PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORIbroj januar-jun 2013. godine / elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

ISS

N 18

00

-83

3X

11

AKTIVNOSTI KPR-a

O PROGRAMIMA OBUKE

NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI

ISKUSTVA IZ ŠKOLA

IZ UGLA DIREKTORA

MEĐUNARODNI SKUPOVI

I SARADNJA SA DRUGIM

ORGANIZACIJAMA

ISKUSTVA DRUGIH

BLIC INFO

SadržajPofesionalni

razvoj nastavnikau Crnoj Gori

broj 11januar - jun 2013.

Urednica:Dr Dušanka Popović

Redakcija:dr Dušanka Popovićmr Ljiljana Subotić

dr Snežana GrbovićVidosava Kašćelan

Nađa Luteršekmr Nataša Gazivoda

Željko KoraćNataša Perić

Dizajn i pripreama za štampu:

Dragiša Gile ĆalovGrafo Crna Gora

Štampa:Grafo Crna Gora

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

PodgoricaVaka Đurovića b.b.

020 408 931020 408 913020 408 938020 408 930020 408 941

TivatUl. L. Tomanovića 2

032 670 100

Bijelo PoljeObala b.b.

050 432 870

NikšićUl. Karađorđeva br. 4

040 212 552

www.zzs.gov.me

od 17 do 19 str.

od 24 do 27 str.

od 28 do 40 str.

od 50 do 52 str.

od 20 do 23 str.

od 41 do 49 str.

od 12 do 16 str.

od 4 do 11str.

U ovom broju predstavljamo vam, kao i do sada, ak-tivnosti naše insitutciju na stvaranju mogućnosti

za vaš kontinuirani profesionalni razvoj, kao i sve zna-čajne pojedinosti koje su se, u prvoj polovini godine, na tom polju desile. Takođe, vaše aktivnosti koje realizuje-te na nivou svojih vaspitno-obrazovnih ustanova, kao i iskustva naših kolega iz okruženja.

I ove godine nastavili smo da, u skladu sa sred-stvima kojima raspolažemo, organizujemo realizaciju programa obuke za nastavnike na svim nivoima obra-zovanja koji su u našoj nadležnosti. Pri tome smo vodili računa da obuku ponudimo profesorima svih struka i da odgovorimo na njihove potrebe utvrđene kroz istra-živanja i evaluaciju nastavne prakse. Takođe, nastav-ljamo da pružamo kontinuiranu podršku učešću naših nastavnika u međunarodnim programima obuke, po-sebno programima Savjeta Evrope. Nova aktivnost jesu forumi za nastavnike koji su se, za sada, pokazali kao veoma zanimljivi i korisni.

Komunikaciju s vtićima i školama unaprijedili smo kroz intenzivnije korišćenje mogućnosti koje pruža IC tehnologija.

Posebno nam je zadovoljstvo da vam prenesmo iskustva sa međunarodnih događaja na kojima je cr-nogorski sistem profesionalnog razvoja prepoznat kao moderan i funkcionalan model koji daje mogućnost kontinuiranog razvoja i cjeloživotnog učenja svim na-stavnicima. U tom smislu uradili smo, zajedno sa ko-legama iz vrtića i škola, određene inovacije sistema predlažući razvojne faze u karijeri nastavnika. Razvojne faze u karijeri nastavnika i kategorije koje ih prate jesu instument za prepoznavanje sopstvene pozicije u pro-fesionalnoj karijeri i uspješno planiranje daljeg napre-dovanja.

U ovom broju imamo posebno zadovoljstvo da vam predstavimo nastavnike - prve nosioce viših zva-nja. Naime, dodjeljujući viša zvanja nastavnicima za koje je Komisija utvrdila da ispunjavaju uslove, i ovaj dio si-stema stavljen je funkciju.

Nova rubrika u ovom broju jeste Iz ugla direktora. Kako su direktori ključni faktor u obezbjeđivanju uslova za realizaciju aktivnosti profesionalog razvoja u usta-novi, ali i uključivanje nastavnika u ove aktivnosti i van nje – to smo smatrali važnim da nam oni prenesu svoja zapažanja i viđenja ovih aktivnosti u njihovim školama.

Nastavljamo saradnju sa paralelnim institucijama u našem sistemu, kao i sa međunarodnim organizacija-ma, pa vam prenosimo značajne događaje iz ove obla-sti.

Saradnja sa vama, kao i savjetovanja koja organizu-jemo pokazuju da, u skladu sa planom profesionalnog razvoja, organizujete različite događaje u vašim vrtići-ma i školama. Kako su takva iskustva posebno dragocje-na, pozivamo vas da ih, putem našeg časopisa, razmje-njujete sa svojim kolegama.

Dr Dušanka Popović,voditeljka Odsjeka za KPR

Poštovane kolegi ni ce i kolege,

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

4

Podrška profesionalnog razvoja nastavnika, stručnih saradnika, pomoćnika direktora i direktora zapo-

slenih u obrazovnom sistemu Crne Gore u nadležnosti je Zavoda za školstvo i tokom 2013. godine odvija se u okviru sljedećih aktivnosti1 :

a) Programi obuke Zavoda za školstvo za nastavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama

b) Međunarodni programi obuke

c) Forumi za nastavnike

d) Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova

1. Programi obuke Zavoda za školstvo za na-stavnike, stručne saradnike, pomoćnike direktora i direktore zaposlene u predškolskim ustanovama, os-novnim i srednjim školama

Plan realizacije programa obuke za 2013. godinu obuhvata akreditovane programe obuke Zavoda za školstvo čiji je izbor izvršio Odsjek za KPR u skladu sa izvještajima Odsjeka za utvrđivanje kvaliteta, anketama za nastavnike, istraživanjima realizovanim u prethod-nom periodu (Evaluacija reforme obrazovanja, Položaj učenka/ca u školi) i zahtjevima škola.

1.1. Planirana je realizacija sljedećih programa obuke:

– 12 jednodnevnih seminara i jedan dvodnevni seminar za sljedeće ciljne grupe: vaspitači (1), učitelji (1), crnogorski-srpski, bosanski i hrvatski jezik i književnost (3), matematika (1), fizika (1), hemija (1), biologija (1), geografija (1), istorija (1 dvodnevni) i fizičko vaspitanje (1) i stručne saradnike (1)

1 Planjeorijentacionii,izobjektivnihrazloga,možedoćidoodređenihizmjena,očemućevrtićiiškolebitiblagovremenoobavije-

šteni.

– jedan jednodnevni seminar i jedan dvodnevni seminar iz oblasti inkluzivnog obrazovanja

– tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara (podrška PRNŠ-u)

– sedam jednodnevnih seminara: Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji

– jedan četvorodnevni seminar: Interaktivna obuka – program za trenere

– jedan petodnevni seminar: Program obuke Karijerna orijentacija

– dva jednodnevna seminara: Program obuke Vaspitač u osnovnoj školi

– dva dvodnevna seminara za nastavnike građanskog vaspitanja

– tri dvodnevna seminara za profesore opšteobrazovnih predmeta u srednjim stručnim školama (RWCT)

– šest dvodnevnih seminara za realizaciju programa obuke za direktore.

Način organizacije seminara i obavještavanja vas-pitno-obrazovnih ustanova:

1. Obavještenje o temi seminara, mjestu i vremenu održavanja seminara objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs.gov.me) najmanje 15 dana prije realizacije seminara.

2. Koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizatoru seminara.

3. Maksimalan broj učesnika po seminaru je 35. U radu će učestvovati prvih 35 prijavljenih učesnika.

4. Ukoliko bude više prijavljenih učesnika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog seminara ili prvenstvo prijave za neki naredni seminar.

AKTIVNOSTI I NAČIN NJIHOVE ORGANIZACIJE (2013)

AKTIVNOSTI KPR-a

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

5

1.2. Podrška PRNŠ/V-a u smislu podrške za realizaciju programa obuke u skladu sa potrebama i zahtjevima po-jedinih škola za 2013. godinu obuhvata tri jednodnevna i dva dvodnevna seminara. Programi se opredjeljuju isključivo prema vremenu pristizanja zahtjeva škola. Savjetnik Odsjeka za KPR koji je zadužen za ovu aktivnosti vodi evidenciju o iskazanim po-trebama škola/vrtića i ukoliko je više škola/vrtića iskazalo istu ili sličnu potrebu organizuje jedan seminar za više škola. Školama/vrtićima preporučuje se da us-postavljaju saradnju sa drugim školama/vrtićima iz svoje opšti-ne ili susjednih opština sa ciljem racionalnog trošenja sredstava koja su nam na raspolaganju za ovu aktivnost.

2. Međunarodni programi obuke

Međunarodni programi obuke obuhvataju progra-me koje nude međunarodne institucije i organizacije, a koje prati i koordinira Zavod i koji se održavaju u ino-stranstvu. To se, prije svega, odnosi na Pestaloci pro-gram obuke Savjeta Evrope i programe obuke Evrop-skog centra za moderne jezike iz Graca.

3. Forumi za nastavnike

Forumi za nastavnike su jednodnevne aktivnosti profesionalnog razvoja koje se realizuju po sljedećem programu:

1. Uvodno predavanje/radionica na temu foruma (1,5h)

2. Okrugli sto na temu foruma koji vodi uvodničar (1,5h)

3. Primjeri dobre prakse – učesnici prezentuju svojim kolegama pripremljenje primjere uspješnih aktivnosti iz učionice (1,5h)

4. Prezentacija razvojnih faza u karijeri nastavnika (1,5h)

Za 2013. godinu planirana je realizacija 14 foruma, a ciljne grupe su: nastavnici predškolskog vaspitanja, nastavnici razredne nastave, nastavnici crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti, na-stavnici matematike, nastavnici hemije, nastavnici geo-grafije, nastavnici likovne i muzičke kulture, nastavnici

stranih jezika, nastavnici tehnike i informatike, nastavni-ci gimnazija i stručni saradnici.

Način organizacije foruma i obavještavanje vaspitno-obrazovnih ustanova: obavještenje o te-mi foruma, mjestu i vremenu održavanja objavljuje se na sajtu Zavoda za školstvo najmanje 20 dana prije održavanja foruma; koordinatori za PRNŠ/V prijavljuju učesnike isključivo mejlom organizato-ru foruma; maksimalan broj učesnika po forumu je 40; u radu foruma učestvovaće prvih 40 prijav-ljenih učesnika; ukoliko bude više prijavljenih uče-snika o tome će se voditi evidencija i koristiće se za eventualno organizovanje još jednog foruma ili prvenstvo prijave za neki naredni forum.

4. Savjetovanja za koordinatore za PRNŠ/V i članove timova

Sa ciljem unapređenja PRNŠ/V-a i cjelokupnog sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, te pružanja direktne podrške ovom procesu, nastavljamo sa realizacijom savjetovanja za koordi-natore za PRNŠ/V i članove timova. Teme savjeto-vanja su inovacije u oblasti profesionalnog razvoja i razmjena iskustava i primjera dobre prakse. Oba-vještenja o mjestu i vremenu realizacije savjetova-nja objavljuju se na sajtu Zavoda za školstvo (zzs.gov.me) najmanje 15 dana prije njegove realizacije.

Tokom prve polovine 2013. godine realizova-no je osam savjetovanja za vrtiće i osnovne škole. Teme savjetovanja bile su: Evaluacija PRNŠ-a, Ak-tivnosti Odsjeka za KPR, Razvojne faze u karijeri na-stavnika i Primjeri dobre prakse.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

6

Programi su dio obuke planirane za kalendarsku 2013. godinu. Izbor programa izvršen je u skladu sa iskazanim

potrebama nastavnika, rezulatima eksterne i interne evalu-acije škola i međunarodnog PISA projekta. Takođe, u skladu

REALIZACIJA PROGRAMA OBUKE I FORUMA ZA NASTAVNIKE ZA PERIOD JANUAR – JUN 2013.

Tabela 2: Realizovani programi obuke, broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji drugih institucija

sa iznosom sredstava opredijeljenim za ovu oblast. Tokom navedenog perioda realizovani su i programi obuke koje or-ganizuju i podržavaju druge organizacije u sklopu različitih projekata ili u saradnji sa Zavodom za školstvo.

Program obuke

Razvoj kompetencija nastavnika za rad u opštoj gimnaziji

Kooperativno učenje

Kultura ljudskih prava

Primjena Baterije testova sa metodologijom praćenja fizičkog (tjelesnog) razvoja i fizičkih sposobnosti učenika u Crnoj Gori

Nastava jezika i književnosti u drugom i trećem ciklusu osnovne škole

Dodatna nastava iz matematike u drugom ciklusu osnovne škole

UKUPNO

Program

Predmet i tema foruma

Senzorna integracija djece u preškolskim i školskim ustanovama (JU Centar „1. jun“, Podgorica, JU Resursni centar za djecu i mlade „Podgorica“)

Forum za profesore crnogorskog – srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi

Upotreba pitanja u nastavi OŠ „Meksiko“, Bar JU Srednja poljoprivredna škola, Bar

Forum za profesore hemije: Eksperiment u nastavi

Techniques for teaching young learners

Forum za profesore matematike: Analiza rezultata ispita iz matematike u gimnazijama i stručnim školama

UKUPNO

Forum za učitelje: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva

Forum za profesore matematike: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadatakaForum za profesore informatike: Implementacija predmetnog programa – teorijsko-praktični aspektiUKUPNO

Vaspitač u osnovnoj školi

Razvoj kritičkog mišljenja (RWCT)

Motivacija u nastavi geografijeOprema, pribor, pomagala i ostale specifičnosti u ostvarivanju vaspitanja i obrazovanja djece sa smetnjama u tjelesnom razvoju

Broj učesnika

44

34

44

23

34

30

353

Broj učesnika

Broj učesnika

36

40

51

21

39

18

126

42

18

33

172

28

66

17

33

Broj seminara

2

1

2

1

1

1

13

Broj seminara

Broj seminara

2

1

2

1

1

1

5

1

1

1

7

1

2

1

1

Tabela 1: Realizovani programi obuke, broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013) u organizaciji Zvaoda za škosltvo

Tabela 3: Realizovani forumi za nastavnike, broj učesnika i broj seminara (januar−jun 2013)

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

7Forumi za nastavnike jesu oblik profesionalnog ra-

zvoja čiji je cilj pokretanje diskusije o određenim stručnim temama, kao i afirmacija kreativnih praktičara koji, tokom radionica, mogu da izlože svoje ideje i pro-mišljanja o određenom pitanju i razmijene ih sa svojim kolegama. Nakon uvodnog predavanja ili radionica o temi foruma, otvara se diskusija u okviru okruglog stola o istoj temi, zatim se razmjenjuju primjeri dobre prakse. Primjeri dobre prakse koji se prezentuju tokom treće sesije mogu, a ne moraju biti povezani sa temom fo-ruma. Na kraju, prezentuje se ili razmatra tema iz obla-sti profesionalnog razvoja nastavnika. Svi forumi se, za sada, realizuju u Podgorici, u prostorijama Zavoda za školstvo.

Forum za nastavnike crnogorskog-srpskog, bo-sanskog i hrvatskog jezika i književnosti u osnovnim školama: Pristup djelu Iva Andrića u osnovnoj školi, odr-žan je 1. marta 2013. godine. Uvodničarka foruma bila je dr Tamara Piletić, profesorica jezika i književnosti u OŠ „21. maj“ u Podgorici. Ona je tokom prve sesije, kroz kreativno osmišljenu prezentaciju, podsjetila učesnike na život i djelo Iva Andrića, dok se tokom druge sesije razgovaralo o djelima ovog nobelovca zastupljenim u programu osnovne škole. Nakon kratkog uvoda, uče-snici su iznosili svoja iskustva i ideje u realizaciji pripo-vijetki: Aska i vuk, Most na Žepi, Knjiga, Deca, Put Alije Đerzeleza...

Tokom treće sesije učesnici su predstavili primje-re dobre prakse iz svojih učionica. Svoje iskustvo pred-stavile su: Maja Ivanković, OŠ „Dr Dragiša Ivanović“, Podgorica (primjena tehnike čitanje sa predviđanjem u interpretaciji pripovijetke Deca); Anisa Adrović, OŠ „25. maj“ Rožaje (intrepretacija pjesme Zimsko jutro Vojisla-va Ilića, uz pomoć PP prezentacije i zvučnih zapisa); Lji-ljana Ivanović, OŠ „Vuk Karadžić“, Podgorica (motivacija za čitanje i razumijevanje pripovijetke Most na Žepi) i Raza Muhović, OŠ „Donja Lovnica“ (interpretacija pri-povijetke Knjiga). U radu je učestvovalo 40 nastavnika crnogorskog-srpskog, bosanskog i hrvatskog jezika i književnosti iz 28 osnovnih škola iz Rožaja, Bijelog Polja, Podgorice, Nikšića, Cetinja, Budve, Sutomora...

Forum za profesore matematike iz gimnazija i srednjih stručnih škola održan je 23. marta 2013. godine. Tema Foruma bila je Analiza rezultata ek-sternog ispita iz matematike u gimnazijama i sred-njim stručnim školama. Uvodnu prezentaciju imala je savjetnica za matematiku u Ispitnom centru Crne Gore Tatjana Vujošević koja koordinira aktivnosti ve-zane za eksterni maturski i stručni ispit iz matemati-ke. Ona je predstavila rezultate ispita u prethodnim rokovima, učesnici su analizirali rezultate i dali veo-ma korisne sugestije kako da se popravi kvalitet na-stave matematike u srednjim školama u Crnoj Gori.

FORUMI-MOGUĆNOST STRUČNOG DIJALOGA I RAZMJENE DOBRE PRAKSE

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

8

Forum za profesore hemije: Eksperiment u na-stavi, održan je 28. marta 2013. godine. Uvodničarka foruma bila je mr Dragica Kovačević, profesorica hemi-je, nadzornik za hemiju u Zavodu za školstvo. U radu je učestvovao 21 nastavnik iz 21 osnovne škole.

Forum za nastavnike matematike u osnovnim školama: Pisa testiranje – formiranje testova i primjeri zadataka, održan je 24. aprila 2013. godine. Uvodničar foruma bio je Miljan Vujošević, samostalni savjetnik u Zavodu za školstvo. Za forum se prijavilo 25 nastavnika matematike, a prisustvovalo je njih 18 iz osnovnih škola iz Podgorice, Andrijevice, Berana, Bara, Radovića, Zele-nike, Budve, Rožaja, i Danilovgrada.

Tokom prve sesije učesnici su dobili informacije o osnovnim karakteristikama testova: definicija testa, vr-ste testova, metrijske karakteristike testa, osobenosti test zadataka, tipovi test zadataka, težina zadataka, for-miranje klastera, kompozicija sveski, kodiranje zadataka i dr. Zatim su, kao primjer, kroz radionicu, prezentova-li formu testa čiji je cilj uvid u postignuća učenika VIII razreda iz matematike na kraju nastavne godine. Iako je oblast obimna i kompleksna, učesnici foruma su za kratko vrijeme, pokazali da razumiju materiju koja je za većinu bila nova.

U drugoj sesiji prezentovane su informacije o PISA testiranju, sa posebniom osvrtom na rezulte testiranja iz 2006. i 2009. godine i postignućima naših učenika iz sve tri testirane oblasti. Zatim su predstavljeni primje-ri zadataka koji su bili zastupljeni na ovim testiranjima, pri čemu su detaljno analizirane njihove karakteristike. Učesnici su zaključili da se PISA testovima ne provjerava nivo usvojenosti školskog gradiva, već koliko su ispitani-ci osposobljeni da naučeno gradivo primijene u realnim životnim situacijama. U tom pravcu definisane su pre-

poruke: šta treba učiniti da se naš nezavidan položaj na rang listi poboljša.

Tokom treće sesije učesnici su predstavili primje-re dobre prakse iz svojih učionica koji su se odnosili na nastavne tehnike koje omogućavaju uspješno razumi-jevanje matematičkih pojmova, kao i nastavne igre ko-je se koriste da bi učenici na zanimljiv način primijenili stečena znanja.

Forum za profesore razredne nastave: Ekskurzije i izleti u nastavi prirode i društva, održan je 27. aprila 2013. godine. Uvodničar foruma bio je Željko Korać, profesor razredne nastave, samostalni savjetnik u Za-vodu za školstvo. U uvodnom dijelu, kroz prezentaci-ju, učesnici su se podsjetili na pojam i vrste ekskurzija i izleta, njihov vaspitno-obrazovni značaj, kako se pla-niraju, organizuju i izvode (ciljevi i zadaci, mjesto i vri-jeme, pripreme, tok izvođenja i sređivanje podataka). U drugom dijelu učesnici su prošli kroz sve etape dva modea ekskurzije, dajući pri tome komentare, prijed-loge... Napravljen je kratak pregled sadržaja programa, udžbenika, radne sveske, priručnika i zaključeno da po-stoji dovoljno prostora za ovakav oblik nastave. Raduje činjenica da je ovaj oblik nastave široko primijenjen u praksi (mišljenje učesnika).

U trećem dijelu učesnici su prezentovali primjere dobre prakse iz sljedećih oblasti: Roditelj kao partner i edukator u realizaciji nastavnog procesa, Posjeta ko-njičkom klubu, Posjeta ribolovca, Posjeta stomatologa, Stari Bar, Škola u prirodi i dr. U radu je učestvovalo 42 nastavnika i profesora razredne nastave iz 38 osnovnih škola.

Realizovan je i forum za profesore informati-ke: Implementacija predmetnog programa − teorijsko praktični aspekti.

dr Tamara Piletić

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

9

U Liverpulu, Engleska, od 8. do 12. aprila 2013. godi-ne, održana je 47. IATEFL konferencija u čijem radu

je učestvovalo više od 1200 profesora engleskog jezika i poslenika iz oblasti obrazovanja iz čitavog svijeta. Kon-ferenciju je otvorio Dejvid Kristal, jedan od najvećih lin-gvista današnjice. On je, duhovito i veoma slikovito go-vorio o jezičkoj ekonomiji, analizirajući pri tome stihove čuvene rok grupe Bitlsi, tekstove sa internet portala, kao i snimke sopstvenih predavanja. Tokom pet dana rad se odvijao kroz paralalne sesije koje su realizovane u osam termina, u 24 sale kongresnog centra. Učesni-ci su, odista, imali jedinstvenu priliku da izaberu teme koje ih posebno zanimaju i da svoje iskustvo podijele sa kolegama.

Važna oblast konferencije bio je profesionalni ra-zvoj nastavnika, pa su na više sesija analizirane teme iz ove oblasti. Prepoznajući kvalitet sistema profesional-nog razvoja nastavnika u Crnoj Gori formiranog u okviru obrazovne reforme koja je u toku, posebno uvezanost njegovih segmenata i njihovu funkcionalnost, Britanski savjet pozvao je predstavnice Zavoda za školstvo dr Du-šanku Popović i mr Ljiljanu Subotić da na konferenciji, u okviru foruma o kontinuiranom profesionalnom razvo-

ju, predstave taj sistem. Tokom foruma prezentovan je mentorski program za nastavnike engleskog jezika Leap Ahead in English koji se realizuje u Izraelu (Jane Cohen), zatim model saradničkog učenja nastavnika engelskog jezika u Uzbekistanu (Natalija Tarikova) i sistem profesi-onalnog razvoja u nastavnika u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na model profesionalnog razvoja na nivou ško-le/vrtića (mr Ljiljana Subotić). Izlaganje mr Ljiljane Subo-tić izazvalo je interesovanje kolega iz Španije, Saudijske Arabije, Australije i drugih.

Osim na ovoj međunarodnoj konferenciji, Zavod za školstvo/Odsjek za KPR pozvan je da crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika predstavi i na konfe-renciji u Tel Avivu u Izraelu, početkom jula 2013. godine. Zainteresovanost renomiranih evropskih stručnjaka za naš sistem, njegovo funkcionisanje i rezultate, ukazuje na njegovu savremenost i usklađenost sa potrebama modernih obrazovnih sistema, i, nadasve, potrebama njegovih nastavnika. Takođe, to je važan podstrek našoj instituciji da taj sistem kontinuirano razvija i unapređu-je, otvarajući tako nove mogućnosti za profesionlni ra-zvoj nastavnika i njihovo napredovanje u karijeri.

CRNOGORSKI KPR NA SVJETSKOM SKUPU NASTAVNIKA

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

10

Nakon seminara realizovanom u Noriču u junu 2012. godine, predstavnice Zavoda za školstvo dobile su ponudu od predavača i direktora Instituta za jezik, Roda Bolita, da za publikaciju Britanskog savjeta koja je posvećena kontinuiranom profesionalom razvoju na-stavnika engleskog jezika u Indiji, predstave crnogorski sistem profesionalog razvoja nastavnika.

U publikaciji pod nazivom ContinuingProfessionalDevelopment,LessonsfromIndia, u poglavlju Europe-an perspectives (Evropske perspektive), predstavljen je tekst ContinuingProfessionalDevelopmentofTeachersinMonetengro, autorki dr Dušanke Popović i mr Ljiljane Subotić. Tekst se može naći na aresi: http://www.zzs.gov.me/vijesti/122174/Crnogorski-KPR-u-casopisu-Bri-tanskog-savjeta.html

O CRNOGORSKOM KPR-u U ČASOPISU BRITANSKOG SAVJETA

PREZENTACIJE NOVIH I INOVIRANIH SEGMENATA SISTEMA KPR-a I PRIRUČNIKA ZA PRNŠ/VZavod za školstvo i Britanski savjet organizovali su

prezentacije novih i inoviranih segmenta sistema profesionalnog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, kao i drugog, izmijenjenog i dopunjenog izdanja priručnika za profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića, za nekoliko ciljnih grupa: direktore škola, nadzornike i savjetnike u Zavodu za školstvo i koordinatore za profesionalni ra-zvoj u školama, vrtićima i resurs centrima. Prezentaci-ja za direktore realizovana je 14. maja 2013. godine u svečanoj sali Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgori-ci, dok su ostale prezentacije realizovane 28. maja i 21. juna 2013. godine u Zavodu za školstvo.

Prezentacija za koordinatore u vrtićima, osnovnim i srednjim školma i resurs centrima realizovana je 21. juna 2013. godine u Zavodu za školstvo, u dva termina. Cilj prezentacije bio je upoznati koordinatore za profe-sionalni razvoj na nivou vrtića/škole sa novim i inovira-nim segmentima sistema profesionalnog razvoja na-stavnika. Naredni korak jeste da oni u svojim kolegama, kroz radionice i prezentacije, prenesu mogućnosti koje im uvedene inovacije nude.

Tokom prezentacije predstavljene su razvoje faze u karijeri nastavnika kroz čije odrednice oni mogu da se

pozicioniraju u ličnoj profesionalnoj karijeri, da prepo-znaju svoje jake strane i one koje treba unapređivati, te da planiraju naredne korake na polju profesionalnog razvoja. Takođe, predstavljen je instrument Rukovo-đenje profesionalnim razvojem u kojem su navedeni pozitivni znaci profesionalnog razvoja nastavnika i po-nuđeni načini na koje direktor može da ih podrži. Data je i tabela sa negativnim znacima razvoja, kao i načini na koje direktor može pomoći nastavniku kod kojeg ih prepoznaje. Unaprijeđen je i formular za izradu ličnog plana profesionalnog razvoja, kao i način praćenja nje-gove realizacije. Takođe, predstavljena je unaprijeđena verzija PRNŠ/V priručnika u kojoj su precizno objašnje-ni svi navedeni segmenti. Ove aktivnosti Zavod/Odsjek uradio je uz podršku Britanskog savjeta, kako stručnu tako i finansijsku. Elektronska verzija priručnika može se naći na web adresi: http://www.zzs.gov.me/naslovna/profesionalnirazvoj/prns/

Prezentacije za koordinatore realizovane su u dva termina, a prisustvovalo je ukupno 100 koordinatora iz crnogorskih vrtića i škola. Sva tri događaja vodile su dr Dušanka Popović, voditeljka Odsjeka za KPR, mr Ljiljana Subotić, samostalna savjetnica u istom Odsjeku i Vanja Madžgalj, direktorica BC-ija za Crnu Goru,.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

11

Još jedan segment sistema profesionalnog razvoja na-stavnika zaživio je u praksi. Naime, početkom 2013.

godine u viša zvanja unaprijeđeno je 19 nastavnika. Važno je da je ovaj segmet, kao mehanizam motivacije i javnog priznanja nastavnicima za njihov rad i zalaganje, kao i posebne doprinose učenicima i školi u kojoj rade, ali i društvu u cjelini, stavljen u funkciju, i da se u Crnoj Gori formira korpus nastavnog kadra na koji i zvanič-no, u različitim akcijama, možemo računati. Komisija za dodjelu viših zvanja Ministarstva prosvjete, na osnovu dostavljene dokumentaciju i skladu sa Pravilnikom, do-dijelila je zvanja nastavnicima kako slijedi.

U zvanje nastavnika-mentora unaprijeđeni su na-stavnici:

1. Aleksandra Gavrić, nastavnica predškolskog vaspitanja, JPU „Ljubica V. Jovanović-Maše“, Budva

2. TanjaGarić, nastavnica predškolskog vaspita-nja, JPU „Ljubica V. Jovanović-Maše“, Budva

3. VesnaKralj, vaspitačica-saradnica, JPU „Ljubi-ca V. Jovanović“, Budva

4. Nada Šćepanović, vaspitačica, JPU „Dragan Kovačević“, Nikšić

5. SuzanaDacić, profesorica biologije, Gimnazija „30. septembar“, Rožaje

6. drEskoKalač, diplomirani biolog, direktor OŠ „Bukovica“, Rožaje

7. BrankaTodorović, profesorica razredne nasta-ve, OŠ „Orjenski bataljon“, Bijela

8. OliverJakovljević, nastavnik hemije i biologije, OŠ „Orjenski bataljon“, Bijela

9. PetarŠpadijer, profesor biologije, OŠ „Lovćen-ski partizanski odred“, Cetinje

10. ZdravkoPejović, nastavnik istorije i geografije, OŠ „Lovćenski partizanski odred“, Cetinje

11. MilenaZoranović, profesorica razredne nasta-ve, OŠ „Jugoslavija“, Bar

U zvanje nastavnika-savjetnika unaprijeđeni su nastavnici:

12. MirsadaŠabotić, profesorica književnosti i je-zika, Gimnazija „30. septembar“, Rožaje

13. Budimirka Kandić Dubretić, nastavnica likov-nog vaspitanja, JU OŠ „Luka Simonović“, Nikšić

14. mrAvdoNurković, diplomirani filolog, OŠ „25. maj“, Rožaje

U zvanje nastavnika-višeg savjetnika unaprijeđeni su nastavnici:

15. JelenaPerunovićSamardžić, profesorica peda-gogije, JPU „Zagorka Ivanović“, Cetinje

16. MirjanaVučinić, diplomirana biologičarka, OŠ „Jugoslavija“, Bar

17. mrZoranĐukić, diplomirani mašinski inženjer, SSŠ „Ivan Uskoković“, Podgorica

U zvanje nastavnika-istraživača unaprijeđeni su nastavnici:

18. BudimirkaPeruničić, profesorica razredne na-stave, JU OŠ „Savo Pejanović“, Podgorica

19. mrŽeljkoĐuričković, diplomirani vajar, OŠ „Su-tjeska“, Podgorica

POTVRDA ZA RAD I USPJEH - NASTAVNICIMA DODIJELJENA VIŠA ZVANJA

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

12

Kontinuirani profesionalni razvoj trebalo bi da bude imperativ za sve zaposlene u obrazovnim instituci-

jama. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva – Pod-gorica od početka reforme obrazovanja veliku pažnju posvetio je upravo obuci urednika i potencijalnih sarad-nika. Inostrani i domaći eksperti pružili su dragocjena znanja o: uredničkim znanjima i vještinama; ciljevima i strategijama reforme u crnogorskom školstvu; dizajni-ranju udžbenika; marketingu knjige; procjeni kvaliteta udžbenika. Pomoć profesionalnoj sigurnosti urednika bila je i u tome što su oni bili u prilici da se upoznaju sa najkvalitetnijim evropskim udžbenicima. Decenija rada na udžbenicima za reformu omogućila je urednicima Zavoda za udžbenike odličan uvid u vertikalnu i hori-zontanu povezanost udžbenika i, naravno, predmetnih programa.

Kako članovi redakcije Zavoda za udžbenike sara-

đuju s velikim timom saradnika − autorima, konsultan-tima, recenzentima, dizajnerima, ilustratorima, foto-grafima, lektorima, korektorima, osobama koje rade tehničku pripremu za štampu..., tako je i neophodna obuka često iz raznorodnih segmenata koji prate nasta-nak i objavljivanje udžbenika.

U duhu ovog principa kontinuiteta u profesional-nom razvoju, u Zavodu za udžbenike i nastavna sred-stva 11, 13. i 15. februara 2013. održan je seminar sa temom Osnovneuredničkevještine, koji se sastojao od devet radionica. Seminar je bio namijenjen novim čla-novima redakcije Izdavačkog sektora, ali i svim zainte-resovanim kolegama u Zavodu. Radionice je pripremila i vodila Nađa Durković, savjetnica za izdavaštvo.

Prvog dana teme radionica bile su: ReformaobrazovanjauCrnojGori,Udžbenici za reformu–kratak istorijat,

OSNOVNE UREDNIČKE VJEŠTINE

Whoever ceases to be a student has never been a student. (Ko prestane da bude učenik, nikada nije ni bio učenik.)

George Iles

Nađa Durković, savjetnicazaizdavaštvoZavodzaudžbenikeinastavnasredstva

O PROGRAMIMA OBUKE

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

13

Mjesto udžbeničkog kompleta u savremenoj nastavi– udžbenik kao žanr i Uredničke vještine – uloge iodgovornosti.

U ovom setu radionica polaznici seminara podsjetili su se: osnovnih postulata reforme obrazovanja u Crnoj Gori, hronologije i dinamike pojedinih etapa reforme, etapa u nastanku udžbenika za reformu, osnovne djelatnosti Zavoda, kao jedinog izdavača udžbenika u Crnoj Gori, ali i planova i djelatnosti jedne moderne izdavačke kuće, moći i slabosti udžbenika kao žanra, od čega sve zavisi uspjeh udžbenika i kakva je uloga izdavačke kuće u tome, postupka pribavljanja rukopisa za udžbenik, ko su urednici u Zavodu, koja znanja i vještine treba da ima urednik udžbeničke literature i sa kojim profilima stručnjaka urednik sve sarađuje i kakve je sušina i specifičnost te saradnje.

Drugog dana teme radionica bile su: Oblikovanjesadržajauudžbeniku–zahtjevikurikulumaiDidaktičkooblikovanje udžbenika i zadaci, pitanja i nalozi uudžbeniku.

Polaznici seminara su se u ovom drugom setu radionica podsjetili: kakva znanja i vještine treba da ima autor, konkretnijih specifičnosti reforme školstva u Crnoj Gori (šta je to polazište za svakog autora i šta to on stalno treba da ima na umu), modeliteta sadržaja udžbenika, didaktičkih osnova novih nastavnih planova i programa, neophodne selekcije građe za udžbenički materijal, zakonitosti dobrog strukturiranja sadržaja u udžbeniku, značaja pitanja i zadataka u udžbeniku, zašto neka pitanja i zadaci nijesu dobri i tipova zadataka.

Posljednjeg dana obuke teme radionica bile su: Dizajn udžbenika, Jezičkooblikovanjeudžbenika i Evaluacijaudžbenika. Tokom trećeg ciklusa radionica bavili smo se sljedećim pitanjima:

– značaj dobrog dizajna za upotrebnu vrijednost udžbenika,

– osnovni termini koji se koriste u vezi sa dizajnerskim oblikovanjem knjige,

– značaj dobrog jezika udžbenika, – karakteristike jezika udžbenika, – zamke birokratskog stila, – šta treba ocjenjivati u jednom udžbeniku, seriji

udžbenika i kompletnoj produkciji, – koji su to valjani indikatari za ocjenu kvaliteta

udžbenika i kako evaluaciju iskoristi za naredna izdanja iste knjige ili u razvijanju koncepta novih naslova.

Učesnici seminara aktivno su učestvovali u radi-onicama i obuku su ocijenili korisnom. Jednoglasno je procijenjeno da bi dio sadržaja ove obuke mogao po-služiti i potencijalnim autorima, ali i nastavnicima. Široj stručnoj javnosti posebno bi bile zanimljive sljedeće teme: Karakteristikeudžbenikakaožanra,Oblikovanjesadržaja u udžbeniku prema zahtjevima kurikuluma,Evaluacijaudžbenika…

Zapripremuradionicakorišćenajesljedećaliteratura:-Grupaautora:Našaškola(2009),Istraživanje:Primjenareform-skih rješenja u osnovnim školama i gimnazijama u CrnojGori,Zavodzaškolstvo,Podgorica

- Knjiga promjena, Ministarstvo prosvjete i nauke, Podgorica,2001.

-Lalović,Zoran:Metodeučenja/nastave,Podgorica,2009.-Osnovezaobnovunastavnihplanova iprograma(2002),Mini-starstvoprosvjeteinaukeRepublikeCrneGore,Podgorica.

- Plut, Dijana: Udžbenik kao kulturno-potporni sistem, Zavod zaudžbenikeinastavnasredstva–Beograd,Institutzapsihologiju,Filozofskifakultet,Beograd,2003.

-Sahlberg,P.:LekcijeizFinske,Školskaknjiga,Zagreb,2012

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

14

Pilot projekat EU – Crna Gora Servisi inkluzivnog ob-razovanja, u okviru komponente 2, Uključivanje RE

đece u redovan sistem obrazovanja, posebnu pažnju poklanja profesionalnom razvoju nastavnog kadra kroz dvije ključne aktivnosti:

1. Priprema, realizacija i evaluacija pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đecu predškolske dobi, od šest do devet godina starosti, u dva pilot vrtića: JPU „Đina Vrbica“ u Podgorici i JPU „Dragan Kovačević“, u Nikšiću. Cilj ove aktivnosti jeste povećanje motivacije za redovno pohađanje nastave u osnovnim školama, kao i podsticanje interesovanja za učenjem.

2. Priprema, realizacija i evaluacija modela vođenja slučaja u osam pilot škola u Crnoj Gori sa ciljem smanjenje odbijanja i napuštanja školovanja. Škole obuhvaćene ovim programom su: OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“, OŠ „Marko

Miljanov“, OŠ „Savo Pejanović“, OŠ „21. maj“ iz Podgorice, zatim OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ i OŠ „Olga Golović“ iz Nikšića, OŠ „Radomir Mitrović“ iz Berana i OŠ „Drago Milović“ iz Tivta.

U okviru programa obuke nastavnog kadra za re-alizaciju pripremnih vrtića za romsku i egipćansku đe-cu realizovane su dvije osmosatne obuke pod nazivom UključivanjeREđeceupredškolskoobrazovanje.Glav-ni cilj programa jeste povećanje upisa RE populacije u predškolske i osnovnoškolske obrazovne institucije, a realizovan je putem rada na: razumijevanju konteksta i problematika RE populacije i specifičnih problematika u vezi sa pohađanjem predškolskih ustanova, uključivanja odgovarajućih metoda rada prilagođenih potrebama RE đece predškolskog uzrasta i uključivanja i obrade bit-nih tema za zdrav rast i razvoj đece.

Bitan segment u realizaciji seminara koji je umnogome odredio i ishode učenja, bile su metode korišćene u radu s ciljnom grupom vaspitača. Kako

SVI RAZLIČITI, A SVI JEDNAKI*

Aleksandra Radoman Kovačević, lokalnaobrazovnaekspertkinjazainkluzijuProjekatServisiinkluzivnogobrazovanja

*SavjetEvrope

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

15

specifičnost programa pripremnih vrtića čini koncept socijalne inkluzije koji podrazumijeva primjenu socijal-nog obrazovanja i upotrebu neformalnih metoda rada putem različitih interaktivnih pristupa kompatibilnih potrebama romske i egipćanske đece, tako su defini-sana četiri osnovna područja rada na profesionalnom usavršavanju nastavnika: vrijednosti, stavovi, vještine i znanja koja treba sticati i razvijati u daljem radu. Prvi nivo profesionalnog razvoja koji se odnosi na razvoj vri-jednosti i stavova čini najbitniji dio procesa koji kasnije određuje odnos prema đeci, radu, mogućim postignu-ćima ciljne grupe i sl. U ovom kontekstu otvorenost, kao i motivisanost, tolerancija, dosljednost, pravičnost i sl. čine preduslov daljem procesu usavršavanja ko-ji se odnosi na razvoj prvenstveno socijalnih vještina (komunikacijske vještine s naglaskom na asertivnoj komunikaciji, aktivnom slušanju, davanju i primanju povratnih informacija, korišćenju „otvorenih” pitanja, empatiji i sl.) koje se koriste u radu sa đecom predškol-ske dobi obuhvaćenom socijalnom inkluzijom.

U radu dvije dvodnevne obuke i realizaciji pro-pratnih aktivnosti koje su se sastojale od sprovođenja aktivnosti pripremnih vrtića i evaluacije ovog progra-ma, učestvovalo je 22 vaspitača, šest studentkinja s Filozofskog fakulteta, Odsjek za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, i sedam RE asistenata. Oni su radili sa 161 đetetom u pet grupa pripremnih vrtića u Podgrici i Nikšiću, u periodu od 18. do 29. juna 2012. godine. U svom radu imali su podršku zaposlenih u ProjektuServisi inkluzivnogobrazovanja, na prvom mjestu RE asistenata i stručnjaka, kao i stručnih saradnika u JPU „Đina Vrbica“ i JPU „Dragan Kovačević“.

Sistem podrške i supervizije, obezbijeđen je pu-tem dnevnih sastanaka na kojima su se razmjenjivala

iskustva i izazovi u radu, moguća rješenja i preporu-ke za dalje aktivnosti i sl. Ovaj sistem podrške dao je vidne rezultate u odnosu na stavove angažovanih lica i pristup u radu sa đecom, kao i na praksu vršnjačke podrške.

Realizacija aktivnosti u pripremnim vrtićima kao jasan rezultat imala je visok nivo motivisanosti đece za pohađanje vrtića, kao i povećano intreso-vanje za upis u školu. Dokaz za pomenuto je neoče-kivano velik broj đece učesnika pripremnih vrtića. Naime, od planiranih ukupno 30 učesnika, finalni broj bio je 161 dijete konstantno uključeno u rad u pripremnim vrtićima. Pozitivne promjene desile su se i kod njihovih roditelja. Promjene i postignu-ća koja se odnose na profesionalce angažovane u pripremnim vrtićima pokazali su se i tokom finalne evaluacije kada se, između ostalog moglo čuti: „Pri-je vrtića rekla sam DA svojim ustima, poslije sam rekla DA dvojim srcem“3

Grafik 1: Ciklus dnevnog rada u pripremnim vrti-ćima

Prilagođavanjesadržaja i/ili

pristupa

Planiranjeaktivnosti

Realizacijaaktivnosti

Dnevna re�eksija na rad

i sprovođenjeaktivnosti

3Vaspitačicatokomevaluacije.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

16

Sljedeća aktivnost realizovana u okviru kompo-nente 2 Projekta usmjerena na profesionalni razvoj nastavnika odnosi se na obuke organizovane u okviru programa Uključivanje RE đece u osnovnoškolsko ob-razovanje.

Cilj ovog programa čini prevencija i smanjenje odustajanja od redovnog pohađanja nastave tokom prvih godina školovanja putem: kvalitativnog obe-zbjeđivanja mehanizama za uključivanje i ostanak RE đece u redovnom osnovnoškolskom sistemu, progra-ma za primjenu samoprocjene i vršnjačke procjene, kreiranja mehanizama praćenja uključivanja RE đece u osnovnoškolski sistem, principa vođenja slučaja, in-dividualne podrške RE đeci za uključivanje i ostanak u redovnom osnovnoškolskom sistemu, mehanizama saradnje i komunikacije u školi, saradnje s roditeljima, saradnje sa zajednicom, civilnim sektorom, instituci-jama socijalne zaštite i sl.

Grafik 2: Koncept rada

Vođenje slučaja (I, II i III modul) odnosi se na tri faze i nivoa rada:Vođenjeslučajauučionici, uško-liiuzajednici. Učesnici ovih modula su direktori iz osam pilot škola ili predstavnici uprave škole, stručni saradnici i praktičari. Ukupan broj učesnika po mo-dulu bio je 36, a obuka je trajala 48 sati. Propratne aktivnosti facilitirane su i realizovane putem tzv. coaching-a ili praktičnih kraćih obuka, kojih je bilo ukupno tri, nakon svakog modula. Rezultati se od-nose na unapređenje okruženja za učenje i praćenje nastave za RE đecu, organizovanje osam događaja za roditelje sa interaktivnim djelovima programa, odabir i formiranje timova koji vode slučaj đece u riziku od odbijanja ili napuštanja nastave, mapiranje zajednice, povezivanje i umrežavanje sa resursima u zajednici na direktnom radu u vođenju slučaja i sl.

Interaktivne metode rada u multikultural-nom kontekstu (IV modul), obuka za nastavnike razredne nastave iz osam pilot škola, i Interkultu-ralna učionica/škola (V modul), obuka za nastavni-ke predmetne nastave iz osam pilot škola, odvijale su se kroz vježbe, diskusiju i refleksiju na stavove i predrasude, zatim kroz praktičnu primjenu prilago-đenih sadržaja uz korišćenje interaktivnih metoda, vježbe davanja i primanja povratne informacije i primjeni ove tehnike u radu sa đecom i kolegama. Takođe, radilo se i na samoprocjeni postignuća. Po-sebno ističemo obuku za kolege u školi koje su reali-zovali nastavnici koji su pohađali obuku, uz podršku stručnih saradnika i voditelja Projekta. Propratne

aktivnosti u vidu obuka za kolege urađene su u četiri škole, u okviru PRNŠ aktivnosti, a u toku je realizacije ostalih obuka.

Pozitivna disciplina (VI modul), obuka za ra-zredne starješine iz osam pilot škola, realizovana je s ciljem upoznavanja faza razvoja grupe, sa nagla-skom na procesnom radu sa đecom kroz definisa-nja pravila grupe, stvaranja podsticajnog okruženja i povećanja učešća đece, kao i smanjenja pasivnog i aktivnog odbijanja učešća u nastavi.

Projekat Servisi inkluzivnog obrazovanja, kao i aktivnosti na profesionalnom razvoju nastavnika ostvaruju vidljive rezultate u konkretnoj primjeni u praksi. Osim trenutne primjenjivosti u direktnoj praksi, Projekat je stvorio mehanizme za dalji rad i usavršavanje nastavnog kadra kroz stvaranje mreže vršnjačke podrške i jasnih preporuka za dalju imple-mentaciju istih i sličnih programa u radu sa đecom. Korisne preporuke nalaze se u publikacijama Priruč-nikzarealizacijupripremnihvrtićaiPlaniprogrampripremnihvrtića, kao i brojnim radnim materijali-ma nastalim u okviru rada na vođenjuslučaja koji će takođe biti objedinjeni u priručnik.

Na samom kraju, nadamo se, da će realizovane aktivnosti unaprijediti kvalitet obrazovne inkluzivne prakse u Crnoj Gori.

Moduli i teme koje obuhvataju

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

17

Sistem profesionalnog razvoja nastavika u Crnoj Gori formiran je u okviru obrazovne reforme ko-

ja je u toku. U njegovom osmišljavanju učestvovali su predstavnici centralnih institucija obrazovnog sistema, kao i predstavnici škola i vrtića. Sistem smo oblikovali u skladu sa potrebama nastavnika u Crnoj Gori, pri čemu smo koristili sopstvena iskustva, kao i primjere najbolje evropske prakse i prakse razvijenih zemalja svijeta.

U skladu sa principom kontinuiranog razvoja koji jeste uslov svakog napredovanja, Zavod za školstvo/Odsjek za KPR nastoji da postavljeni sistem unapređu-je, modernizuje i usaglašava sa trenutnim potrebama nastavnika i najnovijim trendovima u ovoj oblasti ob-razovanja. Takođe, putem analiza i istraživanja pratimo nivo ostvarenosti planiranog, te razmatramo efikasnost primijenjenih rješenja i planiramo naredne korake.

Analizrajući sve raspoložive resurse konstatovali smo da bi „alatka“ kojom nastavnik procjenjuje svoj tre-nutni status u profesiji, te na osnovu čega procjenjuje svoje potrebe i korake za dalje napredovanje, trebalo da bude što sadržajnija, pa, samim tim, i konkretnija i primjenljivija. Procenjujući da su eksperti Britanskog savjeta u dokumentu Okvir za kontinuirani profesional-ni razvoj nastavnika engleskog jezika osmislili takve in-strumente, odlučili smo da, uz njihov pristanak, taj okvir prilagodimo svim nastavnicima u Crnoj Gori. Naravno, uz prethodnu procjenu da Okvir odista prati sve savre-mene trendove u obrazovanju, posebno kada je profe-sionalni razvoj nastavnika u pitanju, te da je uklopljiv u sistem koji već posjedujemo.

Još jedan razlog da se detaljnije pozabavimo ovom oblašću jeste uvođenje u sistem modela licenciranja i

RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA

Dr Dušanka PopovićvoditeljkaOdsjekazaKPR,Zavodzaškolstvo

NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

18

relicenciranja nastavnika 4 za čiju primjenu je neophod-no uraditi standarde za nastavnike. Model licenciranja i relicenciranja nastavnika i rukovodilaca u obrazovanju podrazumijeva da se profesionalna znanja i vještine obnavljaju i podnose dokazi o tome na period od pet godina – što zahtijeva pecizan i pouzdan proces samo-procjene i promišljanja o ličnom razvoju i unapređiva-nju. Osim toga, ne ostavlja se prostor za opredeljenje da „volim“ ili „ne volim“, „želim“ ili „ne želim“ da se pro-fesionalno razvijam, već to postaje imperativ profesije i uslov za ostanak na poslu koji se obavlja.

Razvojne faze u profesionalnoj karijeri nastavnika osnova su za sopstveno pozicioniranje u profesionaloj karijeri i vodič za sveobuhvatni pristup profesionalnom razvoju. Procjenjujući mogućnosti i potrebe našeg obrazovnog sistema, radna grupa 5 opredijelila se za šest razvojnih faza:

Razvojna faza 1: nastavnik bez odogovarajuće stručne spremeRazvojna faza 2: nastavnik početnikRazvojna faza 3: nastavnik u razvojuRazvojna faza 4: kompetentan nastavnikRazvojna faza 5: uzoran nastavnik Razvojna faza 6: nastavnik ekspert

Uz svaku fazu dat je kratak profil (opis) nastavnika koji pripada toj fazi, karakteristike koje u toj fazi nastav-nik može imati, razvojna polazišta i potrebe koje kara-ketrišu fazu, zatim prijedlozi kako se može ostvariti na-predak i kako se mogu planirati naredni koraci. Takođe, navedeni su pozitivni znaci razvoja koje nastavnik kod sebe može prepoznati, i pružena određena pomoć u procjeni oblasti koje bi se mogle unaprijediti (vidi Prilog 7.1. u Profesionalni razvoj na nivou škole/vrtića, priruč-nik za škole/vrtiće, str. 30, 2013).

Razvojna faza

Nastavnik bez odgovarajuće stručne spreme

Nastavnik početnik

Nastavnik u razvoju

Kompetentan nastavnik

Uzoran nastavnik

Nastavnik ekspert

1

2

3

4

5

6

Kratak profil

RAZVOJNE FAZE U KARIJERI NASTAVNIKA

Nestručno zastupljena nastava: studenti apsolventi i nastavnici bez odgovarajuće kvalifikacije.

Pripravnik i nastavnik nakon položenog stručnog ispita u prvoj godini samostalnog rada.

Nastavnik koji je položio stručni ispit sa više od dvije godine radnog iskustva koji unapređuje svoja znanja i vještine u odnosu na nastavu i učenje/vaspitno-obrazovni rad.

Nastavnik koji aktivno prati dešavanja u struci, stiče vještine i znanja i primjenjuje ih u praksi; mentor nastavniku pripravniku; član tima za PRNŠ/V, član tima za samoevaluaciju vaspitno-obrazovne ustanove; realizator akcionih istraživanja u svom odjeljenju/vaspitnoj grupi.

Nastavnik koji je primjer ostalim kolegama, ispunjava uslove za zvanje nastavnik mentor, ima važnu ulogu u stučnim udruženjima i mrežama, član je tima za akciona istraživanja u školi/predškolskoj ustanovi.

Nastavnik koji svojim znanjima i vještinama doprinosi razvoju i unapređenju obrazovnog sistema, stiče uslove za viša zvanja (savjetnik, viši savjetnik i istraživač u nastavi), član je istraživačkog tima na niovu obrazovnog sistema.

Tabela 1: Prikaz razvojnih faza u karijeri nastavnika i kratak profil nastavnika u određenoj fazi

4ModellicenciranjairelicenciranjanastavnikapredstavljenjeuPRNCGbr.7,Zavodzaškolstvo,Podgorica,2011,str.15.. 5Članiceradnegrupebilesu:drDušankaPopović,mrLjiljanaSubotić,AleksandraVešovićIvanović,mrVesnaStojanović,JadrankaRadunović,VesnaDimitrijević,LjiljanaAdžićiDraganaJanković.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

19

Kako bi nastavnik lakše odredio svoje potrebe i planirao aktivnosti profesionalnog razvoja kroz koje će na njih odgovoriti, trebalo je precizirati postignuća kojima nastavnik, u određenoj fazi svoje profesionalne karijere, stremi. Tako su osmišljeni standardi nastavne prakse/vaspitno-obrazovnog rada6 (prilog 7.2, isto) ko-ji pokazuju šta nastavnik treba da bude u mogućnosti da primijeni u praksi na kraju određene razvojne faze. Standardi su postavljeni u odnosu na sljedeće aspekte obrazovno-vaspitnog rada:

– planiranje i pripremanje nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada, podrška učenicima/djeci,

– organizacija i realizacija nastave i učenja/vaspitno-obrazovnog rada,

– procjenjivanje i ocjenjivanje učenika/procenjivanje razvojnog napretka djece,

– poznavanje struke,– profesionalni razvoj. Standardi su urađeni u odnosu na tri razvojne faze:

nastavnik početnik (faza 2), nastavnik u razvoju (faza 3) i kompetentan nastavnik (faza 4), iz nekoliko razloga: na-stavnika bez odogovarajuće stručne spreme, što najčešće podrazumijeva apsolvente iz struke ili izvođenje nastave jednog predmeta od strane nastavnika druge struke, u našem sistemu nema previše; posljednjim dvijema faza-ma (faze 5 i 6) pripadaju nastavnici dovoljno kompetentni da procjenjuju svoju praksu i postavljaju ciljeve svog daljeg razvoja. Takođe, smatramo da u sistemu svi nastavnici, bez razlike, treba da dostignu nivo razvojne faze 4, tj. da tokom svoje profesionalne karijere postanu kompetentni nastavnici. Ukoliko je drugačije, to znači da se oni nijesu profesionalno razvijali i napredovali, čime se gubi potreb-na kompetentnost.

Standardi koji se pripremaju u okviru modela licen-ciranja i relicenciranja nastavnika postavljeni su u od-nosu na aspekte vaspitno-obrazovnog rada koji slijede. Kao takvi, oni su kompatibilni sa prethodno pomenutim stanadardima i usmjereni ka istom cilju, što je i logično.

1. Učenici i proces učenja

2. Sredina i uslovi za učenje

3. Poznavanje struke i predmetnog programa

4. Poznavanje metodike predmeta

5. Planiranje

6. Procjenjivanje i ocjenjivanje

7. Profesionalni razvoj

8. Liderstvo i saradnja

Prve standarde Zavod za školstvo uradio je u od-nosu na viša zvanja nastavnika (Naša škola – standardni za nastavnička zvanja, Zavod za školstvo, 2008). Stan-dardi jasno opisuju šta se očekuje od nastavnika nosi-oca određenog zvanja i promovišu tri glavna aspekta profesionalnog razvoja: profesionalna svojstva i vrijed-nosti, profesionalno znanje i razumijevanje i profesio-nalne vještine.

Razvojne faze, pak, opisuju profesionalni put nastav-nika koji prati stalno napredovanje bez obzira da li je on zainteresovan da postane nosilac višeg zvanja ili ne. To je put kojim svi nastavnici treba da prođu tokom profe-sionalne karijere kako bi očuvali svoju kompetentost. Ne sumnjamo da će instrument koji smo pripremili, uz one koji već postoje, pomoći nastavnicima da prepoznaju svoju trenutnu poziciju u profesionalnoj karijeri, te da će uspješnije i svrsishodnije planirati svoj profesionalni razvoj i napredovanje.

6Vaspitno-obrazovniradodnosisenaprocesskojiseodvijauvrtiću.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

20

Radoje Stanišić, profesorcrnogorskog-srpskog,bosanskogihrvatskogjezikaiknjiževnostiOŠ„BlažoJokovOrlandić”,Bar

POVODOM PROJEKTA KAKO UČENICMA POMOĆI DA STVARAJU...

I USMENO I PISANO

Pitanje stvaranja usmenih i pisanih tekstova u XXI vijeku je, za većinu nas, prilično neočekivano i na-

izgled suvišno. Zar se ne podrazumijeva da sve lakše pišemo i govorimo? Je li to problem danas kada sa sva-kog mjesta možemo i napisati i reći šta želimo i kome god hoćemo? Mi koji se ovim pitanjima bavimo znamo da jeste i tražimo uzrok. Da li je problem u 160 karakte-ra SMS-a, ili u foto konverzaciji na Facebook-u, ne zna-mo, ali znamo da naši učenici sve teže pišu, a i govore.

U takvoj atmosferi svaka je pomoć dobrodošla – naročito ako dolazi sa pravog mjesta i od kompetent-nih ljudi. Mi smo je dobili od Zavoda za školstvo, u vidu Projekta Kakoučenicimapomoćidastvarajuusmeneipisane,umjetničkeineumjetničketekstove.

Ako smo nekada i pomislili da se to dešava samo nama, da je nevjerovatno da uopšte govorimo o pisan-ju i govorenju, sada smo sigurni da problem postoji i

da su ljudi riješeni da ga umanje, da ne kažem i riješe. Da stvar bude čudnija svako od nas zna odgovor i ime obješnjenje, a ono se formuliše jednom riječju – čitanje. Šta se desilo sa čitanjem danas kada po knjigu ne mo-rate nigdje ići, kada je sve tu, na par „klikova”, kada je sve prevedeno i objašnjeno? Na ova pitanja nemamo odgovor, ali ozbiljnu analizu očekujemo od, ili sa istim ti-mom koji je realizovao Projekat Kakoučenicimapomoćidastvaraju....

Kako to mi, zapravo, možemo pomoći, čime možemo pokrenuti dječju inventivnost, potrebu da nešto napišu i kažu? Odgovore na ova, ali mnoga dru-ga pitanja, pronalazili smo na radionicama i tokom druženja u okviru Projekta, ali i izvan njega – pokrenuti aktivnostima i idejama sagovornika. Jedan termin „leb-di” iznad svih nas i vraća nas na sam početak, na prve korake, a glasi proces i ima veze sa postupnošću. Pisanje je proces i mora imati faze. Kako smo to previdjeli, zašto smo imali utisak da se neke stvari podrazumijevaju i da dolaze spontano? Naročito je zanimljino to što smo još bili u postupcima s kraja prošlog vijeka, što su stari metodičari govorili iz nas – jer smo očekivali čudo.

Danas, kada je iza nas zaokružena priča o stvaranju usmenih i pisanih, umjetničkih i neumjetničkih teksto-va, razmišljamo samo o momentu vremena. Kada i ko-liko prostora odvojiti za ovu oblast, kako je predstaviti i objasniti kao veoma važnu kariku u lancu opšteg obra-zovanja... Jedno je sigurno – rezultati su proporcionalni vremenu utrošenom za planiranje, pripremu i realizaci-ju, što, složićete se, zna da potraje. Istina, nekada to bu-de izvan proporcije i očekivanog – ali rijetko, baš rijetko.

ISKUSTVA IZ ŠKOLA

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

21

Milutin Šćekić, pedagogOŠ„RadomirMitrović“,Berane

PRNŠ: UČITI IZ ISKUSTVA, OD KOLEGA I UČENIKA

U OŠ „Radomir Mitrović“ u Beranama od 2008. go-dine, uspješno se realizuju aktivnosti predviđe-

ne planom profesionalnog razvoja na nivou škole. Za uspješnu realizaciju zaslužan je tim za PRNŠ koji čine: Jovan Mališić, direktor, i profesori: Miloje Luković, Mira Lutovac, Jadranka Čukić, Dušica Šćekić, Anica Paunović, Senka Živković, Dijana Sekulić, Dubravka Keković i koor-dinator tima Milutin Šćekić, pedagog.

Zavod za školstvo je, u okviru redovne obuke na-stavnika, u našoj Školi realizovao više regionalnih se-minara na teme: interaktivne metode u nastavi, pro-cjenjivanje i ocjenjivanje u nastavi, mentorstvo i dr. Zahvaljujući tome, naši nastavnici bili su u prilici da se u većem broju uključe u obuku. Aktivnim učešćem tokom obuke i primjenom naučenog prilikom planiranja i rea-lizacije procesa nastave/učenja, nastavnici unapređuju cjelokupan vaspitno-obrazovni proces, kao i kvalitet znanja učenika. Takvi rezultati potvrđuju opravdanost organizovanja različitih vrsta edukacija, u školi i van nje.

Povezujući naučeno sa svojim iskustvom, nastav-nici su osmislili niz raznovrsnih inovativnih nastavnih časova, kroz koje bogate i unapređuju svoj rad, kao i proces učenja učenika. Posebno važnom smatramo razmjenu iskustava u primjeni inovativnih metoda i tehnika rada, pa se kroz PRNŠ pripremaju i realizuju i takve aktivnosti. Nastavnici neposredno, ličnom ak-tivnošću razmjenjuju iskustva, što je najbolji način da vide, saznaju i kritički prihvate neku ideju ili inovaciju. Kroz različite aktivnosti nastojimo da sve nastavnike ko-ji pripadaju određenom stručnom aktivu ili razrednom vijeću mobilišemo i uključimo u aktivnu razmjenu ideja, znanja i vještina kojima raspolažu.

U okviru plana PRNŠ-a jedan od prioriteta odno-sio se na stvaranje sigurne sredine za učenje, život i rad učenika, a jedna od aktivnosti kroz koju smo nastojali da realizujemo ovaj cilj jeste Program zaštite učenika od nasilja. Opšti cilj programa zaštite učenika od nasilja jeste unapređenje kvaliteta života učenika primjenom mjera prevencije za stvaranje bezbjedne sredine za nji-

hov život i rad i mjere intervencije u situacijama kada se javlja nasilje, zlostavljanje i zanemarivanje u školi. Proje-kat je uradio tim za PRNŠ, a realizuje ga uz pomoć odje-ljenjskih starješina i nastavnika građanskog vaspitanja.

Razrješavajući konflikte i tražeći najprihvatljivi-je rješenje za sukobljene strane, učenici su u prilici da ovladaju prijeko potrebnim socijalnim vještinama i us-postavljanjem kompromisa, te razvoj tolerantnog od-nosa prema osobama sa drugačijim mišljenjima, potre-bama i interesima.

Na kraju, naše dvogodišnje iskustvo u radu na ovom Programu i rezultati evaluacije upućuju nas da vjerujemo u smisao ovakvog rada u školi. Tačnije, Pro-gram je uticao na razvijanje atmosfere koja omogućava spontanu i slobodnu komunikaciju u učionici, u kojoj učenici znatno jednostavnije izražavaju svoje mišljenje i osjećanja. Učenici koji su učestvovali u programu da-leko su spremniji da uspostavljaju kooperativne odnose i afirmativnu komunikaciju. Oni su tolerantniji prema različitostima u odjeljenju (različitim sposobnostima, vjerskim i nacionalnim različitostima).

Podizanje ove tolerantnosti na veći nivo kao i uče-nje kooperativne komunikacije vjerovatno su značajni razlozi zbog kojih su i učenici slabijeg uspjeha tokom rada u radionicama daleko otvoreniji, prihvaćeniji, a samim tim i produktivniji. Evaluacija pokazuje još jedan značajan podatak, a to je da su se konflikti bilo koje vrste u Školi, tokom izvođenja Programa, značajno smanjili.

S druge strane, Program nastavnicima omogućava da mnogo bolje razumiju potrebe učenika i uspostave uspješniju komunikaciju sa njima, a motivisanost i an-gažovanost od strane učenika doživljavaju kao značajno potkrepljenje i podsticaj u radu.

Nastavnik uči u tokom svoje nastave, od svojih kole-ga i iz literature. „Iznad svega ostalog, stvaralački nastav-nik vidi samog sebe kao učenika, učeći sa učenicima i od njih, učeći iz provjeravanja ideja u praksi ...“ (Alan Mojl).

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

22

zredne nastave, Marija Jeremić, profesorica razred-ne nastave, Alenka Moračanin, profesorica razredne nastave, Slavica Mrdak, profesorica istorije i geogra-fije, Žaklina Smolović, profesorica engleskog jezika.

Timski rad posebno je važan za dobro funkci-onisanje PRNŠ modela, jer se njime obezbjeđuje intenzivna saradnja i međusobna povezanost na-stavnog osoblja. Timski rad je interaktivni proceskojiomogućavadaljudirazličtogstepenastručno-sti proizvedu kreativna rješenja za zajednički defi-nisaneprobleme.Timski rad je način preko koga se ostvaruju mnogi oblici učenja i razvijaju djelotvorni pristupi koji se grade na bogatstvu i raznovrsnosti znanja.

Plan za PRNŠ u našoj školi urađen je na osnovu iskazanih potreba nastavnika, samoevaluacije škole i na osnovu ekstreno-interne provjere znanja uče-nika. Ključni cilj profesionalnog razvoja u našoj Školi jeste kontinuirano unapređivanje kvaliteta nastave. Sa zadovoljstvom možemo konstatovati da su u na-šoj Školi do sada realizovane sve aktivnosti predvi-đene dvogodišnjim planom profesionalnog razvoja.

Jedna od realizovanih aktivnosti je i radioni-ca Jačanje komunikacijskih vještina. Radionicu su vodile Olivera Marković i Slavica Mrdak, a cilj je bi da se osnaže članova kolektiva za bolju i uspješni-ju komunikaciju. U uvodnom dijelu radionice rađen je test aktivnog slušanja jer je aktivno slušanje usko povezano sa kvalitetnom komunikacijom. Uslijedila je prezentacija o komunikacijskim vještinama, nakon čega su rađene dvije vježbe o nenasilnoj komunika-

Kvalitetnije obavljanje posla, unapređenje nasta-ve i stvaranje kompetentnog nastavnika u obra-

zovno-vaspitnom sistemu ostvaruje se putem pro-fesionalnog razvoja zaposlenih. Važna komponenta profesionalnog razvoja jeste stručno usavršavanje nastavnika.

I u tradicionalnim i savremenim modelima profesionalnog razvoja nastavnika, prihvaćeno je da nastavnici treba da razvijaju svoje sposobnosti i usvajaju nova znanja i vještine neophodne za po-stizanje profesionalnih zadataka na kompetentan način. Uspješnost realizacije obrazovanja učenika u velikoj mjeri zavisi od znanja, umjenja, sposobnosti i vještina nastavnika tj. od profesionalnih kompeten-cija koje nastavnik posjeduje.

Tim za profesionalni razvoj na nivou škole čine: Nevenka Bošković, direktor škole, Olivera Marković, pedagogica, koordinatorka, Jelena Ristić, profesori-ca razredne nastave, Tanja Bulatović, profesorica ra-

Olivera Marković, pedagogicaOŠ„AleksaBećoĐilas“,RavnaRijeka

TIMSKI RAD – SIGURAN USPJEH

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

23

ciji (rad u paru). Takođe, prezen-tovane su ka-rakteristike ko-munikacije koja nam prija i koja nam ne prija. Svi članovi su aktiv-no učestvovali u realizaciji plani-ranih aktivnosti.

Osim nave-denog, realizo-vana je i radio-nica Liderstvo. Radionicu je osmislila i reali-zovala direktorica Škole Nevenka Bošković. Cilj je bio da se nastavnici osnaže, motivišu i doprinesu efika-snosti i uspjehu učenika i škole u kojoj rade. Naime, svaka moderna organizacija od svog zaposlenog za-htijeva kompetentnost, samodisciplinu, individualnu odgovornost, spremnost da se donesu teške odlu-ke, primijene organizacione vrijednosti, inicijative, uspješno komuniciranje, itd. U svom poslu svi smo lideri i svi organizujemo svoj rad i donosimo važne odluke, na nivou na kojem smo. Nastavnik je lider u učionici, i od tipa kojem pripada, u stvari, često zavi-si atmosfera u učionici. Ako podstiče učenike, ohra-bruje ih, učenici mu vjeruju i slijede ga, on je pravi lider, za razliku od onih nastavnika koji se ponašaju autoritarno, tj naređivački. Liderstvo je zapravo na-čin ponašanja, a ne formalni autoritet.

Nakon prezentacije o liderstvu otvorena je ra-sprava u kojoj je učestvovao veći broj nastavnika. Potom su nastavnici popunili anketu za samopro-cjenu u odnosu na prepoznavanje tipa lidera kojem, u okviru svog posla u učionici, pripadaju. Anketa je pokazala da jedan broj nastavnika još uvijek pripada tipu autokratskog vođe, koji podrazumijeva strogu disciplinu, bez demokratičnosti. Smatramo da će ova radionica o liderstvu podstaći kolege na pro-mjene, ohrabriti ih da pokušaju da mijanjaju dosa-dašnje stavove.

U okviru PRNŠ aktivnosti uradili smo i analizuradadodatneidopunskenastaveislobodnihaktiv-nosti

Cilj analize bio je unapređivanje rada dopun-ske i dodatne nastave i prevazilaženje eventualnih problema i poteškoća. Izvršena je detaljna analiza održanih časova dodatne, dopunske nastave i slo-bodnih aktivnosti po razredima, u čemu su učestvo-

vali svi nastav-nici. Analizom je ustanovljeno da se dodatna i dopunska na-stava u našoj Školi redovno održava. Tako-đe, ustanovlje-no je da većina nastavnika ima urađene plano-ve za dopunsku i dodatnu na-stavu. Najviše zabrinjava neza-interesovanost

učenika za pohađanje dodatne nastave. Smatramo da nastavnici treba da osavremene dodatnu nastavu putem korišćenja savremenih nastavnih sredstava, zatim, praćenjem savremenih zbivanja iz oblasti iz koje organizuju ovu vrstu nastave, eventulanu pro-mociju učeničkih postignuća i sl. Bilo je prijedloga da se organizuju kvizovi znanja u saradnji sa drugim školama, kao mogući izazov za bolje učenike.

Takođe, u martu 2013. godine za nastavnike naše Škole i nastavnike JU OŠ „Pavle Žižić“ u orga-nizaciji Zavoda za školstvo, kao podrška PRNŠ-u, realizovan je program obuke Kooperativno učenje u nastavi. Seminar je održan u OŠ „Pavle Žižić“ u Nje-gnjevu. Nastavnici su, na seminaru, proširili svoje znanje o kooperativnom učenju, značaju koopera-tivnog učenja u nastavi, razlici između takvog učenja i grupnog rada kakvog ga mi do sada poznajemo. Seminar je vodila Mladenka Perić, profesorica nje-mačkog jezika iz OŠ „Boško Strugar“ iz Ulcinja. Ona je, kao trener u okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope, imala obavezu da osmisli i realizuje ovakav program obuke. Kvalitet sadržaja, vođenja seminara i uslova za rad od strane učenika ocijenjen je najbo-ljom ocjenom.

Zaključujemo da je proces PRNŠ-a dugotrajan i zahtjevan, da ima mnogo toga što se može uraditi i promijeniti. Mi smo uspjeli da, i pored mnogo poteš-koća – uglavnom materijalnih, realizujemo sve pred-viđene aktivnosti za period od dvije godine. Planira-ne ativnosti bolje bi se i kvalitetnije realizovale da smo u boljoj materijalnoj poziciji, jer je želja nastav-nika ovog kolektiva za stalnim usavršavanjem velika.

U našoj Školi će se i dalje, u kontinuitetu i, nada-mo se uz bolje materijalne mogućnosti, organizovati aktivnosti profesionalnog razvoja nastavnika.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

24

Mr Sreten Lutovac, direktorGimnazija„PantoMališić“,Berane

OD IDEJE DO AKCIJE

Kako je profesionalni razvoj jedan od ključnih zahtjeva koje pred nastavnike postavlja savremeni

obrazovni sistem u našoj zemlji, u beranskoj gimnaziji nekoliko poslednjih godina na sveobuhvatan način ana-liziramo različite aspekte kontinuiranog unapređivanja kompetencija nastavnika, sa ciljem da razumiju i prihva-te aktuelne promjene u obrazovnom procesu. Uvjereni smo da će na taj način mnogo bolje i efikasnije da ih implementiraju u svom svakodnevnom radu.

Značajnu podršku našim prvim koracima na ovom polju pružao je Zavod za školstvo, koji je omogućio na-stavnicima, kroz pohađanje nekoliko modula koji su tretirali oblasti od krucijalne važnosti za unapređivanje njihovih vještina i kompetencija, da svoju novu ulogu u odnosu na reformisane nastavne programe, nastavne sadržaje i metode njihovog prezentovanja učenicima, što bolje razumiju i realizuju. U tom periodu, moramo i

to izdvojiti, kod značajnog broja nastavnika nije postoja-la jako izražena želja za stručnim usavršavanjem. Još uvijek je bilo aktuelno razmišljanje da su nastavnici na studijama dovoljno edukovani i obučeni, što je podrazu-mijevalo da svoj posao mogu da rade na skoro isti način do poslednjeg dana radnog vijeka. Važan je bio odgo-voran odnos prema administrativnim zahtjevima koji su u to vrijeme bili značajno istaknuti: uredno vođenje pedagoške dokumentacije, godišnjih i mjesečnih plano-va, dnevnih priprema itd.

Kako je prolazilo vrijeme, tako je dolazilo do promjene u načinu razmišljanja u odnosu na navedenu problematiku, jer je „odgovor“ svih nadležnih instituci-ja bio jedinstven – da reformisana gimnazija može da bude naša realnost samo uz kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika, naravno, uz aktivno učešće svih dru-gih aktera koji prate proces reforme. Značajnu ulogu su odigrali i učenici, koji su dolazeći iz osnovne škole dono-sili neke drugačije, nove navike u oblasti rada u učionici, u načinu ostvarivanja ciljeva u nastavi putem aktivnosti koje prate njihovu realizaciju, a koje su, pretpostavlja-mo, rezultat ranijih reformskih koraka tih ustanova. Nastavnici su u značajnoj mjeri počeli da primjenju-ju nove nastavne metode, a učenici sve više da budu aktivni učesnici nastavnog procesa. Možda će prava potvrda prethodno navedenog biti i sljedeći podatak: amfiteatar Gimnazije koji je ranije bio korišćen samo za školske svečanosti nekoliko puta godišnje, pretvoren je u multimedijalnu salu koja pruža brojne mogućnosti za drugačiji pristup nastavnom procesu. Kroz takav na-stavni proces ogleda se primjena unaprijeđenih vještina

IZ UGLA DIREKTORA

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

25

i kompetencija nastavnika, kao i aktivno učešće učenika u procesu učenja. Za ovu multimedijalnu salu, koja je do skoro bila rijetko posjećen amfiteatar, sada je neo-phodno danima unaprijed planirati termin za nastavu zbog velikog broja zahtjeva nastavnika.

Naravno, svi pozitivni rezultati profesionalnog razvoja nastavnika svoju primjenu nalaze i u klasičnom učioničkom prostoru u situacijama kada se nastavnim sadržajima prilazi na jedan drugačiji, kreativniji način, i kada su uključene nastavne metode koje su adekvatno prilagođene sadržajima i ciljevima.

Takođe, značajno je povećano prisustvo timskog rada na svim nivoima. Sve prednosti timskog rada same su nametnule potrebu kod nastavnika da na drugačiji, ali ujedno produktivniji način planiraju i pripremaju na-stavu, kao i da realizuju i evaluiraju ostvareno. Naravno, u ovom dijelu postoji značajan prostor za dodatna ula-ganja u narednom periodu, ali je veoma važna činjenica da je horizontalno učenje postalo segment našeg pro-fesionalnog života. Čak je i naša pauza poznatija kao „veliki odmor“ izmijenila svoja ranija obilježja i postala značajan prostor za svakodnevnu razmjenu profesio-nalnih dilema nastavnika, kada oni razgovaraju o svojim iskustvima iz prakse, o rezultatima i refleksijama sop-stvenog rada, o razvoju i napredovanju svojih učenika.

Kako je profesionalni razvoj svakog nastavnika vrlo kompleksan, ali i vrlo specifičan proces, jer se, kako unu-tar ustanove tako i između škola razlikuju znanja, vještine i sposobnosti koje je neophodno da pojedinci razvijaju i unapređuju, smatrali smo da bi bilo dobro da se često sprovodi samoevaluacija u različitim područjima kako bismo utvrdili prioritete za unapređivanje kompetenci-ja i vještina nastavnika, odnosno kako bi oni prepozna-li područja sopstvenih snaga i slabosti. Cilj nam je da

sveobuhvatno pređemo put od ideje do akcije čiji bi se efekti ogledali u onome što je ključni elemenat u čitavoj priči – kvalitetan nastavni proces i dobra postignuća učenika. Tako smo krajem drugog klasifikacionog pe-rioda sproveli istraživanje koje se odnosilo na oblast ocjenjivanja i procjenjivanja, u kojem su učestvovali učenici (reprezentativni primjerak) i nastavnici. Na-kon analize dobijenih rezultata izrađene su brošure za nastavnike i učenike čiji je ključni cilj bio da ukažu na trenutno stanje, sa akcentom na segmentima koje je moguće unaprijediti, a samim tim i ostvariti dobre efekte u nastavi. Brošura za nastavnike bila je tako kon-cipirana da je njena uloga, osim prethodno navedene, uz isticanje preporuka iz savremene pedagoške prakse, bila i da podstakne proces samoevaluacije pojedinca, jer smo uvjereni da je nastavnik danas, mnogo više ne-go u prethodnim godinama, spreman da analizirajući svoje kompetencije, radi na njihovom unapređivanju. Pozitivni efekti navedenih aktivnosti utvrđeni su kod svih aktera obrazovno-vaspitnog procesa tako što je nakon narednog ocjenjivačkog perioda ponovo realizo-vano istraživanje iz navedene oblasti. Ujedno, uočeni su novi prostori za istraživanje i nove šanse za ulaganje sa ciljem strukturiranja što kvalitetnijeg nastavnog proce-sa.

Dakle, izdvojili smo samo jedan segment kojim se bavimo u školskom životu, a koji otvara puteve za unapređivanje profesionalnih sposobnosti i vještina na-stavnika. Uvjereni smo da obrazovno-vaspitni proces, da-nas više nego ranije, otvara mogućnosti ne samo za izdva-janje već i za kvalitetno unapređivanje svih nedovoljno razvijenih ili nedovoljno potenciranih vještina i kompe-tencija nastavnika, što znači da profesionalni razvoj na-stavnika mora biti prioritetno područje, jer će se njegovi efekti neposredno odraziti na postignuća učenika, odno-sno na unapređenje cjelokupnog sistema školstva.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

26

U pripremi za implementaciju reforme skoro svi nastavnici pohađali su neku od ponuđenih obuka kako bi što uspješnije pristupili planiranju i realizaciji nastav-nog procesa. Nastavnici su se redovno odazivali pozivi-ma za učešće u različitim aktivnostima profesionalnog razvoja, svjesni da će to zadovoljiti njihove stvarne pro-fesionalne potrebe i omogućiti im kvalitetno rješavanje mnogih izazova koje promjene donose.

Navodim samo neke od obuka koje su nastav-nici pohađali: Aktivno učenje/nastava, Primjenametoda aktivne nastave, Upoznavanje sa novimnastavnimprogramima,Korakpokorakzaosnov-neškole,Planiranjeiopisnoocjenjivanje,Ambijentuučioniciiodgovarajućaorganizacijarada,Koope-rativno učenje, Inkluzivno obrazovanje, Kreativnorješavanjeproblemauučionici,Ljudskaprava,de-mokratijaimirnorješavanjekonflikata,Nekiaspek-ti savremenenastave...Kao ilustraciju navedenog, ističem da proces nastave realizuje 54 nastavnika, a da je čak 90% nastavnog kadra uspješno usavrša-valo svoje profesionalne kapacitete, učestvujući na seminarima koje su organizovali Ministarstvo pro-svjete i nauke, Zavod za školstvo, Ispitni centar Crne Gore i NVO sektor.

Profesionalni razvoj nastavnika važan je za obezbje-đivanje kvalitetne nastave, uspješne saradnje sa

roditeljima i lokalnom sredinom, i, uopšte, života škole kao zajednice gdje svi činioci imaju jasne ciljeve i viziju sopstvenog razvoja i razvoja škole kao cjeline. Suština profesionalnog razvoja ne ogleda se samo u učešću nastavnika u određenim aktivnostima, već i u primjeni naučenog u radu sa učenicima i kolegama. Kako bi se iz-gradio snažan kolektiv, svaki pojedinac treba da dā lični doprinos, razmijeni svoja iskustva i saznanja sa kolega-ma i shvati da je ključ uspjeha u timskom radu. Nastav-nik koji podstiče cjelovito i uspješno učenje doprinosi kvalitetnijem obrazovanju, a samim tim i uspješnom društvu.

Naša Škola pripada grupi A škola u kojima su prvi put primijenjena reformska rješenja tj. u kojima je zaživjela reforma obrazovanja. Bez obzira koliko su reformska rje-šenja obrazovno-vaspitnog procesa kvalitetna, ne mogu biti kvalitetno implementirana bez stručnog kadra koji je spreman na permanentno usavršavanje. Samo kompe-tentan kadar sposoban je da odgovori svim izazovima pro-fesije i pruži maksimum svojih profesionalnih potencijala. Upravo to je put koji smo slijedili kao jedan od prioriteta ka našem cilju − što uspješnijoj implementaciji reforme.

Jasmina Vukašević,direktoricaOŠ„VukKaradžić“,Podgorica

PROFESIONALNI RAZVOJ – SIGURNA RIZNICA NASTAVNIČKIH KOMPETENCIJA

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

27

Organizovanjem niza seminara, okruglih stolova i foruma, kao i realizacijom projekata, Odsjek za konti-nuirani profesionalni razvoj Zavoda za školstvo, pruža intenzivnu stručnu podršku školama.

Uvođenjem PRNŠ modela sve aktivnosti profesio-nalnog razvoja u školi odvijaju se sistematski i organizo-vano, uz koordinaciju tima za profesionalni razvoj. Iako smo i prije toga organizovali mnoge aktivnosti profesio-nalnog razvoja, njihovo planiranje na nivou organizacije i na ličnom planu doprinosi usmjerenijoj i intenzivnijoj realizaciji navedenog. Nastavnici posjeduju dokumen-taciju i dokaze o svom profesionalnom razvoju (profe-sionalani portfolio, LPPR) koji im pomažu da prepoznaju svoje potrebe i da planiraju aktivnosti putem kojih će uspješno realizovati postavljene ciljeve.

Kao posebno značajnu, ističem obavezu prenoše-nja iskustava sa seminara kolegama u školi. To je jedan od uslova za dobijanje uvjerenja o pohađanoj obuci. Naime, nastavnici imaju obavezu da kroz različite vido-ve saradnje u školi (sastanke aktiva, radionice, ogledne i ugledne časove, prezentacije i dr.) predstave iskustva i saznanja sa seminara. U saradnji sa kolegama prona-laze načine i modele za efikasniju primjenu naučenog u učionici.

U toku ove nastavne godine 21 obuku različite forme pohađalo je 37 nastavnika naše Škole. Ovaj broj nije zanemarljiv s obzirom na to da škola ima ukupno 54 nastavnika. To je značajan pokazatelj savjesnog odnosa prema radu i stručnom napredovanju.

Od projekata koje u našoj Školi realizujemo od prethodne školske godine, izdvojiću dva zato što vjer-no oslikavaju prednosti prenošenja naučenog u školi. Projekat o profesionalnoj orijentaciji je, zahvaljujući vi-

šemjesečnoj obuci, zaživio u Školi kroz niz aktivnosti. Realizovano je šest kreativnih radionica sa učenicima IX razreda, organizovano profesionalno informisanje i sa-vjetovanje učenika, kao i istraživanje šta učenici misle o tome koliko im je profesionalno usmjeravanje bitno za izbor budućeg zanimanja. Realizovana je i prezentacija iskustava kolegama iz drugih škola u okviru obuke koju su organizovali Ministarstvo prosvjete i GIZ.

Projekat Kako pomoći učenicima da uspješnostvaraju usmene i pisane, umjetničke i neumjetničketekstove podstakao je nastavnike na promišljanje o najboljim načinima unapređivanja pismenosti učenika. Kroz konstruktivne razgovore sa kolegama, konkretan rad sa učenicima, te kroz prezentacije na sjednica-ma Nastavničkog vijeća, došlo se do jasnog saznanja o problemima koje učenici imaju prilikom stvaranja umjetničkih i neumjetničkih tekstova. Seminari u okviru Projekta ponudili su nastavnicima veoma funkcionalna rješenja u oblasti osposobljavanja učenika za uspješno usmeno i pisano izražavanje. Nastavnici u učionici, u skladu sa uzrastom, primjenjuju predložen metodski postupak Put stvaraoca. Prednost ovog Projekta je-ste obuhvaćenost svih ciklusa osnovne škole, što nudi kontiunuiran rad i evolutivni napredak u poboljšanju pismenosti kod učenika.

Umješno koristeći svoje potencijale i vrijedno ih dopunjujući i nadograđujući, uspjeli smo da u Školi st-vorimo dobru osnovu za razvoj profesionalnih kompe-tencija. Nastavnici imaju mogućnost izbora, donošenja odluka i realizacije zajedničkih aktivnosti uz maksi-malno ispoljavanje svoje kreativnosti i uz samosvijest o nužnosti edukacije. Da nije tako, u vremenu stalnih promjena i inovacija, kakvo je vrijeme u kojem živimo, naša znanja bi zastarjela i samim tim učenicima neza-nimljiva i neupotrebljiva.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

28

Zavod za školstvo, tj. Odsjek za KPR i Odsjek za me-đunarodnu saradnju, intenzivno sarađuju sa Savje-

tom Evrope prateći aktivnosti u okviru Pestaloci pro-grama i programa Evropskog centra za moderne jezike iz Graca.

Kalendari svih aktivnosti Pestaloci programa i Evropskog centra zamoderne jezike za 2013. godinu nalaze se na sajtu Zavodazaškolstvo, a mogu se pro-naći i na sajtovima pomenutih programa obuke (www.ecml.at odnosno www.coe.int/pestalozzi).

Obuka za trenere Pestaloci programa Ključnaznanja,vještineistavovizasvenastavnike započeta je 2010. godine. Prvi modul (modul A) održan je u Straz-buru u Evropskom centru za mlade Savjeta Evrope, a drugi modul (modul B) u Larnaki na Kipru, uz podršku kiparskog Ministarstva prosvjete. Pet faza serije modu-la je koordinirao tim: Patricia Garouste, Francuska, Ar-thur Ivatts, Velika Britanija i Rasa Askinyte Degesiene, Litvanija. Koordinaciju metodološkog pristupa vodila je Pascale Mompoint-Gaillard u saradnji sa Sekretarijatom Savjeta Evrope.

Kako su treneri važna karika u prenošenju znanja u svakom obrazovnom sistemu, to i Pestaloci program nastoji da obuči tim trenera koji će znanja stečena na obukama prenositi kolegama u svojim zemljama. Tre-ning za trenere pohađala je i Dragana Radoman, pro-fesorica engleskog jezika koja izvodi nastavu u dvije nikšićke škole: u OŠ „Radoje Čizmović“ i OŠ „Milija Nik-čević“. Radionice koje je ona pripremila i realizovala sa svojim kolegama, a koje su bile dio njene obaveze u od-nosu na obuku koju je pohađala, postavljene su na sajt Pestaloci programa.

Planovi časova i radionica sada su dostupni na saj-tu Savjeta Evrope – Pestalozzi program za obrazovanje i jezike. Zainteresovani nastavnici i treneri mogu ih ispro-bati, prilagoditi i razvijati.

(http://www.coe.int/t/dg4/education/pestalozzi/home/default_en.asp)

U resursima za nastavnike (Trainingresources),u onlajn zbirciPestalozziCoreKnowledge,SkillsandAtti-tudesforallTeachers2010/11P-CORE) možete naći i trening plan Rješavanjemkonflikatadomeđusobnograzumijevanja (From Conflict Resolution to Mutual

SEMINARI SE – STALNI PODSTICAJ ZA PROFESIONALNI

RAZVOJ

MEĐUNARODNI SKUPOVI I SARADNJA SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

29

Understanding),nastavnice Dragane Radoman. Trening je realizovan za nastavnike OŠ „Radoje Čizmović“, kao i za koordinatore PRNŠ-a u Nikšiću.

(http://www.coe.int/t/dg4/education/pestalozzi/home/training_units/PCORE_EN.asp)

Program Pestaloci bio bi zahvalan za povratnu in-formaciju o korisnosti raspoloživih resursa, uključujući i njihovo dalje razvijanje na temelju modela iz onlajn zbirke.

U tabeli koja slijedi predstavljeno je učešće nastav-nika i predstavnika obrazovnih institucija iz Crne Gore na seminarima Savjeta Evrope u periodu od juna 2012. do juna 2013. godine.

Nataša Perić,Zavod za školstvo

Snježana BoškovićOŠ „Olga Golović“, Nikšić

Džoana PerkajZavod za školstvoSvetlana ĐurnićOŠ „Pavle Rovinski“, Podgorica

Nataša Perić,Zavod za školstvo

Aleksandra Vešović IvanovićZavod za školstvo

Snježana BoškovićOŠ „Olga Golović“, Nikšić

Ardita Kovačević, OŠ „Maršal Tito“, Ulcinj

Snježana BoškovićOŠ „Olga Golović“, Nikšić

Emina SalihovićOŠ „Boško Buha“, Pljevlja

Evropski centar za moderne jezikeMreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali

Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu, Modul Au projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali

Šta to znači razmišljati istorijski?

Razvoj vještina za upotrebu online resursa u nastavi

Evropski centar za moderne jezikeMreža nacionalnih koordinatora u projektu: Višejezično i interkulturalno obrazovanje – deskriptori i nastavni materijali 2.dio

Različitost u učenju službenog jezika

Jezički deskriptori i bolji uspjeh migranata i manjina u osnovnom obrazovanju

Različita djeca – jednake mogućnosti

Upotreba medija za učeše u demokratskom društvu, Modul B

Ljetnja škola Pestaloci

IME I PREZIME UČESNIKANAZIV SEMINARA

31. maj i 1. jun 2012.

od 24. do 29. septembra 2012.

od 26. do 28. septembra 2012.

30. i 31. oktobar 2012.

od 21. do 23. novembra 2012.

14. i 15. februar 2013.

7. i 8. mart 2013.

22. do 26. aprila 2013.

od 15. do 17. maja 2013.

od 30. juna do 7. jula 2013.

VRIJEME

Grac, Austrija

Strazbur, Francuska

Nikozija, Kipar

Grac, Austrija

Grac, Austrija

Grac, Austrija

Grac, Austrija

Riga,Letonija

Antalija, Turska

Bad Vildbad,Nemačka

MJESTO

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

30

Džoana Perkaj, nadzornicaZavodzaškolstvo

NIKOZIJA, KIPAR

ŠTO ZNAČI RAZMIŠLJATI ISTORIJSKI?

U okviru Pestaloci programa, u organizaciji Savjeta Evrope i Vlade Kipra, u periodu od 25. do 28. sep-

tembra 2012. godine u Nikoziji realizovan je projekat pod nazivomŠtoznačirazmišljatiistorijski?(Whatdoesitmeantothinkhistorically?).Učestvovalo je 15 pro-fesora istorije iz 15 evropskih zemalja i različitih obra-zovnih institucija, koji su za ovaj seminar aplicirali tokom mjeseca juna.

Bili smo u obavezi da se predstavimo kratkim pre-zentacijama na zadatu temu i odgovorimo na sljedeća pitanja: koji su opšti ciljevi nacionalnog kurikuluma na-stave istorije, da li kurikulum promoviše istorijsko razu-mijevanje u odjeljenjima u kojima su zastupljene razli-čitosti, kao i na koji način obrazovna institucija iz koje dolazimo promoviše istorijsko razumijevanje u učionici. Crna Gora se predstavila prezentacijom Istorijskorazu-mijevanjekrozprocesnastaveiučenjaucrnogorskimškolama (Historical Understanding within TeachingandLearningProcessinMontenegrinSchools). Iskori-stila sam priliku da svojom prezentacijom obuhvatim i

naš koncept Istorijepodručja umjesto u svijetu uobiča-jenihIstorijenacije, odnosno, Istorijedržave, kao i kon-cept otvorenog dijela kurikuluma (15 – 20%) koji afirmi-še sadržaj vezan za specifičnosti istorije lokalne sredine. Prezentacije se mogu naći na Internetu (www.pi.ac.cy/pi/files/epimorfosi/synedria/history_pestalozzi_2012/.

Tokom seminara realizovane su sljedeće prezen-tacije i radionice: Dječjapravairadnanastaviistorijena Kipru: inicijative lokalne zajednice koje uključujuučenike različitogporijekla (Children’s rightsand theworkonhistoryeducationinCyprus:communityba-sedinitiativesforstudentsofdiversebackgrounds) – Leda Koursoumba, komesar za dječja prava, Štaznačirazmišljati istorijski? Promocija istorijskog razumije-vanjauradusaučenicimarazličitihsposobnostiipo-rijekla iuspostavljanjekanalakomunikacijesaširomzajednicom (Promoting historical understanding inclassroomsofmixedabilitiesanddiversebackgroundsanddevelopingchannelsofcommunicationwiththewidercommunity)– dr Richard John Harris, Univerzitet

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

31

u Ridingu, predstavnik Savjeta Evrope, Nastavaistorijeiodnosimeđugrupama:primjerKipra(Historyteachingandintergrouprelations:thecaseofCyprus) – dr Cha-ris Psaltis, Univerzitet Kipra, Nastavaistorijezaučenikerazličitog porijekla (Τeaching and learning history tostudents of diverse backgrounds) – dr Eleni Theodo-rou, Evropski univerzitet, Kipar, Kurikulumirazličitostuodjeljenju:izazovizanastavuistorijei„Poglednanašuistoriju”kaoprimjerzanjihovorješavanje(Curriculumtheoryanddiverseclassrooms:challengesforhistoryeducationand‘ALookatourpast’asanexampleoftaking themup) – dr Stavroula Philippou, Univerzitet Kipra, Izrada „velikih slika“ istorije (Developing „bigpictures“ofthepast)– Loukas Perikleous, Univerzitet Kipra, NastajanjesavremeneistorijeKipra–Promovi-sanjeistorijskograzumijevanjauodjeljenjimarazličitihsposobnosti i uspostavljanje kanala komunikacije saširomzajednicomkrozobjektivpionirakiparskogfoto-novinarstva(Modern HistoryofCyprusinthemaking–Promotinghistoricalunderstandinginclassroomsofmixedabilitiesanddevelopingchannelsofcommuni-cationwiththewidercommunitythroughthelensofthe pioneers of Cypriot Photojournalism) – Christos Argyrou, Kiparski pedagoški institut, Poboljšanjeuspje-ha svih učenika u odjeljenjima različitih sposobnostiprimjenomdiferenciranenastave, (Promotingeffecti-venessforallstudentsinmixedabilityhistoryclassro-omsthroughdifferentiatedInstruction) – dr Stavroula Valiande, Kiparski pedagoški institut, Muzički susreti:nastava istorije i istraživanje različitosti krozmuziku,(Musical encounters: teaching history and exploringdiversity throughmusic) – dr Antonia Forari, Kiparski pedagoški institut.

Nijesmo imali vremena za odmor i „prazan hod“. Naš radni dan počinjao je u 8h i trajao je 12 sati, pod budnim okom koordinatorke projekta, dr Chare Ma-kriiyani sa Pedagoškog instituta u Nikoziji. Sve aktivnosti koje su se odvijale van hotela Classic gdje smo bili smje-šteni, bile su istraživačkog karaktera i u funkciji glavne teme. Posjetili smo neolitski lokalitet Chirokitia gde smo imali priliku da vidimo kako se država brine o svom istorijskom nasljeđu. U turističkom mjestu Lefkara po-sjetili smo obrazovni centar (osnovna i srednja škola) gdje smo prisustvovali časovima. U neformalnom dijelu posjete učenici su u holu škole izveli kratak program sa tradicionalnim kiparskim igrama. Mjesto je čuveno u svijetu po izradi čipki, ali i po svom slavnom stanovni-ku Leonardu Da Vinčiju koji je svojevremeno, boravio u Lefkari. U Nikoziji smo obišli liniju ratnog sukoba iz 1974. godine, Greenline, kao i Centar za pomirenje. U muzeju Leventis, prisustvovali smo času istorije odjeljenja jedne osnovne škole, a kasnije, u atrijumu Muzeja, i simulaciji događaja iz srednjevekovne istorije Kipra.

Inače, ova zemlja uzbudljive istorije, ima 952.100 stanovnika. Malo je poznato da Kipar, pored grčkog, jermenskog, libanskog, turskog, ima i snažno italijansko istorijsko i kulturno nasljeđe koje datira iz razvijenog i kasnog Srednjeg vijeka. Od 2004. godine Kipar je puno-pravan član EU.

Učešće u ovom Pestaloci programu obuke bilo je obogaćujuće i nezaboravno. Razmjena iskustava sa ko-legama iz Evrope omogućila je, između ostalog, jasnije sagledavanje prednosti, ali i manjkavosti obrazovnih si-stema zemalja iz kojih dolazimo.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

32

Ardita Kovačević, psihologOŠ„MaršalTito“,Ulcinj

U okviru Pestaloci programa Savjeta Evrope u periodu

od 22. do 26. aprila 2013. godi-ne u Rigi, Letonija, realizovan je program obuke Različitadjeca–jednakemogućnosti. Na ovom seminaru koji je samo prvi dio (drugi dio će se održati u Min-sku, Bijelorusija) učestvovalo je 20 nastavnika iz različitih zema-lja.

Na seminaru su predstav-ljeni ciljevi Pestaloci programa koji se odnose na prihvatanje i afirmaciju Savjeta Evrope i nje-govih vrijednosti: demokratija, poštovanje ljudskih pra-va i vladavina prava u obrazovnoj praksi, kao i podrška državama koje su članice Savjeta Evrope u procesu od obrazovne politike do obrazovne prakse, u skladu sa pomenutim vrijednostima. Takođe, u skladu sa strate-gijom Evropske Unije za prava djeteta „da se formira jedna Evropa za i sa djecom“, na ovom seminaru govo-rilo se o tome kako da formiramo školu u kojoj će svako dijete osjećati da joj pripada.

U fokusu ovih seminara nalazi se inkluzivnoobra-zovanje – barijere u praksi i primjeri dobre prakse. To-kom boravka imali smo mogućnost da posjetimo dvije škole u kojima su djeca sa posebnim obrazovnim potre-bama uključena u nastavne i vannastavne aktivnosti. U jednoj osnovnoj školi u okrugu Gulbene, djeca sa po-sebnim obrazovnim potrebama nalaze se u posebnom odjeljenju. U drugoj školi ova djeca uključena su u re-dovna odjeljenja, učestvuju i u vannastavnim i drugim aktivnostima. Nastavno osoblje odlično radi sa djecom, učestvuju u raznim projektima na nivou lokalne zajed-nice, države i šire. Nastavnici su otvoreni za sve vrste sa-radnje sa zajednicom i njihov cilj jeste da škola bude što više uključena u zajednicu. Veliku podršku školama pru-ža opština (Odsjek za škole), koja za te aktivnosti odvaja značajan dio budžeta (oko 60%). Škole dobijaju budžet za svakog učenika, a za one koje imaju djecu sa sa po-

sebnim obrazovnim potrebama, budžet je šest puta ve-ći. Pošto djece svake godine ima sve manje, škole „se takmiče“ da dobiju što više učenika, pa tokom godine organizuju raznovrsne aktivnosti (teatar gdje nastavnici glume za djecu, razne aktivnosti za očuvanje okoline, flore i faune, kampovi, razni kursevi itd.). Veliki dio ovih poslova nastavno osoblje radi volonterski.

Organizatori seminara omogućili su nam da uče-stvujemo na konfereniciji Školabudućnostipočinjeda-nas (Tomorrow’sSchoolStartsToday), koja je održana na Tehničkom fakultetu (prošle godine su slavili 150 godina postojanja) tokom koje smo imali priliku da pra-timo radove stručnjaka iz Engleske, Amerike itd.

Po povratku u svoje zemlje, svaki učesnik/učesnica uradiće akcioni plan kojim ćemo uticati na primjenu po-menutih vrijednosti: demokratije, poštovanja ljudskih prava, kao i stvaranja školske zajednice u kojoj će sva-ko dijete osjećati dobrodošlo. Mojim planom biće an-gažovani Đačkiparlament i DnevniCentarzadjecusasmetnjamau Ulcinju, gdje ćemo svakog drugog petka organizovati dan druženja.

Sa zadovoljstvom očekujem i drugi dio ovog semina-ra. Poruka koju sam sa ovog seminara donijela, glasi: Radi-tisa3H(head,hands,hearts–rukama,glavomisrcem)!

RAZLIČITA DJECA – JEDNAKE MOGUĆNOSTI

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

33

U Evropskom centru za mo-derne jezike Savjeta Evrope

u Gracu 14. i 15. februara 2013. godine održana je radionica Ra-zličitostuučenjuslužbenogjezi-ka u okviru MALEDIVE projekta (Majority language diversity: www.ecml.at/maledive) koji se realizuje od 2012. godine. Crna Gora je od 2008. godine, zajed-no sa još 31 evropskom drža-vom, uključen u rad ECML-a.

Vizija ECML-a jeste promo-cija inkluzivnog pristupa u na-stavi službenog jezika u smislu pomoći u razvijanju plurilingvalnih i inerkulturalnih kom-petencija i obrazovanja nastavnika. Na radionici je bilo riječi o razvoju projekta MALEDIVE, o plurilingvizmu u obrazovanju nastavnika i podsticanju jezičke različitosti u nastavi službenih jezika. To je i osnovna tema prvog, od ukupno pet modula Projekta.

Kako ovoj temi Savjet Evrope poklanja veliku pa-žnju, ovom prilikom predstavljeni su i ostali projekti koji se, na različite načine, bave promocijom plurilingviz-ma u obrazovanju: CLIL (www.ecml.at/clilandliteracy), PLURCUR (www.ecml.at/plurcur) i CARAP (www.ecml.at/carap).

Promociji plurilingvizma u našem obrazovnom sistemu, konkretno u nastavi crnogorskog–srpskog, bosanskog jezika i književnosti, doprinosi i jedan od osnovnih opštih ciljeva Predmetnog programa za crno-gorski jezik i književnost: razvijanjetolerantnogodnosapremadrugimjezicimainarodimainjihovouvažava-nje. Upravo je razvoj poštovanja prema drugim jezicima i njihovim govornicima i izbjegavanje „dominacije“ jed-nog jezika nad drugim, odnosno izbjegavanje podjela na „važnije“ i „manje važne jezike“, osnovni preduslov za sticanje plurilingvističke tolerancije kod učenika.

Stalna ili što je moguće češća korelacija i interakci-ja u nastavni svih jezika koje učenici izučavaju ili govore,

pored službenog jezika, od velike je pomoći učenicima u pravilnom shvatanju i razvijanju plurilingvističkog pristu-pa. Nastavu jezika, dakle, treba izvoditi tako da učenici postanu svjesni uzajamne veze između svih jezika koje izučavaju, istražujući sličnosti i razlike i shvatajući dobro-bit koju imaju od procesa učenja – napredak u učenju jednog jezika pomaže i u savladavanju drugih jezika, i ukupno utiče na sticanje i razvoj svih komunikativnih sposobnosti.

Ono što bi trebalo da bude jedno od osnovnih pola-zišta nastave svih predmeta, pa tako i nastave jezika, je-ste podsticanje radoznalosti i što je moguće veća moti-vacija učenika za plurilngvističke kompentencije – steći i primjenjivati različite kompetencije, u različitim jezicima, na različitom nivou uspješnosti i u različitim funkcijama. To se može postići raznovrsnim metodama i oblicima rada, stalnim inovacijama u nastavi i odabirom učenici-ma bliskih i zanimljivih tema i tekstova. Takođe, odabir književnih djela i tekstova koji se odnose na različite kul-turne i lingvističke kontekste može biti način za razvoj multikulturalnog i plurilngvističkog iskustva.

Multijezički pristup učenju maternjeg/službenog jezika podrazumijeva i tijesnu saradnju između nastav-nika svih jezika u školi, a izloženost učenika različitosti u pogledu jezika doprinosi razvoju tolerancije i uzajamnog poštovanja.

GRAC, AUSTRIJA, EVROPSKI CENTAR ZA MODERNE JEZIKE

PLURILINGVISTIČKI PRISTUP ZA RAZUMIJEVANJE I TOLERANCIJU

Aleksandra Vešović Ivanović, nadzornicaZavodzaškolstvo

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

34

U Sarajevu, u organizaciji Centrazaobrazovnepoli-tike iz Beograda, 2. aprila 2013. godine održana je

završna konferencija projekta Unapređenjenastavnič-keprofesijezainkluzivno,kvalitetnoirelevantnoobra-zovanje – ATEPIE, pod nazivom Nastavničkaprofesijaza21.vijek.

Konferencija je okupila predstavnike svih relevan-tnih aktera u obrazovnom procesu iz Bosne i Hercego-vine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije i Srbije: nastav-nike, direktore i stručne saradnike škola, prestavnike roditelja, fakultetske profesore, predstavnike ministar-stava i zavoda, nevladinih organizacija i donatora. U ra-du je učestvovalo 67 učesnika. Delegaciju iz Crne Gore činili su: prof. dr Saša Milić, Filozofski fakultet, Nikšić, mr Sanja Čalović, Filozofski fakultet, Nikšić, mr Marija-na Blečić, Pedagoški centar Crne Gore, Olivera Nikolić, Ministarstvo prosvjete, Nataša Gazivoda, Zavod za škol-stvo, Čedo Čolović, OŠ „Pavle Rovinski“, Rena Rakčević, OŠ „ Pavle Rovinski“, Ivana Vukčević, OŠ „ Branko Božo-vić“, Katarina Vučinić, OŠ „Mileva Lajović“, Andrej Barek, OŠ „Ilija Kišić“, Nataša Tomović, JPU „Đina Vrbica“ i Boš-ko Golubović, JPU „Đina Vrbica“, Podgorica.

Cilj konferencije bio je promovisanje okvira nastav-ničkih kompetencija, koji je razvijen sa ciljem jačanja profesionalne uloge nastavnika u zemljama Zapadnog Balkana u primjeni inkluzivne i kvalitetne nastave. Ista-knuto je da nastavnici predstavljaju najjači unutarškol-ski faktor u sprovođenju kvalitetnog obrazovanja, te da nastavnik 21. vijeka u svom radu treba da uvažava i polazi od mogućnosti, potreba, interesovanja i drugih karakteristika svakog djeteta.

Ovom prilikom predstavljena je publikacija Na-stavničkaprofesijaza21.vijek (TeachingProfessionforthe21stCentury) čiji je dio regionalni Okvirnastavnič-kihkompetencija, a koja je nastala kao rezultat saradnje stručnjaka u oblasti obrazovanja iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore i Srbije, uz podršku međuna-rodnih eksperata u ovoj oblasti i projektnog tima COP-a. Ova publikacija nudi smjernice za postavljanje i upot-punjavanje nacionalnih kvalifikacionih okvira (NOK), koji objedinjuju znanje, kvalitete, vrijednosti, posvećenost ljudskim pravima i socijalnoj pravdi koju nastavnici tre-ba da imaju kako bi njihovi učenici bili pripremljeni za život u dvadeset prvom vijeku.

mr Nataša Gazivoda, samostalnasavjetnicaZavodzaškolstvo,Podgorica

SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA

NASTAVNIČKA PROFESIJA ZA 21. VIJEK

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

35

U Gracu je 7. i 8. marta 2013. godine, u Evrop-skom centru za moderne jezike Savjeta Evrope

(ECML), održana radionica Jezičkideskriptoriiboljiuspjehmigranata i manjina u osnovnom obrazo-vanju(http://www.ecml.at/languagedescriptors).

Projekat je usmjeren na razvoj jezičkih kompeten-cija potrebnih za školovanje migranata i manjina, kako bi postigli što bolji uspjeh. Ciljna grupa su učenici uzra-sta od 11/12 i 15/16 godina, a uključeni su nastavnici matematike, istorije i građanskog vaspitanja. Radionici su prisustvovala 34 predstavnika zemalja članica Evrop-skog centra. Predstavnica Crne Gore bila je Snježana Bošković, profesorica istorije u OŠ „Olga Golović“ u Nik-šiću.

Mnoge zemlje imaju izraženu situaciju višejezično-sti i svaka na svoj način teži ka što ujednačenijim i svima dostupnim procesima sticanja i mjerenja jezičkih vješti-na. U okviru jezičke politike Savjet Evrope garantuje lin-

GRAC, AUSTRIJA

RAZVOJ JEZIČKIH KOMPETENCIJA ZA BOLJI USPJEH

Predstavljeni Okvir nastavničkih kompeten-cija zasnovan je na socijalno-konstruktivističkoj teoriji dječijeg razvoja, odnosno pedagoškom mod-elu razvojno primjerenog pristupa usmjerenog na učenika. Profesionalne (nastavničke) kompetencije predstavljaju integrisanu i dinamičnu kombinaciju znanja, vještina i vrijednosti koje nam omogućavaju da efikasno djelujemo u različitim profesionalnim kontekstima i situacijama. Nastavničke kompeten-cije nijesu „statični ciljevi“, već dinamičke katego-rije, koje prate promjene u obrazovnom sistemu i daju okvir za razvoj nastavničke profesije, definišu ishode inicijalnog obrazovanja i određuju smjer kontinuiranog profesionalnog razvoja. Istovre-meno, one treba da budu dovoljno univerzalne i fleksibilne kako bismo uvažili sve različitosti među nastavnicima, njihovim stilovima podučavanja, specifičnim uslovima u kojima rade i dr.

Okvir definiše šest područja nastavničkih kompe-tencija:

1. Učenik i učenje2. Okruženje za učenje3. Nastava i ocjenjivanje4. Škola, porodica i zajednica5. Profesionalni razvoj i odgovornost6. Razvoj škole i unapređenje obrazov

nog sistema

Na Konferenciji se govorilo o mogućnostima pri-mjene Okvira. Okvirnastavničkihkompetencijamože: doprinijeti razvoju strategija za unapređenje sistema profesionalnog razvoja nastavnika, poslužiti kao osnova za razvoj i unapređenje podzakonskih akata kojima se reguliše profesionalni razvoj, ocjenjivanje i napredova-nje nastavnika, doprinijeti razvoju visokoškolskih kuri-kuluma utemeljenih na ishodima (kompetencijama), doprinijeti razvijanju standarda za različite faze u razvo-ju karijere nastavnika, kao i planiranju profesionalnog razvoja. Može, takođe, poslužiti kao osnova za istraživa-nje i evaluaciju stanja u ovoj oblasti.

gvističke i kulturne različitosti svih građana. Svako ima pravo da koristi sopstveni jezik ili jezički varijetet, pravo da se unapređuje posredstvom jezika nastave.

Značaj deskriptora ogleda se u tome što se oni mogu koristiti u oblikovanju planova i programa jer usmjeravaju pažnju na vještine, a ne na sadržaj i činje-nična znanja. Tokom radionice, korišćeni su preliminarni deskriptori za matematiku i istoriju, koji će migranatima i pripadnicima manjina omogućiti lakše izučavanje ova dva predmeta na jeziku nastave. Jedna od centralnih vrijednosti obrazovanja jeste pravo svakog pojedinca na kvalitetno obrazovanje, a deskriptori za matematiku i istoriju će to, bar donekle, i omogućiti.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

36

Ljetnja akademija Ljudskaprava u akciji nastala je

na inicijativu mreže koordina-tora za građansko obrazovanje i ljudska prava za Jugoistoč-nu Evropu sa ciljem jačanja kapaciteta škola, nastavnika građanskog vaspitanja/obra-zovanja, nevladinog sektora i roditelja za primjenu i unapre-đenje ljudskih i dječjih prava u svakodnevnom životu i školskoj praksi. Akademija se oranizuje u saradnji sa Savjetom Evrope, Vergelend centom iz Norveške i Zavodom za školstvo.

Prva ljetnja akademija Ljudskapravauakciji podr-žana je od strane Vlade Crne Gore, Ministarstva pro-svjete i Zavoda za škostvo. Ugovor o saradnji između sve tri strane usvojen je na sjednici Vlade Crne Gore, 20. septembra 2012. godine, a potpisali su ga: u ime Vlade Crne Gore Pavle Goranović, direktor Zavoda za školstvo, u ime Savjeta Evrope Olaf Olafsdottir, direktor Direktorata Savjeta Evrope za obrazovanje za demo-kratsko građanstvo i ljudska prava i Ana Perona-Fjeld-stad izvršna direktorica Vergalend centra iz Norveške. Tako je utvrđen put dugoročnijoj saradnji između sve tri strane u narednom periodu. Zavod za školstvo određen je da bude neposredni nosilac aktivnosti.

U radu Akademije učestvuje 12 timova iz deset ze-malja: Bugarska, Grčka, Hrvatska, Crna Gora, Rumunija, Srbija, Slovenija, Makedonija, Turska i Kosovo. Iz svake zemlje tim čine tri člana: direktor škole ili pomoćnik di-rektora, nastavnik građanskog vaspitanja/obrazovanja i jedan predstavnik iz nevladine organizacije koja se bavi obrazovanjem u sredini u kojoj škola postoji ili predstav-nik roditelja. Takođe, makar jedan član tima treba tečno da govori engleski, budući da je radni jezik na Akademiji engleski.

Budući da je jedan od ciljeva Akademije da svaki tim uradi akcioni plan koji će primijeniti u svojoj školi/sredini, ovako formirani timovi omogućavaju zajednič-ki rad na većoj promociji ciljeva EDC/HR u svojoj školi i lokalnoj sredini.

Takođe, radi bolje diseminacije ciljeva i postignuća Akademije kao i razmjene iskustava formirana je on-line platforma „Share&Conect“, koja već okuplja veliki broj članova i preko koje se nastavnici i ostali upoznaju sa iskustvima i rezultatima na polju građanskog obrazo-vanja/vaspitanja iz drugih zemalja.

Prva ljetnja akademija Ljudska prava u akciji održana je u periodu od 20. do 28. juna 2012. godine na Cetinju, u Hotelu „Grand“. Učesnici su bili predstavnici iz zemalja re-giona: Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Ko-sovo, Makedonija, Crna Gora, Rumunija, Grčka, Bugarska, Turska, Albanija. Treneri na Akademiji bili su: Rada Dudić Radić (Srbija), Olena Styslavska (Poljska), Ted Huddleston (UK), Pascale Mompoint-Gaillard (Francuska).

Ove godine Akademija se realizuje u periodu od 21. do 29. juna 2013. godine, takođe na Cetinju. Na-

Vidosava Kašćelan, samostalnasavjetnica,koordinatorkaLjetnjeakademijeZavodzaškolstvo

LJETNJA AKADEMIJA

LJUDSKA PRAVA U AKCIJI ZA ZEMLJE JUGOISTOČNE EVROPE

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

37

mjera organizatora je da stranim gostima, učesni-cima Akademije pokaže i dio kulturno-istorijskog nasljeđa Crne Gore koje je dobrim dijelom smješte-no u našoj prijestonici. Treneri na Akademiji biće: Angelos Vallianatos (Grčka), Sylhasi Veton (Kosovo), Olena Styslavska (Poljska) i Ted Huddleston(UK).

Programi rada ljetnje Akademije bazirani su na priručnicima Savjeta Evrope (Demokratsko vođe-nješkole,Kakosvinastavnicimogupodržatigra-đanskovaspitanjeiobrazovanjeuškoliiSaradnjaškoleilokalnesredine). Takođe, cilj programa jeste da se afirmiše pristup uvođenja ove materije kroz kompletan kurikulum i tako promviše ideja EDC/HR, kao i ideje iz Poglavljaoobrazovanjuza demo-kratskograđanstvoiljudskaprava Savjeta Evrope. Program treba da pomogne stvaranju klime povje-renja, podrške i uzajamnog poštovanja u učionici, školi i lokalnoj sredini.

Iskustvo i evaluacija rada prve Akademije po-kazalo je da su učesnici bili veoma motivisani, ak-tivni i veoma pozitivni u toku ukupnog rada. Pri-premali su školske prezentacije, osmišljavali kako ostale nastavnike i učenike motivisati za više po-štovanje i promociju osnovnih građanskih vrijedno-sti, uradili nacrte Akcionih planova za svoje škole, kao i odlične prezentacije svojih zemalja na zatva-ranju Akademije. Učesnici su bili veoma posvećeni tokom rada, iako su mnogi imali jezičke barijere, a članovi tima koji su prevodili svojim kolegama si-gurno i zamor koji ipak nijesu javno pokazivali.

Većina timova demonstrirala je značajno zna-nje i iskustvo u primjeni EDC/HR principa i ciljeva i podijelila to sa ostalim učesnicima. Takođe, ek-spert iz Tunisa koji je određen da prisutvuje Akade-miji značajno je doprinio njenom radu, ali i otvorio mogućnost da se ovaj program širi i na zemlje MENA

regiona. Ove godine, kao ekspert, na Akademiji će učestvovati predstavnik Andore.

Učesnici prošlogodišnje Akademije posebno su istakli sljedeće aspekte trenininga kao izuzetno ko-risne: rad na akcionom planu, metode rada, modeli lekcija, praktični primjeri, interaktivan pristup, EDC/HR teorija, ostvarena sinergija među učesnicima iz različitih zemalja, razmjena ideja i iskustava sa trene-rima i učesnicima, timski rad i sl. Učesnici su posebno istakli značaj cjelovitog pristupa u školi, komunikaciju, demokratsko upravljanje školom, aktivnosti učenja i podučavanja, kreiranje klime povjerenja u školi uk-ljučujući aktivno slušanje i davanje konstruktivne po-vratne informacije, učenje o praktičnim metodama rada, planiranje nastave, korišćenje priručnika, profe-sionalna i interkulturalna razmjena i saradnja.

Ovo najbolje ilustruje izjava jednog učesnika koji je napisao: „Način na koji smo zajedno radili put je ka idealnoj školi. Došli smo iz različitih sredina, ali imamo iste ideale“.

Ljetnja Akademija Ljudskapravauakciji koja je po prvi put organizovana u Crnoj Gori 2012. godine opravdala je svoje postojanje. Očekujemo ove godine još bolje rezultate rada Akademije budući da već ima-mo značajno iskustvo u njenoj organizaciji i vođenju, kao i činjenicu da je Crna Gora puno uradila na po-lju obrazovanja za demokratsko građanstvo i ljudska prava i da smo po tome prepoznatljivi u regionu i in-stitucijama Savjeta Evrope.

Organizovanje ljetnje akademija Ljudskapravauak-ciji značajno je za nastavnu praksu u našoj zemlji kada je u pitanju građansko vaspitanje i obrazovanje, ali i za ukupni put Crne Gore ka Evropskoj uniji, njenom ugledu i primje-ru zemlje u kojoj se puno radi na poštovanju ljudskih prava i sloboda i izgradnji demokratskog i građanskog društva.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

38

S iguran sam da neću pogriješiti kada utvrdim sljede-će: Nema kvalitetne škole bez kvalitetnog nastav-

nika. Nema kvalitetnog obrazovnog sistema bez kvali-tetnog nastavnika. Nema kvalitetnog procesa nastave i učenja bez kvalitetnog nastavnika. Čitav sistem se odr-žava na staklenim nogama i lagano urušava ako nastav-nici nijesu dorasli svom zadatku.

A zadatak je izuzetno težak – podučiti učenike kako da najbolje uče, i u moru informacija pronađu pravu i odgovarajuću. Stoga, veoma često kritikujemo nastav-nike, i kažemo da su lijeni, sujetni, tradicionalisti, preda-vači, sveznajući... Međutim, možemo postaviti i pitanje koliko im podrške pružamo da u najturbulentnijim vre-menima svoj poziv obavljaju na najbolji mogući način. Kakvo nam je inicijalno obrazovanje nastavnika na na-stavničkim fakultetima? Koliko su pripremljeni za posao novi nastavnici? Kako nam funkcioniše sistem priprav-ničkog staža, ili uvođenja novih nastavnika u posao? Kako funkcioniše i kakva je podrška potrebna veoma dobro osmišljenom sistemu profesionalnog razvoja na nivou škole?

Na ova, a i niz drugih pitanja u vezi sa nastavnič-kom profesijom, kada je i pitanju srednje stručno obra-zovanje, pokušaće da odgovori novoformirani regional-ni Klasterznanja na temu obuke nastavnika.

Prvi sastanak u vezi sa regionalnim Klasterom zna-nja na temu obuke nastavnika održan je 22. februara 2013. godine u Podgorici. Sastanak je održan u organi-zaciji Centra za stručno obrazovanje Crne Gore, u sa-radnji sa Radnom grupom za podsticanje i izgradnju ljudskog kapitala (TFBHC), Regionalnim savjetom za sa-radnju (RCC) i Inicijativom za reformu obrazovanja jugo-istočne Evrope (ERI SEE), uz podršku Projekta MNE/011. Sastanku su prisustvovali predstavnici Crne Gore, Srbi-je, Makedonije, Albanije, Rumunije i Kosova, kao i pred-stavnici Univerziteta Inzbruk, Univerziteta Crne Gore i Centra za obrazovne politike Srbije. Nažalost, učesnici iz Bosne i Hercegovine, Bugarske i Hrvatske nijesu mogli prisustvovati sastanku zbog ranije preuzetih obaveza, ali su iskazali spremnost za dalju saradnju u ovoj oblasti.

Sredinom 2012. godine, TFBHC je uputila poziv za sakupljanje postojećih uspješnih nacionalnih ili re-gionalnih projekata i inicijativa čiji su ciljevi u skladu sa četiri strateška cilja identifikovana programom „Obra-zovanje i obuka 2020”. Sakupljen je niz opisa projekata iz čitavog regiona, i nakon konsultacija sa regionalnim partnerima odlučeno je da se akcenat stavi na temu obuke nastavnika. Centar za stručno obrazovanje iz Crne Gore je izrazio interesovanje da preuzme vođstvo nad ovim klasterom znanja.

Kao osnovne teme predložene za prvi sastanka određene su:

• Domeni i kompetencije akademskih i profesionalnih znanja i vještina

• Koncepti i sadržaji modula za integrisanu (opštu i stručnu) obuku nastavnika

• Razvoj profesionalizma nastavnika • Liderske sposobnosti kao esencijalni aspekt

profesionalizma nastavnika• Orijentisanje obrazovnog procesa ka ishodima

učenja – implikacije za nastavnike

Imajući u vidu raznovrsnost tema, osnovni cilj ovog sastanka bio je da omogući regionalnim zaintereso-vanim stranama da predoče trenutno stanje u svojim državama po pitanju obuke nastavnika, kao i da razmo-tre i identifikuju izazove na međunarodnom planu. Na osnovu diskusije učesnici su imali priliku da razmatraju moguća zajednička, regionalna rješenja, te da identi-fikuju naredne korake u okviru ovog klastera znanja. Dakle, ovaj događaj je bio prvenstveno usredsređen na zajedničko rješavanje postojećih regionalnih problema iz ove oblasti.

Na sastanku su govorili predstavnici svih zemalja učesnica, koji su prethodno pripremili prezentacije koje prikazuju trenutno stanje u oblasti obuke nastavnika za svaku zemlju pojedinačno. Što se tiče crnogorskih pred-stavnika, u ime Univerziteta Crne Gore govorio je prof. dr Saša Milić na temu Reformavisokoškolskogobrazo-vanjanastavnikauCrnojGori, dr Dušanka Popović iz Zavoda za školstvo prezentovala je sistem profesional-

Rajko Kosović, savjetnikCentarzastručnoobrazovanjePodgorica

REGIONALNI KLASTER ZNANJA - OBUKA NASTAVNIKA U SREDNJIM STRUČNIM ŠKOLAMA

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

39

nog razvoja nastavnika u Crnoj Gori, dok je Jadranka Ra-dunović iz Centra za stručno obrazovanje prezentovala stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih – obuka nastavnika. Takođe, učesnicima se obratio i dr Terens Kliford-Amos iz Velike Britanije, koji se bavi istraživan-jem obuke nastavnika na Zapadnom Balkanu za potre-be Evropske komisije.

Tokom popodnevne sesije, koju je moderirala Ja-sminka Čekić-Marković iz Centra za obrazovne politike Srbije, identifikovane su sljedeće teme, a jednom ili više njih će se ovaj klaster znanja ubuduće detaljnije baviti:

• Profesionalizam trenera za nastavnike – u skladu sa zaključcima Evropske radne grupe u vezi sa ovim pitanjem

• Centri izvrsnosti – diskusija o strukturnom pozicioniranju obrazovanja nastavnika unutar ili izvan okvira univerziteta

• Faza uvođenja u posao – omogućavanje praktičnog iskustva nastavnicima prije stupanja na posao i u fazi uvođenja u posao, sa akcentom na promišljanjima o iskustvima iz prakse, kao i radu na uspostavljanju zajednica za učenje

• Motivacija nastavnika – uvođenje mehanizama sa ciljem povećavanja unutrašnje motivacije nastavnika

• Uspostavljanje zajednica za učenje – u skladu sa rezultatima ETF projekta u Crnoj Gori

• Podrška i umrežavanje nastavnika – razvoj regionalne liste prioritetnih oblasti u kojima je nastavnicima potrebna podrška i uspostavljanje održivih načina umrežavanja nastavnika

• Povećanje kvaliteta obuke nastavnika – što bi moglo biti iskorišćeno iz Comenius programa

• Evaluacija uticaja obuke nastavnika – kako

procijeniti uticaj obuke nastavnika na dešavanja u učionici i svakodnevnom školskom životu

• Obrazovanje i stručno usavršavanje nastavnika stručnih predmeta

• Identifikovanje razlika između teorije, inicijalnog obrazovanja i prakse nastavnika

• Analiza potreba obuke u okviru obuke nastavnika na radnom mjestu u regionu Jugoistočne Evrope

• Održivi razvoj obrazovanja nastavnika• Platforme znanja (knowledge clouds) ‒ razvoj

uporedivih regionalnih baza podataka, kao i virtuelne biblioteke

• Razmjena iskustava o kreativnim načinima nastave i učenja

Zaključci sa konferencije održane u Podgorici pro-slijeđeni su svim učesnicima, i u toku je usaglašavanje zajedničke teme kojima će se ovaj klaster baviti u bu-dućnosti.

Naredna konferencija, koja će se takođe održati u Crnoj Gori i na kojoj će se govoriti o nekoj od predlože-nih tema, planirana je za septembar 2013. godine.

Kontinuirano unaprijeđivanje obrazovanja nije mogućnost, već nasušna potreba. Nastavnici su cen-tralne figure tog procesa – ne samo kao osobe koje sprovode zadatke date od strane obrazovnog sistema, već kao ključni igrači u osiguravanju relevantnog i viso-kokvalitetnog obrazovanja za sve mlade ljude. U tom smislu, aktivnosti ovog klastera znanja bi trebale dopri-nijeti osnaživanju nastavničke profesije u zemljama Ju-goistočne Evrope, kao i premošćavanju razlika između obrazovnih politika i prakse.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

40

Dešavanje Razmjena iskustava nakon prvogciklusa implementacije PRNŠ sistema u srednjim

stručnim školama i resursnim centima, namijenjeno koordinatorima za profesionalni razvoj iz ovih ustanova, realizovano je 26. aprila 2013. godine, u organizaciji Centra za stručno obrazovanje. PRNŠ koordinatori iz sedam škola/centara predstavili su primjere dobre prakse, kao i izazove koji su postojali tokom implementacije ovog modela u njihovim školama.

Milanka Okuka iz Poljoprivredne škole Bar, pored velikog broja različitih aktivnosti predstavila je grupni oblik rada koji koristi nastavnica dr Nada Truš, tokom realizacije nastave veterinarske grupe predmeta. U Prvoj srednjoj stručnoj školi u Nikšiću, u realizaciji aktivnosti iz PRNŠ plana, učestvovalo je oko 60% ukupnog broja nastavnika. Marija Draganić, koordinatorka za profesionalni razvoj u ovoj školi, istakla je aktiv predmeta Crnogorski jezik i književnost kao posebno angažovan u ovim aktivnostima. Srednju stručnu školu „Ivan Uskoković“ iz Podgorice, predstavila je pedagogica Mira Vukčević, koja je kao najznačajnije realizovane aktivnosti izdvojila razmjenu dobre prakse sa drugim školama, kao i vođenje sekcija i klubova. Tanja Todorić i Nada Jović koje su predstavljale Srednju stručnu školu iz Pljevalja, pored različitih

oblika profesionalnog razvoja u školi, posebno su istakle veliku zainteresovanost nastavnika ove Škole za sve organizovane aktivnosti.

Kako je primjena ovog modela tekla u tri resursna centra (Podgorica i Kotor), prezentovale su Jelena Avramović, Irena Bogićević i Andrijana Klikovac. Uz sve teškoće zbog tekuće transformacije njihovih ustanova, realizovane su značajne aktivnosti: informatičke obuke, ogledni časovi, predavanja, prezentacije, obuke za rad u senzornoj sobi, obuke za znakovni jezik, radionice sa roditeljima itd. One su donijele i zajedničke zaključke u vezi dosadašnjih iskustava i aktivnosti.

Sa rezultatima analize planova za profesionalni razvoj na niovu škole i ličnih planova profesionalnog razvoja iz prethodnog perioda, evaluacionom procedurom prvog ciklusa, i narednim koracima za period 2013-2015. godina, učesnike je upoznala Jadranka Radunović savjetnica u Centru za stručno obrazovanje.

Dešavanju se odazvao veliki broj pozvanih PRNŠ koordinatora, čime je potvrđen značaj razmjene raznovrsnih iskustava, što doprinosi unapređenju procesa profesionalnog razvoja nastavnika na nivou škole.

Jadranka Radunović, savjetnicaCentarzastručnoobrazovanjePodgorica

CSO: ZAVRŠEN PRVI CIKLUS IMPLEMENTACIJE PRNŠ MODELA

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

41

ISTRAŽIVANJE:

KOLIKO I KAKO SE USAVRŠAVAJU NASTAVNICI ENGLESKOG JEZIKA

Doc. dr Tatjana GlušacVisokaškola„PravneiposlovneakademskestudijedrLazarVrkatić“,Katedrazaengleskijezik,NoviSad

Početak novog milenijuma doneo je i promenu koncepcije obrazovanja. Promenio se način na koji

učenici uče, način na koji se odvija komunikacija između nastavnika i učenika, pojavila se potreba za drugačijim vrstama znanja i veština od onih koje su predviđene nastavnim planovima i programima. Učenje se više ne odvija samo u školi, već je ono postalo sveprisutna aktivnost u učenikovom životu. Postojanje različitih sredstava informacionih tehnologija omogućilo je učenicima stalan pristup obilju informacija, te sadržaji koji se nude u školskim udžbenicima često predstavljaju informacije koje su učenicima lako dostupne, a time i nezanimljive. Učenici sve više traže znanja koja im nisu lako dostupna, traže da im se ta znanja predstave na zanimljiv način, da budu lako primenljiva u svakodnevnom životu, kao i da im se ponudi sinteza znanja iz različitih oblasti.

Usled ovako očiglednih i značajnih promena u obra-zovanju i učenju, nastavnici imaju, verovatno više nego ikada ranije, potrebu da se stručno usavršavaju kako bi na odgovarajući način odgovorili zahtevima sa kojima su suočeni. Povećane potrebe za stručnim usavršavanjem dovele su do potrebe da se preispita postojeće usavrša-vanje kako bi se došlo do saznanja koliko ono odgovara potrebama nastavnika.

Kao jedna od vodećih organizacija u Srbiji koja nudi različite aktivnosti za stručno usavršavanje nastavnika engleskog jezika, Britanski savet je prošle godine inicirao istraživanje navikā i potrebā pomenute grupe nastavni-ka. Cilj istraživanja bio je da se dođe do saznanja u vezi sa navikama i potrebama tih nastavnika kako bi na osnovu

dobijenih rezultata ova organizacija mogla da organizuje i ponudi takve oblike stručnog usavršavanja koji bi odgo-varali njihovim stvarnim potrebama. Autorka ovog rada bila je angažovana da osmisli upitnik, obradi podatke i napiše izveštaj koji je uključivao i konkretne ideje kako da se postojeće stručno usavršavanje unapredi.

Upitnik se sastojao od šesnaest pitanja podeljenih u tri grupe. Prva grupa pitanja je ispitivala navike nastav-nika engleskog jezika u vezi sa stručnim usavršavanjem koje je nastavnicima na raspolaganju i za koje oni ostva-ruju neophodne sate stručnog usvršavanja 7 (seminari, konferencije, radionice i sl). Ovim pitanjima se želelo doći do saznanja koliko često nastavnici pohađaju aktiv-nosti stručnog usavršavanja, koje teme se najviše obra-đuju na seminarima koje pohađaju, koje bi teme voleli da budu više zastupljene, da li primenjuju nova znanja i veštine i sl. Druga grupa pitanja ispitivala je koliko su na-stavnici angažovani u nekim drugim aktivnostima pro-fesionalnog razvoja koje mogu samostalno da pokrenu (onlajn obuke, opservacije časova, akciono istraživanje, čitanje stručne literature i sl.). Treća grupa pitanja se od-nosila na zadovoljstvo nastavnika postojećim stručnim usavršavanjem, kao i na to koliko nastavnici planiraju stručno usavršavanje prema različitim fazama u karije-ri nastavnika 8 . Neka pitanja su zahtevala da se izabere samo jedan od ponuđenih odgovora, neka su dozvoljava da se izabere više odgovora, dok su neka pitanja tražila od nastavnika da sami ponude odgovore.

Upitnik je u elektronskoj formi prosleđen u aprilu 2012. godine na 3000 imejl adresa 9 koje Britanski savet ima u svojoj bazi podataka. Rok za popunjavanje upitni-

7NastavniciengleskogjezikauSrbijiimajuzakonskuobavezudasakupe120satistručnogusavršavanjautokupetgodinapohađajućiseminarekojejeodobrioZavodzaunapređenjeobrazovanjaivaspitanja.8OkvirstalnogstručnogusavršavanjaBritanskogsaveta.9Pretpostavljasedajebrojnastavnikakojisudobiliimejlsaupitnikommanjiod3000.Naime,nekinastavnicivišenekoristenekeodimejladresakojesuubazipodataka,nekinastavniciimajudve-triadrese,nekinastavnicivišeneradeuškoli,panisusmatralidatrebadapopuneupitnik,nekeadresenisuprivatneadresenastavnika,negoadreseškola,panastavnicinisunidobiliimejlsaupitnikomisl.

ISKUSTVA DRUGIH

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

42

ka bio je 20. maj 2012. godine. Osim toga, on je podeljen i učesnicima konferencije Udruženja nastavnika engleskog jezika Srbije sredinom maja iste godine. Ukupno 289 na-stavnika popunilo je formular. Ispitani nastavnici imaju jednu do 30 godina radnog iskustva i zaposleni su na svim nivoima obrazovanja, kao i u oba sektora (državnom i pri-vatnom).

Budući da nije dostupan zvaničan podatak u vezi sa ukupnim brojem nastavnika engleskog jezika u Srbiji 10 , ne može se sa sigurnošću tvrditi u kojoj meri dobijeni re-zultati daju realnu sliku stanja. Takođe, ako se uzme u ob-zir cilj istraživanja (da Britanski savet prilagodi svoje aktiv-nosti onima koji su barem nekada pohađali aktivnosti ove organizacije), onda je jasno da se radi o prigodnom uzorku i da se rezultati mogu upotrebiti za unapređenje aktivno-sti te organizacije. S obzirom na činjenicu da je ovo prvo istraživanje u Srbiji koje ispituje navike i potrebe nastavni-ka engleskog jezika u vezi sa njihovim stručnim usavrša-vanjem, ono može poslužiti kao izvor informacija o tome šta o stručnom usavršavanju misle oni koji predstavljaju grupu aktivnih nastavnika (onih koji manje-više redovno pohađaju aktivnosti stručnog usavršavanja). Osim toga, ovo istraživanje može ukazati na potrebu da se pokušaju ispitati i stavovi onih koji se stručno ne usavršavaju. Dobi-jeni rezultati se, dakle, ne mogu generalizovati jer su do-bijeni odgovori od nastavnika koji u manjoj ili većoj meri aktivno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja i to onima koje su organizovane od strane jedne određene organizacije (Britanskog saveta u Beogradu).

Prema rezultatima istraživanja, 160 nastavnika po-hađa različite aktinovnosti stručnog usavršavanja jed-nom u tri do četiri meseca. Ima i onih koji ih pohađaju jednom mesečno (36 nastavnika), kao i jednom godišnje (79 nastavnika). Najčešće se nastavnici o nekom semina-

ru informišu putem pisma ili imejla koji dobiju od orga-nizatora (156 nastavnika). Među nastavnicima postoji i razvijena navika da međusobno razmenjuju informacije o seminarima (71 nastavnik), a neretko je i da organiza-tor nastavniku pošalje SMS (54 nastavnika). Pretraživanje interneta, informisanje putem fejsbuka, blogova i sl. nisu neki od načina na koje se nastavnici često informišu (24 nastavnika). Kada biraju seminar koji bi pohađali, nastav-nici najčešće uzimaju u obzir aspekat nastavne prakse koju mogu da unaprede (239 nastavnika), vreme održa-vanja (119 nastavnika), cenu (112 nastavnika) i činjenicu ko je predavač (104 nastavnika). Manje važni kriterijumi koje razmatraju jesu da li je aktivnost akreditovana, koliko sati stručnog usavršavanja ona nosi i gde se održava. Ono što najviše utiče na kvalitet jenog seminara jesu sledeći činioci: da je tema interesantna i savremena (216 nastav-nika), da je edukator dobro pripremljen (195 nastavnika) i da je ono što je predstavljeno primenljivo (141 nastavnik). Manje važni kriterijumi uključuju sledeće: seminar pruža i praktično iskustvo, nastavnici imaju priliku da razmenju-ju znanje i iskustvo i sl. Teme za koje su nastavnici najviše zainteresovani su: informacione tehnologije (58 nastav-nika), rad sa mlađim učenicima (51 nastavnik), metodika nastave stranog jezika (44 nastavnika) i sl. Na pitanje koje bi teme voleli da se obrađuju na seminarima, nastavnici su ukupno ponudili 84 teme koje su verovatno proistekle iz uslova u kojima rade i karakteristika učenika kojima pre-daju. Nakon pohađanja seminara, 269 nastavnika pokuša-va da pronađe odgovarajuću priliku da isprobaju novoste-čena znanja i veštine. Veliki broj nastavnika deli iskustva sa seminara sa kolegama (157), a čak 187 nastavnika ima na umu novine za koje su saznali kada planiraju časove. Ovi nastavnici takođe i prate uticaj novoprimenjenih metoda rada na učenike tako što posmatraju svakog učenika po-naosob (169 nastavnika), dok neki prate promene samo na nivou odeljenja (118 nastavnika).

10Nezvaničniizvoritvrdedapostojiizmeđu3000i4000nastavnikaengleskogjezikauSrbijizaposlenihnasvimnivoimaobrazovanja,kakoudr-žavnom,takoiuprivatnomsektoru.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

43

Na pitanje koliko iskustva imaju u vezi sa opserva-cijama časova, očigledno je da veliki broj nastavnika sa-mostalno inicira ovak oblik stručnog usavršavanja. Naime, barem jednom u godinu dana rad 181 nastavnika posma-trao je kolega. Preostale nastavnike kolege nikada nisu posmatrali ili su ih posmatrali pre više od godinu dana. S druge strane, 185 ispitanih nastavnika su barem jednom u poslednjih godinu dana posmatrali čas svog kolege, dok 103 nastavnika to nikada nisu učinili ili su posmatrali kole-gu pre više od godinu dana. Čitanje stručne literature je najčešće zastupljeni oblik samostalno iniciranog stručnog usavršavanja (204 nastavnika). Osim toga, istraživanje je pokazalo i da je 135 nastavnika učestovalo u nekom obli-ku onlajn stručnog usavršavanja (vebinar, radionica, kurs i sl.) u prethodnih godinu dana, dok je skoro isto toliko na-stavnika pohađalo takvo stručno usavršavanje pre više od godinu dana ili ga čak nikada nisu pohađali. Skoro polovi-na nastavnika je u prethodnih godinu dana sprovela akci-ono istraživanje, dok je 52 nastavnika to učinilo pre više od godinu dana, a 112 nastavnika ga nikada nisu realizovali.

Polovina nastavnika je zadovoljna sa postojećim stručnim usavršavanjem, 61 nastavnik je veoma zadovo-ljan, 70 ih je delimično zadovoljno, a sedam nezadovoljno. Razlozi koje navode da opravdaju svoj izneti stav veoma su različiti i tiču se broja ponuđenih seminara, sistema stručnog usavršavanja, cene seminara, mesta održavanja, tema i sl.

Ohrabruje podatak da najveći broj nastavnika (189) planira svoje stručno usavršavanje manje ili više redovno. Čak 79 nastavnika ne zna šta znači planiranje stručnog usavršavanja ili šta se podrazumeva pod fazama u razvoju karijere nastavnika.

Na osnovu dobijenih rezultata jasno se vidi da ispita-ni nastavnici redovno učestvuju u aktivnostima stručnog usavršavanja. Takođe, jasno je i to da mnogo ovih nastav-

nika učestvuju kako u aktivnostima koje su im ponuđe-ne, tako i u onima koje pokreću samostalno. Međutim, rezultati pokazuju i da postoji i veliki broj nastavnika koji ne poznaju neke oblike usavršavanja koje mogu samo-stalno pokrenuti. Ovim nastavnicima je neophodno pru-žiti znanja i veštine i u vezi sa tim aktivnostima kako bi uspeli samostalno da pronađu odgovor na neko pitanje ukoliko ga ne dobiju na nekom od seminara koji im se nude ili kako bi uspešno rešili situacije koje su posledica specifičnog konteksta u kome rade. Osim toga, s obzirom da veliki broj nastavnika ne planira svoje usavršavanje ili čak ne zna šta planiranje podrazumeva, neophodno je ponuditi im adekvatna znanja i veštine s tim u vezi kako bi njihovo usavršavanje bilo efikasnije i isplativije. Takođe, istraživanje je dovelo do saznanja da je veliki broj nastav-nika engleskog jezika zainteresovan za unapređenje sop-stvene prakse bez obzira na radno iskustvo. Ako obrađuju teme koje ih zanimaju, nastavnici pohađaju i seminare koji nisu akreditovani i ne donose nikakve sate stručnog usavršavanja. Takođe, rezultati pokazuju i da mesto odr-žavanja ne sprečava nastavnike da pohađaju seminar ako on nudi potrebna znanja i iskustva. Osim toga, nastavnici u Srbiji nisu obavezni da primenjuje novostečena znanja i iskustva, te ohrabruje podatak da veliki broj ispitanih na-stavnika to ipak čini.

Rezultate dobijeni ovim istraživanjem ne treba uop-štavati. Oni bi svakako bili drugačiji da su ispitani i na-stavnici koji retko ili čak nikada ne pohađaju aktivnost za stručno usavršavanje. Međutim, do njih je veoma teško, ako ne i nemoguće, doći. I pored toga, ovo istraživanje je pružilo dragocen uvid u navike i potrebe onih nastavnika koji su na vreme shvatili da je neophodno da se prilagode novim uslovima rada i novim potrebama učenika. Budući da grupa nastavnika koja je odgovorila na upitnik pred-stavlja grupu velikih entuzijasta, vredelo je sprovesti ovo istraživanje kako bi Britanski savet na još adekvatniji način mogao da zadovolji njihove potrebe.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

44

U protekla dva desetljeća gomilaju se dokazi koji podupiru tvrdnju da su učitelji, odnosno ono što

oni čine, glavni nositelji kvalitete odgojno-obrazovnog sustava. Brojna istraživanja potvrđuju kako je ustvari kvaliteta učiteljskog rada, kad izuzmemo urođene predispozicije učenika i iskustvo odrastanja, odgovorna za većinu razlika u postignućima učenička (Jolly, 2008, Rowe, 2003, Hanushek, 2010. prema Wiliam 2011, Sahlberg, 2012, William, 2011, Hattie, 2012). Istovremeno, sve je evidentnija potreba za uvođenjem novih oblika stručnog usavršavanja učitelja kako bi se učitelje potaknulo na profesionalni razvoj u skladu sa suvremenim zahtjevima struke. Ti dodatni oblici stručnog usavršavanja trebaju biti snažno povezani sa svakodnevnom praksom svakog pojedinog učitelja, te mu omogućiti da tijekom uvođenja promjena u vlastitu praksu ima podršku kolega i stručnjaka. Posebno je važno da profesionalno usavršavanje poštuje principe učenja odraslih i da uzima u obzir da učitelji rade u školama s drugim učiteljima koji također imaju vlastita iskustva te da dijeljenje iskustava među učiteljima neminovno dovodi do poboljšanja u kvaliteti njihova rada. Zajednice učenja jedan su od mogućih oblika

stručnog usavršavanja učitelja koji ispunjavaju ove zahtjeve.

Rad zajednica učenja temelji se na dvije pretpo-stavke: prva je da se znanje razvija tijekom svakodnev-nog iskustva poučavanja koje se najbolje razumije kroz kritičku refleksiju s drugima koji imaju slična iskustva. Druga je da će učitelji koji su aktivno uključeni u rad za-jednice unaprijediti svoje profesionalno i osobno znanje (Vescio i sur., 2008). Rad zajednica učenja, prema tome, ima za cilj podržati učitelje i odgajatelje, i emocionalno i profesionalno, u njihovu profesionalnom razvoju, i to tako što će oni unutar zajednice:

– imati mogućnost kritički promišljati o vlastitom poučavanju;

– davati povratne informacije članovima zajednice o kvaliteti njihova poučavanja i učenja;

– davati drugim učiteljima u zajednici konkretne ideje kako da unaprijede učenje svojih učenika;

– motivirati druge učitelje na unapređenje kvalitete rada i pomoći im da uživaju u poslu.

Sanja Brajković, programskadirektoricaPučkootvorenoučilišteKorakpokorakZagreb,Hrvatska

RAZVOJ ZAJEDNICA UČITELJA KOJI UČE

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

45

Pri tome, zajednice učenja nisu:– sastanci učitelja na kojima se raspravlja o

organizaciji školskih aktivnosti ili planira izvršenje obveza;

– seminari – iako ponekad zajednica može pozvati vanjskog stručnjaka kako bi im pomogao u rješavanju neke problematike, glavna snaga zajednice dolazi iz njezinih članova;

– katarza – članovi zajednice ne bi smjeli provoditi vrijeme žaleći se jedni drugima na školske probleme; umjesto toga trebaju tragati za rješenjima.

Pučko otvoreno učilišta Korakpokorak ima više-godišnje iskustvo u razvoju zajednica učenja odgojno-obrazovnih djelatnika u osnovnim školama u Republici Hrvatskoj. Tijekom tog razdoblja educirali smo pedese-tak voditelja koji su u svojim školama organizirali četr-desetak zajednica učenja. U njima je bilo okupljeno oko tri stotine učitelja, a većina tih zajednica djeluje i danas.

Uzimajući u obzir teorijske spoznaje, nalaze istraži-vanja i međunarodnu praksu razvoja zajednica učenja, naša temeljna ideja bila je iskoristiti već postojeće obli-ke suradnje među učiteljima u našim školama i pomoći učiteljima u razvoju zajednica učenja u Hrvatskoj. Krajnji cilj nam je unaprijediti profesionalni razvoj učitelja, a ti-me i učenje svakog djeteta. Smatrali smo da će se za-jednice najlakše razviti u okviru već postojećih stručnih aktiva učitelja. Iz tog razloga smo educirali uglavnom voditelje stručnih aktiva učitelja unutar škola koji su, opet uz našu kontinuiranu podršku, u svojim školama okupili učitelje i zajedno s njima razvijali zajednice. U daljnjem članku opisat ćemo koji su osnovni elementi zajednica koje smo razvijali, kako pokrenuti zajednicu i kakva je struktura sastanaka.

Elementi zajednice učenja

Uspjeh razvoja svake zajednice ovisi o stvaranju dobrih temelja za njezin rad: pravilima rada, raspore-du rada koji je zajednički dogovoren, vremenu koje je članovima na raspolaganju, definiranim ulogama i od-govornostima članova zajednice, te procjenama i ra-spravama o učinkovitosti rada zajednice. Mi smoidenti-ficiralitrielementakojasmosmatralineophodnimazarazvojzajednicaučenja,akojesmougradiliustruktururadazajednica.To su: suradnja, vizija i refleksija.

Kad kažemo suradnja, to se ne odnosi samo na to da učitelji rade u ugodnoj atmosferi, već i na to da se međusobno cijene, dijele iskustva, znanja, vještine, nedoumice i sl. U skladu s definicijom zajednice McMi-llan (1976, prema McMillan i Chavis 1986, str. 9) smatra da suradnja,ukonteksturazvojazajednica,obuhvaćaosjećajpripadanja,osjećajmeđusobneovisnosti,osje-

ćajindividualnekoristiiemocionalnepozitivnepoveza-nostisostalimčlanovimatima.

Refleksija je proces revidiranja profesionalnog iskustva kako bi ga se opisalo, analiziralo i evaluiralo (Reid, 1993). Ona odgovara na pitanja: Gdje smo sa-da? Kolikosmodobrisobziromnaonoštoželimobiti?Štojeodprimijenjenogimaloučinkanaučenike,aštonije?Natemeljučegatomogureći?Štojeodonogaštosmopokušali imalonajvišeučinka?Kojaučeničkaponašanja su namukazivala da smobili nadobromputu?(Caine i Caine, 2010). Učitelji bi odgovarajući na ova pitanja, odnosno reflektirajući se na vlastitu prak-su, trebali obuhvatiti i ove tri komponente: metakogni-tivnu (razmišljanje o vlastitim misaonim procesima, na primjer uvjerenjima), emocionalnu (promišljanje vlasti-tih emocionalnih stanja) i ponašajnu (analizu vlastitog ponašanja i posljedica tog ponašanja) (Vizek-Vidović, 2011).

Vizija je slika našeg razreda i škole u budućnosti. Ona odgovara na pitanja: Štojetoštoželimokreirati?Kakvaškolaželimopostati?Kakvuškoluželimozasvo-judjecu? Kreiranje vizije u školama se često pretvori u pisanje liste želja poput: Željeli bismo opremiti učionice računalima. Željeli bismo izgraditi novu dvoranu... Za-jednice učitelja upravo i postoje kako bi školski djelatnici radili na ostvarenju zajedničke vizije škole kakvu žele za svoje učenike. U zajednicama se, pak, ne bavimo struk-turalnim promjenama u obrazovanju (iako ne umanju-jemo i njihovu važnost). Bavimo se onime što je bitno za uspjeh odgojno-obrazovnog sustava, a to je djelovanje učitelja. Bavimo se poučavanjem. Dakle, želimo kreirati zajedničku viziju poučavanja koje želimo za našu djecu. Imati zajedničku viziju ne znači dogovoriti se oko jed-ne aktivnosti koju će svi učitelji primijeniti u radu (npr. ispred svih razreda kreirat ćemo ‘kutak za roditelje’). Za-jednička vizija je puno više – to je mentalna slika o radu škole koja je kvalitetna u svim područjima svoga rada i koja pridonosi učenju i razvoju svih svojih učenika, sva-kog pojedinog djeteta, ali i samih učitelja i cjelokupnog odgojno-obrazovnog sustava

Kompetentni učitelji 21. stoljeća – ISSA-ina defi-nicija kvalitetne pedagoške prakse

Kako bi se proces pronalska zajedničke vizije ubr-zao i kako bi učitelji što prije počeli u svoju praksu uvo-diti promjene za unapređenje kvalitete rada, kao okvir za raspravu o zajedničkoj viziji u svim zajednicama po-nuđen je dokument Kompetentniučitelji21.stoljeća–ISSA-inadefinicijakvalitetnepedagoškeprakse11 koju je razvila Međunarodna udruga Korakpokorak (Inter-national Step by Step Asociation). U tom je dokumentu opisana kvalitetna učiteljska praksa usmjerena na dijete

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

46

koja se temelji na saznanjima iz istraživanja dječjeg ra-zvoja, teorija učenja i neuroznanosti. Praksa usmjerena na dijete u tom je dokumentu opisana kroz sedam po-dručja rada učitelja:

1. Interakcije2. Obitelj i zajednica 3. Inkluzija, različitost i demokratske vrijednosti4. Procjenjivanje i planiranje5. Strategije poučavanja6. Okruženje za učenje7. Profesionalni razvoj

Ova područja odabrana su zato što je upravo u nji-ma potrebno osigurati visoku kvalitetu rada kako bi se podržao dječji razvoj i učenje. U ovih sedam područja promovira se praksa koja se temelji na „humanističkim i sociokonstruktivističkim načelima, razvojno-primjere-noj praksi, individualiziranom pristupu i spoznaji da se učenje odvija kroz interakciju i u dijalogu između djece i odraslih, kao i djece međusobno, u duhu uvažavanja, poticanja i autonomije onoga tko uči.“ (Kompetentni učitelji 21. stoljeća 2010, ISSA-ina definicija kvalitete, 2010). Rezultati istraživanja i iskustva učitelja u svakom od tih područja pretočena su u nekoliko standarda (koje još nazivamo i principima) rada kojih se treba pridrža-vati u razredu, a zatim je kroz indikatore opisano kako primjenu tih standarda kvalitete možemo prepoznati u praksi. Svaki standard sadrži dva do šest indikatora (po-kazatelja) u kojima je opisano što učitelji ČINE u svom razredu kako bi zadovoljili određeni standard/princip kvalitete. Učitelji, članovi zajednice tijekom svakog sa-stanka planiraju postizanje kvalitete poučavanja opisa-ne u jednom od indikatora kvalitete.

Pokretanje zajednice učenja

Priprema rada zajednice odvija se obično kroz dva do tri sastanka u trajanju od šezdeset do devedeset minuta. Očekivani ishodi tih uvodnih sastanka su:

Svi učitelji i članovi Učiteljskog vijeća informirani su o zajednici učenja.

Svi članovi zajednice treba potpuno dobrovoljno da odluče da budu njezini članovi i da sudjeluju u njezi-nu radu. Da bi to mogli, oni moraju imati dovoljno infor-macija o tome što je zajednica učenja. Zato je zadatak budućeg voditelja ili voditeljice zajednice da sve učitelje i ostale članove Učiteljskog vijeća što detaljnije informi-ra o tome što su zajednice učenja. Neke od informacija koje se obično daju o zajednicama su: što su zajednice učenja, kako se rad u zajednicama razlikuje od ostalih vrsta stručnog usavršavanja, koje će biti obveze učitelja, koja su iskustva drugih zajednica i sl.

1. Dogovoreno je vrijeme i mjesto sastanaka. – Iz iskustava i preporuka naših voditelja zajednica, možemo zaključiti da je idealan broj članova od 5 do 10. Kako bi zajednica doista profunkcionirala kako to učitelji očekuju, potreban je dogovor kad i gdje će se odvijati sastanci zajednice te koliko će trajati. Poželjno je da je vrijeme sastanka ugrađeno u radno vrijeme kako učitelji zbog sastanaka ne bi trebali ponovno dolaziti u školu.

2. Dogovorene su norme ponašanja. – Normama ponašanja obično se razgovara na drugom sastanku, kad smo sigurni tko će biti članovi zajednice. Norme ponašanja ne mogu se nametnuti grupi, već bi ih ona trebala donijeti na temelju vlastitih očekivanja, vrijednosti i iskustava.

3. Predstavljena je ISSA-ina definicija kvalitetne pedagoške prakse. – Učitelji tijekom jednog od prvih sastanaka trebaju upoznati sadržaj i strukturu ISSA-ine definicije kvalitetne pedagoške prakse koja će im tijekom čitavog rada koristiti kao polazište za rasprave o kvaliteti rada.

4. Izabrano je prioritetno područje za unapređenje kvalitete rada učitelja (prema ISSA-inoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse, Kompetentni učitelji 21. stoljeća). – Dvije preporuke koje smo, na temelju dosadašnjih iskustava, uveli u rad zajednica su: (1) svi članovi zajednice rade na unapređenju kvalitete rada u istom području prema ISSA Pedagoškim standardima (Interakcije, Obitelj i zajednica, itd.12, i (2) zajednica učenja cijelu godinu radi na unapređenju rada jednog područja prema ISSA-inoj definiciji kvalitetne pedagoške prakse. Izbor prioritetnog područja: Individualizacija, Obitelj i zajednica, Inkluzija, različitosti i demokratske vrijednosti, Praćenje i procjenjivanje, Strategije poučavanja ili Okruženje za učenje (područje Profesionalni razvoj se ne bira) počinje tako da svaki član zajednice s ostalima dijeli rezultate vlastite samoprocjene. Zatim se razgovara o sličnostima i razlikama te zajedničkom interesu u profesionalnom razvoju.

5. Svaki učitelj ima razvijen svoj prvi individualni plan unapređenja rada13. – U individualnom planu profesionalnog razvoja svaki od učitelja identificira svoje kompetencije i potrebe, jake strane i slabosti i procjenjuje u kojem smjeru se treba razvijati kako bi pridonio ostvarenju zajedničke vizije kvalitetnog poučavanja.

11Dokumentjemogućepreuzetina:http://www.korakpokorak.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija.pdf12Vidi:http://www.korakpokorak.hr/upload/Sadrzaj/issa_definicija.pdf13Napomena:UpriručnikuBrajković,S.:Zajednicaučenjaodgojno-obrazovnihdjelatnika(2013.)detaljnojeopisamokakopokrenutizajednicuučenjauvašojškoli/vrtićitesuopisaniprimjeriaktivnostizasvakiodelemenatastrukturesastankazajednice.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

47Iako u ovom članku zagovaramo profesionalni ra-

zvoj učitelja kroz zajednice učenja, moramo reći kako osnivanje zajednica u školama nije jamstvo unapređenja kvalitete rada učitelja. Brojni autori (npr. Fullan, 2006; DeFour, 2004, prema Vescio 2008; Guskey i Huberman, 1995, prema Sweeney 2003) navode upozorenja i zabri-nutost oko širenja sve popularnijih zajednica učenja.

Ponekad postoji opasnost da se učitelji koji su čla-novi zajednice izoliraju od ostalih oblika stručnog usavr-šavanja. Svaki učitelj, osim sudjelovanja u zajednicama, treba koristiti različite prilike za vlastito stručno usavr-šavanje te razmjenu ideja, iskustava i promišljanja ne samo s učiteljima iz svoje škole nego i iz drugih škola pa

i država (predavanja, radionice, konferencije, e-learning, čitanje časopisa, okrugle stolove i dr.).

Ponekad učitelji gledaju na zajednice kao na po-sljednju inovaciju među mnogima, koja je došla i isto tako će nestati, odnosno koja ima svoj početak i kraj. Ako se tako gleda na zajednicu, ona se nikada neće ima-ti vremena razviti i postati mjesto na kojem se dublje promišlja o praksi jer je za to potrebno vrijeme. Razvoj Zajednice učenja nema svoj početak i kraj. Trenutno u Republici Hrvatskoj neke zajednice djeluju već treću go-dinu, a njihova kvaliteta rada se s vremenom mijenjala i unapređivala i mijenjat će se sve dok njezini članovi bu-du za tim imali potrebu.

Literatura:1. Brajković,S.(2013.).Zajednicaučenjaodgojno-obrazovnihdjelatnika.Zagreb:PučkootvorenoučilišteKorakpokorak2. Fullan,M.(2006.):LeadingProfessionalLearning.TheSchoolAdministrator.10-14.3. Hanushek, E., A. (2010.): High Quality Education: Elements and Implications. Na: http://www.childrenofthecode.org/interviews/

hanushek.htm4. Hattie,J.(2012.):VisibleLearning.NewYork:Routledge.5. Jolly,A.(2008.):TeamtoTeach–AFacilitatorGuidetoProffesionalLearningCommunities.USA:NSDC.6. McMillan,D.WiChavis,D.M.G.(1986.):SenseofCommunity:ADefinitionandTheory.JournalofCommunityPsychology,vol.14.7. Reid,B.(1993.):‘Butwe’redoingitalready’:Exploringaresponsetotheconceptofreflectivepracticeinordertoimproveitsfacilitation.

NurseEducationToday.13.8. Rowe,Ken:TheImportanceofTeacherQualityAsAKeyDeterminantofStudents’ExperiencesandOutcomesofSchooling(2003.),na:

http://research.acer.edu.au/research_conference_2003/3ExperiencesandOutcomesofSchooling9. Sahlberg.P.(2012.):FinnishLessons.NewYork:TeachersCollegePress.10. Sweeney,D.(2003.):LearningAlongtheWay–ProfessionalDevelopmentbyandforTeachers.StenhousePublishers.11. Vescio,V. i sur. (2006.):A reviewof researchon the impactofproffesional learning communitieson teachingpracticeand student

learning.TeachingandTeacherEducation.24,80-91.12. Vizek-Vidović(ur.)(2011.):Učiteljiinjihovimentori.Zagreb:IDIZ.13. Wiliam,D.(2011.):Embeddedformativeassessment.Bloomington.SolutionTreePress.

Vježba za zagrijavanje, stvaranje osjećaja zajedništva i jačanje suradnje.

• Učitelj/učiteljica koji/a izvještava kratko govori o provedenim aktivnostima, zapažanjima, dilemama, idejama za poboljšanje i sl. (10 min.)

• Ostali učitelji/učiteljice postavljaju pitanja i traže pojašnjenja, nude svoje ideje za poboljšanje, rješenja za probleme i sl. (15 min.)

• Učitelj/učiteljica ima priliku reći za koje prijedloge misli da će joj pomoći. (5 min.)

• Svi imaju priliku reći svoje mišljenje i dojmove (5 min.)

• Rasprava o jednom indikatoru kvalitete potaknuta člankom, tekstom, videosnimkom i sl.

• Svaki učitelj piše svoj individualni plan unapređenja kvalitete.

• Završne primjedbe, zaključci, evaluacija sastanka.

Zagrijavanje

Refleksija o provedenim aktivnostima

Razvoj zajedničkog razumijevanja kvalitetaPlaniranje sljedećih korakaZaključivanje sastanka

AKTIVNOSTIELEMENTI STRUKTURE SASTANKA ZAJEDNICE

(5-10 min)

(30-45 min)

(20-25 min)

(5-10 min)

(5 min)

TRAJANJE

Struktura sastanaka zajednice učenja

Iz iskustava naših zajednica, za svaki sastanak zajednice, nakon njezina pokretanja, treba izdvojiti 90 do 120 min. Idealno je imati dva sastanka mjesečno u trajanju od dva sata. Ako to nije moguće, nužno je održati najmanje jedan sastanak mjesečno. Važno je da sastanci zajednice imaju strukturu kako bi se izbjeglo da se rasprava raspline i kako bi se ostvario cilj zajednice, a to je profesionalni razvoj učitelja.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

48

Gabriela Žokalj, OŠ„BogumilToni“,Samobor,Hrvatska

PRIMJER IZ PRAKSE:

RAZVOJ ZAJEDNICE UČITELJA U OŠ „BOGUMILA TONIJA“, SAMOBOR

Prije petnaestak godina, nakon završenog prvog Korak po korak seminara, entuzijazam učiteljica

razredne nastave bio je golem. Nakon uvodnog seminara nastavile smo pohađati i druge Korakpokorak edukacije koje su nam pomagale da mijenjamo praksu prema pristupu usmjerenom na dijete, ali trebao nam je još neki oblik podrške. Na korakovskim seminarima razmjenjivale smo iskustava, međusobno se podržavale i zajednički procjenjivale kvalitetu rada, ali nakon povratka u svoje škole nizala su se mnoga pitanja na koje same nismo mogle naći odgovor. Tako se spontano razvilo okupljanje korakovskih učiteljica u našem gradu. Sastajale smo se otprilike jednom mjesečno, svaki put u razredu druge učiteljice kako bismo vidjele okruženja koja smo stvarale, razmjenjivale ideje, razgovarale o onome što smo primijenile i što nam se činilo dobro, kao i onome što nam se činilo loše, slavile uspjehe i podržavale jedna drugu. Podrška koju smo dobivale kroz sastanke stvorila je vezu među nama koja traje i dan-danas, a ideja o obnavljanju sastanka stalno je bila prisutna. Nažalost, kako je vrijeme prolazilo, radi različitih subjektivnih i objektivnih okolnosti prestale smo organizirati sastanke.

Prije tri godine saznala sam za projekt Zajednicaučiteljakojiuče. U tome sam odmah prepoznala ideju naših nekadašnjih sastanaka – međusobna podrška u stvaranju kvalitetnije prakse u našim razredima. Nakon dogovora s ravnateljicom odlučila sam izgraditi zajedni-cu u svojoj školi.

U POU Korak po korak prošla sam edukaciju o vođenju zajednice učenja koja mi je bila temelj za po-kretanje naših sastanaka. U prvoj godini u zajednici je bilo petnaest učiteljica iz moje i dvije učiteljice iz obli-žnje škole. Tijekom prvih nekoliko sastanaka imale smo točno određene ‘korake’ koje smo odradile kako je to opisano u članku. Na prvim sastancima dogovorile smo norme ponašanja unutar Zajednice, odredile vrijeme i mjesto kada ćemo se sastajati. Iako smo u početku do-govorile da će se sastanci održavati jednom mjesečno po sat vremena, pokazalo se kako to nije dovoljno pa smo sastanke produžile na 90 minuta.

Budući da su se u zajednicu uključile učiteljice ra-zličitih razmišljanja o tome što je kvalitetna praksa, kao okvir za unapređenje našeg rada uzele smo sedam područja rada učitelja ponuđenih u dokumentu Kom-petentniučitelji21.stoljeća–ISSA-inadefinicijakvali-tetnepedagoškeprakse. Za početak je najvažnije bilo dobro proučiti standarde i indikatore kvalitete u sva-kom području učiteljskog rada kako bismo mogle svaka za sebe procijeniti svoju praksu. Tada smo se prvi put susrele s indikatorima po kojima smo mogle procijeniti svoju praksu, što je bilo prilično zahtjevno. Trebalo je razmišljati i procijeniti područja prakse na kojima smo do tada radile više intuitivno nego promišljajući ih. Sva-ka od nas dobila je obrasce s nabrojenim indikatorima. Zatim smo svaki indikator na obrascu procijenile u kojoj mjeri je on vidljiv u njezinoj praksi. Na kraju je svaka od nas napisala, na temelju onoga što je vidljivo, a što ni-je u njezinom razredu, u kojem području rada učitelja bi najviše željela poboljšati svoju praksu. Nakon samo-procjene, odredile smo područje na kojem ćemo radi-ti. Učitelji unutar svake zajednice cijelu godinu rade na unapređenju kvalitete u jednom području, a mi smo se zajednički dogovorile da će to u prvoj godini biti Strate-gijepoučavanja.

Nakon prvih nekoliko sastanaka zajednice, trebale smo početi raditi na mijenjanju naše prakse. Da bismo to postigle, sastanak je trebao imati točno određenu strukturu. Tu sam kao voditeljica naišla na prepreku. Mi učitelji razmišljamo na način da je višegodišnje iskustvo dovoljno za kvalitetan rad, ne nadograđujemo teorijska znanja te ostanemo na onima davno stečenim. Da bi-smo stvorile zajedničku teorijsku podlogu i što bolje ra-zumjele što je kvalitetna nastava te mogle planirati pro-mjene u praksi, pripremala sam materijale za različite radionice. Na primjer, neka od teoretskih pitanja kojima smo se bavile bila su: što je formativno praćenje, što je samokontrola i kako se postiže, koje su razlike između grupnog rada i suradničkog učenja... U tom smo radu obnavljanja i produbljivanja teoretskih znanja iz naše prakse koristile članke, videozapise, priručnike... Nakon nekog vremena uspjele smo uspostaviti strukturu sa-stanaka. Svaki sastanak smo završavale izradom plana,

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

49

odnosno dogovorom o promjenama koje je trebalo provesti u svom razredu do sljedećeg sastanka. Iako je većina učiteljica u praksu uvo-dila promjene koje su planirale na sastanku, neke od kolegica to ni-su činile. Nakon nekog vremena svima nam je postalo jasno da se promjene u našim ra-zredima događaju samo onda ako ih same pla-niramo i kao učiteljice provodimo. To ne može učiniti nitko osim nas, pa sam kao voditeljica poticala manje korake kojima su učiteljice ipak uvodile promjene u svoju prak-su. U tom procesu važan je bio osjećaj sigurnosti, te po-drška koju su dobivale unutar zajednice.

Drugi problem s kojim sam se susrela kroz vođenje zajednice bila je refleksija na vlastitu ali i tuđu praksu. Tijekom našeg dosadašnjeg rada u školi, nikad nismo bile usmjerene na dublje analiziranje i razumijevanje ra-da (što je to dobro, a što manje dobro u našoj učionici, zašto je to tako i što treba promijeniti) pa tako ni s pla-niranjem kojem je polazište refleksija. Za takvo promi-šljanje o svom radu i radu drugih, potrebno je neko vri-jeme kako bi se u zajednici stvorio osjećaj međusobnog povjerenja. U mojoj zajednici taj period trajao je skoro cijelu prvu godinu rada.

I planiranje se moralo promijeniti od onog dosa-dašnjeg. U našim školama pod planiranjem se podra-zumijeva raspored obrade sadržaja iz udžbenika, a na temelju nacionalnog plana i programa. Sada je trebalo razmišljati na sasvim nov način. Morale smo razmišlja-ti o indikatorima kvalitetne nastave, kvaliteti procesa poučavanja, a ne samo o onome što se uči. Na kraju smo planirale aktivnosti koje ćemo provoditi u razredu i na taj način mijenjati svoju praksu. Da bismo uspjele u tome, morale smo dobro poznavati već navedenu IS-SA-inu definiciju kvalitete, odnosno objasniti si kako se svaki pojedini indikator vidi u našoj praksi.

Kao voditeljica zajednice, puno puta sam se našla u nedoumici jesam li uspjela u onome što sam plani-rala, kako dalje nastaviti, imam li stvarnu podršku svih učiteljica. Ali pomaci koje je svaka od nas napravila u svojoj praksi bili su mi potvrda da smo na dobrom putu. Tijekom prve godine većina je uvela suradničko učenje,

istraživačku nastavu, planirala strategije kojima smo na-stajale obuhvatiti više razvojnih područja djeteta (emo-cionalno, kognitivno, socijalno, tjelesno), izgrađivala strategije za razvoj vještina rješavanja sukoba i poticala djecu na postavljanje pravila i posljedica njihova krše-nja, itd. U drugoj godini rada bavile smo se područjem Praćenje, planiranje i procjenjivanje. Promjene koje smo uvele u razredima vidjele su se kroz češće forma-tivno praćenje. Uvele smo rubrike, liste provjere, zajed-no s učenicima postavljale kriterije, učile ih da se samo-procjenjuju i postavljaju svoje ciljeve učenja. Planirale smo učenje nudeći im izbor aktivnosti prema njihovim interesima i sposobnostima.

U osnaživanju voditeljica, važno je bilo naše umre-

žavanje i sastajanje svaka dva mjeseca. Kroz naše follow-up sastanke, uz podršku POU Korak po korak, dijelile smo iskustva u vođenju zajednica. Razgovarale smo i promišljale na koji način prevazići prepreke koje su postojale unutar naših zajednica. Prolazile smo radi-onice i aktivnosti koje smo kasnije koristile u radu za-jednica. Razmjenjivale smo ideje i resurse te postavljale nove ciljeve koji će mijenjati praksu i podizati kvalitetu našeg rada.

Ovih dana završavamo treću godinu rada zajedni-ce u mojoj školi. Mislim da je pomak u kvaliteti prakse vidljiv, suradnja među učiteljicama je bolja, a najvažnije je da je promišljanje o tome kako i zašto nešto radimo svakodnevno. Vođenje, kao i sudjelovanje u zajednici, zahtijeva neprestanu aktivnu uključenost i razvijanje kvalitetne prakse, ali na kraju svega pruža veliko osob-no zadovoljstvo i zadovoljstvo onih zbog kojih smo tu – naših učenika.

ZA

VO

D

ZA

Š

KO

LS

TV

O

50

KATALOG PROGRAMA STRUČNOG USAVRŠAVANJA ZA ŠKOLSKU 2013/14. GODINU Zavod za školstvo je i ove godine u skladu sa

Pravilnikom o programu i organizaciji oblika stručnog usavršavanja nastavnika (Službeni list RCG, br. 20/04), raspisao konkurs za izbor programa stručnog usavršavanja nastavnika u školskoj 2013/2014. godini.

Programi se odnose na predškolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje i vaspitanje i srednje obrazovanje. Prioritetna područja programa stručnog usavršavanja nastavnika su sljedeća: maternji jezik i

Britanski savjet je, u prvoj polovini 2013. godine organizovao dvije regionalne konferencije o

profesionalnom razvoju nastavnika. Prva je realizovana u Sarajevu, 26. februara 2013. godine. Učesnici konferencije bili su predstavnici obrazovnih institucija iz regiona (Bosne i Hecegovina, Srbije, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Crne Gore). Cilj konferencije bio je razmjena iskustava zemalja učesnica, planiranje mogućih zajedničkih aktivnosti i podrška zemlji domaćinu u utemeljenju i razvoju platforme za ovu oblast na federalnom nivou.

Učesnike su pozdravili ambasador Ujedinjenog kraljevstva u BiH, njegova ekslencija Najdžel Kejsi i direktor BC za Zapadni Balkan Toni O’Brajen, a uvodno izlaganje o profesionalnom razvoju nastavnika u UK imala je gđa Žaklin Smit. Rad je nastavljen u okviru tri paralelne sesije na teme: Pravni okvir, Programi

književnost, strani jezik, matematika, prirodne nauke, tehnologija, društvene nauke i građansko vaspitanje, umjetnosti, fizička i zdravstvena kultura, pedagogija, psihologija i metodika i inkluzivno obrazovanje.

Na konkurs se javilo više autora sa 159 programa iz različitih oblasti. Komisija za izbor i vrednovanje ponuđenih programa usavršavanja Zavoda za školstvo akreditovala je 158 programa i proslijedila ih Ministarstvu prosvjete na potvrđivanje.

stručnog usavršavanja i praćenje i evaluacija profesionalnog razvoja.

Predstavnice Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za školstvo), mr Ljiljana Subotić (Zavod za školstvo) i Tatijana Vujović (OŠ „B. J. Orlandić“). One su prezentovale iskustva Crne Gore u odnosu na pravni okvir, programe obuke i evaluaciju procesa KPR-a. Na plenarom dijelu tokom kojeg su prezentovani zaključci sa paralelnih sesija, crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika još jednom je istaknut kao dobro utemeljen i, nadasve funkcionalan.

U Beogradu 16. marta 2013. godine realizovana Druga nacionalna konferencija o kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika engleskog jezika. Konferenciju je otvorio Toni O’Brajan, direktor BC za Zapadni Balkan, a učesnici su bili predstavnici Ministarstva prosvete, ZUOV-a, Britanskog savjeta, Longmana, YALS-a, Cambridge University Press-a, The English Book-a i dr. Na konferenciji je analizirano trenutno stanje u Srbiji u toj oblasti, zatim kako bi ova oblast trebalo dalje da se razvija i šta može da se unaprijedi. Predstavnica Crne Gore dr Dušanka Popović predstavila je iskustva Crne Gore u ovoj oblasti tj. crnogorski sistem profesionalnog razvoja nastavnika, koji prepoznat je kao najbolja inicijativa profesionalog razvoja u regionu.

Sarajevo, BiHBeograd, Srbija

KONFERENCIJE O PROFESIONALNOM RAZVOJU

BLIC INFO

Podgorica, Crna Gora

ZA OBEZBJEĐIVANJE I UNAPREĐIVANJE KVALITETA

NVO Pedagoški centar Crne Gore oragnizovao je seminar tokom kojeg se radilo na razvijanju

mehanizama i kompetencija sa ciljem obezbjeđenja i unapređenja kvaliteta programa koje podržava međunarodna organizacija Korak po korak (ISSA): Korak po korak za vrtiće i osnovne škole. Aktivnosti su trajale od 11. do 14. marta 2013. godine.

Prvog dana Sanja Brajković, programska direktorica Pučkog otvorenog učilišta Korak po korak i predstavnica

ISSA-e, predstavila je ciljeva seminara, instrumente koji će se koristiti tokom opservacija, kao i vodič za opservaciju. Narednih dana radilo se na izgradnji razumijevanja indikatora kod članova tima kroz opservacije nastavnika i njhovih aktivnosti/časova u JPU „Đina Vrbica” i OŠ „Štampar Makarije”. Nakon svake opservacije obavljen je intervju sa nastavnicama, a zatim su individualno bodovani indikatori. Opservatori su, nakon bodovanja, diskutovali o svakom indikatoru i razlikama u procjenjivanju, kako bi uspostavili odgovarajuću relijabilnost. Trećeg dana vršena je provjera realijabilnosti kroz bodovanje, a rad je nastavljen kroz diskusiju o svakom indikatoru posebno i razlikama u procjenjivanju.

U radu je učestvovao tim u sastavu: doc. dr Biljana Maslovarić, direktorica PCCG-a, doc. dr Tatjana Novović, doc. dr Veselin Mićanović, mr Marijana Blečić i dr Dušanka Popović.

Regionalni centar za životnu sredinu za Centralnu i Istočnu Evropu (REC), uz podršku Ministarstva

inostranih poslova Republike Finske, organizovao je trodnevnu konferenciju pod nazivom Održive škole i lokalno održivo upravljanje na Zapadnom Balkanu u Hotelu „Omorika“ na Tari.

Teme konferencije bile su održive škole, njihova uloga u Evropi i primjeri dobre prakse na Zapadnom Balkanu, kao i u Finskoj i Njemačkoj. Jedan od važnih dijelova konferencije bio je intenzivan rad u grupama, koji je rezultovao donošenjem zaključaka vezanih za širenje rezultata regionalnog projekta Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu kojim je bilo obuhvaćeno po pet osnovnih škola iz Crne Gore, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine (sliv rijeke Drine).

Program konferencije je objedinio ekspertizu nekoliko mreža održivih škola i međunarodnih eksperata u oblasti obrazovanja u približavanju školama sliva rijeke Drine ciljeva, prednosti i mogućnosti primjene principa održivog razvoja u školskoj praksi. Na temu Budućnost održivih škola u Finskoj govorila je dr Mervi Aineslahti, međunarodna ekspertica za obrazovanje, dok je na temu Uloga održivih škola u Evropi – ENSI govorio dr Reiner Mathar, međunarodni ekspert.

O iskustvima škola u korišcenju metodologije za održive škole na Zapadnog Balkana govorili su

Tara, Srbija

ZAVRŠNA REGIONALNA KONFERENCIJA ODRŽIVE ŠKOLE I LOKALNO ODRŽIVO UPRAVLJANJE NA ZAPADNOM BALKANU

Beograd, SrbijaNDCCG – AKTIVNOSTI ZA NAREDNI PERIOD

NVO Nansen dijalog centar Crna Gora i NVO Nansen dijalog centar Srbija, organizovale

su dva radna sastanka na temu obrazovanja za mir. Prvi sastanak redakcije za zbirku realizovan je 25. marta 2013. godine i odnosio se na analizu prispjelog materijala (tekstovi, pripreme za časove, radionice i sl.). U zbirci će biti predstavljena iskustva nastavnika iz dvije zemlje na implementaciji elemenata obrazovanja za mir kroz postojeće obrazovne programe i u nastavi različitih predmeta. Takođe, zakonski okvir za primjenu ovih elemenata, pedagoška i metodička zasnovanost takvih pristupa, kao i radionice za učenike, nastavnike i roditelje.

Narednog dana, 26. marta 2013. godine, realizovan je sastanak regionalne savjetodavne

predstavnici škola koje su uključene u projekat. Svoja iskustva u ovom projektu ispred Crne Gore predstavile su: OŠ „Dušan Obradović“, Žabljak, OŠ „Radomir Mitrović“, Berane, OŠ „Bajo Jojić“, Andrijevica, OŠ „Risto Manojlović“, Kolašin i OŠ „Aleksa Đilas Bećo“, Mojkovac.

Konferenciji su prisustvovali i predstavnici škola koje će koristiti rezultate projekta: OŠ „Vuk Knežević“, Njegovuđa, Žabljak, OŠ „Dr Radoslav Jagoš Vešović“, Bare Kraljske, OŠ „Mojsije Stevanović“, Manastir Morača, OŠ „Međuriječje“, Međuriječje, OŠ „Vuk Karadžić“, Berane, OŠ „Vukašin Radunović“, Berane, OŠ „Milić Keljanović“, Konjuhe, OŠ „Petar Dedović“, Murino.

U Panel diskusiji o mogućnostima integracije Metodologije za održive škole u nacionalne sisteme obrazovanja na Zapadnom Balkanu, ispred Ministarstva prosvjete Crne Gore, učestvovala je Branka Kankaraš, savjetnica za osnovne škole, a ispred Zavoda za školstvo savjetnice Nevena Čabrilo i dr Snežana Grbović.

grupe za globalno partnerstvo za prevenciju oružanih sukoba (GPPAC), regionalni sekretarijat za Zapadni Balkan, u okviru kojeg su predstavljeni najvažniji rezultati GPPAC regionalnih aktivnosti realizovanih u periodu april 2012 ‒ mart 2013. godine. Zatim su predstavljeni konkretni rezultati tih aktivnosti za navedeni period u Crnoj Gori i Srbiji. Takođe, predstavljen je okvirni plan GPPAC aktivnosti za Zapadni Balkan za period 2013‒2014. godina, i u okviru njih, rezultati programa Obrazovanje za mir i Dijalog i medijacija. Sastanak su vodile Ivana Gajović, direktorica NDCCG i Tatjana Popović, direktorica NDCS.

Sastanci su realizovani u Beogradu, a u radu su učestvovali predstavnici ministarstva prosvjete i zavoda koji se bave obrazovanjem iz obje države, kao i predstavnici škola uključenih u projekte. Učesnice uz Crne Gore bile su: dr Dušanka Popović (Zavod za škosltvo), Branka Kankaraš (Ministarstvo prosvjete), Dragana Radoman (OŠ „Milija Nikčević“) i Magdalena Lazović (OŠ „Marko Miljanov“).

PROFESIONALNI RAZVOJ NASTAVNIKA U CRNOJ GORIbroj januar-jun 2013. godine / elektronsko izdanje ISSN 1800-9158 / www.zavodzaskolstvo.gov.me

ISS

N 18

00

-83

3X

11

AKTIVNOSTI KPR-a

O PROGRAMIMA OBUKE

NOVE IDEJE I AKTIVNOSTI

ISKUSTVA IZ ŠKOLA

IZ UGLA DIREKTORA

MEĐUNARODNI SKUPOVI

I SARADNJA SA DRUGIM

ORGANIZACIJAMA

ISKUSTVA DRUGIH

BLIC INFO