casuistics in mares at clinic for obstetrics and reproduction from
TRANSCRIPT
![Page 1: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/1.jpg)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
VETERINARSKI FAKULTET
MAGDALENA RADOSAVLJEVIĆ
PRIKAZ SLUČAJEVA KONJA PACIJENATA NA KLINICI
ZA PORODNIŠTVO I REPORODUKCIJU U RAZDOBLJU
OD 2008. DO 2012. GODINE
DIPLOMSKI RAD
ZAGREB, 2013.
![Page 2: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/2.jpg)
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
VETERINARSKI FAKULTET
KLINIKA ZA PORODNIŠTVO I REPRODUKCIJU
Ovaj diplomski rad izrađen je na Klinici za porodništvo i reprodukciju Veterinarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod stručnim vodstvom mentoicea prof. dr. sc. Ive Getz i
komentora doc. dr. sc. Nikice Prvanović Babić.
PREDSTOJNIK: Prof. dr. sc. Marko Samardžija
MENTORI: Prof. dr. sc. Iva Getz
Doc. dr. sc. Nikica Prvanović Babić
ČLANOVI POVJERENSTVA ZA OBRANU DIPLOMSKOG RADA:
1. Doc. dr. sc. Silvijo Vince
2. Doc. dr. sc. Nikica Prvanović Babić
3. Prof. dr. sc. Iva Getz
4. Prof. dr. sc. Marko Samardžija (zamjena)
![Page 3: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/3.jpg)
Najiskrenije se zahvaljujem mentoricama prof. dr. sc. Ivi Getz i doc. dr. sc. Nikici
Prvanović Babić na stručnoj pomoći i nesebičnoj podršci tijekom izrade ovog diplomskog
rada, kao i djelatnicima Klinike za porodništvo i reprodukciju Veterinarskog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu koji su također sudjelovali u njegovoj izradi.
![Page 4: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/4.jpg)
SADRŽAJ
1. UVOD........................................................................................................................................1
2. CILJ ISTRAŽIVANJA...............................................................................................................3
3. DOSADAŠNJE SPOZNAJE......................................................................................................4
3.1. GINEKOLOŠKI PREGLED..............................................................................................5
3.2. DIJAGNOSTIKA GRAVIDNOSTI...................................................................................5
3.3. PATOLOGIJA GRAVIDNOSTI.......................................................................................8
3.4. PATOLOGIJA PORODA................................................................................................10
3.5. PATOLOGIJA PUERPERIJA U KOBILA.....................................................................12
3.6. ANDROLOŠKI PREGLED.............................................................................................14
3.7. INTENZIVNA NJEGA NOVOROĐENE ŽDREBADI..................................................15
4. MATERIJALI I METODE......................................................................................................16
5. REZULTATI............................................................................................................................17
6. RASPRAVA.............................................................................................................................23
7. ZAKLJUČCI............................................................................................................................26
8. SAŽETAK................................................................................................................................27
9. SUMMARY.............................................................................................................................28
10. LITERATURA.........................................................................................................................29
11. ŽIVOTOPIS.............................................................................................................................31
![Page 5: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/5.jpg)
1. UVOD
Interes za držanje i uzgoj konja, kako u cijelom svijetu tako i u Republici
Hrvatskoj, svakim je danom sve veći. Unatoč drastičnom padu broja konja tijekom
i nakon domovinskog rata na svega 4.271 grlo 1998. godine, prošlog je desetljeća
broj konja u stalnom porastu te je prema podacima Središnjeg registra kopitara RH
broj kopitara na kraju 2012. godine iznosio 22.874 (HCK-DEĐL, 2012.). Ovaj
pozitivan trend u uzgoju nastavio se unatoč ekonomskoj krizi, a omjer broja konja
pod selekcijskom obuhvatom prema skupinama iznosi za toplokrvnjake 39%, za
hladnokrvnjake 56% i za ponije 5% (BABAN i sur., 2012.). Struktura populacije
konja i porast broja sportsko-rekreativnih grla, ekonomski čimbenici te
popularizacija konjičkog sporta i terapijskog jahanja bitno utječu na kazuistiku i
zahtjeve konjske veterinarske prakse.
Vođenje reprodukcije u konjogojstvu neophodno je za ekonomičnost
uzgoja, poglavito kada se kobile drže radi uzgoja ždrebadi. Moderan i učinkovit
uzgoj konja zahtjeva dobro poznavanje fiziologije reprodukcije, kao i metoda
kojima se reproduktivne funkcije konja mogu kontrolirati i unaprijediti. Kobile i
pastusi u najvećem broju slučajeva odabiru se za rasplod na temelju njihovih
konformacijskih značajki, podrijetla te sportsko-radnih karakteristika i postignutih
rezultata, što u većini slučajeva isključuje odabir za rasplod, ovisno o stvarnoj
plodnosti dotične životinje. Stoga je kod konja, više negoli kod bilo koje druge
vrste problem smanjene plodnosti veoma učestao i predstavlja veliki ekonomski
problem, osobito kod visokovrijednih grla. Primjena modernih dijagnostičkih
metoda (ultrazvuka, endoskopskih, endokrinoloških, citoloških i drugih pretraga),
kao i bolje poznavanje fiziologije i patologije rasplođivanja konja znatno utječe na
povećanje koncepcije kobila, osobito kad je riječ o sportskim kobilama koje tek
nakon završene natjecateljske karijere ulaze u rasplod. S druge strane, pasminska
struktura populacije konja u RH, gdje više od polovice čine autohtone hladnokrvne
pasmine koje se tradiocionalno uzgajaju na pašnjačkim površinama, također utječe
na specifičnosti veterinarske prakse, osobito prilikom pružanja pomoći kod teških
poroda gdje na izbor metode uveliko utječe i prognoza daljnje plodnosti kobile. Svi
1
![Page 6: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/6.jpg)
ovi čimbenici utječu na strukturu i na kazuistiku veterinarkse prakse u uzgoju
konja, gdje ekonomski trošak zahvata često odlučuje o izboru metode.
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju uzgoj konja predstavlja
veliki potencijal za razvoj usluga i servisa agroturizma, te sportske i rekreacijske
aktivnosti vezane na konje, čemu značajno pridonose duga tradicija uzgoja te trend
razvoja svih oblika konjičkog sporta. Uzgoj i očuvanje naših autohtonih i zaštićenih
pasmina kroz programe očuvanja biološke raznolikosti i stvaranja banaka gena u
skladu s nacionalnom „Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i
krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske“ (NN 81/99; revizija NN 143/08)
također predstavlja veliki potencijal za razvoj i unaprjeđenje konjogojstva. Pri tome
je uzgajivačima i držaocima konja neophodna kvalitetna stručna pomoć doktora
veterinarske medicine i edukacija, osobito u području reprodukcije, s ciljem
poboljšanja uzgojno-selekcijskog rada te povećanja broja grla i kvalitete uzgoja.
Iako su sve kliničke discipline (ortopedija, kirurgija, oftalmologija, unutrašnje
bolesti, zarazne bolesti i veterinarska ginekologija i porodništvo) podjednako
zastupljene i važne u modernoj veterinarskoj medicini posvećenoj konjskim
pacijentima, upravo se veterinarska ginekologija odnosno reprodukcija izdvaja i
predstavlja zasebnu cjelinu jer obuhvaća podjednako zdrave i bolesne životinje te
predstavlja preduvjet za opstanak i razvoj modernog konjogojstva.
2
![Page 7: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/7.jpg)
2. CILJ ISTRAŽIVANJA
Cilj našeg istraživanja bilo je analizirati konjske pacijente Klinike za
porodništvo i reprodukciju s obzirom na broj stacioniranih, ambulantno liječenih i
vanjskih pacijenata te s obzirom na zastupljenost kazuistike (učestalost dijagnoza i
provedenih terapija) i pasminsku raspodjelu. Analiza ovih podataka trebala bi
pomoći u donošenju strategije za reorganizaciju veterinarske konjske prakse na
području reprodukcije te ustrojstvu kvalitetnijih i bliskijih odnosa između
uzgajivača/držaoca konja, veterinarske struke na terenu i institucija uključenih u
rasplođivanje, dijagnostiku i liječenje konja.
3
![Page 8: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/8.jpg)
3. DOSADAŠNJE SPOZNAJE
Fiziologija rasplođivanja konja ima dosta specifičnosti u odnosu na druge vrste
domaćih životinja. Kobile su sezonski poliestrične i uniparne životinje, što znači da se pare
u određeno godišnje doba, ovisno o dužini trajanja dana. Tijekom sezone parenja kobile se
tjeraju u pravilnim vremenskim razmacima, ukoliko nisu koncipirale. Podražaj za početak
cikličke aktivnosti u kobila predstavlja produživanje dana (dnevne svjetlosti) tijekom ranog
proljeća (veljača i ožujak). U pripusnoj sezoni razlikujemo prijelazno razdoblje (veljača i
ožujak) i punu sezonu (travanj, svibanj, lipanj). Specifičnost ovog prijelaznog razdoblja su
nepravilni i produljeni estrusi te česti anovulatorni ciklusi u kojima kobila manifestira sve
vanjske znakove estrusa, ali izostaje ovulacija pa je stoga plodnost kobila u ovom periodu
smanjena. Uzrok tim pojavama je nedostatak svjetlosti koja je na početku pripusne sezone
dostatna za početak folikulogeneze, rast folikula i sintezu estrogena, ali nedostatna za
ovulaciju (MAKEK i sur., 2009.). Ulazak u punu sezonu (travanj, svibanj, lipanj)
karakteriziraju pravilni ciklusi i optimalna plodnost kobila. Na sjevernoj polutci pripusna
sezona traje od travnja do rujna, a na južnoj od listopada do ožujka (NOAKES, 2001.). U
našem podneblju uobičajeni su sezonski pripusti u proljeće i u jesen. Spolni ciklus kod
većine kobila traje prosječno 21 do 22 dana, s varijacijama od 18 do 24 dana. Estrus u
kobila traje u punoj sezoni prosječno 5 do 6 dana, no može trajati i od 3 do 10 dana, što je
još uvijek unutar fizioloških granica. U ovoj fazi ciklusa dolazi do ovulacije i to 24 do 36
sati prije prestanka vanjskih znakova tjeranja. Dužina trajanja estrusa ovisi o godišnjem
dobu, pa su tako na početku uzgojne sezone, u rano proljeće, te na njenom kraju, u ranu
jesen, estrusi duži, a u proljeće i ljeto kraći (MAKEK i sur., 2009.).
Vlasnici sportskih grla, često nastoje pripuštati kobile što prije početkom sezone,
dakle u prijelaznom razdoblju kada je plodnost smanjena, kako bi se kobile iduće godine
što ranije ždrijebile i ždrebad bila ranije zrela za ulazak u rad. U cilju poboljšanja plodnosti
i postizanja optimalne koncepcije kobila te uzgoja zdravog potomastva, neophodni su
višekratni ginekološki pregledi, rana ultrazvučna dijagnostika gravidnosti te primjena
suvremenih dijagnostičkih i terapijskih metoda u svrhu pravovremenom otkrivanja i
liječenja patoloških stanja koje dovode do smanjene plodnosti kobila, kao i adekvatan
nadzor tijeka gravidnosti, poroda i puerperija.
4
![Page 9: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/9.jpg)
3.1. GINEKOLOŠKI PREGLED
Ginekološka pretraga kobila i ždrebica sastoji se od vaginalne, rektalne i
ultrazvučne pretrage. Po potrebi se može nadopuniti različitim dodatnim laboratorijskim
pretragama (citološka, bakteriološka, određivanje razine hormona i ostalih biološki
aktivnih tvari u krvi i urinu) i endoskopskom pretragom. Izuzetno je važno prije bilo
kakvog pregleda uzeti detaljnu ginekološku anamnezu koja osim podataka o dotadašnjem
korištenju životinje u rasplodu mora sadržavati i druge podatke koji mogu biti bitni
prilikom interpretacije nalaza (dosadašnja namjena životinje, lijekovi i drugi preparati koje
je kobila do sada primala, eventualni podaci o ozljedama i sl.). Klinički pregled
započinjemo pregledom općeg zdravstvenog stanja kobile, vanjskom pretragom abdomena,
mliječne žlijezde i vanjskih spolnih organa te inspekcijom rodnice. Inspekcijom rodnice
pregledavamo stoščić grljka maternice, sluznicu rodnice i iscjedak. Rektalnom palpacijom
ocjenjuje se matetrnični grljak, maternični trup, rogovi maternice, jajovodi i jajnici
(BLANCHARD i sur., 2003.).
Ultrazvučnim pregledom pregledavamo sljedeće strukture na jajnicima: folikule,
hemoragična žuta tijela, hemoragične folikule, anovulatorne luteinizirane folikule, ciste,
tumore jajnika, te pretražujemo maternicu na eventualne endometrijeske ili limfatičke
cistete promatramo strukturu (tonus endometrija) te eventualnu pristunost odnosno
odsutnost slobodne tekućine u lumenu maternice (GECEG i sur., 1996.).
U ginekološki pregled spadaju još i citološka i mikrobiološka pretraga koje se
provode na osnovi uzimanja brisa endometrija, te endoskopska pretraga koja nam
omogućava direktan uvid u stanje endometrija.
3.2. DIJAGNOSTIKA GRAVIDNOSTI
Rana dijagnostika gravidnosti u kobila danas ima sve veće značenje u suzbijanju
neplodnosti i/ili smanjene plodnosti. Postavljanje točne dijagnoze omogućuje utvrđivanje i
pravodobno liječenje problematičnih životinja, što bitno utječe na rezultate pripusta,
odnosno osjemenjivanja. Metode dijagnostike djelimo na uzgojne, kliničke i laboratorijske.
Uzgojna metoda podrazumjeva izostanak estrusa kod gravidnih poliestričnih
životinja. Osniva se na činjenici da plod inhibira regresiju žutog tijela i tako sprečava
ponovni estrus. Kobile se u uzgoju promatraju i dovode u kontakt s pastuhom, a ako nisu
5
![Page 10: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/10.jpg)
gravidne, najvjerojatnije će ponovno pokazati znakove estrusa već 18 do 20 dana nakon
ovulacije. Ova metoda nije sasvim pouzdana.
Kliničke metode dijagnostike ždrijebnosti su vaginalna, rektalna i ultrazvučna
pretraga. Vaginalna inspekcija provodi se pomoću spekuluma ili dilatatora, u kombinaciji
sa rektalnom pretragom. Vaginalna pretraga nije indicirana ako rezultati rektalne pretrage
nisu dvojbeni. Pozitivan vaginalni nalaz kod gravidnih kobila jest izraziti otpor tijekom
uvlačenja spekuluma već od 14. dana nakon koncepcije. Sluznica je blijeda, bez sjaja,
izrazito suha i ljepljiva. Stoščić materničnog grklja je mali, sljubljenih nabora, zatvoren i
pokriven ljepljivom, bjelkasto-sivom sluzi koja formira tzv. sluzni čep. Za sluz je tipično
da se ne razvlači u dugačke niti, nego se kida između prstiju ili se stvori širolika medolika
opna. Poslije 8. do 16. tjedna gravidnosti, stoščić materničnog grljka smješten je
ekscentrično i više ventralno. U kasnijem stadiju gravidnosti rodnica je izdužena tako da je
stoščić materničnog grljka toliko dislociran da ga je teško uočiti, a vanjski mu je otvor
dorzalno usmjeren. Na početku druge polovine ždrijebnosti dobro je izražena krvožilna
mreža u stijenci rodnice. Osobito je vrijedan vaginalni nalaz u tzv. negativnoj fazi
gravidnosti, tj. u 5., 6., i 7. mjesecu ždrijebnosti, kada se maternica spusti u abdomen pa ju
je često teško rektalno dosegnuti i palpirati (GETZ, 2012.).
Rektalna dijagnostika ždrijebnosti može se provoditi u svim stadijima
gravidnosti a smatramo je pouzdanom od 30. dana gravidnosti do poroda. Zbog
preciznije dijagnoze, uvijek ju je dobro upotpuniti ultrazvučnom i/ili vaginalnom
pretragom. Gravidna maternica je uslijed senzibilizacije estrogenima kontraktibilna
i rigidna, što je jedan od prvih znakova gravidnosti kojeg uočavamo između 14. i
18. dana ždrebnosti. Stadij senzibilizacije maternice traje još do 40.-42. dana
gravidnosti. Maternični stoščić također je senzibiliziran, gladak i čvrsto zatvoren te
se palpira kao tvrda valjkasta tvorba. Pred kraj prvog i na početku drugog mjeseca
gravidnosti (35. dan) proširenje veličine kokošjeg jajeta na gravidnom rogu spušta
se na njegovu ventralnu stranu i počinje fluktuirati. Na kraju sedmog tjedna
proširenje je veličine guščjeg jajeta koje meko fluktuira, a oko osmog tjedna
veličine ljudske šake. U 2. mjesecu ždrijebnosti maternica je još mekša, a plod se
širi u maternični trup. Palpira se proširenje veličine dinje koje pokriva prednji rub
zdjelice, mekanije je i manje elastično nego što je bilo do 60. dana. Ligament
gravidnog roga i istostranog jajnika nešto je jače napet, a prednji brid ide koso
odozgo u ventrokaudalnom smjeru. U 3. mjesecu proširenje gravidnog roga koje
fluktuira veličine je dječje glave ili do košarkaške lopte, a plod se palpira lakše u
6
![Page 11: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/11.jpg)
materničnom trupu nego u rogovima (MAKEK i sur., 2009.). S 90 dana
ždrijebnosti, gravidni maternični rog je dislociran kranioventralno u trbušnoj
šupljini, a pri palpaciji se osjeća zategnuti prednji rub širokog materničnog
ligamenta, što je vrlo karakteristično za tu fazu ždrijebnosti. Krajem 4. mjeseca
može se na strani gravidnog roga osjetiti treperenje medijalne uterine arterije, koje
postaje izrazitije u 5. mjesecu ždrebnosti. Tijekom 5. i 6. mjeseca ždrijebnosti
gravidna se maternica spušta na ventralnu trbušnu stijenku i pokrivena je zavojima
tankog crijeva i kolona. Teško se palpira jer nije često na dohvat ruke te se stoga
naziva negativna faza gravidnosti. Plod se može osjetiti preko balotmana, a dobro
se osjeća i treperenje medijalne uterine arterije. U 7. mjesecu ždrijebnosti još uvijek
može biti negativna faza. Pred kraj 7. mjeseca ždrijebnosti plod se počinje dizati
prema zdjelici jer je sve veći, kao i maternica čija je stijenka tanka i mekana.
Palpiraju se lagano pomični dijelovi ploda. Počevši od 8. mjeseca ždrijebnosti pa
do porođaja plod se intenzivno razvija i raste što smanjuje količinu plodnih voda,
pa se plod lagano palpira (OKLJEŠA, 1957.). Pri kraju gravidnosti plod se nalazi
neposredno pred ulazom u zdjelicu. Iako se na osnovi veličine ploda može
procjeniti u kojem je mjesecu gravidnosti kobila, samo na osnovu rektalne pretrage
to se sa sigurnošću ne može tvrditi.
Glavne prednosti transrektalne ultrazvučne dijagnostike gravidnosti u kobila su
vrlo rana dijagnostika jer je zametni mjehurić u nekih kobila vidljiv već 10 do 20 dana
nakon ovulacije, a kod 99% kobila vidljiv je 15. dan (MAKEK i sur., 1993.a).
Ultrazvučnim pregledom gravidne maternice možemo pratiti rast i razvoj zametka, jer je
moguće objektivno izmjeriti plod, postaviti ranu dijagnozu blizanačke gravidnosti te rane
embrionalne smrtnosti. Ultrazvučnim pregledom između 60. i 70. dana gravidnosti
određuje se spol ploda na osnovi smještaja genitalnog tuberkuluma (KÄHN, 2004.). Za
postavljanje točne dijagnoze ždrijebnosti najprikladnija je kombinacija rektalne i
ultrazvučne pretrage, jer jedna drugu nadopunjuju i daju najsigurniju dijagnozu (GETZ,
2012.).
Od niza laboratorijskih metoda pogodnih za otkrivanje gravidnosti u
kobila navesti ćemo samo one koje se zbog svoje jednostavnosti i cijene, najviše
koriste u praksi. Od tvari specifičnih za gravidnost najčešće se koristi određivanje
serumskog gonadotropina (PMSG) u krvi kobile, a od nespecifičnih određivanje
progesterona u krvi ili mlijeku (PRVANOVIĆ i sur., 2007.) te određivanje
estrogena u krvi i urinu (MAKEK i sur., 1993.b).
7
![Page 12: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/12.jpg)
3.3. PATOLOGIJA GRAVIDNOSTI
Za vrijeme gravidnosti u kobila se javlja niz različitih patoloških stanja, koja su
različitog podrijetla. Patološka stanja tijekom gravidnosti temelji se na patološkim
promjenama i anomalijama na plodu, plodnim ovojnicama i spolnim organima, patološkim
promjenama u trajanju gravidnosti i deficitarnim bolestima gravidnih životinja.
Ukoliko dođe do uginuća zametka u ranom stadiju gravidnosti, govorimo o
embrionalnoj smrtnosti koja se može dijagnosticirati ranim ultrazvučnim
pregledom. Uzroci koji uzrokuju embrionalnu smrtnost smo podjelili na unutrarnje
(koji polaze od kobile), vanjske (koji proizlaze iz vanjskih utjecaja) i embrionalni.
Patološka mnogoplodnost je stanje kad se u maternici gravidne životinje
razvije više plodova od normalnog broja za životinju. Blizanački graviditet u kobila
je ozbiljan problem koji ne rijetko završava pobačajem, ranom embrionalnom
smrtnosti, preranim porodom ili rađanjem mrtve, slabe ili deformirane ždrebadi.
Ukoliko do embrionalne smrtnosti dođe nakon 36. do 40. dana graviditeta kada su
već formirane endometrijalne čašice, kobile zbog toga ne ulaze u ciklus sljedećih
nekoliko mjeseci (120 dana). Zbog svega navedenog jasno je da blizanački
graviditet u kobila izaziva velike ekonomske štete. Ultrazvučna dijagnostika ima
vrlo važnu ulogu u pravovremenom dijagnosticiranju blizanačkog graviditeta u
kobila. Blizance se ultrazvučno može utvrditi već između 12. i 16. dana
gravidnosti, ali s obzirom da su embriji još uvijek mobilni u ovoj fazi moguće ih je
previdjeti. U toj fazi dok još nije došlo do implantacije jednog od blizanaca
možemo pod kontrolom ultrazvuka mehanički stisnuti ili pomaknuti prema vrhu
roga maternice gdje nema uvijeta za fiksaciju (MACPHERSON i REIMER, 2000.).
Najsuvremenija metoda koja se danas najčešće primjenjuje i daje najbolje rezultate
za dalji tijek gravidnosti nakon fiksacije zametaka i tvorbe endometrijskih čašica je
transvaginalna ultrazvučna aspiracija jednog od blizanaca (transvaginal ultrasound-
guided aspiration, TUGA) (GETZ i sur., 2009.).
Hidrops plodnih ovojnica je patološko stanje kad se u plodnim mjehurima
nakupljaju abnormaln velike količine tekućine. Takvo stanje kod kobila je veoma
rijetko. Klinički se hidrops plodnih ovojnica očituje postupnim i izrazitim širenjem
abdomena uz probavne smetnje i smetnje od strane kardiovaskulanog sustava.
8
![Page 13: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/13.jpg)
Prognoza je u pravili povoljna ako opće stanje nije poremećeno, a ni do poroda nije
daleko (MAKEK i sur., 2009.).
Kod edema plodnih ovojnica u kobila znatno je odebljala stijenka koriona
ili alantkoriona, edematzna i žućkasta, a stanje se klinički očituje tek kod porođaja
ili pobačaja.
Od anomalija pupkovina potrebno je spomenuti torzije pupkovine koje
uzrokuju venoznu stazu, krvarenje u području umbilikalnih krvnih žila i hidrops
plodnih ovojnica, smrt ploda i pobačaj.
Abnormalni edemi za vrijeme gravidnosti, znak su patološkog stanja na
spolnim organima, koji mogu doseći takav stupanj da ih je potrebno smatrati
bolesnim stanjima jer mogu ugroziti život životinje ukoliko se jave komplikacije.
Javljaju se pred kraj gravidnosti a posljedica su serozne infiltracije porođajnog
kanala i okoline, a zasnivaju se na djelovanju hormona iz hipofize i placente.
Torzija ili zavrnuće maternice je patološko stanje koje se najčešće javlja
za vrijeme porođaja i tada čini velike poteškoće jer je porođajni kanal jako sužen ili
potpuno zatvoren.
Maternične kile se u gravidnih životinja javljaju u obliku trbušne ili
ingvinalne kile. Kod kobila se preporuča izvršiti umjetni pobačaj pa nakon
stvaranja hernijalnog prstena operirati kilu.
Lažni ili prerani trudovi podrazumjevaju stanje u kojem se kod gravidne
životinje javlja bol u abdomenu koja se po nekim vanjskim znacima manifestira
kao porođajni trudovi. U kobila se javljaju mjesec dana prije termina, a očituju se u
obliku jačih količnih napadaja.
Gravidnost normalno završava porođajem. Ukoliko različiti uzroci prije
vremena prekinu normalnu duljinu gravidnosti i nezreo plod bude istisnut iz
maternice govorimo o pobačaju. Pobačaji mogu biti rani ili kasni. Kod ranog
pobačaja plod bude pobačen u ranijem stadiju razvoja zajedno s plodnim
ovojnicama a kod kasnijih pobačaja često dolazi do zaostajanja posteljice. Pobačaji
su posljedica različitih vanjskih i unutarnjih uzroka. Prema uzrocima dijele se na
zarazne i nezarazne. Nezarazni pobačaji ponajviše su sporadični. Zarazne pobačaje
uzrokuju specifični uzročnici (bakterije, virusi, protozoi i gljivice). Takvi su
pobačaji epizootični ili enzootični, jer se često javljaju u širim područjima.
Kod kobila je zarazni pobačaj relativno rjeđi nego u ostalih domaćih
životinja. U ukupnom broju pobačaja, zarazni se u kobila javljaju u otprilike 60%
9
![Page 14: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/14.jpg)
slučajeva. Od zaraznih pobačaja najznačajniji su paratifusni (salmonelozni)
pobačaj, rinopneumonitis konja, te arteritis konja (MAKEK i sur., 2009.).
Za potrebe ploda koji se razvija gravidna životinja treba više hranjivih tvari.
To je naročito važno u drugoj polovici gravidnosti, u kojem plod vrlo brzo raste. Ne
prima li gravidna životinja hranjive tvari u dovoljnoj količini, nedostaje li u hrani
nekih bitnih sastojaka ili su međusobno kvantitativno loše usklađeni, tada
organizam iz vlastitih rezervi nadoknađuje manjak da ne bi došlo do poremetnje u
razvoju ploda. To se često događa na štetu materinjeg organizma. Tetanija i
osteomalacija najčešće su deficitarne bolesti koje se javljaju kod kobila.
3.4. PATOLOGIJA PORODA
Porod je fiziološki završetak gravidnosti kada zreli plod kroz porođajni kanal
napušta organizam majke kako bi u vanjskom svijetu nastavio izvanmaternični razvoj.
Tijekom rađanja poremećaji se pojavljuju već u stadiju otvaranja, a još više u stadiju
istiskivanja ploda. Teški porođaj (partus gravis, dystocia) je stanje kada rodilja nije
sposobna vlastitim snagama svladati teškoće rađanja i istisnuti plod vlastitom snagom bez
stručne pomoći (OKLJEŠA, 1957.). Uzroci teških poroda mogu potjecati od strane majke
(nepravilnost i patloška stanja maternice, slabi trudovi, preuski porođajni kanal,
nepravilnost porođajnog kanala), ili što je učestalije od strane ploda (absolutno preveliki
plod, nepravilni habitusi glave i nogu, nepravilni situsi i pozicije, nakaze, blizanci), a vrlo
rijetko zbog abnormalnosti plodnih ovojnica i pupkovine (MAKEK i sur., 2009.).
Prilikom pružanja pomoći kod teškog poroda prvi je zadatak doktora veterinarske
medicine postavljanje točne dijagnoze koja se temelji na općoj kliničkoj i specijalnoj
ginekološkoj pretrazi radi ocjene stanja rodilje te odabira najefikasnijih postupaka i
kasnijem pomaganju kod poroda (MAKEK i sur., 2009.). Metoda pomaganja ovisi o
vitalnosti ploda, uzroku distokije.
Liječenje teškog porođaja može biti medikametozno, manipulativno i
kirurško. Nakon što je prostor za rađanje pripremljen i kobila fiksirana, potrebno je
nadoknaditi plodne vode te ovisno o metodi pomaganja pospješiti odnosno ublažiti
trudove te aplicirati odgovarajuću analalgeziju odnosno sedaciju. Kod kobila se
10
![Page 15: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/15.jpg)
vrlo često koristi i epiduralna anestezija. Osim toga, kako se porodi često vrše
terenski, potrebno je pobrinuti se za asepsu i antisepsu rodilje i instrumentarija.
Metode koje se koriste su ekstrakcija ploda dopuštenom pojačanom snagom,
repozicija nepravilnih habitusa, situsa i pozicija, embriotomija (fetotomija) te
krvave operacije na rodilji (carski rez i epiziotomija).
Ekstrakcija ploda dopuštenom pojačanom snagom (extractio par force)
indicirana je kada plod normalno razvijen i u pravilnom položaju, a prostorne prilike u
porođajnom kanalu su povoljne. Plod se ne smije izvlačiti prevelikom snagom kako se ne
bi oštetio koštani i mekani dio porođajnog kanala.
Repozicije nepravilnih položaja ploda obavljaju se ako je plod živ i normalno
razvijen. Uspjeh repozicije ovisi o veličini ploda, o prostoru za repoziciju te stanju
porođajnog kanala. U slučaju repozicije potrebno je povećati prostor u maternici u kojem
se ispravljaju pojedini dijelovi ploda. U pravilu repozicije obavljamo u maternici ploda pa
zato plod koji je ušao u porođajni kanal treba potisnuti natrag u maternicu, a dijelove ploda
koji su položeni pravilno u porođajnom kanalu fiksirati porođajnim užetom. Kod
ispravljanja nepravilnih situsa i habitusa primjenjuje se načelo dviju sila. Ako je npr. noga
flektirana u karpalnom zglobu, tu fleksiju ispravljamo tako da karpalni zglob potiskujem u
kraniodorzalnom smjeru, a distalni dio noge istodobno uvlačimo u porođajni kanal. Ako
navedeno ne možemo učiniti samo rukom, služimo se različitim pomagalima da bismo
istodobno djelovali dvjema silama koje su oprečne jedna drugoj (OKLJEŠA, 1957.).
Fetotomija (embriotomija, disectio foetus) označava sve operativne zahvate koji
se rade na plodu unutar maternice ili u porođajnom kanalu sa svrhom smanjenja veličine i
opsega ploda. Indikacije za fetotomiju su sve nepravilnosti mrtvog ploda koje
onemogućuju porođaj, mrtav plod, nakaznsti i anomalije ploda. Fetotomija može biti
parcijalna i kompletna. Parcijalna fetotomija je zahvat kada amputacijom samo pojedinih
dijelova ploda liječimo distociju. Totalnom fetotomijom režemo cijeli plod na dijelove te
komade ploda pojedinačno vadimo iz maternice (KARADJOLE, 2003.). Osnovne rezove u
fetotomiji dijelimo na rezove pod pravim, tupim i oštrim kutom te rez u produženju prema
kutu koji stvara žičana pila s cijevima fetotoma. Fetotomski rezovi mogu se podjeliti
gledajući prema smjeru reza na podužnu osovinu porođajnog kanala ili ploda na podužne,
poprečne i kose. Rezovi se mogu podjeliti i prema smjeru u kojem reže pila na rezove
11
![Page 16: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/16.jpg)
prema operateru i rezove od operatera (OKLJEŠA, 1957.). Podužnim rezom pod tupim
kutom reže se po dužini stražnji dio tijela ili dijagonalno režemo grudni koš. Također se
tim rezom mogu amputirati glava i prednje noge ako su u nepravilnom habitasu. Zglobovi
se režu poprečnim rezovima. Parcijalna fetotomija obavlja se samo na pojedinom dijelu
ploda koji je u nepravilnom položaju. Ispružena glava amputira se rezom pod pravim
kutom, a flektirana glava rezom u produženju. Noga flektirana u karpalnom zglobu
amputira se rezom u produženju. Ispružena prednja noga amputira se rezom pod oštrim
kutom ili rezom u produženju. Kod skapulohumeralne fleksije rezom u produženju
amputira se potpuno flektirana prednja noga. Stražnju nogu flektiranu u tarzalnom zglobu
amputira se rezom u produženju. Ispružena stražnja noga može se amputirati pod oštrim
kutom ili rezom u produženju. Potpuno flektirana stražnja noga amputira se rezom u
produženju.
Carski rez (sectio caesarea) je operacija koju primjenjujemo kada druge metode
liječenja distocije nisu uspješne. Tako porađamo plodove obišavši normalni porođajni
kanal. Indikacije za carski rez su maternična inercija koja ne reagira na terapiju
ekbolicima, fetopelvična disproporcija, obstrukcija porođajnog kanala, torzija maternice,
nekompletna dilatacija cerviksa, ruptura maternice, izvala rodnice, nepravilni položaj ploda
koji se ne mogu ispraviti i elektivni carski rez. Kod kobila carski rez izvodimo
laparotomijom u bijeloj liniji počevši od pupka 30 cm kaudalno. Maternica je iznimno
nježna te treba biti vrlo oprezan tijekom manipulacije. Maternica se otvara na ventralnoj
velikoj kurvaturi iznad ekstremiteta fetusa. Nakon porođaja ždrijebeta vadimo posteljicu.
Uobičajeno je na mjestu incizije maternice profuzno krvarenje, zbog toga prije šivanja
maternice rubove rane opšijemo produžnim šavom. Maternicu šivamo produžnim
seroseroznim šavom u dvije etaže. Prije šivanja laparotomijske incizije peritonealnu
šupljinu isperemo toplom fiziološkom otpinom. Trbušnu stijenku kao i kožu šivamo
uobičajenim načinom za sve abdominalne operacije (MAKEK i sur., 2009.).
3.5. PATOLOGIJA PUERPERIJA U KOBILA
Puerperalne bolesti su ona patološka stanja rodilje koje su u direktnoj ili indirektnoj
vezi s porođajem, ali se klinički manifestiraju samo tijekom puerperija. Pojavljuju se
12
![Page 17: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/17.jpg)
najčešće odmah u prvim danima poslije poroda. Tu spadaju zaostajanje posteljice, izvala
uvrnute maternice, puerperalna intoksikacija i puerperalne infekcije.
Posteljica u kobile iz maternice izlazi u roku od nekliko do 30 minuta poslije
porođaja, a smatra se da je zaostala ako je prošlo više od 3 sata od poroda. Zaostajanje
posteljice (retentio secundinarum) javlja se u 2 do 10% kobila. Kliničku sliku
karakterizira redovito pogoršanje općeg zdravstvenog stanja uz povremene količne napade,
koje se javlja već nakon 12 sati te intoksikacija, metritis i laminitis (ARTHUR i sur.,
1998.). Prognoza je nepovoljna kod zanemarene zaostale posteljice te stoga ovo treba
smatrati hitnim stanje i zaostalu posteljicu ukloniti uz primjenu uterotonika i ispiranje te
lokalnu antibiotsku terapiju maternice (AURICH, 2000.).
Izvala uvrnute maternice (inversio et prolapsus uteri) je bolesno stanje rodilje u
kojem se maternični rog, koji je bio gravidan, najprije uvrne u vlastitu šupljinu, a zatim se
u izvrnutom stanju izvali van između stidnih usana. Maternica se može uvrnuti i izvaliti
samo kraće vrijeme poslije porođaja, kada još nije kontrahirana, a maternički grljak još nije
zatvoren. To se događa najčešće u prvih 6 ili najdulje 12 sati poslije ždrijebljenja. U prvoj
fazi dio maternične stijenke uvrće se u materničnu šupljinu koja je u to vrijeme prostrana.
Kada se maternična stijenka jednom malo uvrne, redovito će se uvrtati i dalje, jer životinja
obično tada tiska, budući da na mjestu inverzije osjeća bolove. Invertirana stijenka prolazi
kroz cerviks, rodnicu i stidnicu i za sobom vuče ostale dijelove maternične stijenke pa se
na kraju maternica u izvrnutom stanju između stidnih usana izvali potpuno (MAKEK i
sur., 2009.). U kobila se izvala maternica rijetko pojavljuje, a prognoza je neizvjesna jer i
kod pravodobne intervencije pojedine kobile uginu zbg mogućih komplikacija (pucanje
unutarnjih materničnih žila, inkarceracija i sepsa).
Puerperalna intoksikacija je bolest koja nastaje kao posljedica resorpcije toksina.
Njih mikroorganizmi stvaraju u gnjilom plodu, sadržaju maternice ili raspadnutoj
posteljici. Najčešće su to saprofiti koji tijekom poroda i puerperija lako dospijevaju u
otvoreni porođajni kanal. Njihovi toksini i raspadnuti produkti nadražuju i oštećuju
sluznice porođajnog kanala. Resporpcijom prodiru u limfu i krv i tako se raznose po
cijelom organizmu, a njihovo toksično djelovanje očituje se na vitalnim organima. Ukoliko
je maternica atonična, resorpcija toksina je pojačana jer je sadržaj u maternici pod tlakom.
Rast i razvoj saprofita u porođajnom sustavu izazivaju obrambenu reakciju koja se očituje
13
![Page 18: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/18.jpg)
upalom, a stijenka porođajnog kanala na tom mjestu odeblja. Ipak, u kobila se pod
utjecajem toksina i raspadnutih produkata najčešće razvijaju samo kataralne promjene na
sluznicama porođajnog kanala pa su češće samo lokalne intoksikacije.
Puerperalne infekcije uzrokuju bakterije koje prodiru u tkivo porođajng kanala i
maternice i u njemu se počinju razmnožavati i štetno djelovati. Ako su ombrambene snage
organizma štetno djelovanje mikoorganizma uspjele zaustaviti na mjestu infekcije i bližu
okolicu, razvijaju se samo lokalne puerperalne infekcije. To je niz bolesti dijelova
porođajnog sustava. Infekcije patogenih mikoorganizama uzrokuju lokalne upalne
promjene pojedinih organa ili njihovih dijelova pa prema tome dobivaju ime. Od općih
simptoma pri lokalnim puerperalnim upalama redovito je tjelesna temperatura povišena, a
poremećeno je i opće zdravstveno stanje. Kobile tiskaju, zgrbljene su i teško stoje. Ako
uzročnici uspiju prodrijeti u krv i limfu, raširit će se po organizmu i nastaje opća
puerperalna infekcija (MAKEK i sur., 2009.).
3.6. ANDROLOŠKI PREGLED
Rasplodnjaci čija se sperma koristi za umjetno osjemenjivanje odabiru se ponajprije
na osnovi uzgojnih ciljeva koji se žele postići, odnosno genskog potencijala određenog
rasplodnjaka. Pretragu rasplodnjaka nužno je obaviti, da se potvrdi, odnosno, da se na
vrijeme dijagnosticira neplodnost. Nakon uzimanja detaljne anamneze potrebno je obaviti
opći klinički pregled, specijalni pregled spolnih organa (androloška pretraga), pokusni
skok, tj. refleksnu ocjenu potencije i ocijeniti ejakulat.
Andrološku pretragu započinjemo inspekcijom vanjskih spolnih organa, zatim
pažljivo ispalpiramo testise, epididimise, kožu skrotuma, pomičnost testisa u skrotumu i
sjemensko uže. Nakon toga pretražimo prepucij, otvor prepucija i njegovu sluznicu te
pomičnost spolnog uda u prepuciju. Inspekcijom skrotuma i testisa ocjenjujemo odgovara
li veličina dobi i pasmini rasplodnjaka, simetričnost lijeve i desne strane skrotuma i
eventualno patološke promjene na skrotumu (ekcemi, rane, ozljede, ektoparaziti itd.).
Veličina skotuma i testisa mora odgovarati dobi i pasmini rasplodnjaka, a lijeva i desna
strana trebaju biti približno simetrične, bez patoloških promjena (CERGOLJ i
SAMARDŽIJA, 2006.).
14
![Page 19: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/19.jpg)
Rasplodnjacima koji su dobili pozitivne ocjene tijekom svih navedenih pregleda, na
kraju treba napraviti laboratorijsku ocjenu nekoliko ejakulata. U daljnji postupak uzimaju
se samo oni koji zadovoljavaju određene kriterije kvalitete ejakulata. Rasplodnjacima koji
su tijekom svih navedenih pretraga ocijenjeni pozitivno, obavezno treba poslati uzorke u
laboratorij na mikrobiološku pretragu, kako bi bili sigurni da nisu zaraženi nekom
patogenom bakterijom, virusom ili gljivicom.
3.7. INTENZIVNA NJEGA NOVOROĐENE ŽDREBADI
Veterinarska neonatalogija obuhvaća bolesti novorođenih životinja od rođenja do
uspostavljanja potpune homeostaze novorođenog organizma. Općenito se smatra da je
zdravo novorođenče sposobno za samostalan život tjedan dana nakon rođenja. Kako su sve
bolesti novorođenih životinja potencijalno fatalne i za život novorođenčeta opasna stanja,
od vitalne je važnosti pravodobno početi s odgovarajućom terapijom. Novorođenče se rađa
bez imnunosti i njihovo preživljavanje u vanjskoj sredini izravno ovisi o pravodobnom
unosu pasivne imunosti putem kolostruma. Stoga je ključno pravodobno pripremiti majku
kako bismo indirektno zaštitili novorođenče. Ždrebad je u prvim danima života
najosjetljivija na hipoglikemiju, hipotermiju, peripartalnu asfiksiju, septikemiju i majčino
odbacivanje. U svim navedenim slučajevima bolesno novorođenče iziskuje intenzivnu skrb
i veliku količinu brige i truda (PRVANOVIĆ, 2012.).
15
![Page 20: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/20.jpg)
4. MATERIJALI I METODE
U istraživanju smo obradili kazuistiku konja – pacijenata Klinike za
porodništvo i reprodukciju tijekom petogodišnjeg razdoblja (od 01. siječnja 2008.
do 31. prosinca 2012.). Za prikupljanje podataka o zaprimljenim i obrađenim
pacijentima koristili smo aplikaciju za unos i praćenje pacijenata (Vef. protokol).
Podatke smo analizirali s obzirom na: strukturu pacijenata, dijagnozu i pasminu.
S obzirom na strukturu, konje, pacijente Klinike razvrstali smo na
ambulantno pregledane (skupina 1), stacionirane (skupina 2) te pacijente obrađene
tijekom nastave na Ambulantnoj klinici (skupina 3) ili obrađene kao vanjski
pacijenti Klinike (skupina 4), temeljem ugovornih odnosa s različitim institucijama
u kojima se održava nastava za studente veterinarske medicine ili se izvršavaju
obveze ugovorene tijekom rada na znanstveno-stručnim projektima (Državne ergele
Đakovo i Lipik, Centar za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske d.o.o. – stanica za
U.O. kobila Križevački Lemeš, ergela Serdar i drugi).
Zaprimljene i obrađene konje - pacijente Klinike analizirali smo s obzirom
na dijagnozu te podijelili u 9 skupina: ginekološki pregled i obrada, dijagnostika
gravidnosti, patologija gravidnosti, patologija poroda (fetotomije su iskazane
posebno unutar ove kategorije), patologija puerperija, androloški pregled,
intenzivna njega i bolesti novorođene ždrebadi, operativni zahvati te ostalo.
4.1. STATISTIČKA ANALIZA
Statistička analiza podataka načinjena je pomoću programskog paketa SAS
(Statistical Analysis Software) 9.1.3. Service Pack 4 (2002-2003 by SAS Institute
Inc., Cary, USA). Deskriptivna statistika načinjena je pomoću SAS modula PROC
MEANS i PROC FREQ. Grafikoni su izrađeni pomoću modula SAS/GRAPH,
postupkom PROC GCHART.
16
![Page 21: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/21.jpg)
5. REZULTATI
Struktura konja, pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju prikazana
je za svaku godinu posebno. U aplikaciji za unos i praćenje pacijenata (Vef.
protokol) svaki pacijent ima svoju karticu, a otvaranjem kartice dobiva se točan
uvid u izvršene preglede i zahvate te ponovljene preglede. Stoga smo pri analizi
podataka obradili broj zaprimljenih pacijenata (jedna kartica = jedan pacijent), a ne
broj ukupnih pregleda, s obzirom da su stacionirani i dio vanjskih pacijenata (ergele
i CRSH) pregledani više puta tijekom sezone, odnosno boravka na Klinici.
Tijekom 2008. godine obrađeno je ukupno 81 konjskih pacijenata, od toga
je broja 70,37% bilo vanjskih pacijenata (n=57), 16,06% stacioniranih (n=13) te
7,41% ambulantno pregledanih (n=6) i 6,17% obrađenih tijekom nastave na
Ambulantnoj klinici (n=5).
Postotak strukture po godiniGODINA=2008
Ambulantna klinika6.17%
Ambulantno pregledani7.41%
Stacionirani16.05%
Vanjski pacijenti70.37%
Slika 1: Struktura konjskih pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju
tijekom 2008. godine.
U 2009. godini ukupni broj konja pacijenata Klinike iznosio je 42. Od toga
je bilo 59,52% vanjskih pacijenata (n=25), 14,29% stacioniranih (n=6) te 7,14%
ambulantno pregledanih (n=3) i 19,05% obrađenih tijekom nastave na Ambulantnoj
klinici (n=8).
17
![Page 22: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/22.jpg)
Postotak strukture po godiniGODINA=2009
Ambulantna klinika19.05%
Ambulantno pregledani7.14%Stacionirani
14.29%
Vanjski pacijenti59.52%
Slika 2: Struktura konjskih pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju
tijekom 2009. godine.
U 2010. godini ukupni broj konja pacijenata Klinike iznosio je 47. Od toga
je bilo 65,96% vanjskih pacijenata (n=31), 19,15% stacioniranih (n=9) te 6,38%
ambulantno pregledanih (n=3) i 8,51% obrađenih tijekom nastave na Ambulantnoj
klinici (n=4).
Postotak strukture po godiniGODINA=2010
Ambulantna klinika8.51%
Ambulantno pregledani6.38%
Stacionirani19.15%
Vanjski pacijenti65.96%
Slika 3: Struktura konjskih pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju
tijekom 2010. godine.
Tijekom 2011. godine obrađeno je ukupno 89 konja pacijenata Klinike, od
toga je broja 74,16% bilo vanjskih pacijenata (n=66), 11,24% stacioniranih (n=10)
te 6,74% ambulantno pregledanih (n=6) i 7,87% obrađenih tijekom nastave na
Ambulantnoj klinici (n=7).
18
![Page 23: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/23.jpg)
Postotak strukture po godiniGODINA=2011
Ambulantna klinika7.87%
Ambulantno pregledani6.74%
Stacionirani11.24%
Vanjski pacijenti74.16%
Slika 4: Struktura konjskih pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju
tijekom 2011. godine.
U 2012. godini ukupni broj konja pacijenata Klinike iznosio je 42. Od toga
je bilo 60,78% vanjskih pacijenata (n=31), 13,73% stacioniranih (n=7) te 9,80%
ambulantno pregledanih (n=5) i 15,69% obrađenih tijekom nastave na Ambulantnoj
klinici (n=8).
Postotak strukture po godiniGODINA=2012
Ambulantna klinika15.69%
Ambulantno pregledani9.80%
Stacionirani13.73%
Vanjski pacijenti60.78%
Slika 5: Struktura konjskih pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju
tijekom 2012. godine.
U petogodišnjem razdoblju (od 2008. do 2012. godine) obrađeno je ukupno
310 konja, pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju. Od ovog ukupno broja
210 kobila, pastuha, ždrebadi i magaraca obrađeni su kao vanjski pacijenti Klinike
(67,74%), 45 ih je bilo stacionirano (14,52%), 32 pacijenta (10,32%) obrađeni su
tijekom nastave na Ambulantoj klinici, a 23 (7,42%) je pregledano ambulantno.
19
![Page 24: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/24.jpg)
Struktura konjskih pacijenata s obzirom na dijagnozu izražena je u
postocima (%) od ukupnog broja konjskih pacijenata i prikazana na slici 6. Svakom
pacijentu pridružena je samo jedna dijagnoza bez obzira na trajanje obrade i broj
ponovljenih pregleda.
Slika 6: Struktura konjskih pacijenata tijekom petogodišnjeg razdoblja (od
2008. do 2012. godine) na Klinici za porodništvo i reprodukciju s obzirom na
dijagnozu, odnosno obavljeni zahvat.
Dijagnostika gravidnosti prikazana je zasebno, a ne u okviru ginekoloških
pregleda. Ovo je bio najčešće obavljani postupak (37,5%), a osim ultrazvučnog
pregleda tu su ubrojene i laboratorijski obrađene kobile, kod kojih je za
postavljanje dijagnoze korišteno određivanje progesterona u krvi, odnosno
estrogena u urinu, ovisno o stadiju gravidnosti. Ginekološki pregledi (36,77%)
obavljani su radi utvrđivanje stadija spolnog ciklusa, određivanje vremena za
pripust ili osjemenjivanje, obrade kobila zbog smanjene plodnosti i drugo.
20
![Page 25: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/25.jpg)
Tijekom petogodišnjeg razdoblja ukupni broj obavljenih fetotomija iznosio
je 14, odnosno 4,5% od ukupne kazuistike. Broj kobila koje su obrađene i
stacionirane radi pružanja pomoći kod teškog poroda (dystocia) iznosio je 20
(6,45%), ali je kod nekih porod završen nakon repozicije nepravilnog položaja
ploda ili su životinje eutanazirane zbog nepovoljne prognoze. Sve kobile nakon
fetotomije su hospitalizirane, a trajanje boravka na Klinici ovisilo je o stanju
životinje, načinu izvođenja fetotomije i tijeku puerperija.
U skupinu ostalo ubrojili smo konje koji su na Kliniku zaprimljeni tijekom
noćnih dežurstava, a po svojoj dijagnozi nisu pripadali reprodukcijskoj i akušerskoj
problematici. Ovdje se većinom radilo o konjima s kolikama koji su dalje
obrađivani na Klinici za unutrašnje bolesti i/ili operativno liječeni na Klinici za
kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju.
Kod konja, vanjskih pacijenata Klinike najčešće obavljani zahvat bila je
dijagnostika gravidnosti (46,2%) kod 97 kobila, zatim ginekološki pregled (42,9%)
kod 90 kobila te androloški pregled (4,3%) kod 9 pastuha i patologija puerperija
(2,4%) kod 5 kobila. Teške porode, neonatalne slučajeve i patologiju gravidnosti
ukoliko su bili dijagnosticirani kod vanjskih pacijenata uglavnom smo slali na
hospitalizaciju na Kliniku te su u ovoj kategoriji bili zastupljeni sa svega 0,5% u
sva tri slučaja.
Kod stacioniranih konjskih pacijenata Klinike čak se u 40,0% (n=18) radilo
o teškim porodima (repozicija nepravilnog položaja, fetotomija parcijalna ili
totalna), zatim u 17,8% (n=8) o patologiji graviditeta (blizanački graviditet,
placentitis, hidrops plodnih ovojnica, pobačaji, i dr.), u 11,1% (n=5) o ginekološkoj
obradi (utvrđivanje faze ciklusa i vremena za pripust, dijagnostika i liječenje
smanjene plodnosti, umjetno osjemenjivanje duboko smrznutim sjemenom pastuha
i drugo). Intezivna njega i bolesti novorođenčadi bili su kod stacioniranih
pacijenata zastupljeni u 8,9% (n=4) ukupnih slučajeva, a patologija puerperija
(zaostala posteljica s komplikacijama, izvala rektuma, izvala maternice) u 6,7%
(n=3) slučajeva, s tim da ovdje nisu ubrojene kobile kojima je pružana pomoć zbog
teškog poroda, a koje su također kasnije obrađivane i liječenje tijekom puerperija.
Operativni zahvati (tumori jajnika, Caslick, rekonstrukcija rectovestibularne fistule)
obavljeni su kod 6,7% stacioniranih konjskih pacijenata Klinike (n=3). Kod
21
![Page 26: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/26.jpg)
stacioniranih pacijenata smo androloški pregled izvršili samo u 4,4% slučajeva
(n=2) te dijagnostiku gravidnosti u 2,2% ukupnih slučajeva (n=1) gdje se radilo o
blizanačkom graviditetu. Kod te je kobile 48. dana gestacije jedan plod uklonjen
primjenom transvaginale ultrazvučne aspiracije (TUGA) jednog od blizanaca te je u
terminu oždrijebila vitalno žensko ždrijebe.
U konja, pacijenata obrađenih tijekom nastave na Ambulantnoj klinici u
40,1% slučajeva izvršen je ginekološki pregled (n=13), u 37,5% dijagnostika
ždrebnosti (n=12). U 9,4% slučajeva kobile (n=3) su obrađene i pružena je pomoć
zbog patologije puerperija (zaostala posteljica), u 6,3% izvršen je androloški
pregled (n=2) te pružena pomoć kod po jedne kobile (3,1%) zbog teškog poroda i
kod patologije graviditeta (pobačaj).
Kod ambulantno pregledanih i obrađenih konjskih pacijenata Klinike
najčešće obavljani zahvat je bila dijagnostika gravidnosti (39,1%) kod 9 kobila,
zatim ginekološki pregled i obrada kod 6 kobila (26,15) te je dijagnosticirana
patologija gravidosti (blizanački graviditet u 2 kobile i placentitis u jedne) u 13,0%.
U ovoj skupini najviše je bilo pacijenata koji po svojoj problematici i dijagnozi nisu
pripadali reprodukcijskoj ili akušerskoj problematici te su upućeni na daljnju
obradu na ostale klinike Veterinarskog fakulteta.
22
![Page 27: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/27.jpg)
6. RASPRAVA
Uvidom u strukturu konja, pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju
razvidno je da preko dvije trećine pacijenata (67,74%) čine vanjski pacijenti
Klinike. U ovoj skupini vanjskih pacijenata najčešće obavljani zahvat bila je
dijagnostika gravidnosti (46,2%) kod 97 kobila te ginekološki pregled (42,9%) kod
90 kobila. Najveći broj pacijenata ove skupine bili su konji lipicanske pasmine
obrađeni na Državnoj ergeli Đakovo i Lipik, tijekom rada na znanstveno-stručnim
projektima te održavanja nastave za studente veterinarske medicine. Hrvatsku
karakteriziraju dva uzgojna tipa lipicanca, barokni, jahaći tip koji se primarno
uzgaja na državnoj ergeli Lipik i zaprežni, moderni tip koji se pretežno uzgaja na
državnoj ergeli Đakovo i u privatnim uzgojima tzv. „slavonskog bazena lipicanaca,
a oba su tipa podjednako zastupljena među pacijentima Klinike za porodništvo i
reprodukciju. Pri tome je, ako pogledamo strukturu pacijenata, razvidna samo
razlika u načinu vođenja rasplođivanja koja dovodi do razlike u plodnosti kako
opisuju PRVANOVIĆ i sur. (2008., 2009.). Pregledom kartica pacijenata lipicanske
pasmine razvidno je samo da se radi o pastusima i kobilama koji se ubrajaju u sve
kategorije pacijenata od rutinskih ginekoloških i androloških pregleda zdravih
životinja u svrhu preventive pa do patologije gravidnosti, poroda, puerperija i
slično. Prevladavaju ipak zdrave životinje, kao što opisuje PRVANOVIĆ i sur.
(2011.) koja je istraživala i promatrala plodnost lipicanskih kobila nakon povratka
iz izbjeglištva natrag u matični uzgoj u Lipiku. Pri tome je konstatirala da su kobile
i pastusi sa ergele Lipik unatoč nepovoljnoj dobnoj strukturi i izuzetno niskom
BCS-u pokazali zadovoljavajuću i čak iznadprosječnu plodnost te pokazali veliku
izdržljivost i dugovječnost u rasplodu. Pastusi i kobile sa državne ergele Đakovo su
također uglavnom zastupljeni u populaciji zdravih pacijenata na rutinskim
ginekološkim i androloškim pregledima a patologija koja se javljala i vidljiva je iz
kartica pacijenata može se objasniti dosadašnjim izostankom kontinuiranog
specijalističkog nadzora nad populacijom lipicanaca na ergeli Đakovo. Naime,
kako navodi VUČKOVIĆ i sur. (2010.) kobile na državnoj ergeli Đakovo se i dalje
pripuštaju cijele godine i nema sustavne kontrole reprodukcije. Također je u
posljednjih nekoliko godina bilo problema i sa virusnim arteritisom konja te je veći
23
![Page 28: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/28.jpg)
broj životinja a poglavito pastuha bio seropozitivan. Od ove se godine u suradnji
Veterinarskog fakulteta i obje državne ergele, a uz potporu Ministarstva
poljoprivrede provodi pilot istraživanje u svrhu uvođenja umjetnog osjemenjivanja
na obje državne ergele lipicanaca a u svrhu unaprjeđenja uzgoja i iskorjenjivanja
virusnog arteritisa, pa je dio konjskih pacijenata podrijetlom i iz navedenog pilot
istraživanja.
Najčešće obavljani zahvat kod vanjskih pacijenata bila je dijagnostika
gravidnosti, a kako navode CSIK i sur. (2007.) primjenom rane ultrazvučne
dijagnostike ždrebnosti i ultrazvučnim pregledom do 23. dana nakon pripusta i
umjetnog osjemenjivanja možemo s vrlo velikom sigurnošću (97%) potvrditi
koncepciju i detektirati životinje koje nisu koncipirale. Neophodni su višekratni
kontrolni pregledi radi praćenja tijeka gravidnosti s obzirom na mogućnost
embrionalne smrtnosti i blizanačke gravidnosti (DEKOVIĆ, 2011.). Za postizanje
optimalnih rezultata prilikom rane ultrazvučne dijagnostike gravidnosti, prema
ENGLAND (2005.) neophodan je trokratni pregled: prvi pregled 14. do 16. dana,
drugi od 21. do 22. dana i treći pregled 35. dana.
Od ukupnog broja pacijenata (n=310) tijekom petogodišnjeg razdoblja
stacioniranih konja bilo je 14,52% (n=45). Kod stacioniranih konjskih pacijenata
čak se u 40,0% (n=18) radilo o teškim porodima (repozicija nepravilnog položaja,
fetotomija parcijalna ili totalna), a najviše je bilo hladnokrvnih kobila. Prema
podacima Središnjeg registra kopitara Republike Hrvatske (HCH-DEĐL, 2012.) u
Hrvatskoj je pod selekcijskim obuhvatom od ukupnog broja konja 56%
hladnokrvnjaka, 39% toplokrvnjaka i 5% ponija. Tradiocionalan uzgoj na
pašnjačkim površinama tijekom sezone ispaše te držanje na vezu tijekom zime
dovodi do poteškoća prilikom poroda i prenatalnih i postnatalnih gubitaka uslijed
neadekvatnog nadzora i nebrige. Naime, kobile držane na vezu nedovoljno se
kreću, a ždrebice se često uvode u rasplod neadekvatno hranjene i pretile te spolno
nedovoljno razvijene i nezrele što dovodi do distocija i gubitka ždrebadi. Osim
toga, u Posavini je uobičajen ekstenzivni način držanja kobila koje se ždrijebe na
paši pa se nerijetko dogodi da prođe i nekoliko dana prije nego što vlasnik primjeti
da kobila ima težak porod i potraži stručnu pomoć, a uobičajeno je da usljed
haremskog držanja, vlasnici niti ne znaju koje su im kobile i koliko ždrebne,
odnosno kada im je termin. Naime, kako navodi PRVANOVIĆ i sur. (2008.) kod
24
![Page 29: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/29.jpg)
konja slobodno držanih na paši otežano je kontinuirano praćenje rasplodne sezone,
jer nedostaju podaci o vremenu pripusta i intenzitetu skokova. Stoga je nadzor nad
reprodukcijom moguće sprovoditi samo retrogradno, kada se životinje vrate u štalu
zbog prezimljavanja. Zbog gore navedenog su u uvjetima poluekstenzivnog uzgoja
posavskih konja i hrvatskih hladnokrvnjaka vrlo česti neželjeni i neplanirani
pripusti koji nerijetko završavaju teškim porodima ( PRVANOVIĆ i sur., 2007.). U
fiziološkim uvjetima je stadij istiskivanja ploda tijekom poroda u kobile vrlo kratak
i završava za nekoliko minuta (5 do 30 minuta). Stadij istiskivanja posteljice
također je kratak i traje između 30 minuta do 3 sata (MAKEK i sur., 2009.). S
obzirom na brzo ugibanje ždrebeta kod distocija, fetotomija je najčešća metoda
pružanja pomoći kod teškog ždrebljenja. Carski rez ima prednost nad fetotomijom
jedino kada je plod još živ i u slučajevima kada bi totalna fetotomija zbog uskog
porođajnog kanala dovela do teških ozljeda porođajnog kanala ili rodilje
(VANDERPLASSCHE, 1993.). Plodnost kobila nakon fetotomije iznosi preko
60%, kako navodi KARADJOLE (2003.). ARTHUR i sur. (1998.) ističu da
moderna veterinarska obstetricija sve više pažnje obraća prevenciji distocija, a ne
liječenju.
25
![Page 30: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/30.jpg)
7. ZAKLJUČCI
1. Usporedbom strukture konjskih pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju
tijekom petogodišnjeg razdoblja (od 2008. do 2012. godine) uočeno je da preko
dvije trećine pacijenata (67,74%) čine vanjski pacijenti Klinike.
2. Kod konja, vanjskih pacijenata Klinike najčešće obavljani zahvat bila je
ultrazvučna dijagnostika gravidnosti (46,2%), jer s obzirom na educiranost
djelatnika Klinike ovom metodom vrlo rano i s velikom sigurnošću možemo
potvrditi koncepciju te što je još važnije detektirati životinje koje nisu koncipirale.
3. Moderna veterinarska konjska praksa podrazumijeva izlazak veterinara praktičara i
pružanje usluga na terenu, odnosno mjestu držanja konja, pogotovo ako se radi o
velikim uzgojima konja koji posjeduju uvjete za ambulantnu obradu pacijenata.
4. Od ukupnog broja stacionirani pacijenata (n=45) tijekom petogodišnjeg razdoblja
čak se u 40,0% (n=18) radilo o teškim porodima (repozicija nepravilnog položaja,
fetotomija parcijalna ili totalna), a najviše je bilo hladnokrvnih kobila.
5. U kobila je prilikom pružanja pomoči kod teškog poroda metoda izbora fetotomija
jer ju kobile bolje podnose, trošak zahvata je manji, a ždrijebe je obično uginulo
prije dolaska kobile na Kliniku.
6. Kod pružanja pomoći kod teškog rađanja i tijeka puerperija neophodna je
hospitalizacija kobila, budući da takvi pacijenti zahtijevaju cjelodnevni nadzor i
adekvatna specijalistička znanja.
26
![Page 31: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/31.jpg)
27
![Page 32: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/32.jpg)
8. SAŽETAK
U radu su analizirani slučajevi konja - pacijenata obrađenih na Klinici za
porodništvo i reprodukciju Veterinarskog fakulteta u petogodišnjem razdoblju od
01. siječnja 2008. do 31. prosinca 2012. Za prikupljanje podataka o zaprimljenim i
obrađenim pacijentima koristili smo aplikaciju za unos i praćenje pacijenata (Vef.
protokol). Prikazali smo strukturu konja - pacijenata s obzirom na dijagnozu te
također i s obzirom da li su pregledani ambulantno ili su stacionirani, odnosno
obrađeni tijekom nastave na Ambulantnoj klinici ili kao vanjski pacijenti Klinike.
U petogodišnjem razdoblju (od 2008. do 2012. godine) obrađeno je ukupno
310 konja, pacijenata Klinike za porodništvo i reprodukciju. Od ovog ukupno broja
210 kobila, pastuha, ždrebadi i magaraca obrađeni su kao vanjski pacijenti Klinike
(67,74%), 45 ih je bilo stacionirano (14,52%), 32 pacijenta (10,32%) obrađeni su
tijekom nastave na Ambulantoj klinici, a 23 (7,42%) je pregledano ambulantno.
Dijagnostika gravidnosti bila je najčešće obavljani postupak (37,5%), a
osim ultrazvučnog pregleda tu su ubrojene i laboratorijski obrađene kobile, kod
kojih je za postavljanje dijagnoze korišteno određivanje progesterona u krvi,
odnosno estrogena u urinu, ovisno o stadiju gravidnosti. Ginekološki pregledi
(36,77%) obavljani su radi utvrđivanje stadija spolnog ciklusa, određivanje
vremena za pripust ili osjemenjivanje, obrade kobila zbog smanjene plodnosti i
drugo. Tijekom petogodišnjeg razdoblja ukupni broj obavljenih fetotomija iznosio
je 4,5% (n=14) od ukupne kazuistike. Broj kobila koje su obrađene i stacionirane
radi pružanja pomoći kod teškog poroda (dystocia) iznosio je 20 (6,45%), ali je kod
nekih porod završen nakon repozicije nepravilnog položaja ploda ili su životinje
eutanazirane zbog nepovoljne prognoze. Sve kobile nakon fetotomije su
hospitalizirane, a trajanje boravka na Klinici ovisilo je o stanju životinje, načinu
izvođenja fetotomije i tijeku puerperija.
Ključne riječi: konj, struktura pacijenata, dijagnostika gravidnosti, teški porod, fetotomija.
28
![Page 33: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/33.jpg)
9. SUMMARY
CASUISTICS IN MARES AT CLINIC FOR OBSTETRICS AND
REPRODUCTION FROM YEAR 2008 UNTIL 2012
Recorded cases of horse patients, examined and treated at the Clinic for
Obstetrics and Reproduction are analyzed during a five year period, from the 1st
January 2008 till the 31st December 2012. For the data collection of received and
processed patients, we used an application for entry and tracking of patients (Vef.
protocol). The structure of the horse patients regarding the diagnosis is analyzed
and also whether they were examined ambulatory or stationary, or processed in the
course of teaching at the Ambulatory clinic or as outpatients.
In the five year period (from year 2008 to 2012) a total number of 310 horses
were processed at the Clinic for Obstetrics and Reproduction. Of this total number
210 mares, stallions, foals and donkeys were treated as outpatients clinic (67.74%),
45 of them were hospitalized (14.52%), 32 patients (10.32%) were processed in the
course of teaching at the Ambulatory clinic and 23 (7.42%) were examined as
outpatients.
Pregnancy diagnostics was the most commonly undertaken procedure (37. 5%)
and apart from the ultrasound examinations also the laboratory examinations have
been included. In these mares the pregnancy was diagnosed from progesterone or
estrogen determination, depending of the course of pregnancy. Gynecological
examinations (36.77%) were performed to establish the stage of the estrous cycle,
to determine the time for breeding or insemination, detection of infertile mares and
others. In the five year period 14 fetotomies were performed i.e. 4.5% of the total
case number. Twenty mares were hospitalized (6.45%) due to the dystocia, but in
some mares the parturition was complete after reposition of the foal or they were
euthanizes. After fetotomy all mares were hospitalized, and the duration of
hospitalization depended of the particular case.
Key words: horse, patients structure, pregnancy diagnosis, dystocia, fetotomy.
29
![Page 34: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/34.jpg)
10. LITERATURA
ARTHUR, G.H., D. E. NOAKES, H. PEARSON, T. J. PARKINSON (1998.): Veterinary reproduction and obstetrics. 7th ed. WB Sounders Company. London, Philadelphia, Toronto, Sydney, Tokyo.
AURICH, J.E. (2000.): Puerperium, Jungtierkrankheiten, Euter und Gesaugekrankheiten. Vorlesungen Geburtshilfe, Gynakologie, Andrologie. Universitatsklinik für Geburtshilfe, Gynakologie and Andrologie, Veterinarmedizinische Universitat Wien. Teil 2.
BABAN, M. M. GREGIĆ, N. KORABI, B. ANTUNOVIĆ (2012.): Konjogojstvo u Republici Hrvatskoj – stanje i perspektiva. Krmiva 54, 89-98.
BLANCHARD T. L., D.D. VARNER, J. SCHUMACHER, C.C. LOVE, S. P. BRINSKO, S. L. RIGBY (2003.): Manual of equine reproduction, 2nd ed., Mosby Inc., St. Louis.
CERGOLJ, M., M. SAMARDŽIJA (2006.): Klinička i androloška pretraga rasplodnjaka. U: Veterinarska andrologija. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
CSIK, G., Z. MAKEK, T. DOBRANIĆ, M. SAMARŽIJA, N. PRVANOVIĆ, I. GETZ, J. GRIZELJ (2007.): Dijagnostika gravidnosti kobila transrektalnom ultrazvučnom pretragom. Vet. stanica 38 (5), 289-296.
DEKOVIĆ, D. (2011.): Rana ultrazvučna dijagnostika gravidnosti kobila. Diplomski rad. Veterinarski fakultet Zagreb.
ENGLAND, G. C. W. (2005.): Fertility and obstetrics in the horse. Blackwell publishing. 10 – 28, 20 – 40, 72 – 83, 168 – 170.
GECEG, I., S. ŠIMUNDŽA, Z. MAKEK, IVA GETZ, B. PREMZL (1996.): Primjena ginekološke pretrage i ehografije u dijagnostici početka i trajanja ždrebećeg estrusa kobila u ergeli konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak. Zbornik radova Prvog hrvatskog veterinarskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem, Cavtat 2.-5. listopada 1996., Zagreb, 327-330.
GETZ, I. (2012.): Dijagnostika ždrijebnosti. U: Veterinarski priručnik. Medicinska naklada, Zagreb, 1837-1841.
GETZ, I., N. PRVANOVIĆ, T. DOBRANIĆ, T. KARADJOLE,, Z. MAKEK, N. MAĆEŠIĆ, A. MAGOČI (2009.): Transvaginalna ultrazvučna aspiracija blizanaca u kobila - prikaz iz prakse. Vet stanica 40 (6): 389-398.
HCL-DEĐL (Hrvatski centar za konjogojstvo - Državne ergele Đakovo i Lipik) (2012.): Godišnje izvješće konjogojstva u Republici Hrvatskoj u 2011. godini. Lipik, 2012.
30
![Page 35: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/35.jpg)
KÄHN, W. (2004.): Veterinary reproductive ultrasonography. Schlűtersche erlagsgesellschaft mbH & Co. 11 – 80.
KARADJOLE, T. (2003.): Plodnosti kobila nakon fetotomije. Znanstveni magistarski rad. Veterinarski fakultet. Sveučilište u Zagrebu.
MACPHERSON, M.L., J.M. REIMER (2000.): Twin reduction in the mare: current options. Anim. Reprod. Sci. Vol. 60-61: 233-244.
MAKEK, Z., IVA GETZ, NIKICA PRAVANOVIĆ, A. TOMAŠKOVIĆ, J. GRIZELJ (2009.): Rasplođivanje konja. Medicinska naklada.
MAKEK, Z., M. HERAK, M. CERGOLJ, A. TOMAŠKOVIĆ, D. GEREŠ, M. SUKALIĆ, I. GECEG, B. PREMZL, IVA BARAC (1993.): Dijagnostika rane gravidnosti kobila transrektalnom ultrazvučnom pretragom. Stočarstvo, 47 (9-10) 353-359.
MAKEK, Z., M. HERAK, M. CERGOLJ, A. TOMAŠKOVIĆ, D. GEREŠ, T. DOBRANIĆ, IVA BARAC (1993.): Dokazivanje estrogena u mokraći gravidnih kobila Lunaas-ovom metodom. Vet. stanica 24 (6) 323-327.
NOAKES, D. E. (2001.): Normal oestrus cycles: Endogenous and exogenous control of ovarian cyclicity. pp. 3-53. In: Arthur's Veterinary Reproduction & Obstetrics 8th edition. W. B. Saunders Company Ltd.
PRVANOVIC N, M. CERGOLJ, M. SAMARDZIJA, G. BACIC, T. KARADJOLE N., MACESIC (2011.) Influence of rapid BCS change on ferility rate in lipizzan mares, Proceedings of the 15th Annual Conference of the European Society for Domestic Animal Reproduction (ESDAR), Reproduction in Domestic Animals, vol. 44, supplement 3, September 2011. 132.
PRVANOVIĆ N, J. GRIZELJ, S. VINCE, M. CERGOLJ, Z. MAKEK, I. GETZ, M. SAMARDŽIJA, T. DOBRANIĆ, N. MAČEŠIĆ (2007.): Monitoring of reproductive success during breeding season in extensively kept mares of Posavina breed, Conference of Native Breeds and Varieties as part of Natural and Cultural Heritage,supplement, Šibenik.
PRVANOVIĆ N., M. CERGOLJ, M. ČAČIĆ, A GAŠPAR, , S. HORVAT, J. GRIZELJ, IVA GETZ, M. SAMARDŽIJA, T. DOBRANIĆ (2008.): Utjecaj pasmine, pariteta i dobi na uspješnost rasplodne sezone i postotak koncepcije kobila. Zbornik radova 4. hrvatskog veterinarskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. Šibenik, 5. - 8. studenoga 2008., 239-245.
PRVANOVIĆ N.. CERGOLJ, J. GRIZELJ, N. FILIPOVIĆ, M. ČAČIĆ, M. SAMARDŽIJA, D. GRAČNER, S. VINCE, I. FOLNOŽIĆ,T. DOBRANIĆ (2009.): Breeding records for Croatian autochtonous horse breeds as a tool of assisted reproduction tehniques for biologic preservation purposes, I Conference of BalKan Network, ASO Project, Sofia 2009.
31
![Page 36: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/36.jpg)
PRVANOVIĆ, N. (2012.): Veterinarska neonatologija. U: Veterinarski priručnik. Medicinska naklada, Zagreb, 1957-1966.
PRVANOVIĆ, N., J. GRIZELJ, Ž. SLIVAR, S. VINCE, M. CERGOLJ, I. GETZ, M. SAMARDŽIJA, T. DOBRANIĆ, N. FILIPOVIĆ (2007.): Usporedba orijentacijskog semikvantitativnog testa Premate equine s uobičajenim kliničkim i laboratorijskim metodama dijagnostike ždrebnosti u posavskih kobila. Vet. stanica. 3; 143-151.
Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (1999). Narodne novine 81/99.
Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (2008).revizija NN 143/08.
VANDERPLASSCHE, M. (1993.): Dystocia. U: McKINNON, A., J. VOSS; Equine Reproduction. Philadelphia: Lea and Febinger, pp. 578-587.
VUČKOVIĆ, T., N. PRVANOVIĆ, J. GRIZELJ, T. DOBRANIĆ, I. GETZ, B. ŽEVRNJA, M. SAMARDŽIJA (2010.): Plodnost u ždrebećem estrusu na državnoj ergeli lipicanske pasmine «Đakovo». Vet. stanica 41 (1). 47-55.
32
![Page 37: Casuistics in Mares at Clinic for Obstetrics and Reproduction from](https://reader034.vdocuments.site/reader034/viewer/2022051007/5852ab401a28abfa398de3d8/html5/thumbnails/37.jpg)
ŽIVOTOPIS
Rođena sam 27.03.1981. godine u Rijeci, gdje sam završila Osnovnu školu Ivana
pl. Zajca, te Srednju školu Gimanziju Andrije Mohorovičića. Veterinarski fakultet sam
upisala 2000. godine.
33