pama izvan tržnice ne mogu se prodavati elektrotehnički i elek-tronski aparati, radio i TV-prije-mnici, njihovi dijelovi i pribor, te pripremljeni nesnimljeni i sni-mljeni nosači za snimanje zvuka, slike ili sličnih zapisa (audio i vi-deo kazete, CD-i, DVD-i i sl.). Na otvorenim mjestima gdje se može prigodno prodavati, ne smiju se prodavati alkoholna pića, osim uz pisanu suglasnost nadležnog ca-rinskog ureda prema mjestu pro-daje, u kojoj se navode uvjeti pod kojima je prodaja dopuštena. Al-koholna pića u pretpakovinama većim od 0,25 L moraju biti obi-lježena nadzornim markicama Mi-nistarstva financija. Zabranjena je prodaja duhanskih proizvoda, al-koholnih pića i pića koja sadržava-ju alkohol, kao i izlaganje i prodaja robe s pornografskim sadržajem (osim tiskovina) maloljetnicima, a obavijest o zabrani njihove proda-je mora biti istaknuta na njihovim prodajnim mjestima.

PRIPREMIO: Darko Marečić - voditelj Službe kontrolno instruktivnog nadzora nad radom gospodarskih inspektora u Državnom

inspektoratu. Stajališta navedena u ovom članku su osobna stajališta autora i ne predstavljaju

nužno mišljenje institucije u kojoj je zaposlen.


U ovom članku pojašnjavamo porezni status udruga vezano uz obračun PDV-a.

Prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost udruge mogu imati različiti porezni status te mogu biti:

– udruge koje su obveznici PDV-a;

– udruge koje nisu obveznici PDV-a;

– udruge koje obavljaju isporuke oslobođene PDV-a,

– udruge registrirane za potrebe PDV-a.

Udruge koje su obveznici PDV („po sili zakona“)

Udruge su porezni obvezni-ci upisani u registar obveznika PDV-a ako obavljaju gospodarsku djelatnost od koje su u prethod-noj godini ostvarili isporuke do-bara i usluga u vrijednosti iznad 230.000,00 kn (to je tzv. prag prometa prelaskom kojeg udru-ge postaju porezni obveznici) te postaju porezni obveznici od 1. siječnja tekuće godine.

Tako primjerice, udruge koje budu imale u 2013. godini isporuke dobara i usluga u vrijednosti većoj

od 230.000,00 kn postaju obveznici PDV-a za 2014. godinu. O toj činje-nici moraju obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave prema svome sjedištu i to najkasnije do 15. siječnja 2014.

Pod isporukama dobara i usluga koji ulaze u prag prome-ta podrazumijevaju se i obavlje-ne usluge: reklamiranja sponzora, obavljeni seminari, najam nekret-nina. Međutim, važno je istaknu-ti da prodaja dugotrajne imovine ne ulazi u prag prometa (primjeri-ce prodaja nekretnine, namješta-ja, opreme i dr.). U prag prome-ta ne ulaze niti dobivene donacije, ako za njih udruga ne vrši ni-kakvu isporuka dobara ili uslu-ga donatoru.

V A Ž N O ! Članarine udru-ga ne predstav-ljaju naknadu za isporuku dobara od-nosno usluga ako služe za ispunjavanje statutom utvrđe-nih zadaća i ne uzimaju se u ob-zir pri izračunu praga prometa. O članarini se radi samo u slučaju ako se članski doprinos utvrđu-je po određenom kriteriju jedna-ko za sve članove. Ako udruge za prikupljenu članarinu obavljaju

određene isporuke dobara i uslu-ga tada članarina predstavlja na-knadu za te isporuke koje se uzi-maju u obzir pri izračunu praga prometa.

Udruge koje su obveznici PDV (na vlastiti zahtjev)

Udruga koja nije premaši-la prag prometa (230.000,00 kn) može ako želi, na vlastiti zahtjev, postati porezni obveznik ako nad-ležnoj ispostavi Porezne uprave podnese Zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a radi upisa u re-gistar obveznika PDV-a i obra-

čunava PDV-e od prvog dana mjeseca koji

slijedi mjesec u kojem je pod-nijela zahtjev (u tom slučaju mora biti po-rezni obveznik

PDV-a sljedećih 5 godina).

Udruge koje nisu obveznici PDV-a

Udruge koje nisu obveznici PDV-a nazivaju se „mali porezni obveznici“. Udruge nisu obve-znicu PDV-a ako obavljaju gos-podarsku djelatnost ali im je vri-jednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj godini bila ispod

230.000,00 kn. Ove udruge oslo-bođene su plaćanja PDV-a na is-poruke dobara i usluga, nemaju pravo iskazivati PDV-e na izdanim računima i nemaju pravo na odbi-tak pretporeza.

Udruge koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a

Plaćanja PDV-a oslobođene su usluge koje neprofitne orga-nizacije čiji su ciljevi vjerske, do-moljubne, filozofske, dobrotvor-ne ili druge općekorisne naravi obave svojim članovima u skla-du sa statutima ili drugim pravili-ma tih organizacija. Oslobođenje se primjenjuje neovisno o tome plaćaju li članovi navedenih orga-nizacija članarinu u skladu s pravi-lima tih organizacija ili se njihova djelatnost temelji na donacijama i dobrovoljnim prilozima. Obveze ovih udruga, što se tiče plaćanja PDV-a, su iste kao kod „malih po-reznih obveznika“.

Kada se udruge moraju se registrirati za potrebe PDV-a zbog poslovanja s EU

Udruge koje nisu porezni ob-veznici („mali porezni obveznici“ i udruge koje obavljaju isključi-vo isporuke koje su oslobođene PDV-a) oslobođene su plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili uslu-ga i nemaju pravo iskazivati PDV na izdanim računima te nema-ju pravo na odbitak pretporeza. Međutim, za određene transakci-je unutar EU ove udruge (koji nisu porezni obveznici) moraju se regi-strirati za potrebe PDV-a (i dobi-ti PDV identifikacijski broj) čime mogu postati obveznici plaćanja PDV-a. O tome detaljnije pišemo u zasebnom članku u ovom bro-ju našeg časopisa.

Koje su udruge obveznici PDV-a Milivoj

Friganović

Udruge koje budu imale u 2013. godini ispo-ruke dobara i usluga u vri-

jednosti većoj od 230.000,00 kuna postaju obveznici PDV-a za 2014. godinu.

POR

EZI


POR

EZI

Nabavka dobara iz EUUdruga se mora registrirati

za potrebe PDV-a u slučaju stje-canja (nabavke) dobara iz EU, ako udruga prijeđe prag stjecanja, koji predstavlja ukupnu vrijednost na-bavljenih dobara (oprema, roba i druga dobra) iz drugih država članica EU a koja u prethodnoj i/ili tekućoj godini prelazi iznos od 77.000,00 kn. U suprotnom, ako nabava dobara ne prelazi prag stjecanja od 77.000,00 kuna tada je isporuka oporeziva u državi čla-nici isporučitelja pa se pravne oso-be, koje nisu porezni obveznici, ne moraju registrirati za potrebe

Kada se udruge moraju registrirati za potrebe PDV-a zbog poslovanja s EU

Udruge koje nisu porezni obveznici (mali porezni obveznici i udruge koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a) su oslobođene plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga i nemaju pravo iskazivati PDV na izdanim računima te nemaju pravo na odbitak pretporeza.

Međutim, za određene transakcije unutar EU ove udruge (koji nisu porezni obveznici) moraju se registrirati za potrebe PDV-a (i dobiti PDV identifikacijski broj) čime mogu postati obveznici plaćanja PDV-a i to u slučajevima koje navodimo u nastavku.


PDV-a po osnovi stjecanja dobara.Po dobivanju PDV identifika-

cijskog broja za ove udruge, koje su prešle prag stjecanja, nastaju slijedeće posljedice:

– postaju obveznici plaćanja PDV-a za stjecanje dobara unutar EU po stopama koje vrijede u RH-a,

– iako su premašili prag stjecanja, ne postaju obveznici PDV-a za svoje isporuke u RH već samo za stjecanje,

– nemaju pravo na odbitak pretporeza jer njihove isporuke ne podliježu plaćanju PDV-a.

Primjer – udruga nabavlja opremu u vrijednosti većoj od 77.000,00 kn

Domaća udruga nabavlja iz Slovenije (od tvrtke koja je obve-znik PDV-a u Sloveniji) opremu u vrijednosti 11.000,00 EUR-a. Dakle, vrijednost nabavljene opreme pre-lazi iznos 77.000,00 kn te se udru-ga mora u Hrvatskoj registrirati za potrebe PDV-a. Nakon što udruga dobije PDV identifikacijski broj, ša-lje ga svom dobavljaču iz Sloveni-je, a on nakon obavljene isporuke opreme ispostavlja račun bez PDV-a. Domaća udruga na dobiveni ra-čun obračunava hrvatski PDV po stopi 25% te ga prikazuje u Obras-cu PDV (i Obrascu PDV-S) i mora ga uplatiti u hrvatski proračun.

Napominjemo da se udruga može (ako to želi) odreći praga stjecanja te bi u tom slučaju uku-pni iznos stjecanja podlijegao pla-ćanju PDV-a bez obzira što iznos nabavljenog dobra je manji od 77.000,00 kn.

Udruga - stjecatelj dobara unutar EU koja ne želi da se na nju primjenjuje prag stjecanja (to znači da je već prvo stjecanje opo-rezivo) mora nadležnoj ispostavi Porezne uprave, prije stjecanja dobara za koje ne želi primjenji-vati prag stjecanja, podnijeti pisa-nu izjavu da odustaje od propisa-

nog praga i time se obvezuje na rok od 2 kalendarske godine. Izja-va se protekom propisanog roka može opozvati u pisanom obliku.

Nabava usluga iz EUUdruga se može registrirati

za potrebe PDV-a u slučaju pri-jenosa porezne obveze (engle-ski izraz „reverse charge“) kod nabave usluga iz EU. Naime, pre-ma uputi Porezne uprave, pravne osobe koje nisu obveznici PDV-a i koji nisu prešli prag stjecanja za dobra ili koji nisu odustali od pra-ga stjecanja, nisu obvezna zatra-žiti PDV identifikacijski broj samo iz razloga što primaju usluge od poreznih obveznika iz drugih dr-žava članica EU.

Udruga koja je prešla prag stjecanja za dobra ili je sama odu-stala od praga stjecanja, mora se registrirati za potrebe PDV-a (tj. zatražiti od Porezne uprave PDV identifikacijski broj kojeg treba, prije obavljene isporuke, dosta-viti isporučitelju usluge) čime kao primatelji inozemnih usluge po-staju obveznici plaćanja PDV-a. U tom je slučaju mjesto opore-zivanja usluge PDV-om određe-no prema sjedištu primatelja us-luge sukladno općem načelu za usluge B2B (engl. bussiness to bu-ssiness) te ove udruge podliježu obračunavanju i plaćanju hrvat-skog PDV-a.

Isporučitelj inozemne usluge, nakon zaprimljenog PDV identifi-kacijskog broja udruge, na raču-nu treba staviti napomenu „rever-se charge“ što znači da se prenosi porezna obveza. Ako su usluge primljene iz drugih država člani-ca EU tada se uz Obrazac PDV (Pri-java PDV-a) mora za mjesec (u ko-jem je obavljena usluga) Poreznoj upravi dostaviti i Obrazac PDV-S. Naravno, ove udruge nemaju pra-vo na pretporez i njima je plaćeni PDV-e rashod.

Primjer – nabavka usluge iz Austrije

Domaća udruga je koristila usluge tvrtke za poslovno savjeto-vanje iz Austrije u iznosu 2.000,00 EUR-a (vrijednost bez PDV-a). Iako domaća udruga nije bilo obvezna, zatražila je PDV identifikacijski broj i registrirala se za potrebe PDV-a. Austrijska firma (obveznik PDV-a u Austriji) ispostavila je račun na 2.000,00 EUR-a i na navedeni iznos nije obračunala austrijski PDV. Do-maća udruga je po primitku računa obračunala hrvatski PDV 25% (na iznos 2.000,00 EUR po srednjem te-čaju HNB), te je nabavljenu uslugu prijavila u Obrascu PDV i Obrascu PDV-S, te je PDV uplaćen u hrvat-ski proračun.

Napomena: da domaća udru-ga nije se registrirala za potrebe PDV-a, onda bi austrijska firma na svoje usluge savjetovanja obra-čunala austrijski PDV, a domaća udruga ne bi obračunala hrvat-ski PDV. U ovom slučaju PDV bi bio uplaćen u austrijski proračun.

Isporuka usluga u EUUdruga se mora registrirati za

potrebe PDV-a kada izdaje račun za isporuke usluga poreznim ob-veznicima sa sjedištem u nekoj od država članica EU. Tada izvršena usluga ne podliježu obračunava-nju i plaćanju PDV-a te se na ra-čunu navodi napomena: „Prijenos porezne obveze prema čl. 17. Za-kona o PDV-u – reverse charge“. Ove udruge su nadležnoj isposta-vi Porezne uprave dužne dosta-viti Obrazac PDV u kojem će na-vedenu isporuku usluga prikazati pod točkom I.4. – Obavljene uslu-ge unutar EU, te Obrazac ZP. Iako ove udruge imaju obvezu preda-ti Obrazac PDV one i dalje nisu obveznici PDV-a već su samo re-gistrirane za potrebe PDV-a, što znači da i dalje nemaju pravo na priznavanje pretporeza po ula-znim računima. Dakle, iako ove udruge ne plaćaju PDV-e u RH-a one postaju sudionici u zajednič-kom sustavu poreza na dodanu vrijednost u EU evidentirajući i dostavljajući određene podatke Poreznoj upravi radi nadzora.

Primjer – isporuka usluge u ItalijuDomaća udruga (koja nije u su-

stavu PDV-a) je pružila uslugu poslovnog savjetovanja tvrtki

(koja je porezni obveznik) iz Italije. Udruga mora se registrirati za po-trebe PDV-a u Hrvatskoj. Međutim,

domaća udruga neće na računu obračunati hrvatski PDV, već će na-praviti prijenos porezne obveze, a tvrtka iz Italije će po primljenom računu obračunati talijanski PDV.

Milivoj Friganović


Od 1. srpnja 2013. kada je Republika Hrvatska ušla u EU, sustav PDV-a u RH-a doživio je značajne promjene koje su propisane stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN – 73/13) te donošenjem Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN – 79/13 i 99/13) u kojima je „ugrađena“ Direktiva Vijeća 2006/112/EZ o zajednič-kom porezu na dodanu vrijednost. Porezni status transfera sportaša je bitno izmijenjen o čemu pišemo u nastavku.

Porezni status sportskih klubova u sustavu poreza na dobitPrema Zakonu o porezu na dobit (Narodne novine, broj 177/04 do

22/12), državne ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) sa-mouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjer-ske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit.

Iznimno, ako navedene osobe obav ljaju gospodarstvenu djelat-nost a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neoprav-danih povlastica na tržištu, Porezna uprava će. na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane oso-be, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na do-bit za tu djelatnost.

Dakle, ako sportskim klubovima, sportskim društvima i savezima Po-rezna uprava nije donijela rješenje da su porezni obveznici onda, narav-no, niti nemaju obvezu obračunavati i plaćati porez na dobit.

Sportski klubovi su uglavnom organizirani kao sportske udruge (na osnivanje, ustroj, pravni položaj, registraciju i prestanak udruga primje-njuju se odredbe Zakona o udrugama, ako neka od tih pitanja Zakonom o sportu nisu drugačije određena), međutim, oni sportski klubovi koji su organizirani kao sportska dionička društva (osnivaju se, djeluju i pre-staju djelovati prema Zakonu o trgovačkim društvima i drugim propisi-ma koji se primjenjuju na dionička društva ako Zakonom o sportu nije drugačije određeno) su obveznici poreza na dobit.

Porezni status sportskih klubova u sustavu PDV-a Prema Zakonu o PDV-u sportski klubovi mogu imati različiti pore-

zni status vezano uz PDV-e, neovisno o tome da li su obveznici poreza na dobit, i mogu biti:

• porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a – ako obavljaju gospodarsku djelatnost od koje su u prethodnoj godini ostvarili isporuke dobara i usluga u vrijednosti iznad 230.000,00 kn (to je tzv. prag prometa prelaskom kojeg udruge postaju porezni obveznici) te postaju porezni obveznici od 1. siječnja tekuće godine.

Sportski klubovi koji nisu premašili prag prometa (230.000,00 kn) mogu na vlastiti zahtjev postati porezni obveznici ako nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnesu Zahtjev za registriranje za potrebe

UD

RU

GE

U S

UST

AV

U S

POR

TA

PDV-a radi upisa u registar obveznika PDV-a i obračunavaju PDV-e od prvog dana mjeseca koji slijedi mjesec u kojem su podnijeli zahtjev (u tom slučaju moraju biti porezni obveznici sljedećih 5 godina).

• „mali porezni obveznici“ – ako obavljaju gospodarsku djelatnost ali im je vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj godini bila ispod 230.000,00 kn. Ovi sportski klubovi oslobođeni su plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga, nemaju pravo iskazivati PDV-e na izdanim računima i nemaju pravo na odbitak pretporeza. Ovi sportski klubovi nisu porezni obveznici ali su zato obveznici plaćanja PDV-a na određene transakcije unutar EU (npr. kod prijenosa porezne obveze, na stjecanje dobara iznad praga isporuke i sl.) za koje se moraju registrirati za potrebe PDV-a (i dobiti PDV identifikacijski broj).

• „sportski klubovi koji obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a“ - obveze ovih sportskih klubova, što se tiče plaćanja PDV-a, su iste kao kod „malih poreznih obveznika“ a opisane pod točkom 2.

Oporezivanje transfer sportaša (igrača) u RH s PDV-omKad sportski klub sporazumno dopušta igraču prijelaz u drugi klub,

odriče se prava koja ima prema igraču te ih prenosi drugom sportskom klubu i za to prima naknadu koja predstavlja oblik obeštećenja za rad i sredstva uložena u razvoj igrača. Odricanje od prava odnosno njihov prijenos predstavlja uslugu a naknada za tu uslugu podliježe plaća-nju PDV-a.

Oporezivanje usluge za transfer sportaša unutar RH-a prikazuje-mo u Tablici 1.

Tablica 1. – Oporezivanje usluge PDV-om za transfer sportaša unu-tar RH-a

Red.br.

Sportski klub - davatelj usluge

transfera sportaša

(prodavatelj) iz RH

Sportski klub -primatelj

usluge transfera sportaša

(kupac) iz RH

Tko je obveznik obračuna i plaćanja

PDV-a

Ima li pravo na pretporez sportski klub

- primatelj usluge (kupac)

1. porezni obveznik porezni obveznik

porezni obveznik -

prodavateljDa

2. porezni obveznik nije porezni obveznik *

porezni obveznik -

prodavateljNe

3. nije porezni obveznik *

porezni obveznik

ne obračunava se i ne plaća

PDV-eNe

4. nije porezni obveznik *

nije porezni obveznik *

ne obračunava se i ne plaća

PDV-eNe

* to su mali porezni obveznici i sportski klubovi koje obavljaju isključivo isporuke koje su oslobođene PDV-a i koji imaju sjedište u RH-a.

OPOREZIVANJE TRANSFERA SPORTAŠA S PDV-om


Oporezivanje transfer sportaša (igrača) s inozemstvomUlaskom RH-a u EU, porezni status usluge transfera sportaša, kada

se radi o transferu sportaša između sportskih klubova iz RH-a i sport-skih klubova iz inozemstva (iz EU-a i iz trećih zemalja), znatno je izmi-jenjen i ovisi o poreznom statusu primatelja usluge transfera sportaša.

Na dalje, propisano je temeljno pravilo u vezi oporezivanja usluga PDV-om koje se obavljaju između poreznih obveznika za tzv. B2B (engl. business to business) usluge koje se oporezuju prema mjestu sjedišta primatelja usluge.

Isto tako je propisano temeljno pravilo u vezi oporezivanja usluga PDV-om koje porezni obveznici obavljaju krajnjim potrošačima za tzv. B2C (business to consumer) usluge koje se oporezuju prema mjestu sjedišta davatelja usluge.

Oba temeljna pravila primjenjuju se za usluge transfera sportaša, osim u slučaju propisanom člankom 24. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (to je jedna od propisanih iznimki koje uvijek imaju prednost pred temeljnim pravilima) kada se mjestom obavljanja usluge transfera sportaša (prijenos prava) smatra mjesto gdje primatelj usluga ima sje-dište, prebivalište ili uobičajeno boravište i to samo u slučaju kada pri-matelj ove usluge nije porezni obveznik te ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište izvan EU.

Porezni status usluge transfera sportaša između sportskih klubova iz RH-a i iz inozemstva (iz EU i iz trećih zemalja) prikazujemo u poseb-nim Tablicama 2. i 3.

Tabela 2. – Oporezivanje usluge transfera sportaša PDV-om kada su davatelji usluge transfera sportaša (prodavatelji) iz RH-a a prima-telji tih usluga (kupci) iz inozemstva

Red.br.

Sportski klub -davatelj


(prodavatelj) iz RH

Sportski klub -primatelj

usluge transfera

sportaša iz inozemstva

(kupac)

Sjedište sportskog

kluba - primatelja

usluga

Mjesto (država) oporezivanja

PDV-om 6

1. porezni obveznik 1

porezni obveznik 2

u državi članici EU

u državi primatelja usluge


porezni obveznik 2 izvan EU u državi primatelja

usluge


nije porezni obveznik ali je registriran za potrebe

PDV-a 3

u državi članici EU



nije porezni obveznik 4 u državi EU u državi davatelja

usluge


nije porezni obveznik 5 izvan EU u državi davatelja

usluge

6.

nije porezni obveznik ali je registriran za

potrebe PDV-a u RH-a (to je

njegova obveza)

porezni obveznik 2 ili osoba koja nije porezni obveznik ali je registriran za potrebe

PDV-a 3

u državi EU i izvan EU


1 pod poreznim obveznikom smatraju se sportski klubovi u RH-a koj su u prethodnoj godini ostvarili isporuke dobara i usluga u vrijednosti iznad 230.000,00 kn te su kao takvi upisani u registar obveznika PDV-a te imaju svoj PDV identifikacijski broj

2 pod poreznim obveznikom smatraju se sportski klubovi iz EU koji su porezni obveznici prema propisima te države članice (pod uvjetom da imaju PDV identifikacijski broj koji su dostavili prodavatelju iz RH-a koji provjerava valjanost putemVIES sustava) i sportski klubovi izvan EU iz trećih zemalja koji se prema

propisima tih država smatraju poreznim obveznicima (pod uvjetom da dostave potvrdu nadležnog poreznog tijela te države da je u toj državi registriran kao obveznik PDV-a ili neki drugi dokaz prodavatelju usluge iz RH-a).

3 pod osobom koja nije porezni obveznik ali je registrirana za potrebe PDV-a poreznim obveznikom smatraju se sportski klubovi koji nisu porezni obveznici ali su se registrirali za potrebe PDV-a u svojim državama koja im je dodijelila PDV identifikacijski broj kojeg moraju dostaviti sportskom klubu - poreznom obvezniku iz RH koji provjerava valjanost PDV identifikacijskog broja putem VIES sustava. Ako sportski klub koji je porezni obveznik ili nije porezni obveznik koji je obvezan registrirati se za potrebe PDV-a (iz EU) ne dostave svoj PDV identifikacijski broj odnosno ne dostavi potvrdu nadležnog poreznog tijela države (izvan EU) da je u toj državi registriran kao obveznik PDV-a ili neki drugi dokaz prodavatelju usluge iz RH-a tada se primjenjuje temeljno načelo B2C usluga prema kojem je mjesto (država) oporezivanja država u kojoj je sjedište davatelja usluge transfera (prodavatelj), međutim, obveza plaćanja PDV-a od strane primatelja usluga (kupca) ne prestaje

4 pod osobom koja nije porezni obveznik smatramo svaku osobu (pravnu ili fizičku što znači da se to odnosi i na sportski klub) koja se nije deklarirala kao porezni obveznik (nije dostavila prodavatelju svoj PDV identifikacijski broj ili taj broj nije valjan) pa se primjenjuje temeljno načelo za usluge B2C (oporezivanje prema sjedištu davatelja usluge).

5 pod osobom koja nije porezni obveznik smatra se osoba koja ima sjedište izvan EU i nije se deklarirala kao porezni obveznik (nije dostavljena potvrda nadležnog poreznog tijela te države da je u toj državi registriran kao obveznik PDV-a ili neki drugi dokaz prodavatelju usluge iz RH-a).

6 pod mjestom (državom) oporezivanja PDV-om smatra se ona država (ili država primatelja usluge transfera ili država davatelje usluge transfera) koja je nadležna za obračunavanje i plaćanje PDV-a - što znači sportski klub koji ima sjedište u toj državi oporezivanja podliježe obračunavanju i plaćanju PDV-a u toj državi.

Tabela 3. – Oporezivanje usluge transfera sportaša PDV-om kada su primatelji usluge transfera sportaša (kupci) iz RH-a a davatelji (pro-davatelji) tih usluga iz inozemstva*

Red.br.

Sportski klub -davatelj


(prodavatelj) iz inozemstva

Sjedište sportskog

kluba – davatelja usluga

(prodavatelja)

Sportski klub –

primatelj usluge

transfera sportaša iz RH (kupac)

Mjesto (država) oporezivanja

PDV-om

1. porezni obveznik

u državi članici EU ili izvan EU

porezni obveznik


2. porezni obveznik u državi članici EU

nije porezni obveznik

ali je registriran za potrebe PDV-a (to je njegova

obveza)


3.

Sportski klub nije porezni obveznik ali je registriran za potrebe PDV-a u EU

(to je njegova obveza)

u državi EU

porezni obveznik

ili sportski klub koji

nije porezni obveznik

ali je registriran za potrebe PDV-a (to je njegova

obveza)


* za eventualno objašnjenje pojedinih kategorija (ne)obveznika PDV-a i drugih pojmova treba se poslužiti tekstom u ovom članku ispod naziva: Oporezivanje transfer sportaša (igrača) s inozemstvom

Milivoj Friganović


PRA

VO

Sukladno čl. 24. st. 2. Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 88/01 i 11/02; u nastavku teksta: Zakon), nad udrugom se može provesti stečaj. Pri tome stečajnu masu udruge čini njena cjelokupna imovina koja je postojala u vrijeme otvaranja stečaja te imovina stečena nakon otvaranja stečaja. U nastavku dajemo kratki prikaz pravnih pravila koja se primjenjuju na stečaj udruge.

odredbi čl. 29. i 30. Zakona. Razmatrajući razloge prestan-

ka udruge iz čl. 28. st. 1. Zakona, naveli smo i pravomoćnu odluku suda o zabrani udruge. Zakon sa-drži posebna pravila postupanja u slučaju pokretanja stečajnog po-stupka nakon pravomoćne odlu-ke suda o zabrani udruge.

Stečaj i pravomoćna odluka suda o zabrani udruge

Sukladno čl. 37. st. 1. Zakona, sud će bez odgode prijedlog za zabranu djelova nja udruge iz čl. 36. st. 2. Zakona, dostaviti osobi ovlaštenoj za zastupanje udruge u vrijeme podnoše nja prijedloga. Raspravu o prijedlogu za zabranu sud je dužan održati u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga. Na teme lju održane rasprave sud presudom, koju izriče i javno ob-javljuje na raspravi, izriče zabra-nu djelova nja, ili odbija prijedlog.

U obrazlože nju presude moraju se navesti razlozi za zabranu udruge. Presuda se mora izraditi u pisanom obliku i njezin ovjereni prijepis otpremiti

strankama i nadležnom sudu radi provedbe stečaja u roku od tri dana od dana objave. Troškovi stečajnog postupka predujm-ljuju se iz sredstava pro računa suda i naplatit će se po službenoj dužnosti u stečajnom pos tupku iz imovine udruge ako bude zabra-njen njen rad.

Kako razlog za prestanak udruge, sukladno čl. 28. st. 1. t. 4. Zakona, može biti i njen stečaj, u nastavku podsjećamo na rele-vantne odredbe čl. 4. SZ-a o ra-zlozima za otvaranje stečaja.

Iz kojih razloga udruga mora pokrenuti stečaj

Podsjećamo kako su suklad-no čl. 4. st. 2. SZ-a, stečajni razlozi:

- nelikvidnost, - nesposobnost za plaćanje i - prezaduženost.

Stečaj zbog nelikvidnostiSmatra se da je dužnik nelikvi-

dan ako ne može u određenom vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje dospijevaju u tom razdoblju. Smatrat će se da je dužnik nelikvidan ako više od 60 dana kasni u ispunjenju jedne, ili više novčanih obveza čiji iznos prelazi 20% od iznosa njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu financijsku godinu, ili ako više od 30 dana ka-sni s isplatom plaće u visini ugo-vorene plaće te plaćanjem pripa-dajućih poreza i doprinosa koje je dužan obračunati i uplatiti za-jedno s plaćom. Ova predmnjeva (pretpostavka) neće se primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka ispuni novčane obve-ze čiji iznos prelazi 20% od izno-sa njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za proteklu fi-nancijsku godinu, odnosno ako

KADA UDRUGA MORA POKRENUTI STEČAJ

Primjena zakonaStečajni zakon (Nar. nov., br.

44/96 do 133/12; u nastavku tek-sta: SZ) je temeljni propis koji regulira pravne odnose nastale povodom stečaja. Odredbe dru-gih zakona koji uređuju materi-ju stečaja u nekom posebnom području predstavljaju lex speci-alis (posebni zakon) u odnosu na SZ i primarno se primjenjuju. U tom smislu i odredbe Zakona koje uređuju materiju stečaja, kada se radi o stečaju udruga, predstavl-jaju lex specialis i imaju prvenst-vo primjene u odnosu na odred-be SZ-a.

Stečaj kao razlog prestanka postojanja udruge

Zakonom je određeno kako je stečaj jedan od razloga za pres-tanak udruge. Naime, sukladno čl. 28. Zakona, razlozi za prestanak postojanja udruge su:

• odluka nadležnog tijela udruge o prestanku postoja nja udruge;

•prestanak djelova nja udruge;

•pravomoćna odluka suda kojom je zabra njeno djelova nje udruge;

• stečaj.Treba reći kako će i slučaju

donošenja rješenja o prestanku udruge od strane ureda državne uprave, radi odluke nadležnog tijela o prestanku postojanja udru-ge, ili prestanka djelovanja udru-ge, kao i u slučaju pravomoćne

odluke suda kojom je zabranjeno djelovanje udruge, pod uvjetom da udruga nema dovoljno imov-ine za podmirenje obveza prema vjerovnicima, takvo rješenje biti dostavljeno nadležnom sudu radi provedbe stečaja. U suprotnom, ako udruga ima dostatnu imov-inu, provest će se postupak likv-idacije.

Sukladno zakonskim odred-bama, u navedenim slučajevima, ako udruga nema dostatnu imov-inu za pokriće svojih obveza, nadležni sud otvorit će stečajni postupak po službenoj dužnosti bez provedbe prethodnog postupka. Daljnji postupak nad udrugama, odnosno njenom imo-vinom, provodit će se sukladno odredbama SZ-a. Iz navedenog proizlazi kako će zapravo u sva-kom od slučajeva prestanka udru-ge iz čl. 28. Zakona kada imovina udruge nije dostatna za pokrivan-je njenih obveza, u konačnici biti potrebno provesti stečajni postu-pak radi brisanja udruge iz regis-tra udruga.

Temeljem pravomoćnog rješenja o zaključenju stečajnog postupka, ured državne uprave brisat će udrugu iz registra udru-ga. Sukladno čl. 30. st. 2. Zako-na, brisanjem iz registra, udru-ga prestaje postojati. U slučaju da udruga ima dovoljno imovine za namirenje vjerovnika, kod sva-kog razloga za prestanak postoja-nja udruge, osim stečaja, provodi se postupak likvidacije sukladno

Božo Prelević

Udruga može predložiti otvaranje

stečajnoga postupka ako je vjerojatno da svoje već

postojeće obveze neće moći ispuniti po dospijeću

tj. zbog prijeteće nesposobnost za

plaćanje.


isplati plaće u visini ugovorene plaće te pripadajuće poreze i do-prinose koje je bio dužan obraču-nati i uplatiti zajedno s plaćom, a s kojim je isplatama kasnio više od 30 dana.

Stečaj zbog nesposobnosti za plaćanje

Razlog za stečaj dužnika, uk-ljučujući i udrugu, može biti i nes-posobnost za plaćanje. Sukladno čl. 4. st. 6. SZ-a, dužnik je nespo-soban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati svoje dospje-le novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio, ili da može podmiriti u cijelosti, ili djelomično tražbine nekih vjerovnika sama po sebi ne znači da je on sposo-ban za plaćanje. Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaća-nje ako u Očevidniku redoslije-da osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija (u nastav-ku teksta: FINA) ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valja-nih osnova za plaćanje, bez dalj-njeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa. Ova predmnjeva neće se primije-niti ako dužnik tijekom prethod-noga postupka podmiri sve traž-bine koje je trebalo na temelju valjanih osnova za plaćanje napla-titi sa svih njegovih računa, ili ako dođe do pristupanja dugu (čl. 50. SZ-a). Podmirenje tražbina dužnik može dokazivati samo javnom, ili javno ovjerovljenom ispravom, ili potvrdom FINA-e.

Postojanje navedenih okol-nosti o tome da je dužnik nes-posoban za plaćanje dokazuje se potvrdom FINA-e, koja je takvu potvrdu izdati vjerovniku bez odgode vjerovniku, na njegov za-htjev. U suprotnom, odgovara za štetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti.

Stečaj zbog prezaduženostiDužnik može predložiti otva-

ranje stečajnoga postupka i ako učini vjerojatnim da svoje već po-stojeće obveze neće moći ispu-niti po dospijeću (prijeteća nes-posobnost za plaćanje). Sukladno čl. 4. st. 11. Zakona, nad pravnom osobom stečaj će se otvoriti i u slučaju njezine prezaduženosti.

Smatrat će se da je dužnik pre-zadužen ako njegova imovina ne pokriva postojeće obveze. Neće se smatrati da je dužnik prezadužen ako se prema okolnostima slučaja (razvojnom programu, raspoloži-vim izvorima sredstava, vrsti imo-vine, pribavljenim osiguranjima

i sl.) može osnovano pretposta-viti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. U nastavku dajemo primjer prijedloga za otvaranje stečajnog postupka podnesenog od strane udruge kao dužnika.

Primjer – Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka

Udruga za prosperitet mladih ABEBE OIB: 73563211234Zagrebačka ulica 44eSplit

TRGOVAČKI SUD U SPLITUSplit

Sukoišanska 6

P R I J E D L O GZA OTVARANJE STEČAJNOGA POSTUPKA

nad dužnikom Udrugom za prosperitet mladih ABEBE,Zagrebačka ulica 44e, Split

__________________________________________________________________________________

Predlagatelj-dužnik u spis dostavlja dokaz o uplati sudske pristojbe u svoti od 100,00 kn na predmet-ni prijedlog.

I. Predlagatelj-dužnik udruga za prosperitet mladih ABEBE, Zagrebačka ulica 44e, OIB 73563211234, upisana je u registar udruga pod registarskim brojem 12002112.

Dokaz: preslik rješenja Gradskog ureda za državnu upravu Split, Klasa: UP/I-230-02/11-2/220, Urbroj: 251-07-03/1-11-7, od 10. svibnja 2012.

II. Dužnik, udruga za prosperitet mladih ABEBE, nesposobna je za plaćanje, jer u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje koji vodi Financijska agencija ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u ukupnom iznosu od 1.100.000,00 (slovima: milijunstotisuća) kuna u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje, bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih računa.

Dokaz: potvrda Financijske agencije o evidentiranim neizvršenim osnovama za plaćanje br. O-1038/13 od 30. rujna 2013. godine.

III. Dužnik, udruga za prosperitet mladih ABEBE, nema znatnije imovine i nema zaposlenih radnika. Kako su, sukladno navedenom, ispunjeni stečajni razlozi iz čl. 4. st. 2., 6. i 7. Stečajnog zakona, u vezi s čl. čl. 28. st. 1. t. 4. Zakona o udrugama, predsjednik udruge za prosperitet mladih ABEBE, kao osoba ovlaštena za zastupanje dužnika, sukladno čl. 4. st. 1., 2. i 7. Stečajnog zakona podnosi predmetni prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka nad dužnikom, udrugom za prosperitet mladih ABEBE Split.

Split, 29. listopad 2013. godinem.p.

Predsjednik Pavao Pavić

__________


Način vođenja nadzorne knji-ge detaljno je propisan Naredbom o vođenju nadzorne knjige o kapi-talnim poslovima s inozemstvom koja je objavljena u Narodnim novinama br. 127/2013. Ova na-redba stupit će na snagu 1. siječ-nja 2014.

Za koje se kapitalne poslove vodi nadzorna knjiga

Nadzorne knjige su poslov-ne knjige u kojima se, u svakoj zasebno, razvrstavaju i evidenti-raju sklopljeni kapitalni poslovi s inozemnim osobama (nereziden-tima) nastali s osnove:

1. kreditnih poslova, osim ko-mercijalnih kredita, uključujući zalog nekretnina i drugih obli-ka jamstava, financijski leasing te ostalih kreditnih poslova koji su po svojoj ekonomskoj suštini i učincima jednaki poslovima te-meljem financijskih kredita,

2. izravnih ulaganja,3. ulaganja u nekretnine (stje-

canje/otuđenje objekata i zemlji-šta i izgradnja objekata radi ostva-renja dobiti), uključujući pravo na uživanje, pravo na korištenje i pra-vo na izgradnju,

4. poslova s vrijednosnim pa-pirima na tržištu kapitala i tržištu novca te poslova s udjelima u in-vesticijskim fondovima, osim po-slova ugovorenih između rezi-dentnog investicijskog društava/drugog ovlaštenog pružatelja in-vesticijskih usluga i nerezidenta,

5. poslova osiguranja (imovi-ne, osoba, kredita), osim poslova ugovorenih između rezidentnog društva za osiguranje/reosigura-

POSL

OVA

NJE

S I

NO

ZEM

STV

OM

ZA KOJE SE POSLOVE VODI NADZORNA KNJIGA

Ulaskom Republike Hrvatske u EU, prestala je obveza vođenja nadzorne knjige za poslove koje udruga obavlja s inozemstvom. Međutim, još uvijek postoji obveza vođenja nadzorne knjige o kapitalnim poslovima s inozemstvom.nje i nerezidenta,

6. depozitnih poslova rezide-nata kod stranih financijskih in-stitucija,

7. ostalog kretanja kapitala: autorske naknade (patenti, diza-jni, trgovačke marke, izumi), po-vrati u slučaju otkaza ugovora i povrati za nepotrebne uplate, obeštećenja i slično.

Vođenje i čuvanje nadzorne knjige

Nadzorna knjiga može se voditi u obliku uvezane knji-ge, kartica ili elektronskog zapi-sa, odnosno u onom obliku koji omogućuje uvid i nadzor devi-znog poslovanja rezidenta. Od-govorna osoba mora ovjeriti nad-zornu knjigu koja se vodi u obliku uvezane knjige ili kartica, odno-sno ovjeriti ispis nadzorne knjige kada se ona vodi u obliku elek-tronskog zapisa.

Nadzorna knjiga mora biti dostupna nadzornom tijelu od-mah, a najkasnije sljedeći radni dan. Sve isprave iz kojih se po-daci unose u nadzornu knjigu i isprave čije se oznake upisuju u nadzornu knjigu kao povezne reference moraju biti dostupne nadzornom tijelu najkasnije slje-deći radni dan.

Nadzorna knjiga čuva se naj-manje sedam godina.

Unos podataka u nadzornu knjigu

Podaci koji se unose u nadzor-nu knjigu zasnivaju se na isprava-ma o kapitalnim poslovima i tran-sakcijama s nerezidentima.

Podaci se u nadzornu knjigu unose svaki zasebno redoslije-dom kako nastaju i to u roku pet radnih dana od dana primitka/ iz-davanja isprave.

Odgovorna osoba dužna je ovjeriti naknadne ispravke unese-nih podataka u nadzornu knjigu.

Obvezni sadržaj nadzorne knjige

Svaka vrsta nadzorne knji-ge mora sadrža-vati sljedeće po-datke:

– redni broj i da-tum unosa podataka,

– oznaku i datum isprave koja je osnovom za izvršenje plaćanja ili naplate, odnosno prijenosa (predugovor, ugovor, faktura, pi-smo namjere, obračun i sl.),

– naziv/ime i zemlja sjedišta nerezidenta s kojim je sklopljen kapitalni posao,

– datum, iznos, oznaka valu-te i način izvršenja plaćanja ili na-plate, odnosno prijenosa po sklo-pljenom kapitalnom poslu,

– postotak ugovorene zastu-pničke ili posredničke provizije.

Međutim, nadzorna knjiga uz obvezni sadržaj mora sadržava-ti i specifične podatke propisane za pojedine oblike kapitalnih po-slova.

Nadzorna knjiga kreditnih poslova

Tako primjerice, nadzorna knjiga kreditnih poslova, osim obveznih podataka, treba sadr-

žavati i sljedeće podatke:– ugovoreni iznos kredita te

oznaka valute,– vrsta kredita (financijski kre-

dit, otkup potraživanja iz poslov-nih odnosa među nerezidentima, prodaja potraživanja iz poslovnih odnosa među rezidentima, fina-

ncijski leasing, zalog nekretnina i dru-

gih oblika jam-stava, ostalo),

– vrsta t ra n s a k c i j e ( k o r i š t e n j e

kredita, otplata glavnice, plaća-

nje kamate, plaća-nje naknade, ostalo)

– ugovoreni rok korištenja,– ugovoreni rok otplate

kredita,– ugovorena kamatna stopa,– ukupno planirana svota ka-

mata po kreditu,– troškovi (naknade) po kre-

ditu,– osiguranje naplate po kredi-

tu (bez osiguranja, garancija, mje-nica, hipoteka, ostalo),

– datum i iznos obračuna ka-mate po kreditu,

– datum dostavljanja propisa-nih izviješća o kreditnim poslovi-ma s inozemstvom Hrvatskoj na-rodnoj banci.

Koje dodatne podatke treba-ju sadržavati nadzorne knjige za druge kapitalne poslove propi-sano je u Naredbi o vođenju nad-zorne knjige o kapitalnim poslo-vima s inozemstvom, u točkama VIII. do XIII.

Udruga više ne mora voditi nadzorne knjige za

sve poslove koje obavlja s inozemstvom, već samo

za kapitalne poslove (krediti, ulaganje u

nekretnine i dr.).


ODGOVORI NA PITANJA

ODGOVARA: Hedda Martina Šola

Osim TV oglašavanja i oglašavanja u tisku, uz internet oglašavanje trebate usmjeriti i pozornost na osmišljavanje posebnih tržišnih aktivnosti, kako bi ste privukli medije i informirali javnost. To se najčešće odnosi na održavanje posebnih poslovnih radionica.

Nedovoljna zastupljenost u medijima, kao i nedovoljna pre-poznatljivost rada udruge, uče-stali je problem većine udruga, ponajviše zbog ograničenih fi-nancijskih sredstava te nemo-gućnošću za angažmanom struč-njaka. Upravo zbog toga, većina udruga svoju komunikaciju s me-dijima najčešće svodi na održava-nje press konferencija, koje novi-nari i ovako imaju napretek. Kako bi vaša poruka bila koherentna sa internom i eksternom javnosti, prije svega morate definirati mi-siju i viziju postojanja udruge. De-finiranje strateškog plana djelova-nja udruge, ciljeva (kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih) kao i kvalitetnog unutarnjeg ustroja udruge, uvelike utječe na cjelo-kupni dojam udruge u javnosti.

Odredite strategijski plan promocije

Definirajte osobu koja će biti zadužena za koordiniranje pro-mocije udruge, ali također je od

neizostavne važnosti da svi čla-novi udruge slijede „Strategijski plan promocije“ kako biste siner-gijskim djelovanjem postigli što veću učinkovitost. U strateškom planu promocije trebate jasno de-finirati odgovore na slijedeća pi-tanja:

Koji cilj Udruga želi postići pu-tem promocije?

Koja je Vaša publika kojoj se obraćate?

Koju poruku želite poslati jav-nosti?

Kolikim financijskim sredstvi-ma raspolažete?

Iako je izrada ovakvog plana uistinu sveobuhvatna i detaljna, ona vam omogućuje kvalitetan alat za ciljano pojavljivanje udru-ge u medijima. Kako je područje tržišne komunikacije u RH uređe-no sa 50 različitih zakona, nekoli-cine pravilnika i konvencija, dobro bi bilo potražiti savjet stručnjaka prije plasiranja bilo kakve oglasne poruke javnosti. Kako ste i sami rekli da vaš problem predstavlja-ju vrlo oskudna financijska sred-stva, od signifikantne je važnosti napraviti kvalitetnu pripremu za pojavljivanje u medijima.

Osim TV oglašavanja i ogla-šavanja u tisku, uz internet ogla-šavanje trebate usmjeriti i pozor-nost na osmišljavanje posebnih tržišnih aktivnosti, kako bi ste pri-vukli medije i informirali javnost. To se najčešće odnosi na održa-

vanje posebnih poslovnih radio-nica a koje su važne za djelova-nje udruge.

Ažurirajte internetTakođer, važno je prilikom

odabira različitih komunikacijskih taktika, redovito ažurirati internet stranicu udruge i orijentirati se i na e-mail marketing, odnosno, produciranje e-newslettera inte-resnim skupinama. E-newsletter je jedan od vrlo učinkovitih i najbr-žih protoka informacija koji isto-vremeno iziskuju jako male troš-kove. Kako bi ste uskladili vaš „imidž“ s vašom misijom i vizi-jom, te kako bi ste što jednostav-nije i preciznije prenijeli poruku ciljnoj javnosti, udruga treba ula-gati u tiskane materijale (brošu-re, letci, promo kit, posteri). Iako sve nabrojano nije nimalo jedno-stavno a posebice s oskudnim re-sursima, u svakoj udruzi postoje članovi koji su vrlo vješti u priku-pljanju financijskih sredstava kod lokalnih poduzetnika ili u lokalnoj samoupravi.

Od izuzetne je važnosti da svi članovi udruge govore unificira-nim jezikom, kako se ne bi stvorila pogrešna slika u javnosti, da udru-ga nema jasno definirane stavove oko ključnih pitanja. To će te naj-lakše postići izradom promotiv-nih materijala koji će sadržavati osnovne informacije koju su lako pamtljive i razumljive kako inter-

U svakom broju časopisa Udruga.hr stručni suradnici odgovarat će na pitanja čitatelja. U ovom broju odgovaramo na pitanje čitatelja B.H. iz Zagreba predsjednika jedne udruge: „ Kao predsjednik udruge, uvijek postavljam pitanje mojim kolegama, kako s tako oskudnim sredstvima, postići što veću prepoznatljivost u medijima?“

UPRAVLJANJE ODNOSIMA S JAVNOŠĆU U UDRUZI noj tako i eksternoj javnosti. Kva-

litetna promocija i prepoznatlji-vost je dugotrajan put koji sadrži jako puno stepenica koje je po-trebno prijeći a nikako preskoči-ti, dok su njezini učinci vidljivi tek kada je pojedina medijska kam-panja završila. Tada se radi evalu-acija ostvarenih zacrtanih ciljeva. No, iako će očekivani sadržavati eventualno neka odstupanja, ne-mojte se zabrinjavati, jer neželjeni ishod uvijek možete poboljšati u slijedećoj promocijskoj kampanji.

Svako putovanje, pa tako i medijsko, započinje prvim kora-kom!

Čitatelje je zanimalo kako u rad udruge što efikasnije uključiti volontere i volonterke. Odgovor na pitanje pronašli smo kod stručnjaka za ljudske potencijale. Volonterski rad bitan je dio funkcioniranja udruga, bilo da ima zaposlene ili nema. Bez volonterskog rada rijetko bi koja udruga preživjela ili uopće bila osnovana. Često su upravo zaposlenici ili zaposlenice udruge bili u nekoj fazi volonteri/volonterke. Zbog toga je briga o volonterima izuzetno važna, kao i briga o zaposlenima – i jedni i drugi predstavljaju ljudske resurse o kojima morate brinuti i njima upravljati.


PITANJE: Kako steći više članova u ovoj lošoj ekonomskoj situaciji?K.A., Zagreb

ODGOVOR: Općenito vidimo da broj članova u lošoj ekonomskoj situaciji pada u gotovo svakoj organizaciji u bilo kojoj zemlji i sektoru. Najvažnije je da dobrom politikom zadržavanja i lojalnosti sačuva-te zadovoljstvo vaših aktualnih članova, jer je investiranje u stjecan-je novih članova puno skuplje od investiranja u održavanje članstva.

Stjecanje novih članova iziskuje jasnu viziju i misiju vaše organiza-cije koja mora zadržati privlačnost za članove. Hoće li neka osoba po-misliti „VAOU“ i poželjeti postati vaš član?

Što to nudite potencijalnom članu ili članici kako biste ih naveli na to da postanu vaši članovi? Ljudi će se zapitati: „Što u tome konkretno ima za mene?“, a vi biste trebali dati odgovor. Općenito možete razmišljati o tome da:

– imate jasne i privlačne ciljeve; – imate dobro definirano segmentiranje i ciljne skupine;

ODGOVARA: John Lodder

KAKO PRIVUĆI VIŠE ČLANOVA U LOŠOJ EKONOMSKOJ SITUACIJI

– ponudite zanimljiv paket za članstvo koji pokriva funkcionalan i emocionalan odnos između vašeg člana i vaše organizacije;

– ponudite kompetitivan raspon proizvoda i usluga s dobrim odnosom cijena-kvaliteta;

– budete lako dostupni za potencijalne članove; – dobro obučeno osoblje pruža najbolje usluge.

Moglo bi biti korisno kreativno razmišljati o mogućim poboljša-njima:

Da li je Vaša marketinška komunikacija prema članovima učinkovi-ta? Da li koristite multimediju? Mjerite li efikasnost?

Da li vršite automatsko obnavljanje članstva preko bankovnog ra-čuna članova?

Da li šaljete dopis kao podsjetnik za obnovu članstva? Da li člano-vima osobno telefonirate?

Da li imate programe član-za-člana (member-for-member)? Da li surađujete s poduzećima/organizacijama koji vaše članstvo

prodaju svojim klijentima ili članovima (npr. cross-selling)? Da li nagrađujete lojalne članove? Da li imate programe lojalnosti? Da li je Vaša segmentacija ažurirana? Postoje li neke druge ciljne

skupine kojima biste mogli pristupiti?

Zbog svoje specifične pozicije uvjetovane gotovo isključivo unu-trašnjom motivacijom – volonte-ri rade to što žele i samo zato što žele – njihova je lojalnost krhka i treba je pažljivo njegovati.

Udruge koje imaju zaposleno osoblje često rade grešku uzima-jući volontere isključivo kao ispo-moć u neatraktivnim poslovima, dodjeljujući im jednostavne i ru-tinske zadatke koje osoblje ne sti-gne ili ne želi obavljati (kopiranje, odlasci na poštu, uređenje prosto-ra, administracija...). Na taj način se volonterska pomoć svodi na nekvalificiranu radnu snagu, što negativno utječe na njihovu mo-tiviranost.

Iako jest zahtjevno ulagati vri-jeme i trud u edukaciju privreme-

nog i povremenog kadra kako bi mogao obavljati nešto zahtjevni-je zadatke, to je način na koji du-goročno možete osigurati njiho-vu veću uključenost i privrženost. Kao i pripravnicima, malo po malo dodjeljujte im sve složenije zadat-ke i sve veće odgovornosti, cije-lo vrijeme prateći kvalitetu njiho-vog učinka.

Dobar volonter stvara se dugoročno

Planiranju potreba za volon-terskim radom treba pristupiti kao i planiranju potreba za rad-nom snagom – imajući u vidu strateški plan razvoja udruge. Dobre volontere stvara se dugo-ročno, predviđajući potrebe una-prijed, te pravovremenom organi-

zacijom i pripremom volonterske radne snage. Time se izbjegava da volonteri budu preopterećeni po-slom, pozivani u zadnji čas „gasi-ti požar“ ili da izgubljeno lutaju udrugom tražeći sebi posla.

Volonteri i volonterke ulažu svoje vrijeme, znanje i energiju jer ih privlači ono što organizaci-ja radi i ciljevi koje nastoji ostva-riti. Iako za svoj rad nisu plaćeni, ipak očekuju i imaju pravo dobiti nešto zauzvrat – nematerijalno, u pravilu. Za mlađe ljude to su naj-češće stručne edukacije, znanje i iskustvo koje steknu, te eventu-alne preporuke i kontakti putem kojih mogu lakše doći do zapo-slenja.

Ostalima to može biti prilika za druženje, zabavu, osjećaj osob-

ne vrijednosti, ispunjenje potrebe za davanjem... Svima od njih treba snažan osjećaj da udruga cijeni i prepoznaje njihov doprinos, što ćete postići posvećivanjem vre-mena razgovoru s njima, slušanju i uvažavanju njihovih prijedloga i primjedbi, te primjerenom uklju-čivanju u planiranje, donošenje odluka, kao i zajedničke trenutke slavlja i uživanja. Simbolični po-kloni također odražavaju pažnju koju im udruga poklanja i važnost koju za nju imaju.

Rad s volonterima zahtijeva mnogo ulaganja, no tek uz dovolj-no veliku investiciju vašeg vreme-na i truda možete očekivati i zna-čajan povrat ulaganja.

KAKO POTAKNUTI VEĆE SUDJELOVANJE VOLONTERA ZA ISPOMOĆ ZAPOSLENICIMA

ZBOG SVOJE SPECIFIČNE POZICIJE UVJETOVANE GOTOVO ISKLJUČIVO UNUTRAŠNJOM MOTIVACIJOM – VOLONTERI RADE TO ŠTO ŽELE I SAMO ZATO ŠTO ŽELE – NJIHOVA JE LOJALNOST KRHKA I TREBA JE PAŽLJIVO NJEGOVATI.

ODGOVORI NA PITANJA


KAKO UPRAVLJATI UDRUGOMPITANJE: Vodim jednu manju udrugu i zanima me koji pristup upravlja-

nju je najbolje primijeniti?K.O., ZadarODGOVARA:

Nataša Rupčić

ODGOVOR: Kada dobiju neki zadatak koji uključuje veći broj osoba, ljudi mu obično pri-stupaju različito. Neki najprije sa-gledaju zadatak u cjelini i naprave plan izvođenja aktivnosti te kre-ću s delegiranjem poslova. Drugi pak najprije razmatraju preferen-cije ljudi, a onda alociraju zadatke prema njihovim preferencijama. Vaše preferencije pritom otkriva-ju kakva je vaša osobnost i kakav vam stil vođenja najbolje odgo-vara.

Neki su vođe tako vrlo orijen-tirani zadatku i samo žele da se on obavi. Drugi su orijentirani na ljude i žele stvoriti ugodno radno okruženje i pridonijeti njihovom zadovoljstvu. No, postoje i oni koji kombiniraju ova dva pristu-pa. Tako se mogu razlikovati dva pristupa – orijentacija na zadatak i orijentacija na ljude, ali i njiho-ve kombinacije. Usmjerenost na ljude može se definirati kao stu-

ODGOVORI NA PITANJA

panj do kojega vođa uzima u ob-zir potrebe članova tima, njihove interese te područja osobnoga ra-zvoja. Usmjerenost na proizvod-nju može se definirati kao stupanj prema kojem vođa vrjednuje cilje-ve, organizacijsku efikasnost i pro-duktivnost. Na toj osnovi moguće je pronaći sljedeću kombinaciju: osiromašeni management. Ovdje se radi o slaboj usmjerenosti, kako na zadatak, tako i na ljude. Ovakav vođa nije učinkovit jer se ne bavi niti organizacijom rada, a niti stva-ranjem dobroga radnog okruže-nja koje može motivirati članove. Ishod je dezorganizacija, nezado-voljstvo i skori raspad udruge.

Manager lokalnoga kluba je vođa koji je najviše usmjeren na potrebe i osjećaje članova tima. Pretpostavka kojom se rukovodi glasi: sve dok su članovi zadovolj-ni, posao će se obavljati. Okruže-nje će vrlo brzo postati ugodno, no sve više će nedostajati disci-

pline te će se zadaci loše ili nikako obavljati zbog manjka usmjere-nja i kontrole. Manager usmjeren na zadatak autokratski će se po-stavljati i članove smatrati samo sredstvom za ostvarenje ciljeva. Bit će usmjeren na definiranje strogih pravila, politika i proce-dura te oblika kazna kako bi mo-tivirao članove.

Timski manageri iskazuju vi-sok interes za zadatak, ali i za čla-nove. Iako precizno definiraju ci-ljeve, rokove izvršenja, ali i politike i procedure, usmjereni su i na po-trebe svojih članova te razmatra-ju kako izabrati najbolju osobu za pojedini zadatak. Oni nastoje ra-zumjeti prirodu zadatka, ali i pri-rodu svojih članova kako bi po-stigli optimalni učinak. Pritom se rukovode misijom organizaci-je. Rezultat je zadovoljan tim čije zadovoljstvo proizlazi iz vlastito-ga zajedničkog rada, ali i ispunje-nja zadataka.

Iako je jasno koji je stil najbo-lji, ova matrica služi i za korekci-ju stila vođenja kojega ćete pri-mijeniti s obzirom na situaciju. U kriznoj situaciji i pri bliskim roko-vima, koncentrirajte se više na za-datak. Ukoliko ste pretjerano ori-jentirani na zadatak, razmotrite poštujete li etička načela, pruža-te li dovoljnu podršku članovima ili im svojim pristupom i pojavom izazivate ogorčenje i nezadovolj-stvo. Ako ste orijentirani na ljude, razmotrite koje im vještine nedo-staju te kako ih unaprijediti s ob-zirom na trenutne, ali i buduće zadatke koje udruga planira izvr-šavati. Nemojte zaboraviti i pratiti realizaciju projekta i o rezultatima izvijestiti članove kako bi dobili uvid u cjelinu. Zapamtite da ste se zajedno s drugim članovima udruge okupili kako biste ispuni-li neke zajedničke ciljeve, da ste zapravo svi ravnopravni i po de-finiciji posvećeni zadatku te kako ste kao vođa pozvani da ponajpri-je služite članovima udruge da što bolje realiziraju svoje ciljeve i inte-rese, a onda i udruzi samoj da što dulje i uspješnije djeluje.


ORGANIZACIJA IZLETA OD STRANE UDRUGE

PITANJE: Mogu li udruge or-ganizirati izlete?

Z.A., Rijeka

ODGOVOR: Način i uvjeti za pružanje usluga u turizmu propi-sani su odredbama Zakona o pru-žanju usluga u turizmu (Nar. nov. br. 68/07. i 88/10. - dalje u tekstu: Zakon). Pod uvjetima propisa-nim ovim Zakonom, određene turističke usluge mogu pružati udruge, škole i druge odgojno-obrazovne ustanove.

Odredbom čl. 6. st.1. Zakona, propisano je da sindikati, udruge umirovljenika, udruge planina-ra i slične udruge (dalje u tekstu: udruge), mogu, radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka propisa-nih statutom udruge organizirati putovanje (izlete i paket aranžma-ne) isključivo za svoje članove, s tim da paket aranžman može trajati do dva dana, uključuju-ći najviše jedno noćenje. Važno je naglasiti, da udruge mogu or-ganiziranja ova putovanja samo

ODGOVORI NA PITANJA

povremeno i bez svrhe stjecanja dobiti, a promidžbu i predstavlja-nje putovanja ne mogu obavljati sredstvima javnog priopćavanja (primjerice oglašavanjem u dnev-nom tisku, putem radio i/ili televi-zijskog programa). Promidžba pu-tovanja koje organiziraju, udruge mogu obavljati putem sredstava interne komunikacije (primjerice oglasnim materijalom ili lecima, biltenima i sl. sredstvima koji su namijenjeni članovima udruge).

Radi pojašnjenja, ističemo da se pod paket aranžmanom sma-tra unaprijed utvrđena kombi-nacija od najmanje dvije poje-dinačne usluge koje se sastoje od prijevoza, smještaja ili drugih ugostiteljskih ili turističkih usluga što čine cjelinu, a pružaju se u vre-menu dužem od 24 sata, ili uklju-čuju barem jedno noćenje, te se

prodaju po ukupnoj unaprijed utvrđenoj (paušalnoj) cijeni. Izle-tom se smatra unaprijed utvrđe-na kombinacija od najmanje dvije pojedinačne usluge koje se sasto-je od prijevoza ili drugih turistič-kih i ugostiteljskih usluga, a traju manje od 24 sata i ne uključuju noćenje.

Udruge su obvezne za orga-nizaciju putovanja koristiti samo prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani. Udru-ge su dužne organizaciju putova-nja prijaviti nadležnoj ispostavi područne jedinice Državnog in-spektorata prema svome sjedištu, najkasnije tri dana prije početka putovanja. Popis mjesno nadlež-nih ispostava može se pronaći na internetskim stranicama Držav-nog inspektorata: http://www.inspektorat.hr/dirh12/kontakti/podrucni-uredi/. U slučaju obila-ska i upoznavanja znamenitosti prostora i objekta koji se suklad-no Pravilniku o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama

(Nar. nov., br. 76/08) smatraju turi-stičkim cjelinama, za obilazak istih je potrebno angažirati ovlaštene turističke vodiče. Turističkom cje-linom (lokalitetom) smatra se po-dručje, prostor ili objekt, na kojem se nalaze ili koji sadržava prirod-ne, kulturne, povijesne, tradicijske i druge vrednote na kojem uslugu turističkog voženja može pruža-ti samo ovlašteni turistički vodič.

Prilikom pružanja usluga u tu-rizmu udruge su, pored navede-nih obveza, dužne: objaviti uvje-te, sadržaj i cijenu svake pojedine usluge i pridržavati se tih uvjeta, sadržaja i cijena; za svaku izvrše-nu uslugu, korisniku izdati račun, kartu ili potvrdu s rojem kojim se potvrđuje primitak uplate i čuva-ti kopije tih dokumenata najma-nje tri godine od dana njihovog izdavanja; te postupati s poveća-nom pažnjom, prema pravilima sruke i običajima (pažnja dobrog stručnjaka).

ODGOVARA: Darko MarečićStajališta navedena u ovom članku su osobna

stajališta autora i ne predstavljaju nužno mišljenje institucije u kojoj je zaposlen.


ODGOVARA: Božo Prelević

PRIMJENA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI NA POSLOVANJE UDRUGA

PITANJE: Članovi smo udru-ge umirovljenika gradske uprave koja se financira iz sredstava čla-narine. Nedavno smo iznajmili od grada poslovni prostor u kojem će biti smještene prostorije naše udru-ge. Naše prostorije moramo opre-miti odgovarajućim namještajem. Zanima nas moramo li pri nabavi uredskog namještaja primjenjivati odredbe Zakona o javnoj nabavi?

V.S., Zagreb

ODGOVOR: Iz podataka koje ste naveli u pitanju proizlazi kako vaša udruga ne mora pri nabavi roba i usluga primjenjivati odred-be Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov., br. 90/11 i 83/13; u nastav-ku teksta -Zakon). Tako proizlazi iz odredbi samog Zakona. U čl. 1. st. 2. Zakona je određeno kako se njegove odredbe primjenjuju na javne i sektorske naručitelje iz čl. 5. i 6. Zakona.

Javni i sektorski naručite-lji definirani su u navedenim za-konskim odredbama i odredba-ma Pravilnika o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj naba-vi (Nar. nov., br. 19/12; u nastav-ku teksta: Pravilnik), koji sadrži popis javnih i sektorskih naruči-

telja određen od strane ministar-stva nadležnog za gospodarstvo. Sukladno čl. 5. st. 1. Zakona, javni naručitelji su:

• državna tijela Republike Hrvatske;

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave;

• zajednica navedenih tijela i jedinica;

•pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski, ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

- da se financiraju iz državnog proračuna, ili iz proračuna jedini-ce lokalne odnosno iz proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave ili sredstava drugih takvih pravnih osoba u iznosu ve-ćem od 50%, ili

- da nadzor nad poslovanjem tih pravnih osoba obavljaju dr-žavna tijela, jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, ili druge takve pravne osobe, ili

- da više od polovice članova nadzornog odbora, uprave, ili od-

govarajućeg tijela za upravljanje te vođenje poslova imenuju dr-žavna tijela, jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, ili druge takve pravne osobe,

• zajednica navedenih pravnih osoba.

Državna i druga tijela kao i pravne osobe koje ispunjavaju navedene zakonske uvjete obve-zni su primjenjivati odredbe Za-kona čak i u slučaju kada nisu na-vedeni u Pravilniku.

S druge strane, sukladno čl. 6. Zakona, sektorski naručitelji su:

• javni naručitelji koji obavljaju jednu, ili više djelatnosti navedenih u čl. 107.-112. Zakona kada nabavljaju robu, radove, ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti;

• trgovačka društva u kojima javni naručitelj, ili više javnih naručitelja ima, ili može imati neposredan, ili posredan prevladavajući utjecaj na osnovi njihova vlasništva, financijskog udjela, ili na osnovi pravila koja vrijede za društva i koja obavljaju jednu,

ili više djelatnosti navedenih u čl. 107.-112. Zakona kada nabavljaju robu, radove, ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti;

• subjekti koji na temelju posebnog, ili isključivog prava koje im je dodijelilo nadležno tijelo obavljaju jednu od djelatnosti navedenih u čl. 107.-112. Zakona, ili kombinaciju tih djelatnosti kada nabavljaju robu, radove, ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nisu javni naručitelji, ili trgovačka društva u smislu t. 1. i 2.

Osim na javne i sektorske na-ručitelje, odredbe Zakona primje-njuju se i na ugovore koje javni naručitelji subvencioniraju, ili sufi-nanciraju s više od 50%. Možemo rezimirati kako temeljem podata-ka iz vašeg pitanja i navedenih za-konskih odredbi te iz odredbi Pra-vilnika, proizlazi kako vaša udruga nije ni kao javni naručitelj, niti kao sektorski naručitelj, obveznik pri-mjene Zakonom propisanog po-stupka javne nabave pri nabavi roba i usluga.

ODGOVORI NA PITANJA


PITANJE: Neprofitna organi-zacija je organizator volontiranja sukladno Zakonu o volonterstvu. Na koje naknade troškova ima vo-lonter pravo i kako evidentirati te rashode? Može li organizacija dati volonteru nagradu za obavljeno volontiranje?

Ž.J., Osijek

ODGOVOR: Institut volonti-ranja uređen je i definiran Zako-nom o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07 i 22/13).

Prema odredbi članka 3. sta-vak 1. Zakona o volonterstvu, vo-lontiranje je dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, zna-nja i vještina obavljanjem uslu-ga ili aktivnosti za dobrobit dru-ge osobe ili za opću dobrobit, bez postojanja uvjeta isplate novča-ne nagrade ili potraživanja dru-ge imovinske koristi za obavljeno volontiranje. Obavljanje volontira-nja mora biti organizirano na na-čin uređen navedenim Zakonom.Zakonom o volontiranju uređe-ni su:

– pojmovi vezani uz volontiranje,

– temeljna načela volontiranja,

– uvjeti volontiranja, – prava i dužnosti volontera i

organizatora volontiranja, – uvjeti sklapanja ugovora o

volontiranju, – donošenje Etičkog kodeksa

volontera, – izdavanje potvrde o

volontiranju, – državna nagrada za

volontiranje

RASHODI ZA VOLONTIRANJE

profitna organizacija može tere-titi svoje rashode za premije osi-guranja volontera za slučaj smrti, tjelesne ozljede ili profesionalne bolesti tijekom volontiranja te za osiguravanje od odgovornosti za štetu nastalu kod organizatora vo-lontiranja ili kod treće osobe.

Svi navedeni izdaci nepro-fitne organizacije nastali u vezi s volontiranjem su primici fizičkih osoba koji se ne smatraju njiho-vim dohotkom, jer fizičke osobe za te primitke ne pružaju tržišne protuusluge pa su prema tome neoporezivi (čl. 9. st. 2. Zakona o porezu na dohodak – Nar. nov., br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/12, 22/12 i 144/12).

Izdaci neprofitne organizacije nastali organizacijom volontiranja iskazuju se u poslovnim knjigama na računima razreda 4 – Rashodi prema vrsti tih rashoda. Predlaže-mo da se raščlanjivanjem propisa-nih računa osigura njihovo anali-tičko praćenje.

U vezi s pitanjem može li ne-profitna organizacija isplatiti vo-

– nadzor nad izvršenjem Zakona i

– kaznene odredbe.Tako se volontiranje obvezat-

no provodi bez novčane naknade ili druge imovinske koristi (načelo besplatnosti volontiranja), volon-teru se mogu nadoknaditi troško-vi nastali u vezi s obavljanjem vo-lonterstva.

Koji se izdaci mogu volonteru nadoknaditi propisano je u članku 15. stavak 2. Zakona o volonter-stvu. To su sljedeći izdaci:

- za radnu odjeću, opremu i predmeta za zaštitu potrebnih za volontiranje,

- za putovanje, smještaj i pre-hranu volontera,

- za prehranu, zbrinjavanje i obuku životinja u vlasništvu vo-lontera, a koja sudjeluje u aktiv-nosti volontiranja,

- za medicinske usluge i cje-piva primljenih u svrhu obavlja-nja volontiranja,

- za edukaciju izvan školskog sustava potrebnu za volontiranje (uključujući i izdatke za literaturu),

- džeparac za putovanja, uz uvjet da iznos džeparce ne pre-lazi iznos dnevnica propisanih za državne službenike,

- za pribavljanje dokumenata ili za plaćanje pristojbi nužnih za obavljanje volontiranja,

- drugi izdaci koji nastanu u vezi s obavjanjem volonterskih usluga i aktivnosti, te

- naknade i troškovi isplaćeni u sklopu programa Europske uni-je i međunarodnih programa koji se odnose na financiranje progra-ma volontiranja.

Navedeni izdaci moraju biti dokumentirani računom kao vje-rodostojnom knjigovodstvenom ispravom.

Osim navedenih izdataka koji se mogu volonteru isplatiti kao naknada njegovih troškova, ne-

lonteru nagradu za obavljeno vo-lontiranje odgovor je ne može. To se temelji na definiciji volonter-stva iz članka 3. stavak 1. Zakona o volonterstvu kao besplatnosti takvog rada. Svakom isplatom novčanog iznosa volonteru pre-kršbilo bi se to osnovno načelo volonterstva.

Osim toga, isplata novčanog iznosa volonteru, pa kao i nagra-da za volonterstvo, smatrala bi se oporezivim dohotkom te fizičke osobe iz članka 5. stavak 2. Za-kona o porezu na dohodak, ali i gotovo svi izdaci neprofitne or-ganizacije iz članka 15. stavak 2. Zakona o volonterstvu. Navede-ni izdaci smatrali bi se oporezivim dohotkom fizičke osobe u smislu odredaba članka 9. stavak 4. Zako-na o porezu na dohodak.

Volonteru se mogu isplatiti neoporezivo novčani iznosi samo kao dobitniku državne nagrade za volontiranje. Takva nagrada ne smatra se dohotkom na temelju odredbe članka 9. stavak 1. točka 6. Zakona o porezu na dohodak.

ODGOVORI NA PITANJA

ODGOVARA: Ivana Uroić


ISPLATA TROŠKOVA SLUŽBENOG PUTOVANJA VANJSKIM SURADNICIMA

PDV KOD PREFAKTURIRANJA REŽIJSKIH TROŠKOVA

PITANJE: Naša udruga je u zakupu prostora. Zakupodavac je trgo-vačko društvo koje je obveznik PDV-a. Prema ugovoru o zakupu poslov-nog prostora, režijske troškove (voda, struja, plin i dr.) zakupodavac nam prefakturirava svaki mjesec. Međutim, zakupodavac obračunava PDV na sve troškove koje prefakturirava. Je li to u redu? Na koju se vrijednost obračunava PDV?

G.C., Umag

ODGOVOR: S obzirom da je vaš zakupodavac obveznik PDV-a, on mora na sve režijske troškove koje prefakturirava udruzi obračunati PDV po stopi 25%, jer se smatra da je to usluga najma, bez obzira što se odnosi na režijske troškove. Navedeno se odnosi i na one račune

koje je zakupodavac dobio bez PDV-a ili mu je obračunat PDV po sni-ženoj stopi (npr. utrošena voda).

Nadalje se postavlja pitanje na koji iznos računa za režije zakupo-davac treba obračunati PDV. To pitanje nije zakonski uređeno, već je to stvar dogovora između zakupodavca i zakupoprimca. Najčešće nije smisao prefakturiravanja režijskih troškova zarada zakupodavca na tom dijelu zakupa, već samo refundacija tih troškova. Ako je to smisao do-govora između zakupodavca i zakupoprimca, onda bi zakupodavac trebao PDV od 25% obračunati na onaj dio računa za režijske troško-ve na kojima je iskazana osnovica za PDV + na dio računa koji ne pod-liježe PDV-u. Ili jednostavnije rečeno, zakupodavac bi trebao od izno-sa dobivenih računa za režijske troškove oduzeti cjelokupni PDV koji je iskazan na tim računima te preostali iznos predstavlja osnovicu na koju se obračunava PDV od 25%.

PITANJE: Može li udruga vanj-skim suradnicima neoporezivo ispla-ćivati troškove službenog putovanja?

A.K., Šibenik

ODGOVOR: Troškovi službe-nog putovanja (kao što su troš-kovi prijevoza, troškovi noćenja, dnevnice u zemlji i inozemstvu, naknade za korištenje privatnog osobnog automobila u službene svrhe) mogu se do utvrđenih ne-oporezivih iznosa i uz propisane uvjete, neoporezivo isplatiti vanj-skim suradnicima ako te osobe ne primaju nikakvu naknadu za svoj rad u udruzi, a upućene su na službeni put za potrebe udruge.

Vanjskim suradnicima koji za svoj rad u udruzi primaju određe-nu naknadu, može se neoporezi-vo isplatiti samo troškovi prijevo-za i noćenja na službenom putu i to samo ako uz službeni nalog prilože račune (za prijevoz i noće-nje) koji glase na udrugu.

Navedeno proizlazi iz članka 7. stavka 5. i 6. Pravilnika o pore-zu na dohodak.

Dakle, vanjskom suradniku udruge koji za svoj rad u udru-zi prima naknadu, ne mogu se isplatiti neoporezivo svi troško-vi službenog putovanja (kao što su dnevnice u zemlji i inozem-stvu), već samo troškovi prijevo-

za i smještaja za što računi moraju glasiti na udrugu. Ukoliko udruga tim osobama ipak isplati, primje-rice dnevnice ili trošak smještaja koji ne glasi na udrugu, isplaće-na se naknada tretira kao drugi dohodak, koji podliježe obraču-

nu i plaćanju obveznih doprino-sa (osim ako osoba nije umirovlje-nik ili se radi o autorskoj naknadi – tada nema doprinosa) te pro-pisani porez na dohodak i prirez (ako ga ima).

ODGOVORI NA PITANJA

ODGOVARA: Igor Milinović


KAZNE ZA UDRUGE

Popis članova udruge

Kazna do 10 x

Udruga mora voditi popis svojih članova.Ako se postupi protivno navedenom, propisana je novčana kazna:

za udrugu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna; za odgovornu osobu od 500,00 do 5.000,00 kuna.

Obavljanje djelatnosti

Kazna do 10 x

Udruga ne smije obavljati djelatnosti koje nisu u skladu s ciljevima utvrđenim statutom.Ako se postupi protivno navedenom, propisana je novčana kazna:

za udrugu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna; za odgovornu osobu od 500,00 do 5.000,00 kuna

Upotreba naziva

Kazna do 10 x

Udruga mora upotrebljavati naziv i skraćeni naziv udruge u obliku i sadržaju u kojem su upisani u registar udruga.Ako se postupi protivno navedenom, propisana je novčana kazna:


Promjene podataka u registru udruga

Kazna do 10 x

Osoba ovlaštena za zastupa nje udruge podnosi uredu državne uprave zahtjev za upis promjena u re gistar udruga koje se odnose na: – statut, – naziv, – adresu sjedišta (ulica i kućni broj), – izbor osoba ovlaštenih za zastupa nje, – prestanak udruge. Udruga ne smije u pravnom prometu postupati po promjenama niti rabiti navedene podatke o promjenama prije ne go što su upisani u registar udruga.Ako se postupi protivno navedenom, propisana je novčana kazna:


Ugovor o volontiranju

Kazna do 25 x

Ugovorom o volontiranju volonterka ili volonter te organizator volontiranja ugovaraju međusobna prava i obveze i specifičnosti potrebne za pojedinačnu volontersku aktivnost ili pružanje pojedine volonterske usluge. Ugovor o volontiranju zaključuje se usmeno ili u pisanom obliku.O ugovoru zaključenom usmeno, organizator volontiranja dužan je na zahtjev volontera izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru. Zaključivanje ugovora o volontiranju u pisanom obliku obvezno je u slučajevima: – volontiranja povezanog s povećanim rizicima za život i zdravlje volontera, – volontiranja stranih državljana u Republici Hrvatskoj, – volontiranja državljana Republike Hrvatske u inozemstvu, a koje organiziraju ili suorganiziraju organizatori volontiranja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, – dugotrajnog volontiranja, – volontiranja s djecom, osobama s invaliditetom, starim i nemoćnim osobama, bolesnim osobama ili osobama koje su potpuno ili djelomice lišene poslovne sposobnosti, – kad volonterka ili volonter to zahtijeva, – u drugim slučajevima određenima ovim Zakonom.Ako udruga ne izvrši obveze iz ugovora o volontiranju ili ne sklopi ugovor o volontiranju u pismenom obliku kada je obvezna, propisana je novčana kazna:

za udrugu od 5.000,00 do 25.000,00 kuna; za odgovornu osobu od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

Plaćanje doprinosa kod isplate honorara

Kazna do 50 x

Udruga koja isplaćuje honorar (drugi dohodak) osobi koja nije umirovljenik, dužna je isti dan prilikom isplate neto naknade uplatiti i pripadajuće obvezne doprinose (za zdravstveno i mirovinsko osiguranje).Ako udruga ne uplati obvezne doprinose prilikom isplate neto honorara, propisana je novčana kazna:


Isplata honorara

Kazna do 50 x

Udruga mora isplatu honorara (ugovor o djelu, autorska naknada i dr.) izvršiti vanjskom suradniku na njegov žiro račun. Nije dopuštena isplata honorara na tekući račun ili u gotovini.Ako se postupi protivno navedenom, propisana je novčana kazna:



Buka

Kazna do 100 x

Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti koje u boravišnim prostorima uzrokuju buku štetnu po zdravlje ljudi.Ako se postupi protivno navedenom, propisana je novčana kazna:


Plaćanje u devizama između udruge i domaćih osoba

Kazna do 200 x

Nije dopušteno plaćanje i naplata između udruge i domaćih osoba (rezidenata) u devizama. Iznimno, sukladno deviznim propisima dopušteno je plaćanje i naplata između domaćih osoba (rezidenata) u devizama samo u sljedećim slučajevima:a) pri kupoprodaji na primarnom tržištu blagajničkih zapisa HNB i vrijednosnih papira izdanih od RH koji glase na stranu valutu;b) pri kupoprodaji vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdani u inozemstvu, između investitora i ovlaštenog društva te između ovlaštenih društava, osim vrijednosnih papira koji su izdani u inozemstvu, a kotiraju u RH;c) za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u inozemstvu (radnici na radilištima u inozemstvu, u predstavništvima, pomorci, konzuli, diplomati i slično);d) pri kupoprodaji robe i usluga između korisnika slobodne zone te pri kupoprodaji robe i usluge između korisnika slobodne zone i rezidenta izvan zone, ako je riječ o domaćoj robi ili usluzi koja je namijenjena izvozu ili ako je riječ o stranoj robi ili usluzi;e) pri izvođenju investicijskih radova u inozemstvu, između nositelja posla i drugih sudionika u poslu za iznos naplaćenih radova;f ) pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističkoagencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident;g) kod tekućih poslova u trgovini s inozemstvom, između posrednika i drugog rezidenta za plaćanje uvoza robe i usluga, odnosno za naplaćeni izvoz robe i usluga;h) u postupku unutarnje proizvodnje za uslugu dorade, obrade i prerade uključujući i utrošeni materijal, koju je rezident pružio nositelju unutarnje proizvodnje;i) pri obračunu po platnim karticama za iznos plaćanja ili podizanja gotovine platnom karticom domaćeg izdanja kojom se rezident koristio u inozemstvu, odnosno za iznos naplate ili podizanja gotovine platnom karticom stranog izdanja kojom se nerezident koristio u RH;j) između podružnice stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obveze iz ugovora sklop ljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podruž nice.Dakle, u svim ostalim slučajevima nije dopušteno plaćanje i naplata u devizama između udruge i domaćih osoba (rezidenata).Ako se postupi protivno navedenom, propisana je novčana kazna:


Predočavanje dokumentacije Poreznoj upravi

Kazna do 500 x

Udruga čini prekršaj ako ne predoči poslovne knjige, evidencije, poslovnu dokumentaciju i druge isprave na zahtjev Porezne uprave.Ako se postupi protivno navedenom, propisana je novčana kazna:


Ispostavljanje računa kod sponzorstva

Kazna do 500 x

Kada udruga dobije određena novčana sredstva ili dobra od sponzora, a za uzvrat sponzoru isporuči određenu uslugu reklame, udruga je za to obvezna ispostaviti račun. Navedeno se odnosi i na udruge koje su obveznici PDVa i na udruge koje nisu obveznici PDVa. Ako udruga nije obveznik PDVa, mora ispostaviti račun koji ima sljedeće elemente:- broj računa i datum izdavanja,- naziv udruge, adresu, OIB udruge,- naziv sponzora, adresu, OIB sponzora,- vrstu i količinu obavljenih usluga,- datum obavljenih usluga ako se taj datum može odrediti i ako se razlikuje od datuma izdavanja računa,- jediničnu cijenu bez PDVa, odnosno iznos naknade za obavljene usluge,- popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu,- zbrojni iznos naknade,- poziv na zakonsku odredbu prema kojoj nije obračunan PDV (npr.: „PDV nije obračunat sukladno čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u“). Ako udruga ne ispostavi račun za sponzorstvo, propisana je novčana kazna:


Ograničenja u poslovanju s gotovinom

Kazna do 700 x

Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, udruga ne smije u RH obavljati naplate u gotovini u iznosu koji prelazi 105.000,00 kuna odnosno u poslovima sa stranim osobama (nerezidentima) u vrijednosti koja prelazi 15.000,00 EUR prilikom: prodaje robe i pružanja usluga, prodaje nekretnina, primanja zajmova, prodaje prenosivih vrijednosnih papira ili udjela.Ograničenje primanja gotovinskih plaćanja vrijedi i u slučaju ako se plaćanje kod navedenih transakcija obavlja u više međusobno povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze iznos 105.000,00 kuna odnosno koje prelaze vrijednost od 15.000,00 EUR. Ako se postupi protivno navedenom, propisana je novčana kazna:


U IDUĆEM BROJU

Idući broj časopisa Udruga.hr

izlazi 30. siječnja 2014.

Uvođenje novih članova u udrugu

Zakonsko uređenje prikupljanja humanitarne pomoći

Kada udruga može isplatiti autorsku naknadu

Dokumentacija potrebna kod donacije

Obveze udruge u zaštiti osobnih podataka

Novi propisi za udruge

Kazne za udruge

Upute za moderatore na konferencijama

Odgovorna za štetu u odnosu na osnivača udruge

Koji je pristup upravljanja manjom udrugom najbolje primijetiti

Porezi u sportu

i čitav niz drugih korisnih članaka!

ČITAJTE:

centar za management i savjetovanje, 1. gajnički...

Documents